Skripta - Online novinarstvo - 1.

kolokvij Stela Lechpammer

Online novinarstvo - definicije

- Online novinarstvo moemo vrlo iroko definirati kao svako prenoenje informacija svih vrsta, od vijesti preko miljenja do ostalih informacija, te djela koja se objavljuju putem medija u svrhu obavjedivanja, zadovoljavanja kulturnih, znanstvenih, obrazovnih i ostalih potreba javnosti, putem Interneta, bez obzira na to jesu li informacije i djela u obliku teksta, multimedijalnih zapisa ili drugih oblika. (Boris Liina i Draen Jurman) - Online novinarstvo se definira kao izvjetavanje o injenicama koje su proizvodene i distribuirane putem interneta (Wikipedia) - Online novinarstvo je novi nain prezentiranja novosti, u skladu s karakteristikama interneta te njihove distribucije posredstvom online medija (Mato Brautovid) - Do kojih je promjena dolo? - Do najvedih je promjena dolo u pogledu onih klasinih 5W - Digitalno doba je promijenilo sve tko je novinar, to je to pria, kada i gdje novinari i ostali autori proizvode sadraje kao i to da im korisnici pristupaju kadgod i gdjegod toele. Ono to se najmanje izmijenilo je pitanje zato.

Online novinarstvo povijest, sadanjost, bududnost

POETAK PRENOENJA INFORMACIJA ZA VIJESTI - Prije su se vijesti prenosile uz pomod ovih ureaja i procesa: Teleprinter - elektromehanika pisaa maina koja se korislila za prijenos poruka s jedne na drugu toku jednostavnim procesima Telefaks - ureaj ili naziv za telekomunikacijsku tehnologiju za prijenos kopije dokumenta ili slika preko obine telefonske mree Prijenos slike Diktiranje teksta VIDEOTEX i TELETEKST - Krajem sedamdesetih pojavljuju se: Videotex - jedan od najranijih verzija informacijskih sustava za gotovo koritenje. Koriten je za dostavljanje informacija korisniku u kompjuterskom obliku, koje su najede bile prikazane na televizoru. Po strogoj definiciji, Videotex je bilo koji sistem koji omogudava interaktivan sadraj i prikazuje ga na televizoru. Osim Minitela u Francuskoj niti jedan Videotex nije posebno zaivio u upotrebi Teletekst - verzija Videotexa koja jednosmjerno alje informacije u obliku televizijskog signala dok Videotex moe biti dvosmjer uz pomod koritenja telefona - Primjeri koritenja Videotexa, tj. Teleteksta: 1. Minitel - Francuska - Videotex pokrenut u Francuskoj 1982. godine i uz pomod telefonskih mrea, bio je dvosmjeran. 2. Ceefax - BBC - BBC je poetkom 1970-ih dobio ideju da pokua odaslati titlove publici, a kasnije su istraivali i kako odlaslati bilo koju informaciju. Koncept je isproban 1972. godine pod nazivom Ceefax. 3. Prestel - Velika Britanija - Britanski je telekom takoer istraivao slian koncept koji nije trebao biti jednosmjeran sustav nego dvosmjeran uz pomod koritanja telefona. Koncept je lansiran pod nazivom Prestel. 4. Oracle - ITV (VB) - Verzija Ceefaxa

POETAK KORITENJA RAUNALA - koja je bila uloga raunala u sakupljanju, obradi (ureivanju i produkciji) te distribuciji informacija? - U poetku se u pripremi novinskih tekstova raunalo koristilo tek neto vie od pisadeg stroja za pamdenje unesenog, mogudnost ispravljanja pogreaka, prijenos teksta ispisanog na papiru umjesto sloga... - Nije postojalo razumijevanje procesa poput F 11 ili Ctrl C - Oblikovanje je bilo rudimentarno bila su zadana pisma, irina stupca, veliina naslova... - Dokumentacija i arhiv izrezivanjeobjavljenih tekstova! Raunalo se dakle, u tom prvom razdoblju, u novinarstvu pojavljuje kao nadomjestak postojedim ureajima, a ne kao bitan alat koji de ga transformirati! POETAK OSAMDESTEIH - Vrlo jednostavni e-mail - Prvi programi za obradu teksta - Terminali velikih sustava u redakcijama - Osobno raunalo (Apple) - Pred Windows suelje (WYSIWYG) - Baze podataka (Lexis, Nexis, Dialog) KRAJ OSAMDESETIH/ POETAK DEVEDESETIH - Programi za DTP (Deskop publishing - programi koji omoguduju bolju kontrolu prije printanja) Ventura Publisher, PageMaker, Quark - Dominacija Windows okruenja - Mobilna raunala (laptop, notebook) - Mobilna telefonija (kod nas 1987.) - pojava standarda (tekst, slika, video) - Pojavljuju se BBS (Softver za povezivanje korisnika ulogiravanjem u sistem koristedi zadani program. Kada se korisnici prijave oni mogu razmijanjivati poruke s drugim korisnicima, itati vijsti, igrati igre...) i Chat (oblik komunikacije dva ili vie korisnika putem raunala i raunalne mree u realnom vremenu) KORITENJE RAUNALA U PROIZVODNJI NOVINA - Od obrade teksta do upravljanja proizvodnjom novina trebalo je prodi sljedede procese: Potpuna digitalizacija Integracija unosa, pripreme i proizvodnje Kombiniranje slika, crtea i kompletnog izgleda stranice Kontrola procesa, planiranje, pradenje financijskih efekata... Koritenje raunala u istraivanju (sakupljanju i provjeri podataka) Mobilnost - javljanje s lica mjesta direktno u prijelom Dokumentacija u digitalnom obliku KORITENJE RAUNALA U OSTALIM MEDJIMA - Slino kao i kod novina trebalo je razviti: Digitalne ureaje za snimanje zvuka i slike Digitalne reije i montae Digitalizaciju prijenosa i emitiranja Posebne efekti koji se temelje na koritenju raunala u proizvodnji programa

