1.

Maralov plan
Atlanska Europa je polazite hladnog rata nakon II
SV. Rata , to je bio prekid odnosa izmeu So!jetskog
Sa!eza i "apada.#to $%&'. godine do!odi do st!aranja
d!iju Europa ( zapadne i isto)ne* koje bi!aju
od!ojene +eljeznom za!jesom. "apadna Europa je
preuzela s!e za pro!edbu plana z!anog ,arshallo!
plan $%&'. godine dok je Isto)na Europa pod
pritiskom SSSR-a to odbila.Amerika je u ok!iru
maralo!og plana od $%&.. do $%/0. dala $1 milijardi
ameri)kih dolara , od )ega ./2 u !idu poklona.3la!ne
zemlje korisni4e tih sredsta!a su bile 5 Velika
6ritanija, 7ran4uska, Italija, "apadnja 8jema)ka i
8izozemska.9oslije se ja!lja ideja o pomirenju
8jema)ke i 7ran4uske , na to je utje4ao :. ;er)il
prilikom s!og posjeta <irihu , st!aranje S=E
(sjedinjene europe* bez Velike 6ritanije.
>rganiza4ija za europsku ekonomsku suradnju >EE< je
osno!ana $%&.. kako bi pro!odila ,arshallo!
plan.9oslije pro!edbe ,arshallo!og plana >EE< , s!oje
mjesto preputa organiza4iji za gospodarsku suradnju
i raz!oj >E<=.

2.EZU
Robert #uman (ministar !anjskih poslo!a 7ran4uske *
$%/0.godine je dao prijedlog da se osnuje europska
zajedni4a za ugalj i )elik.#est zemalja je $%/$. je
potpisalo taj ugo!or
( 7ran4uska,".8jema)ka,Italija,8izozemska,6elgija i
?uksemburg*. @go!or je stupio na snagu $%/A. godine
sa rokom !a+enja od /0 godina.Bo je pr!a
suprana4ionalna (naddr+a!na* organiza4ija zapadne
europske integra4ije.8jome se ukidaju kontigenti i
4arine na ugalj i )elik (+eljezne rude* izmeu
)lani4a.
E"@; je imala i ulogu 7ran4usko-8jema)kog
pomirenja.Stimulirala je proiz!odnju )elika, a
odigrala negati!nu ulogu u proiz!odnji
uglja.9otpisi!anjem Rimskog ugo!ora $%C/. godine
nastaje EE" I E@RAB>,. E"@; je istekao A00A. godine
kada je E"@; preao u s!eobuh!atni @go!or o Europskoj
zajedni4i.
3. KOMUNITARNO ZAKONODAVSTVO
Sukladno )lanu $.%. ugo!or o EE" , komunitarno pra!o
se us!aja postupkom suodlu)i!anja izmeu Europske
komisije , VijeDa ministara, 9arlamenta i Europskog
!ijeDa.=onosi @RE=6E koje se direktno primjenjuju na
zemlje )lani4e. =IREEBIVE koje se odnose na s!e
zemlje )lani4e i moraju se pro!esti ,ali na4ionalne
institu4ije odreuju na)ine pro!oenja. >=?@EE koje u
s!im elementima ob!ezuju one na koje se odnose, a to
mogu biti pojedine zemlje , poduzeDa ili pojedin4i.
9RE9>R@EE I ,I#?FE8FA koje predsta!ljaju zajedni)ku
!olju )lani4a bez oba!eznih posljedi4a.
Eomunitarno pra!o je suprana4ionalno to zna)i da se
dr+a!e ne bore za s!oje interese !eD za opDe interese
E@.
4. Menaro!ne or"an#$a%#&e 'ATT # (TO
6reton!udski sporazum $%&&. pored ,eunarodnog
,onetarnog Gonda i S!jetske banke pred!idio je i
osni!anje ,eunarodne trgo!inske organiza4ije IB>->I<
s misjom unaprijeenja meunarodne razmjene ,
smanjenja 4arinskih i ne4arinskih barijera. Ha!anska
po!elja kojom se trebala osno!ati ,eunarodna
trgo!inska organiza4ija je odbijena od strane SA=-a
$%&'. potpisan je pri!remeni sporazum izmeu A1
zemlje, 3ABB je upra!ljao meunarodnom trgo!inom s!e
do $%%/. godine kada ga zamjenjuje :B>.
