[OKANTNO: MLADI]EVI POMAGA^I NA BUD@ETU BiH

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

PROFESOR BERKO ZE^EVI]

SVJEDO^ENJE, RAZO^ARENJE,
PONI@ENJE, ZATVOR
Dr Berko Ze~evi} je za dr`avu BiH, njenu odbranu
i dostojanstvo zaslu`niji od Ejupa Gani}a i Ilije Juri{i}a zajedno
www.slobodna-bosna.ba
JURE GALI], hercegova~ki prvoborac
U Hercegovini smo se borili protiv fa{ista, a ne Hrvata
 SADR@AJ
22 PARTIZANSKI ZLO^INI U
HERCEGOVINI
Pobjedni~ka istina
Redovno se po~etkom februara, uz
“obilje`avanje godi{njice partizanskih
zlo~ina u [irokom Brijegu i ubojstva 66
nedu`nih fratara”, nekada Dana
osloba|anja Li{tice, u hrvatskim medijima
u~esnik NOB-a i predsjednik SUBNOAR-a
BiH Jure Gali} proziva kao jedan od
“krvnika”, poziva ga se na izvinjenje zbog
stradanja nevinih fratara, te se govori o
neprocesuiranju navodnih zlo~ina koje su
po~inili partizani. Gali} za “Slobodnu
Bosnu” odgovara na prozivke, poja{njava
zbog ~ega se nema kome ni zbog ~ega
ispri~avati, usta{kim progonima fratara-
antifa{ista, ubistvu fra Martina Sopte, te
govori o svojoj ulozi u operacijama oko
[irokog Brijega…
32 EKSKLUZIVNO
ISTRA@IVANJE “SB“
Gdje su, {ta rade Mladi}evi pomaga~i
Novinari na{eg lista istra`ili su “gdje su, {ta
rade” biv{i oficiri Vojske RS-a najbli`i
suradnici bjegunca RATKA MLADI]A, ali i
drugih generala koji su u Haagu presu|eni
za ratne zlo~ine i do{li do zapanjuju}ih
otkri}a: ratni i poratni stru~njaci za
obavje{tajno-{pijunske poslove koji su pen-
zionisani nakon prisilnog raspu{tanja zlo-
glasnog 410. obavje{tajnog centra Vojske
RS-a dobili su nove civilne poslove na
kojim se bezbjedno bave starim osnovnim 58
“djelatnostima”!
17.2.2011. I SLOBODNA BOSNA
50 NOGOMET
Kako su “pali” Dinamo i Crvena zvezda
Po~etkom ’90-ih godina pro{log stolje}a
nogometni klubovi DINAMO i CRVENA
ZVEZDA bili su otjelotvorenje
nacionalisti~kog naboja u Hrvatskoj i Srbiji,
timovi u kojima je bilo nepo`eljno imati
igra~e druge nacionalnosti; dvadesetak
godina kasnije vjetrovi promjena zapuhali
su i nogometom i pokazali da je mogu}e
imati Hrvata na klupi Zvezde i Bo{njaka
62 ^EKAJU]I ”MEDVJEDA”
kao trenera Dinama
54 NOVINARSTVO BEZ
PRITISKA
“Hardtalk” sa Timom Sebastianom
U organizaciji “Mediacentra“ u Sarajevu je
nedavno boravio TIM SEBASTIAN, jedan od
najpoznatijih i najutjecajnijih svjetskih TV
novinara i dugogodi{nji reporter i voditelj
BBC-a; u razgovoru za “Slobodnu Bosnu“
Sebastian se prisje}a po~etaka svoje kari-
jere kada je radio kao dopisnik BBC-a iz
Isto~ne Evrope, analizira {ta bi se moglo
de{avati nakon egipatske revolucije, kako je
stvorio najve}u zonu slobodnog govora u
arapskom svijetu, te za{to nijedan novinar
koji dr`i do svog ugleda ne treba da se
“dru`i“ sa politi~arima
PROTESTI ITALIJANSKIH
INTELEKTUALACA
Za pametniju i bolju Italiju
Ve} deset godina najzna~ajniji umovi Italije
vode bezuspje{nu kampanju protiv italijan-
skog premijera SILVIJA BERLUSCONIJA
~ija primitivno pona{anje, prema mi{ljenju
mnogih od njih, ru{i ugled ove dr`ave sa
iznimno bogatom kulturom i historijom;
UMBERTO ECO, ROBERTO BENIGNI,
DARIO FO, ROBERTO SAVIANO, neki su
od najpoznatijih kriti~ara italijanskog premi-
jera a protekle sedmice hiljade ljudi {irom
www.slobodna-bosna.ba
Italije priklju~ile su se protestima i iza{le na
ulice poru~uju}i da im je dosta negativnog
imid`a njihove zemlje kao kupleraja
61. Sajam filma u Berlinu
Ovogodi{nji, 61. BERLINALE, otvoren je 10.
februara filmom “True Grit” bra}e Coen, koji
ima deset nominacija za skora{nju dodjelu
“Oscara”; o najzna~ajnijim, ali i o onim ost-
varenjima koji nisu zadovoljili ukuse ni pub-
like ni kritike, a prikazani su u prvoj polovini
“Festivala”, sa lica mjesta, iz glavnog grada
Njema~ke, izvje{tava na{a saradnica
SLOBODNA BOSNA
nezavisna informativna revija
IZDAVA^
Pres-Sing d.o.o. Sarajevo
Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI]
Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI]
Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI]
Ure|uje redakcijski kolegij
Novinari
Suzana MIJATOVI], Danka SAVI],
Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI],
Dino BAJRAMOVI],
Adisa BA[I], Maja RADEVI]
Grafi~ki urednik: Edin SPAHI]
DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]
Lektor: Sedina LON^ARI]
Sekretar redakcije: Edina MU[OVI]
Marketing i prodaja: Amela [KALJI]
e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba
Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I]
Revija izlazi sedmi~no
Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895
Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo
Transakcijski ra~uni
1610000015710034 - Raiffeisen BANK
HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213
FIMA BANKA d.d. SARAJEVO
137-042-60011444-55
List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u
Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim
brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,
nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.
[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.
Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.
PDV broj 200333040003
e-mail: sl.bos@bih.net.ba
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini
Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH
3
MINI MARKET
NO POSERAN PO^ELA ISTRAGA KRIMINALA U HT ERONETU

Sud u Mostaru u Milionski profit HT Eroneta

martu izri~e
presudu Bakiru
Had`iomerovi}u
na tu`bu obitelji
Landeka
Petnaestog marta ove godine Op}inski
sud u Mostaru trebao bi, nakon vi{e od tri
godine od prvog ro~i{ta, donijeti kona~nu
odluku o tu`bi koju su protiv Bakira
Had`iomerovi}a, urednika emisije 60
minuta na Federalnoj televiziji, u septem-
bru 2007. godine podnijeli tada{nji
glasnogovornik mostarske Gradske
uprave Miroslav Landeka i njegova
supruga Mirjana Topi}-Landeka, njezina
sestra, biv{a urednica FTV-a, a sada
urednica na HRT-u Marija Topi}-Crnoja,
zatim njihov stric, predsjednik HKDU
Napredak Franjo Topi} te Davorka
Topi}-Stipi}, profesorica na Filozofskom
fakultetu Sveu~ili{ta u Mostaru. Tu`be su
uslijedile nakon incidenta na svadbi
Zvonimira Juki}a u Mostaru kada im je,
kako tvrde tu`itelji, Had`iomerovi} psovao
usta{ku majku, te ih nazvao “bijednici-
ma hrvatskog naroda“ i “mostarskim
{ljamom“. Nakon tog incidenta mostarski
advokat Mario Bogdanovi} je u ime
Landeke i ostalih podnio tu`bu protiv
Had`iomerovi}a za raspirivanje
nacionalne netrpeljivosti. Incident se
desio u mostarskom svadbenom salonu
Da-Da, kada je, kako su tada pisali medi-
ji, Had`iomerovi} po~eo vrije|ati novinara
agencije HINA Peju Ga{parevi}a.
Ga{parevi} je to kasnije potvrdio, napom-
inju}i kako mu se kasnije Had`iomerovi}
izvinio. “Svi smo bili zate~eni
Bakirovim pona{anjem, ja se na te
psovke nisam ni osvrtao. Bakir mi se
kasnije ispri~ao“, izjavio je Ga{parevi}.
Upitan za komentar cijelog slu~aja,
Had`iomerovi} je kazao kako je bio
“isprovociran uvredama na ra~un svo-
jih kolega“ te da nije mogao dozvoliti da
neko vrije|a njihov rad. “Usta{e nisam
spominjao, ali jesam fa{izam kao {to
ga i u svojim emisijama ~esto
spominjem budu}i da ne trpim nijednu
od tri nacionalisti~ke oligarhije u BIH.
Da, kritike su bile upu}ene i na ra~un
Josipa Bla`evi}a, ~lana Upravnog
izvučen preko zagrebačkog
“Digitela“ i agencije SV-RSA
koju vodi Neven Kulenović
Polovinom pro{le godine objavljeno je
nekoliko novinskih tekstova zasnovanih na
anonimnoj prijavi grupe dioni~ara HT
Eronet koji su ustvrdili da je ova tvrtka u
2008. godini na tro{kove reprezentacije,
teku}e tro{kove i tro{kove marketinga
potro{ila desetine miliona maraka. Slobodna
Bosna do{la je u posjed slu`benih dokume-
nata iz kojih se vidi da su anonimni dioni~ari
iznijeli istinu, barem kada je rije~ o bas-
noslovnim tro{kovima marketinga. Prema
dokumentaciji koja nam je stavljena na uvid,
najve}i dio marketin{kih poslova odra|en je
preko dvije marketin{ke agencije -
hrvatskog Digitela i sarajevskog ogranka
srbijanske grupacije SV-RSA, {to je ina~e
skra}enica od Slobodan Vuji~i} — Red Star
Agency, koju u BiH (u provaliju!) vodi mar-
ketin{ki me{etar Neven Kulenovi}. Rije~ je
ina~e o zamjeniku predsjednika Udru`enja
medijske industrije (UMI) na ~ijem je ~elu
Kulenovi}ev intimus Adnan Bilal, direktor
marketinga Federalne televizije. Ne treba
dakle ni poja{njavati da je najve}i dio mar-
ketin{kih oglasa duo Kulenovi}-Bilal
preusmjerio na FTV, na kojem marketin{ka
agencija SV-RSA u`iva vi{e nego privilegi-
ran status. Pored ostalog, i rabat od 90 posto,
{to je direktni udar na nezavisnu tv produk-
ciju i nezavisnu novinarsku scenu u cjelini.
Obilato marketin{ko ogla{avanje HT
Eroneta na FTV-u svakako se odrazilo i na
ure|iva~ku politiku ove ku}e koja je postala
jedna od najva`nijih karika “Eronet koalici-
je“ - ~iju okosnicu ~ine partije (SDP, HSP,
HDZ 1990) koje su donedavno suvereno
upravljale HT Eronetom.
Kao {to je poznato, od prije nekoliko
sedmica HT Eronet stavljen je pod kontrolu
HDZ-a, ~iji je direktor Vilim Primorac
odmah po preuzimanju ~elne pozicije u
kompaniji zapo~eo istragu sumnjivih
poslovnih transakcija biv{e uprave.
Iz manjeg dijela ove dokumentacije
koja je dospjela i u SB, vidljivo je da je na
pomolu prvorazredna afera koja }e se
posve izvjesno raspetljati na sudu.
Upadljiva je ~injenica da je godi{nji prihod
ENORMNI MARKETIN[KI TRO[KOVI
Profit HT Eroneta istopio se u sumnjivim
marketin{kim aran`manima
HT Eroneta tri puta manji od prihoda BH
Telecoma, no istovremeno je (prikazani)
neto profit HT Eroneta ~ak 50 puta manji
od neto profita BH Telecoma! Novac je
izvu~en na sumanute sponzorske ugovore,
na tro{kove kraljevske reprezentacije i na
sumnjivu reklamnu kampanju, najve}im
dijelom preko SV-RSA Nevena
Kulenovi}a i zagreba~kog Digitela koji je
navodno vrlo blizak Ivici Mudrini}u, pred-
sjedniku Uprave Hrvatskog telekoma.
Iz do sada raspolo`ive dokumentacije
izme|u ostalog je vidljivo da je HT Eronet
kupio ulaznice za nogometno Evropsko
prvenstvo u Austriji i [vicarskoj u vrijed-
nosti od 60 hiljada eura! Iste godine HT
Eronet izdvojio je blizu 150 hiljada eura za
ki{obrane, vre}ice, majice, pe{kire, kape,
nalivpera... kupljene u Lotos trgovini
Zagreb, a koncert @eljka Joksimovi}a u
Tuzli finansiran je s oko 80 hiljada eura.
Kao sponzor Sarajevo film festivala, HT
Eronet je 2008. u tu manifestaciju ulo`io
preko 70 hiljada eura, ne ra~unaju}i i 30-
ak hiljada eura koliko je ko{talo dernek u
ba{ti sarajevskog hotela Bosnia.
Nova uprava HT Eroneta internu
istragu trebala bi okon~ati do kraja marta,
nakon ~ega bi trebale uslijediti krivi~ne
prijave protiv osoba osumnji~enih za mil-
ionsku {tetu nastalu u HT Eronetu tokom
posljednjih nekoliko godina. (M. Fazli})

4 SLOBODNA BOSNA I 17.2.2011.

 MINI MARKET
FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJ^EVI] vije}a na{e televizije. [est se godina
kroz svoju emisiju borim protiv raznih
kriminalaca i raznog {ljama, pa ni
Predsjednik Hrvatske mostarskom {ljamu nisam dozvolio da
provocira moje radne kolege“, kazao je
Had`iomerovi} i ogor~eno nastavio.
dobitnik nagrade “Sloboda” “Miroslav Landeka i Pejo Ga{parovi}
poveli su ovu medijsku hajku protiv
mene, a oni su obi~ni anonimusi i to
im ne}u pre{utjeti. Ima 12 svjedoka
koji }e vam potvrditi moje navode i
ne}u dopustiti tim {ovinistima da to
~ine... Pa jesam li bio prvi koji je
objavio pokolj bo{nja~kih zlo~inaca
nad Hrvatima Bugojna. I nakon toga
bivam suspendiran. Suspendirala me
je Marija Topi}–Crnoja. Ma to su bijed-
nici hrvatskog naroda u BIH, taj {ljam
predvo|en Landekom, Ga{parovi}om,
Topi}ima...” (N. H.)

DODIKOVO “NJET“
BERLINU
DRAG I PO[TOVAN GOST
Ivo Josipovi} primio je nagradu od direktora Sarajevske zime Ibrahima Spahi}a, a u prisustvu
svog dugogodi{njeg glazbenog suradnika i prijatelja, ministra kulture u Vladi Kantona
Sarajevo Ivice [ari}a
Njema~ka diplo-
matija {okirana
Dodikovim
izjavama
Njema~ka diplomatija {okirana je izjava-
ma Milorada Dodika datim nakon
povratka iz Berlina. Navodno, Dodik je u
Berlinu pokazao iznena|uju}e visok ste-
pen kooperativnosti i suglasnosti s pred-
lo`enim “akcijskim paketom“ na kojem je
bri`ljivo radila njema~ka diplomatija neko-
liko posljednjih mjeseci, no nakon povrat-
ka u Banju Luku Dodik nije na{ao ni
OD SRCA - SRCU jedan element iz predlo`enog “reform-
Sarajlije su na svakom koraku izra`avale svoje po{tovanje prema hrvatskom predsjedniku, skog paketa“ koji bi mogao dobiti pro-
koji je gradskim ulicama pro{etao sa gradona~elnikom Alijom Behmenom
laznu ocjenu.
Savjetnik kancelarke Angele Merkel za
vanjsku i sigurnosnu politiku Cristoph
Heusgen svjesno je tempirao razgovor s
Dodikom tek u tre}em krugu, nakon dva
prethodna kruga u kojima je Dodika zas-
tupao njegov savjetnik za vanjsku politiku
Slavko Mitrovi}.
Dodikovo odlu~no “ne“ Berlinu ugrozilo je
sazivanje plenarnog sastanka bh. lidera
koji je njema~ka kancelarka Angela
SARAJEVSKI
SARAJEVSKI Merkel planirala za kraj marta. Puno je
SPECIJALITETI
SPECIJALITETI vjerovatnija mogu}nost da se plenarni
Cjelodnevni
Cjelodnevni boravak,
boravak, sastanak u Berlinu ne}e ni odr`ati, budu}i
predsjednik
predsjednik Josipovi}
Josipovi} da je jasno da njema~ka mirovna inicijati-
iskoristio
iskoristio je
je za
za upoznavanje
upoznavanje va u BiH ima malo izgleda na uspjeh.
sa
sa svim
svim {to
{to Sarajevo
Sarajevo nudi
nudi (M.A.)
dragim
dragim gostima
gostima

17.2.2011. I SLOBODNA BOSNA 5

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

NAJTE@A POSLIJERATNA VIJEST:

HAP[ENJE BERKA ZE^EVI]A
Pi{e: SENAD AVDI]

Sve ostalo u vezi sa Berkom Zečevićem, njegovim ubitačno

preciznim ekspertizama u Haagu, je poznato. Na tom je doktorirao
aktuelni kantonalni ministar nauke Kantona Sarajevo Emir Suljagić,
posttraumatski naučnik, koji je sav svoj naučni opus, doduše tankog
diskursa, stekao na “žrtvi svoga naroda“. Još se doktor-ministar
nije očitovao oko poniženja (zadeverale ga bezvezne, prolazne
pojave, Arzija Mahmutović i Sanja Vlaisavljević!) koje je profesor
Berko Zečević doživio posljednjih četiri-pet dana, a moguće i mnogo,
mnogo duže...

N
emogu}e je pobrojati i sortirati {ta sam osje}ao i {ta
mi je sve padalo na pamet u subotu ujutro kada mi
je javljeno da je prethodnog dana u svom stanu u
Sarajevo uhap{en i u pritvorsku jedinicu Suda Bosne i
Hercegovine “transferiran“ Berko Ze~evi}, profesor sara-
jevskog Ma{inskog fakulteta.
Koga zvati, koga pitati, gdje provjeriti da se nije desi-
Ze~evi}ev drug, prijatelj, kolega a moj poznanik, svestran
i dragocjen ~ovjek. Taj me je odli~ni ~ovjek, ime bih mu
sa rado{}u i ponosom naveo, ali se pla{im aveti subpoene
(zbog njega, a ne sebe) prije ta~no dvadeset godina upoz-
nao sa tada magistrom ma{inskih nauka zaposlenim u
vojnim pogonima u Vogo{}i, Berkom Ze~evi}em.

la neka gre{ka, potkrala fula, ispostavio nesmotren
zajeb?!
Provjerim kod dva-tri advokata koji bi morali, barem
po slu`benoj du`nosti, biti upu}eni “u predmet“; ka`u,
istina je, ta~no je, pokupila ga je ju~er policija u stanu.
K
asna je jesen bila 1991. godine, padao je prvi snijeg
i padao je Vukovar: Berko Ze~evi} mi je predlo`io
da u taze pokrenutu Slobodnu Bosnu, po svim para-
metrima tada{njeg bosanskohercegova~kog medijskog
mainstreama (Yutel, TV Sarajevo, Oslobo|enje, TAN-

Odgovorna vlast u Bosni i Hercegovini, i prije a pogotovo nakon “slu~aja Ze~evi}“, m

Koja policija? Ne znaju. Nazovem prijatelja u sarajevskoj
policiji, i on potvr|uje, ali veli “nismo mi, nego sudska
policija“. Imam, naravno, koga zvati i u sudskoj policiji,
ali mi ponestaje volje i snage; deklasiran sam pred
mogu}no{}u da je u akciji Ze~evi}evog hap{enja “po
slu`benoj du`nosti“ u~estvovao jedan moj dobar prijatelj,
sudski policajac ro|en u isto~noj Bosni, koji je, kada nije
mogao odbraniti svoj grad, odlu~io braniti Sarajevo i u toj
odluci te{ko ranjen.
JUG, KOS, SDB Srbije...) “ratnohu{ka~ku“ tiskovinu,
uvedem rubriku “Priru~nik za pona{anje u ratu“. Rubriku
je uz stru~ni Ze~evi}ev nadzor ure|ivao, blistavo, duhovi-
to, dakle prilago|eno za prosje~nog ~itatelja, rahmetli
kolega Mensur ^amo. Obja{njavao je, po principu popu-
larnih medijskih stereotipa “sam svoj majstor“, ili “hilj-
adu za{to ne poginuti i hiljadu zato kako to izbje}i“, dije-
lio je prakti~ne savjete za svakodnevnu upotrebu koje je
svako doma}instvo moralo imati u svojoj ku}noj bibliote-

N
astavljam dalje, ne odustajem, pitam Tu`ila{tvo BiH
- potvr|uju da se to desilo, i uz izvinjavaju}i, ali
principijelan prizvuk vele: “Ta~no, ali nije do nas,
do Haaga je, oni su tra`ili da Ze~evi}a uhapsimo, na{e je
da provedemo me|unarodne pravne norme koje smo pot-
pisali“.
Samo me je sigurnosna kultura, ste~ena, a ne uro|ena,
zaustavila, sprije~ila da u afektu po~inim neoprostivu
gre{ku i nazovem najvi{u instancu u tom odvratnom
me|unarodnom birokratskom pravosudnom lancu -
Tu`ila{tvo u Haagu. Uposlen je tamo jedan predratni
ci; kako se najbolje i najefikasnije za{tititi od kasetnih
bombi, {ta uraditi na znak zra~ne uzbune, koliko se mo`e
pre`ivjeti u atomskom skloni{tu, te kako razlikovati
hemijsko-biolo{ki napad od kolektivnog prde`a u
zagu{ljivom podrumu u kojeg su vas potjerale granate.
A ne{to malo kasnije, ali jo{ uvijek ne prekasno, str-
pljivi magistar Ze~evi} mi je sugerisao, naivno vjeruju}i
da poznajem va`ne ljude u patriotskoj vlasti u Sarajevu i
jo{ pogre{nije procjenjuju}i da te vlasti vjeruju meni, pod
usmenom egidom “hitno-povjerljivo“, da “tamo gdje
treba“ prenesem va`nu informaciju, da iz vogo{}anskog
Pretisa, koji je u tada{njoj jugoslovenskoj vojno-

6 SLOBODNA BOSNA I 17.2.2011.

 NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

Foto: Milutin Stoj~evi}

istra`iva~koj nomenklaturi bio ravnopravan ekvivalent NASA-i u
strukturi Pentagona, srbijanski in`injeri u kamionima iznose pro-
jektnu dokumentaciju o razli~itim vojnim i borbenim projektima na
kojima je radilo stotine najkvalitetnijih nau~nika, me|u kojima je
on bio najkvalitetniji. I da to vlast, kakva je da je, mora zaustaviti i
na svaki na~in sprije~iti.

V
e} narednoga dana, “u klasi~noj sa~eku{i“, nakon nekog
me|ustrana~kog skupa (SDA-HDZ-SDA) u Holiday Innu,
zaustavio sam tada{njeg potpredsjednika Vlade BiH
Muhameda ^engi}a, zadu`enog za industriju, prenio mu tu “pov-
jerljivu“ informaciju, uvjeren da je ona vrijedna zlata i hiljada
`ivota te da se ta plja~ka oru`anog softvera u Vogo{}i mo`e
sprije~iti.
“Nisam ja u Stranci za to naoru`anje zadu`en, mene je Alija
ovlastio da pregovaram sa Kukanjcem (Milutinom) o mirnom
rje{enju, a oko namjenske industrije je resorno, strana~ki, prema
stru~noj spremi zadu`en Ejup Gani}“, {eretski mi je odgovorio
{umski lihvar zaposlen u slovena~koj “Lesnini“, podizvo|a~ i pot-
predsjednik Vlade BiH, popularni ^enga. Nisam htio remetiti
nau~ni mir nau~nika Gani}a, ameri~kog doktora fuzije - u to je pre-
dratno vrijeme bdio nad fuzionisanjem stanova koje je dobio kao
komunista s onim koje mu je podarila nastaju}a vladaju}a elita.
... Rat je ve} fino, planirano, u svim svojim karakteristi~nim
krvavim bojama zapo~eo, april je 1992., kada sam u Novom
Sarajevu magistra Berku Ze~evi}a zatekao na ulici. Ja, kao, imao
nekakvog posla, a on nije nikakvog. “Je li te ko zvao, anga`irao, da
pomogne{, savjetuje{?“, pitam ga ~isto da se ne{to pri~a. “Ma jok“.
Rije~ po rije~, korak po korak, snajper po snajper, granata po grana-
ta, tek da prekratimo zajedni~ku pogibiju, uspijemo se nekako
dovu}i do zgrade u kojoj je smje{teno Ministarstvo odbrane BiH.
Berko mi, dok hodamo nogu uz nogu, obja{njava kako je va`no
Sarajevo za{tititi od pje{a~kog upada srpskih vojnika i pri~a o BRUKA ZA HAAG, PONI@ENJE ZA DR@AVU
nekim eksplozivnim klikerima, koji se jednostavno mogu napravi- Berko Ze~evi} je i svjedo~enjem i nesvjedo~enjem pred
Tribunalom u Haagu dokazao i pokazao superiornost nau~nika i
ti, razasuti po kriti~nim pje{adijskim pravcima i koji }e, za po~etak, dostojanstvo `rtve; Mali, simboli~an, ali va`an iskorak u
sjebati svaku namjeru agresora da ~izmom zauzme glavni grad obesmi{ljavanju me|unarodne pravde
Bosne i Hercegovine. Klimam glavom, ko fol razumijem se u te
odbrambene finte, ali barem sam odu{evljen opsjenom koja ima godinu dana kasnije, 1993. }e jedini ozbiljan ~ovjek u SDA-ovskoj
svoje ~vrste konture. Vodim ga u Ministarstvo odbrane BiH da {vercerskoj vlasti ministar energetike Rusmir Mahmut}ehaji} to
tamo izlo`i svoje genijalne o(d)brambene ideje, papire, projekte.... shvatiti, a i ubrzo biti smijenjen. U Rusmirovom konceptu, u koji je

}“, morala bi zamrznuti svaku suradnju sa Ha{kim tribunalom dok je Ratko Mladi} na slobodi!
Ministra Jerka Doke na poslu nema, {titi posljednje crte obrane
pred svojim apartmanom u Holiday Innu. Zamjenik mu je nekom
~udnim usmenim me|uustrana~kim ultimatumom Hasan ^engi},
{to i nije lo{e - me|utim ni njega nema. Tamo gdje bi, ~ak i u ratu,
sjedili ministar i njegov zamjenik, sjedi zamjenikova supruga -
dana{nja profesorica novinarstva Fahira Fejzi}. Berko izla`e svoje
projekte za razvoj priru~ne namjenske industrije, hanuma Fejzi}
trep}e o~ima i ka`e: “Hm... Zanimljivo, javit }emo Vam se kad se
uka`e potreba“. Poslije mene pita gospoja Fejzi}ka, viso~kim
znati`eljno povi{enim tonovima, omek{anim u zagreba~koj
d`amiji, gdje je bila glasnogovornica do pred demokratiju: “A ko je
~ojek?“ “Magistar ma{instva“. “Dobro, to sam skontala. Nego {ta
je, ‘nako, po nacionalnosti“... “E, to ni ne znam. Jedino to ne
znam.“
i Ze~evi} bio najaktivnije uklju~en, embargo na uvoz naoru`anja
nije predstavljao neki specijalni problem u oru`anoj odbrani:
Armija BiH se mogla solidno naoru`ati vlastitim kapacitetima i
pame}u ko od {ale, ali bez [aje, ^engi}a i njihove mre`e {vercer-
skih “dovitljivaca“.
Sve ostalo u vezi sa Berkom Ze~evi}em, njegovim ubita~no
preciznim ekspertizama u Haagu, je poznato. Na tom je doktorirao
aktuelni kantonalni ministar nauke Kantona Sarajevo Emir
Suljagi}, posttraumatski nau~nik, koji je sav svoj nau~ni opus,
dodu{e tankog diskursa, stekao na “`rtvi svoga naroda“. Jo{ se dok-
tor-ministar nije o~itovao oko poni`enja (zadeverale ga bezvezne,
prolazne pojave, Arzija Mahmutovi} i Sanja Vlaisavljevi}!) koje
je profesor Berko Ze~evi} do`ivio posljednjih ~etiri-pet dana, a
mogu}e i mnogo, mnogo du`e...

P
rofesorice hanume Fahire mu`, Hasan ^engi}, koji u `ivotu
metka nije napravio, a ni prskalice ispalio, i svekar joj Halid
tokom rata su stotine miliona maraka skr{ili po bijelom svije-
tu stru~no nabavljaju}i oru`ane sprave koje su se, da se Berko
pitao, mogle proizvesti na slobodnim teritorijama ko od {ale. Ali od
~ega bi se hanumica {kolovala, dotjerivala i nau~no uzdizala. Tek
P.S. Mnogo godina kasnije, uz grozan stid, pitao sam Ze~evi}a
{ta je po nacionalnosti i odakle je rodom. Ro|en je u Bijeljini, a
odrastao u Srebrenici - kakva dijaboli~na sudbina - gradovi u koji-
ma je po~eo i zavr{io zlo~in. Od toga da je Srebreni~anin, Berko
nije gradio ni posao ni karijeru - radio je odgovoran, te`ak, posao.
Ako sam ijednim gramom u tome pomogao, moje samopo{tovanje
u nebesa raste! 

17.2.2011. I SLOBODNA BOSNA 7

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI
^ETVRTAK, 10. FEBRUAR
Neki dan me u jednoj televizijskoj
emisiji SDP-ova aktivistkinja optu`ila kako
pi{em i govorim o SDP-u BiH a da “nisam
ni vidio, a kamoli pro~itao Platformu“.
Kunem se u sve i `ivo i mrtvo da jesam,
dokazujem da mi je zanimljiva, pou~na,
zabavna; d`aba, SDP-ovka mi i dalje ne
vjeruje. Danas sjednem te da umirim savj-
est, uzmem ponovo Platformu u {ake -
odli~na i dalje. Mo`da jedan od najboljih
romana francuskog pisca Michela Hou-
ellebecqa - “Platforma“!
PETAK, 11. FEBRUAR
Nepremostiv zadatak imam da bilo
kome rekonstruiram svoju dana{nju mapu-
puta, odnosno kretanje u slu`bi; gdje sam to
cijeli dan bio, {ta sam radio, s kim sam bio,
s kim sam dangubio. Pa krenem po redu:
rano ujutro bio u Klini~kom centru - pri-
jatelju na odbranu diplomskog rada, potom
sat-dva u redakciji sa BBC-jevcem Timom
Sebastianom, onda trkom kod Minje na
Sedrenik povodom “zalijevanja“ diplom-
skog kojom prilikom sam bio s tim i tim,
pobrojim 20-ak imena (M Mujo [anti}, Amir
Karahasanovi}, Nijaz Durakovi}, Sejo i
Mirza Kapetanovi}), onda se sjargao do
Nebodera da se pozdravim sa Goranom
Mili}em i Mirjanom Hrgom, odatle sa
Zakirom, Nihadom, Buretom i Enverom
produ`ili do Lune na Pofali}ima, tamo se
malo dru`io sa “al jazeercima“ (Goranom i
Mirjanom) a malo sa ekipom sa TV1.
“Aha, jo{ mi samo reci da vam je pjevao
Fahrudin Radon~i}?!“ “Nije! Mi smo pje-
vali njemu“, zaokru`ih sadr`ajno bogat i
iscrpljuju}i prosvjetno-muzi~ko-informa-
tivni dan.
SUBOTA, 12. FEBRUAR
Niko mi danas, od Sarajeva do Bjela-
{nice, zaklju~no sa Lukavicom, gdje sam se
opu{tao sa “gradskom rajom“, ne dopu{ta
platiti pi}e. ^itali ju~er u Avazu, pa se
dobri ljudi sa`alili, intervju Bakira Had`io-
merovi}a, koji ka`e kako sam zapao u
“finansijsku krizu“ pa sam zbog toga izgu-
bio ure|iva~ki kompas. “Ali“, veli Bakir,
“Senada nikada od mene ne}e zaboljeti
glava.“
8 SLOBODNA BOSNA I 17.2.2011.
Od njega ne}e niti mo`e, ali znam kako
}e me sutra boljeti glava od u~estalih piva
koje mi naru~uju znani i neznani ljudi koji
jo{ uvijek vjeruju da je Bakir Had`iom-
erovi} novinar, {to je ta~no taman toliko
koliko i da Fahro Radon~i} nije vlasnik
“Avaza“!
NEDJELJA, 13. FEBRUAR
Dugo sam se spremao za odlazak u Split
na fe{tu u povodu stote godi{njice osniva-
nja “Hajduka“; danas, ipak, taj spektakl
pratim kod ku}e u prenosu Hrvatske tele-
vizije. Iskreno, posljednje moje gostovanje
u Splitu prije 6-7 godina (“Hajduk“ -
“Roma“ 1-1) nije sa sigurnosnog aspekta
proteklo najsretnije. Nas desetak hajduko-
vaca, koji smo iz Sarajeva, po neugodnom
vremenu i snijegom natopljenom terenu,
doputovali u Split poprijeko su gledale
nabrijane “torcida{ke“ grupe. U kafani
Korner, odmah uz poljudski stadion,
okru`ili su nas ljutiti, gnjevni torcida{ki
mladi lavovi i na njihovo prijete}e pitanje
“Koji ste vi?“, nekako se u posljednji ~as,
prije vi{e nego izvjesnih batina, sna|oh:
“Turcida - Sarajevo.“
PONEDJELJAK, 14. FEBRUAR
Ministru za bora~ka pitanja u Vladi
Federacije ZAHIDU CRNKI]U se sara-
jevski ljekari dva dana bore za `ivot.
Ministar je prije dva dana vra}aju}i se iz
Prijedora na putu Vla{i} - Travnik te{ko
stradao u slu`benom automobilu. Stradao
je i njegov slu`beni voza~, pa jo{ jedan nes-
retnik koji se nalazio u (slu`benom) auto-
mobilu, umalo je poginuo, ni kriv ni du`an
voza~ d`ipa u koje je udarilo vozilo Vlade
Federacije. Toga dana ministrov voza~,
rukometni sudija, sudio je utakmicu u
Prijedoru, pa usput povezao sa sobom i
svog {efa u slu`benom automobilu.
Treba se, naravno, moliti i nadati da }e
ministar Crnki} pre`ivjeti. Ali, stra{no je
{to (i) ovaj u`asni doga|aj dodatno ilustrira
u kakvoj dr`avi `ivimo; kada u privatne
svrhe zloupotrijebi{ slu`bene, javne
resurse, ni{ta, pa ni li~na nesre}a nije
isklju~ivo tvoja privatna tragedija!
UTORAK, 15. FEBRUAR
Groznu utakmicu Evropske lige protiv
gr~kog Arisa odigrao je ve~eras Manch-
ester City. Uo~i utamice trener Roberto
Mancini ka`e kako }e EDINU D@EKI tre-
bati jo{ dosta treninga i rada pa da bude
pravi igra~. Manciniju, nekada odli~nom
nogometa{u, ni sto godina rada ne}e
pomo}i da bude ozbiljan trener; jadna je
ekipa vrijedna “tristo miliona funti“ u kojoj
je nespremni i neadaptirani D`eko najbolji
igra~!
SRIJEDA, 16. FEBRUAR
Sukobljene strane u Upravi za indirek-
tno oporezivanje ju~er su odr`ale dvije
zasebne press-konferencije. Na prvoj u
Sarajevu, smijenjeni pomo}nik direktora
Bogdan Novakovi} (Srbin) optu`uje direk-
tora UIO-a Kemala ^au{evi}a da je naru~io
njegov likvidaciju. Nedugo zatim, prozvani
^au{evi} (Bo{njak) u obra}anju novinari-
ma u Banjoj Luci ka`e da je Novakovi}
“neuki seoski trgovac iz Kne`eva“ koji
godinama “ignorira kurupciju u carini“.
Pitam kolegu, koji se za razliku od
mene razumije u ovu oblast, kome
vjerovati, ovima sa sarajevske, ili onima sa
banjalu~ke presice. “Mislim da je kao i uvi-
jek istina negdje u sredini - u Zenici (KP
domu).“
MINI MARKET
INTEGRALNI @IRO-RA^UN
Uz pomo}
pajta{a Milorada
Dodika,
Stankovi} u
svoju zgradu
“Integra“ uselio
brojne institucije
RS-a
Kako nezvani~no saznajemo, politi~ko-
poslovna i medijsko-tajkunska elita
manjeg bh. entiteta svoje planove za
dalju razgradnju dr`ave i pusto{enje
Republike Srpske, diskretno i
(ne)obavezno razra|uje u elitnom
restoranu Integra smje{tenom u
istoimenom poslovnom objektu u srcu
Banje Luke. Navodno, vlasnik restorana
nije niko drugi do Slobodan Stankovi},
neimar Milorada Dodika, koji je, kao
predsjednik Vlade RS-a, u
Stankovi}evu zgradu «Integra» uselio
brojne institucije RS-a. Po skupe pare
kancelarije su kupljene za smje{taj vi{e
entitetskih institucija kao {to su
Elektroprivreda RS-a, uprave
Inspektorata i podru~nog odjeljenja
Banja Luka, Putevi RS-a, Poreska upra-
va RS-a....A da je Stankovi}ev restoran
vrhunski i skupo opremljen, u to nema
nikakve sumnje. Naprimjer, uredski
namje{taj za pet eta`a u koje je
smje{tena Poreska uprava RS-a pla}en
je preko 4 miliona eura! (M.F.)
10
BEZ BELJA NEMA VESELJA
Pomoćnik ministra Zdravko
Beljo iz povratničkog fonda
finansirao sportske i
kulturne manifestacije
Povratnici u op}inu Prozor ogor~eni su
zbog raskala{enosti i rastro{nosti Zdravka
Belje, pomo}nika ministra za izbjegla i
raseljena lica u Vladi Federacije BiH, koji
je u ovom ministarstvu zadu`en za Sektor
za humanitarnu djelatnost. Naime, dok
povratnici u op}inu Prozor jo{ uvijek
uglavnom `ive u neobnovljenim domovima
i jedva sastavljaju kraj sa krajem, Zdravko
Beljo, kadar HDZ-a iz Prozora, pobrinuo se
da u vrijeme predizborne kampanje ovo
ministarstvo finansira brojne manifestacije
koje nemaju ama ba{ nikakve veze s povrat-
nicima i obnovom njihovih domova. Tako
nemaju. Beljo je svoje aktivnosti usmjerio
je na Beljinu inicijativu federalno
uglavnom na izgradnju stadiona za mali
Ministarstvo za izbjegla i raseljena lica
nogomet, za koje nije nimalo jasno kako
platilo organizaciju turnira u uli~noj ko{arci
poma`u odr`ivom povratku u ovu op}inu,
Street ball 2010, zatim takmi~enje u skija-
stoga se povratnici nadaju kako }e, ako se
nju na koturaljkama Inline Alpine slalom,
ikada konstituira nova vlast u Federaciji,
dane umjetni~ke fotografije BiH, koju su,
Beljin nasljednik imati vi{e sluha za nji-
kako se tvrdi u Prozoru, organizirali ljudi
hove stvarne potrebe. (N. H.)
koji ama ba{ nikakve veze s umjetno{}u
METAK ZA PO^ETAK
Premijer Kantona Sarajevo
Fikret Musić pozvao
sarajevske kriminalce da
se međusobno poubijaju!
Premijer Kontona Sarajevo Fikret nedostatka mjesta u zatvorima.
Musi} lucidno je primijetio da u pozadi- Premijer Kantonalne vlade Fikret
ni u~estalih pucnjava u Sarajevu stoji Musi} ne zna kako rije{iti problem s
“borba kriminalnih struktura za teritori- manjkom mjesta u zatvorima, no vjeruje
ju i poslove“. Na sre}u, primijetio je da bi se taj problem mogao prevazi}i uz
Musi}, “u sukobu kriminalnih bandi nisu pomo} zainteresiranih strana - kriminal-
ugro`eni `ivot i imetak obi~nih nih bandi.
gra|ana“. “Ja bih vi{e volio kada se popucaju da
Na zajedni~kom sastanku ~elnika se barem poubijaju. Kad ve} jedni na
Vlade Kantona Sarajevo, MUP-a i druge pote`u oru`je, da ne pucaju u
Gradske uprave, organiziranom zbog noge“, domi{ljato je sugerirao premijer
pogor{ane sigurnosne situacije u Musi}.
Sarajevu, posebno je istaknut problem (A.M.)
SLOBODNA BOSNA I 17.2.2011.
 MINI MARKET
ZAJEDNO SMO SKUPA
PRO ET CONTRA
Lagumd`ija vi{e
Podržavate li prijedlog CCI-ja zaslu`an za
da CIK-u treba dati ovlasti da jedinstvo dva
raspiše vanredne izbore? HDZ-a nego
^ovi} i Ljubi}
IBRAHIM SAFET RED@I] MEHMED ORU^
HAD@IBAJRI] Predsjednik Predsjednik zajedno
Na~elnik Saveza Sindikata
ratnih vojnih RMU Zenica Jo{ jedan poku{aj lidera SDP-a Zlatka
Op{tine Stari Lagumd`ije da isprovocira sukob lidera
invalida
Grad
DA/NE
DA dva HDZ-a, ^ovi}a i Ljubi}a, okon~an

DA Ja sam za izmjene i Odmah! Sve dok je jedna

je potpunim fijaskom. Prije nekoliko
dana Lagumd`ija i Tihi} oti{li su u
Koliko ja znam, CIK ima tu dopune zakona u smislu da vlast radila i formirala poli- Mostar na sastanak s izabranim kanto-
ovlast. U svakom slu~aju, se obezbijedi mogu}nost ti~ke strukture u dr`avi i{lo nalnim zastupnicima SDP-a i SDA.
ukoliko se vlast ne mo`e da se odr`e vanredni je glat, sada kada treba Nakon ovog sastanka, na Lagumd`ijino
formirati, ova situacija mo`e izbori. Podr`avam ovu ne{ta da se promijeni u izri~ito insistiranje, zakazan je sastanak
trajati do beskona~nosti. inicijativu, ali ne da se da dr`avi, opstrukcije dolaze s liderom HDZ-a Draganom ^ovi}em, o
ovlast CIK-u ve} da se sa jedne, druge, tre}e ~emu su, naravno, prethodno
EDHEM BIBER promijeni zakon. strane, vi{e ne znamo sa obavije{teni svi lokalni mediji.
Predsjednik koje. Istina, Tihi} je predlagao da se na sas-
Ekonomsko- BRANISLAV tanak pozove i lider HDZ-a 1990 Bo`o
socijalnog
BORENOVI] VASVIJA VIDOVI] Ljubi}, no Lagumd`ija se tome usprotiv-
vije}a FBIH Advokat io, o~ito vjeruju}i da }e sastanak s
Potpre-
^ovi}em probuditi sumnju kod Ljubi}a
DA dsjednik da mu lider sestrinskog HDZ-a radi iza
Mislim da bi ta ovlast bila
PDP-a DA le|a.
otre`njenje za gra|ane jer su
oni dali povjerenje
DA Podr`avam jer mi se rezultati
No, na Lagumd`ijino nemalo
iznena|enje, ^ovi} je na dogovoreni
politi~arima koji nas vode. Neko mora da bude ovla{ten izbora ne svi|aju, o~ekivala sastanak do{ao s Ljubi}em! Jedva skri-
Trebali bi prona}i neka nova da u nekim situacijama kada sam radikalnije promjene u vaju}i bijes, Lagumd`ija je ustao i bez
rje{enja jer je o~ito da se s nije mogu}e uraditi ne{to, u vlasti. Politi~ka scena nam je pozdrava odjurio iz restorana u kome
ovim ne}e rije{iti niti jedan ovom slu~aju formirati vlast, takva da ~ovjek nema puno su Tihi}, ^ovi} i Ljubi} ostali }askati
problem. da raspi{e nove izbore. izbora. skoro puna dva sata.
Na nekim internetskim portalima iz
Hercegovine osvanula je teza da je
SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

Lagumd`ija vi{e zaslu`an za jedinstvo

vode}ih hrvatskih partija nego ^ovi} i
Ljubi} zajedno! (M.A.)
by MARIO BRANCAGLIONI
V

17.2.2011. I SLOBODNA BOSNA 11

 BH. GLUHI TELEFONI

KO JE LOBIRAO ZA
Foto: Milutin Stoj~evi}

PO[TE SRPSKE
Bo`o Ljubi}, biv{i ministar
komunikacija i prometa,
nikada javnosti nije otkrio da
je Milorad Dodik nekoliko
godina aktivno radio na
odvajanju Po{ta
Republike Srpske

12 SLOBODNA BOSNA I 17.2.2011.

 ME\UNARODNI PO[TANSKI KOD RS-a

Sa dodjelom IMPC koda Republici Srpskoj, Bosna i Hercegovina je postala

jedinstvena država na svijetu jer sada ima tri koda, pošto ovaj kod imaju i
Hrvatske pošte Mostar; još nije poznato ko je u ime države BiH zloupotrijebio
svoje nadležnosti i dao saglasnost za dodjelu IMPC koda Poštama Srpke, međutim
stručnjaci tvrde da će ova odluka izazvati pometnju sa poštom koja stiže iz
inostranstva i biti uvod u moguće teške političke posljedice u BiH

BO@O LJUBI] DOK JE BIO MINISTAR

KOMUNIKACIJA POMOGAO DODIKU
DA ODVOJI PO[TU RS-a?