KRAJ STOLJEDA - Prvi preglednici: Gopher - pretea World Wide Weba koji nema mogudnost zajednikog prikazivanja teksta i slike Mosaic (pretraiva WWW-a, ali je radio i na starijim verzijama. Prvi je imao slike unutar teksta, prvi grafiki preglednik) preimenovan u Netscape Navigator potomak Mozzila - Kazala i pretraivai (Yahoo, Altavista) - World Wide Web - Linux i otvoreni sustavi Linux je jezgra raunalnog operacijskog sustava. slobodan softver za sve. Njegova ja preteda Unix koji u pravilu nije bio primjenjiv za kudnu upotrebu. - Virusi (Michelangelo, Doom) - Vie od 100 novina online - AOL (America Online - amerika kompanija koja razvija web stranice) milijun korisnika, flat rate *Nekistaripojmovi koji se odnose na stupanj ukljuenosti raunala u novinarstvo C.A.R. Computer Assisted Reporting izvjetavanje podrano raunalom C.A.J. Computer Aided Journalism novinarstvo pomognuto raunalom M.I.S. Media Information System medijski informacijski sustav C.J. Citizen Journalism graansko novinarstvo D.J. Digital Journalism digitalno novinarstvo MoJo Mobile Journalism mobilno novinarstvo KOLIKI JE ZAPRAVO USPJEH INTERNETA - Radiju je trebalo 38 godina da ga prihvati 50 milijuna korisnika, osobnim raunalima 16 godina, televiziji 13 godina, a internetu je za to trebalo samo etiri godine! - Promet Internetom udvostruava se svakih 100 dana - Na Webu postoji vie od 800 milijardi stranica - Cijena prijenosa informacija pribliava se nuli - prolo je svega 20 godina od prvih znaajnih promjena poput: - u svibnju 1992. ChicagoOnline (web verzija Chicago Tribune) - BBC reinvented itself 1997. - U lipnju 1997. ved 140.000 stranica raznog sadraja - Googleje pokrenut prije 11 godina - YouTube i My Space prije 7 godina, Facebook jo kasnije - Bre ne moe, kao lavina 1994. - 10 naslova na webu 1996. - 500 1998. - 2000 2001. > 3500 I tako dalje... DOLAZI DO VELIKIH PROMJENA KOJE NASTUPAJU VRLO BRZO BUDUDNOST JE VED POELA! Virtualni ured Multimedij Novine postaju arhivi i obratno Poosobljavanje Interakcija (ukljuivanje publike dijalog mail adrese Novi izvori prihoda i novi distribucijski kanali Od masovne ka osobnoj komunikaciji Od pasivne ka aktivnoj komunikaciji Od unaprijed definiranih sadraja do mogudnosti odabira vijesti za sve vs. vijesti za posebne skupine Od hijerarhijske i sekvencijalne organizacije do slobodnog pristupa Od jednog dominantnog medija ka multimediju Jedan ulaz mnogo izlaza Dva smjera: iz virtualnog u stvarni svijet i natrag reinventing medija (tolika promjena da je gotovo kao novo izumljivanje pod utjecajem interneta)

TRADICIONALNI MEDIJI vs. ONLINE MEDIJI DVA RAZLIITA SVIJETA - ANALOGIJA NE FUNKCIONIRA Tradicija,iskustvo povjerenje Znanje, provjera injenica Informacije kao nain ostvarivanja demokracije Trina ekonomija, naplata Prolaznost informacija Profesionalni pristup Top-down, centralizirani pristup Odabrani i panjivo ureivani sadraji Jasno autorstvo, potpisani tekstovi i fotografije Linearni, hijerarhijski, sljedni Publika kao primatelj Bez multimedija Slaba interakcija (ponekad pisma itatelja) Nema linkova (uputnica) Elitistiki pristup Brzina, pripravnost, stalna auriranja Jednostavnost esto neprovjeravanje informacija Demokracija kao nain pristupa informacijama Sve je besplatno Uloga arhiva Amaterizam u ureivanju Decentralizacija Necenzurirani i povrno ureen sadraj Vedina priloga nepotpisana, esto preuzeta iz drugih izvora Nelinearni, nehijerarhijski Publika kao sudionik, aktivist Multimedijski pristup Interakcija (ankete, forumi...) Hiperlinkovi Egalitaristiki pristup

HODE LI NOVI MEDIJI ZAMIJENITI TRADICIONALNE ILI DE SUPOSTOJATI? - Oduvijek su novi naini prezentacije informacija bili komplementarni postojedima, a nisu ih istisnuli Tisak i usmena predaja Film i kazalite Televizija i film Internet i masovni mediji PROBLEMI U ONLINE NOVINARSTVU Etika Zatita autorskih prava Financiranje Zatita privatnosti Previe informacija Sadraji ili veze Digitalni jaz

Blogovi koji su promijenili svijet

DEFINICIJE BLOGOVA - Blog je kratica za web log. Najede je to dnevnik ili pregled dogaaja, miljenja i stavova zabiljeen na webu. - To su osobne, u pravilu nekomercijalne web stranice koje koriste dated log format i sadravaju linkove) na druge stranice, koje uspostavljaju bilo kakav odnos s matinom stranicom (komentiraju, proiruju znanje itd.). esto se obnavljaju - Blog je najkrade reeno dnevnik, pisan u obliku prilagoenom za koritenje na webu. Aktivnost pisanja odnosno obnavljanja bloga nazivamo "blogging" a onaj tko pie i odrava blog je "blogger." Blogovi se obino dnevno auriraju uz pomod posebnih programa koji omogudavaju, i onima bez tehnikog predznanja, taj posao. Ono to je objavljeno u pravilu je kronoloki poredano najnoviji prilozi (slike, tekst, video...) su na vrhu. - vaan dio svakog bloga je PERMALINK - to je link na odreeni lanak, a ne na blog opdenito

POVIJEST BLOGOVA - Povijest blogova zapoinje 1994. godine: 01/1994 - Swarthmoreov student Justin Hall kreirao prvi blog Links.net. 12/1997 - Online kroniar Jorn Barger skovao termin Weblog za logging the Web 04/1999 - Peter Merholz skratio Weblog na blog 08/1999 - Blogger prvi popularni, besplatni servis 01/2000 - Boing Boing je stvoren i danas jedan od najutjecajnijih blogova poznat po svom grafikom oblikovanju 02/2002 - Heather Armstrong dobila otkaz zbog rasprave na blogu Dooce Dooced postao glagol getting fired because of something that you wrote in your weblog 12/2002 - Senator Trent Lott dao ostavku zbog rasistikog komentara 03/2003 - Salam Pax, anonimni iraki blogger postao svjetski popularan 06/2003 - Google pokrede AdSense za koritenje na blogovima - besplatan je program koji izdavaima na mrei omoguduje ostvarivanje prihoda prikazivanjem relevantnih oglasa na razliitim vrstama sadraja na mrei 12/2004 - Merriam-Webster proglaava blog za rije godine 01/2005 - Istraivanje pokazuje da 32 milijuna Amerikanaca ita blogove 05/2005 - Krede Huffington Post 10/2005 - Calacanis prodaje svoj blogs AOL-u za $25 milijuna 12/2005 - $100 milijuna je vrijednost oglasa na blogovima 02/2006 - Huffington Post postaje 4. blog po linkanosti DRUDGE IZVJETAJ - Projekt Drudge report pokrenuo je Matt Drudge 1998. godine - U poetku je to bilo tek neto vie od cirkularnog e-maila koje je tjedno bio slan onima koji su se na njega pribiljeili, a danas ima oblik bloga - Radi se u stvari o stranici koja sadri linkove i kratke komentare o dogaajima iz svijeta politike, zabave, aktualnosti... - Jedan je autor = jedan urednik one man show - Drudge je jedan od otkrivatelja Clintonove afere - o aferi se prialo, ali je Drudge otkrio da je Newsweek imao podatke koje nije htio objaviti, pa ih je on objavio - Danas ima 3 milijuna pretplatnika ZNAAJNI DOGAAJI KOJI SU REZULTIRALI AFIRMACIJOM BLOGOVA I OZNAAVAJU POETAK GRAANSKOG NOVINARSTVA - KAKO JE ITATELJ POSTAO AUTOR Prosvjed na meetingu Svjetske trgovinske organizacije (WTO) u Seattleu 30. studenog 1999. godine - protest koji je postao simbol borbe protiv globalizacije - poeci graanskog novinarstva (citizen journalism) polemike oko imena - Grassroots journalism - osnovan IMC - Independent Media Centre jer su prosvjednici znali da nedi dobiti zaslueni medijski prostor i da oni sami moraju stvoriti svoj Ne mrzite medije, budite medij! demokratsko izvjetavanje - IMC je imao 1,5 milijuna posjeta taj tjedan,a otovreno je 150 IMC-a u 45 zemalja - poetak Open source reportinga - materijali dostupni javnosti bez ikakve naplate Teroristiki napad na WTC 11.9.2001. - ljudi su putem svojih blogova izvjetavali o napadu Teroristiki napad u Londonu 7. srpnja 2005 godine - 4 bombe u detonirane tijekom najvede guve u javnom rpijevozu (metro i autobus) - prve vijesti uopde poele su stizati iz zatvorene zone gdje je obinim medijima bio zabranjen ulaz - tamo su bili ranjeni odaslano je 1000 slika, 20 video klipova, 40000 poruka i vie od 20.000 e-mailova - informacije su stavljane na vlastite blogove, u velike medije i mjesta druenja (npr. Flickr - platforma za dijeljenje fotografija)