3ABB zamijenio IB> s redu4iranim djelo!anjem. Ima
sekretarijat ograni)ene moDi i le+ernu
administra4iju.>sno!ni tekst 3ABB-a je Sporazum od 1.
)lanaka koji sadr+e gla!ne prin4ipe o liberaliza4iji
razmjene.Bim prin4ipima zemlje )lani4e preuzimaju
pra!a i ob!eze koje njiho!im trgo!a)kim partnerima
osigura!aju usklaenost prakse , suprosta!ljanje
protek4ionisti)kim pritis4ima i ob!ezu njiho!og
poti!anja.;etiri gla!na prin4ipa >pDeg sporazuma 5
$. FE=8AE>SB tretmana izmeu trgo!a)kih partnera
generalizirajuDi jednakost odobrenih prednosti
klauzulom najpo!latenije na4ije.
A. odobrenje kon4esije
1. prin4ip na4ionalnog tretmana , pod!rga!a inozemne
proiz!ode istim tretmanima kao i sli)ne proiz!ode
na4ionalnog porijekla
&. transparaentnost trgo!a)ke prakse
:B> je u oblasti trgo!ine pandan d!jema meunarodnim
organiza4ijama ,eunarodnom monetarnom Gondu i
S!jetskoj ban4i. :B> ima $&& )lani4e ,ima mnogo ire
polje djelo!anja nego 3ABB. @ sklopu njega postoje
sporazumi o mjerama zatite
sub!en4ije,antidampingkoj praksi, o trgo!ini i
uslugama,o pra!ima intelektualnog !lasnit!a, o
sanitarnim i Gitosanitarnim mjerama, o tehni)kim
preprekama u trgo!ini i )etirima sektorima lansiranim
za !riheme :B> (ja!nim naba!kama,sektoru mlijko i
go!ee meso, telekomunika4ijama,Ginan4ijskim
uslugama,proiz!odima inGormati)ke tehnologije*.

).I$$e%# o*novn#+ pr#n%#pa # ,&ere #$
*pora$,a
9osta!ljeni prin4ipi kodiGi4iraju apsolutnu slobodnu
razmjenu. @ odreenim slu)aje!ima odobra!aju se
iz!anredne ili retozi!ne mjere , a sastoje se u
izuze4ima opDih prin4ipa slobodne trgo!ine 3ABB-
:B>.Izuze4i su sljedeDi5 0$- izuzetak od klauzule
najpo!latenije na4ije odnosi se na zonu slobodne
trgo!ine,4arinsku uniju po!remene ugo!ore nu+ne za
njiho!o usposta!ljanje.0A-razmjena izmeu raz!ijenih
zemalja i zemalja u raz!oju mo+e biti osloboena
pra!ila re4ipro4iteta. 01-gla!ni izuze4i na4ionalnog
tretmana odnose se na nametanje kontingenata za
ekrane na Gilmo!e na4ionalnog karaktera.
0&-mnogi su izuze4i ekskluzi!nog koritenja 4arina
kao sredst!a zatite , osloboeni su poljopri!reda i
ribarst!o, a i zemlje koje su optereDene te+om
!anjskom nera!note+om.
-.M&ere ne%ar#n*.e $a/#/e
8e4arinski protek4ionizam raz!io se kao reak4ija na
smanjenje klasi)nih restrik4ija 3ABB-a i nemoguDnost
koritenja instrumenata 4arinske
zatite.8ajzna)ajniji obli4i neoprotek4ionizma5
-kntingenti i k!ote
-dobro!oljno ograni)a!anje iz!oza
-ot!aranje tr+ita prego!orima
-sanitarne i Gitosanitarne mjere i tehni)ke prepreke
trgo!ini.