Foto: Milutin Stoj~evi}

UPAD U KOMUNIKACIONI Pi{e: MIRHA DEDI]

S
SISTEM BiH
BH Po{ta se, nakon {to je njena
glavna zgrada izgorjela u ratu,
vjetska po{tanska unija dodi-
ponovo na{la na udaru jelila je Preduze}u za po{tanski
saobra}aj Republike Srpske
IMPC kod. Taj kod podrazumije-
va da su po{te RS-a registrovane
u me|unarodom po{tanskom saobra}aju
kao samostalan operater koji mo`e da
sklapa me|unarodne ugovore s drugim
operaterima i da razmjenjuje po{iljke. Sa
dodjelom IMPC koda Republici Srpskoj,
Bosna i Hercegovina je postala jedinstve-
na dr`ava na svijetu koja ima tri po{tan-
ska koda.
Direktorica Po{ta Republike Srpske
Jasminka Krivoku}a izjavila je da }e se na
ovaj na~in pobolj{ati usluge, ali i osigurati
ve}i prihode nego do sada.
“Tra`enje ovog IMPC koda, me|unar-
odnog koda, Po{te Srpske su na{le u
~injenici da }emo smanjiti svoje tro{kove
razmjene i pove}ati prihod. Za ova tri, ~etiri
mjeseca gdje smo vr{ili razmjenu sa
po{tama Srbije, Crne Gore, Hrvatske i
Slovenije mi smo ve} imali u{tedu oko
30.000 maraka. Na godi{njem nivou to }e
biti 50.000 maraka“, pravdala je Krivoku}a
ovaj skandalozan zahtjev do ~ijeg je
odobravanja rukovodstvo Republike Srpske
do{lo zakulisnim lobiranjem.

U RS-u NE VA@I
VI[E OZNAKA DR@AVE BiH
Ko je u ime dr`ave BiH zloupotrijebio
svoje nadle`nosti i dao saglasnost za dodj- 

Poslije dobijanja bar koda za Republiku Srpsku mogao

bi uslijediti kosovski scenarij otcjepljenja
17.2.2011. I SLOBODNA BOSNA 13
 BH. GLUHI TELEFONI

EKSKLUZIVNO: DOKUMENT KOJI DOKAZUJE DA JE DODIK OD DOLASKA NA VLAST TRA@IO ODVOJENU PO[TU

Pošte Srpske tražile su odvajanje od BH Pošte još 2007.

godine, sa čim je bio upoznat ministar Božo Ljubić
Prema dokumentu koji na{ list ekskluzivno objavljuje, biv{i
ministar za komunikacije i transport BiH Bo`o Ljubi} je 20. jula
2009. godine od generalnog direktora Svjetskog po{tanskog
saveza (Universal postal union) Edouarda Dayana dobio dopis u
kojem mu daje odgovor na pitanje vezano za tri ovla{tena operat-
era u BiH - odnosno IMPC kod registracije Po{ta Srpske.
Dayan ka`e da je 17. junu 2009. godine od generalne direktorice
Po{ta Srpske Jasminke Krivoku}a dobio pismo u kojem ona tra`i
poseban bar kod za Po{te Srpske. Pored toga, pismo direktora UPU-a
otkriva da je 11. aprila 2005. godine Ministarstvo komunikacija i
transporta BiH obavijestilo Me|unarodni biro o tri operatera zvani~no
odre|ena da pru`aju po{tanske usluge na teritoriji na teritoriji BiH -
javno preduze}e BH po{te d.o.o. Sarajevo, Hrvatska po{ta Mostar
Srpske predlo`ili da budu doma}ini tog sastanka.
Dayan je 14. januara 2011. godine nadle`nom ministarstvu iz
Berna poslao obavijest o odre|ivanju tre}eg operatera u BiH.
“Drago mi je da vas mogu informirati da je Me|unarodni ured
razvio izvodljivo i nepristrasno rje{enje za registraciju me|unarod-
nih centara za obradu po{te (IMPC) kod za Po{te Srpske. Dakle
sva tri operatera BiH sada su registrovana kod IMPC-a. Nadam se
da }e to pomo}i da se osigura pru`anje univerzalnih po{tanskih
usluga na cijeloj teritoriji, a posebno razmjena po{te izme|u Po{ta
Srpske i drugih operatera u zemljama ~lanicama UPU-a. Ja bih,
me|utim, da obratite pa`nju da je ovo samo privremeno rje{enje
za situaciju u va{oj zemlji….”, pi{e Dayan. 

Foto: Mario Ili~i}

d.o.o., Preduze}e za po{tanski saobra}aj RS A.D. Banja Luka.
“U svakom slu~aju, BH po{ta je smatrana za po{tanskog
operatera koji osigurava me|unarodnu po{tansku razmjenu
izme|u BiH i drugih dr`ava ~lanica Unije. To je prirodno, po{to
razmjena me|u va{a tri operatera treba biti smatrana za
doma}u po{tu prije nego me|unarodnu. U avgustu 2007.
godine Po{te Srpske su zatra`ile od Me|unarodnog biroa da
registruje njenu kancelariju za razmjenu kao IMPC. Ovo je
pove}alo broj operativnih, tehni~kih i logisti~kih pitanja,
posebno uticaja na druge ovla{tene operatere, jer je UPU
po{tanski sistem ve} godinama zasnovan na konceptu ’jedna
zemlja, jedan operater’. Ovo je prva zemlja gdje imamo slu~aj
imenovanja vi{e operatera sa jednim ISO kodom zemlje i
tako|er za istu klasu po{te. U `elji da na|e prikladno rje{enje
za zahtjev Po{ta Srpske za IMPC kod registraciju, Me|unarod-
ni biro je prostudirao brojna pitanja vezana za vi{estruko
imenovanje operatera u va{oj zemlji. Do{lo se do nekoliko
opcija, zasnovanih na bilateralnom sporazumu. U svakom
slu~aju, za uspje{nu implementaciju bilo koje od ovih opcija,
mi treba da postignemo sporazum o opcijama sa svim strana- EKONOMSKA OPRAVDANOST
ma u va{oj zemlji, va{e ministarstvo, tri ovla{tena operatera,
IZNAD SVEGA
regulator i tako|e Me|unarodni biro”, stoji u pismu koje je pot-
U
U Po{tama
Po{tama Srpske
Srpske svoje
svoje zahtjeve
zahtjeve
pisao generalni direktor UPU-a Edouard Dayan. za
za dobijanje
dobijanje posebnog
posebnog koda
koda pravdaju
pravdaju smanjenjem
smanjenjem
Na kraju pisma Dayan je predlo`io da se odr`i sastanak sa tro{kova
tro{kova ii pove}anjem
pove}anjem prihoda
prihoda
svim stranama u Bernu ili u BiH, te napomenuo da su ~elnici Po{ta

 elu IMPC koda Po{tama Srpske, jo{ nije
utvr|eno. Me|utim, ~injenica je da stvar
nije i{la zakonski, jer da su po{tovane kon-
vencije koja je verifikovalo Vije}e mini-
stara BiH, RS ne bi imao nikakvu
mogu}nost da dobije svoj bar kod.
Na{ izvor iz Ministarstva prometa i
komunikacija BiH ka`e da dobijanje tog
koda nije toliko sporno koliko je skan-
dalozno da on nema obilje`ja Bosne i
Hercegovine, odnosno nastavak - ba.
Ina~e, prema pravilima Svjetskog
po{tanskog saveza, da bi jedna dr`ava dobi-
la me|unarodni kod, mora prije svega da
bude ~lanica Ujedinjenih nacija, odnosno
da bude verifikovano priznata samostalna
dr`ava. Kada je taj osnovni uslov ispunjen,
onda premijer uputi pismo Svjetskom
po{tanskom savezu, da preko njih ide raz-
mjena me|unarodnih po{iljki.
Bosne i Hercegovina je kao dr`ava ~lan-
ica UN-a potpisala Konvenciju svjetske
po{tanske unije i preuzela sve obaveze iz te
konvencije. Izmjeni~na po{ta Bosne i
Hercegovine, 71003 Sarajevo, je po zakonu
jedina zvani~no prijavljena i potpisao je
1993. godine po u~lanjenju BiH u Svjetsku
po{tansku uniju tada{nji predsjednik Vlade
BiH Jure Pelivan. Ina~e, izmjeni~na po{ta
je dr`avno vlasni{tvo, odnosno dr`avni
nivo, a ne vlasni{tvo operatera.
[TA RS @ELI POSTI]I BAR KODOM
“Ukoliko bismo povla~ili paralelu, isto
to je ura|eno na Kosovu 2000. godine.
Me|unarodna zajednica je dala tu
mogu}nost Kosovu. Svjetska po{tanska
unija je dodijelila IMPC kod Kosovu kada
je ono bilo u sastavu Srbije i na osnovu toga
su dobili samostalnost dr`ave, jer to mo`e
biti dezintegracioni faktor dr`ave”, ka`e
na{ izvor iz Ministarstva prometa i komu-
nikacija BiH.
Princip u Svjetskoj po{tanskoj uniji je
da jedna dr`ava ima jednu stolicu i po tom
principu nikako ne mo`e dobiti tri, recimo
za Hrvatske po{te i Srpske po{te. Kako se
me|unarodne po{iljke obavljaju razmj-
enom, niko ne}e recimo iz Njema~ke slati
po{tu na tri mjesta - u Sarajevo, Banju Luku
i Mostar. Po pravilu, postoji samo jedno
mjesto. Tako je u svim slu~ajevima zemalja
~lanica, a ima ih 192, uklju~uju}i i BiH.
“Jedino je iznimka, odnosno unaprijed

14 SLOBODNA BOSNA I 17.2.2011.


NEOBORIVI DOKAZI
Faksimil pisma u kojem Edouardo Dayan, generalni direktor Svjetske po{tanske unije,
obavje{tava Bo`u Ljubi}a o zahtjevima Po{ta Srpske da dobiju svoj poseban kod
planirani ustupak u~injen u slu~aju Kosovo
i sada RS-a. I to {to su IMPC kod dodijelili
Kosovu nije bilo nikakva slu~ajnost, ve}
podloga za otcjepljenje”, isti~e na{ izvor.
U Agencije za po{tanski promet za na{
list nezvani~no ka`u da im je potpuno
nepoznata procedura na osnovu koje je
Republika Srpska uspjela dobiti kod i isti~u
da to ~elnici RS-a daleko od o~iju javnosti
rade na tome ve} nekoliko godina. Bilo je
poku{aja i preko Agencije za po{tanski
promet, me|utim, po{to su na ~elu Agencije
po jedan Srbin, Bo{njak i Hrvat, nikada se
nije mogao posti}i konsenzus o tom pita-
nju. Me|utim, ~elnici RS-a na kraju su
zaobi{li nadle`nu agenciju.
Ministar prometa i komunikacije Rudo
Vidovi} odlu~no ka`e da }e povesti istragu
ko je dao saglasnost u ime dr`ave da se
jedan takav dokument potpi{e i na osnovu
kojih kriterija je Svjetski po{tanski savez to
u~inio.
Jedno je sigurno, ovo bi moglo izazvati
haos u dostavi me|unarodnih po{tanskih
po{iljki, smatraju u Ministarstvu komu-
nikacija i transporta BiH, jer sva me|unaro-
dna po{ta koja do|e, recimo, iz Njema~ke,
sti`e u Sarajevo u izmjeni~nu po{tu, a
potom ide dalje. Me|utim, sad kada postoji
ovaj kod, te{ko da }e neko iz Njema~ke da
zna gdje pripada, recimo, Derventa.
Na{ izvor iz nadle`nog ministarstva
ka`e da po{ta u svakoj dr`avi predstavlja
~etvrti stub sistema. Kao integracione fak-
tore jedna dr`ava ima vojsku i policiju, sud-
stvo, carinu i po{tu.
“Kada se dr`ava u~lani u Svjetski
po{tanski savez, automatski preuzima
obavezu da radi po njihovim pravilima,
17.2.2011. I SLOBODNA BOSNA
HITNO UKIDANJE KODA RS-u
Rudo Vidovi}, ministar prometa i
komunikacija BiH, tra`i hitnu istragu po
kojim kriterijuma je Po{tama Srpske
dodijeljen privremeni me|unarodni kod
ME\UNARODNI PO[TANSKI KOD RS-a
me|utim u ovom slu~aju od toga nema
ni{ta, ide se mimo konvencije. Njihovo
upori{te je u nekoj ravnopravnosti,
~injenica je da su dva javna operatera
ravnopravna, ali se u ~lanu 11. Zakona o
po{tama Bosne i Hercegovine ka`e da se
BiH mora prezentirati kao jedinstven sis-
tem, a ~lan 14. ka`e da ukoliko nije defini-
rano zakonom o po{tama, onda se primje-
njuje konvencija. Prema tome, oni uop{te
nemaju zakonsko upori{te za to, a na koji
na~in su dobili kod, ko zna. Smatramo da
je to po~etak odvajanja”, isti~e na{ izvor.
Svi IMPC kodovi, i oni koji su pod
stranim operaterima u BiH, po~inju sa “ba”,
{to je jedini zvani~ni dr`avni kod za BiH po
ISO 3166 standardu kojeg je UPU ~lan.
Me|utim, IMPC kod u Banjoj Luci pod
“Po{te Srpske”, dobijen nelegalno i vanin-
stitucionalno, nema “BA” ve} “QM”.
Svjetska po{tanska unija odredila je da
broj Po{ta Srpske bude QMA, dok je kod za
mjenja~nice u Banjoj Luci — QMBNXA.
Kako saznajemo, “QM” je uzet iz takozv-
anog “User-assigned codes” unutar ISO
3166 standarda za situacije kao {to je
naprimjer Kosovo.
“Prije nekoliko godina sa Kosova su
tra`ili i dobili da sve po{iljke koje se ti~u
Kosova ne idu na izmjeni~nu po{tu
Beograd ve} izmjeni~nu po{tu Kosovo,
nakon ~ega je sva po{ta kanalisana prema
Kosovu. Dakle, obaveza je tih cirkulara da
se primjenjuju. Izmjeni~na po{ta u Sarajevu
ima bar kod koji je dodijeljen od Svjetskog
po{tanskog saveza gdje pi{e prvo BA pa
potom oznaka Sarajeva - SJ i nakon toga
brojevi, u Mostaru je ista takva stvar,
me|utim u Banjoj Luci nema oznake Bosne
i Hercegovine — BA. To vam je isto kao kad
bi se promijenio pozivni broj za BiH
00387… Slijede}i korak mo`e biti da
Me|unarodni biro ka`e da pripadaju}a
po{ta vi{e ne ide u Sarajevo ve} u Banju
Luku, {to je te{ko kr{enje konvencija i
pravilnika, me|utim nisu mogli ni ovo pa
su dobili. Na koji na~in, nije nam poznato”,
isti~e na{ izvor iz Ministarstva komunikaci-
ja BiH.
Prema svojim pravilima, Me|unarodni
biro za registraciju IMPC koda nije smio
dodijeliti ovaj kod Republici Srpskoj bez
saglasnosti dr`ave BiH. Iz BH po{te tvrde
da je sve ovo u suprotnosti sa Aneksom 9
Dejtonskog mirovnog sporazuma, gdje se
nala`e formiranje korporacije za po{tanski
saobra}aj na nivou BiH u ~ijem sastavu bi
bila izmjeni~na po{ta sa jednim IMPC
kodom. Javno preduze}e BH po{ta
saop{tilo je da je dodjelom po{tanskog
koda Po{tama Republike Srpske od
Svjetske po{tanske unije na~injen presedan
od pravila da jedna dr`ava ima jedan
po{tanski kod, zbog ~ega }e zahtijevati
poni{tenje ove odluke. 
15
^ISTKA U FEDERALNOM MUP-u

Nakon što je bivši ratni specijalac ZORAN ČEGAR odlukom suda vraćen na posao,
za šta traži nadoknadu od 300 hiljada maraka, uz blagonaklonost svog direktora
DRAGANA LUKAČA otpočeo je besramnu hajku na FEDERALNU UPRAVU
POLICIJE i stotine njenih uposlenika; da se ne radi o spontanoj, pojedinačnoj
medijskoj kampanji Čegara i nekompetentnosti Lukača, svjedoče naši novinari

^EGA(R) SE PAMETAN STIDI,

DRAGAN LUKA^ SE TIME PONOSI
Pi{e: MIRSAD FAZLI]

S
DVOJAC BEZ
KORMILARA
udskom odlukom (donesenom u Zoran ^egar i Dragan
gra|anskoj parnici) rehabilitovani Luka~ “nove” snage,
policajac Zoran ^egar danima “nove” nade FUP-a
preko medija prijeti kako se ne}e
vratiti u Federalnu upravu policije
(FUP) dok mu se ne vrati ~in generalnog
inspektora i dok mu se ne isplati 300 hiljada
KM od{tete. “Z Zlatko Mileti} je u FUP-u
ostavio dru{vo mrtvih pjesnika, kojima je
dao upute kako i {ta da rade. U FUP treba u}i
nezavisna komisija, izvr{iti sve provjere i
dati ovlasti Draganu Luka~u da po~isti taj
kupleraj”, kazao je po~etkom nedjelje u raz-
govoru za Dnevni avaz ^egar optu`uju}i
biv{eg {efa Mileti}a za brojne kriminalne
radnje, od kupovine skija{ke opreme parama
FUP-a do namje{tanja tendera za nabavku
slu`benih automobila. Zlatko Mileti}, koji je
u me|uvremenu izabran za generalnog sekre-
tara Asocijacije {efova policija Jugoisto~ne
Evrope (SEPC-a), odbija komentarisati javne
istupe ^egara navode}i da }e o (ne)osnova-
nim optu`bama ^egara kona~an sud donijeti
nadle`ne pravosudne institucije.
“Sa kriminalcima kakav je ^egar
isklju~ivo na sudu razgovaram“, kazao je
Mileti} za “Avaz“ a ponovio za “SB“.
Nije ovo prvi put da Mileti} i ^egar
svoje, blago re~eno, “razmirice“ rje{avaju
na sudu, me|utim, ono {to iznena|uje jeste
{utnja direktora FUP-a Dragana Luka~a
koji, po drugi put u svojoj profesionalnoj
policijskoj karijeri, grije fotelju direktora
Federalne uprave policije. Te{ke optu`be
koje je prije mjesec dana u magazinu Start
^egar iznio na ra~un Mileti}a Luka~ je na
istom mjestu petnaest dana kasnije prili~no
le`erno prokomentirao rije~ima: “^egar je
dobar i hrabar momak, ponekad previ{e
temperamentan i plahovit.“

SLOBODNI STRIJELAC
Naime, dok jedni javne istupe i napade
^egara posmatraju u prizmi nastavka nje-
govog “kona~nog” obra~una sa Zlatkom

16 SLOBODNA BOSNA I 17.2.2011.


DOKUMENT PIO/MIO-a
Zoran ^egar zvani~no je
penzionisan u martu
2008. godine
Mileti}em, drugi vjeruju
da je Zoran ^egar, poznat
kao osoba “kratkog fiti-
lja”, zapravo instrument u
rukama Dragana Luka~a
koji priprema teren za
~istku kadrova koje je iza
sebe ostavio njegov
prethodnik Mileti}. Uko-
liko je namjera Luka~a
bila da, prije konkretne
akcije, uzburka javno mni-
jenje i podigne medijsku
pra{inu, Zoran ^egar se
nametnuo kao logi~no
rje{enje - policajac, obavje-
{tajac, reketa{, falsifikator...
ogor~en na sve, a najvi{e na svog
biv{eg {efa Zlatka Mileti}a...
[iroj javnosti Zoran ^egar posta-
je poznat po~etkom rata kao zamj-
Novi/stari direktor Federalne
uprave policije Luka~, uz pomo}
te{ko iskompromitiranog,
“legendarnog”, dragovoljno
penzioniranog specijalca ^egara
malo-pomalo uru{ava federalnu
policijsku strukturu!
LOV NA ZLATKA MILETI]A
enik tada neprikosnovenog policijskog
autoriteta i komandanta specijalaca
Dragana Viki}a. Prilikom povla~enja pri-
padnika Druge vojne oblasti biv{e JNA iz
Sarajeva i razmjene predsjednika Alije
Izetbegovi}a, njegove k}erke Sabine i
Zlatka Lagumd`ije za zapovjednika Druge
armijske oblasti Milutina Kukanjca, ^egar
je vjerovatno jedini branitelj koji je tog
JNA generala otjerao u neku stvar.
Me|utim, nedugo potom, nastoje}i da po
svaku cijenu izbavi svoju rodbinu koja je
ostala na teritoriji pod kontrolom
Karad`i}evih snaga, ^egar je iz stanova
kidnapovao nekoliko stotina sarajevskih
Srba, odveo ih na stadion Ko{evo i zaprije-
tio odmazdom ukoliko se odmah ne oslo-
bode ~lanovi njegove obitelji. To }e biti
prva, ali definitivno ne i jedina mrlja u
karijeri policajca ^egara. Nakon inciden-
ta sa privo|enjem sarajevskih Srba,
tada{nji prvi ~ovjek Predsjedni{tva
Izetbegovi} poslat }e ga zbog toga u
diplomatiju, a van granica BiH ^egar }e
ostati sve do 2000. godine. Po izlasku iz
BiH ^egar se anga`uje u servisnim
slu`bama diplomatskih predstavni{tva
RBiH, uglavnom u Njema~koj, Hrvatskoj i
Sloveniji, a nakon napu{tanja, prema opisu
hrvatskih obavje{tajnih slu`bi, po~inje da
djeluje kao slobodni strijelac.
“JAHA^”
APOKALIPSE
Sve, ili gotovo sve (i)legalne aktivnosti
“slobodnog strijelca” Zorana ^egara pri-
javljene su Kantonalnom tu`ila{tvu u
Sarajevu i to u dva navrata, polovinom
2003., nakon {to je (odlukom Zlatka
Mileti}a) postavljen na mjesto komandanta
Jedinice za specijalne namjene FMUP-a, te
po~etkom 2007., kada je suspendovan sa
mjesta vi{eg inspektora u Centru za foren-
ziku i podr{ku FMUP-a. Podsje}anja radi,
2003., nakon {to je naoru`an upao u
Parlament FBiH, Zoran ^egar se tu`akao sa
tada{njim ministrom FMUP-a Mevludinom
Halilovi}em, a direktor FUP-a Zlatko 
17
 ^ISTKA U FEDERALNOM MUP-u
 Mileti} bio je prinu|en da ga suspendira.
^etiri godine kasnije, Kantonalnom tu`ila- ZLATKO
{tvu u Sarajevu Zoran ^egar je podnio vi{e MILETI]
krivi~nih prijava za kriminal i zloupotrebu Meta
polo`aja i slu`benih ovlasti protiv Zlatka bjesomu~nih
Mileti}a, a me|usobno su se optu`ivali i napada
Mevludin Halilovi} i ponovo suspendovani
Zoran ^egar.
U obimnoj dokumentaciji koja se na{la
pred tada{njim tu`iocem Kantonalnog
tu`ila{tva Olegom ^avkom, izme|u ostalog
je navedeno da je Zoran ^egar posjedovao
i koristio australijski paso{ na ime Tony
Brown, a da je ime, prema dokumentima
dostavljenim na engleskom i njema~kom
jeziku, promijenio tokom svog boravka u
toj zemlji. ^egar je, prema nalazima interne
kontrole, falsificirao Zlatnu policijsku
zna~ku jer u policiji nije postojala evidenci-
ja da je nosilac ovog najvi{eg policijskog
priznanja. Tako|er, ^egaru se na teret

INSTRUMENTALIZIRANI ČEGAR: Dok jedni javne istupe i napade Čegara posmatra-

ju u prizmi nastavka njegovog “konačnog” obračuna sa Zlatkom Miletićem, drugi
vjeruju da je Zoran Čegar, poznat kao osoba “kratkog fitilja”, zapravo instrument u
rukama Dragana Lukača
stavljalo da je od pojedinih biznismena
tra`io novac, a na meti su, navodno,
^EGAR SANKE ZA TRKU IMADE
uglavnom bile firme i poslovi u bliskoj vezi
sa Dikom Slezakom. Tu`ila{tvu je dostavl-
jen i dokument iz kojeg je vidljivo da je
^egar nakon napu{tanja BiH postao sarad-
Posljednji krug na Nišićima
nik SIS-a, pod kodnim imenom “Jaha~”. U Posljednja u nizu kontroverzi oko lika i ~nog Sarajeva priveli su i suo~ili ^egara i
informaciji SIS-a, koju je potpisao izvjesni djela Zorana ^egara jeste njegova navodna osumnji~enog Milo{a Koji}a i na pitanje da li
B.A., osim paso{a koje ^egar posjeduje umije{anost u slu~aj kra|e motornih sanki poznaje osobu preko puta njega ^egar je
navedeno je da posjeduje i dokument koji vrijednih oko 5.000 eura. Sanke su ukradene rekao da ga prvi puta vidi, iako su
je izdao i potpisao general HV-a Ante Roso, u oktobru pro{le godine ispred vikendice nezvani~no bili u prijateljskim odnosima.
u kojem stoji da se imenovanom odobrava Ne|e Tutnjevi}a na Jahorini. Istragu je Nakon {to je potvrdio da sanke nije kupio od
kretanje kroz Republiku Hrvatsku, te se vodio Centar javne bezbjednosti Isto~no osumnji~enoga, Koji} je pu{ten na slobodu.
nare|uje svim punktovima i patrolama da Sarajevo, a prema izjavi ^egara koju je dao Ina~e, ^egar je ukradene motorne sanke
imenovanom pomognu i pru`e podr{ku, jer u Policijskoj upravi Novi Grad, sanke je kupio kupovao kako bi na njima “jahao” ni{i}kim
isti radi poslove od bitnog interesa za preko oglasa od Milo{a Koji}a sa Sokoca, prostranstvima gdje posjeduje luksuznu
Republiku Hrvatsku. U istoj Informaciji ne znaju}i da su ukradene. Policajci Isto- vikendicu i prostrano zemlji{te oko nje. 
stoji i da je ^egar “izvr{io provalu u pros-
torije Estrade BiH u Stuttgartu i fotografi-
rao kompletnu dokumentaciju koja ZIMSKA IDILA
Ni{i}ka visoravan
se nalazila u sefu. Dokumentacija je kojom krstari Zoran
sadr`avala fotografije i osobne podatke ^egar
operativaca muslimanske obavje{tajne
slu`be, te ostalih osoba koje su na razne
na~ine uklju~ene u aktivnosti muslimanskih
snaga. Dokumentaciju tog sadr`aja predao
je Peri Usorincu iz PU Zagreb.” Uprkos
~injenici da je Kantonalno tu`ila{tvo otvo-
rilo i vodilo istragu protiv Zorana ^egara,
slu~aj je okon~an bez podizanja optu`nice.

AKTIVNI “UMIROVLJENIK”
Osim suradnje sa SIS-om “Jaha~”
^egar, prilikom svog boravka u Hrvatskoj,
navodno je rije{avao i svoje psihofizi~ke
probleme. Naime, svojevremeno je uga{eni

18 SLOBODNA BOSNA I 17.2.2011.


POZADINA LUKA^EVE ^ISTKE FMUP-a
Čegar radi prljave poslove za Lukača, a Lukač još
prljavije za Tihića i Lagumdžiju!
Pi{e: SENAD AVDI]
Naglu medijsku agresiju vi{estruko kompromitiranog policajca
Zorana ^egara i njegov povratak u Federalnu upravu policije, a
pogotovo blagonaklonost kojom na sve to gleda novi/stari direktor
te policijske agencije Dragan Luka~, ne treba nipo{to posmatrati
izvan konkretnog, aktuelnog politi~kog i strana~kog konteksta.
Odmah po dolasku na ~elno mjesto u FUP, odnosno povratku
nakon osam godina (koje je proveo u SIPA-i, u kojoj je prije dvije
godine politikantskim igrama degradiran) Luka~ je najavio “mode-
rnizaciju i rekonstrukciju Uprave policije Federacije u skladu sa
najvi{im policijskim standardima“.
[to je savim u redu, prihvatljivo i pohvalno. Me|utim, cijela
stvar {kripi kada Luka~ za tu nakanu koristi notornog Zorana
^egara, koji preko medija apelira na Luka~a da uz njegovu pomo}
“po~isti kupleraj“ - Upravu policije Federacije. Svaki normalan
direktor firme (pogotovo policijske) u kojoj jedan radnik kompletan
kolektiv (Uprava Federalne policije ima uposlenih skoro hiljadu
uposlenika) nazove “kuplerajem“, toga bi uljeza najrigoroznije
kaznio.
Direktor Luka~ tolerira taj nedopustivi, primitivni javni lin~ svo-
jih kolega od strane jednog vi{estrukog povratnika u la`ima, kao i
kriminalu, {to implicira da ga i odobrava.
Luka~, o~ito je nakon dva mjeseca koliko je na ~elu FUP-a, ima
samo jedan cilj i zadatak - destruirati i kriminalizirati svog prethod-
nika Zlatka Mileti}a i sve {to su pripadnici federalne policije u~inili
pod njegovim ravnateljstvom. ^egar otvoreno, a Luka~ samozataj-
no kriminaliziraju Mileti}a i najavljuju njegov krivi~ni progon. [to,
tako|er nije, niti smije biti upitno.
Sporno je da spornije ne mo`e biti da se u toj operaciji ne bira-
ju saveznici, makar se radilo o okorjelim kriminalcima.
No, rekosmo, nije ova repa bez politi~kog korijena: kao {to je
^egar ohrabren blagonaklono{}u direktora Luka~a, tako je i Luka~
SPECIJALCI FMUP-a
Da li }e u me|upolicijskom
obra~unu i za njih biti posla
17.2.2011. I SLOBODNA BOSNA
LOV NA ZLATKA MILETI]A
PLATFORMA[KI
DVOJAC
Dragan Luka~ pod
politi~kom paskom
Zlatka Lagumd`ije i
Sulejmana Tihi}a
instrument u rukama politi~ko-mafija{kih krugova kojima je u
posljednjih nekoliko godina Mileti} pobrkao “poslovne“ ambicije.
Pro{le godine otvoren rat Mileti}u u Upravi policije objavio je lider
SDP-a Zlatko Lagumd`ija nakon {to je dokumentirana i
Tu`ila{tvu BiH predata dokumentacija o aferi “reket“ ~iji su glavni
akteri bili Lagumd`ijini strate{ki partneri, biznismen Husein Sejo
Hasibovi} i na~elnik Op}ine Novi Grad Damir Had`i}. Samo
ne{to ranije Mileti}evu smjenu od Vlade Federacije ultimativno je
tra`io lider SDA Sulejman Tihi}, u ~emu ga je sprije~ila me|unar-
odna zajednica i neki ~lanovi Vlade iz reda Stranke za BiH. Luka~,
Tihi}ev kom{ija i sapatnik iz srpskih logora, o~ito je dobio zadatak da
diskreditiranjem i kriminaliziranjem Mileti}a operacionalizira Tihi}evu
i Lagumd`ijinu “Platformu“. U tom im svesrdno poma`u mediji pod
Lagumd`ijinom kontrolom i policajci koje kontrolira Tihi}! 
bo{nja~ki tjednik Ljiljan objavio da ^egar
posjeduje dokument o psihi~koj bolesti, da
je posje}ivao psihologa Gordanu Buljan na
zahtjev svoje porodice, ~ija je dijagnoza
navodno potvr|ena u psihijatrijskoj bolnici
Vrap~e u Zagrebu.
Tokom boravka u Hrvatskoj Zoran ^egar
navodno je uspio regulisati i mirovinu.
Hrvatsku mirovinu ^egar je isposlovao
donijev{i dokument koji je navodno izdao
HVO Konjic, a u kojem je navedeno da je
kao pripadnik brigade HVO-a “Herceg-
Stjepan” ranjen na Igmanu, premda je ranjen
bombom u Sarajevu. Tu potvrdu izdao mu je
tada{nji bojnik Zoran Petrovi}, a Ured
odbrane Mostar mu je prema ovim doku-
mentima navodno odobrio penziju. Iako je
upitno da li je Zoran ^egar hrvatski umirov-
ljenik, neupitno je da je ^egar penzioner na
listi Federalnog PIO/MIO-a. Naime, nakon
{to je po~etkom 2007. podnio niz krivi~nih
prijava protiv Mileti}a, izme|u ostalog i za 
19
^ISTKA U FEDERALNOM MUP-u

PO^ETKOM OVOGA MJESECA

Sarajevski sud odbacio Čegarev

zahtjev da se vrati na posao
Op}inski sud u Sarajevu po~etkom feb- vo da je advokatu Sultani}u bilo
ruara 2011. godine donio je rje{enje kojim preporu~eno mirovanje. Protiv ovog
se odbija prijedlog Zorana ^egara i nje- rje{enja Suda nije dozvoljena `alba i ono
govog advokata Suada Sultani}a da se je kona~no. 
van snage stavi sudsko rje{enje donijeto
krajem aprila pro{le godine kojim se
tu`ba iz aprila 2007. godine smatrala
povu~enom. Naime, u aprilu 2007. Zoran
^egar tu`io je sve nadle`ne institucije i
organe, uklju~uju}i i federalno Ministarstvo
unutra{njih poslova i Federalnu upravu
policije, radi poni{tenja rje{enja o njegovoj
suspenziji. Postupaju}i po tu`bi, Sud je
zakazao ro~i{te glavne rasprave za 27.
april pro{le godine, ali na raspravi se nije
pojavio ni advokat Sultani}, ni tu`itelj
^egar, iako su dva mjeseca ranije bili
obavije{teni o datumu odr`avanja glavne RATNI SPECIJALCI
rasprave, zbog ~ega je Sud donio rje{enje Dragan Viki} i Zoran ^egar, komandant i
kojim se tu`ba smatrala povu~enom. Tri zamjenik komandanta specijalnih postrojbi
dana kasnije advokat Sultani} ulo`io je pri- MUP-a RBiH, klju~nih snaga za odbranu
jedlog za povra}aj u pre|a{nje stanje, Sarajeva
navode}i kako je propustio glavnu
raspravu zbog zdravstvenih razloga. Iako  njegovu nezakonitu suspenziju, Zoran ^egar
je Sud konstatovao da je advokat Sultani} je u februaru 2008. godine podnio zahtjev za
u skladu sa zakonom i u propisanom roku odlazak u invalidsku penziju. Prema
podnio prijedlog za povra}aj u pre|a{nje rije{enju PIO/MIO-a od marta 2008., Zoran
stanje, pri dono{enju rje{enja o odbijanju ^egar je ostvario pravo na invalidsku penzi-
prijedloga Sud je u obzir uzeo i ~injenicu ju u mjese~nom iznosu od 460 KM, ~ime je
da je advokt Sultani} na vrijeme bio obavi- i zvani~no ^egar postao penzioner!
KONA^NA PRESUDA Kona~no, reaktiviranje policajca ^egara
je{ten o terminu glavne rasprave, te da je Odbijen zahtjev Zorana ^egara i njegovog
mogao tra`iti njenu odgodu, kao i ~injenicu advokata Suada Sultani}a da se reaktivira zavisit }e, u prvom redu, od njega samoga i
da u nalazu lije~nika izdatom dva dana tu`ba radi poni{tenja Rje{enja o ^egarovoj njegovih (ne)razumnih zahtjeva, ali i od
prije odr`avanja glavne rasprave nije vidlji- suspenziji iz 2007. godine njegove (zlo)upotrebe od strane direktora
Luka~a. 