 Uragan Katrina u New Orleansu krajem kolovoza 2005. - danima su javljanja graana bila jedini izvor informacija - zakljuak:Blogovi ne mijenjaju svijet ali ga ine humanjim - veliki mediji su mediji otvorili rubrike poput graani reporteri, ispriajte svoju priu... kolaborativno novinarstvo *Vano je razlikovati graansko od kolaborativnog novinarstva koje se temelji na zajednikom radu profesionalnih novinara i graana dok se graansko novinarstvo odnosi na samo na objave graana... popularizacija blogova je dovela da kolaborativnih izdanja i raznih modela suradnje izmeu mediji i graana POZNATI HRVATSKI BLOGERI Tajpvrajterove tekstove svakodnevno ita glumac Predrag Vuovid, T-zombixa navode u HTV-ovom Dnevniku, postove s Mranoga bloga (Marko Rakar) itaju u Vladi i Saboru, Lebowski pie za Cosmo, dok je prie s bloga je ved ukoriio, a vlasnica bloga Zrinsko pismo ili potraga za priTSCHom planira izdati roman. Iza tih, u najmanju ruku udnih imena, kriju se umovi domade blogosfere koja ne zaostaje za svjetskim trendovima. VANIJI PRETRAIVAI BLOGOVA - blogpulse.com, blogsearch.google.com, feedster.com, blogdigger.com, technorati.com, blogtree.com STANJE BLOGOSFERE - sfera blogova i njihavih interakcija - Blogosfera se sve vie mijea s drutvenim medijima - Porast mobilnog blogiranja: 25% - Dvije tredine blogera su mukarci - 65% se nalazi u skupini od 18-44 godine - iako interes opada pojavom drutvenih mrea i dalje se svaki dan otvara 20000 novih blogova

Pravila online novinarstva

PRAVILO 1 - Nova organizacija informacija - Fizika lokacija dokumenta vie nije vana digitalizacija - Nesekvencijalni (ne redoslijedni) pristup omogudava direktno povezivanje razliitih sadraja i razliitih dokumenata PRAVILO 2 - Novi izgled publikacije - Sloboda grafikog izraza - tradicija izbora pisama i prijeloma vie ne funkcionira - Nijedan tip sadraja nema prednost pred drugim multimedij PRAVILO 3 - Nove tehnike pretraivanja - Kako mi razmiljamo: koja su najvanija naela asociranja sadraja prolost, prostor, ivotopis, dokumentiranost, autor... - sve su to neke informacije koje nam slue u lakem pronalaenju teksta - Postoje razliiti naini postizanja istog cilja tj. pronalaenja istog podatka PRAVILO 4 - Nove tehnike pisanja i ureivanja - Sadraj i veza (link)imaju jednaku vanost npr. monitor.hr je stranica koja se temelji samo na linkovima - Vaan je odabir medija za prezentaciju tj. pronadi najbolji nain za izraziti ideju - Nova uloga urednika je traganje za primjerenim izvorom PRAVILO 5 - Odnos izmeu konvencionalnog i online izdanja - Web izdanje nije kopija konvencionalnog izdanja - to je novi projekt - Prioritet imaju informacije u obliku koji je neobjavljiv na papiru - multimedija, video... PRAVILO 6 - Doba konvergencije - Novine i asopisi postaju arhivi i knjinice - U novim je medijima sadraj udaljen jedan klik, ali isto tako i mogudnost objavljivanja

PRAVILO 7 - Online ponaanje - Automatsko pradenje potreba korisnika - Korisnici su istovremeno i izvori informacija - Osobna demokracija i osobno izdavatvo svakome njegova stranica PRAVILO 8 - Korisnik je kralj - Nema masovne proizvodnje, svaki je korisnik jedinstven - Interakcija je veoma bitno - Specijalizacija sadraja - zahtijeva se 24/7 aurnost - Vie weba = vie uspjeha! PRAVILO 9 - Sudjelovanje - Mediji ne donose samo novosti, zabavu, otkrida i rasprave, oni daju i alate koje korisnici mogu koristiti - Mobilna tehnologija pospjeuje participaciju koja je sve veda i veda PRAVILO 10 - Znati kako - moramo se modi dobro navigirati po internetu - ima mnogo granjanja - Pretraivanje: Vlastiti arhiv Web (Google) Znati kako je netko stigao na stranicu IZAZOVI I PROBLEMI - Danas jo nitko nije dao suvisli odgovor na pitanje koje zanima izdavae i vlasnike: Kada de o hode li sve one prednosti koje omogudava online novinarstvo biti dovoljne da nadoknade gubitke koje izdavai imaju sa svojim tiskanim izdanjima? RAZLIKA IZMEU TRADICIONALNIH MEDIJA I NOVIH MEDIJA - Tradicionalni mediji nude relativno sporo napredovanje u poetku. Moda moe izgledati uzbudljivo biti reporter Crne kronike ili gradske rubrike, ali brzo postaje zamorno. - Novi mediji su daleko dinaminiji i njima (u pravilu) upravljaju mladi ljudi koji se ne dre uobiajene procedure sporog napredovanja. Mogudi su nagli skokovi u karijeri, a isto tako se esto ui u hodu bududi da neprestano treba usvajati nova znanja i stjecati nove vjetine. OBLIKOVANJE I SADRAJ ONLINE IZDANJA - Principi CMSa - Content management system - program koji omoguduje upravljanja sadrajem - Ureivanje slike (veliina, svjetlost) - Novi naini organizacije podataka - sadraj treba imati to vie grafikona, slikovnih prikaza... - Vana je interakcija - kvizovi, forumi, ankete, nagradne igre... - Tehnika izvedba i umjetniki dojam - oblikovanje mora biti primjereno sadraju - Nema guve, tipografija, boje RAZMJENA INFORMACIJA S KORISNICIMA - vano je: Neprestano auriranje podataka o koritenju Isprike za netone ili svrstane informacije Njegovanje forume Ponuditi profiliranje korisnika u skladu s njihovim potrebama (mjesto, interes, navike...) to ede ispitivati to itatelje to misle i ele Uvijek treba dati e-mail adresu urednitva i pojedinih autora Biti fer

WEBNESS, TJ. PRIMJERENO WEBU JE: Koristiti ono to omogudava tehnologija Jasan odnos prema ostalim medijima Bezbolna navigacija Na raspolaganje staviti arhivu ranije objavljenih priloga Kontekstualizacija interni i vanjski linkovi Ne bojati se odlaska na druge stranice! ORGANIZACIJSKA SHEMA WEB IZDANJA

