ISPITIVANJE

ZAGADJENOST ATMOSFERE
Vježba br.3.
Ispitivanje prasine
Da bi se prasina mogla ispitati potrebno je izdvojiti iz
vazduha .
Potrebno je prasinu uzetu u uzorku iz koga mozemo
odredjivati :
Hemijska svojstva
Bioloska svojstva
Odrediti velicinu cestica
Oblik i broj cestica
Metode mjerenja
KONIMETRIJSKA ILI BROJACKA METODA –
odredjivanje broja cestica u volumenu zraka
GRAVIMETRIJSKA –odredjivanje mase cestica u
volumenu zraka
FOTOMETRIJSKA –disperzija ili prigusenje svjetlosti
na cesticama prasine
Gotovo sve metode koje se danas koriste zasnivaju se
na :
Sedimentacija ili talozenje
Filtracija
Perkusija
Kombinacija perkusije i filtracije
Fotomeriski ( tindolmetrijski i denzitometrijski )
SEDIMENTACIJA – sedimentacijom se prasina
spontano talozi iz vazduh u male staklene posude
premazane ljepljivom providnom mascu (vazelin ).
Iz ovog talozenj se mikroskopom odredjuje BROJ,
VELICINA I OBLIK istalozenih cestica.
Ova metoda ima krupan nedostatak jer se cestice
dijamerta 0,1 mikron uopste ne taloze , pa tako ne
dobijamo vjernu sliku o aerosolima iz vazduha u vidu
magle i dimova .
FILTRACIJA –metoda zasnovana na principu prolaska
zaprasenog vazduha kroz zrnasta topiva ili netopiva
tijela ili tecnosti.
Tecnim filtrima se ne mogu odrediti cestice koje su u
njima topive.
KONIOMETRIJSKA ispitivanja tj ispitivanja broja,
oblika, i velicine cestica metodom filtracije nisu
pouzdana jer dolazi do slepljivanja cestica prasine .
PERKUSIJA – je metoda zasnovana na principu da se
odredjena kolicina zaprasenog vazduha upravi na
plocicu namazanu sa vazelinom ili glicerinom i tako
posmatraju.
Pogodna je za cestice velicine od 1-5 mikrona
DENZIMETRIJA se koristi za grublju orjentaciju o
kolicini prasine u vazduhu . Izvodi se tako da se
pumpom upravlja odredjena kolicina vazduha u vidu
mlaza na parce filter papira , pa se po intenzitetu
gustine i boje odredjuje stepen zaprasenosti.
Konimetrijska metoda
Zasniva se na prebrojavanju cestica . Mogu se brojati
manuelno sto je zastarjela metoda .
Racunski tj pomocu kompjutera , gdje se odredjuje
broj i izgled cestica


Gravimetrijska mjerenja
Predstavlja izdvajanje NERESPIRABILNE od
RESPIRABILNE prasine na temelju velicine cestica pri
cemu je vazan protok vazduha .
Prikupljanje se vrsi pomocu FILTERA
Fotometrijska metoda
FOTOMETRIJSKA metoda zasniva se na rasipanju ili
prigusenju svjetlosti na .cesticama prasine
Mikrobioloski metodi ispitivanja aerosola
Odredjujemo
Mikroorganizme
Patogene mikroorganizme
Gljivice
Mikroorganizmi u vazduhu su najcesce saprofitne
bakterija mada nisu rijetke ni patogene . Najcesce su
svi vezani za krupnije cestice aerosola ili hidrosola.
ODREDJIVANJE BAKTERIJA U VAZDUHU – metode
mozemo podijeliti u tri grupe :
Metode zasnovane na SEDIMENTACIJI bakterija iz
vazduha
Metode zasnovane na FILTRACIJI
Metode bazirane ne principu APSORPCIJE
Najcesce se koriste metode zsnovane na filtraciji i
sedimentaciji
Jos je Robert Koch predlozio metode sedimentacije
koje se izvode se na sledeci nacin:
Na radnu povrsinu postave se petrijeve solje sa agarom
i ostave 5-10 minuta , a zatim se stave u termostat na 37
stepeni u toku 48 sati , i nakon tog se broje kolonije .
Ovom metodom se samo grubo procjenjuje broj
bakterija u vazduhu .
FILTRACIJA – pomocu papira za filtraciju se u
aparatu aspirise vazdih i nakon tog stavlja u posudu sa
staklenim kuglicama u koju se doliva 50 ml sterilne
vode. Nakon tog se posuda mucka i dodaje podloga za
zasijavanje na kojoj ce porasti bakterije .
Od papirnih filtara pokazali su se nitrocelulozni filtri.
Prije odredjivanja bakterija ovi filtri se sterilizuju u
kljucaloj vodi
ISPITIVANJE BAKTERIJA KOJE SLUZE KAO INDIKATOR
SANITARNOG VAZDUHA
Za ovu svrhu najcesce se istrazuju anaerobne bakterije iz
grupe ;
Perfringens
Proteus
Streptokoka
Prisusutvo sporogenih bakterija znak je da je vazduh
zagadjen prasinom tla, prisustvo proteusa znak je
zagadjenja produktima gnjilista ,dok perfrigens opominje
na fekalno zagadjenje .