20 SLOBODNA BOSNA I 17.2.2011.

PARTIZANSKI ZLO^INI U HERCEGOVINI

INTERVIEW
Jure Galić hercegovački partizan
Redovno se početkom februara, uz “obilježavanje godišnjice partizanskih zločina u
Širokom Brijegu i ubojstva 66 nedužnih fratara”, nekada Dana oslobađanja Lištice,
u hrvatskim medijima učesnik NOB-a i predsjednik SUBNOAR-a BiH Jure Galić
proziva kao jedan od “krvnika”, poziva ga se na izvinjenje zbog stradanja nevinih
fratara, te se govori o neprocesuiranju navodnih zločina koje su počinili partizani.
Galić za “Slobodnu Bosnu” odgovara na prozivke, pojašnjava zbog čega se nema
kome ni zbog čega ispričavati, ustaškim progonima fratara-antifašista, ubistvu
fra Martina Sopte, te govori o svojoj ulozi u operacijama oko Širokog Brijega...

Ne znam koliko je fratara poginulo

tokom borbi za [iroki Brijeg, ali
znam da je poginulo 450 partizana!
Razgovarala: ALMIR PANJETA
Foto: MILUTIN STOJ^EVI]
 Kako Vam zvu~i sve ~e{}e ponav-
ljanje termina “partizanski zlo~ini u
Drugom svjetskom ratu” u medijima u BiH
i regiji?
Slu{aj, ja sam prili~no oguglao na to. To
je pri~a koja se pri~a dugo. Od ovog rata i u
ratu, pa sve do dana{njih dana. To uvijek
pri~aju predstavnici iste ideologije i poli-
tike, stalno se ponavlja, ne pri~a se ni{ta
novo i ne{to {to bi me iznenadilo i nad ~ime
bismo se ja i moja ratna generacija mogli
zamisliti. Prvo treba shvatiti da je to rat,
drugo da je to bio rat koji je bio u`asno
krvav, jer zemlja je napadnuta, okupirana
na jedan najbrutalniji na~in od Nijemaca,
Italijana, Ma|ara, Rumuna, Bugara…
Nema ko je nije napadao i dijelio na svoj
na~in. Prema tome, svemu se tome trebalo
oduprijeti. I ja sam tada bio ~lan
Komunisti~ke partije i uklju~io sam se u tu
borbu, u~estvovao koliko su me snaga i
pamet nosili, radio sam ono {to sam mogao
i trebao raditi. Po{to sam hercegova~ki i
dalmatinski kadar, da se izrazim tim na{im
partizanskim rje~nikom, ja sam radio u tom
podru~ju: Metkovi} - Biokovo - Zapadna
Hercegovina. Nije ni kod nas to i{lo sve
spontano i kako je ko htio, postojala je
kakva-takva organizacija. Mi kadrovi te
organizacije smo bili disciplinovani.
 Na tom podru~ju ste proveli ~itav rat?
Jesam. Najprije su me ’41. uhapsile
usta{e. Odmah su me strpale u zatvor i
tamo sam bio ~etiri mjeseca, izveden pred
usta{ki prijeki sud i su|en. Pustili su mene
i ~itavu moju grupu jer nisu imali dovoljno
dokaza. U zatvor sam utjeran prije nego su
po~eli veliki usta{ki pokolji koji su mene
zatekli u zatvoru. Usta{e su izvr{ili u
Ljubu{kom zlo~in, ’41. je ubijeno sve do
posljednjeg Srbina, dio ih je samo pro{ao
SMRT U SAMOSTANU:
“To što sada pričaju,
ubijeno ih 60, to je jedna
najobičnija laž, petljanija.
Mogu da vjerujem da ih je
tamo poginulo pet-šest,
pa što ne bi poginulo ako
su se borili?”
kroz zatvor kao i ja. Znam ljude koji su
ubijali, bio je neki Mirko Bunoza, pa neki
Bo`o. Svi oni su bili na{i ~uvari. O ovome
Mirku, mogao bih romane pri~ati. Bio je
mali, nema meni do pasa, nosio pu{ku, i
pri~ao nam kako ‘izvodi revoluciju’, tako
su oni zvali ubijanja. Hvalio nam se gdje su
ubijali, kako su ubijali i ‘sprovodili revolu-
ciju’, pa govorio ‘ve~eras se spremite, vi
ste na redu’. Bilo je i slu~ajeva da se ubice
nalo~u u birtiji, prave probleme pa ih
zatvore me|u nas, i ujutro kad se rastri-
jezne tuku nas. To je bio potpuni dar-mar,
obi~ni zvjerinjak.
U USTA[KOM ZATVORU
 Kako ste uspjeli pre`ivjeti prijeki sud,
a da Vas ne strijeljaju?
Mislim da je tu u prvom redu pomoglo
na{e dr`anje, ali mo`emo zahvaliti i
Partijskoj organizaciji Mostara. Uhap{eni
smo u Ljubu{kom, gdje su nas fizi~ki mal-
tretirali, mu~ili, neki su odmah strijeljani, a
kad smo preba~eni u Mostar, ipak je bilo
nekog reda, skoro pa normalan zatvoreni~ki
`ivot. Tu se Partijska organizacija Mostara
zauzela, imali su jako dobar uticaj na taj
Sud u Mostaru preko nekih ljudi i predsjed-
nika Suda. To je u stvari bio redovni sud, ali
je imao jedno vije}e koje je sudilo kao 

22 SLOBODNA BOSNA I 17.2.2011.

 POBJEDNI^KA ISTINA

SVJEDOK I
U^ESNIK
“Radilo se o tome
ili }e{ ti njega
ili on tebe”

17.2.2011. I SLOBODNA BOSNA 23

 PARTIZANSKI ZLO^INI U HERCEGOVINI
 usta{ki sud. Ali je predsjednik Suda bio na{
~ovjek, i preko njega se moglo uticati.
Pomagao nam je i slu`benik Slobodan
Tambi}, koji nam je govorio kako i na koji
na~in da se dr`imo. U to doba kad smo
su|eni svi smo bili i mutavi, i nepismeni, i
}oravi, te nismo odavali dojam nekoga
sposobnog za stvari kakve smo pravili.

 Na kojim pozicijama ste proveli rat?

Kad smo iza{li iz zatvora oti{li smo u
partizane kojima smo se kona~no priklju~ili
24. februara 1942. Do tada smo, poslije
izlaska iz zatvora, `ivjeli u ilegali jer smo se
trebali povezati, u Dalmaciji je malo
kasnio ustanak. ^ekaju}i organizovanje u
Dalmaciji, i mi smo ~ekali da idemo u vojne
jedinice. Najprije smo oti{li u bataljon Josip
Jur~evi} na Biokovo gdje smo se orga-
nizirali i gdje sam jedno vrijeme bio borac
kao i svi borci, poslije sam bio vodni dele-
gat i imao svojih 30-ak boraca, a koncem
’42., oktobar-novembar, saop{teno mi je da
napustim vojnu jedinicu i zaputim se u PARTIZANI U NARODNOOSLOBODILA^KOM RATU
“[iroki Brijeg je me|u nama partizanima slovio kao i Berlin za Ruse ili Amerikance”
dolinu Neretve, u Metkovi}, na politi~ki rad
gdje sam postavljen za ~lana sreskog
komiteta. Radio sam na terenu, ali uvijek sa obavje{tenja te preko njih uticali na stanje te koji se nisu slagali sa usta{tvom uklanja-
nekakvom te`njom da prodirem prema razmi{ljanja u [irokom Brijegu koliko smo ju, slali su ih u samostane, nisu im dali
Hercegovini, premda sam ro|eni Herce- mogli. Ipak, tu je uvijek bilo najte`e, jer je mogu}nost da kontaktiraju sa obi~nim
govac. Po~etkom 1943. sekretar pokrajin- usta{tvo bilo uticajno. Pogotovo je bio uti- svijetom. Naro~ito smo imali velikih
skog komiteta partije za Dalmaciju me poz- cajan katoli~ki kler koji je bio skoro apso- pote{ko}a u Vitini, gdje je bio fra Bono
vao Metkovi}, i da se posvetim isklju~ivo lutno usta{ki orijentisan. Mi smo imali Jelavi} koji je bio nevjerovatno aktivan i
Hercegovini. Tada sam se prebacio u jedan broj ljudi, sve}enika antifa{ista. Bio je totalno usta{ki opredijeljen. Bio je ~lan
Hercegovinu sa zadatkom da tu stvaram fra Serafin Dodig i jedna manja grupacija u usta{kog tabora i usta{kog logora, njegova
organizaciju, mre`u, ljude, i da to uvezujem ^itluku. Ali, obi~no je bila takva praksa da je aktivnost bila svakodnevna i gledano sa
i u~inim koliko se mo`e u~initi na organizo-
vanju ustanka i stvaranju pokreta.
SPAS U ZADNJI ^AS
 Da li je u to vrijeme u Zapadnoj
Hercegovini bilo ljudi voljnih da idu u par-
tizane? Nije ba{ uvrije`en pojam “zapadno- Eugen Dido Kvaternik je naredio
hercegova~ki partizan”…
Moje selo, Bija~a, osam kilometara strijeljanje cijele moje grupe, ali
udaljeno od Ljubu{kog, sa svojih 90
doma}instava ima dva narodna heroja,
sedam nosilaca partizanske spomenice,
prekasno
baza Zapadnohercegova~kog bataljona je  Spominjali ste da se jedan od
upravo moje selo. Nije to ba{ tako crno, jed- najbli`ih Paveli}evih saradnika Eugen
nozna~no kako se obi~no misli. Ili, Dido Kvaternik interesovao za Va{u
Ljubu{ki. Mi smo 1943. maltene slobodno grupu i tra`io da vas strijeljaju…
hodali Ljubu{kim, jer smo imali veliki uti- Nakon {to smo mi pu{teni, Kvaterniku
caj, naro~ito me|u muslimanskim svijetom. je to do{lo do u{iju i nije se slagao s tim.
Nije to ba{ tako kako ve}ina ljudi misli. Iz Zatra`io je spise da mu se hitno dostave u
Ljubu{kog je ’41. oti{lo 20 boraca i to Zagreb na uvid, ali po{to smo mi ve} izi{li
prema Mostaru, pa ka Bora~kom jezeru i iz zatvora, prelazili u ilegalu i do nas se nije
tamo formirali jedinicu. moglo tako lako do}i, njegova intervencija
nije uspjela. Da su mu spisi poslani, znam
jer sam ubrzo poslije oslobo|enja postao
 Kako je [iroki Brijeg tada izgledao?
okru`ni javni tu`ilac Mostara i tra`io sam
Ka [irokom se stalno te`ilo. Ja sam ’43.
spise s na{eg su|enja koji su tu morali biti,
bio u okolini ^itluka koji nije bio ni{ta
ali ih nije bilo i osoblje koje je tu radilo POGLAVNIKOVA
druga~iji. Tamo smo stvorili na{u organi- DESNA RUKA
kazalo mi je da je oti{lo u Zagreb. Da je
zaciju koja je tu djelovala ~itavo vrijeme. U Kvaternik je Gali}a
Kvaternik reagovao ranije, vjerovatno
[irokom Brijegu smo tako|er uvijek imali htio poslati u
bismo svi bili poslani u Jasenovac kao i svi
dva-tri svoja ~ovjeka s kojima smo Jasenovac
ostali. 
odr`avali kontakt i od kojih smo dobijali

24 SLOBODNA BOSNA I 17.2.2011.


njihovog stanovi{ta - plodotvorna. Pa don
Jure Vrdoljak, iz Studenaca, mene je tukao
u zatvoru. Potom, don Ilija Tomas… Bila je
jedna velika garnitura aktivnih sve}enika
koji su radili na toj usta{koj liniji. Od njih,
ova grupacija sve}enika koji su bili
antifa{isti, nisu mogli da do|u do nekog
posebnog izra`aja. [to je veliko zlo,
katoli~ka crkva je tada i zvani~no bila
profa{isti~ki orijentisana, jer je i tada{nji
papa podr`avao politiku Hitlera i
Musolinija, te radio sve da se osna`i Hitler,
da se osna`i nacizam, nacionalizam i tako
dalje. Zvani~na je crkva dakle vodila poli-
tiku koja je pogodovala ovoj grupaciji.
Uvijek treba imati u vidu da je bio zna~ajan
broj progresivnih sve}enika, ali koji nisu imali
{ansu. Fra Serafina Dodiga su usta{e hapsili.
DALMATINCI SU OSLOBA\ALI [IROKI
 Neki podaci govore da je fra Martin
Sopta ubijen od strane partizana, dok ste Vi
spominjali kako su ga ubili usta{e?
Gledam sada ova i dalje aktivna
ekstremna frakcija sve}enika njega stavljaju
na spisak i govore da smo ga mi ubili. To je
la`! Marko [olji} i ja smo i{li u [iroki
Brijeg, sa zadatkom da nakon oslobo|enja
kao ~lanovi Okru`nog komiteta za Zapadnu
Hercegovinu grada uspostavimo civilnu
vlast. U vrijeme osloba|anja [irokog
Brijega, mi smo bili u stanu fra Martina
Sopte. To je bio profesor, jedna istaknuta
li~nost, jako progresivna. Kod njega smo
no}ili, pri~ali ~itavu no}, i on je bio izrazit
antifa{ista. Dr`im da su ga nakon na{eg
odlaska ubili usta{e. Sada vidim da ga nama
pripisuju. S tim ~ovjekom sam razgovarao
upravo pred oslobo|enje [irokog Brijega.
 U borbama niste u~estvovali ni na
koji na~in?
17.2.2011. I SLOBODNA BOSNA
I POSLIJE RATA-RAT:
“Bilo je svega tamo,
recimo oko Ljubuškog je
bilo sela u koja mi nismo
smjeli ulaziti i još dvije-tri
godine nakon oslobođenja
jer su ih držali oni -
ustaše! Nije to bilo baš
tako, kao, danas
oslobođenje, a sutra hodaj
i radi šta hoćeš. To su bila
stalna proganjanja,
ubijanja, rat poslije rata “
Nisam, jer to nije bio moj zadatak. ^im
je oslobo|en [iroki Brijeg, pro{ao sam
pored samostana, zadr`avao se i gledao.
Kada smo silazili prema samom gradu,
vidio sam jedan na{ uni{ten tenk, pet-{est
njema~kih le{eva. Tu smo nai{li na kome-
sara, ~ini mi se 11. Dalmatinske brigade, i
sa njim smo se malo posva|ali. Ustvari,
podosta smo se sva|ali. Na{i su tu zaista
napravili jedan d`umbus. Radnje su bile
isprovaljivane, bio je nered za koji smo mi
smatrali da ne bi trebao biti takav. Kazali
smo: ‘Koja je razlika izme|u nas i njih, ako
}emo i mi postupati ovako?’ Re~eno nam je:
‘Drugovi, mi nismo bili u stanju da obuz-
damo. [iroki Brijeg je me|u nama partizan-
ima slovio kao i Berlin za Ruse ili
Amerikance. Bio je to simbol usta{tva i
borbe protiv partizana, pa je bilo vrlo te{ko
vladati jedinicama i ljudima u tom momen-
POBJEDNI^KA ISTINA
tu.’ Tako je nama komesar obrazlo`io
situaciju.
 Koje su sve jedinice u~estvovale tu?
Dalmatinci, Osmi korpus. Samo ja ne
znam odakle ovi sad izmisli{e ovo, oko tih
fratara. Pogledaj malo, oni sve pripisuju sad
Srbima i Muslimanima, a Srbi uop{te nisu
u~estvovali u osloba|anju [irokog Brijega.
U~estvovali su Hrvati, Osmi korpus koji je
Dalmatinski, i u~estvovao je na{ Zapadno-
hercegova~ki odred. Hrvati su, prema tome,
u~estvovali u osloba|anju [irokog, ali
njima treba da su to uradili Srbi da ih
okrive.
 Spo~itava Vam se u hrvatskim medi-
jima da ste u svojoj knjizi spomenuli da ste
pro{li pored crkve, ali da ste tu pri~u zavr{ili
i da niste spomenuli 66 fratara koji su tu,
kako tvrde, mu~ki ubijeni. Navodi se da ste
u{li u podne u [iroki Brijeg, a da su se
zlo~in i ubistvo fratara desili oko 16 sati?
Kako to mo`e biti?! Znam kako smo
Marko [olji} i ja u selu u blizini [irokog
Brijega ~ekali osloba|anje, jer su upravo
oko samostana vodile `estoke borbe. Tu je
bilo usta{ko utvr|enje koje je bombar-
dovano, tukla ga je na{a avijacija i na{a
artiljerija. To je bila borba prvog ranga. ^im
smo obavije{teni da je [iroki Brijeg
oslobo|en, krenuli smo pored samostana.
Tamo nije bilo uop{te na{e vojske. Vojska je
i{la svojim pravcem i nastavila dalje, a mi
svojim. Tragovi borbe su bili vidljivi na
svakom koraku. Bile su tu i `ice i nagazne
mine. Na{i su prije akcija razmatrali na~in
kako do}i do [irokog Brijega, odnosno do
upori{ta u samostanu, pa je bila ideja da se
pokupi stoka i da je puste na nagazne mine.
 Ako, kao {to tvrdite, fratri nisu
ubijeni nakon zavr{etka akcije, postoji li
mogu}nost da su svi poginuli tokom napada
dok su pru`ali otpor? Vjerujete li Vi uop}e
da ih je toliko ubijeno?
To je najobi~nije sranje! Recimo, ja
znam, u to doba je pri~ano - nisam ni ja
gledao, da su se oni borili. Ovo {to sada
pri~aju za nekakav podrum, ja taj podrum
nisam ni vidio niti sam za njega ~uo. Ako
je na{ih poginulo 450 prilikom osloba|anja
[irokog Brijega, {to nije moglo i njih
poginuti pet, {est, deset? Na{e su `rtve bile
strahovito velike, jer se za osloba|anje
Mostara moralo osloboditi [iroki s jedne, i
Nevesinje s druge strane. Dakle, samo za
osloba|anje [irokog 450 partizana je
poginulo.
USTA[E SU @RTVOVALE NAROD
 Ka`ete da ste obi{li samostan. Jeste li
mo`da primijetili le{eve oko samostana?
Oko samostana nije bilo le{eva,
vjerovatno su na{i sve uklonili. Ali, ponavlj- 
25
 PARTIZANSKI ZLO^INI U HERCEGOVINI
 am, to uop{te nije bio predmet mog dolaska
u [iroki Brijeg. Do{ao sam da uspostavim
organizaciju i formiram vlast. A, da
sam u~estvovao u operativnom dijelu oslo-
ba|anja, vjerovatno bih radio {to i ostali:
pucao na neprijatelja. To je rat, i u ratu ba{
nema milosti. U~estvovao sam ranije ja i u
vojnim operacijama. Bio sam u jednoj bitki
gdje je nas 25 opkolilo nekoliko specijalnih
njema~kih jedinica, Trupova, koje su im
slu`ile za uni{tavanje pozadine. Opkolili su
nas i od svitanja do jedan popodne je bila
toliko krvava bitka da je {to se ti~e Trupa
samo jedan ostao `iv, ostali su svi poginuli,
i 11 ih je zarobljeno. Kod nas je bilo pet
mrtvih i desetak ranjenih, to je bila stra{na
borba, radilo se o tome ili }e{ ti njega ili on
tebe. Sve drugo je pri~a. Jesu li se ovi milo-
vali na Sutjesci ili Neretvi? Ili bilo gdje?
Sad ovi tra`e ne{to…

 Da li je nakon zavr{etka borbi u

[irokom bilo smaknu}a i ubistava?
Ja ne znam da je toga bilo. Druga stvar
— kad je izvr{eno oslobo|enje [irokog
Brijega, ili osloba|anja uop}e, podrazumi-
jeva se da je u Zapadnoj Hercegovini, pa i
dijelu Bosne, jo{ najmanje dvije-tri godine
bilo borbi sa usta{ama. U zapadnoj
Hercegovini su postojale ~itave grupe, po
stotinu usta{a, odmetnika, {kripara, zovi ih
kako god ho}e{, koji su se grupisali i nisu se
predavali. Sa njima su na{e jedinice dugo
vodile borbe, a to su u prvom redu radile
OZNA i KNOJ. Armija u tome nije u~estvo-
vala, ali jeste KNOJ, specijalna jedinica za
borbu protiv odmetnika. Bilo je svega tamo,
recimo oko Ljubu{kog je bilo sela u koja mi
nismo smjeli ulaziti i jo{ dvije-tri godine
nakon oslobo|enja jer su ih dr`ali oni —
usta{e! Nije to bilo ba{ tako, kao, danas
oslobo|enje, a sutra hodaj i radi {ta ho}e{.
To su bila stalna proganjanja, ubijanja, rat
poslije rata. U Isto~noj Hercegovini i Bosni
je bila sli~na situacija sa ~etnicima, a ovi
sad sve upro{tavaju.
 Kakav je bila sudbina civila?
Iz pri~a ljudi znam da je [iroki Brijeg
bio prili~no pun civila koji su se povla~ili sa
usta{ama i bje`ali pod uticajem propagande
koja nas je u njihovim o~ima pravila |avoli-
ma. Familije su bile i krvno vezane za
usta{e. [iroki Brijeg se napunio civilima, a
tu je bilo bombardovanja iz zraka, artiljerija
je tukla, vodila se `estoka bitka, bezbeli da
je bilo i civilnih `rtava kao i u svakom dru-
gom ratu, i na svakom drugom mjestu. Mi
smo znali kako }e se stvari razvijati prilikom
osloba|anja Zapadne Hercegovine. Ljubu-
{ki, koji je isto bio ozlogla{en, oslobodili
smo bez ijednog metka. Odr`ali smo preko
na{ih ljudi sastanak s njima u op}ini, i kaza-
li im: ‘Mi napadamo Ljubu{ki i oslobo-
di}emo ga, svi|alo vam se ili ne svi|alo.
^UVANJE TEKOVINA NOR-a
“Nemam se ja kome {ta izvinjavati - ponosan sam {to sam bio na strani pobjednika nad
fa{isti~kim zlom!”
Volja vam dakle da napustite grad, ili nas
sa~ekajte pa }emo ga borbom osloboditi.’
Oni su vidjeli da je |avo odnio {alu, vlast i
vojska napustili su Ljubu{ki i mi smo u{li
bez ispaljenog metka. Civili nisu makli iz
Ljubu{kog, i ni{ta im se nije desilo. Po{to
smo znali da je ostatak Zapadne Hercego-
vine vezan za usta{tvo, ulo`ili smo mnogo
truda da objasnimo da ne}e biti odmazde
nad civilima, da ne vjeruju u usta{ku propa-
gandu. Kad su usta{e na~inili prvi ispad,
prodor iz [irokog prema Vrgorcu i
Metkovi}u, tada je nastupio Osmi korpus i
njih potisnuo. Sa njima je po~eo da bje`i svi-
jet, civili, i mi smo ih odvra}ali da ne bje`e,
da ostanu. Dijelom smo uspjeli, a dio njih
SU\ENJE ZLO^INCIMA
Glupost je pričati da su nakon rata
ljudi suđeni “po kratkom postupku”
 Bili ste okru`ni tu`ilac u Mostaru.
Tada{njoj vlasti spo~itava se da poslije
rata nije uradila dovoljno na proce-
suiranju zlo~ina u vlastitim redovima.
Da li je bilo ikakvih istraga vezanih za
to?
Poslije rata smo mi bili toliko okupirani
~etni~kim i usta{kim zlo~inima da smo stal-
no sudili, samo se od toga nije pravila
pompa, i{lo je sve svojim tokom. Ja kao
tu`ilac tu`io, sud je sudio, zna se ko
izvr{ava presude. Onaj ko je pravio zlo~ine
on je odgovarao, svjestan sam da nije
svako odgovarao iako je i gonjeno i
su|eno. Sje}am se Ante i Mate Gelo, oni
nas nije poslu{ao i oti{li su za usta{ama
prema Bleiburgu za koji sam ja tek poslije
~uo. Splet okolnosti u~inio je da je taj narod
bje`ao sa usta{ama i platili su glavom. Kad
se pri~a pri~a oko Bleiburga, ne govore ko ih
je tamo vodio, ~ija je to vojska bila, {to ne
ka`u da je to vojska kojom su komandovali
Paveli} i Artukovi}, da su radi njih platili
glavom, da ne ispada da su partizani krivi {to
je Paveli} vodio takvu politiku kakvu je
vodio i u kojoj je neko morao da plati
glavom. O tome uop}e ne}e da pri~aju, isto
kao {to ovi sve}enici pri~aju da su na pravdi
Boga stradali. Pa ko ih je doveo u tu pozici-
ju? Nisam ja! Doveli su ih fa{isti Nijemci,
Italijani, Paveli}, oni kojima su slu`ili.
su negdje od Livna, sudilo im se, i to su bili
takvi zlo~inci da kada bi imali 1.000 glava
ne bi ih mogao spasiti, a ni sami to nisu
krili. Tada smo ipak zatvorili i jednog Srbina
zbog la`nog svjedo~enja. Govorio je o
detaljima zlo~ina, i pitamo ga: odakle ti sve
to zna{? Ka`e on: kad su vodili Srbe na
jamu, ja sam i{ao za njima, ~u~nuo za
dra~u i gledao. Izderem se na njega: “Ne
seri! Bio si u poziciji da bje`i{, a ne da ide{
i gleda{!” Poslije prizna da nije ba{ tako
bilo i zatvorimo ga radi la`nog svjedo~enja,
ka`e: koliko god ka`e{ za njih malo je, jer
su toliko zlo~ina u~inili da ne mo`e{
proma{iti. 

26 SLOBODNA BOSNA I 17.2.2011.


RETROFA[IZAM
Neobjašnjivo mi je kako su se
četništvo i ustaštvo pojavili
početkom 90-ih godina
 Kako gledate na to da se mladi
na ovim prostorima sve vi{e okre}u
fa{isti~kim ideologijama i nacizmu?
To ja li~no i mi kao organizacija
osu|ujemo. Mislim da bi oni sada bili u
stanju u~initi ono {to je ~injeno u Drugom
svjetskom ratu. Nacionalizam je jako
opasan, to je jedno jaje iz kojeg se le`e
ortodoksni fa{izam. Pogledaj sada ove
na{e rukovodioce koji zasnivaju politike na
naciji koja im je svetinja i pomo}u koje oni
mogu da plja~kaju fabrike, zatvaraju naro-
de u atare i rade {ta ho}e. Pogledajte {ta
je u~injeno Bo{njacima: toliko je ljudi ubi-
jeno, zna se ko je ubijao, i ti sad mora{ radi
nekog mira da o tome {uti{, negira se
genocid u Srebrenici, pa ovo {ta je HVO
radio po Mostaru, zlo~ini Herceg-Bosne,
USTAŠKI PODMLADAK
“Nacionalizam je jaje iz kojeg
se le`e ortodoksni fa{izam”
 Sve ~e{}e se postavlja teza da su
mnogi pripadnici usta{ke vojske koji su
stradali nakon 1945. “mu~ki ubijeni” i to se
smatra partizanskim zlo~inima…
Zar nije zlo~in dizati se protiv dr`ave
koja je legalna, ~lanica Ujedinjenih nacija?
Ima li pravo ta dr`ava da se brani?
 U medijima iz Zapadne Hercegovine
nerijetko Vas nazivaju krvnikom, i pitaju da
li }ete se ikada ispri~ati za sve {to je
ura|eno u [irokom Brijegu. Kako to
komentirate i osje}ate li potrebu da se
nekome ispri~avate?
17.2.2011. I SLOBODNA BOSNA
razaranje Mostara, Stoca… To mo`e samo
fa{isti~ka politika! Jednima su idoli ~etnici,
drugima usta{e. Ono {to mene najvi{e
~udi je dr`anje omladine: kako omladina
mo`e da prihvata jedno ovakvo stanje?! Mi
smo ’41. reagovali, nismo se mirili s tim,
borili smo se protiv nepravde. Danas ovo-
liko nepravde, stvoreno toliko uslova za
budu}e nepravde, to }emo mi platiti kad-
tad. Pogledajte na{e politi~are: najobi~nija
govna, neznalice, primitivci! Pri~aju o
Republici Srpskoj, a ko to uspostavi? Eno
ih u Haagu. Koje su im tekovine? Ako su im
to tekovine, onda alal im vjera! Ima puno
toga, fa{isti~ke ideologije se bude, sve je
okrenuto naopa~ke, i bojim se da nam se,
ako se tako nastavi, sve ono {to se
de{avalo u proteklim ratovima ne ponovi! 
[ta se ja i kome imam ispri~avati? Ja
sam gra|anin koji je bio u~esnik oslobodi-
la~kog rata u vojsci koja je bila u sastavu
antihitlerovske koalicije. To bi prakti~no
zna~ilo da bi sada trebali i Englezi,
Amerikanci i Rusi da se izvine Hitleru {to
su ga pobijedili. [ta sam ja sada trebao, da
budem usta{a? Nemam se ja kome {ta izvi-
njavati - ponosan sam {to sam bio na strani
pobjednika nad fa{isti~kim zlom!
 Kazali ste da su Dalmatinci bili kivni
na [iroki Brijeg, i da su stradali imovina i
brojne radnje. Da li je bilo jo{ nekog
POBJEDNI^KA ISTINA
stradanja o kojem se govorilo, da li je bilo
govora da je neko ubijen?
Ja ne znam da je. Do [irokog Brijega
smo mi do{li prili~no brzo, skoro bez bilo
kakve borbe. Tamo se zateklo jedno stanje
koje se odr`avalo tako kakvo je bilo.
Pokreti su nastali nakon bje`anja usta{a iz
[irokog Brijega i iz Mostara prema
Sarajevu i granici. Tada je nastalo to pomj-
eranje svijeta. Do tada im se uvijek plasira-
la pri~a da su se povukli samo privremeno,
pa da dolazi Maks Luburi} sa 10.000 usta{a
da spasi [iroki Brijeg i ‘oslobodi ga od
komunista’.
 Ivan Zvonimir ^i~ak iz Hrvatskog
helsin{kog odbora izjavio je da je
“Jugoslavija nastala na genocidu”. Kako to
komentirate?
Mo`e u ovom sistemu pri~ati {ta ho}e.
Kako? Koji su argumenti, bolan? Koji je
argument da je SFRJ nastala na genocidu?
Isto kao i za ove sve}enike: argumente daj!
Koji su to argumenti, gdje su dokazi?
 Da li su Vam poznati slu~ajevi
revan{izma u partizanskim redovima?
U~estvovao sam kao podr{ka u akciji u
kojoj je oslobo|en Vrgorac polovinom
1942. Nisam u~estvovao u samom napadu,
i znam da je tamo ubijeno izme|u 20 i 30
Vrgor~ana, o ~emu su dalmatinski partizani
{utili kao ribe. [ta je tu bilo? Bilo je osvet-
nika kom{ija-kom{iji, koji su na taj na~in
rije{ili njihove lokalne obra~une, i tu je
stradalo najmanje 20 nevinih ljudi.
 Taj i sli~ni slu~ajevi nisu nikada pro-
cesuirani?
Hajde, bolan, pa govorimo o ’42-oj! Ko
}e to tada procesuirati? Nisam do kraja
upu}en, ali znam da je recimo u Isto~noj
Hercegovini bilo slu~ajeva disciplinskih
smjenjivanja sa du`nosti. Pojavilo se lijevo
krivo, pa su ubijali i oni za kojeg se samo
moglo pretpostaviti da je neprijatelj, to je
sprije~eno i ~itavo rukovodstvo je smijenjeno
i raspore|eno. Za su|enja ne znam, treba se
staviti u vrijeme u kojem se to sve de{avalo.
 Pojavljuju se ljudi koji sve ~e{}e
govore o “partizanskim zlo~inima”. Kako
Vi mislite da se sve to treba tretirati?
To je jedan oslobodila~ki rat, imao je
svoje ciljeve: oslobo|enje zemlje od
fa{izma. Nije to nipo{to bio rat u kojem nije
bilo gre{aka, ali generalno je to jedan pro-
gresivan pokret, {to ne mo`e{ kazati za
usta{tvo i ~etni{tvo kojima je svrha bila
ubijanje, slu`enje okupatoru i tu|inu.
Usta{e su slu`ili okupatorima, ubijali prije
svega Srbe, komuniste i neistomi{ljenike,
dok je cilj partizana bio otpor jednoj takvoj
zlo~ina~koj politici. Da su sve bili an|eli, to
ne mogu da ka`em. 
27
KORIDOR 5C NA RASKRSNICI

“Slobodna Bosna“ ekskluzivno otkriva alternativni prometni plan Vlade

Federacije BiH u slučaju da Republika Srpska odustane od izgradnje “svog dijela“
koridora 5C od Doboja do Bosanskog Broda

FEDERALNA VLADA
PREUSMJERAVA KORIDOR 5C
NA TUZLU, BR^KO I ORA[JE!

NOVA VERZIJA TRASE

Zavidovi} - Tuzla - Br~ko

PROMETNI PRIORITET RS-a

Autocesta Doboj - Banjaluka - Gradi{ka

Nova trasa koridora 5C od juga do sjevera i{la bi

teritorijom Federacije BiH
28 SLOBODNA BOSNA I 17.2.2011.
 RS U PROMETNOJ IZOLACIJI

Pi{e: ASIM METILJEVI]

G
OD RIJE^NE DO MORSKE LUKE
rant EBRD-a od pet miliona eura
za izgradnju Mahovljanske petlje
dodatno je podgrijao separatne
Koridor 5C spaja Brčko i Ploče
Nije tajna da u Vladi Tuzlanskog kantona rje{enje - usmjeravanje autoceste preko
prometne ambicije Vlade Repu-
pri`eljkuju takvo rje{enje. Od ranije postoje Tuzle i dalje prema Br~kom, {to bi cijeloj
blike Srpske. Tim prije {to je,
prigovori Tuzle da se nalazi u prometnoj izo- tuzlanskoj regiji donijelo goleme ekonomske
barem prema izjavi premijera RS-a laciji, odnosno da bi u svakom slu~aju tre- prednosti. Koridor 5C prema Tuzli otvorio bi
Aleksandra D`ombi}a, ~elnik EBRD-a u balo izgraditi spojnicu Tuzle s koridorom 5C, perspektivu razvoja rije~nog transporta
BiH Giulio Moreno nagovijestio mogu- ~ak i u slu~aju da RS pristane na izgradnju Savom preko luke Br~ko, koja je plovna do
}nost kreditiranja izgradnje autoceste dionice Doboj - Bosanski Brod. Tuzlake bi, Njema~ke na sjeverozapadu i Crnog mora
Doboj — Banja Luka, koju vlasti RS-a vide nesumnjivo, vi{e obradovalo alternativno na evropskom jugu. 
kao alternativu dionici autoceste Doboj -
Bosanski Brod na koridoru 5C.
Mada ~elnik EBRD-a Giulio Moreno
nije potvrdio D`ombi}evu najavu, ostala je GRANT ZA
ozbiljna sumnja da je EBRD revidirao MAHOVLJANSKU
prometne prioritete u BiH, {to bi, ako se PETLJU
poka`e ta~nim, definitivno ugrozilo izgrad- Direktor ureda EBRD-a
nju autoceste 5C, barem u dijelu koji pro- za BiH Giulio Moreno
lazi kroz Republiku Srpsku.
U prometnoj strategiji Republike
Srpske iz 2005. godine, prometni koridor
5C spominje se tek u fusnoti - umjesto
dionice Doboj - Bosanski Brod na autoces-
ti 5C, Vlada Republike Srpske u vrh
prometnih prioriteta stavila je izgradnju
autoceste Doboj - Banja Luka koja bi se
nastavila na ranije zapo~etu izgradnju auto-
ceste Banja Luka - Gradi{ka.
Jedina prepreka takvoj prometnoj
strategiji RS-a bio je jasan stav dvije rele-
vantne evropske banke - Evropske investi-
cijske banke (EIB)i Evropske banke za

PODRŠKA SA ZADRŠKOM: Mada čelnik EBRD-a Giulio Moreno nije potvrdio

Džombićevu najavu, ostala je ozbiljna sumnja da je EBRD revidirao prometne
prioritete u BiH, što bi, ako se pokaže tačnim, definitivno ugrozilo izgradnju
autoceste 5C, barem u dijelu koji prolazi kroz Republiku Srpsku
obnovu i razvoj (EBRD) - da prioritetno
kreditiraju izgradnju cestovnog koridora
5C, koji je jo{ prije petnaestak godina
uvr{ten na mapu panevropskih cestovnih
koridora.

