ISTARSKE KULTURNE

RUTE
Prezentacija – Praktikum II

Boris Bogunović
Studij Kultura i Turizam, Sveučilište u Puli
Svibanj, 2010.
OPRAVDANOST KULTURNIH RUTA
KULTURA KAO PRIMARNI RAZLOG DOLASKA
 1,1 milijun (9,8%) zbog kulturnih znamenitosti
 2,2 milijuna (19,6%) zbog gastronomije
 2,9 milijuna (25,5%) u potrazi za novim iskustvima/dozivljaja

KULTURA KAO SEKUNDARNI RAZLOG DOLASKA

 5,6 milijuna (50,2%) zbog kulturno-povijesne baštine
 5,2 milijuna (46,7%) zbog urbane skladnosti naših mjesta

KULTURA KAO SADRŽAJ BORAVKA

 7,6 milijuna (67,7%) u razgledavanju kulturnih znamenitosti
 5,3 milijuna (47,6%) u muzejima i galerijama
 5,3 milijuna (47,4%) na koncertima i priredbama
 3 milijuna (28%) u vinarijama i uljarama

TOTAL 11.16 mil dolazaka

Izvor: Tomas ljeto 2007
HIJERARHIJA ATRAKCIJA

Oblikuju imidž destinacije, utječu

na odluku o odabiru destinacije
Primarne

Od lokalne važnosti, komplementarne

cjelokupnom doživljaju ali ne utječu na
Sekundarne odluku o posjeti

Slučajno ‘otkrivene’ ili

Tercijarne ‘zgodne’ za posjetiti
HIJERARHIJA POTRAŽNJE

Najvidljiviji
Strani Mali broj
turisti Prilagodba: promocija, proizvodi, jezici

Manje brojni
Izletnici iz obližnjih
Manje vidljivi
regija
Prilagodba: osmišljeni proizvodi
Domaći turisti vikendom, promocija

Lokalni žitelji Najbrojniji

Izletnici iz obližnjih mjesta Najmanje vidljivi
Prilagodba: minimalna
 TEMATSKI ITINERERI/RUTE

 jedan od načina razvoja primarnih turističkih atrakcija

povezivanjem atrakcija sekundarnog i tercijarnog
karaktera
 ruta koja objedinjuje prirodnu i/ili kulturnu baštinu nekog
područja
 omogućava posjetiteljima upoznavanje s područjem
(dokoličarsku edukaciju), bogateći njihov doživljaj
 označena je na terenu i/ili kartama s popratnom
interpretacijom
 u rasponu od ruta izuzetno obrazovne prirode do uglavnom
zabavnog, dokoličarskog karaktera
 POSJETITELJI
 široka publika (organizirani i individualni posjetitelji)
 specijalizirana publika ( tematski osmišljeni posjeti)
 posjeti u edukativne svrhe (školske ekskurzije)

Ali i:
 lokalna uprava i samouprava, tijela državne uprave
(npr. ministarstva)
 međunarodne organizacije (EU, Vijeće Europe, UNESCO)
 vladine delegacije (domaće i strane, ambasadori)
 CILJEVI:

EKONOMSKI, KULTURNI, DRUŠTVENI, VEZANI ZA OKRUŽENJE

 privlačenje posjetilaca,
 brendiranje i marketing različitih turističkih doživljaja,
 razvoj identiteta područja,
 oživljavanje turističke aktivnosti u područjima kroz
koje ruta prolazi,
 predstavljanje destinacija, povezivanje kulture/baštine i
turizma u cilju ostvarenja prihoda.
 CILJEVI:

EKONOMSKI, KULTURNI, DRUŠTVENI, VEZANI ZA OKRUŽENJE

 povezivanje kulturnih atrakcija,

 interpretacija baštine na inovativan način,
 unapređenje fizičkog pristupa baštini,
 rast svjesnosti lokalnog stanovništva o značaju
baštine,
 rast uvažavanja arheologije, etnologije i konzervacije.
 CILJEVI:

EKONOMSKI, KULTURNI, DRUŠTVENI, VEZANI ZA OKRUŽENJE

 sudjelovanje lokalnih zajednica,

 poštovanje baštine,
 jačanje intelektualne dostupnosti baštine,
 razvijanje osjećaja povezanosti lokalnih zajednica s
baštinom koje nije u direktnoj vezi sa nasljeđem tih
zajednica.
 CILJEVI:

EKONOMSKI, KULTURNI, DRUŠTVENI, VEZANI ZA OKRUŽENJE

 urbano planiranje područja odnosno prostora

lokaliteta,
 monitoring,
 upravljanje posjetiocima,
 zaštita i konzervacija baštine,
 potpora održivog razvoja turizma.
 OD KUDA POČETI?

