TRANSFORMACIJA (IDEJE) RADA: OD TEORIJSKIH

RASPRAVA O NOVOM KAPITALIZMU DO

KVALITATIVNIH ISTRAŽIVANJA U HRVATSKOM
POSTTRANZICIJSKOM KONTEKSTU
OZREN BITI, MISLAV ŽITKO
UVOD
 novi kapitalizam - zasnovan na institucijama socijalne države, državnoj koordinaciji ekonomskih aktivnosti i
klasnom kompromisu
• slabljenje nacionalne države
• nestajanje klasne podjele
• transformacija rada
 argumentacijske poteškoće u raspravama
• sastavljanje tematskog lanca od raznorodnih, međusobno teško povezivih tema
• slaba empirijska osnova za mnogobrojne teze i tvrdnje
 jaz između bogate teorijske artikulacije i oskudnog empirijskog materijala
 rad se usredotočuje na transformaciju rada

 stalno zaposlenje za cijeli život upitno, promjena samog procesa proizvodnje

 nematerijalni rad – „... rad koji stvara nematerijalne proizvode, kao što su znanje, informacija,
komunikacija, odnos ili emocionalna reakcija.” (Hardt et Negri, 2009.)

 Ulrich Beck - Vrli novi svijet rada (The Brave New World of Work, 2000)

 Richard Sennett - Korozija karaktera: osobne posljedice rada u novom kapitalizmu (The Corrosion of
Character: The Personal Consequences of Work in the New Capitalism, 1998)
 NOVOSTI IZ BRAZILA: TEHNOLOŠKI
DETERMINIZAM, NOVI RIZICI I KRAJ RADA
 brazilizacija zapada
• privremeni i nesigurni oblici zaposlenja
• s globalnog juga šire se prema zemljama naprednog kapitalizma
• politička ekonomija nesigurnosti
• neintendirana posljedica neoliberalne utopije o slobodnom tržištu
• Jesu li promjene na razini zaposlenja ili zanimanja u Brazilu doista slične onima u zapadnoj Europi?
Jesu li rezultat istog društvenog mehanizma?

 temeljne teze:
• kraj društva rada – nemogućnost državne intervencije u obliku ekonomskih politika
• kraj standardne klasne stratifikacije
• neprestane mijene i fluktuacije na tržištu rada

 „temeljna će egzistencija i svijet života biti obilježeni endemskom nesigurnošću”

 kombinacija tehnološkog determinizma i globalizacije predstavlja ugrozu i za društvo u cjelini i za
individuu u tom društvu
 tehnološki determinizam - nove tehnologije odmjenjuju ljudsku radnu snagu stvarajući na globalnoj
razini pritisak na nacionalne ekonomije  posljedično, stare i uvriježene klasifikacije razbijene, a
umjesto njih vlada nesigurnost
 Aronowitz i De Fazio, 1994. Budućnost bez zaposlenja (Jobless Future) - - “znanstveno utemeljen
tehnološki razvoj uslijed zaoštrene internacionalizacije proizvodnje znači da ima previše radnika i
premalo radnih mjesta, a još je manje onih koja su dobro plaćena”
 masovni izmještaj (eng. outsourcing) radne snage; smanjenje opsega poslovanja postrojenja (eng.
downsizing) (Rad Dioniza, 1994. Michael Hardt i Antonio Negri; Kraj rada, 1995. Jeremy Rifkin) –
smanjenje/ukidanje plaćene zaposlenosti
 TEZA ANTITEZA

Nestanak cjeloživotnog zaposlenja Promjene trajanja zaposlenosti podložne diskusiji

Rastuća nezaposlenost može biti objašnjena ciklusima

Rastuća nezaposlenost posljedica tehnološki
ekonomskih kriza, nije isključivo objašnjenje za
naprednog kapitalizma
određeni historijski trenutak i geografsku lokaciju

Nedovoljno informacija (primjerice, ako stari arsenal

obuhvaća kejnezijansko poticanje potražnje u situaciji
Stari arsenal ekonomskih politika ne donosi rezultate
visoke nezaposlenosti i podiskorištenosti proizvodnih
kapaciteta, onda nije sasvim istrošen)

Važno naglasiti postojanje značajnih razlika između

Sav je plaćeni rad podvrgnut prijetnji zamjenjivosti društvenih uvjeta unutar kojih se neko zanimanje ukida
i zamjenjuje (primjerice radom stroja)
 empirijski status upitan - umjesto konkretne analize položaja i praksi institucija,
upoznavanje sa apstraktnim silama i pritiscim

 izostanak jedinstvene hipoteze, teorijskog okvira – pripovijest o globalnoj transformaciji

