PREKARNOST

EKONOMSKO-POLITIČKI I
DRUŠTVENI FENOMEN
SUVREMENOG SVIJETA
Hajrudin Hromadžić, Antonija Zgaljardić
Etnološka tribina: Godišnjak Hrvatskog etnološkog društva, vol. 49. , no. 42, 2019.

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u

Zagrebu Odsjek za sociologiju
Kolegij Postindustrijsko
društvo Izradila: Ivana Tomić
 Uvod
fenomen prekarnog rada
značenje pojma prekarnost u svijetu

Ekonomsko političko restrukturiranje i kontekstualni okviri

prekarnosti
kapitalizam kao specifičan sistem
kapitalistička ideologija neoliberalizma
permanentna nesigurnost u radu
Struktur Primjer Hrvatske
početak procesa tercijarizacije

a rada prihvaćanje neoliberalnih

doktrina trenutačno stanje

(Re)definiranje prekarnosti
definiranje, analiza i interpretacija pojma

Demistifikacije prekarne
fleksibilnosti period globalne
transformacije uvođenje fleksibilnosti
u radne odnose
promjena značenja radne aktivnosti i
radnih identiteta
 ŠTO JE
PREKARNOST?

odnosi se na posljedice restrukturiranja rada i radnih uvjeta pod

diktatom neoliberalnog režima

intenzivirana globalna kompetitivnost pritisci prilagodbe tržištu

kratkoročni i nestabilni ugovori postaju tipična pojavnost postindustrijskog

društva, a poimanje vremena kao resursa poprima drugačiju dimenziju

ne - klasa ne - radnika, kognitarijat, urbani nomadi, McPoslovi, kreativni rad

 PREKARNOST U SVIJETU
Značenje pojma prekarni rad varira o d zemlje
d o zemlje:

u Italiji označava nešto više od neformalnog rada i niskih primanja,

prekarna egzistencija se prikazuje kao standardan način života

u Njemačkoj se taj pojam pripisuje privremenim radnicima i

nezaposlenima koji su u problemu socijalne integracije

u Japanu se pojam povezuje sa radnicima čija primanja graniče sa

siromaštvom
EKONOMSKO-POLITIČKO
RESTRUKTURIRANJE I
KONTEKSTUALNI OKVIRI
PREKARNOSTI

kapitalizam se (uz neke promjene) neprestano reproducira, mutira i održava

dominantna je kapitalistička spin-off ideologija neoliberalizma
uključuje: ideje o slobodnom tržištu, smanjenju davanja države
svi ti oblici rada podrazumijevaju permanentnu nesigurnost
na djelu je sukob kapitala i rada
obrat od industrijskog u postindustrijski proizvodni
sustav uspostavlja se drugačija forma produktivnosti
u drugoj polovici 20. stoljeća jača uloga informacijskih, jezično
komunikacijskih i sličnih usluga
naglasak dolazi na autonomnost i
samoinicijativnost fordistička produkcija: sigurnost
postfordistička produkcija: nesigurnost
jedna radna mjesta nestaju, druga
nastaju
-pojava novih oblika zdravstvene i socijalne
skrbi
-smanjenje trajanja
-marketizacija radnog
ponude tjedna roba
i potražnje
-promijenio se temelj gospodarstva

sve se razmjenjuje, razdjeljuje, preprodaje, permanentno

restrukturira "od danas do sutra"

svima je zajednički rizik od upadanja u zamku prekarnosti

Kako se u uvjetima prekarnosti može ostvariti ugoda i
užitak dokolice bez plaćenog rada?

produktivna aktivnost
neproduktivna aktivnost
-atipični fleksibilni oblici
zapošljavanja kao poticaj
motivaciji
-iluzija izbora, permanentna ekonomska nesigurnost
onemogućava slobodu i razvoj pojedinca
-Standing: koncept tercijarnog vremena
" etos rada polako ustupa mjesto etosu igre" (Rifkin
2005: 325 ) .
PRIMJER HRVATSKE

proces tercijarizacije u Hrvatskoj je započeo 70-ih godina prošloga stoljeća

problemi sustava socijalne sigurnosti pojavljuju se već 80-ih godina
1990-ih se događa pretvorba i privatizacija
sukob između unutarnjih "gubitničkih" slojeva i vanjskih, globalizacijskih sila
u isto vrijeme dolazi do početka deindustrijalizacije

početkom 21. stoljeća dolazi do prihvaćanja pravila tržišta, nastaje kasino

ekonomija: “ekonomija koja je utemeljena na preraspodjeli svega vrijednog
kroz proces pretvorbe i privatizacije društvenog bogatstva: tržišta, banaka,
poduzeća, nekretnina, zemljišta, dobara, itd.” (Kulić 2006: 106).

nevidljive sile financijskog tržišta diktiraju socijalne i gospodarske odnose

ŠTO RADITI U
POSTINDUSTRIJSKOM
DRUŠTVU?
došlo je do nezaposlenosti uslijed tehnoloških višaka i
restrukturiranja gospodarskih djelatnosti
vladajuća struktura u Hrvatskoj se oslanja na tuđu
moć
razvoj Hrvatske počeo se projicirati kroz inozemna
zaduženja uključenje Hrvatske u NATO (2009.) i EU (2013.)

fleksibilizacija i prekarizacija već su duboko odredile

svijet rada u Hrvatskoj
sektor turističke industrije kao jedini preostali
nacionalni resurs
(RE)DEFINIRANJE
PREKARNOSTI

Standing izdvaja 7 oblika radne sigurnosti koje su

prekarni radnici lišeni:

stalno
zaposlenj sigurnost i
e s punim zadržavanje moguć nos zaštita kroz
radnim radnog mjesta t sindikalno
vremenom i mogućnost razvijanja predstavništv
napredovanja o
zaštita
zaštita od
naradu i
neopravdano sigurnos
zdravstven
g otpuštanja t
a zaštita
prihoda
PERCEPCIJA NESIGURNOSTI SA
STRANE RADNIKA

pripisivanje važnosti pojedinim indikatorima nesigurnosti

ukoliko u odre đ enoj zemlji prevladava nezaposlenost, utoliko
će percepcija nesigurnosti biti veća
negativno definiranje prekarnog rada se poziva na sve što je u
me đ uvremenu izgubljeno
raspravu otežava razjedinjenost i neosviještenost
prekarnih radnika

prekarijat: klasa po sebi?

PREKARNA FLEKSIBILNOST:
PRIMJER TALIJANSKIH istraživanje radnih uvjeta u brojnim
TRGOVAČKIH CENTARA trgovačim lancima u Italiji, Renato
Curcio

kontrola
" ukradeno " samoupravn vezana
radno a uz
vrijeme fleksibilnost mobitele

fleksibilnost fleksibilnost
nestalno i prostora i vezana uz
promjenjivo radnih
atmosferske
radno zadataka
prilike
vrijeme
PITANJA ZA
RASPRAVU
Slažete li se sa Standingovom teorijom da prekarna klasa može
proizvesti nestabilnost u društvu, te da bi ljudima trebalo
osigurati osnovni prihod od kojeg bi mogli živjeti?

Na dugoročnoj razini, donosi li prekarni rad

više pozitivnih ili negativnih posljedica?