Osnovno pitanje je tko upravlja resursima za koje smo

zainteresirani:
1)       lokalna samouprava
2)       regionalna uprava
3)       državna uprava
4)       privatni vlasnik ili poduzeće
 
 OD KUDA POČETI?

Tko nam je sve partner u projektu:

1)       administracija (na svim razinama)
2) javni sektor
3)       privatni poduzetnici
4)       nevladine udruge
5)       strani partneri
 OD KUDA POČETI?

Korak 1: Identificirati teme

Korak 2: Razviti/identificirati uporišta u prostoru
Korak 3: Razviti i/ili uključiti popratne
turističko-ugostiteljske sadržaje
Korak 4: Promovirati itinerer
Korak 5: Pratiti načine korištenja itinerera,
obogaćivati ponudu
Kulturni resurs = kulturni turistički proizvod

 proizvod – formalizirana, upakirana i upravljana

prezentacije baštine, umjetnosti ili jedinstvene
atmosfere destinacije

 proizvod
 jedinstven
 zanimljiv
 budi maštu
 popratni uslužni sadržaji
 kvalitetnu uslugu
 KULTURA I TURIZAM KAO
PARTNERI
 Pitanje motiviranosti je ključno pitanje za bilo koji partnerski
odnos. Pri tome unaprijed treba odrediti što se od kojeg partnera
očekuje.

 Biti svjestan razlike profitnog i neprofitnog pristupa – s time

da sektor koji ne ostvaruje profit ne želi raditi bez prihoda i
naknade.
 KULTURNI SEKTOR
SEKTOR Društveni, neprofitni s
izraženim javnim interesom
GLAVNE Zajednica, baštinske institucije,
INTERESNE lokalno stanovništvo, manjine i
GRUPE sl., profesionalci vezani uz
baštinu, vjerske zajednice
EKONOMSKI Važna je postojeća vrijednost
STAV koju treba konzervirati i štititi
KORISNICI Lokalno stanovništvo
VRIJEDNOST Za zajednicu kao prezentacija
njihove materijalne i
nematerijalne baštine
TURISTIČKI SEKTOR
Privatni, s izraženom
profitnom orijentacijom i
komercijalnim ciljevima
Poslovne grupe, ne nužno
stanovnici mjesta,
turističke asocijacije i
druge privredne grane
Važno je koristiti
postojeću vrijednost zbog
privlačnosti koju ima
Nelokalno stanovništvo
Za turiste kao proizvod ili
aktivnost koja stvara
“brand” destinacije
LOOK AROUND - PRONAĐI SVOJ NAJDRAŽI PUT
Projekt podizanja razine konkurentnosti turističkih sadržaja uz glavne
cestovne pravce u RH
Naručitelj: Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka
Izvoditelj: Hosting International d.o.o.
 Program poticanja razvoja tematskih turističkih
putova
u RH– Ministarstvo turizma „TEMATSKI PUTOVI“
 Struktura priče, što ću raditi i naučiti?

Ovisno o temi ture moguće je naučiti pisati glagoljicu,

brati masline, degustirati maslinova ulja, degustirati
vina, spravljati neke lokalne specijalitete... Uz svaku od
tura uživati ću u hrani, događanjima, šetnjama,
wellnessu i kupovini... osjećati ću se ispunjeno novim
iskustvima, a uz put ću se zabaviti i uživati.

Izvor: SMPT Kvarnera, Proizvodi kulturnog turizma, IZT, Zagreb, 2009.

PRAKSA KULTURNIH RUTA
Program poticanja razvoja tematskih turističkih putova u
Republici Hrvatskoj – Ministarstvo turizma
„TEMATSKI PUTOVI“