MIKOLOSKO ISPITAVANE – Kao i kod bakterija
potrebno je uloviti iz vaduha i zatim zasija ti i gajiti na
hranjivim podlogama .
Gljive dobro rastu na hranjivim podlogama
 VJEZBA BR.1
klimatska i mikroklimatska
mjerenja
MJERENJE TEMPERATURE , TOPLOTNE
RADIJACIJE , VLAZNOSTI
POD KLIMATSKIM USLOVIMA podrazumijeva se
fizicko stanje i osobine okolnog vazduha koje
karakterisu :
Toplota
Toplota zracenja
Vlaznost i njegovo kretanje
I drugi faktori
Mjerenje temperature
Temperatura se mjeri TERMOMETRIMA
Najcesce u upotrebi su ZIVIN I ALKOHOLNI
TERMOMETAR
ZIVA se pri promjeni temperature pravilno siri. Tacka
mrznjenja zive je -38 C, pa se ovakvi termometri ne
mogu koristiti za mjerenje veoma niskih temperatura.
 za tu svrhu koristimo termometre sa alkoholom cija je
tacka mrznjenja -114 C.
GALILEO GALILEJ je kostruisao prvi termometar 1611
godine , a koristio je vinov spiritus.
Ziva je prvi put upotrijebljena 1659 godine
DANIJEL GABRIJEL FARENHAJT je 1724 godine
konstruisao prvi termometar sa zivom
Za skalu trmometra bilo je potrebno odrediti osnovne
vrijednosti . OLE REMOR je u XVII vijeku odredio
kao osnovne vrijednosti tacku mrznjenja i tacku
kljucanja .
FARENHAJT je 1724 godine kao nultu tacku izabrao
temperaturu nisadora NH4CL, i snijega a za gornju
tacku temperaturu ljudskog tijela .
Prema Farenhajtu tacka mrznjenja je 32 F, a tacka
kljucanja je 212 F
REOMIR je skalu 1730 godine podijelio na 80 dijelova
pa tako imamo reomirove R stepene
A CELZIJUS je 1742 godine skalu podijelio na 100
dijelova i dobio C stepene .
Zivin ( psihrometrijski ) termometar
Sastoji se od kapilarnr staklene cijevi koja na donjem
dijelu ima rezervoar za zivu a na gornjem dijelu jos
jedno prosirenje za zivu.
SKALA se krece od -35 do 50 C
Na meteroskim stanicama ocitavanja temperature vrse
se tri puta dnevno i to u 7.00, 14.00 i 21.00 h
MAKSIMALAN ZIVIN TERMOMETAR
Sluzi za utvrdjivanje najvise temperatute u toku 24
sata
Iznad rezervoara postoji suzenje kroz koje se ziva siri
samo nakon visoke temperature koja uzrokuje znatno
sirenje zive.
Kad se temperatura snizi ziva ne moze da se vrati u
rezervoar , pa tako nit zive ostaje na maksimalnoj
temperaturi izmjerenoj tog dana .
MINIMALNI ALKOHOLNI
TERMOMETAR
Odredjuje minimalnu temperaturu u
toku 24 sata
U unutrasnjosti kapilarne cijevi
nalazi se stakleni stapic koji alkohol
povlaci ka rezervoaru pri opadanju
temperature
Desni kraj staklenog stapica
pokazuje minimalnu temperaturu
izmjerenu u toku 24 sata
Higro-termometar HD2101.2
Uređaj za mJerenje
temperature i relativne
vlažnosti vazduha, uz pomoć
senzora ili kombinovane sonde.
• Na osnovu predhodnih
mJerenja može da preračunaju
srednje vrijednosti za određene
periode.
• Izmjerene vrijednosti
prikazuju
se na displeju instrumenta
Bimetalni termograf
• Za neprekidno bilježenje
temperature vazduha u Odre
đenom vremenskom periodu.
• Kao termoelement koristi
metalni prsten sastavljen od
dva različita metala, a
funkcioniše po principu
Mehaničkog pomjeranja luka
prstena koji nastaje usled
promjena temperature
vazduha.
Bimetalni prsten se tokom rasta temperature isteže,
dok se kod opadanja skuplja.
Ovi pokreti prenose se preko sistema metalnih
osovina na polugu na čijem se kraju se nalazi pero
ispunjeno mastilom.
Pero bilježi temperaturne promjene na termografskoj
traci koja je obmotana oko valjka u kom se nalazi satni
mehanizam.
Elektronski higro-termometar ST-50
Mjerenje temperature i
relativne vlažnosti
vazduha.
Promjene se zapisuju na
termografskoj i
higrografskoj traci na
prednjoj strani
instrumenta.
Moderan meteorološki
instrument koji pruža
velike mogu ćnosti
korisniku.