PROMETNI PRIORITET RS-a

U posljednjih desetak godina nekoliko
vlada Republike Srpske poku{avalo je
prona}i alternativne izvore finansiranja
autoceste Doboj - Banja Luka, no svi dosa-
da{nji poku{aji okon~ani su potpunim kra-
hom. Neslavno je okon~an i koncesioni
aran`man Vlade RS-a s mo}nom gra|evin-
skom tvrtkom Strabag iz Austrije, koja je
nekoliko godina bezuspje{no kucala na
vrata EBRD-a i EIB-a, poku{avaju}i
zaokru`iti finansijsku konstrukciju. No,
EBRD-e i EIB ~vrsto su branili stav da je
koridor 5C apsolutni prometni prioritet
DODIKOV SKADAR NA BOJANI BiH. Zahvaljuju}i takvom opredjeljenju, za
Izgradnja
Izgradnja Mahovljanske
Mahovljanske petlje
petlje po~ela
po~ela je
je 2005.
2005. godine
godine cestovni koridor 5C do sada su otvorene 

17.2.2011. I SLOBODNA BOSNA 29

KORIDOR 5C NA RASKRSNICI
 dvije kreditne linije (Sarajevska zaobilazni-
ALTERNATIVNI SMJER
Direktor federalne Direkcije cesta
Ljubo Pravdi}
USKORO TENDER ZA CESTU TUZLA-ORA[JE
Uspješni pregovori s Češkom
Federalni ministar saobra}aja Nail
[e}kanovi} potvrdio je za Slobodnu
Bosnu aktivnosti federalne Vlade na
izgradnji autoceste Tuzla -Ora{je. Idejni i
izvedbeni projekat za ovu cestu ura|en
je davno a federalni zvani~nici otvorili su
pregovore s nekoliko potencijalnih inos-
tranih investitora koji su pokazali interes
za kreditiranje ovog projekta. Kako smo
PREGOVORI
PRI KRAJU
Federalni ministar
sabra}aja Nail
[e}kanovi} tra`i
investitora za auto-
cestu Tuzla - Ora{je
30
EKONOMSKA PUSTO[ OD DOBOJA DO BRODA
Hrvatska Posavina bez Hrvata
Rasprostranjeno je uvjerenje me|u
raseljenim Hrvatima Posavine da Vlada
RS-a namjerno zapostavlja izgradnju kori-
dora 5C od Doboja prema Bosanskom
Brodu kako bi usporila ekonomski opo-
ravak ovog kraja koji su do pred rad
ve}inski naseljavali Hrvati. Povratak
Hrvata nakon rata na potez od Doboja do
ca, te jo{ ~etiri dionice) u ukupnom iznosu
od oko 700 miliona eura. Istovremeno,
EBRD-e i EIB odbili su sve poku{aje vlade
RS-a da otvori kreditnu liniju za izgradnju
“alternativne“ autoceste Doboj - Banja
Luka koja za vlasti RS-a predstavlja apso-
lutni prometni prioritet.
TUZLA
UMJESTO DOBOJA
Budu}i da je jasno kako Vlada RS-a nije
pokazala ni najmanji interes za izgradnju
doznali, nejkonkretniji pregovori vode se s
Vladom ^e{ke koja je spremna kreditirati
izgradnju autoceste Tuzla - Ora{je, ali
pod uvjetom da najmanje 50 posto rado-
va pripadne njihovim gra|evinskim kom-
panijama.
Trasa Tuzla - Ora{je duga je 70 kilo-
metara a izgradnja je procijenjena na oko
450 miliona eura. 
Bosanskog Broda skoro je zanemarljiv, a i
oni rijetki koji su se odlu~ili vratiti sve ~e{}e
prodaju imanja zbog izostanka bilo kakve
ekonomske perspektive. Izgradnja auto-
ceste nesumnjivo bi “o`ivjela“ ovo
podru~je koje i danas izgleda jednako
sablasno kao i prije 15 godina kada su
stala ratna razaranja. 
koridora 5C od Doboja prema Bosanskom
Brodu, u nekim federalnim insitucijama
ve} dulje vremena razra|uje se alternativno
rje{enje u slu~aju da izgradnja koridora 5C
bude zaustavljena kod Doboja. U tom bi se
slu~aju, po svemu sude}i, cestovni koridor
5C usmjerio prema Tuzli (od Zavidovi}a
preko Vozu}e i Banovi}a) i dalje prema
Br~kom i Ora{ju. O tom prijektu prvi je u
javnosti progovorio direktor Federalne
direkcije cesta Ljubo Pravdi}. Prije neko-
liko dana Pravdi} je izjavio da ne treba
polagati prevelike ambicije u rekonstrukci-
ju regionalne ceste izme|u Sarajeva i Tuzle
preko Olova i Kladnja, “jer je najbolja veza
Sarajeva s Tuzlom koridor 5C“.
Sarajevski saobra}ajni institut IPSA
oti{ao je korak dalje: jo{ prije dvije godine
dovr{io je idejnu studiju cestovnog korido-
ra od Zavidovi}a prema Tuzli, koja je pre-
mijerno predstavljena u`em politi~kom
vrhu Tuzlanskog kantona.
Naravno, cestovni koridor od Doboja
prema Bosanskom Brodu i dalje ostaje
prometni prioritet federalne Vlade, i alter-
nativno rje{enje aktivirat }e se samo u
slu~aju da Vlada RS-a istraje na blokadi
izgradnje ove dionice koridora 5C.
Vlada Republike Srpske slu`beno nika-
da nije odustala od izgradnje “svog dijela“
koridora 5C od Doboja do Bosanskog
Broda, no u neformalnim razgovorima s
federalnim partnerima zvani~nici RS-a dali
su do znanja da ih koridor 5C ni najmanje
ne interesira. To su, uostalom, pokazali i na
djelu: to je jedini dio koridora 5C za koji jo{
uvijek ne postoji niti jedan dokument! ^ak
ni idejna studija. Vlada RS-a odbija bilo
kakve razgovore o koridoru 5C, vjeruju}i
da }e na koncu EBRD i EIB ipak pristati na
kreditiranje alternativnog koridora od
Doboja prema Banjoj Luci.
Ako je vjerovati premijeru RS-a
Alaksandru D`ombi}u, ~elnici EBRD-a
nedavno su u Banjoj Luci pokazali spremnost
na popu{tanje. Na izvjestan na~in to potvr|uje
i nedavni grant EBRD-a za izgradnju
Mahovljanske petlje, glavnog saobra}ajnog
~vori{ta na autocesti Banja Luka - Gradi{ka i
autocesti Banjaluka -Doboj. 
SLOBODNA BOSNA I 17.2.2011.

Najskuplja vozila za neučinkovitu sarajevsku policiju
MUP Kantona Sarajevo na tenderu sa sumnjivim
kriterijima nabavio automobile skuplje za milion
maraka od konkurencije
Pi{e: NEDIM HASI]
Foto: MARIO ILI^I]
^
elni ljudi Ministarstva unutarnjih poslo-
va Kantona Sarajevo po~astili su ovih
dana sebe i svoje policajce novim
vozilima. Po starom dobrom obi~aju, polica-
jci MUP-a Kantona Sarajevo u uvi|aje
nakon svakodnevnih pucnjava i bomba{kih
napada u glavnom gradu BiH ubudu}e }e i}i
u novim Volkswagen golfovima {este gen-
eracije. Ukoliko izuzmemo skupe, nama
pomalo egzoti~ne marke kakve su Lexus,
BMW ili Mercedes, jasno je kako }e trenu-
ta~no najneu~inkovitija policija u dr`avi
patrolirati u najskupljim automobilima u
takozvanoj kompakt klasi. Cijela stvar za
BiH, odnosno za MUP Sarajevskog kantona
ne bi bila nimalo neobi~na, jer se od
zavr{etka rata policajci i njihovi nadre|eni
voze u golfovima, da nije u najmanju ruku
sramotna ~injenica da se MUP Kantona
Sarajevo u doba najgore recesije, u danima
kada cijene kruha rastu svakodnevno
vrtoglavom brzinom, odlu~io na kupovinu
najskupljih automobila u klasi, iako se na
tr`i{tu modeli istih karakteristika mogu na}i
po neuporedivo ni`im cijenama. Da cijela
stvar sa kupovinom novih vozila u doba
najve}e poslijeratne ekonomske krize u
zemlji bude jo{ gora, tender za nabavku
vozila skrojen je tako da njegove kriterije,
odnosno, karakteristike potrebnih vozila,
17.2.2011. I SLOBODNA BOSNA
TENDER BEGOVI
Sarajevski policajci
vozit }e se u novim
golfovima koji su, u
prosjeku, desetak
hiljada KM skuplji od
konkurentskih vozila
iste klase
ispunjava isklju~ivo Golf {este generacije.
Kako saznajemo, tender za nabavku vozila
napravljen je tako da se u specifikacijama
koje je bilo potrebno ispuniti doslovno
iskopirane karakteristike najskupljeg auto-
mobila u toj klasi. Primjerice, navedeno je
kako automobil koji se tra`i ne smije biti
du`i od ~etiri metra i 22 centimetra.
N
imalo slu~ajno, to je du`ina Golfa {este
generacije a tom je karakteristikom iz
utrke za posao izba~en Hyundai i30, koji
je duga~ak ~etiri metra i 25 centimetara, iako je
skoro 12 hiljada maraka jeftiniji od Golfa.
Cijena najjeftinijeg Golfa VI, pokretanog
dizel motorom od 1.600 kubika i sa 90 KS, sa
skromnom opremom, kako stoji na slu`benoj
stranici volkswagen.ba je 31.377 maraka. U
isto vrijeme, Hyundaijev model i30, sa istim
motorom, mnogostruko bogatijom opremom
i skoro dvostruko du`om garancijom kako na
godine tako i na kilometre, jeftiniji je 6.572
marke. Treba naglasiti kako Golf VI sa opre-
mom koju ima najjeftiniji Hyundai ko{ta
skoro {est hiljada maraka vi{e od osnovnog
modela, tako da u kona~nici razlika u cijeni
po jednom automobilu iznosi vi{e od 12 hilja-
da maraka. Ista je situacija i sa modelima
KIA, ta~nije modelom Ceed koji spada u
klasu Golfa i koji je od ovog automobila jef-
tiniji skoro sedam hiljada maraka a za razliku
od Golfa ima garanciju od sedam godina ili
150 hiljada pre|enih kilometara. Ista je
SKANDAL NEDJELJE
situacija i sa Fordovim modelom Focus, kao i
sa ostalim modelima Volkswagenu
konkurentnih proizvo|a~a. “Mi smo godina-
ma u~estvovali na tenderima i na kraju smo
odustali jer je svaki tender za nabavku polici-
jskih vozila skrojen tako da na njemu pobije-
di isklju~ivo Volkswagen“, ka`u nam zastup-
nici ostalih automobilskih marki za BiH.
“Kada uzmete tendersku dokumentaciju,
ubrzo vidite da su pravila napravljen tako da
je, da se na{alim, napravljen copy-paste
karakteristika Golfa. I bez obzira {to imate
dvostruko du`u garanciju, jeftiniji servis i
rezervne dijelove, nemjerljivo vi{e opreme,
jer ti golfovi nemaju ni radio prijemnik u
autu, znate da nemate {anse na tenderu.
Jedno {to mo`ete dobiti jeste nabavka nekih
specifi~nih terenskih vozila koje VW ne
proizvodi.“
U
oliko se zna da je, kako saznajemo,
MUP nabavio 90 vozila, jasno je kako
su gra|ani Sarajeva o{te}eni za naj-
manje milion maraka koje su se mogle
u{tedjeti po{tenom nabavkom drugih jed-
nako kvalitetnih vozila. No, koga briga za to.
Va`no je da se trenutno najneuspje{nija poli-
cija u dr`avi na uvi|aje svakodnevnih pucn-
java doveze u najskupljim autima. Da li nji-
hov radi zaslu`uje nagradu u vidu skupih
golfova, najbolje znaju gra|ani Sarajeva koji
se posljednjih mjeseci ni u vlastitim domovi-
ma ne osje}aju sigurnima. 
31
EKSKLUZIVNO ISTRA@IVANJE “SB”

MLADIĆEVA MREŽA U BiH

Novinari našeg lista istražili su “gdje su, šta rade” bivši oficiri Vojske RS-a
najbliži suradnici bjegunca RATKA MLADIĆA, ali i drugih generala koji su u
Haagu presuđeni za ratne zločine i došli do zapanjujućih otkrića: ratni i poratni
stručnjaci za obavještajno-špijunske poslove koji su penzionisani nakon prisilnog
raspuštanja zloglasnog 410. obavještajnog centra Vojske RS-a dobili su nove
civilne poslove na kojim se bezbjedno bave starim osnovnim “djelatnostima”!

NA STRATE[KIM MJESTIMA
U RS-u I BiH GENERALI I
OFICIRI IZ PRVOG E[ALONA
RATKA MLADI]A
prislu{kivanje veza i telekomunikacija. predsjednik Komisije za sigurnosnu prob-
Pi{e: ISTRA@IVA^KI TIM “SB” Svojim uticajem omogu}io je svom kumu lematiku u Udru`enju banaka BiH.
pukovniku Radetu Simi}u, pripadniku Pukovnik Rajko ^konjovi} na ~elu je

D
ok generala Ratka Mladi}a, naj-
tra`enijeg ha{kog optu`enika,
tra`e svjetski lovci na glave, nje-
govi najodaniji oficiri i generali
koji su penzionisani vi{e od deset
godina pravilno su raspore|eni u
najva`nijim institucijama Republike Srpske
i Bosne i Hercegovine! I pored toga {to pri-
maju visoke penzije, plate za njihove savjet-
ni~ke i druge visokopozicionirane poslove
iznose i po nekoliko hiljada maraka.
Tako je, recimo, penzionisani pukovnik
\uro Beronja ve} nekoliko godina savjet-
nik za bezbjednosnu politiku ~lana
Predsjedni{tva BiH Neboj{e Radmanovi}a,
gdje prima platu od oko tri hiljade KM kao
i invalidninu kao oboljeli od PTSP-a.
Beronja je biv{i bezbjednjak, upu}eni
izvori tvrde da je kao dokazani kontraobav-
je{tajac postao pripadnik biv{eg 410.
obavje{tajnog centra. U JNA je, a kasnije u
vojsci RS-a obavljao poslove vezane za
Oru`anih snaga BiH, da postane vojni pred-
stavnik BiH u NATO komandi u Napulju.
Istra`uju}i ko se sve od biv{ih
Mladi}evih bezbjednjaka i najbli`ih oficira
involvirao u institucije BiH i RS-a, do{li
smo do zapanjuju}eg podatka. Gotovo da
nema institucije u kojoj se ne nalazi bar
jedan od Mladi}evih ratnih saradnika. Tako
je, recimo, penzionisan pukovnik Rano
Pepi} ve} nekoliko godina savjetnik minis-
tra MUP RS-a Stanislava ^a|e. Od biv{eg
predsjednika RS-a Rajka Kuzmanovi}a
pro{le godine dobio je orden Milo{a
Obili}a za “iskazan visok stepen
profesionalnosti”. Njegov kolega pukovnik
Du{ko ]etkovi} savjetnik je za dru{tvene
(!?) djelatnosti predsjednika RS-a Milorada
Dodika. General Cvjetko Savi}, posljednji
na~elnik General{taba VRS, raspore|en je
u sekretarijatu Vlade RS-a za saradnju sa
Ha{kim tribunalom i zamjenik je direktora
Republi~kog centra za istra`ivanje ratnih
zlo~ina, dok je general Dragomir Keserovi}
Direkcije za trgovinu oru`jem. Pukovnici
Mirko Trivi} i Rajko Kecman raspore|eni
su u Direkciju civilne za{tite RS-a, general
Stamenko Novakovi} u Oru`anim je snaga-
ma BiH, dok je pukovnik Mile Pani}
zaposlen u Poreskoj upravi RS-a.
Pozabavimo se ratnim biografijama i
zaslugama nekim od njih.
General Dragomir Keserovi} tokom
rata u BiH bio je u Upravi bezbjednosti
Glavnog {taba VRS, ~iji je na~elnik bio
Ljubi{a Beara, koji je pro{le godine u
Ha{kom tribunalu zbog genocida u
Srebrenici osu|en na do`ivotnu kaznu
zatvora.
Keserovi} je sada predsjednik Komisije
za sigurnosnu problematiku koja je
uspostavljena u okviru Udru`enja banaka
BiH. Ovaj penzionisani pukovnik bio je i
pomo}nik ministra odbrane u Vladi RS-a.
Visoki predstavnik OHR-a Paddy Ashdown
2004. godine ga je zbog aktivne podr{ke
osumnji~enima za ratne zlo~ine i njihovom 

Milorad Dodik i Neboj{a Radmanovi} okru`eni su biv{im

oficirima KOS-a koji su nakon penzionisanja “prekomandovani”
u sve va`ne civilne “punktove” institucije RS-a i BiH!
32 SLOBODNA BOSNA I 17.2.2011.
 GDJE SU, [TA RADE MLADI]EVI POMAGA^I

Foto: REUTERS
OBAVJE[TAJCI U SLU@BI
RATKA MLADI]A
Oficiri biv{e VRS odani svom
generalu Ratku Mladi}u pravilno su
raspore|eni na visoke funkcije u
institucijama RS-a i BIH

17.2.2011. I SLOBODNA BOSNA 33

 EKSKLUZIVNO ISTRA@IVANJE “SB”
1 3
BiH U KAND@AMA KOS-a
1. U vrijeme mandata Milorada Dodika penzionisani kontraobavje{tajci iz zloglasnog 410. obavje{tajnog centra su unaprije|eni i rehabilitovani; 2.
Pukovnik Milan Bogdanovi}; 3. General Dragomir Keserovi}; 4. Pukovnik Mirko Trivi}; 5. Pukovnik Petar Salapura, biv{i {ef 410. obavje{tajnog centra
 skrivanju smijenio sa du`nosti na~elnika
Uprave za obavje{tajne poslove Vojske RS-a
i zabranio mu obavljanje svih javnih
funkcija. Keserovi} se i dalje nalazi na
crnoj listi. U me|uvremu je postao profesor
na banjalu~kom fakultetu Sinergija. Svoju
magistarsku i doktorsku titulu stekao je,
kao i ve}ina njegovih kolega oficira i bezbj-
ednjaka, na Fakultetu za bezbjednost u
Beogradu. Upu}eni izvori tvrde da
Keserovi} ima velikog uticaja i u OS BiH i
to preko svog sestri}a, vojnog obavje{tajca,
majora Nevenka Vranje{a, kojem je prije
nekoliko godina osigurao i vi{egodi{nje
profitabilno vojno predstavljanje BiH u
respektabilnom vojno-sigurnosnom centru
RACVIAC u Zegrebu. I Vranje{ je prije pet
godina magistrirao, naravno na Fakultetu
bezbjednosti u Beogradu.
Zanimljiva je Keserovi}eva kontraoba-
vje{tajna djelatnost pri 410. obavje{tajnom
centru.
Nadle`nost nad 410. obavje{tajnim cen-
trom imala je Obavje{tajna uprava RS-a
koju su kontrolisali General{tab VRS,
Ministarstvo odbrane i predsjednik Vrho-
vnog savjeta odbrane, odnosno predsjednik
34
RS-a. Nakon preuzimanja predsjedni~ke
funkcije Dragan ^avi} je intenzivno radio
na ja~anju vojnih organa u RS-u i njihovoj
kontroli i na ~elne pozicije je postavio
sebi odane kadrove. Tako je na ~elo
Obavje{tajne uprave doveo pukovnika
Dragomira Keserovi}a, s kojim se poznaje
jo{ iz rata kada je ^avi} bio pripadnik vojne
policije, a Keserovi} njegov nadre|eni.
Kontraobavje{tajca Keserovi}a, koji je bio
izuzetno odan generalu Ratku Mladi}u,
poku{avao je da progura na mjesto na~elni-
ka General{taba VRS umjesto generala
Momira Zeca, koji je morao napustiti
funkciju zbog prikrivanja ~injenica o aferi
Orao. Me|utim, me|unarodna zajednica je
onemogu}ila Keserovi}evo postavljenje na
ovu funkciju.
[TA JE SFOR OTKRIO U 410. CENTRU
U vrijeme kada je SFOR izvr{io upad u
410. centar, uklju~uju}i i pretres deta{mana
u Bijeljini, i zaplijenio arhivu ovog centra,
na~elnik Obavje{tajne uprave pukovnik
Keserovi} izvukao se na zadnji izlaz i pobj-
egao sa torbom punom dokumenata
provukav{i se kroz `icu u ogradi. Detaljna
analiza rada ovog centra pokazuje njihovu
umije{anost u sve poratne obavje{tajne
afere u RS-u. Pomenu}emo aferu Pauk u
kojoj je razotkrivena grupa srpskih
obavje{tajaca, biv{ih Mladi}evih pratilaca i
krvnika iz Srebrenice koji su radili i za
francusku obavje{tajnu slu`bu ili afera u
kojoj je otkriveno da je Ratno vazduho-
plovstvo RS-a elektronski prislu{kivalo
SFOR preko radarskog centra u Lisini
nedaleko od Banje Luke. Na zaplijenjenim
disketama prona|eni su izvje{taji iz sjedi{ta
NATO-a u Briselu, kao i podaci o vezama s
nekim francuskim oficirima i ruskim diplo-
matama preko kojih su stizale informacije o
planovima me|unarodih snaga prema
Radovanu Karad`i}u i Ratku Mladi}u. I
pored o~iglednih dokaza o {pijunskim
aktivnostima, me|unarodna zajednica nije
sankcionisala tada{nji vojni vrh Republike
Srpske.
Me|utim, Keserovi} }e godinu dana
kasnije kao pomo}nik ministra odbrane RS-a
svjedo~iti u Ha{kom tribunalu i tom pri-
likom ustvrditi da je Ratko Mladi} 1995.
godine naredio prebacivanje zarobljenih
srebreni~kih Bo{njaka u Bratunac.
SLOBODNA BOSNA I 17.2.2011.

Keserovi}, biv{i visoki oficir za bez-
bjednost pri Glavnom {tabu Vojske
Republike Srpske, rekao je to kao svjedok
odbrane na su|enju biv{em pukovniku
ZA[TITA MLADI]EVIH PROFESIONALACA
Dodik najveće povjerenje
ima u ljude iz 410.
kontraobavještajnog centra
Milorad Dodik je
novcem iz bud`eta RS-a
organizovao ilegalnu obav-
je{tajnu i policijsku slu`bu,
koja broji nekoliko stotina
ljudi, a kojom rukovode
biv{i kontraobavje{tajci iz
410. obavje{tajnog centra.
Dodik je namjeravao da
svoju privatnu vojsku insti-
tucionalizuje, formiraju}i
vladinu agenciju za obezbj-
e|enje objekata, ali je od me|unarodne
zajednice sprije~en u tome. Nakon toga
okrenuo se za{titarskim agencijama, neke
od njih preuzeo, a neke formirao preko
svojih ljudi od povjerenja, zapo{ljavaju}i u
njima isklju~ivo nekada{nje pripadnike
vojnih obavje{tajnih slu`bi, policije i speci-
jalnih vojnih jedinica. Komandant tih snaga
je Milo{ ^ubrilovi} ^ubri, a njegov zamj-
enik je Velibor [otra.
Direktor za{titarske agencije Alfa u
Banjoj Luci je Vlado @ganjac, ~ovjek ha{-
kog optu`enika Stojana @upljanina, {to
upu}uje na zaklju~ak da i on ima udjela u
firmi. Alfa broji izme|u 70 ljudi, a svi
rukovodioci u Banjoj Luci su pripadnici zlo-
glasnog 410. vojnoobavje{tajnog puka.
[otra je za vrijeme rata bio u pratnji
generala Ratka Mladi}a. Tokom rata je
17.2.2011. I SLOBODNA BOSNA
GDJE SU, [TA RADE MLADI]EVI POMAGA^I
4 5
VRS Vidoju Blagojevi}u, optu`enom za
sau~esni{tvo u genocidu u Srebrenici.
Prema optu`nici i ranijim presudama
Ha{kog tribunala, oko 7.000 muslimanskih
bio umije{an u kriminalni
Velibor
Velibor
lanac krivotvorenja i rastu-
[otra
[otra
ranja falsifikovanog novca,
zbog ~ega je bio i
zatvoren, ali je na Mla-
di}evu intervenciju oslo -
bo|en. Po~etkom 1998.
godine njegov prijatelj Du-
{an Todi} Plovak ga
smje{ta u kabinet Manojla
Milovanovi}a, ministra
odbrane u prvoj Dodikovoj
vladi. Tu poziciju [otra iskori{tava da bi
za samoranjavanje naplatio 50 hiljada
maraka. Sve vrijeme nakon rata [otra je
odr`avao sastanke sa Brani slavom
Puhalom, biv{im Mladi }evim {efom
obezbje|enja u beogradskoj Vili Bosanka.
U dokumentima strane obavje {tajne
slu`be se navodi da je [otra spona sa
pomaga~ima i finansijerima Mladi}evog
skrivanja. [otra je jedno vrijeme bio pri-
padnik 410. obavje{tajnog centra, koji se
bavio ilegalnim aktivnostima prislu{kivanja,
zbog ~ega je akcijom SFOR-a rasformi-
ran tokom 2003. godine. Na ~elu 410.
obavje{tajnog puka nalazio se pukovnik
Petar Salapura, koji je rukovodio poslovi-
ma pra}enja Biljane Plav{i} i takozvane
demokratske struje, a koji je tako|er
danas odan Dodiku. 
zarobljenika je u danima poslije ulaska
VRS u enklavu, 11. jula 1995., preba~eno u
Bratunac, a zatim u okolinu Zvornika gdje
su ih pripadnici VRS organizovano strijelj-
ali. Keserovi} je ispri~ao da je 17. jula
1995. u selu Nova Kasaba od majora VRS
Malini}a ~uo da je “izme|u 2.000 i 3.000
zarobljenika sa seoskog stadiona prevezeno
u Bratunac”. “Rekao mi je da je to naredio
komandant Glavnog {taba general Mladi},
koji se pri prolasku kroz selo i obratio
zarobljenicima”, rekao je Keserovi}. On je
potvrdio da organi bezbjednosti VRS
nikada nisu pokrenuli istragu o tome {ta se
dogodilo sa zarobljenicima iz Srebrenice.
Nakon {to se na{ao na Ashdownovoj
listi, Keserovi} se zapo{ljava u banjalu~koj
Novoj banci, a u posljednjih nekoliko godi-
na nalazi se na mjestu predsjednika Komisije
za sigurnosnu problematiku u okviru
Udru`enja bankara BiH i potpuno je upoznat
sa svim sigurnosnim procedurama banaka u
BiH i prema njima instruktivno djeluje.
SABORCI ZDRAVKA TOLIMIRA
Pukovnici Janko Kecman i Mirko Trivi}
zaposleni su u Direkciji civilne za{tite RS-a.
Pukovnik Trivi} je tokom rata bio komandat
Druge romanijske brigade VRS, koja je u
julu 1995. godine u~estvovala u operaciji na
Srebrenicu “Krivaja 95”, kada je pogubljeno
preko sedam hiljada Bo{njaka. Trivi} je bio
na ~elu jedne od borbenih jedinica formiranih
za operaciju “Krivaja 95”, a u Srebrenicu je
u{ao 11. jula 1995. godine, neposredno prije
Mladi}a i njegove pratnje.
Trivi} je prije dva mjeseca u Ha{kom tri-
bunalu svjedo~io na su|enju generalu
Zdravku Tolimiru, biv{em Mladi}evom
pomo}niku za obavje{tajne poslove i bezbj-
ednost u Glavnom {tabu VRS. Ina~e, Trivi}
je svjedo~io i na su|enju sedmorici oficira
vojske i policije bosanskih Srba, osu|enih u
prvom stepenu za zlo~ine u Srebrenici i
@epi, za koje se ina~e tereti i Tolimir. Tom
prilikom Trivi} je svjedo~io da su operaciju 
35
 EKSKLUZIVNO ISTRA@IVANJE “SB”
 zauzimanja srebreni~ke enklave “Krivaja
95” srpske snage poduzele zbog gubitaka
koje su prethodno pretrpjele.
Trivi} se u decembru pro{le godine u
ha{koj sudnici slo`io sa Tolimirom da je za
pad Srebrenice zapravo odgovorno ruko-
vodstvo BiH. Iako je tvrdio da je operacija
bila “izazvana” napadima pripadnika
Armije BiH, Trivi} je rekao da bi se priro-
da dejstava jedinica VRS tokom operacije
na Srebrenicu “prije mogla opisati kao
gonjenje a ne spre~avanje boraca 28. divi-
zije da napuste enklavu”.
Trivi} je jedan od najve}ih investitora u
Banjoj Luci i gradi vi{espratnice na najat-
raktivnijim parcelama u gradu. Zbog nje-
govih megalomanskih poduhvata mijenja
se regulacioni plan grada. Vlasnik je poz-
nate banjalu~ke picerije San Remo koju
posje}uju uglavnom biv{i i sada{nji bezbj-
ednjaci i obavje{tajci. U Republici Srpskoj
je jedini distributer “La costa” garderobe.
Pukovnik Du{ko ]etkovi} ve} godina-
ma se nalazi na funkciji savjetnika pred-
sjednika RS-a. Bio je savjetnik u vrijeme
Kuzmanovi}evog mandata i sada Milorada
Dodika. Prema dokumentima Oru`anih
snaga BiH, u vrijeme uspostavljanja zajed-
ni~kog Ministarstva odbrane, dok je bio
komandant logisti~ke baze Vojske RS-a u
Doboju, u~estvovao je u malverzacijama sa
velikim koli~inama nafte, koju je zapravo
isporu~ivao tada{njem re`imu Milorada
Dodika, za {ta je nekoliko godina kasnije
nagra|en funkcijom savjetnika u uredu
predsjednika RS-a.
Pukovnik Milorad Bukva direktor je JP
Donja Gradina u Bosanskoj Dubici, koja se
bavi za{titom memorijalnog kompleksa
podignutog u znak sje}anja na `rtve usta{kih
zlo~ina tokom Drugog svjetskog rata. Bukva
je tokom agresije na BiH bio glavni oficir
bezbjednosti Sarajevsko-romanijskoj kor-
pusa i ~ovjek koji je do detalja upoznat sa
svim zlo~inima po~injenim na podru~ju
Sarajeva. Ne{to kasnije je obavljao funkciju
glavnog Mladi}evog bezbjednjaka pod
~ijom komandom su se vr{ila iscrpljuju}a
ispitivanja, mu~enja i ubistva zarobljenih
Bo{njaka i Hrvata. Milorad Bukva je u toku
rata, a i poslije, bio prvi pretpostavljeni
vojnom obavje{tajcu OS BiH pukovniku
Stevanu Daki}u, koji je poznat po tome {to je
prije dvije godine, tokom putovanja u
Hilandar, obi{ao prostoriju u kojoj se na zidu
nalazi fotografija ratnog zlo~inca Ratka
Mladi}a. Tom prilikom Daki} se slikao pored
nje, no zbog toga nikada nije bio
sankcionisan. [tavi{e, ubrzo je napredovao i
to sticanjem zvanja mastera na Fakultetu
bezbjednosti u Beogradu, za koje je poznato
da je pod uticajem srbijanskih slu`bi bezbj-
ednosti. ]etkovi} i Bukva, kao pripadnici
VRS, dugo su primali platu iz Beograda,
preko takozvanog 30. kadrovskog centra.
36
CIVILNI POSLOVI
MLADI]EVIH OFICIRA
Ratni
Ratni ii poratni
poratni vojno-
vojno-
obavje{tajni
obavje{tajni sistem
sistem RS-a
RS-a ostao
ostao
je
je odan
odan Beogradu
Beogradu ii generalu
generalu
Ratku
Ratku Mladi}u
Mladi}u
Oficir Milomir Graji}, sada{nji {ef
Odjeljenja u sektoru za obavje{tajno-bezbj-
ednosne poslove Ministarstvo odbrane BiH,
tokom 1992. i 1993. godine obavljao je
du`nost na~elnika artiljerije u Sarajevsko-
romanijskom korpusu pod ~ijom komandom
su po~injeni najve}i zlo~ini nad gra|anima
Sarajeva. Generali Vojske RS-a Stanislav
Gali} i Dragomir Milo{evi} su u Haagu
osu|eni za te zlo~ine, izazvane granatiranj-
em civilnih ciljeva. Me|utim, Graji} je, iako
tada{nji glavni artiljerac, do danas ostao
neka`njen. Shvativ{i razmjere zlo~ina
po~injenih nad gra|anima Sarajeva, Graji}
je krajem 1993. godine napustio VRS i
preuzeo ~elnu funkciju izvr{ne vlasti u
Sokocu. Bio je i sekretar u Ministarstva
odbrane RS-a, me|utim upu}eni izvori tvrde
da je Graji} dokazani kontraobavje{tajac i
pripadnik biv{eg 410. obavje{tajnog centra.
PUKOVNIK ^KONJOVI],
UTICAJNI TRGOVAC ORU@JEM
Penzionisani pukovnik Rajko ^kon-
jovi} tako|er je kadar 410. obavje{tajnog
centra. Tokom ratu u BiH bio je na~elnik
{taba u 27. brigadi Kraji{kog korpusa.
Penzionisan je u Vojsci RS-a, ali mu to ne
smeta da trenutno obavlja funkciju direkto-
ra Direkcije za promet naoru`anja i vojne
opreme u Republici Srpskoj, dakle trgovi-
nu oru`jem. Ovu funkciju je dobio zah-
valjuju}i kumstvu sa funkcionerom SNSD-a
Rajkom Vasi}em, koji vrlo ~esto u svojim
javnim istupima koristi i promovi{e ^kon-
jovi}eve analize o pitanju vi{kova
naoru`anja i vojne opreme u BiH, raspod-
jele vojne imovine entitetima, te plasiranju
optu`bi na ra~un namjenske industrije u
BiH. Smatra se da je ^konjovi}, kao siva
eminencija, jedan od glavnih ko~ni~ara u
procesu popisa i raspodjele dr`avne
imovine za potrebe OS BiH. Nalazi se u
rukovodstvu Ski saveza BiH.
Penzionisani pukovnik Milan Bogda-
ni}, kojeg je Dragan ^avi} prije nekoliko
godina postavio na ~elo Komisije za
Srebrenicu, do prije nekoliko dana obavljao
je zna~ajnu funkciju u Institutu za nestale
osobe BiH. Tokom rata bio je organ bezbj-
ednosti Prvog kraji{kog korpusa na ~ijem
se ~elu nalazio pukovnik Stevo Bogojevi}.
Za njega su se u ratu vezivale pri~e o
trgovini le{evima u komisijama za razmj-
enu. Bogdani} je penzioner ve} deset god-
ina, me|utim to nije smetalo ovom bezbjed-
njaku da se zaposli u institucije BiH i
obavlja visoku funkciju.
General Cvjetko Savi}, posljednji
na~elnik General{taba VRS, koji je u svojoj
vojni~koj karijeri zaslu`io nekoliko
krivi~nih prijava za kriminal, nalazi u
Sekreterijatu Vlade RS-a za saradnju sa
Ha{kim tribunalom i zamjenik je direktora
Republi~kog centra za istra`ivanje ratnih
zlo~ina. Savi} je u ratu bio bezbjednjak, a
pouzdani izvori tvrde da je nakon rata bio
pripadnik 410. obavje{tajnog centra. Od
1.1.2004. bio je na~elnik General{taba
Petog korpusa Vojske Republike Srpske u
tada ve} zajedni~kim Oru`anim snagama
BiH. Bio je drugi predsjednik Komisije za
ispitivanje istine o stradanju Srba, Hrvata,
Bo{njaka, Jevreja i ostalih u Sarajevu od
1992. do 1995. godine koju je formirao
Savjet ministara BiH. Plata u komisiji bila
je oko dvije hiljade KM, me|utim Komisija
dok se on nalazio na njenom ~elu nije
uradila ni{ta. Mandat Cvjetku Savi}u u
Komisiji istekao je juna 2007. godine.
Visoki predstavnik Paddy Ashdown smije-
nio je Savi}a u aprilu 2004. iz Komisije
za Srebrenicu Vlade RS-a zbog opstrukcija.
Sredinom pro{le godine ovaj kontraobavj-
e{tajac posebno se anga`ovao oko
skupljanja dokaznog materijala o slu~aju
“Dobrovolja~ka ulica”.
Navedeni oficiri predstavljaju samo dio
mre`e kontraobavje{tajaca koji se ostali
odani svojoj slu`bi i profesiji. Ve}ina njih
je nakon rata primila po dva puta otprem-
nine iz bud`eta, nekoliko puta su odliko-
vani od vlasti RS-a i Srbije, a istovremeno
napredovali u instuticijama RS-a i BiH.
Upu}eni izvori tvrde da su ovi biv{i bezbj-
ednjaci oja~ali otkako se na ~elu RS-a
nalazi Milorad Dodik i da ratni i poratni
vojno-obavje{tajni sistem RS-a, koji je
nesumnjivo ostao odan Beogradu i genera-
lu Ratku Mladi}u, kontinuirano i uspje{no
nadzire i usmjerava procese u Bosni i
Hercegovini… 
SLOBODNA BOSNA I 17.2.2011.
 Izvu~en jackpot u igri LOTO
U Konjic odlazi
650.000KM

Sretni dobitnik koji je svoj listi} uplatio u ponedjeljak 14.02.2011. u

Konjicu, na uplatnom mjestu Lutrije BiH u ulici Trg dr`avnosti bb., i koji je
prekri`io prave brojeve postao je bogatiji za 650.000KM.

Brojevi koji su ovom igra~u donijeli dobitak su 1, 11, 21, 27, 29, 30.

Dobitnik Jackpota je za 3,80KM odigrao sistem od 7 brojeva uz dodatnu

igru Joker.
SLU^AJ ZE^EVI]

SVJEDOK I @RTVA
Prof. dr. Berko Ze~evi} svjedo~io
je u svojstvu sudskog vje{taka u
Haagu na brojnim su|enjima za
ratne zlo~ine, a sada ~eka na
odluku Tribunala o eventualnim
sankcijama zbog nepojavljivanja
na su|enju Radovanu Karad`i}u

OD SUDSKOG VJE[TAKA DO
HA[KOG ZATVORENIKA
Profesor sarajevskog Mašinskog fakulteta i jedan od Pi{e: MAJA RADEVI]
vodećih balističkih eksperata u regionu, dr. BERKO Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

ZEČEVIĆ, nakon što je proveo šest dana u pritvoru
Suda BiH zbog navodnog odbijanja da svjedoči na
suđenju RADOVANU KARADŽIĆU, 17. februara
izručen je iz Sarajeva u Haag; “SB“ otkriva kako je
Berko Zečević, od uglednog sudskog vještaka na
temelju čijih ekspertiza su do sada osuđeni brojni
ratni zločinci, postao pritvorenik koji se suočava sa
maksimalnom zatvorskom kaznom od sedam godina
N
a dan izlaska ovog broja
Slobodne Bosne, 17. februara u
osam sati ujutro, profesor sara-
jevskog Ma{inskog fakulteta i
ekspert za balistiku B erko
Ze~evi} izru~en je u Haag iz pritvora
Suda BiH u Sarajevu. Ze~evi}a su po
nalogu Ha{kog tribunala uhapsili pripad-
nici Sudske policije BiH 11. februara u
njegovom stanu u Sarajevu, zbog
navodnog odbijanja da u svojstvu sud-
skog vje{taka svjedo~i na su|enju
Radovanu Karad`i}u.

38 SLOBODNA BOSNA I 17.2.2011.

 SKANDALOZNO HAP[ENJE PO HA[KOM NALOGU

Foto: Zoran Kanli}

Profesora Berka Ze~evi}a (62) struka
smatra jednim od vode}ih balisti~kih
eksperata u regionu. Ze~evi}, koji je prije
rata radio u vogo{}anskom PRETIS-u kao
{ef Odjela za balistiku, do sada je vi{e puta
u svojstvu vje{taka svjedo~io na su|enjima
u Ha{kom tribunalu. Njegova vje{ta~enja
bila su, izme|u ostalog, klju~na za
dono{enje presuda protiv biv{ih generala
vojske Republike Srpske Stanislava Gali}a
i Dragomira Milo{evi}a. Gali} je osu|en na
do`ivotnu kaznu zatvora, a Milo{evi} na 33
godine zbog zlo~ina po~injenih nad
stanovnicima opkoljenog Sarajeva.
Ze~evi}evo vje{ta~enje o granatiranju sara-
jevske pijace Markale u avgustu 1995.
godine, kada su ubijena 43, a ranjeno vi{e
DVIJE od 80 civila, bilo je me|u presudnim svje-
DVIJE ISTINE
ISTINE
do~enjima u oba ova slu~aja. Pored superi-
O
O JEDNOM
JEDNOM ZLO^INU
ZLO^INU
Sarajevska
ornih ekspertiza u vezi sa opsadom
Sarajevska pijaca
pijaca Markale,
Markale,
avgust
avgust 1995.
1995. godine
godine
Sarajeva, Ze~evi} je u Haagu svjedo~io i o
ru{enju Starog mosta u Mostaru, kao i o
zlo~inu na Tuzlanskoj kapiji.
Hap{enje Berka Ze~evi}a, koji se od 11. Njegovo navodno odbijanje da svjedo~i
februara nalazio u pritvorskoj jedinici Suda PREVELIKI PRITISAK: na su|enju Radovanu Karad`i}u obrazlo-
BiH, izazvalo je nevjericu i jednoglasnu Zečević je proteklih `eno je zdravstvenim razlozima. U pismu
osudu javnosti u Federaciji BiH, ali i pred- koje je uputio Ha{kom tribunalu prije nego
stavnika doma}ih pravosudnih institucija godina zbog svjedočenja o {to je priveden, a kojeg je “SB“ dobila od
koji su, uprkos li~nim uvjerenjima, morali njegovih prijatelja, Ze~evi} je naveo da
postupiti po nalogu Tribunala. Ze~evi}a je Markalama bio izložen zbog ozbiljnih problema sa ki~mom ne
15. februara u pritvoru posjetila i predsjed- brojnim poniženjima mo`e svjedo~iti du`e od pet sati, dok je Sud
nica Suda BiH Medd`ida Kreso, nakon planirao da njegovo svjedo~enje traje pet
~ega su ona i glavni bh. tu`itelj Milorad timova odbrane ratnih dana. Kako ka`e advokat Tomi}, Ze~evi} je
Bara{in uputili pismo predsjedniku Ha{kog u svom pismu prilo`io i popratnu medicin-
tribunala i glavnom ha{kom tu`itelju, u
zločinaca u Haagu ali i sku dokumentaciju, no u Tribunalu su ipak
kojem sugeri{u da se slu~aj Berka Ze~evi}a pokušajima njegovih smatrali da to nije dovoljno dobar razlog za
ponovo razmotri. nepojavljivanje na su|enju.
kolega iz struke iz Srbije, “Treba napraviti razliku: profesor
BEZ MILOSTI IZ HAAGA Hrvatske, pa i BiH da Ze~evi} nije rekao da ne}e, nego da nije u
Prema rije~ima Ze~evi}evog advokata stanju svjedo~iti. Ipak, Sud nije uva`io
Du{ka Tomi}a, povratna reakcija iz ga na sve načine njegove razloge. Pretpostavljam da }e
Tribunala brzo je stigla: prebaciti Ze~evi}a Tribunal sada formirati tim vje{taka-
u Haag po hitnom postupku. diskreditiraju ljekara, koji }e utvrditi da li je Ze~evi}
sposoban da svjedo~i“, ka`e Tomi}.
Razlozi zbog kojih Berko Ze~evi} nas-
toji izbje}i da svjedo~i na su|enju Kara-
d`i}u nisu, me|utim, isklju~ivo medicinske
prirode. To se prije svega odnosi na ve}
pomenuto vje{ta~enje o doga|ajima na
pijaci Markale, a o ~emu je Ze~evi} trebao
svjedo~iti i u slu~aju Karad`i}.