- projekti iz Istarske županije 2007. godina -

- projekti iz Istarske županije 2008. godina -

U kampanju su uključene škole i vrtići,
a za sudjelovanje je potrebno pronaći
mjesto s kojeg se pruža pogled na
posebno lijep dio našeg zavičaja, treba
opisati kako se do njega dolazi, kakva
je vegetacija, da li ima vode, koje boje
prevladavaju, kakav je utjecaj čovjeka,
da li ima djela ljudskih ruku i kako se
isti uklopio.
Treba obrazložiti zašto se taj vidikovac
doživljava lijepim, fotografirati ga,
naslikati, odrediti njegov položaj na
zemljopisnoj karti.
Nakon toga, najljepši će vidikovci biti
uključeni u projekt TZ-a Istarske
županije i Javne ustanove "Natura
Histrica" pod nazivom "Zelene ceste
Istre" – "The best of Istria nature",
kao najatraktivniji foto punktovi na
zelenoj cesti.
 Boje, okusi i mirisi Savičente
 Općina Svetvinčenat u suradnji s
Turističkom zajednicom uredila je četiri
odmorišta na biciklističkoj stazi dugačkoj 35
kilometara u sklopu programa poticanja
razvoja tematskih turističkih putova »Boje,
okusi i mirisi Savičente«.
 Cilj je bio da svi koji zastanu saznaju
osnovne informacije, primjerice, o crkvici
Svetog Petra smještenoj na hridi usred šume
Šeraja. Prema legendi nastala je u znak
zahvale konjanika koji je bježao pred
Turcima. U bijegu je zastao na stijeni gdje je
sada crkva i zamolio svetog Petra za pomoć,
a zauzvrat obećao da će tu podići crkvu. Na
panou ne izostaje ni priča o crkvi Svete
Marije od »tri kunfini« sagrađenoj u 17.
stoljeću na tromeđi Svetvinčenta, Barbana i
Vodnjana. Prema predaji postojala je već u 7.
stoljeću, a obnavljana je čak četiri puta.
Staza je ukupno duga 8 km i vodi nas najprije kroz Pazinsku jamu,
zatim Rimskim putem, pa skreće lijevo na Đandarmariju, uz Trabljanov
malin na Pazinski krov, pa uz potok, već poznatom stazom sve do
Zarečkog krova i Jezerca pri čemu se obilazi ukupno 16 (šesnaest)
ostataka vodenica koje se na tom području nalaze.
 POTOPLJENE LUKE I BRODOVI ISTOČNOG JADRANA

 Zbog svojih povijesnih

vrijednosti i mogućnosti
turističke i kulturne
prezentacije neki od
potočjenih brodova su
registrirani i zaštićeni kao
kulturna baština. Najpoznatiji
među njima je svakako Barun
Gautsch, austrougarski
putnički parobrod potonuo
1914. godine kod Rovinja,
britanski minolovac HMS
Coriolanus, potonuo 1945.
godine kod Novigrada te
njemački eskortni razarač
TA-36, potonuo 1944. godine
kod Brestove.
 Pješačka staza Sv. Šimuna
Staza Sv. Šimuna prolazi u cjelosti zaštićenim krajolikom. Staza započinje u
Gračišću, i blago se spušta do crkvice Sv. Šimuna, a kasnije pored crkve Sv.
Stjepana i Sv. Marije Magdalene.
 Poučna staza špilja Sv. Romualda
Natura Histrica
Značajno nalazište ostatak iz starijeg kamenog doba (paleolitika)
 PROJEKT REVITAS