Mjerenje temperature vrsi se tri puta dnevno i to u
7.00, 14.00, 21.00 h po lokalnom vremenu
Na osnovu dnevnih osmatranja vrsi se izracunavanje
SREDNJE DNEVNE TEMPERATURE VAZDUHA koja
predstavlja aritmeticku sredinu u toku 24 h
SREDNJA MJESECNA TEMPERATURA dobija se
sabiranjem srednjih dnevnih temperatura jednog
mjeseca , a zatim se zbir podijeli sa brojem dana u tom
mjesecu
SREDNJA GODISNJA TEMPERATURA vazduha
dobija se dijeljenjem zbira srednjih mjesecnih
temperatura sa 12
Toplotna radijacija
Toplotna radijacija je elektromagnetsko zracenje svih
tijela koja se nalaze na temeraturi iznad
termodinamicke temperature. Ova energija ovisi samo
o temperaturi promatranog tijela, i stanju njegove
povrsine
Primjer toplinskog zracenja je INFRACRVENO
zracenje koje emituje radijator, ili elektricni grijac.
Osoba blizu vatre ili nekog drugog izvora toplote
osjetice toplotu cak i ako je okolni vazduh jako hladan
Do toplotnog zracenja dolazi kad se toplota kretanjem
unutar atoma pretvara u elektromagnetsko zracenje
Suncevo zracenje zagrijava zemlju tokom dana , dok
tokom noci zemlja zraci toplinu u svemir.
U praksi na sobnoj temperaturi ljude gube znatnu
kolicinu energije zbog toplinskog zracenja
TOPLOTNA RADIJACIJA PREDSTAVLJA TRANSFER
TOPLOTE ELEKTROMAGNETNIM ZRACENJEM
Sunce ili elektricni radijatori su primjer radijacije
toplote
Sjajni i svijetli materijali reflektuju zracenje dok ga
tamni apsorbuju
Sunce je od posebnog znacaja kad govrimo o toplotnoj
radijaciji
Zimi nam treba sunceva radijacija , dok se ljeti
moramo zastiti od nje . Kuce su posebno dizajnirane
da nam omoguce prodor ili sprecavanje sunceve
radijacije.
Fizicko svojstvo koje mjeri sposobnost materijala da
provodi toplotu zove se TOPLOTNA KONDUKCIJA ili
provodljivost
Ovo fizicko svojstvo zavisi samo od samog materijala i
nije ga lako izmjeriti
Za mnoge materijale daje sama fabrika kod
proizvodnje vrijednosti provodljivosti , ali se kod
mjerenje mora imati na umu da se provodljivost
mijenje tokom vremena.
Toplota se mjeri u DZULIMA ( J )
TOPLOTA JE ONAJ DIO UNUTRASNJE ENERGIJE
KOJI PRELAZI S JEDNOG TIJELA NA DRUGO PRI
IZJEDNACAVANJU NJIHOVIH TEMPERATURA,
DAKLE PRI USPOSTAVLJANJU TOPLOTNE
RAVNOTEZE
Toplota je energija elektromagnetskog zracenja i nije
vezana za materijalnu sredinu tj vrsi se i kroz
bezvazdusni prostor
Toplotno zracenje izaziva oscilacije molekula u
zracima pogodjenom tijelu i tako u njemu nastaje
toplota
Amplituda oscilacije molekula je srazmjerna koheziji
tijela tj najmanja je kod cvrstih a najveca kod
gasovitih tijela
Brzina oscilacije je srazmjerna visini temperature
Tek pri APSOLUTNOJ NULI ( -273 C ) svako kretanje
prestaje , molekuli se nalaze u potpunom mirovanju,
toplotno zracenje prestaje a toplota prestaje.
Vlaznost vazduha
Vlaznost je kolicina vodene pare u zraku . O njoj ovisi
kolicina padavina , a takodje ona apsorbira odredjenu
kolicinu toplote.
Vodena para dolazi u atmosferu na razne nacine :
Isparavanje sa vodenih povrsina na zemlji
Isparavanje sa povrsine biljaka
APSOLUTNA VLAZNOST vazduha je maksimalna
kolicina vodene pare u 1m3 zraka.
RELATIVNA VLAZNOST je odnos izmedju kolicine
vodene pare koja se nalazi u zraku i apsolutne vlaznosti
Psihrometar sa fitiljem po
Augustu
• Najjednostavniji tip.
Sastoji se od dva živina
termometra koji su
postavljeni na metalnom
stativu. Jedan je suhi i služi
za mjerenje temperature
vazduha, a drugi je mokri
jer je obavijen navlaženim
muselinskim platnom.
Kada se vrše mjerenja mogu se vidjeti razlike u temperaturi na suhom i
mokrom termometru.
Suh pokazuje stvarnu temperaturu, a mokri istu ili nižu u zavisnosti od
zasićenosti vazduha vodenom parom.
Usled isparavanja vode sa nakvašenog muselinskog platna, dolazi do utroška
toplote, pa je temperatura vazduha na mokrom termometru niža nego na
suhom.
• Ukoliko je vazduh suhlji dolazi do intenzivnijeg isparavanja, pa
će i razlike u temperaturi biti veće i obrnuto.
• U slučaju kada je vazduh potpuno zasićen vodenom parom nema razlika na
termometrima.
Nakon utvrđivanja razlike u temperaturama koja se naziva PSIHROMETARSKA
DIFERENCIJA određuje se vlažnost vazduha.
Aspiracioni psihrometar po Asmanu
Sastavljen od suhog i
vlažnog termometra, ali
su oba obložen metalnim
oklopom na čijem vrhu
se nalazi.
Ventilacioni
mehanizam,odnosno
aspirator.