PRITISCI I PONI@ENJA
Tokom su|enja Dragomiru Milo{evi}u,
Ze~evi} je na zahtjev ha{kog Tu`ila{tva na
Katedri za odbrambene tehnologije
Ma{inskog fakulteta u Sarajevu uradio
detaljnu nezavisnu analizu, u kojoj je
zaklju~eno kako je “minobaca~ki projektil
kalibra 120 milimetara od ~ije je eksplozije
28. avgusta 1995. godine poginulo 43, a
ranjeno vi{e od 80 ljudi, ispaljen sa srpskog
ORGANIZATOR
ORGANIZATOR polo`aja u {irem rejonu Pale`a na Trebe-
ZLO^INA
ZLO^INA vi}u“. Milo{evi}eva odbrana je uz pomo}
Radovan
Radovan Karad`i}
Karad`i} vje{taka beogradskog Vojnog instituta 

17.2.2011. I SLOBODNA BOSNA 39

 SLU^AJ ZE^EVI]
OFICIR ZA VEZU SA TRIBUNALOM I PRAVNI ZASTUPNIK
Amir Ahmi} ka`e da je Ze~evi}evo svjedo~enje neophodno, Du{ko Tomi} tvrdi da je njegov klijent postao “nepo`eljan svima”
 poku{ala osporiti Ze~evi}eve nalaze, a
glavna teorija bila je da je eksplozija na
Markalama “izazvana“ u Sarajevu kako bi
se ubrzala vojna intervencija NATO-a na
polo`aje srpske vojske.
Sli~nim argumentima u posljednjih neko-
liko mjeseci slu`io se i Karad`i} na svom
su|enju u namjeri da doka`e kako projektil
nije bio ispaljen sa srpskih polo`aja. ^ini se
da je to, zapravo, glavni razlog zbog kojeg
profesor Ze~evi}, koji je proteklih godina
zbog svjedo~enja o Markalama bio izlo`en
brojnim poni`enjima timova odbrane ratnih
zlo~inaca u Haagu ali i poku{ajima njegovih
kolega iz struke iz Srbije, Hrvatske, pa i
Bosne i Hercegovine da ga na sve na~ine
diskreditiraju, ne `eli svjedo~iti na
Karad`i}evom su|enju.
“Zbog toga {to je svjedo~io i borio se za
istinu, Berko Ze~evi} do{ao je u situaciju
da, kako sam ka`e, vi{e sa njim ni Hrvati, ni
Srbi, a ni veliki broj Bo{njaka ne `ele da
kontaktiraju. Jednostavno, pritisak je
postao preveliki i nije mali broj onih koji
profesora Ze~evi}a smatraju glavnim
‘krivcem’ za dugogodi{nje zatvorske kazne
koje su u Haagu dobili Gali}, Milo{evi} i
drugi. Nije bilo te{ko biti vje{tak u
Nirnbergu ‘46., jer tamo ste znali ko su
zlo~inci, a ko pobjednici. A ovdje svako
ima svoju istinu o ratu. Berko Ze~evi} se,
kao visokomoralna osoba, na{ao usred
svega toga — njegovi nalazi se na sve na~ine
poku{avaju osporiti i to mu je jako te{ko
padalo“, ka`e Du{ko Tomi}.
Tomi}eve navode potvr|uje i izjava
Berka Ze~evi}a za magazin Start 2007.
godine, u vrijeme su|enja Dragomiru
Milo{evi}u. Ze~evi} je tada, izme|u osta-
log, kazao da ga posebno boli indiferentn-
ost zvani~ne bh. politike koja je prili~no
nezainteresovana za objelodanjivanje
kona~ne istine o Markalama.
40
“U Ministarstvu obrazovanja i nauke
Kantona Sarajevo odbili su podr`ati pro-
jekat analize za Markale Katedre za
odbrambene tehnologije, pod obrazlo`e-
njem da nismo dovoljno stru~ni. U federal-
nom Ministarstvu su mi rekli da je bolje da
ne talasam“, ispri~ao je tada Ze~evi}.
“Bo{njaci su mu zamjerili kada je bio
vje{tak na su|enju Hasanu ^engi}u. Berko
Ze~evi} nikada nije dobio sredstva od bh.
institucija za neki nau~ni rad, nikad ga ni u
jednu komisiju nisu uzeli. On je postao ~ovjek
koji je nepo`eljan svima“, tvrdi Tomi}.
[TA JE BERKO ZE^EVI] NAPISAO U SVOM PISMU TRIBUNALU
“Bio sam zatvorenik u opkoljenom
Sarajevu - sada imam pravo da done-
sem odluku koja me vodi u zatvor!“
Slobodna Bosna do{la je posjed pisma
koje je Berko Ze~evi} u januaru ove
godine uputio predstavnicima Ha{kog tri-
bunala, sa molbom da skrate planirano vri-
jeme njegovog svjedo~enja. Ekskluzivno
objavljujemo dijelove na momente
potresnog pisma prof. Ze~evi}a:
“Pro{le godine sam operirao ki~mu i
imam ograni~enja koja se ogledaju u
tome da ne bih smio da sjedim vi{e od
20 minuta neprekidno, i da poslije toga
hodam barem 60 minuta. Nije mi pre-
poru~ljivo ni stajanje. Kada sam
umoran ili predugo sjedim, tada gubim
osje}aj osjetljivosti na prstima desne
noge i imam osje}aje trnjenja du`
ki~menog stuba. Zbog toga sam,
uva`avaju}i Sud i Tu`iteljstvo, ponudio
Bo{nja~ki oficir za vezu sa Ha{kim tri-
bunalom Amir Ahmi} za na{ magazin
ka`e da je i ranije bilo slu~ajeva
privo|enja ljudi koji su odbili da svjedo~e
u Haagu iz Srbije, Hrvatske i sa podru~ja
Republike Srpske. Berko Ze~evi} prva je
osoba privedena zbog nepo{tivanja sud-
skog naloga iz Haaga sa prostora
Federacije BiH. Za odbijanje svjedo~enja,
odnosno nepo{tivanje Suda mo`e se
dobiti maksimalno sedam godina zatvora i
nov~ana kazna u iznosu do 100.000 eura.
Osobama koje su do sada odbile
alternativu da svjedo~im u trajanju od
dva puta po 90 minuta. U tom periodu
mogu da Tu`iteljstvu i Odbrani objas-
nim sve {to se ti~e ta dva slu~aja.
Na`alost, moj prijedlog nije prihva}en i
ja sam donio odluku: ne}u se odazvati
obavezuju}em zahtjevu Suda svjestan
posljedica, ali jedino na taj na~in mogu
za{tititi svoj integritet kao li~nosti i
svoje zdravstveno stanje.“
Posljednja re~enica pisma prof.
Ze~evi}a glasi: “^etiri godine sam bio
zatvorenik po volji onih koji su imali
silu i ubijali su moje sugra|ane, sada
imam pravo da svjestan i dobrovoljno
donesem odluku koja me vodi u zatvor,
ali sada znam zbog ~ega }u biti osu|en
na kaznu.“ 
SLOBODNA BOSNA I 17.2.2011.

RATNE ZASLUGE SARAJEVSKOG PROFESORA
Zahvaljujući Berku Zečeviću i Faiku
Kuloviću, Armija BiH snabdijevana
je oružjem iz Centra namjenske
proizvodnje
Pored toga {to je pomogao u
dono{enju presuda ratnim zlo~incima u
Haagu, Berko Ze~evi} jedan je od ljudi
koji su za vrijeme rata znatno doprinijeli
odbrani Sarajeva i Bosne i Hercegovine.
Odlukom tada{njeg Predsjedni{tva RBiH,
17. jula 1992. u Sarajevu je formiran
takozvani Centar namjenske proizvodnje,
koji je radio pri Glavnom {tabu Oru`anih
snaga RBiH. U malim radionicama za
potrebe Armije BiH ru~no su se izra|ivala
minsko-eksplozivna sredstva, a u tu svrhu
moblizirani su i pogoni fabrike @ica, Vase
Miskina Crnog, Energoinvesta, radionice
svjedo~iti u Haagu izricane su zatvorske
kazne do godinu dana.
“Ako je gospodin Ze~evi} uhap{en zbog
nepo{tivanja Suda, Sud mo`e pokrenuti pro-
ceduru za njegovu krivi~nu odgovornost, ali
vjerujem i nadam se da do toga ne}e do}i.
Nema potrebe za takvim ekstremnim mjera-
ma, s obzirom da je gospodin Ze~evi} i ranije
svjedo~io pred Tribunalom i uvijek se uredno
odazivao na pozive. Naravno, gospodin
Ze~evi} mora dati validno obja{njenje zbog
kojeg ne mo`e svjedo~iti. Pravilnik o postup-
ku u dokazima je vrlo jasan i on predvi|a da
u slu~aju nepo{tivanja Suda - ne samo odbi-
janja svjedo~enja, nego i uskra}ivanja nekih
dokumenata ili skrivanja imena svjedoka -
Sud ima pravo pokrenuti istragu. Ta~nije,
sudska vije}a su ta koja pokre}u istragu, kao
u slu~aju Florence Hartmann, gdje je Sudsko
vije}e anga`ovalo ~ovjeka izvan Tribunala,
17.2.2011. I SLOBODNA BOSNA
SKANDALOZNO HAP[ENJE PO HA[KOM NALOGU
GRAS-a, Ma{inskog fakulteta, Zraka...
Cijelim projektom rukovodili su Berko
Ze~evi} i Faik Kulovi}. Zahvaljuju}i nji-
hovom stru~nom znanju i superviziji, u
ratnom Centru namjenske proizvodnje
nastala je i autenti~na, ru~no napravljena
bomba “Bosanka“, a pravljeni su i
trombloni, pu{ke, tromblonske raspr -
skavaju}e mine... Na Dobrinji su u
novembru ’92. pod rukovodstvom profe-
sora Ze~evi}a obavljena i prva ispitivanja
rakete 50 mm, dometa 2.300 metara. U
ratu je u Sarajevu proizvedeno oko 150
takvih raketa. 
DUGOTRAJNE
ZATVORSKE
KAZNE ZBOG
ZLO^INA U
SARAJEVU
Ze~evi}eva
vje{ta~enja bila
su klju~na u
presudama biv{im
generalima Vojske
RS-a Stanislavu
Gali}u i Dragomiru
Milo{evi}u
kojeg su odredili za istra`itelja i ujedno za
tu`itelja“, obja{njava Ahmi}.
NEZAMJENJIV SVJEDOK
Du{ko Tomi} ka`e da mu je Ze~evi}
uo~i odlaska u Haag otvoreno rekao da }e,
ukoliko Tribunal ne udovolji njegovoj
molbi za maksimalnih pet sati svjedo~enja,
radije i}i u zatvor.
“Sve ovo {to se de{ava je jako ru`no i
li~no mislim da Tribunal nije trebao pos-
tupiti na ovaj na~in. Nemojte zaboraviti da
su i Stjepan Kljui} i general Jovan Divjak
tako|er dobijali sudske naloge od Haaga,
ali su oni to u ti{ini rije{ili. Mislim da se i u
ovom slu~aju moglo postupiti druga~ije i da
nije trebalo pet policajaca da privode Berka
Ze~evi}a sa lisicama na rukama, kao da je
on taj koji je zlo~inac. To je vi{ak sile, a
manjak pameti“, zaklju~uje Tomi}.
Amir Ahmi} smatra kako je, uprkos
svemu, od krucijalne va`nosti da se Ze~evi}
pojavi kao sudski vje{tak na su|enju
Karad`i}u.
“Njegova svjedo~enja su vrhunske
ekspertize, ali i vi{e od toga — ona su neza-
mjenjiva, i to je veoma va`no naglasiti.
Odgovorno tvrdim da je za slu~aj Karad`i}
svjedo~enje Berka Ze~evi}a jedno od pre-
sudnih. Mislim da je Tu`ila{tvu u Haagu
zaista te{ko na}i nekoga ko bi mogao dati
takvu profesionalnu, stru~nu i argumento-
vanu analizu kao {to to mo`e profesor
Ze~evi}“, ka`e Ahmi}.
Pora`avaju}i je odnos, nefleksibilnost,
predstavnika Suda i Tu`ila{tva u Haagu
prema ~ovjeku koji je dao nemjerljiv dopri-
nos u dono{enju presuda najve}im ratnim
zlo~incima sa prostora biv{e Jugoslavije.
Posebno ako se uzme u obzir da je isti taj
Tribunal - kao u slu~aju biv{eg {efa srbi-
janske Slu`be dr`avne bezbednosti Jovice
Stani{i}a, ali i mnogih drugih - do sada
imao razumijevanja i uvijek spremno
izlazio u susret optu`enim ratnim zlo~inci-
ma i mjesecima odga|ao njihova su|enja,
jer su se isti `alili da su “depresivni“ i
“psihi~ki duboko potreseni“. Sli~nog su
mi{ljenja i u Ambasadi Bosne i Herce-
govine u Haagu, iz koje ka`u da slu~aj
Berka Ze~evi}a ponovo otvara stara pitanja
odnosa “pravosu|a“ i “pravde“.
“Nadati se da }e profesor Ze~evi}
vratiti svoj status svjedoka pred
Tribunalom i da }e se na}i rje{enja za
provedbu procesa svjedo~enja na na~in
koji ne}e dodatno pogor{ati zdravstveno
stanje ovog 62-godi{njeg profesora
Ma{inskog fakulteta u Sarajevu“,
nagla{avaju iz Ambasade.
No, ni bosanskohercegova~ke vlasti u
ovom slu~aju nisu se “proslavile“. Osim
pomenutog pisma koje su predstavnicima
Tribunala poslali Kreso i Bara{in, izostala
je bilo kakva druga reakcija kojom bi se bar
poku{alo odgoditi izru~enje profesora
Ze~evi}a u Haag. 
41
 EVROPA, ODMAH
KONFERENCIJA Italija traži od Evropske unije da
NATO-a U
BEOGRADU
brigu o izbjeglicama
Prema najavama iz Brisela, Beograd }e
ITALIJANSKI APELI ZA POMO] EU-a
od 13. do 15. juna biti doma}in Zbog velikog broja izbjeglica koji svakodnevno pristi`u
redovne godi{nje konferencije NATO-a i na ostrvo Lampeduza, Italija je zatra`ila od Evropske
partnerskih zemalja. komisije pomo} u iznosu od sto miliona eura
Uz 28 delegacija zemalja ~lanica, na
sastanku koji je, ina~e, najve}i redovni
skup NATO-a, bit }e i 22 delegacije
zemalja ~lanica Partnerstva za mir, kao
i predstavnici dr`ava Mediteranskog
dijaloga i Istanbulske inicijative.
Odr`avanje ovog skupa u Beogradu }e
uslijediti 12 godina nakon NATO inter-
vencije u Srbiji, i, kako se vjeruje, ima i
posebno zna~enje za odnose Srbije i
NATO-a i regije.

KULTURNI
AMANDMAN NA
ZAKON O PU[ENJU
Francuski parlament izglasao je krajem
pro{log mjeseca preporuku o takozv-
anom kulturnom amandmanu na zakon
o zabrani pu{enja, koji podrazumijeva
da }e ponovo biti omogu}eno objavlji-
vanje fotografija slavnih li~nosti ove
zemlje s cigaretom. Parlamentarni
odbor za kulturu zaklju~io je da cenzura
nametnuta prije dvije decenije, zbog
koje su mnoge fotografije retu{irane,
podsje}a na “odluke autoritarnih
re`ima“, te da je neophodno ukinuti ovo
pravilo.

Egzodus izbjegica iz Tunisa na ostrvo Lampeduza

natjerao je Italiju da uvede vanredno stanje i zatraži
intervenciju Frontexa, agencije za zaštitu
vanjskih granica EU-a

N
akon {to je na italijansko ostrvo
Lampeduza, udaljeno samo sto
trideset kilometara od tuniske obale,
za nekoliko dana stiglo pet hiljada ilegalnih
imigranata, ve}inom iz Tunisa, Italija je
zvani~no zatra`ila od Evropske komisije
(EK) pomo} u iznosu od sto miliona eura.
U me|uvremenu, u ovoj je zemlji
progla{eno vanredno stanje jer nakon pada
vlasti u Tunisu ne postoji kontrola obale i
ilegalni useljenici uspijevaju brodi}ima
do}i do italijanskog oto~i}a u Sredozemlju.
Italija sada ponovo tra`i sna`niju ulogu
Frontexa, evropske agencije za za{titu van-
jskih granica EU-a. Italijanski ministar
unutarnjih poslova R oberto Maroni
zatra`io je intervenciju Frontexa radi nad-
zora mediteranskog podru~ja, upravljanja
centrima za imigrante i vra}anja ilegalaca
ku}ama, te po{tivanja na~ela podjele tereta,

42 SLOBODNA BOSNA I 17.2.2011.

da sve članice preuzmu
dakle da sve ~lanice EU-a preuzimaju brigu
o izbjeglicama i ilegalnim imigrantima.
Maroni je, ina~e, posljednjih dana kri-
tizirao Uniju {to ne ~ini ni{ta da bi pomogla
njegovoj zemlji. “Kao i obi~no, ostavili su
nas same. Borimo se s vanrednom humani-
tarnom situacijom samo s civilnom
za{titom. Intervencija Evrope je neophod-
na”, prenijeli su mediji njegove rije~i.
Zemlje poput Italije, [panije, Gr~ke su
zbog svog polo`aja na Sredozemlju ~e{}e
izlo`ene borbi s ilegalnim ulaskom izb-
jeglica, pa im je i pomo} Frontexa, agenci-
je sa sjedi{tem u Var{avi, ~esto vi{e nego
potrebna. Ja~anje uloge Frontexa, kako je
najavljeno pro{log mjeseca, jedan je od pri-
oriteta ma|arskog predsjedni{tva koje se
zala`e da se u {est mjeseci predsjedanja
17.2.2011. I SLOBODNA BOSNA
pro{iri njegov mandat. Prema zvani~nim
podacima, Frontexov tim za brze interven-
cije svojim je djelovanjem smanjio ilegalne
prelaske granica u Gr~koj za 40 posto.
Timovi za brze intervencije osnovani aprila
2007., primarno su formirani za za{titu
FRONTEX, PRIORITET
MAÐARSKOG
PREDSJEDANJA EU-om:
Jačanje uloge Frontexa,
kako je najavljeno prošlog
mjeseca, jedan je od
najvažnijih zadataka
mađarskog predsjedništva
koje se, zbog pozitivnih
iskustava rada ove
agencije u Grčkoj, zalaže
da se u šest mjeseci
predsjedanja proširi
njegov mandat
ju`nih granica, a nakon {to su prvi puta ras-
pore|eni u Gr~koj u oktobru 2010., ilegalni
prelasci gr~ko-turske granice smanjeni su za
44 posto u samo dva mjeseca. Pomenimo i
to da je Frontex krajem 2010. godine orga-
nizirao svoj charter let za deportiranje
stranaca bez dokumenata. Pro{le jeseni Le
Monde je pisao da je krajem septembra
pedesetak gruzijskih migranata uhva}enih
u Poljskoj, Francuskoj, Austriji i Njema-
~koj deportovano iz Var{ave do gruzijske
prijestolnice Tbilisa. U 2011. godini Fron-
tex, kojem je odobren bud`et od 676 mil-
iona eura za period 2008. - 2013. godina,
planira organizirati i finansirati izme|u
trideset i ~etrdeset charter letova za depor-
tovanje migranata koji su ilegalno u{li u EU.
(D. Savi})
AUSTRIJSKA
BIBLIOTEKA
POKRENULA
NOVINSKI PORTAL,
NAJVE]I NA SVIJETU
Austrijska nacionalna biblioteka pokrenu-
la je veliku bazu novinskih podataka
Library PressDisplay, koja korisnicima
biblioteke omogu}ava pristup 1.700
dnevnih novina i ~asopisa iz 92 dr`ave
na 48 jezika. Novi online portal nudi
pristup svim austrijskim dnevnim izdanji-
ma i me|unarodnim izdanjima, kao {to
su Neue Züricher Zeitung, Der
Tagesspiegel, Handelsblatt, Finanz und
Wirtschaft, Le Figaro, La Stampa,
Corriere della Sera, The Guardian,
Washington Post, The Daily Telegraph,
Wall Street Journal Europe i
Izvestia. Putem novog portala omogu}en
je pristup i novinama iz Brazila,
Argentine, Kine ili Indije, a Library
PressDisplay obuhvata i novine iz
Srbije, Hrvatske i Slovenije. U po~etnoj
fazi je dostupan devedesetodnevni arhiv
koji sadr`i novine u originalnom prelomu
s oglasima, fotografijama i ilustracijama.
GR^KA I
MAKEDONIJA PRED
ME\UNARODNIM
SUDOM PRAVDE
Me|unarodni sud pravde u Haagu }e kra-
jem narednog mjeseca odr`ati {estodn-
evnu raspravu o sporu oko imena
Makedonije, zbog kojeg Gr~ka blokira
me|unarodno priznanje ove zemlje.
Gr~ka, koja od po~etka devedesetih
godine blokira me|unarodno priznanje
Makedonije pod tim imenom, smatraju}i
da Skoplje ima pretenzije prema
istoimenoj gr~koj oblasti, istrajava na
tome da se ime Makedonija ne mo`e
upotrebljavati. Makedonija, me|utim,
smatra da problem nije samo promjena
imena dr`ave, ve} i to {to Gr~ka tra`i
promjenu imena makedonske nacije,
jezika, paso{a i ostalih elemenata
nacionalnog identiteta. Makedonija ima
kandidatski status i ve} pet godina ~eka
na otvaranje pregovora o pristupanju,
koje moraju da odobre zemlje ~lanice,
tako da je ovaj spor velika prepreka za
pribli`avanje EU.
43
 BUSINESS
 “BH Airlines“ na raskrsnici
 Slovena~ka policija uhapsila Mirka Tu{a
 Drvna industrija izlazi iz krize
 Pla}e u BiH za godinu dana porasle 0,4 posto
NEIZBJE@NA REORGANIZACIJA
BH
BH Airlines
Airlines zabilje`io
zabilje`io je
je poslovni
poslovni
gubitak
gubitak od
od oko
oko osam
osam miliona
miliona KM
KM
Spor partnera u “BH
Airlinesu“
Turkish Airlines ultimativno zahtijeva
od federelne Vlade redefiniranje ugovo-
rnih odnosa u BH Airlinesu, u kojem tur-
ski partner ima manjinski (49 posto) vlas-
ni~ki udio. Turci insistiraju na preuzima-
nju dodatnog paketa dionica od makar dva
posto kako bi preuzeli punu kontrolu nad
kompanijom, no u igri je i turski prijedlog
da se preciznije urede upravlja~ki odnosi u
kompaniji. Sada{nji sistem dono{enja
odluka konsenzusom pokazao se prili~no
neefikasnim i Turci predla`u da preuzmu
kontrolu nad upravom kompanije a da se
konsenzus zadr`i samo u Nadzornom
odboru.
Proteklu 2010. godinu BH Airlines je
okon~ao s bruto prihodom od oko 40 mili-
ona KM i gubitkom od skoro punih 8 mi-
liona KM. Od ulaska u BH Airlines do
danas Turci su investirali blizu 24 miliona
KM, no rezultat dosada{njih investicija
prili~no je mr{av. Ve}ina evropskih
aviokompanija bilje`i hroni~ne gubitke
koji se uglavnom pokrivaju obilatim
dotacijama iz dr`avnih bud`eta — naprim-
jer, pro{logodi{nji gubitak JAT-a iznosio je
44
Priredio: ASIM METILJEVI]
11,5 miliona eura a Croatia Airlinesa 14
miliona eura. Turci vjeruju da bi efikasnija
uprava mogla smanjiti, ako ne i posve eli-
minirati poslovni gubitak.
Turska inicijativa u BH Airlinesu nije
me|utim nai{la na puno razumijevanje bh.
partnera, osobito dijela upravnih struktura
unutar BH Airlinesa koje turskoj strani
zamjeraju nedovoljan anga`man u zajed-
ni~koj kompaniji. Turska kompanija je
navodno u Sarajevo poslala prili~no
neiskusan menad`erski tim koji se nije ni
dobro sna{ao ni previ{e trudio. Glavnina
gubitaka navodno je nastala zbog pogre{nih
poslovnih poteza turskih menad`era koji
}e, po svemu sude}i, uskoro biti povu~eni u
Istanbul i zamijenjeni kompetentnijom
ekipom turskih menad`era.
Vlada Federacije BiH spremna je s
Turcima otvoriti pregovore oko partner-
skih odnosa u BH Airlinesu, no nije sprem-
na ispustiti iz ruku ve}insko vlasni{tvo u
kompaniji, pa }e se budu}i pregovori
uglavnom odnositi na preciznije definira-
nje i eventualnu preraspodjelu mena-
d`erskih nadle`nosti.
Uzdrmani
temelji
“Tuša“
Slovena~ka policija slu`beno je
potvrdila vijest o privo|enju najbogati-
jeg tajkuna Slovenije Mirka Tu{a, vlas-
nika tre}eg najve}eg trgova~kog lanca u
Sloveniji, ~ija se poslovna imperija u
posljednje vrijeme u`urbano {iri i na
BiH. Tu{ je priveden zbog “privrednog
kriminala“ po~injenog u Sloveniji, no
posve je izvjesno da }e se ova afera
odraziti i u BiH, gdje slovena~ki tajkun
ima lanac od 12 maloprodajnih objekata
koji posluju pod nazivom Tu{, ali i
zna~ajan vlasni~ki udio u slovena~kom
trgova~kom lancu Merkur, specijalizira-
nom za prodaju tehni~ke robe.
Poslovno {irenje u BiH Tu{ je
zapo~eo iz Sarajeva prije pet godina, a
uskoro je lanac hipermarketa pro{irio i
na Mostar, Biha}, Bijeljinu, Br~ko,
Cazin, Ugljevik, Prnjavor, itd. Tvtka
Mirka Tu{a u BiH trenutno upo{ljava
oko 530 radnika.
Suvlasni{tvo u trgova~kom lancu
“Merkur“ Tu{ je stakao nedavno, na
javnoj dra`bi kojom je ogla{ena prodaja
24 posto dionica u ovoj tvrtki, koja se
zbog visoke zadu`enosti na{la pred
bankrotom.
Ulazak Tu{a u vlasni~ku strukturu
“Merkura“ bio je prili~no neo~ekivan, s
obzirom na ~injenicu da ni njemu kao ni
ve}ini drugih slovena~kih tajkuna u
posljednje vrijeme nisu cvjetale ru`e.
Tu{ je ve} nekoliko godina slu`beno
najbogatiji Slovenac, ali njegovo bogat-
stvo koje je 2006. godine procijenjeno
na 340 miliona eura tri godina kasnije
palo je na “svega“ 190 miliona eura.
U slovena~kim medijima ve} se
neko vrijeme naga|a da je tvrtka “Tu{“
visoko zadu`ena i nelikvidna, i da bi
njen vlasnik Mirko Tu{ mogao neslavno
okon~ati poslovnu karijeru.
Crne slutnje se izgleda obistinjuju.
SLOBODNA BOSNA I 17.2.2011.
 Izvoz namještaja 670 miliona KM
Najve}i doprinos sna`nom rastu pro{logo-

Foto: Mario Ili~i}

di{njeg izvoza dala je drvna industrija BiH, odnos-
no proizvodnja namje{taja: ukupan izvoz u pro-
tekoj godini pove}an je 28,3 posto, no izvoz drvne
industrije porastao je za ~ak 53 posto! Izvoz drvne
industrije u sna`nom je porastu ve} nekoliko godi-
na zaredom, o ~emu svjedo~i i podatak da je u
2007. godini ukupni izvoz drvne industrije iznosio
blizu 200 miliona KM, dok je tri godine kasnije,
dakle u 2010. godini, dostigao respektabilan iznos
od 670 miliona KM.
Na nedavno odr`anom sastanku Odbora
Grupacije drvne industrije pri Vanjskotrgovinskoj
komori BiH konstatiran je pozitivan vanjskotr-
govinski bilans - blago smanjenje uvoza i sna`an
rast izvoza drvne industrije koja postaje jedan od
glavnih izvoznih aduta BiH.
Ukupna proizvodnja poslijeratne drvne indus-
trije BiH daleko je ispod prijeratne proizvodnje, no
dana{nja struktura izvoza nimalo ne zaostaje za pri-
jeratnom. U nekoliko poratnih godina dominirao je
izvoz sirove gra|e, ali tokom posljednjih pet godi-
na glavnina izvoza odnosi se na gotove proizvode,
uglavnom ku}anski i kancelarijski namje{taj.
Eksplozivan rast izvoza drvne industrije rezul-
tat je ozbiljnog ulaganja privatnog kapitala u mode-
rna kompjuterski navo|ena industrijska postrojenja
koja su pove}ala produktivnost i oborila proi-
zvodne tro{kove.
Tako|er, drvna industrija BiH sve vi{e izlazi na
tr`i{te s moderno dizajniranim namje{tajem, oso-
bito od punog drveta, koji nimalo ne zaostaje za
vode}im evropskim proizvo|a~ima. IZVOZNI
IZVOZNI USPJEH
USPJEH
U
U 2010.
2010. godini
godini izvoz
izvoz
Zanimljiv je podatak da je rast izvoza namje-
namje{taja
namje{taja porastao
porastao
{taja jo{ uvijek br`i od rasta plasmana na doma}em je
je 53
53 posto
posto
tr`i{tu.

Rast plaća usklađen s rastom BDP-a

Od decembra 2009. do decembra 2010.
godine, prosje~na pla}a u BiH porasla je za
svega 0,4 posto, na 806 KM. Entitetski rast
pla}a bio je prili~no neujedna~en: u Federaciji
BiH prosje~ne neto pla}e za godinu dana
porasle su za 19 KM - sa 807 u decembru 2009.
na 826 KM u decembru 2010. godine. U
Republici Srpskoj, prosje~ne neto pla}e za
godinu dana uve}ane su za samo dvije KM - sa
796 na 798 KM.
Nakon dugog perioda u kojem su prosje~ne
pla}e rasle neporedivo br`e od rasta BDP-a, u
2010. godini zabilje`en je ujedna~en rast pla}a s
rastom BDP-a, {to je nesumnjivo zasluga MMF-a,
koji je kreditni stand by aran`man uvjetovao
kresanjem pla}a u dr`avnom aparatu.

17.2.2011. I SLOBODNA BOSNA 45

RASKOL U HRVATSKOM NARODNOM VIJE]U

Nakon imenovanja fra Luke Markešića po treći put na čelo

Hrvatskog narodnog vijeća, književnik i publicista Ivan Lovrenović,
a potom i profesor Mile Lasić, u otvorenim pismima iznijeli su razloge
zbog kojih se žele potpuno distancirati od HNV-a

JE LI HRVATSKO NARODNO
VIJE]E DRU[TVO JEDNOG LICA
Marke{i} optu`uje Lovrenovi}a da je gorljivi pristalica
obrane dvoglavog HDZBiH, Lovrenovi} uzvra}a da je
HNV definitivno postao vlasni{tvo jednoga ~ovjeka
Pi{e: DANKA SAVI]

U
sedamnaest godina postojanja
Hrvatskog narodnog vije}a
(HNV) nikada se nije dogodilo da
se njegovi ~lanovi otvoreno
optu`uju za politi~ku pristrasnost,
kao {to se to desilo nakon odr`avanja
[estog sabora HNV-a po~etkom mjeseca.
Imenovanje fra Luke Marke{i}a na ~elo ove
organizacije, tre}i put do sada, bio je
“okida~” za knji`evnika i publicistu Ivana
Lovrenovi}a, a potom i profesora Mileta
Lasi}a, da u otvorenim pismima iznesu
stavove zbog kojih se `ele potpuno distan-
cirati od ove institucije. Raskol u HNV-u,
koji, kao vanstrana~ko tijelo, postoji od
februara 1995. godine, sa predstavnicima
hrvatskih institucija i uglednim intelektual-
cima (i namjerom da usagla{ava napore na
utvr|ivanju osnovnih interesa Hrvata u
BiH, te da radi na njihovom ostvarivanju),
tu`an je epilog dugogodi{njeg razmi-
moila`enja u stavovima njegovih ~lanova, VJERSKI I SVJETOVNI AUTORITETI
Fra Marko Or{oli}, pomo}ni biskup Pero Sudar i prof.dr. Ivan Marke{i}
nejedinstva, osobnih ambicija.
rasprave”, dodaje Lovrenovi}. Iako se prije zahvaljuju}i nijemoj, a spremnoj glasa~koj
POSLJEDNJA ~etiri godine isklju~io iz rada HNV-a, odaz- ma{ini, te po stavovima i formulacijama s
[ANSA ZA HNV vao se na poziv za 6. sabor i odlu~io na kojima je i poslije izbora nastavio istupati u
Lovrenovi} je ovih dana u otvorenom njemu govoriti. Podr`ao je program rada javnosti u ime HNV-a - sasvim je jasno da
pismu Hrvatskom narodnom vije}u BiH koje je pripremio nekada{nji prvi HSS-ovac je ova organizacija definitivno postala
objasnio kako je “prestao postojati ijedan u BiH Ilija [imi}, Marke{i}ev protukandi- talac/vlasni{tvo jednoga ~ovjeka i njegovo-
razlog za lojalnost ovoj udruzi gra|ana” i dat, jer je to bila, kako smatra, posljednja ga beznadnog, ali borbenog, pa po tomu
to nakon {to je na prethodnom Saboru, prije {ansa da se izborom novoga ~ovjeka na izrazito {tetnog nerazumijevanja svijeta i
~etiri godine, poku{avao na dnevni red mjestu predsjednika o`ivi rad HNV-a i prilika u kojima `ivimo”, naveo je
staviti “krucijalna pitanja kao {to su povrati njegova politi~ka i javna vjerodos- Lovrenovi} u pismu. On je na ovom zas-
nu`nost razgovora o ustrojstvu BiH.” tojnost. “Sude}i, me|utim, po ispraznosti jedanju, kao i prije ~etiri godine, govorio i
“O tvrde u{i predsjednika sve se to tada Marke{i}eva predsjedni~kog ’programa’ i o “deprimiraju}oj ~injenici” da gotovo
odbijalo kao da nije ni izre~eno, pa je i po gotovo posprdnoj neobaveznosti s svima zna~ajnijim hrvatskim udrugama
pored zainteresiranosti jednoga broja ~lano- kojom ga je izlo`io Saboru, zatim po na~inu civilnoga dru{tva i kulture u BiH na ~elu
va HNV-a bila ukinuta svaka mogu}nost na koji je ponovo izabran za predsjednika sjede pripadnici klera, “ba{ kao da jo{