kapitalizma

 sastavljena od niza postavki, neke nemaju jasnu empirijsku potporu, neke točne samo za
neke zemlje ili dijelove svijeta u određenom razdoblju, neke uopćene bez mogućnosti
provjere
 KODIRANJE PREKARNOSTI UNUTAR
 diskurs o prekarnosti
PRIPOVIJESTI O TRANSFORMACIJI RADA
 naglašavanje nestalnosti, nesigurnosti i neizvjesnosti kod postmarksista i liberalnih zagovornika tržišne fleksibilnosti
 standardna zaposlenost stvar prošlosti, nestandardni oblici zaposlenosti predstavljaju sadašnjost i neizbježnu
budućnost
 prekarijat kao nova društvena klasa nastala uslijed dokidanja tradicionalne klasne stratifikacije i fleksibilizacije tržišta
rada
 poteškoće:
• sabija i onemogućuje razlikovanje oblika nestandardne zaposlenosti (samozaposlenost, rad na nepuno radno
vrijeme, rad na određeno, agencijski rad) – okolnosti i stupnjevi pojavljivanja se mogu razlikovati
• implicitna idealizacija standardnog oblika zaposlenosti (puno radno vrijeme uz ugovor na neodređeno) – u
određenim okolnostima može biti nepovoljan za radnike (relativno niska plaća, nemogućnost učinkovitog
radničkog organiziranja i sl.)
ISPECI PA RECI: FLEKSIBILIZACIJA,
RASTAKANJE KARAKTERA I ETNOGRAFIJA
RADA
 diskurs o transformaciji rada kroz njegovu fleksibilizaciju - nudi historijski i etnografski
materijal

 teza o općoj fleksibilizaciji rada - tri konstitutivna elementa suvremenih oblika fleksibilnosti :

• diskontinuirana reinvencija institucija

• fleksibilna specijalizacija proizvodnje

• koncentracija bez centralizacije moći

 fenomen transformacije rada kroz različite nestandardne oblike zaposlenosti prepoznat kao
fleksibilizacija, međutim problem u (ne)razlikovanju tih oblika i (ne)preciznom određenju
njihovog društvenog značaja s obzirom na klasne, rodne i druge aspekte
 moralna ekonomija rada (kroz interpretaciju Denisa Diderota i Adama Smitha)

• Diderot - radna rutina nije degradirajući fenomen; vrijednost navike, ponavljanje radnji i rutina radnog procesa - razvitak
vještine i majstorstva - daljnje nastojanje na poboljšanju neke prakse

• Smith - rutina zamorna i neproduktivna

• John Stuart Mill - fleksibilnost povezana sa slobodom; prilagodljivost i otvorenost za promjenu potrebne za slobodno
djelovanje

 ekonomske funkcije privređivanja i upravljanja isprepletene s izvanekonomskim elementima moralne ekonomije rada

 pojmovi karakter, poštovanje (eng. respect) i umijeće (eng. craft) ključni pojmovi

 karakter - način kako se netko povezuje sa svijetom, etičku vrijednost koju polaže na svoje odnose s drugima
 “[K]ako razvijati trajne vrijednosti u sebi u nestrpljivom društvu koje se fokusira na
neposredno?”

 „u “kulturi novog kapitalizma” na terenu nesigurnog, fleksibilnog i prekarnog rada

ne možeš računati na to da ćeš se kroz posao samoostvariti ni na to da preko rada
možeš oblikovati neki smisleni životni narativ u budućnost”

 u radu i radnoj sredini nestabilnost; posljedice na socijalno funkcioniranje,

razarajući osobni i društveni integritet, poštovanje i svrhu u zajednici
 izvanekonomski aspekti rada kao konstitutivni za shvaćanje konkretne situacije – povezivanje rada i morala

 glavna istraživačka metoda – intervju:

• antropologizacija sociološkog pristupa kroz priklanjanje etnografskom radu

• preko priča analizira tranziciju iz starog u novi kapitalizam - življena kultura i življeno iskustvo

• Talijan Enrico - “[r]utina može poniziti, ali može i zaštititi; može rastaviti rad na njegove sastavnice, ali od
nje se može i sastaviti život”

• bostonska pekarnica

• ustanoviti prožetost individualnog svijeta rada i svijeta života - kako ispitanici djeluju s obzirom na
strukturne probleme s kojima se susreću i što o tome misle
VAŽNOST EMPIRIJSKE PODLOGE ZA
ANALIZU ZBIVANJA NA TRŽIŠTU RADA U
UŽIM SOCIOEKONOMSKIM OKVIRIMA

 potreba za empirijskim ustanovljavanjem specifičnih obilježja domaćeg tržišta - temelj na kojem