UREDNIK U ONLINE MEDIJU - Potrebno je brzo reagirati, vijest ne smije biti starija od 5 minuta - Sve mora imati mogudnost interakcije, ako ne postoji, treba je izmisliti! - Osim teksta moram paziti i na izvore, postavljati linkove - Treba razmiljati kao itatelj NOVINAR U ONLINE MEDIJU - Pisati kratko, tekst ilustrirati prilozima iz drugih medija (slika, zvuk, video) - Trebam pratiti sve to se dogaa na Webu, ako neto i promakne to de ved netko drugi pronadi - Osim sadraja treba se brinuti i za komercijalu koja rije kamo vodi... - Treba razmiljati kao itatelj ZA I PROTIV RADA NA ONLINE MEDIJU - Neubiajeno radno vrijeme - naveer, ali i rano jutro - praktiki 24/7 - Niske plade u novim izdanjima - dok ne postanu profitabilna - Relativno veliki broj bankrota - Mala urednitva svi rade sve - Poduzetnik/vlasnik esto ne dolazi iz medijskog okruenja KAKO POETI RADITI U ONLINE IZDANJU - Prati to i gdje rade tvoje kolege - Probaj sa svojim blogom ili vlastitim stranicama, moda de te netko zapaziti, moda de dobiti dobru ponudu, a moda i sam postane izdava! - Potrebno je dobro znanje pisanja, pomalo razumijevanja navigacije i informacijske arhitekture - Treba biti spreman na rizik sreda pomae hrabrima

PODACI DOKAZUJU KOLIKO SU ONLINE IZDANJA BITNA - U svijetu (engleskom govornom podruju) vie od 10.000 dnevnika i tjednika ima Web stranice, a u Hrvatskoj na webu objavljuju i/ili emitiraju: vie od 100 radio postaja oko 15 TV postaja 6 dnevnika (umro Vjesnik) vie od 45 tjednika (nema Nacionala, Foruma) vie od 70 ostalih glasila (dvotjednika, mjesenika) nepoznat broj portala/web edicija oko 100 UBIJA LI INTERNET NOVINE? - EIAA (European Interactive Advertising Association) pokazuje da ak 62 posto ukljuenih u anketu (7.000 osoba iz Velike Britanije, Njemake, Francuske, panjolske, Italije, Skandinavije, Nizozemske i Belgije) prilikom itanja vijesti radije koristi internet nego klasine dnevne tiskovine.

Povijest Web izdanja u Hrvatskoj - Tko je kada i kako poeo?

- lipanj 1996 - Glas Istre - bio je to eksperiment koji nije doivio komercijalni uspjeh pa je trajao samo malo vie od godinu dana nakon 8 godina su tek napravili redizajn i ponovno krenuli s Web izdanjem (2004.) - kolovoz 1998. - Feral Tribune - pokuaj s pretplatom koji nije proao - listopad 1998. - Vjesnik - veljaa 1999. - Veernji list svibanj 2004 - redizajn - lipanj 1999. - Slobodna Dalmacija - sijeanj 2002. - Novi list prvotni je sistem bio da nakon 48 sati sadraji posanu vidljivi 2006. godine je zatim uvedena pretpata, a tek nakon 16 sati dio sadraja postane besplatno - jedini su koji jo uvijek imaju neku vrstu naplate - prosinac 2005. - Jutarni list DIZAJN WEB IZDANJA - u poetku su Web izdanja bila kopija papirnatog izdanja (najstriktniji Vijesnik - gotovo identino), ali danas se to mijenja te su Web izdanja sve drugaija - i Web izdanja prate tabloidan trend - naglasak na fotografiji ( najbitnija je fotografija, zatim teks uz nju, pa naslov i tek onda tekst) prije su fotografije bile male i bilo je puno vie stupaca

Koje su karakteristike Web novinara

DO KOJIH JE PROMJENA DOLO RAZVOJEM NOVIH MEDIJA I POJAVOM ONLINE IZDANJA - dolo je, prije svega, do promjene same definicije medija - to je tehnologija pomodu koje se sadraj namijenjen (grupama) korisnika distribuira i organizira - Internet smanjuje troak - distribucije (nije vana lokacija ni vrijeme koritenja, cijena prijenosa tei nuli) - reprodukcije (zanemariva) ... te mijenja naela konkurencije i kompetitivnosti (informacija na zahtjev, a ne kada to hode netko drugi ili prosjean korisnik)

KOJA JE SVE NAELA WEB PROMIJENIO: Svi itatelji ne itaju na isti nain Autori vie nisu kontrolori sadraja, to ine itatelji Konkurencija je daleko jaa - na webu su stotine milijuna stranica te moemo lake do nekih koje su nam ranije bile nedostupne (npr. Guardian) Novinsko iskustvo se nikada ne moe u potpunosti kopirati Neka od starih naela dobrog pisanja ipak jo funkcioniraju, ali s nekim dodacima Novinari su uvijek ispred vremena, predvode igru lanak nije gotov kada je objavljen, treba ga stalno aurirati Postaje li virtualna publikacijamjesto kamo se rado dolazi Osjedaj da novosti nikada ne prestaju Sposobnost kontekstualizacije - linkovi TREBAMO RAZMILJATI KAKO ITAMO ONLINE Koliko vremena posvedujemo svakoj pojedinanoj temi? Lutamo li povremeno od linka do linka? elimo li neto pohraniti za kasnije? elimo li vedu stabilnost? Postajemo li nestrpljivi? Bismo li se radije opredijelili za konvencionalnu verziju? *itatelji publikacije na Webu NE ITAJU, nego ih SKENIRAJU* - 79% itatelja samo skenira - itanje je 25% sporije na ekranu nego na papiru - suvremeni ivot trai dinamiku PRAVILA PISANJA NA WEBU - Teba pisati da bi bio itan - Treba potivati pravila obrnute piramide i Z prostupa (dijagonalno itanje) - Poeljni su kratki ulomci - Svaka rije je vana, ali posebno treba obratiti pozornost na vanost prve reenice - Treba eliminirati nepotrebne informacije - Treba razmiljati vizualno - Treba pisati konkretno, na zemlji, a ne apstraktno - Tekst mora biti uskladu s onime kako korisnici itaju/gledau/sluaju sadraje WEB UREDNIK MORA: uvijek imati na umu preglednost scannability - skeniranje stranice osvijetliti/podcrtati linkove (uputnice) ograniiti prelistavanje (scrolling) pronadi prave naslove esto aurirati pronadi ravnotea u broju linkova (ni premalo, ni previe) provjeriti svaki link - postoji li navedeni sadraj, je li ga mogude otvoriti... odluiti kome vjerovati - ozbiljnoj agenciji ili blogu? imati zdravorazumski pristup - jesu li podaci u skladu s prihvadenim zakonima razmiljati globalno - publika je cijeli svijet imati zajedniki rad s dizajnerom stranice