46 SLOBODNA BOSNA I 17.2.2011.


TRA@ENJE KOMPROMISA I PREVAZILA@ENJE RAZLI^ITOSTI
Prof. dr. Ivo Kom{i} jedan od utemeljitelja HNV-a trudio se da osigura jedinstvo ove
dragocjene nevladine organizacije
OKO ^EGA SE SLA@U I NE SLA@U
Fra Luka Marke{i} i Ivan Lovrenovi}
nismo iza{li iz predmodernoga vremena
otomanskoga milet-sistema i kao da stolje-
}e i po uklju~enosti u lai~ko-gra|ansku kul-
turu ne zna~i ni{ta”.
NIJE SUKOB NEGO
NESTRU^NOST I NERAD
Ilija [imi}, nekada{nji predsjednik
HSS-a i jedan od osniva~a Hrvatskog
narodnog vije}a, ka`e za na{ list da je “ovo
{to se ovih dana u medijima naziva sukob u
HNV-u” po~elo od nerada, zbog ~ega je on
pro{log oktobra uputio interno pismo
Upravnom odboru ~iji je ~lan od prvog
dana, te najavio da ne}e sudjelovati u radu
17.2.2011. I SLOBODNA BOSNA
Upravnog odbora dok se stvari ne promi-
jene: “Nisam i{ao na dvije sjednice, onda je
do{la godi{nja skup{tina pa sam se ponovo
uklju~io…” Pismo je zavr{ilo u ladici, ali
pri~a je naknadno otvorena, nakon reime-
novanja fra Luka Marke{i}a. [imi} u raz-
govoru za na{ list ka`e: “Kad bi HNV bio
vo|en znala~ki stru~no, odgovorno prema
BiH i hrvatskom narodu, dakle tim redosli-
jedom, onda se ne bi moglo ovako solirati,
voditi politiku kao da je HNV politi~ka
stranka. Ne mo`e se tako voditi jedna
nevladina organizacija, i to je jedan aspekt
ovog problema, a drugi je potpuna u~ma-
lost, nerad.”
LOVRENOVI] KONTRA MARKE[I]A
Nakon {to je knji`evnik i publicista Ivan
Lovrenovi} istupio iz novoizabranog
Upravnog odbora Hrvatskog narodnog
vije}a, zbog neslaganja s ponovnim
izborom fra Luke Marke{i}a za predsjedni-
ka ove organizacije, isto je u~inio i profesor
Mile Lasi}. U otvorenom pismu fra
Marke{i}u, Lasi} obja{njava zbog ~ega on
nakon godinu dana ~lanstva nema {ta tra`iti
u HNV-u, koji “ne korespondira s ovovre-
menim velikim problemima (izme|u osta-
log, s otvorenim poku{ajem dekonstitucije
Hrvata i delegitimacije njihove izborne
politi~ke volje).”
“HNV ne vidi, dakle, podjednako
kriti~no opasnosti koje su se nadvile nad
na{u nesretnu zemlju i njezine ljude, nego
se pona{a sitno-{i}ard`ijski, udvorni~ki i
umilni~ki prema ambijentu kojeg proizvodi
sarajevska politi~ka kotlina koja je u ovom
momentu glavni proizvo|a~ politi~ke
magle i time opasnija od magli i podvala
koje dolaze iz mostarske kotline i
banjalu~ke ravnice.”
Tu`no je, ka`e, Lasi}, da je odba~en
“sjajni [imi}ev alternativni program koji je
bio usmjeren na o`ivljavanje Hrvatskog
narodnog vije}a upravo na njegovim
najboljim antiratnim zasadama i koncepti-
ma”. Kao i Lovrenovi}, Lasi} problema-
tizira pitanje u~e{}e klera u politici te kon-
statira da je uistinu neshvatljivo ve} po sebi
{to sve va`nije institucije kod Hrvata vode i
u 21. stolje}u sve}enici i popovi.
U odgovoru HNV-a upu}enom Ivanu
Lovrenovi}u, koji se progla{ava jednim od
gorljivijih pristalica obrane dvoglavog
HDZBiH, skre}e se pa`nja na Lovre-
novi}ev stav prema “deprimiraju}oj
~injenici” {to na ~elu hrvatskih udruga
civilnog dru{tva i kulture sjede pripadnici
klera. “Da to govori netko drugi, a ne on,
skoro bih se mogao zamisliti. Ali, on koje-
mu je poznata povijest bosanskih franjeva-
ca, koji su bili narodni tribuni u povijesti
hrvatskog naroda u BiH i danas to nastav-
ljaju u zalaganju za ljudska prava i moralni
`ivot ljudi, prema suvremenom kr{}anskom
socijalnom nauku, u najmanju ruku
za~u|uje takav antiklerikarni stav. Sada mi
je razumljivije njegovo odlu~no zalaganje
da mene ukloni kao predsjednika HNVBiH.
Iskreno re~eno i njemu, nisam protiv, ali
jesam protiv da na ~elu ove udruge bude
servilni poslu{nik ili prodana du{a
HDZBiH. Ovaj odgovor vrijedi jednako za
Milu Lasi}a, koji nam je, po ugledu na
Lovrenovi}a, poslao tako|er svoje
otvoreno pismo i ispisnicu iz HNVBiH”,
navodi se u odgovoru Lovrenovi}u
koji potpisuje predsjednik HNV-a Luka
Marke{i}.
U izjavi za na{ list, Ivan Lovrenovi}
podsje}a da ne pripada ni jednoj politi~koj
stranci u koje ga “trpaju” zbog razlaza sa 
47
 RASKOL U HRVATSKOM NARODNOM VIJE]U
ILIJA [IMI], JEDAN OD OSNIVA^A HNV-a
“Istupit ću iz Upravnog odbora, ali ću ostati član
HNV-a”
 U pismima koja su objavljeni u medijima Ivan
Lovrenovi} i Mile Lasi} govore o razlozima zbog kojih su
istupili iz HNV-a. Kakav je Va{ status u ovoj organizaciji?
Ja sam jedan od osniva~a Hrvatskog narodnog vije}a, i ja }u,
evo to Vama prvo ka`em, istupiti iz Upravnog odbora, ne iz HNV-a,
nego }u ostati ~lan pa sudjelovati u nekim raspravama, ali ne u
radu Upravnog odbora koji je apsolutno sterilan pod predsjeda-
njem fra Luke Marke{i}a.
 U izjavi fra Marke{i}a se navodi da je prije Sabora HNV-a
razgovarano o tome kakav stav treba zauzeti u vezi s izborom
@eljka Kom{i}a za hrvatskog ~lana Predsjedni{tva BiH, te da
ste Vi `eljeli da HNV izrazi protest zbog toga.
Moram kazati da je to ~ista la`, ja sam politi~ki pismen ~ovjek,
vrlo iskusan u svakoj vrsti javnog djelovanja, tako da je potpuno
besmisleno tvrditi da ja tra`im javni prosvjed {to je na izborima
izabran @eljko Kom{i}. Moje se mi{ljenje jeste razlikovalo od
Marke{i}evog, ali to je pri~a za jedan ozbiljni politi~ki kontekst, a
ne ovako banalne i neistinite tvrdnje. Mi smo poku{ali na Saboru
da spasimo tu ~asnu i va`nu instituciju koju Marke{i} vodi osam
godina, na`alost, jako mi je `ao {to to moram re}i, nekompeten-
tno. Jer jedna nevladina organizacija ovog tipa ne mo`e re}i ja
preferiram neku stranku i program te stranke, nego mora govoriti
otvoreno, principijelno za sve {to je dobro da je dobro, a sve {to je
lo{e nazvati lo{im, ma od koga da dolazi, to se me|utim nije radi-
lo. Fra Marke{i} je, mora se to re}i, apsolutna neznalica kada je u
pitanju dnevna politika, on naravno ima svoje ljudske osje}aje, tu
nema ni{ta sporno, ali, ako djelujete javno i politi~ki, tu emocije
moraju biti zaustavljene do kraja i u negativnom i u pozitivnom
smislu. On to jednostavno ne mo`e i ne zna, a oko njega se oku-
pio vrlo uski krug ljudi koji ga podr`avaju kad to njima zatreba.
 Sukob, dakle, nije politi~ke prirode?
Gospodin Marke{i} pod svaku cijenu `eli svesti na politi~ki
sukob i on HDZ-ovcem progla{ava nekoga tko nikada nije bio u
HDZ-u, tko je uvijek bio vrlo kriti~an prema HDZ-u, tko je bio
dugogodi{nji predsjednik stranke koja je o{tro kritizirala tu politiku,
a i danas sam vrlo kriti~an prema toj istoj politici. Mislim da je
Marke{i} zbilja izgubio svaki kompas, jer ako on mo`e javno govo-
riti za Lovrenovi}a i Lasi}a da su to ideolozi HDZ-a, ako mo`e sla-
gati da sam ja tra`io da protestiram {to je izabran Kom{i}, onda je
on pogubio svaki mogu}i orijentir.
 HNV-om. S druge strane predsjednik HNV-a OTVORENA
u svom pismu upu}enom Lovrenovi}u
otvoreno priznaje da podr`ava politiku PODRŠKA ŠIMIĆU:
SDP-a. “Plasti~an autoportret je naslikao
Luka Marke{i} u ‘odgovoru’ na moje Lovrenović smatra
otvoreno pismo! U njemu je vi{e rekao o da je Markešićev
svojemu potpunom nerazumijevanju
demokracije, civilnoga dru{tva i misije protukandidat mogao
nevladinih organizacija nego {to bi ijedan
kriti~ar mogao. Tako|er i o `alosnome oživjeti rad HNV-a i
nerazumijevanju politi~ke dinamike i povrati njegova
dru{tvenoga konteksta u kojemu `ivimo, pa
unutar njega i o nerazumijevanju objek- političku i javnu
tivne te`ine koju pitanje politi~koga
vjerodostojnost
48
MANIPULACIJA, A
NE SUKOB
Ilija [imi} tvrdi da
Marke{i} nema
dovoljno znanja i
sposobnosti da vodi
HNV, te da je to razlog
nezadovoljstva
njegovih ~lanova
 Marke{i} je, ipak, na Saboru HNV-a nedavno dobio
ve}inu glasova za tre}i predsjedni~ki mandat, a Vi ste mu bili
jedini protukandidat.
Nevjerojatno je da jedan fratar, ugledan i u godinama, dopustio
jedan takav, tra`im rije~ da ne bude gruba, ali moram re}i, primiti-
van in`injering. Samo da vam ka`em da je glasa~ko tijelo bilo
sedamdeset i dva-tri ~ovjeka, malo glasa~ko tijelo, a jedan njegov
kolega je doveo sa podru~ja Distrikta Br~kog, Ora{ja, Tuzle dvade-
setak ljudi da glasaju, dobar dio njih nikada nisu bili ~lanovi HNV-a.
Recimo, Ninoslav Su{ilovi}, iz Ora{ja, jedan vrlo ~estit,
sposoban i vrijedan ~ovjek, prvi put je do{ao u okviru te izmanipu-
lirane grupe i on je izabran u Upravni odbor. Ja potpuno iskazujem
svoje ~u|enje da Marke{i} nije uvidio da za dva mandata i osam
godina nije ni{ta uradio, nego se samo referira na 1994. godinu
koja jeste bila herojska i sa vizijom je to nastalo, ali ne mo`e se od
toga vje~no `ivjeti. HNV je vrlo va`na institucija Hrvata, kojima
upravo treba da netko odgovorno i stru~no progovori o pitanjima
koji su od njihovog vitalnog interesa. Vidite da sada cijela
Europska unija, SAD, na{i susjedi govore o Hrvatima koji ne mogu
realizirati svoju ustavnu poziciju kroz parlamentarne procedure i
kroz dono{enje odluka u izvr{noj vlasti kao druga dva naroda, to je
hendikep za ovu zemlju i hendikep za Hrvate. HNV nikada nije pro-
govorio na taj na~in da se ozbiljno pozabavi takvim pitanjima. 
polo`aja Hrvata ima i za njih same i za kon-
solidaciju BiH. Zato valjda i ne shva}a
koliku je pusto{ napravio uzurpiraju}i HNV
i uni{tiv{i mogu}nost da ova organizacija
bude ono {to je u ovom trenutku najpotreb-
nije — u havelovskom smislu politi~an a
nestrana~ki laboratorij ideja i prijedloga.
Kada, umjesto svega toga, misli da je za
odstreljivanje kriti~ara njegove ‘politike’ (u
ovom slu~aju moje malenkosti) dovoljno
zalijepiti hadezeovsku etiketu, time samo
do kraja otkriva vlastiti bezobrazluk u
odnosu spram svakome poznatih ~injeni-
ca“, ka`e Lovrenovi} u izjavi za na{ list. 
SLOBODNA BOSNA I 17.2.2011.
NOGOMET

VAHID
HALILHOD@I]
Dinamo
Dinamo sam
sam preuzeo
preuzeo
na
na insistiranje
insistiranje
supruge
supruge Dijane
Dijane

Početkom ‘90-ih godina prošlog stoljeća nogometni

klubovi DINAMO i CRVENA ZVEZDA bili su
otjelotvorenje nacionalističkog naboja u Hrvatskoj i
Srbiji, timovi u kojima je bilo nepoželjno imati igrače
druge nacionalnosti; dvadesetak godina kasnije
vjetrovi promjena zapuhali su i nogometom i pokazali
da je moguće imati Hrvata na klupi Zvezde i
Bošnjaka kao trenera Dinama

Vaha i Robi
IKONE POMIRENJA NA BALKANU
je grupa Tigrova, paravojne formacije 22. marta pamti se kao manifestacija srp-
Pi{e: NEDIM HASI] @eljka Ra`natovi}a Arkana, zauzela svoje skog nogometnog huliganizma i dan kada
Foto: MARIO ILI^I] pozicije me|u navija~ima Zvezde. S kraja

M
art je 1992. godine. U Beog-
radu se igra vje~iti nogometni
derbi izme|u Partizana i
Crvene Zvezde. Kada su no-
gometa{i Partizana istr~ali na
teren, do~ekali su ih povici Zvezdinih navi-
ja~a. “Pederi, Turci, balije, komunjare...”
No, skandiranje je najednom prestalo kada
na kraj tribine izvjesili su svoje transpare-
nte na kojima je stajalo 20 kilometara
do Vukovara, zatim 10 kilometara do
Vukovara i kona~no Dobrodo{li u Vuko-
var. Stadionom se prolomio aplauz i navi-
ja~i vi{e nisu bili dvije sukobljene frakcije
razjedinjene klupskim neprijateljstvom
nego nacionalisti ujedinjeni u zajedni~koj
mr`nji prema Hrvatima. Beogradski derbi
su srpske bande preuzele kontrolu nad
nogometom i srbijanskim podzemljem, u
isto vrijeme ~ine}i neke od najgorih zlo~ina
u ratovima nakon raspada Jugoslavije.
Februar je, {est godina kasnije. Nermin
[abi}, nogometni reprezentativac BiH,
jedan je od najatraktivnijih nogometa{a u
Hrvatskoj. Njegov prelazak iz splitskog
Hajduka u Dinamo ostao bi tek krakotrajna
tema pisanja sportskih novina da se u sve

50 SLOBODNA BOSNA I 17.2.2011.

 KAKO SU “PALI” DINAMO I CRVENA ZVEZDA

ROBERT
PROSINE^KI
PROSINE^KI
Pro{lo
Pro{lo je
je puno
puno godina
godina
otkako
otkako sam
sam igrao
igrao uu
Zvezdi,
Zvezdi, ali
ali je
je ona
ona ii
danas
danas zaza mene
mene najve}i
najve}i
klub
klub na
na prostorima
prostorima
biv{e
biv{e Jugoslavije
Jugoslavije

nije umije{ao pokojni predsjednik Hrvatske
Franjo Tu|man. Kada je njegov dolazak u
Zagreb ve} bio dogovoren, Tu|man je
tada{njem predsjedniku zagreba~kog kluba
Zlatku Canjugi kazao kako je Croatiji
“dovoljan jedan Musliman“, Edin Muj~in.
[abi} je postao nepodno{ljiv vi{ak,
politi~ki problem zbog kojeg je tada{nji
trener Dinama Marijan Vlak, iako je ekipu
uveo u Ligu prvaka, podnio ostavku.
ZVEZDA OD ROBIJA DO ROBIJA
Da je tada, prije dvadesetak godina,
neko Arkanu kazao kako }e Hrvat sjediti na
klupi njegovog omiljenog tima, sigurno se
ne bi dobro proveo. Arkan je po~etkom ’90-
ih preuzeo kontrolu nad Delijama, kasnije
neformalno i nad Zvezdom i po~eo voditi
sve svoje poslove, od prodaje karata do
organiziranja putovanja u inozemstvo te
podmi}ivanja sudija. Arkan je iz navija~kih
redova regrutirao ~lanove svoje paravojne
formacije kako bi ratovali u Hrvatskoj,
Bosni i na Kosovu. Ratovi na ovim teritori-
jama bili su za njega prije svega posao, a
tek onda politika. Bio je ~ovjek iz podzem-
lja, koji je istovremeno radio i za Slu`bu
OD MARAKANE DO
MAKSIMIRA:
Zvezdu i Dinamo,
omiljene igračke Tuđmana
i Arkana, danas sa klupe
vode Halilhodžić i
Prosinečki, treneri
“pogrešnog prezimena“
dr`avne bezbednosti, pa su mu mnoga
krivi~na djela bila opro{tena. Njegova mi-
sija bila je da ujedini navija~e koji su po~eli
da se suprotstavljaju re`imu Slobodana
Milo{evi}a i da ih povede u rat. Arkan
je tada shvatio kako Crvena zvezda
Milo{evi}u mo`e biti ono {to je madridski
Real bio za {panskog diktatora Franca,
odnosno reprezentacija Italije, koja je igrala
tada u crnim dresovima, za Mussolinija -
snaga pomo}u koje se mo`e vladati i imati
uticaja me|u {irokim narodnim masama.
Svoje je vojnike Arkan regrutirao ugla-
vnom sa sjeverne tribine stadiona Mara-
kana, iste one koja je prije ne{to vi{e od
mjesec dana sa odobravanjem propratila
imenovanje Roberta Prosine~kog za trenera
Zvezde. Potez koji je prije samo godinu
dana bio potpuno nezamisliv u nogometu,
iako su se sli~ni transferi izme|u Hrvatske i
Srbije ve} godinama obavljaju kada su u
pitanju poslovni ljudi, lije~nici, profesori,
glumci... “Uf, sada je dobro kako je bilo
prije mjesec dana kada je obznanjeno da
sam novi trener Zvezde“, pri~a nam
Prosine~ki o pritisku medija nakon {to je
prihvatio ponudu kluba s kojim je kao igra~
osvojio naslov prvaka Evrope u Bariju
1991. godine. Razgovaramo u turskoj
Antalyji, zasad valjda jedinom mjestu u
Evropi gdje bez problema, jedni do drugih
mogu trenirati i igrati me|usobne utakmice
Hajduk, Zvezda, Dinamo i Partizan,
klubovi nekada{nje velike ~etvorke jugo-
slovenskog nogometa. U Antalyji su ih,
igrom sudbine, spojili Sand`aklija Emir
Dizdarevi} i Kosovar Kenan Kurte{, ~ija
agencija organizira pripreme ex-jugoslo-
venskih klubova u Turskoj. “Stvari polako 

17.2.2011. I SLOBODNA BOSNA 51

 NOGOMET
PROTIVNIK BALKANSKE NOGOMETNE LIGE
“Moje prezime je, kada sam bio najbolji centarfor Jugoslavije, bilo preduga~ko za selektora Miljana Miljani}a, zato me nova liga ne zanima”
 dolaze na svoje mjesto, splasnula je eufori-
ja i mislim da tako i treba niti. Bilo je
euforije, bilo je velikog pritiska medija
mjesec dana ali sada je sve splasnulo i samo
mi treba mir da se dobro pripremimo, da
ono {to imam u glavi igra~i prenesu na
teren.“ Dok se njegovi igra~i `ure u
svla~ionicu, Robi `uri do torbe u kojoj je
kutija crvenog Marlbora, cigarete u kojoj
u`iva, ~ini se, gotovo jednako kao i u lopti.
“A nije ti to nikakvo ~udo, Robi i cigareta“,
ka`e nam Branko Stipkovi}, doajen
hrvatskog sportskog novinarstva, ~ovjek
koji ve} 35 godina u Sportskim novostima
prati Dinamo. “Kad je imao 17 godina, krio
sa na zadnjem sjedi{tu klupskog autobusa
da bi pu{io. Nije ni ~udo {to i sada u`iva u
cigaretama kada vi{e ne igra“, ka`e
Stipkovi}, poja{njavaju}i kako }e selektoru
Hrvatske Slavenu Bili}u biti izuzetno te{ko
nadoknaditi Robijevo odsustvo u svom
stru~nom {tabu. “Jednostavno, Robi ima
oko za igru. Njegove opservacije o pro-
tivniku su pola obavljenog posla u pripremi
utakmice. Ako bude imao sre}e, jer znanja
i osje}aja mu ne nedostaje, bi}e veliki tre-
ner.“ Robi ne `eli mnogo govoriti o reakci-
jama ljudi nakon {to je prihvatio Zvezdinu
ponudu. Ka`e da se o svemu dovoljno pisa-
lo i raspravljalo, sada je vrijeme da se
okrene poslu. “Navija~i su me uvijek voljeli
u Beogradu, vjerujem da }u i sada
sara|ivati sa navija~ima. Oni kao i ja
o~ekuju dobar nogomet i pobjede. Svjestan
sam svih reakcija, ali do{lo je vrijeme da
ljudi ponovo sara|uju i vjerujem da }u im
ja kao trener Zvezde u tome pomo}i.“
Te{ko ga je privoljeti na pri~u o pro{lim
52
vremenima, o svemu {to se de{avalo na
ovim prostorima. “Stvari su se promije-
nile“, ka`e Prosine~ki. “Svi se mijenjamo,
pro{lo je mnogo godina, pa se tako promi-
jenila i Zvezda. Ipak, naravno da je sada
mnogo te`e. Nekada sam mislio na sebe i
svoju formu, a sada kao trener mislim na
milion drugih stvari. Ali je jedno ostalo
isto. Za mene je i dalje Zvezda najve}i klub
na ovim prostorima.“ Prosine~ki je sa
Zvezdom potpisao dvogodi{nji ugovor za
platu od 230 hiljada eura. Ka`e kako se
nada da }e ugovor odraditi do kraja, iako
PROSINEČKI U
BEOGRADU: “Pritisak
javnosti bio je ogroman,
svi su se pitali zašto sam
se vratio u Zvezdu ali je
to sve prošlo, sada mi
preostaje žestok rad kako
bi osvojili prvenstvo”
mnogi sumnjaju da njegov tim ove sezone
ima {ansu, pored posljednjih godina
neprikosnovenog Partizana, da osvoji
naslov prvaka Srbije. “Da}u sve od sebe,
sve svoje emocije da uspijem kao trener
Zvezde. U Antalyji smo imali odli~ne
uslove za rad i dobro smo se spremili za
nastavak prvenstva. [to se mene i Zvezde
ti~e, rad je postao rutina. Mjesec dana sam
sa njima i ve} manje-vi{e znam kako stvari
stoje. Radimo dobro, zadovoljan sam mom-
cima i sada mi preostaje samo da kroz
pripremne utakmice u|emo u formu pred
po~etak prvenstva.“
MUSLIMAN VI[KA
Nekoliko stotina kilometara zapadnije
od Beograda, u Zagrebu nema vi{e ni
Franje Tu|mana a na~in na koji je on vodio
Dinamo ve} odavno je historija. Nekada je
Nermin [abi} bio “musliman vi{ka u
Dinamu“, danas je na klupi hrvatskog prva-
ka Vahid Halilhod`i}, jedan od najve}ih
nogometa{a koji su ikada stasali u na{oj
zemlji. Iako se Tu|man i Arkan ba{ i ne
mogu stavljati u istu re~enicu, vremena se,
sre}om, mijenjaju. Vaha je do{ao u Zagreb
da za 900 hiljada eura, koliko mu je vri-
jedan ugovor, Dinamo uvede u Ligu prva-
ka. A to {to je uop}e postao trener Dinama
gazda ovog kluba Zdravko Mami} mo`e
zahvaliti Vahidovoj supruzi Dijani koja ga
je, nakon {to ga je predsjednik Obale
Slonova~e nakon ispadanja u ~etvrtfinalu
Kupa afri~kih nacija potjerao iz te
reprezentacije, nagovorila da se vrati poslu.
Vahid je bio toliko slomljen zbog otkaza,
zbog ~injenice da mu se ne}e ostvariti san
SLOBODNA BOSNA I 17.2.2011.
 KAKO SU “PALI” DINAMO I CRVENA ZVEZDA
VELIKA “ZVEZDINA” ZVIJEZDA
Prosine~ki je 1991. godine u Bariju sa svojim
suigra~ima donio beogradskom klubu naslov
prvaka Evrope; stoga je srbijanska javnost
konsenzusom i velikim odobravanjem
prihvatila njegovo imenovanje na mjesto
trenera ovog kluba
druga~iju ulogu nego u Evropi. Tamo je
fudbal svetinja. Igra~i imaju ogroman uticaj
na to dru{tvo. Igra~i su dole jednom svojim
autoritetom prekinuli rat. E onda se dogo-
dio onaj incident kada se pucalo na autobus
da kao selektor ode na Svjetsko prvenstvo, u kojem je bila reprezentacija Togoa, moji
da se ozbiljno bavio mi{lju da se prestane igra~i su bili u {oku jer su nam prijetili kid-
baviti trenerskim poslom. “Sve ono {to se napovanjem, napadom na kamp... Svi su
de{avalo sa reprezentacijom Obale Slo- jedva ~ekali da pobjegnu odozdo. Onda na
nova~e jako me pogodilo“, pri~a nam bizaran na~in ispadnemo u ~etvrfinalu i
Vahid. “Jer kada u|ete u neki projekat i smijene me. Predsjenik dr`ave, koji je tamo
dadnete sve od sebe da uspijete a onda te i selektor i Savez, me smijeni i na jedan
lagano {utnu, onda ti se sve to zgadi. Nije brutalan na~in okon~a jednu ljudsku i sport-
mi se zgadio fudbal, zgadili su mi se ljudi sku avanturu.“
koji su u stanju tako jednostavno da te
prekri`e kao da si ni{ta. Vidio sam da tre- D@EMA BIJEDI]
ner ne predstavlja ni{ta.“ U 24 utakmice JE REKAO: “OSTAJE[“
koliko je vodio Obalu Slonova~e Vaha je Vaha je razo~aran oti{ao u Promajnu
ubilje`io tek jedan poraz, nesretan poraz u kod Makarske, u svoju vikendicu u kojoj je
~etvrtfinalu Kupa afri~kih nacija. Umjesto prihvatio poziv Zdravka Mami}a. “Nisam
njega, Obala Slonova~e je anga`irala preci- uop}e razmi{ljao o odlasku u Dinamo,
jenjenog, nadmenog Sven Gorana Ericcs- nisam nikada ni pomi{ljao da }u raditi u
ona koji u Ju`noj Africi nije napravio ni{ta. nekom klubu sa ovih prostora“, pri~a nam.
Ta~nije, uzeo je tri miliona eura za nekoliko “Imao sam puno poziva iz Bosne, vi{e puta
mjeseci posla i vratio se u Englesku. su tra`ili da vodim reprezentaciju, ali sam
“Obalu Slonova~e sam preuzeo jer sam ja imao puno obaveza i nisam se mogao
svoje traume iz igra~kih dana, kada mi nisu vratiti. Me|utim, dogodilo se ne{to {to
dali da igram na SP-u 1982. godine u nisam o~ekivao. Nagovarali su me dugo da
[paniji, htio izlije~iti na SP-u u Ju`noj prihvatim Dinamo, ali je klju~nu ulogu u
Africi. Me|utim, desila mi se jo{ i ve}a tome odigrala porodica. @ena je tra`ila da
trauma. Na prvenstvu Afrike smo morali nastavim raditi, moji najbli`i su vidjeli u
pobijediti zbog predsjedni~kih izbora u kakvom sam stanju po povratku iz Afrike i
Obali Slonova~e. Fudbal tamo ima mnogo kazali su mi da je bolje da radim nego da
17.2.2011. I SLOBODNA BOSNA
sjedim ku}i.“ Sje}a se da je, kao igra~
Vele`a u dva navrata bio na pragu odlaska
u Dinamo i oba se puta isprije~ila politika.
“Ljudi koji su tada vodili Vele` bili su
veoma mo}ni. Sje}am se da mi je D`emal
Bijedi} jednog dana rekao: ‘Mali, {ta to
~ujem, da ho}e{ da ide{? Ne ide{ ti nigdje,
ostaje{ ovdje a da}e ti sve {to tra`i{.’ Tako
je bilo u to vrijeme, ostao sam.“ Ideja o
nekoj novoj ligi nogometnih klubova sa
prostora biv{e dr`ave mu se nimalo ne
svi|a. Kada ga pitamo za{to, ka`e kako je
to zbog lo{ih, traumati~nih iskustava koje
nosi iz igra~kih dana. I danas tvrdi kako mu
je Miljan Miljani} nanio veliku nepravdu
kada ga je na SP-u u [paniji ostavio da sjedi
na klupi iako je u to vrijeme, kako ka`e, bio
najbolji napada~ Jugoslavije i iako je zbog
tog SP-a ostao godinu dana du`e u Vele`u
no {to je planirao. “Ne znam je li radila
politi~ka kuhinja u reprezentaciji, ali znam
da je moje prezime bilo predugo, da se
te{ko izgovaralo, posebno u Beogradu.
Zagreb nije puno odlu~ivao o tome ko }e
igrati u reprezentaciji a ko ne“, ka`e nam,
poja{njavaju}i: “U moje je vrijeme klju~ni
~ovjek bio Miljan Miljani}. Ne `elim sada
bacati kamenje na te ljude, ali je moje
prezime njima bilo malo duga~ko. Mo`da
nije moglo stati na semafor. To sam jednom
i rekao jednom novinaru a on se smijao. A
ja se nisam smijao jer je to na`alost bila isti-
na, znam da sam jedno vrijeme bio najbolji
igra~ Jugoslavije, a sjedio sam na klupi za
rezerve u reprezentaciji. Dobro, to su pro{la
vremena, ali neigranje na SP-u u [paniji
nikada ne}u zaboraviti.“ Ka`e kako mu se
kasnije pokojni ^i~a Miljani} izvinjavao,
no to mu nije puno zna~ilo. Ni tada ni danas.
“Kasnije mi se izvinio, rekao mi je da je iz
takti~kih razloga stavio u ekipu Papeta
Su{i}a kao centarfora, iako sam ja u kvali-
fikacijama igrao na toj poziciji. ^ak sam
godinu dana du`e ostao u Vele`u, nisam
oti{ao vani zbog tih kvalifikacija i zbog SP-a.
Tra`ili su da ostanem i normalno da sam sve
to te{ko primio jer sam igrao utakmice u
kvalifikacijama, bio najbolji strijelac i na SP
sam oti{ao sa `eljom da budem me|u
najboljim strijelcima. Takav tip igra~a
kakav sam ja bio nedostajao je timu, Pape
Su{i}, Pi`on Petrovi} i Ivica [urjak su bili
vi{e pakeri a ne strijelci. Dogodilo se
druga~ije.“ Miljani}u nikada nije oprostio i
danas zbog tih iskustava ne `eli razmi{ljati o
nekom novom regionalnom prvenstvu.
“Jugoslavija je uvijek imala velikih igra~a,
ali nikad nije bila velika ekipa. Imali smo
izvanredne pojedince, ali nismo imali dobru
ekipu. Velika je razlika imati dobre igra~e i
dobru ekipu. Sada znam i za{to, jer nikad
nije bio dobar ambijent u ekipi. Ovaj rat koji
nam se dogodio najbolje je pokazao kakvi
su zapravo odnosi vladali u jugoslovenskom
nogometu, ali i dru{tvu.“ 
53
NOVINARSTVO BEZ PRITISKA

INTERVIEW
Tim Sebastian novinar i TV voditelj
U organizaciji “Mediacentra“ u Sarajevu je nedavno boravio TIM SEBASTIAN,
jedan od najpoznatijih i najutjecajnijih svjetskih TV novinara i dugogodišnji
reporter i voditelj BBC-a; u razgovoru za “Slobodnu Bosnu“ Sebastian se prisjeća
početaka svoje karijere kada je radio kao dopisnik BBC-a iz Istočne Evrope,
analizira šta bi se moglo dešavati nakon egipatske revolucije, kako je stvorio
najveću zonu slobodnog govora u arapskom svijetu, te zašto nijedan novinar koji
drži do svog ugleda ne treba da se “druži“ sa političarima

Politi~ari mi nisu
prijatelji, niti `elim da to budu
 Kada ste zapo~eli program Doha vlasti naspram gra|ana. Onaj manje poziti-
Razgovarala: MAJA RADEVI] Debates 2004. godine, vizija je bila van dio odnosi se na lokalne medije na koje
Foto: MARIO ILI^I] poku{ati donijeti slobodu govora u taj dio Doha Debates nisu imale previ{e pozitivan

T
elevizijski novinar Tim Sebastian,
biv{i voditelj jedne od najpoznati-
jih BBC-jevih emisija Hardtalk u
kojoj je intervjuisao stotine svjet-
skih politi~ara i dr`avnika, poznat
je kao osoba “bez dlake na jeziku“. Karijeru
je po~eo kao novinar Reutersa 1974. da bi
ubrzo potom pre{ao na BBC, ku}u kojoj je
ostao vjeran do danas. Osamdesetih godina
pro{log stolje}a radio je kao dopisnik BBC-a
iz Isto~ne Evrope i Washingtona, a od 1997.
do 2005. vodio emisiju Hardtalk, za koju je
dobio najve}a britanska novinarska priz-
nanja.
Prije sedam godina u glavnom gradu
Katara, Dohi, pokrenuo je jedinstven pro-
jekat pod nazivom Doha Debates. Uz
podr{ku emira dr`ave Katar, Tim
Sebastian uspio je stvoriti trenutno
najve}u platformu slobodnog, necenzuri-
ranog govora u arapskom svijetu: Doha
Debates emituju se na BBC World jednom
mjese~no, a prati ih oko 300 miliona
gledalaca u 200 zemalja svijeta. Od
polo`aja `ena u islamskim zemljama do Al
Qaede, iranskog nuklearnog programa,
sukoba izme|u Izraela i Palestine, Hamasa
i Fataha... — u debatama u Dohi koje vodi
Sebastian, a u~estvuju prete`no mladi
ljudi, studenti iz arapskih zemalja, cenzura
i zabranjene teme ne postoje.
svijeta gdje slobode ba{ i nema previ{e.
Smatrate li da ste - bar do odre|ene mjere -
uspjeli ostvariti taj cilj, ili je to neprekidna
borba?
Mislim da je borba za slobodu govora
neprekidna borba svugdje u svijetu, ne
samo u arapskim zemljama. Ne postoji
odre|ena granica koju mo`ete dosegnuti i
da onda ka`ete: OK, uspjeli smo. Ipak,
zadovoljstvo je {to su mladi ljudi prihvatili
taj koncept debate mnogo bolje nego {to
sam o~ekivao. Dobri su u tome, veoma su
dobro informirani, znaju kako izraziti svoje
stavove na pravi na~in... I to je odli~no.
Prigrlili su na{u ideju i vide je kao svo-
jevrsnu vje`bu odgovornosti ljudi koji su na
EGIPATSKA
REVOLUCIJA:
“Svjedoci smo najvećeg
zamaha demokratije u
arapskom svijetu u
posljednjih pedeset
godina; To je istovremeno
krajnje uzbudljivo i
jako opasno“
efekt, bilo da je rije~ o televizijama ili prin-
tanim medijima. Zapravo, danas se dr`ava
mnogo vi{e upli}e u rad medija nego {to je
to bio slu~aj prije ~etiri-pet godina. U tom
smislu nije bilo nikakvog napretka. Kako }e
se stvari sada odvijati, pod uticajem onoga
{to se doga|a u Tunisu i Egiptu —
vidje}emo.
LA@I, IZGOVORI I PRIZNANJA
 Na glasu ste kao “te`ak“, nepopustljiv,
provokativan voditelj, neki vam zamjeraju da
ne dajete dovoljno prostora sagovornicima u
intervjuima... Je li to samo dio imid`a, ili
jedini na~in na koji mo`ete dobiti iskrene
odgovore, posebno kada je rije~ o
politi~arima i predsjednicima dr`ava?
Ja na to gledam kao na posao koji
moram obaviti. Moj posao nije da mlatim
ljude po glavi kako bih od njih “izvukao“
ne{to — jedini na~in za to su rije~i, argu-
menti. Sve zavisi od toga kakav vam je
sagovornik — koliko je vje{t u medijskim
nastupima, koliko je iskusan u izbjegavanju
odre|enih pitanja... A politi~ari su danas
veoma vje{ti! Kada radite intervju, va`no je
da imate potpunu kontrolu nad sadr`ajem
razgovora i cijelim ambijentom. Jer vi ste
taj koji postavlja pitanja u ime “obi~nih“
ljudi. A te ljude ne zanima da vas gledaju
kako uz {oljicu ~aja ugodno }askate sa
nekim politi~arem — njih zanima da dobiju 

54 SLOBODNA BOSNA I 17.2.2011.

 “HARDTALK” SA TIMOM SEBASTIANOM

NEPOPUSTLJIV I
NEPRISTRASAN
Tim Sebastian

17.2.2011. I SLOBODNA BOSNA 55

 NOVINARSTVO BEZ PRITISKA
 odgovore na pitanja koja uti~u na njihov
svakodnevni `ivot. Dakle, vi ste tu da
obavite taj posao za njih, a ne da se spri-
jateljite sa ljudima koje intervjuirate, da ih
simpati{ete, ili ne... Onaj ko vodi intervju i
onaj koji odgovara na pitanja `ele dvije
razli~ite stvari: ja `elim odgovore, a on `eli
da mi proda neku pri~u. Konflikt je tu
neizbje`an, to je dio posla. Evo, ovdje u
Sarajevu sam dobio najve}i kompliment za
ono {to radim. Jedan lokalni novinar mi je
rekao: “Vi ste ~ovjek kojeg je veoma te{ko
voljeti“ (smijeh). I to je sasvim u redu, jer
ne radim ovaj posao zato da bi me voljeli.
Moja djeca me vole i meni je to dovoljno.

 Koliko se stvarno mo`ete pribli`iti

istini u razgovoru sa politi~arima?
Nekada nimalo. Nekad se intervju
temelji na tome da suo~ite ljude sa dokazi-
ma zbog kojih bi trebali biti na sudu,
ponekad i na su|enjima za ratne zlo~ine, a
oni se tamo nikada ne pojave. I tako bar
imate {ansu staviti te dokaze pred njih i ~uti
njihove la`i ili izgovore, ponekad ~ak i priz-
nanja. I kada to uradite, onda vi{e i nije
va`no ho}ete li od nekoga dobiti dobar ili
glup odgovor. Va`no je samo da su dokazi
tu i da ste ih pokazali javno.
 Pro~itala sam zanimljiv komentar
jednog blogera o Va{em radu: “Nisam uspio
otkriti kakvi su politi~ki stavovi Tima
Sebastiana. ^ini mi se da on prezire sve
politi~are i svjetske lidere podjednako {to,
kad malo bolje razmislite, mo`e biti razum-
no pona{anje.“
Prezir je jaka rije~ (smijeh). Znam da
postoje ljudi koji su u slu`bi javnosti zbog
pravih razloga. Ali, mnogo je la`i u toj
javnoj areni i politi~ari ~esto zloupotreblj-
avaju svoju mo}. Ono {to neutrali{e takve
pojave su ljudi koji svoje vo|e pozivaju na
BEZ CENZURE U KATARU
Program Doha Debates prati oko 300 miliona gledalaca u 200 zemalja svijeta
odgovornost. Postoje rupe u svakom argu- i zastra{ivanjima. Nekada zbog toga izgube
mentu. Vi ste iz Bosne, ne moram vama svoju slobodu, a ponekad i `ivot.
govoriti koliko strana mo`e da ima jedan
argument. Ja sam u privilegovanoj poziciji — META U KOJU JE LAKO PUCATI
ne moram rizikovati svoj `ivot ili slobodu  Jeste li imali problema sa vlastima u
zato {to postavljam odre|ena pitanja, arapskim zemljama kada ste po~eli raditi
do|em na jedno mjesto i mogu oti}i kad debate u Dohi?
ho}u. Ali imate novinare koji rade u jako Ne. Od samog po~etka sam jasno stavio
te{kim okolnostima, pod stalnim pritiscima do znanja da ne}u dozvoliti bilo kakva poli-
BOSNA DANAS: Mislim da je veoma površno, pa i
uvredljivo kada ljudi dođu izvana i onda vam počnu
pričati u stilu “zašto već niste to preboljeli i nastavili
dalje“. Jer, sve dok se ne riješe stvari iz prošlosti, o
budućnosti se ne može ni govoriti
ti~ka uplitanja u taj program. Reklamiramo
ga kao zonu slobodnog govora i za mene je
to doslovno tako. Kada bi postojao i najma-
nji pritisak, odmah bismo prekinuli program
i napustili taj projekt. I ljudi iz vlade to
po{tuju. Smatram da ako u samom startu
jasno stavite do znanja ljudima kakvi su va{i
stavovi, onda ne}e biti problema. Veoma sam
sretan {to mi u 35 godina, koliko se bavim
ovim poslom, niko nikada nije govorio {ta
smijem, a {ta ne smijem raditi. Pa ne}e valj-
da ni sada po~eti... Prestar sam ja za to.

 Zahvaljuju}i debatama u Dohi, i

vjerovatno ~injenici da ste Britanac i radite
za BBC, dio javnosti vas je optu`ivao i za
SUSRET
SUSRET SA
SA “antiameri~ke“ stavove. Zanimljivo je kako
SARAJEVSKIM
SARAJEVSKIM se danas u ve}em dijelu svijeta smatra goto-
KOLEGAMA
KOLEGAMA vo zlo~inom ako ste kriti~ni prema politici
Tim
Tim Sebastian
Sebastian uu
posjeti
SAD-a, ili se sa njom ne sla`ete?
posjeti redakciji
redakciji
Slobodne
Slobodne Bosne
Bosne
Pa, mene su optu`ivali da sam anti
svakoga. [ta ima veze, ne smeta mi to. Ne

56 SLOBODNA BOSNA I 17.2.2011.

 “HARDTALK” SA TIMOM SEBASTIANOM

HLADNI RAT I PAD KOMUNIZMA

“Izbacili su me iz SSSR-a 1984; nisam to shvatio lično!”

 Vratimo se malo u pro{lost. Po~etkom 80-ih bili ste
dopisnik BBC-a iz Isto~ne Evrope. To je bilo vrijeme ve} znat-
no oslabljenog uticaja Sovjetskog Saveza, po~etak kraja
komunizma... Je li bilo mogu}e predvidjeti tada {ta }e se
dogoditi u narednih deset godina, posebno na Balkanu i u
biv{oj Jugoslaviji?
Apsolutno ne! Nismo mogli predvidjeti pad Berlinskog zida, OD ISTO^NE
kraj komunizma ni podjele Evrope... Kada sam prvi put do{ao u EVROPE, PREKO
Isto~nu Evropu 1979., u Poljsku, Hladni rat je bio na vrhuncu i WASHINGTONA,
svi su mislili da }e to trajati zauvijek. Granica na Berlinskom zidu DO DOHE
bila je ~vr{}a nego ikada: stra`ari sa mitraljezima, psi, elektri~na Tim Sebastian
ograda i vojnici Isto~nog bloka koji sjede odmah prekoputa Zida, intervjuisao je
na stotine
spremni za invaziju. Puna mobilizacija, tenkovi bi ve} bili na pola
svjetskih
puta do Francuske prije nego {to bismo mi uspjeli ispaliti ijedan dr`avnika i
metak. A sve to smo saznali mnogo kasnije. I na kraju je politi~ara
Berlinski zid nestao zahvaljuju}i jednom anonimnom vojniku na
granici, koji nije imao pojma {ta da radi sa hiljadama ljudi i auto-
mobila koji su po~eli pristizati. O~ajni~ki je poku{avao dobiti
uputstva od Centralnog komiteta {ta da radi, nije mu uspijevalo
i na kraju je rekao: “Pustite ih da pro|u.“ ^etiri rije~i koje su
okon~ale Hladni rat.