se propitkuje transformacija rada povezana sa samosvojnim društvenim, političkim i
ekonomskim procesima na ovim prostorima
 razlikovanje između stabilnosti i sigurnosti zaposlenja:
 stopa dugotrajnog zaposlenja u SAD-u, Kanadi i državama Europske unije od 1991. do 2002.
godine u blagom porastu - ne mora značiti za sigurnost zaposlenja (mogu utjecati brojni
faktori od makroekonomskih kretanja do kvalitete upravljanja poduzećem)
 Pr. Agrokor, 2015. zapošljavao približno 60 000, 90% obuhvaćeno kolektivnim ugovorima
 sigurnost zaposlenja kvalitativne prirode te je samim time teško mjerljiva - ne ovisi samo o
ponudi radne snage i uvjetima na tržištu rada
 studija o prekarnim uvjetima zaposlenosti na području Europske unije - obrasci zaposlenosti mijenjaju
te da se nestandardni oblici zaposlenosti šire i zaprimaju sve veći udio u ukupnoj zaposlenosti
 najveći broj zaposlenih radi unutar standardnog obrasca, odnosno radi puno radno vrijeme s
ugovorom na neodređeno
 od 2000. do 2010. godine na razini cjelokupne Europske unije zabilježen je blagi rast zaposlenosti na
nepuno radno vrijeme s 16.2% na 19.2% te još blaži rast broja ugovora na određeno s 12.3% na 14%
 nestandardni oblici zaposlenosti najprisutniji u poljoprivredi i ribarstvu (71%) te trgovini (47%), dok su
ugovori na neodređeno uz puno radno vrijeme koncentrirani u prerađivačkoj (75%) i neprerađivačkoj
industriji (62%), javnoj upravi (66%) i obrazovanju (63%)
 transformacija rada u slučaju Hrvatske

 porast važnosti uslužnog sektora nauštrb važnosti prerađivačke industrije

 Krešimir Peračković - Što, za što i zašto raditi u postindustrijskom društvu?

 istraživanje promjena u socio-profesionalnoj strukturi radno aktivnog stanovništva u razdoblju od 1971. do 2001.

godine

 prepoznavanje procesa tercijarizacije - ustanovljavanje prevlasti uslužnih djelatnosti i uslužnih zanimanja u Hrvatskoj

 Teo Matković

 fenomen restrukturiranja rada

 dostupne empirijske podatke te je na njima izgradio vlastitu analizu strukture zaposlenosti u Hrvatskoj

 empirijsko uporište neizostavan potporanj argumentacije

 dublji uvidi nedohvatljivi bez uporabe kvalitativnih metoda

 ratno-tranzicijska etapa (1990 – 2001) – broj zaposlenih se smanjio uslijed domaćih društvenopolitičkih
posebnosti, a ne globalizacijskih pritisaka; porastao udio u proizvođačkim i društvenim uslugama, pao onaj u
transformativnom sektoru
 kasnih 1990-ih struktura zaposlenih se stabilizira, tržište rada dinamizira
 ranjive skupine društva - istražuje zapošljivost, čak i socijalnu isključenost pojedinaca  siromašni, žene i
starijie osobe na tržištu rada
 pozornost također usmjerio na samozaposlene, ukazujući na heterogenost poslova koje samozaposleni
obavljaju - važnost poticanja i stimuliranja više samozaposlenosti
ZAKLJUČNA RAZMATRANJA O VAŽNOSTI KVALITATIVNIH
ISTRAŽIVANJA ZA PROMIŠLJANJE SVIJETA RADA I SVIJETA ŽIVOTA U
POSTTRANZICIJSKOJ HRVATSKOJ
 važnost moralnoga i simboličkoga u svijetu rada - Josip Županov
 “hrvatsko društvo danas živi u vakuumu društvene integracije te u takvom vakuumu nema mjesta za
povjerenje i obzirnost u interpersonalnim odnosima”
 nestandardni poslovi prisutni u Hrvatskoj one djeluju zloćudnije zbog nasljeđa tajkunske privatizacije te ih
društvo samim time bolnije proživljava
 samosvojni oblici svijeta rada, povezani s nasljeđima socijalizma, rata i tranzicije

 u uvjetima fleksibilizacije i prekarizacije rada postaje itekako upitnim je li rad u temelju društvene
organizacije, kao što on jest u socijalnoj državi – detrimentalni osjećaji nesigurnosti, nepovjerenja i gubitka
socijalnog kapitala utječu na karakter pojedinca i ugrožava dostojanstvo
 slabljenje posvećenosti poslu, samopouzdanju i poslovnoj odvažnosti – mogućnost samoostvarenja i osjećaja
zadovoljstva ugrožena

 Tihana Rubić - dubinski intervjui s radnicima koji su ostali bez posla početkom devedesetih
 uspostavlja distinkcije između pojmova rada i zaposlenja i njihove uporabe u medijskim narativima i
pojedinačnim naracijama
 demitologizira koncept siromaštva putem dekonstruiranja sintagmi “strategije preživljavanja” i “obični ljudi”
 “ja se snađem” - nepovjerenje u protekciju države, osvještavanje vlastite sudbine socijalne isključenosti 
iskazana vjera u iznalaženje potencijala za simboličko preživljavanje, ali zapravo i način verbaliziranja
proživljenog, utjelovljenog iskustva snalaženja upućuju na djelatni kapacitet društvenog aktera da se nosi sa
sistemskim nedaćama koje strukturiraju i restrukturiraju njegovu radnu i životnu okolinu
Pitanja za raspravu
Kakva bi kvalitativna istraživanja na području rada u Hrvatskoj bila korisna za
područje rada? (Tema, demografska skupina, etc.)

Kako se u Hrvatskoj može izaći iz vakuuma društvene integracije?

Kako pripremiti buduće naraštaje za hrvatsko tržište?

Mislite li da u Hrvatskoj prevladava mentalitet „strategije preživljavanja” i kako

se može promijeniti?