 Među aktivnostima su očuvanje izvorne suhozidne gradnje,

revitalizacija tematskih putova, vidikovaca i odmorišta te
njihovo uključivanje u integriranu turističku ponudu. Slijedi
etno-arheološki park Vodnjanštine, revitalizacija starogradskih
jezgri, obnova trga u Topolovcu i kvadratne kule kaštela
Morosini Grimani u Svetvinčentu, kao i uspostavljanje šest
info-centara u hrvatskoj i slovenskoj Istri: Kopar – Sv. Anton,
Piran, Izola, Poreč (Istarska sabornica),  Buzet (starogradska
jezgra) te Svetvinčenat (kaštel Morosini Grimani).
Parenzana – put zdravlja i prijateljstva
Parenzana je dobila ime po staroj željezničkoj austro-ugarskoj pruzi, dugoj 123
km, koja je od 1902. do 1935. povezivala Trst i Poreč i prolazila kroz Muggiu,
Škofije, Koper, Portorož, Savudriju, Buje, Grožnjan, Livade, Motovun, Vižinadu i
Poreč.
"Putevi sakralne umjetnosti" prolaze kroz istarske crkve s freskama u Bermu,
Bačvi, Balama, Barbanu, Draguću, Dvigradu, Kanfanaru, Lindaru, Oprtlju,
Pazinu, Peroju, Rakotulama, Svetvinčentu, Sv. Lovreču, Vižinadi i Žminju.
"Putevi kaštela i kulturnih krajolika" obuhvaća istarske kaštele i
utvrđene gradove Sočerbu, Pietrapelosu, Momjan, Pazin, Dvigrad,
Svetvinčenat, Kršan i Kožljak.
"Razvoj istarskih gradova iz perspektive prostornog planiranja" je
kulturna ruta koja posjetiteljima predstavlja arhitektonsko nasljeđe istarskih
gradova s posebnim naglaskom na venecijanskoj graditeljskoj baštini kao što
su Vodnjan, Grožnjan, Svetvinčenat i Rovinj.
"Arheološki parkovi Istre" je kulturna ruta koja se odnosi na turističku
revalorizaciju arheoloških parkova Brijuna, Nezakcija, Vižule i Červar
Porta
Te opisuje priče o vjerskim kultovima stanovništva antičke Istre.
 IKONE, FRESKE I UŠČUVANA TIJELA SVETIH
Peroj, Sveta Foška, Vodnjan, Galižana
 U Peroju posjećujemo pravoslavnu crkvu sv. Spiridona, poznatu po lijepim
ikonama, ikonostasu iz 16. stoljeća. U crkvi se služe obredi pravoslavne liturgije.
Daleki preci Perojaca stigli su ovamo 1645. godine iz Crne Gore, obnavljajujući
mjesto koje je ranije bilo opustošeno kužnim bolestima.
 Na putu prema turističkom naselju Barbariga – poznatom i po antičkim ladanjskim
zdanjima i radionicama – putokaz će vas uputiti k romaničkoj crkvi svete Foške.
Freske u Svetoj Foški nastajale su u razdoblju od 11. do 13. stoljeća. Crkva je
mjesto hodočašća skupina i pojedinaca, mjesto molitve, čudesnih ozdravljenja i
utjehe.
 Zbirka sakralne umjetnosti Župne crkve sv. Blaža, jedna je od najpoznatijih na
Jadranu, a posebno se izdvajaju glasovite vodnjanske mumije, neraspadnuta tijela
svetih, relikvijari, crkveno ruho, slike i skulpture. Ovdje se čuva i slika «Blaženi
Leon Bembo», djelo Paola Veneziana iz 14. stoljeća. U palači Betika nalazi se
etnografska zbirka te zbirka slikarskih ostvarenja od 16. do 18. stoljeća.
 Croatia: Istria Truffle Trails
 ‘Like Tuscany 30 years ago’ - for anyone nostalgic for Tuscany as it
once was, before being discovered by mass tourism, Istria, the heart-
shaped peninsula at the top of the Adriatic, is a delightful discovery.
Roman, Venetian and Italian for much of its history, it is hardly
surprising that gastronomy features so highly in the Istrian lifestyle.
Truffles, both black and white, grow in profusion in the forests,
Croatia’s most innovative wine makers are found here, and every farmer
makes sheep's cheeses, olive oil and prsut (the distinctive local version
of prosciutto).
 Mediaeval hilltop villages, each with a fresco-filled 12C - 15C church,
are linked by ancient paths across karst upland and through oak forests
and meadows.
Trip Dates: 6 - 15 October 2010  
Trip Duration: 10 days
Trip Price: £2,090 per person
Activity level: 6 walking days, 2 - 3.5 hrs daily
Naslov : Izleti po Istri –
dvadeset jednodnevnih izletničkih ruta
po središnjoj Istri
Autori: Mirjan Rimanić, Miroslav
Sinčić i Branko Šuljić
Nove snage!
CILJEVI KULTURNIH RUTA
 Motivirati korisnike jedinstvenim doživljajem – jasna i
prepoznatljiva tema
 Označiti atrakcije uzduž glavne rute itinerera i uz rutu
itinerera, te razviti turističku infrastrukturu
(odmorišta)
 Potaknuti disperziju posjetitelja kroz regiju
 Potaknuti suradnju interesnih grupa kako bi se itinerer
Obogatio novim proizvodima i doživljajima
 Institucionalizirati sustav upravljanja i marketinga
kulturnih ruta u kontekstu zaštite i održivosti
 Očuvanje kulturnih resursa kao neprocjenjive duhovne
i materijalne baštine
 Zadovoljiti različite interese: ekonomske, društvene,
kulturne i ekološke.
 ”Ne trebamo nove krajeve
nego nove oči da ih vidimo “
(M. Proust)

 “Jednom vidjeti vrijedi više

nego čuti tisuću puta”
(Afrička poslovica)

 Možemo li kreirati nova

iskustva i doživljaje kroz
kulturne rute u Puli i Istri?