VANOST IZBORA SLOVA - Bold (debelo) - naglaavanje kada eli vikati - Italics (koso) - upozorenje kada eli aptati - Underline (podcrtano)- kada eli pokazati da je to link KOJA SU SVE ZNANJA POTREBNA WEB NOVINARU Poznavanje tradicionalnih novinarskih vjetina - priroda interneta je takva: - da je prepun kratica i argonskih izraza koje razumiju samo oni unutra - da raste veoma brzo i teko ga je pratiti - da je veoma bitan odnos sadraja i prezentacije - stoga, ako napravimo graku, svi de veoma brzo primjetiti Vladanje digitalnom pismenodu - sposobnost razumijevanja i koritenja informacija u svim mogudim oblicima i na raznim medijima - kompetencije koje su potrebne: - Znanje traenja i pretraivanja - Kritiko razmiljanje i evaluacija dobivenog - Od podatka preko informacije do znanja - Utjecaj je golem kako ga ne zloupotrebiti Znanje HTML-a (HyperText Markup Language - jezik za izradu web stranica) je dodana vrijednost - Ne trebamo znati programirati, ali moramo razumjeti to se dogaa na stranici - treba se uiviti u nain razmiljanja i kretanje po stranici prosjenog korisnika - Kako stvoriti ivustranicu XML(EXtensible Markup Language - jezik za oznaavanje podataka), Animacije, Flash, Streaming... Odreen kritiki odmak od Interneta (ne glorificirati ga!) - Internet jo uvijek podsjeda na Divlji zapad ne smijemo biti meu onima koji se ponaaju mimo zakona - Sve je vanija uloga interneta u stvaranju mrenog drutva Ideja Agore - grki trg - mjesto gdje se ljudi sastaju, informiraju i diskutiraju - problemi: - nerazlikovanje informacija i dezinformacija - jednostrani pogled na stvarnost - ekstremni pogledi - nepostojanje sigurnih injenica elja da se slijedi tehnoloki razvoj - treba znati izabrati pravu temu, ona koja je in - nove su tehnologije uvijek na vrhu interesa - treba polako privikavati korisnike na nove tehnologije - treba izgradizi vlastiti pristup, a moda i brand - treba njegovati odnos s korisnicima koji su uvijek u pravu! Novinarski integritet - novinari imaju ulogu vratara - kvaliteta se oituje ne u koliini proputenih informacija nego u njihovoj kvaliteti -jako je bitna provjera, provjera i provjera - posebno kada se radi o linkovima - treba provjeriti sve izvore informacija (agencije, dopisnici) - na webu je daleko vedi doseg, ali i profilirana publika to treba potovati

KAKO OTVORITI NOVO WEB IZDANJE Kreni od nekog tiskanog izdanja Razmisli koji je sadraje mogude prenijeti na web, a koje nije i zato Analiziraj prvu stranicu novina i naslovnicu web stranice i pokuaj ustanoviti koje zakonitosti njima upravljaju Koje su ulazne toke na papiru, koje na webu? Do kuda se moe skrolati Treba paziti da ne bude premalo ili previe grafikih elemenata Uvijek treba postojati interakcija Definiraj svoju misiju: Cilj, sredstva Informirati? Zabaviti? Obrazovati? Prenijeti neki stav? Zato se ta funkcija do sada nije u potpunosti ostvarivala koja su bila ogranienja (cijena distribucije, daljina,cenzura...) Identificirati (pretenu) publiku Skiciraj poslovni model Razmisli o sadraju Naini plan stranice (site map) DOBRU STRANICU PREDSTAVLJA:

Pravni aspekti novih medija - kako je to regulirano?

VRSTE PRAVA
- ovi tipovi prava reguliraju podruje novih medija: Autorsko pravo (copyright) - Trgovako pravo (registrated) - ili (trademark) TM Pravo (zatita) privatnosti tj. osobnosti Patentno pravo Geografske oznake i porijeklo
*Nije slubena podjela, to je njegova klasifikacija da bude preglednije

AUTORSKO PRAVO - droit dauteur (franc), Urheberrecht (njem),

diritto di autore (tal), copyright (engl) - grana prava koja se bavi zatitom stvaratelja - povijest autorskog prava - nastaje poetkom 18. st. 1709 - Statute of Anne - prva zatita autorskog prava - Velika Britanija - trajanje zatite je 21 godina 1790 - SAD uvode zatitu u trajanju od 14 godina 1883 - Parika Konvencija o zatiti industrijske svojine 1887 - Bernka Konvencija o zatiti knjievnih i umjetnikih djela - najcitiranija 1909 - SAD produava zatitu na 28 godina 1976 - SAD produava zatitu na 50 godina od smrti autora te 75 godina za korporativno autorsko vlasnitvo = Mickes Mous law 1998 - SAD produava zatitu na 70 godina od smrti autora te 95 godina za korporativno autorsko vlasnitvo

1998 - SAD donosi Digital Millennium Copyright Act (DMCA) koji kriminalizira izbjegavanje pladanja naknada, te zabranjuje proizvodnju ili distribuciju ureaja koji to omogudavaju - uveden termin: Digital Right Management (DRM) 2001 - EU donosi European Union Copyright Directive(EUCD) koji kriminalizira izbjegavanje DRM-a - inae, u Europi je takoer 70 godina od smrti autora, ali nema korporativnog vlasnitva

- to je autorsko djelo zapravo? tvorevina s podruja knjievnog, glazbenog i drugog umjetnikog stvaralatva, ali i mnogih drugih podruja (npr.znanosti) autorsko pravo najede obuhvada ta prava tvorevina s podruja tehnikog stvaralatva pravo industrijskog vlasnitva - potpuno druga grana - podjela sutorskog prava: imovinsko - prenosivo - ima ogranieno trajanje - to je pravo na - umnoavanje djela - stavljanje djela u promet (raspaavanje) - priopdavanje djela javnosti - iznajmljivanje djela moralno ili osobno - neprenosiva meu ivima, a djelomino prenosiva u sluaju smrti - neogranieno trajanje - to je pravo na - priznanje autorstva - potivanje cjelovitosti djela (ako se adaptira u film ili predstavu autor to kontorlira i ima se pravo aliti) - potivanje asti i ugleda autora - angloameriko pravo dugo nije obuhvadalo moralna prava - tek britanski zakon iz 1988. obuhvada i moralno pravo - biti vlasnik autorskog prava znai pitati se to to zapravo posjedujemo? Reprodukciju Mijenjanje do novog sadraja Distribuciju kopija Javno izvoenje Javno prikazivanje Opticaj putem Mree - to se sve moe tititi? Tekst - literarni tekst, opis pojmova u leksikonu, definicije u udbeniku... Baza podataka - zbirke brojaka, imena, injenica... (ne toliko podaci, koliko sama organizacija) Likovi - iz mate - vizualizirani - Donald duck, Mickey Mouse... - iz literature - Sherlok Holmes, Petar Pan... - tumaeni glumcima - James Bond... Slike, crtei, fotografije - 2D i 3D radovi Logotipi Pisma Odlomci iz filmova - igranih, dokumentarnih... Govori, zvukovi, glazba - Koja prava postoje Prava autora teksta (scenarija, drame), kompozitora, izvoaa (orkestar, solisti, dirigent), glumaca, modela, urednika, fotografa, reisera, scenografa, kostimografa, snimatelja... Prava autora i suradnika koji rade na web projektu Sav softver koriten za izradbu web proizvoda (alati, suelja, navigacijski elementi, pretraivai i sl.) takoer podlijee zatiti