-odobrene po!lasti4e
a*kontingenti i k!ote I kojima je 4ilj ograni)iti
koli)inu u!oznih proiz!oda su mjere koje
supstituiraju mjere 4arinske zatite.@ prin4ipu su
zabranjene ali se toleriraju u osjetlji!im sektorima.
b*=obro!oljno ograni)a!anje iz!oza I zemlja u!ozni4a
radije pribjega!a dobro!oljnom ograni)enju na
!lastitoj grani4i umjesto kontingetiranja u!oza
odreenog proiz!oda.Bo su proiz!odi industrije u
padanju ()elik, tekstil , automobili, 4rna
metalurgija*.Fapan i Eoreja su zemlje koje naj!ie
primjenjuju samoograni)a!anje s!og iz!oza.
4*ot!aranje tr+ita prego!orima- garantira zemljama
iz!ozni4ama odreeni opseg ili minimalni udio na
tr+itu zemalja u!ozni4a,to je garan4ija minimalnog
ot!aranja !lastitog tr+ita.
d*sanitarne i Gitosanitarne mjere i teh. 9repreke- te
mjere tite zdra!lje
ljudi,+i!otinja,biljaka,nadgledaju nekodlji!ost
prehrambenih proiz!oda,higijenske
norme,sigurnost,zatitu okolia,tehni)ka
pra!ila,ambala+u,
e*odobrene po!lasti4e-su oblik posebno ograni)enog
neoprotek4ionizma produ+enog @rug!ajskom rundom.
0. Za&e!n#1.o /r2#/e 3&e!#n*/veno
/r2#/e # n/arn&e /r2#/e %ar#n*.e n#&e
"ajedni)ko tr+ite zahtje!a ukidanje s!ih 4arina na
u!oz i iz!oz,koje su bile na snazi izmeu dr+a!a
)lani4a prije utemeljenja "ajedni4e."ajedni)ko
tr+ite zna)ajna je etapa europske integra4ije.8a tim
temeljima zasni!aju se osno!ne slobode5 sloboda
kretanja ljudi,roba,usluga i kapitala.9reduzeDa mogo
proiz!oditi i proda!ati s!oje proiz!ode tamo gdje je
to najpo!oljnije.Radni4i mogu slobodno prih!atiti
posao gdje postoji !eDa potra+nja i koristii
po!oljnije radne uslo!e i zarade.,ogu se nastaniti u
blo kojoj dr+a!i )lani4i i tamo raditi.Elju)
zajedni)kog tr+ita je sloboda.
FE=I8SBVE8> BRJI#BE
<ilj rimskog ugo!ora iz $%/'. je bio postepeno
st!aranje zajedni)kog tr+ita pr!enst!eno u!oenjem
4arinske unije,koja je isposta!ljena $%C.. , zatim
ukidanjem slobodnog kretanja ljudi,usluga,kapitala...
te u!oenjem zajedni)ke politike u oblasti
poljopri!rede transporta i konkuren4ije.=onijet je
dokument 6ijela knjiga sa 100 mjera koje ukidaju
slobodu.
BR3>VI8SEE "A9REEE @ FE=I8SBVE8>, BRJI#B@
<e)inije!o iz!ijeDe identiGi4iralo je prepreke
razmjene koje omoguDa!aju konsolida4iju europskog
tr+ita. <arine su teoreski nestale ali pono!o su
u!edene monetarnim iznosom,koji ometa kretanje te)aja
jedinst!enoDu 4ijena na tr+itu poljopri!rednih
proiz!oda.E!antitati!ana ograni)enja pono!no su
u!edena u podru)ju )elika i poljopri!rede.
Fedinst!eno tr+ite !odi po!eDanju konkuren4ije koja
naglaa!a pritisak na troko!e preduzeDa i !odi
smanjenju njego!e mar+e.
@8@BAR8FE BRJI#BE
9ojmo!i zajedni)kog tr+ita, jedinst!enog tr+ita i
unutarnjeg tr+ita se koriste premda s!eki od tih
stupnje!a sadr+a!a s!oje odreene nijanse.Spajanje
na4ionalnih tr+ita st!ara bliskije u!jete za
istinsko unutarnje tr+ite.

