BOJA

Bojom nazivamo reakciju fotoosjetljivih unjia u naem oku na vanjski

podraaj u obliku svjetlosne zrake. Ulaskom u oko zraka se lomi kao u
prizmi i raspruje u spektar. Dok su sve boje spektra objedinjene, zraka
je bijele boje - zato bijelu zovemo neboja, nearena ili akromatska boja.
kromatske su tako!er i crna i siva.
"pektar #lat. spectrum - avet, prikaza$ je otkrio Isaak Newton %&'&. (.
)azlomivi u trostranoj prizmi bijelu svjetlost, vidio je kako su u njoj
sakrivene sve postojee boje. *eskonaan niz prelijevajuih boja ini
konanim raz(raniivi sedam razliitih boja+ crvena, naranasta, uta,
zelena, cijan #svjetloplava$, indi(o #tamnoplava$ i ljubiasta. *rojku
sedam uzeo je iz korelativnih #i ezoterinih$ razlo(a - kako bi sedam boja
od(ovaralo sedam nota u muzikoj ljestvici.
*oja je opaaj odre!eno( raspona frekvencije #vibracije$ od ,-- do
.-- bilijuna /z. 0rije crvene nalazi se nama nevidljiva infracrvena, a poslije ljubiaste nama nevidljiva
ultraljubiasta. *oja koju vidimo, a ne nalazi se u spektru je ma(enta #purpur$1 to je
interferencija #preklapanje$ valova.
Djeci u koli kaemo kako spektar ima est boja1 naime tri primarne i tri
sekundarne. 2z iskustva s pi(mentima znamo da se sve boje mo(u dobiti mijeanjem
sve(a tri boje, koje sto(a nazivamo osnovne, primarne ili boje prvog reda. 3o su+
- crvena
- uta
- plava
4jihovim mijeanjem dobivamo izvedene, sekundarne, ili boje drugog reda+
- zelena --------------plava 5 uta
- naranasta -------crvena 5 uta
- ljubiasta ----------plava 5 crvena
4adalje, mijeanjem jedne primarne i jedne sekundarne boje nastaju tercijarne boje, ili boje treeg
reda. 3o su primjerice crvenonaranasta ili naranastocrvena.
6rafiki, od primarnih boja moemo nainiti malu piramidu.
4joj zatim dodajemo sekundarne boje
4apokon, oko svih est boja opiemo krunicu koja je zapravo spektar+ iz nevidljive infracrvene
ulazimo u kru( sa crvenom, nastavljamo sa naranastom, utom, zelenom, plavom do ljubiaste koja
izlazi iz vidljivo( dijela kao ultraljubiasta.
7atim ubacimo boje izme!u ve postojeih+ izme!u ute i naranaste stavimo utonaranastu, pa
naranastoutu1 tako dobivamo tzv. 8st9aldov #ne(dje 2ttenov$ kru(
boja.

:ijevo vidimo prijelaz zelene, preko zelenoplave i plavozelene u plavu.
;ijelom povrinom ton ostaje posve jednak1 mijenja se samo vrsta boje.



= +
= +
= +
U(rubo, dva su osnovna naina mijeanja boja+
%. suptraktivno+ mehaniko mijeanje mijeanje pi(mentacija, osnovne boje+ crvena, plava, uta
<. aditivno+ optiko mijeanje svjetlosti. )6* snopovi na televiziji. 8snovne boje+ ) = red #crvena$, 6
= (reen #zelena$, * = blue #plava$
U tisku se kombiniraju ova dva naina+ ;>?@ + ; = cijan #svjetloplava$, > = ma(enta
#crvenoljubiasta$, ? = Aello9 #uta$, @ = keA #oznaava crnu$1 dakle, osnovne boje su crvena, uta i
plava, ali se one zbrajaju #adicija$ optiki u naem oku.
Suptraktivno Aditivno