- svi se zalau za Slobodan internet internet je ljudsko pravo, ali i sloboda na interentu je ljudsko pravo! - to je sadrano u vie dokumenata: - Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima: - Svatko ima pravo na slobodu miljenja i izraavanja; to obuhvada slobodu zadravanja miljenja i pravo da ne bude uznemiravan zbog svog miljenja, kao i pravo traenja, primanja i irenja informacije i ideja bilo kojim sredstvima i bez obzira na granice. (lanak 19, 1948.) - ved su 1948. detektirali taj problem ali granice se cijelo vrijeme ire, pogotovo zadnjih godina - Nitko ne smije biti izvrgnut samovoljnom mijeanju u njegov privatni ivot, obitelj, dom i prepisku, niti napadima na njegov ast i ugled - Konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda - lanak 10 (Sloboda izraavanja) - (Stavak 1.) Svatko ima pravo na slobodu izraavanja. To pravo obuhvada slobodu miljenja i slobodu primanja i irenja informacija i ideja bez mijeanja javne vlasti i bez obzira na granice. Ovaj lanak ne spreava drave da podvrgnu reimu dozvola (danas je to koncesija) ustanove koje obavljaju djelatnosti radija ili televizije te kinematografsku djelatnost. - (Stavak 2.)Kako ostvarivanje tih sloboda obuhvada dunosti i odgovornosti, ono moe biti podvrgnuto formalnostima, uvjetima, ogranienjima ili kaznama propisanim zakonom, koji su u demokratskom drutvu nuni radi interesa dravne sigurnosti, teritorijalne cjelovitosti ili javnog reda i mira, radi spreavanja nereda ili zloina, radi zatite zdravlja ili morala, radi zatite ugleda ili prava drugih, radi spreavanja odavanja povjerljivih informacija ili radi ouvanja autoriteta i nepristranosti sudbene vlasti. = Donesena na Europskoj konvenciji o ljudskim pravima - 1950, 1970, 1990, 1998, 2010 - u Europi se zadnjih nekoliko godina provodi ujednaavanje zakona u dravama - diskutabilna pitanja koja se pojavljuju i o emu sve treba promisliti: Autorsko pravo je ma s dvije otrice - titi VAS od toga da netko neovlateno ne koristi VA proizvod, no istovremeno osigurava prava svih onih autora ija ste djela (ili komadide tih djela) eventualno koristiti! Razliito vrijeme zastarijevanja tj. trajanja zatite - najvaniji je cilj bio ujednaavanje roka zatite kroz cijelu EU. Razdoblje je produeno na 70 godina od smrti autora, due od 50 godina kako je bilo usuglaeno u Berne Convention for the Protection of Literary and Artistic Works. Originalni cilj Bernske konvencije bio je zatititi rad dvije generacije po smrti autora, no onda se procijenilo da 50 godina nije za to dovoljno Prilike koje internet otvara - Ima puno polemika oko prava, ali ne smijemo zaboraviti da internet omoguduje produkciju i distribuciju (umjetnikih) proizvoda koje vedina umjetnika nije mogla isfinancirati na klasian nain (snimanje ploa, izlobe fotografija, blog, knjievnost itd.) - kod autorskih prava to negdje ide Treba biti svjestan razlike izmeu sadraja i reprodukcije tog sadraja - Sadraj obino nije posebno zatiden (npr. Zrinjevac - svatko ga moe slikati), ali reprodukcija sadraja je obino dosta zatidena (crte ili fotografija Zrinjevca). Koritenje reprodukcije treba platiti ili dogovoriti preuzimanje, ako ne moe, slikaj sam! takoer, ako se dozvola i dobije, postoji vie vrsta: dozvola za koritenje integralnog sadraja dozvola za mijenjanje (npr. kradenje) dozvola za ureivanje dozvola za promjene (npr. morphing)... = Stoga i dobiveno autorsko pravo treba ukljuivati: Pravo pristupa i eventualne reprodukcije (ovlateno umnaanje originala) Pravo promjene sadraja (adaptacija, usavravanje) Pravo distribucije (prodaja cjeline ili dijelova, iznajmljivanje, posudba, leasing) Pravo izvedbe (pred publikom) Moralna prava (navoenje autora, tj. atribucija; pravo na integritet sadraja; pravo na upravljanje javnim izvoenjem; pravo na povlaenje sadraja)

Citiranje - doputeno je doslovno navoenje ulomaka autorskog djela (citata) koje je na zakonit nain postalo pristupano javnosti, radi znanstvenog istraivanja, nastave, kritike, polemike, recenzije, osvrta, u mjeri opravdanoj svrhom, koja se eli postidi i u skladu s dobrim obiajima, s time da se mora naznaiti izvor i ime autora - ako se samo preuzme i ako je citirano vie od 30% - to je plagiranje!! - ima softvera koji otkrivaju plagiranje (npr. projekt na filozofskom - ak i na drugom jeziku) - takoer, citiranje je zabranjeno ako to tako odredi autor

- najede povrede prava: 1. Neovlateno kopiranje s izmjenama ili bez njih 2. Neovlateno mijenjanje sadraja (npr. bojanje crnobijelog filma) 3. Neovlateno stavljanje u distribuciju - kraj autorskih prava? - Ponekad se ini se da je doao kraj autorskim pravima - masovno se kopiraju umjetnika djela - Bila bi potrebna radikalna promjena uvjeta proizvodnje distribucije tih djela NO, nitko ne razmilja kako umjetnici mogu ivjeti u sustavu baziranom na dijeljenju, ako za svoja djela ne dobivaju nikakvu naknadu - to misle pirati? - njihovo miljanje postaje sve popularnije (piratska je stranka dobila 2 glasa u EU parlamentu, u Njemakoj su postali 3. stranka) - Cilj je promocija globalnog zakonodavstva kojem je cilj olakati i ubrzati nastanak nadolazedeg informacijskog drutva - Pirati ne ele zakljuati kulturu pomodu autorskog prava i onda samo onima koji najvie plate omoguditi dostup sadraju - Oni ele da informacije slobodno putuju i da pripadaju jednako svakome - Miljenje o autorskim pravima - Dananji sustav nije uravnoteen. On pokriva samo komercijalnu primjenu. Prava ograniiti na maksimalno 5 godina - Miljenje o patentima - Privatizacija i monopolizacija otkrida najvedi je neprijatelj drutva. Taj sustav treba postepeno napustiti i zamijeniti dravnim potporama za istraivanja i razvoj. - Zatita privatnosti - Pokuaje smanjivanja prava na privatnost treba najotrije osuditi. Zakoni kojima je cilj borba protiv terora i sl. esto mogu biti zloupotrebljeni kao sredstvo represije. - REGULATIVA U HRVATSKOJ!! - Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima - l. 8 - Dnevne novosti i druge vijesti koje imaju karakter obinih medijskih informacija nisu predmet autorskog prava - HINA (hrvatska izvjetajna novinska agencija) se ali jer lanci nisu zatieni - neki se snalaze pozivajudi se na lanak 7: - Zbirke samostalnih autorskih djela, podataka ili druge grae kao to su enciklopedije, zbornici, antologije, baze podataka i sl., koje prema izboru ili rasporedu sastavnih elemenata ine vlastite intelektualne tvorevine njihovih autora, zatidene su kao takve - Zatita koju uiva zbirka iz stavka 1. ovoga lanka ne protee se na njezin sadraj i ni na koji nain ne utjee na prava koja postoje na autorskim djelima i predmetima srodnih prava uvrtenim u tu zbirku - Baze podataka, po ovom Zakonu, jesu zbirke ureene po odreenom sustavu ili metodi, iji su elementi pojedinano pristupani elektronikim ili drugim sredstvima - Zatita koja je ovim Zakonom predviena za baze podataka ne odnosi se na raunalne programe koji su koriteni za izradu ili rad baza podataka pristupanih elektronikim sredstvima - Vani su i lanaci: - l. 107: Raunalni program je zatiden kao jezino djelo po ovom Zakonu ako je izvoran u smislu da predstavlja vlastitu intelektualnu tvorevinu svog autora. Pojam raunalni program obuhvada izraaj raunalnog programa u bilo kojem obliku ukljuujudi i pripremni dizajnerski materijal. Ideje i naela na kojima se zasniva bilo koji element raunalnog programa, ukljuujudi i ona na kojima se zasnivaju njegova suelja, nisu zatidena autorskim pravom - l. 85: Doputeno je reproduciranje na papir ili slian medij i distribuiranje pojedinih odlomaka zakonito objavljenih autorskih djela ili cjelovitih kratkih autorskih djela s podruja znanosti, knjievnosti i glazbe, kao i pojedinanih objavljenih autorskih djela s podruja likovnih umjetnosti, arhitekture, primijenjenih umjetnosti i industrijskog dizajna, fotografskih ili kartografskih djela te prikaza znanstvene ili tehnike prirode, u obliku zbirke koja sadrava priloge vie autora i koja je po svojem sadraju i sistematizaciji iskljuivo namijenjena nastavi ili znanstvenom istraivanju uz navoenje izvora, osim ako to autor izriito ne zabrani. Reproduciranje i distribuiranje pojedinih dijelova autorskih djela ne smatra se povredom prava iz lanka 16. Ovoga Zakona osim ako bi se objavljivanjem pojedinih dijelova ugrozili ast ili ugled autora