4.Slo5o!na /r"ov#na # re"#onaln#
po/en%#&al#
"ajedni)ka trgo!inska politika E@ orjentirana je
prema slobodnoj razmjeni.Eomunitarno zakonoda!st!o o
4arinama !rlo je razrijeeno.5 ima $$000 tariGnih
pozi4ija za 4arinsku nomenklaturu.<arinska zatita
ima !eliko zna)enje u poljopri!redi.Erajem $%%'.
zajedni4a je imala $1. antidampingkih 4arina i 1
kompenzatorne 4arine.Be 4arine obuh!aDaju 0,12
ukupnog u!oza E@ i kon4entriraju se na zemlje u
tranzi4iji i azijske zemlje.@ obasti ne4arinskih
barijera u trgo!ini E@ anga+ira se u liberaliza4iji
koju nameDu muliteteralni sporazumi i jedinst!eno
europsko tr+ite.Sektor poljopri!rede pogoen je
unutranjim i !anjskim smjerom liberaliza4ije
ne4arinskih prepreka u trgo!ini.
Gospodarski sustav EU
Europski parlament
Bira se izravnim opim izborima , najvea je multinacionalna skuptina
svijeta(zastupa 380 miliona graana) !anas ima "3# ("8$ ) zastupnika
%arlament su&jeluje u sve veem broju o&luka ,a neke se o&luke mogu
&onijeti samo uz suglasnost 'ijea i %arlamenta i taj postupak se naziva
postupak suo&lu(ivanja
%arlament ima 3 )unkcije *
- zakono&avnu
- usvajanje zaje&ni(kog bu&+eta
- na&zorna )unkcija
%ri,vata zakone i kontrolira izvrnu vlast%arlament je garant europski,
interesa i zatite prava graana-vi graani %arlamentu mogu po&nostiti
peticiju ili tra+iti nakna&u eteteEuropski parlament o&r+ava vezu i sa
nacionalnim parlamentima
.astao je ka& i prva Europska zaje&nica , ta&a po& nazivom -kuptina ,
koju su (inili &elegati nacionalni, parlamenata, &anas se zastupnici biraju
na izborima na man&at o& $ go&ina-je&ite %arlamenta je u -trazburu , a
neka zasje&anja se o&r+avaju i u Briselu%arlament ima svoje slu+be i u
/uksemburgu%arlamentom rukovo&i pre&sje&nik , biro i kon)erencija
'ijee Europske 0nije 1 'ijee ministara
2ine ga pre&stavnici zemalja (lanica na ministarskom nivou-truktura
'ijea nije stati(na i ona ovisi o pre&metu o kojem se raspravlja0nutar
vijea postoji mnogo specijalizirani, vijea (za ekologiju , )inancije ,
ekonomiju)'ijee mo+e o& 3omisije za,tijevati &a istra+i o&reena
pitanja i s tim u vezi po&nese o&govarajue prije&loge'ijee ima sje&ite u
Briselu ali neke sje&nice o&r+ava i u /uksemburgu'ijeem naizmjeni(no
pre&sje&avaju zemlje na perio&om o& 4 mjeseci po unaprije& o&reenom
raspore&u -je&nice saziva pre&sje&avajui na valstitu inicijativu , na
za,tjev je&ne o& (lanica , na za,tjev 3omisije'ijee utvruje politi(ke
ciljeve , koor&inira nacionalne politike i uravnote+ava razlike izmeu
nji,'ijee izra+ava nacionalne interese0 o&reenim pitanjima o&lu(uje
prostom veinom , kvali)iciranom , veinskom ili je&noglasno
Europska 3omisija
5ma sje&ite u Briselu , ona je tijelo koje u sebi obje&injuje zakona&avne ,
izvrne i na&zorne vlasti -astoji se o& #$ (#") (lanova sa man&atom o& $
go&ina Europski %arlament mora &ati suglasnost za imenovanje kan&i&ata
za pre&sje&nika 3omsije3omisija se sastaje 6 tje&no i njene sje&nice su
zatvorene za javnost3omisija ima na&ornu , izvrnu )unkciju i pre&stavlja
zemlje lanice u o&nosima sa &r+avama (lanicama ili u o&nosu sa treim
zemljama3omisija ra&i u interesu E07akono&avna )unkcija se sastoji u
tome to 3omisija pre&la+e prije&loge zakona, ona je pak izvrno tijelo
3omisiji u ra&u poma+u specijalne slu+bei &irekcije
Europsko 'ijee
8snovano je 69": go&ine na kon)erenciji u %arizu ra&i &e)iniranja
zna(ajni, orjentacija komunitarni, politika