 Izvje{tavali ste i iz Moskve 1984. Imali ste nekih ozbiljnih

problema tamo?
Nisam imao ozbiljnih problema, izbacili su me iz Sovjetskog
Saveza, zajedno sa jo{ 30 ljudi (smijeh). To su oni onako grupno
odradili, nije bila neka posebna moja “privilegija“ i “~ast“ , bio sam
samo dio paketa. Uglavnom, vratio sam se u Moskvu kasnije.
Nisam to shvatio li~no! 

bih rekao da sam “anti-Amerikanac“ vi{e od
bilo koga drugog. Amerikanci su velika
meta u koju je lako pucati.
 Sla`ete li se sa uvrije`enim mi{ljenj-
em da je rje{enje krize na Bliskom istoku u
rukama Zapada?
Ha ha... Da je tako, mislim da bi se kriza
ve} davno rije{ila. Nije to u rukama samo
jedne osobe ili jedne grupe ljudi. Puno je
aktera na toj sceni i ve}ina njih igraju lo{e
uloge. Previ{e je ljudi, previ{e razli~itih
planova i interesa koji nemaju nikakve veze
sa ljudima na Bliskom istoku. Znate, ljudi
su zaboravljeni, niko se vi{e ne pita {ta je sa
ljudima? A ti ljudi, kada govorimo o
Arapima, posebno o Palestincima, ugla-
vnom imaju jadne `ivote. Zato “vanjske
sile“ trebaju kona~no ili napraviti ne{to
dobro za te ljude, ili se prestati mije{ati u
njihove `ivote i sudbine.
 [ta mislite da bi se moglo desiti u
Egiptu u narednom periodu, posebno kada
je rije~ o odnosima sa Izraelom?
To je pitanje na koje u ovom trenutku
niko ne mo`e odgovoriti. Vidite i sami,
situacija se mijenja iz dana u dan, stvari se
doga|aju nevjerovatnom brzinom. Sada
imate najve}i zamah demokratije u arap-
skom svijetu u posljednjih pedeset godina.
Ali {ta nakon toga — niko ne zna. To je
istovremeno uzbudljivo i jako opasno. [ta
god da se desi, mislim da bi glavna briga
trebala biti da vi{e nijedan `ivot ne bude
izgubljen.
NOVINARI I RAT
 Neke va{e kolege, poput Eda
Vuliamyja i Martina Bella, nakon rata u
Bosni svjedo~ili su u Haagu na su|enjima
za ratne zlo~ine, dok su neki drugi odbili da
svjedo~e, smatraju}i da to nije posao novi-
nara... Kakav je Va{ stav o tome?
Mislim da je to li~ni izbor. Niko ih ne
obavezuje da svjedo~e i mogu to odbiti ako
`ele. Svako za sebe odlu~uje gdje prestaje
biti novinar i gdje po~inje biti samo ljudsko
bi}e. Ne bih davao nikakve “recepte“ tu,
pogotovo kada je u pitanju rat. To su vrlo
osobne stvari.
 U emisiji Hardtalk 2004. godine inter-
vjuisali ste predsjednika Stranke za BiH i
biv{eg ~lana Predsjedni{tva BiH Harisa
Silajd`i}a…
Sje}am se Silajd`i}a, ali ne sje}am se
ta~no {ta je govorio.
 Povod je bila odluka tada{njeg
visokog predstavnika u BiH Paddyja
Ashdowna da smijeni 60 politi~ara iz
Republike Srpske zbog nehap{enja, odnos-
no podr{ke optu`enim ratnim zlo~incima.
Od tada je uhap{en Radovan Karad`i},
Ashdown je odavno oti{ao iz Bosne, a
Silajd`i} je pro{le godine izgubio izbore…
Jeste li uspjeli pratiti zbivanja u Bosni u
proteklih nekoliko godina?
Ali, Ratko Mladi} je jo{ na slobodi…
Pratio sam pone{to, ali ne ba{ previ{e. Ali
imao sam nekoliko veoma zanimljivih raz-
govora sa ljudima ovdje u Sarajevu, upoz-
nali su me sa aktuelnom situacijom. Znate,
prije sam mislio da samo mi stranci koji
do|emo ovdje ne shvatamo {ta se doga|a,
ali sada vidim da ni Bosancima nije ba{
najjasnije {ta se u va{oj zemlji doga|a.
Ljudi se ovdje jo{ uvijek bore sa ratom i
njegovim posljedicama, pro{lost nije
nigdje oti{la — a za{to i bi, za samo pet-
naest godina? Mislim da je veoma
povr{no, pa i uvredljivo kada ljudi do|u
izvana i onda vam po~nu pri~ati u stilu
“za{to ve} niste to preboljeli i nastavili
dalje“. Jer, sve dok se ne rije{e stvari iz
pro{losti, o budu}nosti se ne mo`e ni
govoriti. 

17.2.2011. I SLOBODNA BOSNA 57

PROTESTI ITALIJANSKIH INTELEKTUALACA

Već deset godina najznačajniji umovi Italije vode bezuspješnu kampanju protiv
italijanskog premijera SILVIJA BERLUSCONIJA čija primitivno ponašanje, prema
mišljenju mnogih od njih, ruši ugled ove države sa iznimno bogatom kulturom i
historijom; UMBERTO ECO, ROBERTO BENIGNI, DARIO FO, ROBERTO SAVIANO,
neki su od najpoznatijih kritičara italijanskog premijera a protekle sedmice hiljade
ljudi širom Italije priključile su se protestima i izašle na ulice poručujući da im je
dosta negativnog imidža njihove zemlje kao kupleraja

Pi{e: ADISA BA[I]

“Godinama su strani posmatra~i i mediji

Berlusconija pogre{no smatrali nekom
vrstom karikature. Bila je to gre{ka, jednako
kao i to {to ga se smatralo rezultatom jedne
te{ke politi~ke faze, ili {to ga se opisivalo kao
pomalo selja~kastog biznismena. Stvarna
zabluda sastojala se u tome da ga niko nije
shvatao ozbiljno“, smatra italijanski pisac
Roberto Saviano (31), jedan od vode}ih
Berlusconijevih kriti~ara koji je ovih dana
objavio seriju vrlo o{trih kriti~kih tekstova o
premijeru svoje zemlje. Mlad, drzak,
pametan i talentovan, Saviano je prava zvi-
jezda u Italiji a njegova knjiga Gomorra o
napuljskoj mafiji u~inila ga je poznatim i u
svijetu. Slava i uspjeh donijeli su mu veliki
uticaj i novac, ali je ovaj mladi pisac danas
osu|en na `ivot u zlatnom kavezu: iz sigu-
rnosnih razloga on i danas, petu godinu
nakon objavljivanja knjige o mafiji, zbog
vrlo uvjerljivih prijetnji smr}u koje dobiva,
`ivi uz stalnu policijsku pratnju, na tajnim
lokacijama, uz stalno seljenje sa jednog mjes-
ta na drugo. To ga ipak ne spre~ava da bude
SILVIO
NE SRAMOTI NAM VI[E DR@AVU
jedan od najgorljivijih Berlusconijevih pro-
tivnika: krajem pro{le godine, on je zajedno
sa kolegom Fabiom Faziom snimio ~etiri epi-
zode televizijske emisije Vieni via con me
(Po|i sa mnom) koja je nastala iz potrebe
da se italijanski intelektualci suprotstave
estradizaciji i banalizaciji svoje zemlje koju
proteklu deceniju uporno vode privatni
(Berlusconijevi) mediji i prva dva dr`avna
programa nad kojima premijer tako|er ima
zna~ajnu mo}.
Emisija se emitovala na tradicionalno
ljevi~arskom programu RAItre i prikazana je
~etiri ponedjeljka u mjesecu novembru
2010. Ideja je bila da se napravi pametna
emisija sa ozbiljnim sadr`ajima i sa dugim
kriti~kim komentarima pojedinih intelektu-
alaca o stanju u zemlji. “Oborili smo sve
rekorde gledanosti, na{u emisiju je gledalo
vi{e ljudi nego {to je gledalo Big Brother
koji se u to vrijeme emitovao na jednom od
Berlusconijevih kanala a imali smo ~ak vi{e
gledalaca nego polufinale Lige {ampiona
izme|u Inter Milana i Barselone. Kad sam to
vidio, pomislio sam da je moja zemlja
stvarno poludjela“, ka`e Saviano. Rezultati
gledanosti (u prosjeku oko devet miliona
gledalaca po epizodi) bili su pokazatelj da 

Najpoznatiji italijanski pisci, režiseri,

muzičari, filozofi, nobelovci, udružuju se
u borbi protiv bahatog premijera sklonog skandalima

DESET UZALUDNIH GODINA KRITIKE, ISMIJAVANJA, PETICIJA:

Berlusconija su u protekloj deceniji kritikovali i protiv njega potpisivali peticije najve}i intelektualci Italije, najpopularniji umjetnici i najugledniji
nau~nici kao {to su neurologinja i nobelovka Rita Levi Montalcini, knji`evnik i nobelovac Dario Fo, knji`evnici Umberto Eco i Antonio Tabucchi

58 SLOBODNA BOSNA I 17.2.2011.

 ZA PAMETNIJU I BOLJU ITALIJU

Foto: REUTERS
NA ULICAMA RIMA
U italijanskoj prijestolnici,
kao i u brojnim drugim
gradovima {irom zemlje,
gra|ani umorni od
premijerovih skandala
tra`e ovih dana
njegovu ostavku

17.2.2011. I SLOBODNA BOSNA 59

 PROTESTI ITALIJANSKIH INTELEKTUALACA
 Italija `eli alternativu silikonskim ljepotica-
ma, ispraznim paradama i besmislenim
zabavnim programima kojima gledaoce
doma}a televizija svakodnevno bombarduje.
ZVIJEZDE PROTIV PREMIJERA
Bijesne zbog kritika na premijerov
ra~un, njegove pristalice su odmah pro{irile
glasine kako je ova emisija jako skupa,
kako gosti tra`e astronomske honorare i
kako je to nedopustiv luksuz. Pri tome je
istina da su najve}e zvijezde Italije poput
oskarovca Roberta Benignija nastupale u
emisiji potpuno besplatno. Pored Benignija,
u ~etiri emisije su izme|u ostalih govorili i
slavni arhitekta Renzo Piano, zatim knji`e-
vnik i nobelovac Dario Fo, politi~arka
Emma Bonino, pjeva~ica Fiorella Mannoia...
Fo je svojedobno, jo{ prije osam godina,
postavio komad u kojem je ismijavao
ZABLUDE O ITALIJI KAO IDILI^NOJ ZEMLJI:
“Ljudi i dalje vjeruju da je Italija zemlja ljepote i blagostanja, svi nam zavide jer imamo divnu hranu, prirodu, mnogo sunca, divnu svjetlost,
spontane i srda~ne ljude, ukratko idilu. Stvarnost je sasvim druga~ija: Italija je odavno u su{tini nesretna zemlja. A na{a televizija je samo dio
sveop}e depresije, ona nam samo poma`e da pobjegnemo sami od sebe“, ka`e Roberto Saviano
MONOLOG KOMI^ARA ROBERTA BENIGNIJA
Silvio, (ne) daji ostavku,
uništićeš nas!
U prvoj epizodi televizijske emisije
Vieni via con me gost je bio re`iser i
glumac Roberto Benigni koji je u svom
uobi~ajenom komi~arskom maniru uputio
premijeru nekoliko opaski:
“U vijestima ka`u, a ja odbijam u to da
povjerujem, sigurno je la`, da je premijer
bio sa maloljetnom Marokankom. Radi
godina i za{tite identiteta, ne}emo re}i
kako se pomenuti premijer zove.“
“Silvio ka`e da su ovo sve montirani
procesi, da mu mafija smje{ta skandale.
Nekada bi te mafija oplja~kala i upucala,
sad ti po{alje dvije `enske u sobu.
Strahota. Mafija{ke `ivotinje, gadite mi se.
Sram vas bilo. Evo vam adresa mog hotela
u Milanu, pa ba{ da vidim jedan takav
napad i na sebe.“
“Silvio, ne daji slu~ajno ostavku. Pa
od ~ega bismo mi, svi tvoji kriti~ari,
`ivjeli? O ~emu bi pisale novine, o ~emu
60
bi govorili komedija{i? Silvio, molim te
ne daj ostavku. Silvio molim te, daj
ostavku!“ 
Roberto Benigni
SAVIANO O
ITALIJANSKOM
PREMIJERU:
“Berlusconi je senilni
impotentni starac“, tvrdi
njegov o{tri kriti~ar, autor
popularne knjige Gomorra
koja govori o mafiji
Berlusconija i sam ga i glumio: od tada se
situacija bitno promijenila i danas se ~ini da
je ljudima u Italiji ~ak i smijeh na ra~un
premijera zastao u grlu.
“Ljudi i dalje vjeruju da je Italija zemlja
ljepote i blagostanja, svi nam zavide jer
imamo divnu hranu, prirodu, mnogo sunca,
divnu svjetlost, spontane i srda~ne ljude,
ukratko idilu. Stvarnost je sasvim druga~ija:
Italija je odavno u su{tini nesretna zemlja. A
na{a televizija je samo dio sveop}e depresi-
je, ona nam samo poma`e da pobjegnemo
sami od sebe“, ka`e Roberto Saviano.
Poznati knji`evnik, teoreti~ar knji`e-
vnosti i esteti~ar Umberto Eco je jedan od
prvoboraca u raskrinkavanju Berlusconija i
ukazivanju na opasnosti koje od njega prijete.
Ve} desetak godina on se svako malo
ogla{ava o ovoj temi a prije ne{to vi{e od god-
inu dana se anga`ovao oko slu~aja kada je
Berlusconi tu`io list La Repubblica radi
objavljivanja detalja iz njegovog privatnog
`ivota (radilo se o jo{ jednom u nizu seksual-
nih skandala italijanskog premijera). Eco je
tom prilikom rekao: “Ako neko uop{te mora
reagovati da bi se branila sloboda {tampe, to
je ve} pouzdan znak da ne{to sa tim
dru{tvom, kao i sa stanjem medija u tom
dru{tvu debelo ne valja. U zdravoj demokrati-
SLOBODNA BOSNA I 17.2.2011.

NAJPOZNATIJI GAFOVI SILVIJA BERLUSCONIJA
Karijera obilježena brojnim
uvredama i diplomatskim skandalima
U deceniji dugoj premijerskoj karijeri
Berlusconi je dao stotine nepromi{ljenih i
uvredljivih izjava, napravio niz skandala,
{okirao brojne diplomate svojom drsko{}u
i bezobzirno{}u. Tako se hvalio da je sa
finskom predsjednicom Tarjom Halonen
poslove zavr{io zahvaljuju}i svojim plejboj-
PRIMJEDBE BERLUSCONIJEVIH KRITIČARA:
Problem više nije ni samo u tome što žene svodi na sek-
sualne objekte i što mu je ljepota jedini kriterij u izboru
saradnica, već što na važna mjesta u državnim instituci-
jama počinje postavljati svoje ljubimice kojima su jedine
kvalifikacije duge noge, velike grudi i visoke jagodice
ji nema potrebe braniti novinarske slobode jer
nikome ne pada na um da ih organi~ava.“ U
jednoj drugoj prilici Eco je rekao: “Svi mi,
koje god da nam je polje djelovanja, pisci,
ekonomisti, industrijalci, svi dajemo sve od
sebe da Italija u inostranstvu ima {to ve}i
ugled. Jedino se na{ premijer tome sna`no
opire i uporno pliva protiv te struje.“
17.2.2011. I SLOBODNA BOSNA
skim sposobnostima, ameri~kog predsjed-
nika Baracka Obamu je dozivao iz sveg
glasa na jednom diplomatskom skupu (na
{to je britanska kraljica Elizabeth pitala:
Zaboga, {to se ovaj ovoliko dere), vrije|ao
je `rtve koncentracionih logora, oprav-
davao Mussolinija, poni`avao stanovnike
islamskih zemalja, pravio u{i drugim diplo-
matama na skupnim fotografijama, ali
naj~e{}e je svojim seksisti~kim izjavama
vrije|ao `ene.
NA OPTU@BE O SEKS
SKANDALIMA:
“Kao i uvijek, radim bez prekida, i {ta
ako nekad volim pogledati lijepu `enu, pa
bolje to nego da sam peder.“ (novembar
2010.)
O BARACKU OBAMI:
“On je zgodan, mlad i lijepo osun~an.“
(novembar 2008.)
O NAPOLEONU:
“Samo je on napravio vi{e od mene, ali
sam ja zato vi{i od njega.“ (februar 2006.)
SAM O SEBI, PRILIKOM
SU\ENJA ZA KORUPCIJU:
“Svi gra|ani su jednaki, ali mo`da je
ipak malo vi{e jednak onaj kojem je pola
gra|ana Italije dalo pravo da upravlja
dr`avom.“ (juni 2003.)
O ZAPADU I ISLAMSKOM SVIJETU:
“Mi bismo trebali biti svjesni svoje
superiornosti.“ (oktobar 2001.)
Ru{enje ugleda dr`ave bio je glavni
motiv koji je hiljade ljudi natjerao da protek-
le sedmice u vi{e navrata iza|u na ulice i
suprotstave se premijeru. “Italija nije bor-
del“, “Sklanjaj ruke s na{eg dostojanstva“,
“Prestani vrije|ati `ene“ - to su bile neke od
parola koje su proteklih dana prete`no `ene
uzvikivale na demonstracijama {irom zem-
ZA PAMETNIJU I BOLJU ITALIJU
lje. Najnoviji talas nezadovoljstva Italijanki
izazvan je sudskim sporom koji se vodi pro-
tiv Berlusconija zbog navodnog pla}anja
seksualnih usluga maloljetnoj Marokanki
Karimi El Maroug poznatoj pod nadimkom
Ruby. Maloljetni~ka prostitucija je u Italiji
ilegalna pa premijeru zbog mla|ahne Ruby i
zbog toga {to ju je iz zatvora izvukao slu`e}i
se slu`benim polo`ajem i obmanama (polici-
ji je tvrdio da je njegova ljubimica ne}aka
sada ve} svrgnutog egipatskog predsjednika
Mubaraka) prijeti zatvorska kazna i do pet-
naest godina. Berlusconi je i povodom ovog
slu~aja dao niz seksisti~kih uvredljivih izja-
va i op}enito srozao ugled italijaskih `ena
zbog ~ega su one odlu~ile iza}i na ulicu.
Problem vi{e nije samo u tome, smatraju
njegovi kriti~ari {to `ene svodi na seksualne
objekte i {to mu je ljepota jedini kriterij u
izboru saradnica, ve} {to na va`na mjesta u
dr`avnim institucijama po~inje postavljati
svoje ljubimice kojima su jedine kvalifikaci-
je duge noge, velike grudi i visoke jagodice.
STARI HVALISAVAC
Berlusconijevo hvalisanje navodnim
seksualnim uspjesima odavno je neukusno,
ali proteklih godina je poprimilo razmjere
opsesije. I dok je ve}ini Italijana to donekle
simpati~no ({iroke narodne mase uglavnom
vole potentne vo|e) Saviano je od onih
koji su ovakvim pona{anjem zga|eni:
“Zaboravljamo da se radi o starcu koji ima
blizu osamdeset godina i koji je imao
operaciju prostate: njegova navodna
mu{kost kojom se toliko razme}e, niti je
sama po sebi razumljiva niti je prirodna. To
je situacija koja izaziva su}ut a ne divljenje,
a opet, on kao veliki majstor komunikacije,
uspijeva svoje slabosti protvoriti u svoju
snagu. On nam tvrdi da iako je star, slab i
bolestan, uspijeva zadovoljiti svoj harem. I
tako ne{to {to bi ina~e trebala biti tek vulgar-
na banalnost ili opsesija jednog senilnog
starca postaje njegova snaga koja prevazilazi
i seksualne i moralne granice.“
U sli~nom tonu su protekli i nedavni
protesti pred Berlusconijevom vilom kada
su demonstranti poru~ili: “Na{ ustav ka`e
da je Italija republika zasnovana na radu a
ne republika zasnovana na prostituciji.“
I dok Berlusconi nastavlja da dr`avom
vlada na svoj uobi~ajeni na~in, njegova
popularnost ipak i u krugovima koji su mu
bili najodaniji lagano po~inje da opada.
Opsjenar kojeg brojni Italijani naprosto
vole, jo{ uvijek je, me|utim, nekim svojim
sugra|anima primjer uspjeha. On je nau~io
Italijane da se zaobila`enje zakona isplati,
da su svi jednako korumpirani i prljavi
samo da to neki bolje kriju, da su pohota i
nezasitost tek sitne ljudske slabosti od
kakvih svi patimo. Zbog toga se njegovoj
vladavini, na `alost njegovih oponenata, ne
vidi skori kraj. 
61
^EKAJU]I “MEDVJEDA”

Ovogodišnji, 61. BERLINALE, otvoren je 10. februara filmom “True Grit” braće
Coen, koji ima deset nominacija za skorašnju dodjelu “Oscara”; o najznačajnijim,
ali i o onim ostvarenjima koji nisu zadovoljili ukuse ni publike ni kritike, a
prikazani su u prvoj polovini “Festivala”, sa lica mjesta, iz glavnog grada
Njemačke, izvještava naša saradnica

^UDESNI WIM I LEGENDARNI

WERNER U 3D FORMATU
62 SLOBODNA BOSNA I 17.2.2011.
 61. SAJAM FILMA U BERLINU

Pi{e: DUBRAVKA JOVANOVI] (Berlin) AUTOR

AUTOR
Foto: REUTERS
^UDESNE
^UDESNE
“PINE”
“PINE”
Filmski festival u Berlinu bli`i se samom Wenders
Wenders Wim,
Wim,
kraju, a jo{ uvijek se ne mo`e ni pribli`no kultni
kultni njema~ki
njema~ki
naslutiti koji bi od ovogodi{njih {esnaest fil- reditelj
reditelj
mova u zvani~noj konkurenciji mogao osvo-
jiti Zlatnog medvjeda. Takmi~arski program,
komponovan uglavnom od debitantskih fil-
mova ili malih filmskih djela uglavnom
nepoznatih autora, pokazao se kao prili~no
nezanimljiv i sasvim ispod prosjeka. Dva
najbolja berlinska filma vi|ena su izvan
konkurencije i oba su sa potpisom njema~kih
velikana - Wima Wendersa i Wernera
Herzoga, oba su dugometra`ni dokumentar-
ci i oba u 3D formatu.

REVOLUCIONARKA MODERNOG BALETA

^udesni film Wima Wendersa Pina svo-
jom ljepotom je razvedrio sumorno berlin-
sko prijepodne ~etvrtog festivalskog dana,
jer je omogu}io gledaocima stominutno,
trodimenzionalno u`ivanje u slici i muzici,
scenskom pokretu i igri. U svemu onome
{to je ~inilo i jo{ uvijek ~ini ~aroban svijet
plesnih dostignu}a legendarne revolu-
cionarke modernog baleta - Pine Bausch.

Dva najbolja berlinska filma viđena su izvan

konkurencije i oba su sa potpisom njemačkih velikana -
Wendersa i Herzoga
Wendersova Pina je pravi filmski memori-
jal posve}en plesnim revolucionarima,
samoj Pini (preminula u junu 2009.) i nje-
nim vjernim sljedbenicima, saradnicima i
graditeljima ~uvenog Tancteatra. Ovo je i
posveta umjetnosti, ljudskom tijelu i ljud-
skom duhu, tragala{tvu za modernim i
sna`nim baletskim izrazom u kojem pokret,
ples i pogled slu`e umjesto hiljade rije~i.
Pina se gleda u jednom dahu, sa specijalnim
nao~arima koje gledaocu omogu}avaju
uranjanje u dubine pozori{ne scene, stvara-
ju}i mu iluziju sopstvenog kretanja kroz
prostor, iza zavjesa, uz same igra~e sa svih
strana svijeta, koji ujedno svjedo~e o svo-
jim iskustvima rada sa Pinom, njenoj
posve}enosti igri, njenim nezaboravnim
koreografijama, koje se smjenjuju na
velikom platnu. Film sa puno autorove
nje`nosti, za u`ivanje i gledanje u idealnim
bioskopskim uslovima. Nije mu odoljela ni
Angela Merkel, koja je na sve~anoj premi-
jeri i sama nosila specijalne nao~ale. ISTRA@IVA^KI
I legendarni njema~ki autor Werner POHOD
Herzog pokazao je kako se mo`e trodimen- Werner Herzog na
Berlinaleu je prikazao
zionalno stvarati dokumentarac. Herzog u
dokumentarno
svom 3D filmu [pilja zaboravljenih snova, ostvarenje [pilja
vodi gledaoce u istra`iva~ki pohod unutar  zaboravljenih snova

17.2.2011. I SLOBODNA BOSNA 63

 ^EKAJU]I “MEDVJEDA”
 spleta {pilja u ju`noj Francuskoj, ~iji
svodovi ~uvaju crte`e paleolitskog ~ovjeka
i svjedo~e o nastanku prve umjetnosti. Ovo
je i putovanje na mjesto na koje mi nikada
ne}emo sti}i, fascinantno i uzbudljivo,
tokom kojeg Herzog redefini{e na~in na
koji }e se 3D koristiti u budu}nosti.
TRADICIONALNA POLITI^KA
OBOJENOST “BERLINALEA”
Od filmova koji se vrte pred budnim
okom ovogodi{nje predsjednice `irija
Isabelle Rossellini djelimi~no je odsko~io
debitantski ameri~ki film Marginalni poziv
J.C. Chandora, sa Kevinom Spaceyjem,
Paulom Bettanyjem, Demi Moore i
Jeremyjem Ironsom u glavnim ulogama, ali
vi{e zato {to ima zanimljivu i aktuelnu
pri~u nego {to je dosegao zna~ajne redi-
teljske nivoe. Chandorov film dramatizuje
finansijsku krizu koja je prije tri godine
uru{ila Wall Street, kroz vizuru bankarskih
investicionih me{etara koji u svojim
neboderima od stakla i metala kroje finan-
sijsku sudbinu svijeta. Zbog rezanja
tro{kova banka otpu{ta veliki broj sredovj-
e~nih eksperata, me|u njima je i analiti~ar
zadu`en za kontrolu rizika, koji svoj USB
stik sa neprijatnim podacima predaje svom
mla|em saradniku.
Ovaj, pak, suo~en sa mogu}no{}u kraha
investicija pokre}e ~itav hijerarhijski lanac
menad`menta, koji }e se u dva sata iza
pono}i okupiti kako bi donijeli odluku da
ve} ranom zorom po~nu da prodaju na mili-
one bezvrijednih akcija. Svjesni su oni da
ovakav postupak zna~i i kraj njihovih kari-
jera i gubljenje ugleda, ali {ta je to spram
pozama{nih bonusa koje }e dobiti.
Chandorov film izgleda bolje kada se
prepri~ava nego kada se gleda. Rije~ je
ovdje o nekoj vrsti kamerne drame kojom
dominiraju dijalozi sve samih o{troumnih
likova, me|usobno povezanih jedino
ovisno{}u o novcu. Kritika finansijskih
eksperata kao posebnog dru{tvenog sloja i
soja, pro{irena je djelimi~no i na sve one
kojima je njihovo me{etarenje sasvim
odgovaralo dok god su “preko hljeba imali
i poga~u”, ali nedovoljno da bi se ovo
moglo zvati nezaboravnim filmom.
Tu je naravno i Coriolanus, debitantski
dugometra`ni igrani film koji kao reditelj
potpisuje slavni britanski glumac Ralph
Fiennes, sniman tokom pro{le godine u
Beogradu i Kotoru koji uspje{no “glume”
Rim. Kao vanvremenski politi~ki triler zas-
novan na fenomenu vlasti, politi~kih mani-
pulacija i predrasuda unutar suprotstavljenih
dru{tvenih krajnosti, Coriolanus se sasvim
uklapa u tradicionalnu politi~ku obojenost
Berlinalea na kojem se izda{no protestuje i
protiv zato~enja iranskog reditelja D`afara
Panahija. Prvi utisak poslije projekcije da se
svesti na sljede}e: ovo je solidan film, bolji
64
S
S PO[TOVANJEM,
PO[TOVANJEM,
BEZ
BEZ SUGESTIJA
SUGESTIJA
Predsjednica
Predsjednica `irija
`irija
Berlinalea
Berlinalea Isabella
Isabella
Rossellini
Rossellini ii direktor
direktor
filmske
filmske smotre
smotre uu
glavnom
glavnom gradu
gradu
Njema~ke
Njema~ke Dieter
Dieter
Kosslick
Kosslick
VJEČITA BORBA: Publika danas veoma aktuelne, po~ev{i od onog {to
se doga|alo u biv{oj Jugoslaviji, pa do onog
u Berlinu imala je priliku {to se sada doga|a na trgovima Tunisa i
Egipta. Fiennes, dakle, treba da se zahvali
vidjeti i biografski Shakespeareu, donekle i svom scenaristi,
dokumentarac o slavnom oskarovcu Johnu Loganu koji je adaptirao
Shakespeareovog Coriolanusa za film.
američkom pjevaču, Naravno, za po{tovanje je strast s kojom je
glumcu i velikom borcu Fiennes odigrao naslovni lik kontroverznog
rimskog vojskovo|e Gaiusa Marciusa
protiva rasizma Harryju Coriolanusa, kao i ideja o sasvim modernoj
adaptaciji Shakespearea. Ali, za posve
Belafonteu, o njegovom uspje{an film po{tovanje ~esto nije
životu, karijeri... dovoljno. Sa pres projekcije mnogi su iza{li.
STROGO ]UTANJE I
od svih do sada vi|enih u ina~e ispodpros- MIRINO PARTYJANJE
je~nom takmi~arskom programu. Ukoliko U takmi~arskom programu vi|en je i
se posmatra van festivalskog i takmi~arskog argentinski film Nagrada Paule Markovi~,
konteksta, onda se mo`e re}i i to da je u kojem se autorka vra}a u djetinjstvo,
Coriolanus izvjesna mje{avina produkcijski oslanjaju}i se na likove majke i k}erke koje
dobro upakovane britanske televizijske bje`e od politi~kog progona, kao i sim-
drame - politi~kog trilera i neke vrste pati~na njema~ka komedija Almanija -
ekranizovanog teatra, sa scenama borbi koje dobrodo{li u Njema~ku, naturalizovane
kao da su iza{le iz posljednjeg filma turske rediteljke Yasemin Samdereli, koja
Kathryn Bigelow Katanac za bol. Ne bi je ovaj film snimila prema scenariju svoje
imao ovoliki odjek da ovo ipak nije i van- sestre Nesrin. Rije~ je {armantnoj uselj-
vremenski Shakespeare ~ije su drame i dan eni~koj pri~i, o razlikama izme|u istoka i
SLOBODNA BOSNA I 17.2.2011.

KRETANJE PO POZNATOM TERENU
Coenovi nisu nadmašili sami sebe,
ali jesu ostali dosljedni sebi
Naravno, ne}ete ostati uskra}eni ni za
informaciju o samom po~etku Berlinalea
sa filmom True Grit bra}e Coen, koji ima
deset nominacija za Oscara. Kretanje po
poznatom terenu, bez prevelikih drama-
ti~nih ili emocionalnih rezonanci, jednodi-
menzionalnost i pri~e i likova, neke su od
osnovnih karakteristika ovog filma. Ni sa
True Grit (“^ovjek zvani hrabrost”)
Coenovi nisu nadma{ili sami sebe, ali jesu
ostali dosljedni sebi i svom autorskom ple-
doajeu, zbog kojeg su sa razlogom i voljeni
i cijenjeni, i od strane publike i od strane
kritike. Ovo je odli~no produkcijski ura|en,
dobro odigran i dovoljno humoran film, uz
zapada i o svemu onome {to se mo`e do-
goditi kada se sretnu ta dva svijeta. Film
nudi smijeh, budi pozitivna osje}anja, ali
mu nije mjesto u glavnom takmi~arskom
programu, ba{ kao ni filmu Vikanje na
nebo, Victorije Mahoney, koji je u trku za
Zlatnog medvjeda u{ao vjerovatno samo
zato {to u njemu igra Zoe Kravitz, k}erka
~uvenog rockera Lennyja Kravitza. Vi|en
je i rusko-ukrajinski film gruzijskog redite-
lja Alexandera Mindadzea U subotu, koji
bilje`i doga|aje iz 26. aprila 1986., kada je
u blizini ukrajinskog gradi}a Pripjata
eksplodirao reaktor nuklearne centrale
^ernobil. Junak filma je in`enjer u elektrani
i sitni partijski funkcioner, koji po profe-
sionalnoj i partijskoj liniji doznaje ve} u
zoru da se dogodila katastrofa. Partijska je
direktiva - strogo }utanje. Mindadzeov film
je puno vi{e od filma o ~ernobilskoj kata-
strofi. Te`i{te je na ljudskoj potrebi da se na
katastrofe reaguje poricanjem.
I u paralelnim programima ove godine
ima razo~arenja. Recimo, i{~ekivani film
\avoljev dvojnik Leeja Tamahorija, nastao
prema knjizi Latifa Jahije, jednog od dvo-
jnika Udaja Huseina, krvolo~nog sina
ira~kog predsjednika Sadama. Umjesto
uzbudljivog biografskog trilera, Tamahori
se zapravo bavi Udajevim seksualnim `ivo-
tom. Sve pr{ti od perverzija, pa se sti~e uti-
sak da je Tamahori zapravo snimao film o
sebi (u privatnom `ivotu je poznat kao per-
verznjak). U ulozi Udaja i samog Latifa je
Dominic Cooper, a Udajevu ljubavnicu
koja se zaljubljuje u njegovog dvojnika igra
francuska glumica Ludivine Sagnier. U
Panorami prikazan je dokumentarni film o
biv{em ruskom naftnom oligarhu Mihailu
Hodorkovskom. Sada{nji stanovnik sibirsk-
og zatvora predstavljen je vi{e kao disident
17.2.2011. I SLOBODNA BOSNA
61. SAJAM FILMA U BERLINU
to je i vestern, pa ga sve to zajedno ~ini
dovoljno primamljivim i za evropsku pub-
liku koja voli ovaj, pomalo zaboravljeni
`anr. 
Bra}a Coen
i politi~ki protivnik Putina, nego kao biv{i
tajkun koji je krojio razne sudbine, pa i sop-
stvene zemlje i u`ivao u blagodatima svog
sumnjivo ste~enog novca. Film
Hodorkovski re`irao je Siril Tu{~i koji `ivi
u Berlinu. U 111 minuta filma koji je radio
pet godina, zabilje`io je i izjave ljudi koji
su privatno i poslovno bili povezani sa
Hodorkovskim, sa majkom i njegovim
sinom koji `ive u Americi, prijateljima i
saradnicima koji danas `ive u Britaniji i
Izraelu.
Publika u Berlinu imala je priliku vidjeti
i biografski dokumentarac o slavnom
ameri~kom pjeva~u, glumcu i velikom
borcu protiva rasizma Harryju Belafonteu,
o njegovom `ivotu, karijeri i vje~itoj borbi
protiv segregacije. Harry Belafonte danas
ima 84 godine, do~ekao je, ka`e, da
Amerika dobije i svog prvog crnog pred-
sjednika, koji “jo{ uvijek u~i, mada sporo”.
U Berlin je ka`u stigla i Madonna, {to je
vijest koja je uzburkala jedino njene
njema~ke fanove. Izjavila je da se ne}e
nigdje pojavljivati. Do{la je da obavi
poslove na berlinskom marketu. Da ugovo-
ri distribuciju i promociju svog novog
filma, koji bi premijerno prikazala u
Cannesu, ako ga tamo budu `eljeli.
Jo{ ima doga|aja i filmova do kraja
Festivala, ali u trenutku kada {aljemo ovaj
tekst, da ka`emo i da je hrvatska glumica
Marija [kari~i} predstavljena u Berlinu
kao Shooting Star, da je u Panoramu sti-
gao i Mil~o Man~evski sa svojim filmom
Majke, da na Evropskom marketu vlada
interesovanje za kupovinu filma Mon-
tevideo, Bog te video Dragana Bjelogrli}a
i da nema berlinskog partyja na kojem nije
bio Miro Purivatra, direktor Sarajevo Film
Festivala. 
65
DIREKTNO IZ GROFOVIJE

GROF \URAZ, ESTRADNA POJAVA

Pi{e: DINO BAJRAMOVI]
NIJE GA BRIGA

V
I NIJE GA STRAH
Grof
Grof \uraz
\uraz objavio
objavio je
je album
album jerovatno najbolji, mogu}e i
Ja
Ja sam
sam normalan
normalan na
na koji
koji je
je najanga`ovaniji, a sigurno najpo-
uvrstio
uvrstio trinaest
trinaest kompozicija
kompozicija pularniji banjalu~ki rock muzi~ar
Grof \uraz krajem pro{le godine
je, sa svojim bendom Gospoda,
objavio album Ja sam normalan. Vrlo nor-
malno, vrijedno i pou~no muzi~ko djelo, na
kojem su gostovali i jo{ neki bosansko-
hercegova~ki muzi~ari, po{tovaoci Grofo-
vog lika i djela, kao {to su frontmen grupe
Letu {tuke Dino [aran i pjeva~ i tekstopisac
grupe Zoster Mario Knezovi}. Ako ste zain-
teresovani, album Ja sam normalan besplat-
no mo`ete “skinuti” na stranici: www.grof-
djuraz.com.

SKROMAN DOPRINOS MIRU

 “Muzika lije~i, a topla rije~ svako
srce grije”, izjavili ste onomad. Da li je to
lajtmotiv za Va{ sveukupni anga`man svih
ovih godina i, zapravo, definicija, da tako
ka`em, lijepog muzi~kog pona{anja?
Jeste, to je moj lajtmotiv svih ovih godi-
na. Isklju~ivo i samo lijepo muzi~ko
pona{anje, mada ja ne mislim da je ovo
{to radim toliko lijepo. Recimo, kolega
Georgijev ili Gibonni rade ne{to {to je lije-
po, a ovo je vi{e toplo.