+ vaan je i Kazneni zakon - l. 230: Tko bez odobrenja autora ili drugog nositelja autorskog prava, odnosno osobe koja je ovlatena dati odobrenje, kada je odobrenje prema odredbama zakona potrebno, ili protivno njihovoj zabrani, utvrdi na materijalnu podlogu, reproducira, umnoi, stavi u promet, iznajmi, uveze, prenese prekogranine crte, prikae, izvede, odailje, prenese, uini dostupnim javnosti, prevede, prilagodi, obradi, preradi ili na drugi nain uporabi autorsko djelo, kaznit de se novanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. - l. 223 2004. godine je dodan lanak o cyber kriminalu o Povredi tajnosti, cjelovitosti i dostupnosti raunalnih podataka, programa ili sustava - sadri odrebe Konvencije o kibernetikom kriminalitetu o tajnosti, nepovredivosti i dostupnosti podataka spremljenih na raunalima i samih raunala, a kazneni se progon vri po slubenoj dunosti - PROBLEM - Postoji nesrazmjer izmeu antiknih zakona o autorskim pravima i drutvene realnosti u kojoj ive digitalni uroenici (digital natives - ljudi roeni u eri digitalne tehnologije i cijeli ivot njome okrueni)

TRGOVAKO PRAVO
- zatiduje koritenje likova, simbola, imena, znakova, naziva, i sl. koji su registrirani - trademark moe biti: Ime (Nestle) Rijei, fraze i slogani (Information at your fingertips) Slike i simboli (jabuka duginih boja, Playboyev zeid...) Pisma i slova (IBM, Coca-Cola) Kratice i nadimci (Buba) Izgled produkata izgled (oblik) ambalae, pakiranja (boca Coca-Cole) Boja, zvuk i glazba (povezana s proizvodom ili reklamom) Likovi Naslovi ... koje upotrebljava osoba ili poduzede kako bi time jasno razlikovala svoje proizvode/usluge od drugih (slinih) + To moe biti i kreacija stranice (tj. multimedijska virtualna okolina) koja je prepoznatljiva (kao to su prepoznatljiva ureenja McDonalds restorana u realnom svijetu) - pazi se i na prepoznatljivost adrese imena stranica pamtljiva i u jasnom odnosu s realnom tvrtkom - ako ima vie organizacija ili tvrtki s istim imenom u realnom svijetu (npr. zagreb.hr, zagreb-life.com, zagrebindoors.com, hupzagreb.com itd.), tada samo jedna moe imati prirodnu adresu (oko toga su se esto vodili sporovi) - primjer krenja - kada netko koristi ista slova u logotipu

PATENTNO PRAVO
- do sada relativno malo koriteno - 1993. Comptons New Media zatitila proces multimedijskog pretraivanja (sredstvima grafike i teksta) - Amazon, Google - nisu zatitli patent (morali bi predati dokumente) - najvede hrvatsko patentno pravo - sumamed - u pravilu se primjenjuje na tehnologiju, a ne na sadraj - ukljuuje - pravo izumitelja na proizvodnju, koritenje ili prodaju (proizvoda ili usluge) u definiranom vremenskom razdoblju (17 godina u SAD) - ukupno se procjenjuje da je tim vidom zatite do sada obuhvadeno ak 10.000 softverskih proizvoda - Uvjeti - prvi koji je to izmislio, mora se modi patentirati kao postupak, mora biti stvarna novost, ne smije biti previe oigledna, mora imati upotrebnu vrijednost

PRAVO ZATITE PRIVATNOSTI

- Postavlja se pitanje ukljuuju li, aludiraju li i spominju li sadraji koriteni u web izdanju na IVU osobu, i koju? - Ako da, tada o toj osobi ne smije biti kazano nita neistinito, ne mogu se bez njene izriite suglasnosti objaviti podaci koji ju prezentiraju u loem svijetlu, rue njenu reputaciju... pravo na baratanje osobnim identitetom!!! - pravo zatite privatnosi ukljuuje: Imena (ukljuujudi nadimke, imena sastava...) Slike (fotografije, video) i crtei Glasovi i imitacije (ozbiljno ili karikiranja, parodije) Biografske injenice

- kako se kri? Neovlatenim koritenjem osobnih podataka u komercijalne svrhe Javnim objavljivanjem osobnih podataka koji tete osobi Naruavanjem samode neke osobe - to kae zakon? - Zakon o javnom priopdavanju - l. 2, stav. 10 - Privatnost je osobni i obiteljski ivot. Pravo na potivanje privatnosti razumijeva, prije svega, pravo na ivot po vlastitom izboru i opredjeljenju. Odnosi se na privatni, obiteljski i kudni ivot, fiziki i moralni integritet, ast i ugled, na neobjavljivanje nepotrebnih i neugodnih podataka i neovlateno objavljivanje privatnih fotografija, na zatitu od pijunae i neopravdanih ili neprihvatljivih indiskrecija, na zatitu od zlonamjernoga koritenja privatnih razgovora, na zatitu od irenja informacija priopdenih ili primljenih od pojedinca u povjerenju - l. 6 - (1) Svaka osoba ima pravo na zatitu privatnosti, dostojanstva, ugleda i asti. (2) Javne osobe imaju pravo na zatitu privatnosti, osim u sluajevima koji su u svezi s njihovim javnim ivotom (3) Ne moe se na jednaka prava glede zatite privatnosti pozivati osoba koja svojim izjavama, ponaanjem i drugim djelima u svezi s njezinim osobnim ili obiteljskim ivotom sama privlai pozornost javnosti - dakle: - Osobni podaci smiju su prikupljati samo uz privolu ispitanika i u sluajevima predvienim zakonom - Mogu se prikupljati jedino u svrhu s kojom je ispitanik upoznat i koja je izriito navedena - Osobni podaci moraju biti bitni za postizanje odreene svrhe i ne smiju se prikupljati u opsegu vedem od nunog - Ispitanik ima pravo u svako doba odustati od dane privole i zatraiti prestanak daljnje obrade - Ispitanik ima pravo usprotiviti se obradi osobnih podataka u svrhe marketinga - Osobni podaci se bez privole ispitanika smiju obraivati za potrebe povijesne, statistike ili znanstvene svrhe, ako su prije toga depersonalizirani

