UNIVERZITET U TUZLI

EKONOMSKI FAKULTET
VIŠA POSLOVNA ŠKOLA

SEMINARSKI RAD
Tržisna ravnoteža

Mentor: Kandidat:
Dr. sc. Kadrija Hodžić, prof. Amela Jaganjac

Tuzla,septembar, 2010. godine.

 Sadržaj:

Pojam tržišne ravnoteže……………………………………………..

2
 Pojam tržisne ravnoteže

Ponuda i tražnja razmatraju se odvojeno kako bi se lakše mogla razumjeti

priroda ponašanja proizvođača odnosno potrošača. I jedni i drugi se pojavljuju na
tržištu kako bi ostvarili sopstvene interese - proizvođači nastoje da maksimiziraju
profit kao razliku između troškova i tržišne cijene dobra koje prodaju, dok
potrošači, ograničeni raspoloživim dohotkom, nastoje da maksimiziraju korisnost
od dobara koje se na tržištu nude. Ipak, potpuna slika o tržištu može se dobiti tek
istovremenim posmatranjem i tražnje i ponude, jer tražnja i ponuda na tržištu
djeluju istovremeno određujući kroz svoj odnos količinu i cijenu svakog dobra.
Istovremenim delovanjem ponude i tražnje na tržištu se, dakle, formira tržišna
ravnoteža odnosno ravnotežna količina i ravnotežna cijena za svako dobro koje
se nudi.

Definicija tržišne ravnoteže

Tržišna ravnoteža predstavlja cijenovni i količinski odnos u kome su ponuda i

tražnja u ravnoteži. U tački ravnoteže količina koju kupci žele da kupe jednaka je
količini koju prodavci žele da prodaju.

Matematički, tržišna ravnoteža predstavlja tačku u kojoj se sijeku kriva tražnje i

kriva ponude. Pretpostavimo da na tržištu postoji samo jedan proizvođač
automobila „A". Ako grafički predstavimo ponudu i tražnju za automobilima marke
„A" odnos ponude i tražnje bi mogao izgledati kao na sledećoj slici:

3
 Slika 1: Tržišna ravnoteža

 
Na x-osi je predstavljena količina u hiljadama komada, a na y-osi cijena u
hiljadama eura.

Možemo izvući nekoliko zaključaka: tržišna ravnoteža se formira u presjeku linija

koje predstavljaju funkcije ponude i funkcije tražnje, to jest pri cijeni od 30 hiljada
eura jer je tada proizvođač spreman da ponudi 40 hiljada automobila odnosno
upravo onoliko koliko su kupci spremni da kupe po datoj cijeni.

Ostvarivanjem tržišne ravnoteže formiraju se, dakle, ravnotežna cijena i

ravnotežna količina. Ravnotežna cijena predstavlja cijenu pri kojoj se na tržištu
ostvaruje ravnoteža. Ravnotežna količina predstavlja količinu pri kojoj je tržište u
ravnoteži. U našem primeru ravnotežna cijena iznosi 40 hiljada eura, dok je
ravnotežna količina jednaka 30 hiljada. Kada se radi o tržištu tzv. potpune
konkurencije tada aktivnosti prodavaca i kupaca automatski pokreću tržište
prema ravnoteži - delovanje slobodnog tržišnog mehanizma svaku cijenu koja se
razlikuje od ravnotežne teži da svede na ravnotežnu cijenu.
 

4
 Višak tražnje i višak ponude

Tržišna cijena određenog dobra nije uvek jednaka ravnotežnoj cijeni - ona varira i
često je viša ili niža od ravnotežne cijene. U takvim uslovima postoji ili višak
ponude ili višak tražnje. U nastavku ćemo videti kako u uslovima potpune
konkurencije sama „nevidljiva ruka tržišta" obezbeđuje svođenje bilo koje tržišne
cijene na ravnotežnu.

Razmatraćemo ponovo primer sa proizvođačem automobila ovoga puta

predstavljen na slici 2:

Slika 2: Tržišna neravnoteža - višak tražnje i višak ponude

 
Tržiša ravnoteža bi bila ostvarena u tački R koja je presjek linije ponude i linije
tražnje. U tački R bi, prema tome, po cijeni od 30 hiljada eura bilo prodato 40
hiljada automobila.
Ako bi, na primer, došlo do povećanja cijene sa 30 na 40 hiljada eura, kupci više
ne bi mogli da kupe 40 hiljada automobila nego 30 hiljada (tačka A na slici 2). S
druge strane, po toj istoj povišenoj cijeni proizvođač bi bio spreman da ponudi 50
hiljada vozila (tačka B na slici 2). U ovom slučaju tržišna cijena je viša od
ravnotežne pa je prodavać spreman da ponudi veće količine proizvoda. Ovakav
slučaj na tržištu naziva se višak ponude.