Polimetar
Polimetar je instrument koji služi za mjerenje
relativne vlažnosti vazduha, temperature vazduha,
maksimalnog napona vodene pare i vriednosti za
utvrđivanje temperature rosne tačke.
Uređaj sa lieve strane ima skalu za određivanje
temperature vazduha, dok desna određuje vrijednosti
maksimalnog napona vodene pare.
Polimetar je indtrument koji preko procesa promjene
izduzenosti covjecije vlasi vrsi mjerenje vlaznosti
vazduha.
Ukoliko se vlas preparira oslobodice se pore koje ce
omoguciti kondenzaciju vodene pare.
Vlas upija vodu iz vazduha i izduzava se kad je
vlaznost vazduha visoka i obrnuto.
 VJEZBA BR .8
KLIMATSKA I MIKROKLIMATSKA MJERENJA
(mjerenje brzine strujanja zraka , efektivne
temperature, zone komfora, mjerenje atmosferskog
pritiska, vibracije, prirodne i vjestacke osvijetljenoosti )
Mjerenje brzine strujanja zraka
Srtujenje vazduha javlja se pod dejstvom raspodjele
pritisaka, i to je proces koji je intenzivno zastupljen u
prirodi.
Moze se posmatrati kao pojava na nivou planete
Zemlje, zatim na nivou okruzenja, te na nivou urbane
sredine i objekata u njoj.
Suncevi zraci zagrijevaju neujednaceno zemljinu
povrsinu i vazdusne mase, zbog razlicitih prirodnih
uslova na zemlji.
Topliji vazduh je manje gustine a hladniji vece , dolazi
do prirodnog strujanja vazduha po vertikali, efekat
dimnjaka .
To uslovljava srujanja vazduha iz oblasti viseg ka
oblasti nizeg pritiska – efekat vjetrova.
Uticaj vjetra predstavlja bitnu komponentu u rspodjeli
pritiska. Djelovanje vjetra na i u samom objektu na
raspodjelu pritiska je kompleksam proces , i
komplikovan za tacno izracunavanje.
Da bi se citav efekat sagledao u realnim okvirima
kretnje vjetra se definise kao strujanje idealnog fluida.
U slobodnom neometanom kretanju bez promjene
visine i gubitka pritiska vjetar se moze definisati
BERNULIJEVOM jednacinom
P + pv2\2= const. Gdje je
P staticki pritisak, jedinica Pa
Pv2\2 dinamicki pritisak , jedinica Pa
Optimalne vrijednosti strujanja vazduha su od 0,10-
0,30 m\sec.
Promaja se osjeca pri brzinama od 1,00-1;50 m\s
Prema karakteru kretanje vazduha moze biti
1. Usmjereno
2. Vrtlozno
Ventilacija u zatvorenom prostoru moze biti
1. Prirodna ventilacija ( kroz vrata , prozore ili
ventilacine otvore )
Vjestacka ventilacija ( namjerno izgradjen ventilacini
sistem za odvodjenje zagadjenog vazduha i dovod
cistsog )
Vjestacka ventilacija moze biti
Opsta ako pokriva cijelu prostoriju
Lokalna ako pokriva samo pojedine prostore
Kod vjestacke ventilacije se spoljni vazduh dovodi u
prostoriju, a predhodno se zagrije, ovlazi ili rashladi .
Ovo je najbolji vid vjestacke ventilacije jer se tako
regulisu uslovi mikroklime.
Uredjaji za mjerenje brzine strujanja
vazduha
Uredjaji za mjerenje brzine strujanja brzine vazduha
su :
ANEMOMETRI
KATATERMOMETRI
MJERENJE I KONTROLA MIKROKLIME
ANEMOMETAR- je instrument za mjerenje jacine
vjetra i brzine strujanja zraka.
Najcesce se upotrebljava anemometar sa lopaticama .
Sastoji se od tri ili cetiri lopatice, smjestene vertikalno
na horizontalnom nosacu. Osovina je spojena na
elektricni pretvornik koji proizvodi elektricni izlazni
signal ciji je napon proporcionalan brzini vjetra.
ZVUCNI ANEMOMETAR koristi ultrazvucne valove
za mjerenje brzine i smjera vjetra.
Brzina vjetra odredjuje se tako da se mjeri vrijeme
koje je potrebno ultrazvucnom impulsu da prodje put
izmedju fiksnog odasiljaca i fiksnog prijemnika .
Brzina vjetra ce povecati ili smanjiti brzinu zvuka
ovisno o tome u kojem smjeru vjetar puse.
Odredjuje se komponenta brzine vjetra na tom putu.
Efektivna temperatura
Efektivna temperatura predstavlja mjeru naseg
subjektivnog osjecaja realne temperature vazduha.
Taj osjecaj je znacajno razlicit od stvarne temperature
u zimskom periodu usled uticaja velike brzine vjetra, a
u ljetnjem usled uticaja velike relativne vlaznosti.
EFEKTIVNA TEMPERATURA je temperatura
nepokretnog vlagom zasicenog vazduha pri kojoj
covjek ima isti osjecaj toplpte ili hladnoce kao i pri
nekoj drugoj kombinaciji temperature vlage i brzine
strujanja vazduha ,
Tako na primjer osobe skinute do pojasa koje obavljaju lak
fizicki posao , imaju isti osjecaj pri temperaturi od 20,3 C
i 70% vlaznosti kao i pri temperaturi od 24,6 C i 100%
vlaznosti vazduha.