NOVI POJMOVI
- mnogi su ove porobleme pokuali rijeiti, a najpoznatije ideje su ove: Zaklada elektronike granice Koalicija za slobodu interneta Kreativno zajednitvo (CC) Pokret Otvorenog koda (GNU GPL) (General Public Licence)

Creative Commons (zajedniko kreativno dobro, skraeno CC)

- neprofitna organizacija koja eli povedati broj kreativnih radova dostupnih svima u cilju dijeljenja i koritenja - projekt je 2001. godine pokrenuo Lawrence Lessig (najvedi teoretiar slobodnog interneta) s Halom Abelsonom i Ericom Eldredom - ideju je iznio u djelu Free Culture - Logo Creative Commons obino ispod svog kradeg naziva CC ima i uoljiv natpis: Some rights reserverd - Objavljeno je nekoliko dozvola za autorsko pravo poznatih kao Creative Commons licence, kojih je etiri, a zovu se: Attribution (by) - mora se priznati autorstvo Noncommercial (nc) - ne smije se koristiti u komercijalne svrhe No Derivative Works (nd) - ne smije se mijenjati Share Alike (sa) - dakle, uz tu licencu smije se dijeliti, umnoavati..., ali se moraju potovati ova pravila - Creative Commons definira razliite mogudnosti, od potpune autorsko-pravne zatite do javno pristupanih informacija(kompletno zatideno - neka prava zatidena - potpuno slobodno) - Lawrence Lessig: - problematizira drugi zakon informacijske ekonomije (informacija je neiscrpni resurs) = Obedanja koja nudi intelektualna svojina u virtualnom svijetu = stvari se razlikuju kada govorimo o intelektualnoj svojini. Ako vi uzmete moju ideju, ja ju jo uvijek imam. Ako vam ja saopdim neku ideju, vi mi ju niste oduzeli. Nezaobilazna osobina intelektualne svojine jest da njeno koritenje ili potronja (kako ekonomisti vole redi), nije u sukobu s vlasnitvom; vaa potronja ne umanjuje moju imovinu. Ako napiem pjesmu, vi ju moete pjevati, a da istovremeno to mogu initi i ja. Ako ja piem knjigu, vi ju moete itati i molim vas, uinite to bez da me liite mogudnosti da ju i ja itam. Ideje, u svojoj biti, mogu biti dijeljene bez ikakvih smanjenja u koliini koritenja koje ima vlasnik

Shareware, Freeware, Public domain - jo nekoliko oblika zatite

- Shareware - vie marketinka metoda no vrsta zatite prava jeftinije od standardnog oglaavanja - sistem Probaj prije nego to kupi - razdoblje probe (trial), poslije toga registracija i pladanje gotovo je nemogude dva puta instalirati - dozvoljeno kopiranje - Freeware - autori ponekad trae donacije (npr. Wikipwedija) - Public domain - javno, svima pristupano dobro

PRAVNA REGULATIVA SVIH OVIH PRAVA

- temeljni zakoni: Zakon o telekomunikacijama - u jednom dijelu koji se odnosi na zatitu imena internetskih domena Zakon o zatiti intelektualnog vlasnitva - o e-mediju, e-sadraju Zakon o elektronikim medijima - prijenos i uporaba e-sadraja - definicije: 1. elektroniki mediji: audiovizualni programi, radijski programi i elektronike publikacije 2. elektronike publikacije: uredniki oblikovane internetske stranice i/ili portali koji sadre elektronike inaice tiska i/ili informacije iz medija na nain da su dostupni irokoj javnosti bez obzira na njihov opseg LOA DEFINICIJA - zato bi morali biti inaice tiska? (net, index) Zakon o javnom priopdavanju - ostali zakonski propisi: Zakon o tajnosti podataka - Kad postoji interes javnosti, vlasnik podatka duan je ocijeniti razmjernost izmeu prava na pristup informacijama i zatite vrijednosti ovoga Zakona te odluiti o zadravanju stupnja tajnosti, promjeni stupnja tajnosti, deklasifikaciji ili oslobaanju od obveze uvanja tajnosti podatka - Prije donoenja odluke iz stavka 1. Ovoga lanka vlasnik podatka je duan zatraiti miljenje Ureda Vijeda za nacionalnu sigurnost - Odnosi se na dokumente, odnosno svaki napisani, umnoeni, nacrtani, slikovni, tiskani, snimljeni, fotografirani, magnetni, optiki, elektroniki ili bilo koji drugi zapis podatka, saznanje, mjera, postupak, predmet, usmeno priopdenje ili informacija, koja s obzirom na svoj sadraj ima vanost povjerljivosti i cjelovitosti za svoga vlasnika Zakon o informacijskoj sigurnosti Zakon o zatiti osobnih podataka - Uredba o nainu pohranjivanja i posebnim mjerama tehnike zatite posebnih kategorija osobnih podataka Zakon o pravu na pristup informacijama - Cilj - omoguditi i osigurati ostvarivanje prava na pristup informacijma fizikim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti - Mehanizmi za ostvarivanje prava - redovito objavljivanje aktivnosti bez posebnog zahtjeva - usmeni i pismeni zahtjev - slubenik za informiranje - katalog informacija - rok od 15 dana - pravo na albu i pokretanje upravnog spora - ALI - bez institucije neovisnog povjerenika Zakon o elektronikoj trgovini - lanak 5. (1) Pruanje usluga informacijskog drutva slobodno je. (2) Za pruanje usluga informacijskog drutva nije potrebna posebna dozvola, odobrenje ili koncesija. (3) Pravni subjekt koji obavlja uslugu informacijskog drutva upisuje u nadleni registar naziv djelatnosti usluge informacijskog drutva. - lanak 8. Koritenje elektronike pote u svrhu slanja netraenoga komercijalnog priopdenja (neeljenoga telekomunikacijskog priopdenja) doputeno je samo uz prethodni pristanak osobe kojoj je takva vrsta priopdenja namijenjena, a u skladu s odredbama Zakona o telekomunikacijama DEBILNO - lanak 21. Prilikom pruanja usluge informacijskog drutva davatelj usluga nije obvezan pregledavati podatke koje je pohranio, prenio ili uinio dostupnima, odnosno ispitivati okolnosti koje bi upudivale na nedoputeno djelovanje korisnika.