"pomenuli smo i akromatske boje+ bijela, crna i sive. 3o su boje koje se ne nalaze u spektru.
4azivamo ih jo i nearenim bojama.
Dodavanjem akromatskih boja kromatskim bojama dobivamo tonove kromatskih boja. on je dodana
koliina svjetlosti u boji, dakle svijetloplava, tamnoplava, jo tamnija plava i tako sve do crne.
3ako!er, dodavanjem sivih tonova nekoj kromatskoj boji ona, osim to se zatamnjuje u tonu, (ubi i na
istoi. 3ako dodavanjem sive boja blijedi, (ubi na kva!iteti, "istoi, intenzitetu ili
zasienosti. 3o se naziva degradacija boje.
4a slici lijevo vidimo plou D24 &%&, sistema s uzorcima za naranastu boju
#oznaka kromatske kvalitete+ 3 - tonalitet ,$. 8komita ljestvica pokazuje
varijacije u svjetlini #D B Dunkelheit, tamnoa$, a vodoravna u intenzitetu #" B
saturacija, zasienost$. 4aranasta je najintenzivnija na &. stupnju svjetline i u '.
stupnju zasienosti. "lika se moe poveati pritiskom na nju.
ploa iz D24 standarda
0rimjer de(radacije boje+ istoj crvenoj boji se postepeno dodaje siva u sve veoj koliini to rezultira
(aenjem, izblije!ivanjem boje koja od iste, jarke, intenzivne postaje za(asita, blijeda, de(radirana.
Caleri naranaste
4apokon, 8st9aldov kru( boja moemo podijeliti na dvije polovice1 na jednoj e ostati nijanse
#nijansa je svaka promijena u boji, kromatska, tonska ili intenzitetna$ crvene, ute i naranaste, a na
dru(oj plave, zelene i ljubiaste. 3e dvije (rupa boja me!u sobom su na(laeno razliite ili suprotne, tj.
kontrastne+ nazivamo ih top!im i #!adnim bojama.
380:D /:D4D



4a 8st9aldovom kru(u moemo pratiti jo jedan kontrast+ onih boja na suprotnim stranama kru(a.
ko neko vrijeme #pola minute, npr.$ promatramo neku obojenu toku primarnom ili sekundarnom
bojom, a zatim po(ledamo u bijelu plohu, pojaviti e nam se pred oima njena suprotna boja, upravo
ona sa dru(e strane 8st9aldovo( kru(a. 7a takve boje kaemo da su jedna prema dru(oj u
komp!ementarnom kontrastu.
@omplementarni parovi su+
crvena - zelena
naranasta - plava
uta - ljubiasta
komplementarni parovi+
-
-
-
*oja ima i svoju prirodnu koliinu svjetlosti u sebi1 tako je uta bez primjese bijele svijetlija od plave,
npr. >oemo ju provjeriti (ledajui u boje kroz trepavice. Cidimo da ista crvena i zelena imaju
otprilike jednaku svjetlina.U povijesti umjetnosti karakteristina je upotreba istih boja u tzv.
ekspresionizmu poetkom <--o( stoljea, poevi od fovista1 takva zamjena tonske modulacije istim
bojama naziva se modu!acija.
Munsellov sustav boja+
>unsell je poetkom dvadeseto( stoljea EoprostorioE krunicu u oblik ku(le uspostavljajui
razlikovanje triju dimenzija boja+ kromatsku #hue$, svjetlinu #value$ i istou, zasienost ili intenzitet
#chroma ili saturation$1 time poinje tzv. kolorimetrija. 4a lijevom (rafikonu moemo pratiti promijenu
tona boje po visini, kromatsku promijenu po obodu krunice i promijenu zasienja od oboda prema
centralnoj osovini #sivoj$.

*oje poredane po koliini svijetla
s od(ovarajuim tonovima ispod+




4apokon, termin nijansa odnosi se na bilo koju od tri mo(ue promjene karaktera boje - kromatsku,
svjetlosnu i kvalitativnu.