Postoje dvije skale efektivnih temperatura :
Osnovna
Normalna
Osnovna se primjenjuje na osobe skinute do pojasa koje
obavljaju laki rad ili miruju
Normalan se primjrnjuje na osobe koje su obucene u lako
odijelo i obavljaju lak fizicki posao
Ako je u prostoriji u kojoj se obavlja mjerenje velika
razlika izmedju temperature vazduha i toplote
zracenja potrebno je da se izvrsi korekcija za zracenje .
Za tu svrhu uveden je novi pojam KORIGOVANA
EFEKTIVNA TEMPERATURA gdje se temperatura
dobijena sa Asmanovog psihometra zamjenjuje
temperaturom koju pokazuje globus termometar.
Efektivna temperatura uzima u obzir uticaj toplotnog
zracenja , temperature vazduha i brzine kretanja
vazduha na ljudski organizam
Globus termometar
Globus termometar je suplja bakrena kugla promjera
15,3 cm sa vanjske strane obojena crnom bojom bez
sjaja. Crna boja odabrana je da bi se izbjegla svaka
refleksija , kako bi se dobile osobine sto slicnije crnom
tijelu.
U grlo kugle preko gumenog cepa stavlja se precizan
zivin termometar.
Za uspostavljanje ravnoteze sa okolinom globus
termometar mora biti eksponiran najmanje 20 minuta.
Sto je brzina strujanja zraka veca to je temperatura
globus temometra bliza temperaturi zraka
Da bi smo izracunali srednju temperaturu zracenja
moramo izmjeriti temperaturu zraka , temperaturu
globus termometra i brzinu strujanja zraka .
Iz tih vrijednosti mozemo izracunati srednju
temperaturu zracenja.
ZONA KOMFORA tj oblast efektivnih temperatura u kojoj
se najmanje 50% ispitivanih osjeca ugodno pod uslovom da
miruju ili obavljaju laki fizicki rad prema americkim
autorima obuhvata oblast efektivne temperature od 17,2 do
21,2 C.
Linija komfora je oblast efektivnih temperatura od 18,1 do
18,9 C pri kojoj se 95 % ljudi osjeca ugodno .
Efektivne temperature su radjene u eksperimentu na veoma
malom broju ljudi .
Pored toga njihova upotreba je ogranicena i komlikovana
procesima termoregulacije koji su razliciti pri tezem
fizickom naprezanju.
Pri niskoj temperaturi efektivna temperatura vise , a
pri visokoj manje uzima u ozir vlagu vazduha .
Ne uzima ju se u obzir navike i mogucnost
aklimatizacije ljudi u razlicitim krajevima zemlje .
Imajuci sve navedene cinjenice vidimo da
izracunavanje efektivne temperatute ima i svoje
nedostatke .
Mjerenje atmosferskog pritiska
Normalan atmosferski pritisak iznosi 1013 mb ili
760mm Hg
INSTRUMENTI ZA MJERENJE atmosferskog pritiska
su :
Zivin barometar
Metalni barometar
barograf
Zivin barometar
PRINCIP RADA –pritisak atmosferskog vazduha
djeluje na zivu u otvorenoj posudi
Potisnuta ziva iz posude ulazi u vertikalnu cijev
Visina zive ocitana na skali prestavlja pritisak vazduha
Metalni barometar
Naziva se jos i ANEROID
Najcesce su Burdonov i Vidijev barometar
VIDIJEV barometer je metalna kapsula koja mijenja
dimenzije pod uticajem atmosferskog pritiska, a
promjene se prenose preko mehanizma na kazaljku.
BURDONOV barometar je elasticna spiralna vakumska
komora od gume ili slicnog materijala. Pritisak savija
cjevcicu i ovo se kretanje prenosi preko mehanizma ma
skalu.
Kod metalnih barometara vrijednosti nisu tacne kao kod
zivinih
barograf
Barograf je instrument koji neprekidno biljezi
promjene pritiska
Sastoji se iz niza Vidijevih kutijica koje su naslagane
jedna na drugu i medjusobno povezane , tako d acine
stub aneroidnih kutijica
Promjene pritiska djeluju na kutijice tako da se njihov
stub uzdize i spusta
Pokreti se prenose na pero na traci obavijenoj oko
valjka koja neprekidno biljezi pritisk
Normativi za temperaturu, relativnu vlažnost vazduha i brzinu
strujanja vazduha u radnim prostorijama u zimskom periodu
Normativi za temperaturu, relativnu vlažnost vazduha i brzinu
strujanja vazduha u radnim prostorijama u letnjem periodu
VIBRACIJE

Vibracije predstavljaju periodicko ili neko drugo

kretanje dijelova masine i uredja. Imaju sledece
karakteristike :
Frekvencija
Amplituda
Brzina
Ubrzanje
Period vibracija je vrijeme potrebno za jedan ciklus
tijela koje se krece oko svoje osovine .
Najcesci uzroci vibracija su neuravnotezenost
rotacionih sistema, nagib vratila, osteceni zubcanici ,
losi pogonski kaisevi i lanci, lezaji, elektromagnetne i
hidraulicne sile.