5
Po datoj cijeni koja je veća od ravnotežne kupci su spremni da kupe manje
automobila (30 hiljada) nego po ravnotežnoj (40 hiljada automobila), dok je
prodavač zbog više cene spreman da ponudi više (50 hiljada umjesto 40 hiljada
automobila). Razlika između količine koju je prodavač spreman da proda i
količine koju su kupci spremni da kupe je upravo višak ponude i u ovom slučaju
iznosi 20 hiljada. Kako je tražnja u ovom slučaju manja od ponude prodavac je
prinuđen da spusti cijenu kako bi prodao nagomilane zalihe. Zbog toga cijena
dalje pada do ravnotežne cijene odnosno do cijene koja će omogućiti prodaju
cijele ponuđene količine.

Ako bi, naprotiv, došlo do pada tržišne ispod ravnotežne cijene, potrošači (kupci)
bi bili spremni da kupe više automobila, ali bi proizvođač po toj cijeni koja je niža
od ravnotežne bio spreman da proizvode manje. Potrošači bi sada mogli da kupe
50 hiljada automobila po cijeni od 20 hiljada eura, ali bi prodavač mogao da
ponudi samo 30 hiljada automobila. To bi bio slučaj viška tražnje jer bi razlika
između tražene i ponuđene količine bila 50000 - 30000 = 20000. Kako je u ovom
slučaju tražnja veća od ponude logična reakcija prodavca je da poveća cijenu
automobila - cijena će, dakle, rasti sve do ravnotežne cijene odnosno do cijene
koja će ponovo omogućiti ravnotežu na tržištu.

Promjena tržišne ravnoteže

Kada se na tržištu uspostavi ravnoteža prodavci prodaju količinu proizvoda koje

su planirali da prodaju, a kupci kupuju količinu proizvoda koju su planirali da
kupe. Međutim, tržišna ravnoteža najčešće biva narušena delovanjem različitih
faktora. Neki od tih faktora djeluju na tražnju, neki na ponudu, a neki na obje
veličine.
Do promjene tržišne ravnoteže dolazi:
- promjenom tražnje,
- promjenom ponude,
- promjenom i tražnje i ponude.
 
Do promjene tražnje dolazi kada dođe do promjene u djelovanju nekog od
faktora koji utiču na tražnju - preferencije i nivo dohotka potrošača, cijene
supstituta i komplementarnih proizvoda, očekivanja o budućim privrednim
kretanjima. Takođe, do promjene ponude dolazi kada dođe do promjene faktora
koji na nju djeluju - troškovi, razvijenost tehnologije, cijena supstituta i očekivanja
o budućim privrednim kretanjima. Kada dođe do, recimo, rasta tražnje zbog rasta
dohotka potrošača onda se kriva tražnje pomjera desno, a djelovanjem tržišnog
mehanizma dolazi do ponovnog uravnoteženja ponude i tražnje, samo ovoga
puta na višem nivou tržišne cijene i pri većim kupljenim odnosno prodatim
količinama (slika 3).

6
 

Slika 3: Promena tržišne ravnoteže - promena tražnje

 
Početna tržišna ravnoteža obilježena je sa R 1, a nova ravnoteža sa R 2. Crvena
linija obilježena sa S predstavlja ponudu, a plave linije predstavljaju tražnju i to
D1  početnu tražnju, a D2  tražnju poslije povećanja dohotka.

Uticaj promjene ponude na tržišnu ravnotežu se može objasniti na sličan način.

Kada dođe, na primer, do pada ponude zbog rasta cijena sirovina onda će doći
do pomjeranja krive ponude ulijevo, a djelovanjem tržišnog mehanizma cijena će
se sada formirati na višem nivou dok će prodate odnosno kupljene količine da se
smanje (slika 4):

7
 
Slika 4: Promena tržišne ravnoteže - promena ponude
 

Poslije povećanja cijena sirovina preduzeća su spremna da ponude manje

količine proizvoda i na tržištu nastaje nestašica jer je tražnja veća od ponude.
Kriva ponude se pomjera ulijevo i umjesto početne ravnoteže R 1 tržišna
ravnoteža je sada u tački R2 je cijena viša, a ponuđena količina proizvoda manja.
Navedeni primeri promjena ponude i tražnje su pojednostavljeni. U praksi se,
naime, promjene tražnje i ponude nikada ne odvijaju odvojeno već se i promjena
i tražnja ne prekidno i istovremeno mjenjaju pod uticajem najrazličitijih faktora.