Mjerenje se vrsi pomocu SENZORA koji mogu biti
veoma razliciti .
Prirodno i vjestacko osvjetljenje
Covjek informacije sakupla prvrnstveno vidom . Oko
je najvaznije culo i dobija 80% svih informacija koje
covjek prima. BEZ SVJETLA TO NE BI BILO
MOGUCE
SVJETLO nam omogucava da vidimo, utice na
raspolozenje i osjecaje. Osvijetljenost i boje , uticaj
sjenke i promjene svjetla i tame odredjuju nam ritam
zivota.
Nedovoljno svjetla ili potpuni izostanak stvaraju
osjecaj nesigurnosti i nedostatak informcija
Prirodno i vjestacko osvjetljenje
Prirodna ili dnevna svjetlost predstavlja vidljivi dio spektra
suncevog zracenja
Svako tijelo koje emituje svjetlost naziva se SVJETLOSNI
IZVOR
Prema nacinu na koji zrace mogu biti :
Primarni
Sekundarni
Primarni su koji zrace svjetlost na racun sopstvene energije –
SUNCE
Sekundarni su sva tijela od kojih se svjetlost odbija , ova tijela
ne zrace sopstvenu svjetlost nego svjetlost drugih tijela –
zgrade , knjige, sto
SVJETLOST JE ELEKTROMAGNETSKO ZRACENJE
talasnih duzina 10 na minus 7 m, do 10 na – 3m koje
nadrzuje mreznjacu u covjecijem oku i time u
covjecijem organizmu izaziva osjecaj vida. Taj dio
zracenja nazivamo opticko zracenje.
Od ukupne energije koju zraci neki izvor svjetlosti
samo elektromagnetno zracenje talasnih duzina od
380 do 780 nm moze izazvati vizuelan osjecaj
svjetlosti i naziva se VIDLJIVI DIO SPEKTRA.
Ispod tog dijela spektra nalazi se INFRACRVENO a
iznad ULTRALJUBICASTO zracenje.
Cunjici u oku dijele svjetlo u tri razlicita podrucja
spektra i to crveni zeleni i plavi te pobudjuju mozak na
mijesanje boja .
Stapici su jako osjetljivi na sjajnost a manje na boju pa
su aktivniji prilikom nocnog vida ,njihova maksimalna
osjetljivost je u plavo zelenom podrucju.
Cunjici su osjetljiviji na boju i preuzimaju ulogu u
dnevnom vidu i maksimalna osjetljivost se nalazi u zuto
zelenom podrucju.
Prema vrsti svjerlosti koju emituju svjetlosni izvori
dijele se na :
Prirodne
Vjestacke
Prirodni su tijela joja spontano emituju svjetlost –
sunce , zvijezde
Vjestacki izvori svjetlosti su tijela koja svijetle najcesce
usled zagrijevanja- svijeca , sijalica , gasna lampa
ELEKTRICNI SVJETLOSNI IZVORI su vjestacki
svjetlosni izvori koji elektricnu energiju pretvaraju u
svjetlosnu energiju
INTENZITET SVJETLOSTI predstavlja snagu zracenja
koju emituje izvor svjetlosti u odredjenom smjeru.
JEDINICA ZA INTENZITET ILI JACINU SVJETLOSTI
JE CANDELA( cd ).
To je osnovna jedinica SI sistema definisana kao
intenzitet svjetlosti koju u odrednjnom smjeru zraci
izvor svjetlosti.
OSVIJETLJENOST je mjerilo za kolicinu svjetlosti koja
pada na odredjenu povrsinu.
Jedinica za osvijetljenost je LUX i to je izvedena jedinica
SI sistema.
LUX se definise kao osvijetljenost jednog kvadratnog
metra na koji pada ravnomjerno rsporedjen svjetlosni
snop od jedan metar.
FOTOMETRIJA JE DIO OPTIKE koji se bavi osobinama
i mjerenjem izvora svjetlosti, svojstvima i mjerenjem
svjetlosnog toka i svojstvima i mjerenjem rasvjete
povrsine
Fotometrija se bavi mjerenjem svjetlosti i to svjetlosti
u uzem smislu, tj mjerenje elektromagnetnog
zracenja koje detektira ljudsko oko.
Jacina osvijetljenje mjeti se pomocu LUKSMETRA
VJEŠTAČKI IZVORI SVJETLOSTI
 U praksi tehnike osvjetljenja koriste se prirodni (sunce) i vještački (električni)
izvorisvjetlosti. Vještački (električni) izvori su, obzirom na princip nastajanja
svjetlosti, podijeljeni u dvije osnovne grupe:
 Izvori svjetlosti sa žarnim vlaknom (žarulje) gdje svjetlost isijava električnom
 strujom užaremo volframovo vlakno. Mogu se podijeliti na izvore za opštu
upotrebu, reflektorske i halogene.
 - Izvori svjetlosti sa električnim pražnjenjem gdje svjetlost zrači uslijed
električnog pražnjenja kroz plin, metalne pare ili smješu plinova i metalnih
para. Mogu se podijeliti na:
 - niskotlačne izvore: - fluorescentne sijalice (standardne, kompaktne,
specijalne)
 - indukcione sijalice
 - niskotlačne natrijeve sijalice
 - visokotlačne izvore: - visokotlačne živine sijalice
 - visokotlačne metalhalogene sijalice
 - visokotlačne natrijeve sijalice
 PREPORUKE OSVJETLJENJA
 Optimalni efekti i maksimalne vrijednosti vidnih funkcija kod ljudi postižu
se tekpri osvjetljenostima od oko 10.000 lx što odgovara dnevnoj
osvijetljenosti.
 Nivo prirodne dnevne osvijetljenosti ovisan je o vremenu, dobu dana i
podneblju, a može dosegnuti do 100.000 lx uz sjajnost do 20.000 cd/m².
 Preporučeni nivoi vješta čke osvijetljenosti i sjajnosti predstavljaju
kompromisizmeđu vidljivosti, udobnosti, troškova investicije i potrošnje
energije.
 Okvirni iznosi preporuka nivoa vještačke osvijetljenosti i sjajnosti su :
 • za kretanje na otvorenom: E = 5-50 lx; L = 0,5-3,5 cd/m² (vanjsko
osvjetljenje)
 • za prostorije stalnog boravka ljudi: za normalne radove (stambene
prostorije):
 E = 200-500 lx; L = 20-100 cd/m², za poslove sa velikim vidnim zahtjevima
(radne prostorije): E = 500-2000lx; L = 100-400 cd/m² (uz sjajnost zidova
100 cd/m² i stropa 200 cd/m²).
 Europski standard EN 12464-1 propisuje da se u prostorima u kojima ljudi
Indeks reprodukcije boje (Ra)
Ovaj indeks označava mjeru usklađenosti boje
promatranog objekta podprirodnim dnevnim svjetlom
s izgledom istog objekta promatranog podtrenutnim
svjetlosnim izvorom.
Reprodukcija boje /vrijednost indeksa/ u osnovi ovisi
od spektralneraspodjele zračenja izvora svjetlosti.
Osvijetljeno troslojnim Osvijetljeno standardnim
fluorescentnim sijalicama fluorescentnim sijalicama
Ra=80-89 Ra=50-79
 VJEZBA BR. 9
ISPITIVANJE BUKE , JONIZUJUCEG ZRACENJA
RADIOLOSKA ZASTITA NA RTG APARATIMA I
DRUGIM IZVORIM ZRACENJA
ISPITIVANJE BUKE
DEFINICIJA BUKE – postoje mnogobrojne definicije
buke koje se uglavnom svode na to da je buka
nezeljeni zvuk ili nelagoda .
Hrvatski casopis za javno zdravstvo 2006 godine dao
je definiciju buke koja glasi:
Buka je svaki nezeljen zvuk u sredini u kojoj ljudi
borave i rade i iizaziva neugodan osjecaj, ili moze
nepovoljno uticati na zdravlje .
DOCI CE DAN KAD CE BUKA POSTATI JEDAN OD
VELIKIH NEPRIJATELJA COVJEKA, TAKO DA CEMO
SE BORITI S NJOM KAO NEKAD PROTIV KUGE I
KOLERE .
( ROBERT KOCH )
VRSTE BUKE
Buka iz prirodnih izvora ( grmljavina , vjetar , sum
vode )
Buka koju stvara covjek
U praksi pod bukom se podrazumijevaju vjestacki
stvoreni zvuci jer prirodni obicno ne ostavljaju niti
teze niti trajnije posledice .
INSTRUMENTI , METODE I STANDARDI ZA
MJERENJE BUKE
Mjerni indtrumenti i metode moraju biti u skladu sa
standardima . STANDARDI UKLJUCUJU:
Uslove za mjerne instrumente
Mjerne metode za mjerenje buke za razlicite tipove
masina i mjerne metode koje definiraju uticaj buke na
covjeka
Procjenu buke i stetnih efekata
STANDARDI ZA MJERENJE BUKE
Najvazniji standardi su
IEC ( INTERNATIONAL ELEKTROTEHNICAL
KOMMISSION )
ISO ( INTERNATIONAL ORGANISATION FOR
STANDARDIZATION )
Pri cemu je IEC nadlezan u podrucju konstrukcije
instrumenata a ISO u podrucju mjerne tehnike,
eksperimentalnih uslova, mjernih parametera i
njihovih granica , te rezultata mjerenja.
INSTRUMENTI ZA MJERENJE BUKE
Instrumenti za mjerenje buke vrse pretvaranje zvuka u
neku drugu energiju.
Pomocu mikrofona i pretvaraca zvuk se detektuje i
pretvara u elektricni signal.
Najcesce se koriste instrumenti za mjerenje buke koji rade
sa ugradjenim :
ELEKTROSTATICKIM
ELEKTRODINAMICKIM
PIZOELEKTRICNIM
MAGNETOSTRIKCIONIM PRETVARACEM
Najjednostavniji instrumenti za mjerenej buke su
DOZIMETRI , za mjerenje buke u toku radnog dana .
Medjutim nivo buke u industriji u toku radnog dana
je promjenjiv pa se koriste i slozeniji uredjaji kao sto su
ANALIZATORI NIVOA BUKE I ANALIZATORI
INTENZITETA BUKE
Analizatori nivoa buke vrse statisticku analizu nivoa
buke u toku vremena, dok analizatori intenziteta buke
daju informaciju o velicini buke po jedinici povrsine u
datoj poziciji.
PRINCIP RADA MJERACA BUKE
Mjerac buke reagira na zvuk slicno kao covjekovo uho
i daje objektivna mjerenja zvucnog nivoa.
Zvucni signal se pretvara u elektricni signal pomocu
mikrofona visokog kvaliteta .
Signl je slab pa se mora pojacati da bi se ocitao na
instrumentu. Poslije prvog pojacanja signal prolazi
kroz korektivni filter. Poslije daljeg pojacavanja signal
je toliko jak da daje otklon na instrumentu.
Ocitana vrijednost je novo zvuka u decibelima.
Ocitana vrijednost je nivo zvuka u decibelima
Mjerna tehnika – naziv udzbenika
Prof nermina zaimovic uzunovic
JONIZUJUCE ZRACENJE
JONIZUJUCE ZRACENJE JE SVAKO ZRACENJE KOJE
MOZE DA IZAZOVE JONIZACIJU
Zracenje nastaje kad zraci imaju dovoljno energije da
otrgnu elektron iz elektronske ljuske .
Minimalna potrebna energija je 10 eV
VRSTE ZRACENJA – korpuskularna
Alfa zraci – jezgra helijuma
Beta zraci – elektroni i pozitrone ( e- i e+ )
Neutroni
Ostala
ELEKTROMAGNETNA ILI TALASNA
UV zraci ( UV-B, UV-C )
RENDGEN zraci RTG
GAMA zraci
ZAJEDNICKI NAZIV JE “ X” ZRACI
ALFA CESTICE pri prolasku kroz materiju snazno
jonizuju zbog svoje velike mase i naelektrisanja koje
imaju.
Beta cestice se ponasaju kao loptica i direktno
izbacuju elektron
X ZRACI u zavisnosti od njihove energije mogu
izazivati razne procese
Predavanje o zastiti od zracenja stevan sekulic
RADIOLOSKA ZASTITA
Nosenje termoluminiscentnih dozimetara je
ZAKONSKA OBAVEZA za sve osobe koje su
profesinalno izlozene zracenju
DOZIMETRI se nose u nivou gornjeg dzepa mantila , a
ako se nosi zastitna kecelja onda ispod nje
Korisnik je licno odgovoran za dozimetar, ne smije ga
dati drugoj osobi i ne smije ga nositi van
Citanje dozimetra obavlja se jednom mjesecno .
ZASTITA OSOBLJA OD JONIZUJUCEG ZRACENJA
PROSTORIJE u kojima su smjesteni aparati moraju da
budu odreedjne kvadrature propisane zakonom.
Zidovi prostorije moraju biti odredjene debljine,
oblozeni BARITNIM malterom.
STAKLA moraju biti OLOVNA DEBLJINE 7- 8,5 mm
ili obicna cija denljina odgovara ekvivalentu olovnog.
Sva lica koja rade u zoni zracenja moraju imati licnu
DOZIMETRIJSKU kontrolu.
Pored dozimetra osoblje mora koristiti i licnu zastitu
u vidu :
OLOVNIH KECELJA
RUKAVICA
NAOCALA
STITNIKA ZA STITNU ZLIJEZDU
ZAKONOM je zabranjeno profesinalno izlaganje
jonizujucem zracenju osoba mladjih od 18 godina ;
zenama za vrijeme trudnoce i zenama za vrijeme
dojenja .
Radnici u zoni zracenja moraju biti PERIODICNO
pregledani.
ZABLUDE I NEISTINE O SNIMANJU
Mnogo je zabluda i neistina o snimanju kako kod
pacijenata tako i kod onih koji ne rade u zoni zracenja.
Navodimo neke zablude i neistine :
Da aparat uvijek zraci
Da pacijenti zrace nakon pregleda jonizujucim
zracenjem
Da je samo zasticeno osoblje koje nosi dozimetre a
ostali budu ozraceni
Da se javljaju promjene na kozi usled pregleda i slicno
ZASTITA OSOBLJA OD NEJONIZUJUCEG ZRACENJA
Sto se tice ULTRAZVUKA nikakva zastita nije
potrebna .
MAGNETNA REZONANASA koristi jako magnetno
polje, kao i talase koji u spektru elektromagnetnog
zracenja ulaze u polje radiofrekvencije , te ukoliko se
ne postuju pravila mogu izazvati razna ostecenja
zdravlja .
Metalni predmeti pod uticajem radiofrekventnog tala
sa mogu biti usijani te izazvati opekotine.
Osoblje se mora pridrzavati sledcih uputa:
Moraju se skinuti svi metalni predmeti sa tijela i odjece
Ukoliko osoba imaugradjen metalni predmet u organizam
( endoproteze implantati ) ne smije ulaziti u magnetno polje
Osobe sa ugradjenim pace makerom ne smiju ulaziti u polje
magneta
Potrbno je izvaditi sve predmete koji se mogu razmagnetisati
( kreditne kartice , satove ,USB stikove)
U polje magneta ne smiju se unositi nikakvi materijali pravljeni od
feromagnetnih materijala ( boce za kisik , kolica , nosila , stake )
Osoblje u pratnji pacijenta treba da nosi antifone zbog jake buke
magneta .
HVALA