 Ka`ete i da su se mnogi kvalitetni

bendovi, jednostavno, ugasili, jer od svirke
nisu mogli `ivjeti. ^ime se Vi bavite u “slo-
bodno vrijeme”?
Radim veoma predano. Zaposlen sam u
Zavodu za transfuzijsku medicinu u
Banjaluci. Krv kao zanimanje, imal bolje za
jednoga Grofa? Od svirke `ive samo Brega
i ^ola, ponekad i Merlin, Zvezde Granda i
tezgaro{i. Bendovi propadaju zbog nedo-
statka organizacije i hrabrosti. Propadaju i
zbog toga {to se, konkretno u na{oj zemlji,
po radio stanicama vi{e vrte regionalni
nego BiH umjetnici, ili {to je jo{ i gore, vrte
se hitovi od prije dvadeset godina, i tako
svaki dan. To bi trebalo nekako ure-
diti. Susjedi na{i to ve} odavno
rade kako treba.
Inteligentni i plemeniti banjalučki rock  Od 7. januara mo`e
muzičar GROF ÐURAZ nedavno je objavio se “skinuti” Va{ album Ja
sam normalan, koji ste
vrlo kvalitetno muzičko djelo, koje je snimili sa svojom Gospo-
dom. Kako bi predstavili
odlučio nazvati: JA SAM NORMALAN; za ovo izdanje svim potenci-
jalnim slu{aocima Grofa
“Slobodnu Bosnu” Grof govori o muzici koja \uraza i Gospode?
liječi i o toploj riječi koja svako srce grije Te{ko je bilo koga nagovo-
riti na ne{to, pa i na besplatno “ski-

66 SLOBODNA BOSNA I 17.2.2011.


danje” albuma, osim ako mu ne obe}ate
ne{to zauzvrat. Na taj na~in i mi pristupamo
potencijalnim slu{aocima. Obe}avamo im
dobru zabavnu muziku, lijepe melodije,
duhovite i mudre stihove i sve {to vole
mladi.
 Da li je ovo, trenutno u BiH, najbolji
recept: ponudite album na besplatno “ski-
danje”, a onda }e se sve to nekada valjda i
naplatiti na koncertima?
Cijenim da je tako najpo{tenije. Ako se
ljudima to zaista dopadne, ne}e im biti
problem da do|u u klub, da plate kartu, da
{ize, da me na|u na fejsu ili na tviteru.
 U nazivima nekih pjesama sugeri{ete
muzi~ke `anrove koji su zastupljeni na
albumu: primjer su kompozicije Toliko
duba u njoj i Bluz ratnog veterana. U najavi
albuma, pak, kao napomena stoji da se
bavite i ska i reggaeom. Je li Ja sam nor-
malan `anrovski mix, kao neki kola` ili fino
sklopljen mozaik?
Prije bih rekao fino sklopljen mozaik. Bio
nam je izazov da se oprobamo u muzi~kim
pravcima koje volimo i koje slu{amo. Zbog
toga album vi{e zvu~i kao kompilacija nego
kao standardni album. Vezivno tkivo albuma
su stihovi, a ne muzika.
 Prvi singl sa albuma Ja sam normalan
je pjesma Postdejtonska himna - Krava. O
~emu pri~ate u ovoj pjesmi?
Dejtonskim sporazumom uspostavljena
je kom{ijska dr`ava biv{ih kom{ija gdje
svako ima svoj tor, u kom prezire kom{iju
suprotnoga tora. @ive}i tako, torjani gene-
ri{u enormnu koli~inu frustracije koja
dovodi do pomora krava u suprostavljenim
torovima. Kao veliki humanista, odlu~io
sam da prekinem taj lanac nesre}e i mizeri-
je te s tim u vezi napisao sam Postdejtonsku
himnu - Krava. Nadam se da }e ta pjesma
postati zvani~na himna BiH. To je moj
skromni doprinos miru i su`ivotu torjana.
OD BL DO SA
 Snimili ste i objavili i pjesmu: Strah...
^ega je strah Grofa \uraza?
U principu, ne pla{im se ni~ega. [to se
egzistencije ti~e, nije me strah, po{to sam do
sada nau~io skromno da `ivim, da ne idem u
kafane, kladionice, pekoteke, diskoteke, to
jest tamo gdje je glupo i skupo. Ono {to me
pla{i jeste baha}enje sa prirodnim resursima
17.2.2011. I SLOBODNA BOSNA
HUMANISTA I MISLILAC
Grof koji širi pozitivne i humane misli
Grof \uraz je kantautor, gitarista,
kolumnista, vizionar, humanista i mislilac iz
Banje Luke. Grofova misija je jasna, a
uskoro }e, zahvaljuju}i njegovom anga-
`manu, postati poznata i diljem biv{e
dr`ave: {irenje pozitivne i humane misli na
Balkanu i {ire.
Kolumnista je BUKE i Centralnog
dnevnika Senada Had`ifejzovi}a. Ranije
je radio i za Nezavisne novine, Chic
Fashin Magazin i Blin portal, a njegove
pojedine kolumne prenijeli su mnogi portali
u regionu. Na ovda{njoj estradnoj sceni
Grof je prisutan od 2004. godine, kada je
sa Axe Lyakom u augustu iste godine
osnovao Monsturm Orchestra. “Nakon
toga orkestar je stagnirao i bio pogo|en
kadrovskim problemima, a Grof se
Nadam se da će moja pjesma:
Postdejtonska himna - Krava postati
zvanična himna BiH
na{e zemlje, genetski modifikovani organiz-
mi, ekolo{ki nemar, lo{ obrazovni sistem
gdje se u~e razne gluposti, a fizi~ko,
muzi~ko i likovno uvijek ostaju na margini.
Razvijanje neukusa i fizi~ka degeneracija
omladine se nastavlja jo{ `e{}e.
 Publici se obra}ate na jeziku balkan-
skih naroda. Je li to zato {to ste frustrirani
~injenicom da se jezicima bavimo i vi{e
nego {to je potrebno, a usput se svi razumi-
jemo, od Ajdov{~ine do Strumice?
Nisam ja frustriran, al’ bih volio da se
jednom vi{e to rije{i.
^injenica jeste da je kod nas jezik poli-
ti~ka a ne lingvisti~ka kategorija i da to sve
predstavlja vrzino kolo. Poznajem ljude
koji bi bili u stanju da vam argumentovano
pokazuju i dokazaju od kojeg je jezika sve
po~elo i poteklo, ali isto ima i more drugih
koji bi bili u stanju da danima to opovr-
gavaju i kontriraju. To je gubljenje vreme-
na. Ionako }e nam uskoro slu`beni
biti engleski, kada se ostvare istine i pred-
vi|anja teoreti~ara zavjere. Zbog svih tih
peripetija, na kraju sam morao da izmislim
jezik na kom }u se obra}ati svojim
slu{aocima i ~itaocima. To je Je.Ba.N.
 Ko su Gospoda?
Gospoda nisu trajna kategorija, mijenja-
ju se, ali trenutno su to Maestro Genije,
LIDER GRUPE “GOSPODA”
bavio pisanjem i stvaranjem. Od 2004. -
2008. trajao je proces okupljanja benda
i rad na pjesama. U me|uvremenu su se
de{avali koncerti i demo snimci”, veli
Grof..
U periodu od 2008. do 2009. Grof je
okupio Gospodu. Album Ja sam normalan
sniman je u studijima Ambasada u
Beltincima i Digital Boyler u Banjoj Luci, te
u studiju \anija Pervana u Sarajevu, u
periodu decembar 2008. - februar 2010. u
studijima Ambasada. Album je snimao,
producirao i masterizovao Profesor
Boyler u studiju Digital Boyler. Grofovi
gosti su, pored Dine [arana i Marija
Knezovi}a, bili i Mar~elo, Vesna Zornik,
kao i brojni banjalu~ki umjetnici. Izdava~ je
EKIPA. 
Ne{a Para}inac i, naravno, moja desna ruka
Axe Lyak.
 Gdje ste do sada predstavili album Ja
sam normalan?
Zvani~ne koncertne promocije su bile u
Banjaluci i u Sarajevu. U planu su ostali
gradovi regiona, a dinamika koncerta }e biti
poznata uskoro. Kao bend u tranziciji i mi
se prilago|avamo trenutnom ekonomsko-
socijalnom okru`enju. Nekada je te{ko
sa~uvati svira~ki kadar du`e vremena u jed-
nom sazivu.
 Kako iz Banjeluke do}i do Sarajeva?
Put od Banjeluke do Sarajeva nikad nije
bilo lak{i i jednostavniji. Ljudi sa kojima
sam do sada sara|ivao u Sarajevu bili su
veoma jednostavni i iskreni, i {to je
najva`nije a`urni. Kome se dopalo podr`ao
je i {irio glas. Podr{ka medija nije izostala,
posebno mislim na web portale i pisane
medije. Isto tako, moram priznati da je sa
pojedinim radio stanicama saradnja odli~na i
znam da vole zatalasati Grofa. Ono {to nam
je cilj jeste do}i i do ostalih radio stanica, na
top-liste zabavne muzike, sa ostalim
izvo|a~ima iste, rame uz rame, da narod
slu{a i u~i pjesme. U svakom slu~aju, zah-
valjujem se svim pripadnicima sedme sile
koji su pratili moj lik i djelo, i {irili pozitivne
misli iz Grofovije. 
67
POEZIJA ADISE BA[I]

Nova zbirka poezije pjesnikinje, novinarke i književne kritičarke “Slobodne

Bosne“ ADISE BAŠIĆ, nedavno objavljena u izdanju “Dobre knjige“ iz Sarajeva,
nosi naslov “PROMOTIVNI SPOT ZA MOJU DOMOVINU“; poezija Bašićeve je
otvorena, iskrena, emotivna katarza nakon koje postajemo svjesni zašto
nekoga ili nešto volimo

KAKO VOLJETI DOMOVINU I @ENU BEZ [MINKE

va nja/Odlu~ni odred smrti/Izvedba bez
Pi{e: NERMINA OMERBEGOVI] gre{ke/Tihi i horski {mrcaj./Ekstaza./Na
KNJIGA
KNJIGA KAO
KAO Foto: MARIO ILI^I] kraju pakuju kostime (sve~ane papu~e i

N
NAJBOLJI
NAJBOLJI
PROMOTER {alovi protkani zlatom)/Spremaju ih za
PROMOTER aslov nove zbirke poezije Adise
Cjelovita
Cjelovita ii iskrena
iskrena je
je
naredni nastup/.(Tehvid ili oplakivanje)
knjiga
knjiga Adise
Adise Ba{i}
Ba{i}
Ba{i} Promotivni spot za moju Zbirka poezije Adise Ba{i} je dnevnik
Promotivni
Promotivni spotspot za
za domovinu na prvu asocira na one autorice u kom nalazimo emotivne stra-
moju
moju domovinu
domovinu uglancane, turisti~ke promo-spo- hove, sretne i nesretne ljubavi i sje}anja na
tove poput Enjoy life BiH . njih, susrete sa pre`ivjelim logora{ima (u
Promotivni spot u svakodnevnici podrazu- sjajnom ciklusu “Ljudi govore“), gdje se
mijeva marketin{ku kampanju koja pokazu- Ba{i}eva pojavljuje tek kao zapisiva~ koji
je dobre stvari proizvoda, ili potencijala rije~ima daje naslov koji postaje onaj
koji se nude potencijalnom konzumentu. katarzi~ni dio svjedo~enja, potcrtavaju}i
izre~eno.
RIJE^I KAO SPOMENIK Tu nas je dovelo/u jedan komp-
Ba{i}eva, za razliku od ove vrste pro- leks/nekoliko ku}a i gara`a./U|e{ u jednu/u
motivnih spotova, svojom poezijom upozo- drugu/u tre}u/ I onda iza|e{ mrtav/. (Ele-
rava da postoji i ona druga strana ogledala. mentarna nepogoda)
Pjesnikinja nudi izvje{taj iz stvarnog Ka`e: Prekrsti se/I ja se prekrstim./Nego ja
`ivota. A u tom stvarnom `ivotu, u njenoj nisam znao/pa ja cijelom {akom/E onda je on
domovini, jo{ se gazi po ostacima le{eva, u{icama sjekire po ruci./ A dina mi cura/nisam
ljudi su se ubijali me|usobno, starci znao/.
ma{taju o seksu sa mladim djevojkama, Pjesnikinja rije~ima prilazi kao spomeniku.
mase ne `ive stvarne, nego online `ivote. U Koji eventualno tek treba nagla-
toj domovini se jo{ siti. Sve drugo je suvi{no.
pla~e - iako }e oni
“stvarni“ promo-spo- BEZ LA@NIH SLIKA
tovi uvijek pokazati U onim dijelovima knjige
samo nasmijana lica... koji su njena li~na ispovijed,
“Promotivni spot“ Ba{i}eva ne opisuje sebe
Adise Ba{i} nije li{en savr{enu, ve} sebe stvarnu.
ljubavi prema domo- @enu koja voli, koju izjeda
vini, ni ljudima s ljubomora, koja }e zane-
kojima `ivi u istoj. mariti oca jer je, eto, zdrav.
Naprotiv, on je Otac je zdrav./pa se na
ka tarza nakon njega/evo ve} godinu
koje postajemo punu/nikad i ne obazire-
svjesni za{to mo/ (U sjeni). Adisa Ba{i}
nekoga ili ne{to “promociji“ i domovine i
volimo. sebe same prilazi sa
Autorica stanovi{ta da svaka pro-
progovara iz po- mocija treba biti iskrena,
zicije posmatra- bez la`nih slika, bez rije~i
~a koji je svjestan koje izgovaramo samo
da je prava ljubav tek zato {to ih oni drugi `ele
ona u kojoj ne vidimo ~uti. Pa tek ako tu i takvu
samo vrline, nego i mane. domovinu i tu i takvu `enu pri-
Nogu nipo{to ne smi- hvatimo i zavolimo, onda je ta ljubav prava.
~em s asfalta,/Na{a mirisna ljekovita trava Zbog te iskrenosti, ova knjiga je sama
za mehleme/ni~e iz `ica za ruke, iz poveza sebi najbolji promoter. I kao takva se voli.
za o~i./ (^udesni krajolik) Artriti~ne Cjelovita, iskrena, bez {minke, skupih
starice sve~ane i va`ne ulaze/Po~inju pudera, lifting krema, ukrasnog papira, bez
moli tvu./uigrana ekipa sinhronog pli - slatkorje~ivosti... 

68 SLOBODNA BOSNA I 17.2.2011.

KULT MARKET
AHMED REFIK
Mehmed-pa{a
Sokolovi}
U biblioteci Bosanski
portreti zeni~ke izdava~ke
ku}e Vrijeme ovih dana
pojavio se novi naslov,
Mehmed-pa{a Sokolovi}:
saputnik sre}e i
blagostanja. Turski his-
tori~ar i pisac Ahmed
Refik poku{ava rekonstruisati `ivot
bosanskog dje~aka koji je izrastao u
jednog od najmo}nijih vladara
Osmanskog carstva. Cijena je 19 KM.
GRUPA AUTORA
Kulturna
sje}anja: 1991.
Ulice i trgovi mijenjali su
protekle dvije decenije
imena, novi sadr`aj dobili
su i ud`benici historije i
jezika, stvarnost se
promijenila, postalo je
vrlo zahtijevno o~uvati
integritet kulturnog
pam}enja. Upravo o
tome govore radovi u zborniku Kulturna
sje}anja: 1991.- Povijesni lomovi i savla-
davanje pro{losti (Disput, Zagreb, 2011.).
Cijena je 40 KM.
PATRICIA EVANS
Verbalno
zlostavljanje u
odnosima
Stru~njakinja za me|uljud-
sku komunikaciju Patricia
Evans u svojoj knjizi
Verbalno zlostavljanje u
odnosima: Kako ga prepoz-
nati i kako reagirati (VBZ,
Zagreb, 2011.) obja{njava
ovaj ra{ireni fenomen. ^esto
je veliki izvor frustracije svakodnevna komu-
nikacija sa verbalnim zlostavlja~ima, a
autorica ove knjige tvrdi: nakon {to takvo
zlostavljanje jednom prepoznamo, daleko
ga je lak{e izbje}i. Cijena je 32 KM.
70
KNJI@EVNA KRITIKA
Roman Philipa Rotha
“Duh izlazi“ (Buybook, Sarajevo, 2010.)
Doživljaji vremenskog putnika
pogovora, ne pitaju}i se da li se uop{te sa
svim tim ubrzanjima i sa svim novim mo-
gu}nostima na{i `ivoti mijenjaju nabolje.
Nathan je samo na prvi pogled izgu-
bljen: njegov `ivot je zapravo sve te godine
tekao onako kako je njegov vlasnik birao.
Ni u jednom trenutku Nathan nije istinski
anahron, naprotiv, {to se vi{e vra}a u
pro{lost, {to se vi{e bavi zaboravljenim
piscima koji su objavljivali prije pedesetak
godina, {to se vi{e opire dana{njem impera-
tivu brzine i novine, on biva sve bli`i sebi.
Pri tome on od novog vremena nije
odvojen, niti se od njega namjerno i
dosljedno distancira. Naprotiv. Kada upoz-
na ~etrdeset godina mla|u spisateljicu
Jamie (ona i njen mu` svoj njujor{ki stan
zamijene za Nathanovu ku}u na selu) on se
u nju zaljubi i svim joj se svojim pomalo
uspavanim srcem predaje. Sada{njost
otjelovljena u Jamie je vrlo privla~na i
pomalo neuroti~na i Nathan je `eli u svom
`ivotu.
Duh izlazi je slojevit roman, aktuelan a
opet svevremen, do sr`i ameri~ki a opet
univerzalan. Rothov junak je kompleksan i
intrigantan, u njemu su predstavljene
POVRATAK NAKON DUGOG IZBIVANJA
Roth oslikava na~in na koji smo se mijenjali
mnoge proturje~nosti `ivota: povla~enje i
vra}anje, strah i predavanje, ma{tanje i
bez pogovora
(ne)ostvarivanje tih ma{tarija.
(A. Ba{i})
Nathan Zuckerman poznati je njujor{ki
pisac koji jednog dana po~ne dobivati pri-
jete}e poruke i uznemiren preseli u neku
zabit. Tamo{nji `ivot dopadne mu se vi{e
PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA
U SVIJETU (Amazon)
nego {to je mogao i pomisliti pa u svojoj
novoj sredini provede jedanaest godina. U 1. Laura Hillenbrand: Unbroken
New York se vra}a da bi potra`io izlje~enje 2. Deborah E. Harkness: Discovery of
a grad koji zati~e sasvim je druga~iji od
onog koji je ostavio. Nakon teroristi~kih
Witches
3. Stieg Larsson: The Girl Who Kicked the
napada New York je izgubio svoju Hornet’s Nest
4. Donald Rumsfeld: Known and Unknown
bezbri`nost, u ljude se uvukla strepnja, ali
to nije jedina stvar koja je druga~ija: i svijet 5. Janet Jackson: True You
se proteklih godina mijenjao pa Nathan u
svom gradu zavr{ava kao putnik kroz vri-
jeme koji je upravo ispao iz vremenske PET NAJPRODAVANIJIH KNJIGA
ma{ine. U BiH (Knji`ara Sehara, Sarajevo)
Philip Roth nam uz pomo} svoje male
Utopije u koju sklanja svog junaka vrlo 1. Philip Roth: Duh izlazi
efektno daje mogu}nost da sagledamo 2. Gordana Kui}: Miris ki{e na Balkanu
kakav bi svijet mogao biti da se nisu desile 3. Nora Roberts: Po{tene iluzije
sve dru{tvene i tehnolo{ke promjene koje 4. Sidney Sheldon: Gospodarica igre
5. Emir Imamovi} Pirke: Je li neko vidio
podrazumijevamo. Kroz to on zapravo
djevoj~ice, kurve i ratne zlo~ince
oslikava na~in na koji smo se mijenjali bez
SLOBODNA BOSNA I 17.2.2011.

LIFESTYLE
Na najvećem svjetskom sajmu mobitela u Barceloni ove
godine predstavilo se oko 1.300 izlagača
Život sa mobitelima
NEZAUSTAVLJIV
RAST TR@I[TA
Procjene su da }e se tokom
2011. na tr`i{tu na}i 1,4
milijarde novih mobitela
Ve}ina ljudi danas uop{te ne mogu ni
zamisliti `ivot bez mobitela. Prema proc-
jeni Evropske organizacije za informacijsku
tehniku (EITO), tokom 2011. godine ~ak
1,4 milijarde novih mobitela diljem svijeta
bit }e plasirano na tr`i{te, {to je za 8,5 posto
vi{e nego protekle godine. Klju~ne rije~i za
ovaj porast prodaje su “smartphone“ i
“mobilni internet“.
Takozvani “pametni telefoni“ ili smart-
phones sve vi{e potiskuju konvencionalni
mobitel. Ovi moderni mobiteli danas su
usavr{eni kao mini-kompjuteri, opremljeni
gigahertz procesorima, zaslonima u boji
osjetljivim na dodir te, za mnoge
najva`nijim - mogu}no{}u pristupa interne-
tu, svugdje i u svako doba.
Najnovija generacija tih modernih
mobitela mo`e se vidjeti na Mobile World
Congressu, svjetskom kongresu mobilnih
telefona, koji se ovih dana odr`ava u
Barceloni.
Tr`i{te mobitela je ogromno i raste
veoma brzo. Samo u Njema~koj ove godine
}e se prodati deset miliona pametnih
mobitela, procjenjuje BITKOM, njema~ko
udru`enje telekomunikacijske i informacij-
ske industrije. To je pove}anje od 36 posto.
A na svjetskom tr`i{tu za vode}u ulogu
u oblasti smartphonea bore se ve} poznata
imena. Kompanija Nokia i dalje prodaje
najve}i broj klasi~nih mobitela, ali je, kada
17.2.2011. I SLOBODNA BOSNA
KULT MARKET
BiH
Alkohol
Bosna i Hercegovina je
evropski prvak u
konzumiranju alkohola,
objavila je Svjetska
zdravstvena organizaci-
ja (WHO). WHO navodi
da gra|ani BiH koji
konzumiraju alkohol
godi{nje u prosjeku
popiju 56 litara ~istog alkohola, odnosno
140 litara 40-postotnog alkohola. U ~etiri
posto smrtnih slu~ajeva u svijetu razlog je
alkohol, a me|u njima je 320.000 osoba
starosne dobi izme|u 15 i 29 godina.
“GALLUP“
Patriotizam
Osobe koje su zado-
voljne svojom
zemljom sretnije su i
u privatnom `ivotu.
Zadovoljstvo nacijom
i osobna sre}a
veoma su povezani,
su u pitanju pametni telefoni, evidentno pokazala je
gubitnik. Me|u top pet modela i dalje se Gallupova anketa u
nalazi Appleov i-Phone, koji je pro{le kojoj je sudjelovalo
godine prodan u nevjerovatnih 46 miliona 1.000 ispitanika iz 128 zemalja. Utvr|eno
primjeraka. Ono {to se i-Phone korisnicima, je da bogati svoju sre}u vezuju uz
izme|u ostalog, svi|a su i brojne aplikacije, individualne faktore, me|u kojima su
takozvane apps, koje se mogu download- zdravlje, posao i `ivotni standard, dok oni
siroma{niji patriotizam smatraju na~inom
ovati besplatno ili uz naknadu do nekoliko
kontrole u te{kim vremenima i vi{e ih
eura. zadovoljavaju patriotska osje}anja.
Na kongresu u Barceloni postalo je jasno
da o razlogu kupca za nabavku nekog mode-
la mobitela vi{e ne odlu~uju samo izgled i SAD
te`ina, nego {to sve smartphone mo`e,
odnosno koje funkcije ima i je li jednosta-
van za upotrebu. Posjetiocima ovogodi{njeg
Energetska pi}a
Mobile World Congressa predstavljeni su,
me|u brojnim novim modelima, mobitel za Energetski napici
nedovoljno su
igre kompanije Sony Ericsson i mobitel s
prou~eni, previ{e
mogu}no{}u 3D reprodukcije LG-a. A {to se se koriste i mogu
ti~e aplikacija, u igri su detalji, po~ev od biti opasni za
navigacije preko mobilnog pretra`iva~a pa djecu i tinejd`ere,
sve do komplikovanih igara. upozoravaju
Velika ponuda aplikacija prodrmala je ameri~ki ljekari.
cijelo tr`i{te i navela ~ak i internetski kon- Posljedice, izaz-
cern Google da ponudi besplatni operacioni vane uglavnom
sistem Android. Vi{e nijedan proizvo|a~ zbog previ{e kofeina, uklju~uju ubrzano
smartphonea, izuzev Applea, sebi prakti~no lupanje srca, napade, mo`dane udare i
ne mo`e dopustiti da nema makar jedan ~ak iznenadnu smrt. U izvje{taju se navo-
mobitel na kojem se mo`e instalirati di da pojedina energetska pi}a imaju ~etiri
Android. A i za Android postoji gotovo isto do pet puta vi{e kofeina od osvje`avaju}ih
pi}a, a djece znaju popiti i do pet limenki
toliko aplikacija kao i za popularni i-Phone.
dnevno.
(Priredila: M. Radevi})
71
KULT MARKET
HO]EMO RU@E KINO KRITIKA

Alina Marazzi Film ”Kraljev govor” (Velika Britanija, SAD, Australija,

2010.), reditelja Toma Hoopera
Film Ho}emo
ru`e govori o
drasti~nim
promjenama
koje su donijeli
Rječit film
seksualna
revolucija i
feministi~ki
pokret u Italiji krajem {ezdesetih, a
po~etkom sedamdesetih godina…Ocjena: 5

HOD PO VODI

Eytan Fox
Eyal je ~lan
Mossada
zadu`en za
eliminaciju
neprijatelja.
Po povratku
iz posljednje
misije, saznaje da mu je supruga po~inila
samoubojstvo, te je povu~en s rada na
terenu dok ne pro|e psiholo{ku procjenu.
Za to vrijeme dobiva manji zadatak
zbli`avanja s unucima ostarjeloga
nacisti~koga zlo~inca, da bi se saznala
njegova trenutna lokacija. S vremenom,
Eyal razvija prijateljski odnos s Axelom i
njegovom sestrom Pijom, te po~ne
dovoditi u pitanje svoje vrijednosti i posao.
Suvremeni izraelski film.Ocjena: 4
HLADNE SUZE
Azizollah
FILM KAO OHRABRENJE
Kraljev govor je pri~a o dvojici sredovje~nih
mu{karaca koji postanu prijatelji
Kraljev govor je drama kojoj je glavni
lik sam kralj, osoba s govornom manom
zbog koje je nesretna, frustrirana, pod stre-
som, nezadovoljna… Ovaj film je veliko
ohrabrenje za sve one koji imaju sli~ne
probleme.
David Seidler je napisao scenario, koji
se temelji na iscrpnim istra`ivanjima, neob-
javljenim, nedavno prona|enim dnevnici-
ma Lionela Loguea, koji je lije~io pri-
jestolonasljednika. Inspiracija je do{la od
istinite pri~e o Albertu, vojvodi od Yorka
znanom kao Bertie, drugom u redu
naslje|ivanja krune u Velikoj Britaniji
tridesetih godina pro{loga stolje}a. Vojvoda
je patio od ozbiljne govorne mane, koja mu
je jako naru{avala mogu}nost izbora za
kralja. Njegova pretjerana stidljivost i
Vojvoda od Yorka, a kasnije kralj George
VI, odbacio svoju kraljevsku masku i
otkrio tko je on ustvari kao osoba. Ovo je
zapravo pri~a o dvojici sredovje~nih
mu{karaca koji postanu prijatelji. Jedna od
bitnih stvari za ista}i jeste da film Kraljev
govor koristi jednu iskrivljenu povijesnu
~injenicu - u stvarnosti, C hurchill nije
podr`avao Georgea VI nego Edwarda
VIII, jer George VI je davao sna`nu
podr{ku popustljivom Chamberlainu. Jako
dobra filmska drama.
(D. Jane~ek)
AMERI^KI BOX OFFICE
1. Just Go with It (Dennis Dugan)
2. Justin Bieber: Never Say Never (Jon

Hamidnezhad nemogu}nost javnog govora bila je

bri`ljivo ~uvana tajna.
Oklijevanje, koje se ~uje na arhivskoj
Radnja filma
snimci govora emitiranog 1939. iz
smje{tena je
Buckinghamske pala~e, daje samo naznaku
oko po~etka toga koliko je te{ko bilo kralju Georgeu VI
revolucije u
govoriti u javnosti zbog mucanja, koje mu
Iranu i suko-
ba izme|u
je bilo problem ~itavog `ivota. I prije nego
vlade i Kurda {to se na{ao na prijestolju i u sredi{tu
koji `ele otcj- pa`nje javnosti, nakon abdikacije njegovog
epljenje od Irana. Tijekom jedne me}ave, brata Edwarda VIII, svaki poku{aj terapije
ukrstit }e se sudbine iranskog vojnika rezultirao je neuspjehom, sve dok njegova
Kiyanija i Ronak, kurdske pastirice kojoj supruga Elizabeth (predstavljaju}i se
on spa{ava `ivot. Kiyani }e zbog toga izmi{ljenim prezimenom Johnson) nije
do}i u sukob sa svojim nadre|enima, a prona{la otrcani studio Australca Lionela
Ronak s kurdskim pobunjenicima s kojima Loguea.
ina~e sura|uje. U nemogu}im uvjetima, Osnova Lionelove metode bila je:
javit }e se me|usobno po{tovanje i naz-
Lije~im tebe kao osobu, ne tebe kao
naka ljubavi... Ocjena: 4
Kralja, i on je ustrajao na toj razini jed-
nakosti. Trebalo je jako puno terapije da bi
Chu)
3. Gnomeo & Juliet (Kelly Asbury)
4. The Eagle (Kevin Macdonald)
5. The Roommate (Christian E.
Christiansen)
TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Odlasci (Yojiro Takita, Amuse Soft
Entertainment/Discovery Film)
2. Alien: Antologija (Ridley Scott - Alien,
James Cameron - Aliens, David
Fincher - Alien 3, Jean-Pierre Jeunet -
Alien: Uskrsnu}e, 20th Century
Fox/Continental Film)
3. Ravnica u plamenu (Guillermo Arriaga,
2929 Productions/Blitz)
4. Salt (Phillip Noyce, Columbia
Pictures/Blitz)
5. Po~etak (Christopher Nolan, Warner
Bros. Pictures/Continental Film)

72 SLOBODNA BOSNA I 17.2.2011.


CRVENI FENJER
Odavanjem vojnih tajni Kini general zaradio milion dolara
Špijunska seks afera
Tajvanski general Lo Hsien - ^e uhap{en
zbog najve}eg {pijunskog slu~aja u posljed-
njih 50 godina na ostrvu. “Pao“ je jer nije
odolio seksu i novcu koji mu je ponudila
zgodna kineska {pijunka. General major Lo
Hsien-^e upecan je na najstariji mamac
primjenjivan u obavje{tajnim poslovima,
dok je bio na du`nosti u Tajlandu izme|u
2002. i 2005. Udicu je zabacila zgodna
kineska agentica stara tridesetak godina.
“Vrbovan seksom i novcem koji mu je
ponudila agentica, Kina je regrutovala Loa
kako bi je snabdijevao informacijama koji-
ma je raspolagao“, pi{e tajlandska {tampa.
@ena, koju novine opisuju kao “visoku,
prelijepu i {armantnu“ osobu, imala je aus-
tralski paso{ i pretvarala se da radi u
spoljnoj trgovini kada je srela Loa. General
je po~eo da prikuplja podatke za svoju novu
ljubav tokom 2004. godine. Ali da Lo nije
pao samo na ~ari ljepotice, pokazuje
GENERAL LO HSIEN - ^E
Nije odolio ~arima kineske agentice
17.2.2011. I SLOBODNA BOSNA
KULT MARKET
NJEMA^KA
Diane Kruger
OBAVJE[TAJNI SKANDAL
Zanosna kineska agentica
zavela je tajvanskog generala
Glumica je snimila seksi editorijal za
njema~ko izdanje ~asopisa GQ. Poznata
po ulogama u Troji i Nacionalnom blagu,
ranije je bila profesionalni model pa joj
poziranje nije predstavljalo problem.
SAD
Diora Baird
podatak da je te godine dobio i 250.000
dolara za svoje usluge. Novine spekuliraju
da je od tada {pijun u svoj d`ep stavio vi{e
od jednog miliona dolara. Iako se vratio na
Tajvan 2005. Lo je nastavio da radi za Kinu
i sa svojom lijepom vezom sastajao se u
SAD-u, gdje joj je predavao povjerljive Nakon {to je imala jedan srame`ljivi
informacije. poku{aj na Twitteru, zvijezda Teksa{kog
Snala`ljivi Lo je uspio da od dr`avne masakra motornom pilom ozbiljno je zako-
kontraobavjestajne slu`be, ali i svoje `ene, ra~ila u svijet golotinje. Njezine fotografije
dr`i u tajnosti svoje {pijunske aktivnosti i u toplesu dok plijevi korov u vrtu objavio
~ak je pro{ao sve provjere lojalnosti prije je Maxim.
nego {to je unaprije|en u ~in general-majo-
ra 2008. godine. Kada je uhap{en, bio je {ef
vojne telekomunikacione i elektronsko- SAD
informacione uprave, na mjestu na kojem je
imao obilje materijala od interesa za drugu January Jones
stranu.
Vojni zvani~nici su ovaj skandal opisali Poznata po ulozi Betty Draper iz serije
kao najgori kineski {pijunski slu~aj u Mad Man pozirala je za ~asopis GQ.
posljednjih pola stolje}a, ako se ima u vidu Osim {to se slikala u halterima i korzetu
osjetljivost podataka kojima je Lo imao dok poku{ava baciti stolicu sa seta,
pristup. Kineski tabloid Global times citirao January je pokazala i svoje obline.
je Li Feia, stru~njaka za Tajvan, koji ka`e
kako dvije strane preko Tajvanskog
moreuza i dalje aktivno {pijuniraju jedna
drugu. “[pijunske aktivnosti nikada nisu
prestajale, iako su tenzije preko moreuza
smanjene proteklih godina“, rekao je Li.
Kina i Tajvan se me|usobno {pijuniraju jo{
od kraja gra|anskog rata 1949. godine kada
je pora`eni general ^ang Kaj{ek sa trupama
pobjegao na Tajvan. Peking smatra Tajvan
svojom teritorijom koja ~eka na ponovno
ujedinjenje sa maticom.
(N. Hasi})
73
KULT MARKET
FOO FIGHTERS MUZIKA
“Para – svega + para = hvala lijepo”, treći studijski
Wasting Light album sarajevske grupe “Validna legitimacija”
U utorak,
prvog marta,
bi}e promo-
visana pjesma
Nešto kao manifest
Rope, prvi
singl sa novog
albuma grupe
Foo Fighters.
Njihovo novo
izdanje sa
jedanaest novih pjesama zove se Wasting
Light, a u prodaji }e biti od 11. aprila.
Sedmi studijski album Foo Fightersa
producirao je Butch Vig, majstor koji je
bio zadu`en za kvalitet zvu~ne slike
Neverminda.

TEENAGE BOTTLEROCKET

Mutilate Me
Samo
dan kas-
nije,
punk- VALIDNO MUZI^KO DJELO
rock I tre}i studijski album Validne legitimacije balansira izme|u lokalnih fenomena i globalnih trendova
grupa
Teenage Radni~koj klasi, radnim ljudima i naest naslova barem ih je osam - respekta-
Bottlero- gra|anima, narodima i narodnostima bilnih: od techno-M Massima, preko hom-
cket iz suverene Bosne i Hercegovine: Validna magea Ibrici Jusi}u, do nekih biv{ih mini-
Wyominga, stara “tek” deset godina, legitimacija objavila je svoj tre}i studijski stara, Fild`an dr`ave i vanvremenske kom-
objavi}e svoje novo izdanje: Mutilate Me.
album koji se zove Para - svega + para = pozicije Pripazit }e tebe teta Mihrija (pri-
Usput, najavili su i deluxe izdanje njihovog
prvijenca Another Way, koji je promovisan
hvala lijepo. Dodu{e, jo{ 14. januara, ali pazit }e TEBE! Teta Mihrija). Jer, mihrija
prije sedam godina. Teenage Bottlerocket ovaj tekst i nije posve}en onima koji su bili ima i van Kantona broj 9, a i bi}e ih jo{.
do sada su objavili ~etiri studijska albuma. na koncertnoj promociji u sarajevskom Usput, spomenuta je trenutno u dr`avnom
Pozori{tu mladih, niti onima koji su do sada stanu u Zenici.
imali priliku preslu{ati ono {to im je Para - svega + para = hvala lijepo je
THE FLAMING LIPS pripremio trio pod krinkama, sa sve mnogo- urnebesno duhovit, ponekad intrigantan, a
brojnom familijom pod istim. za nekoga i iritantan, kompleksan i slojevit
Heady Nuggs... Ne o~ekujte, u “tre}em poglavlju
validne trilogije”, neko izuzetno muzi~ko
album. Koji }e, svakako, osvje`iti va{ play-
er. Izdava~ je sarajevski Gramofon.
djelo, u smislu lijepih melodija, kvalitetnih (D. Bajramovi})
A, 16.
aprila,
harmonija i konstruktivnih aran`mana. Kod
pak, na Validne legitimacije ove komponente su u
drugom, jo{ uvijek nepostoje}em planu, jer TOP LISTA
tr`i{te (iz “Top 40” BH radija 1)
sti`e sve na ovom albumu je podre|eno, upravo,
box-set konceptu. A koncept je govoriti u dijapa-
1. Underworld: Bird 1
The zonu “od lokalnih fenomena do globalnih 2. The Black Keys: Howling for you
Flaming trendova”. Kao nadogradnja na, sad bi poz- 3. Aeroplane: Without Lies
Lipsa. navaoci kazali, eksperimentalno-ambijen- 4. Skream & Example: Shot yourself in
Koji }e talne beatove. the foot again
se sas- Para - svega + para = hvala lijepo je 5. Crystal Castles ft. Robert Smith: Not
tojati od pet vinilnih diskova sa pet prvih dru{tveno - koristan album. Neko }e, in love
studijskih albuma ovog benda iz mo`da, re}i i subverzivan. No, kako }e{ 6. Bryan Ferry: Shameless
Oklahoma Cityja, koji je formiran prije
sada podrivati vlast kad je ni nema. A i da 7. OK Go: White Knuckles
dvadeset i osam godina. Naziv box-seta 8. Ra Ra Riot: Boy
je Heady Nuggs: The First 5 Warner Bros.
ima, {ta }e{ od toga. Prije dvadeset i pet
godina, recimo, mo`da bi i dobio koji suhi 9. Cage the Elephant: Shake me down
Records 1992 - 2002. 10. La Femme: Sur La Planche
pendrek u le|a. Ovako... Od ukupno devet-

74 SLOBODNA BOSNA I 17.2.2011.


SPORT
Dobojski turnir u zvaničnom kalendaru IHF-a
Doboj rukometni centar Evrope
RUKOMETNO
LJETO U DOBOJU
Ove godine na turniru
}e, nakon Nikole
Karabati}a, gostovati
velika Barcelona
Svjetska rukometna federacija (IHF) sa
sjedi{tem u {vicarskom Baselu uvrstila je
Me|unarodni rukometni TV turnir {ampi-
ona u Doboju u svjetski kalendar ta-
kmi~enja, potvrdio je Srni predsjednik
Komisije za informisanje ovog turnira
Sini{a Simi}. “Upoznat sam o dosada{njem
zna~aju i doprinosu turnira u Doboju za
rukomet kao sport i sa ponosom mogu da
ka`em da je ovo presti`no takmi~enje od
ovog sastanka zvani~no uvr{teno u svjetski
kalendar takmi~enja“, citirao je Simi}
izjavu predsjednika IHF-a Hassana Moust-
aphe. Sastanku IHF-a u Baselu prisustvo-
vala je ~etvoro~lana delegacija Me|unaro-
dnog rukometnog TV turnira {ampiona,
na~elnik Op}ine Doboj Obren Petrovi},
Sini{a Simi}
i Alen Petkovi}
17.2.2011. I SLOBODNA BOSNA
KULT MARKET
AUTOMOBILI
Jaguar
Foto: Mario Ili~i}
Jaguar }e do 2014. tr`i{tu predstaviti svog
konkurenta modelima poput BMW-ove
Serije 1 ili Audijevog A3. Otprije je ve}
znano kako Jaguar namjerava pro{iriti
svoju ponudu i kako se ve} sprema
konkurent Seriji 3, novi crossover, pa ~ak
i manji roadster, a sada sti`u i vijesti o
manjem kompaktu.
MOTOCIKLI
Moto Guzzi
predsjednik Izvr{nog odbora turnira i pot-
predsjednik RS-a Enes Suljkanovi}, gener-
alni sekretar RS BiH Smajo Kara~i} i gen-
eralni sekretar turnira Alen Petkovi}.
Kara~i} smatra da je uvr{tavanje doboj-
skog turnira u kalendar IHF-a, kao i
mogu}nost da BiH bude organizator svjet-
skog juniorskog prvenstva 2013. godine jo{
jedan dokaz da je dosada{nja saradnja dobo-
jskog turnira sa RS BiH i IHF-om bila veoma Moto Guzzi je na godi{njem sastanku
dobra i kvalitetna. U ime Organizacijskog dilera u Monte Carlu predstavio dva
odbora turnira i op}ine Doboj, na~elnik prototipa. Najvi{e pa`nje je privukao
Petrovi} zahvalio je predsjedniku IHF-a na prototip modela California kod kojeg je
uvr{tavanju turnira u takmi~arski kalendar najizra`eniji novi prednji kraj sa ja~im
ove svjetske rukometne federacije i poz- vilama kao i novi agregat sa 1.400 kubika.
dravio njegovu najavu dolaska na 43.
me|unarodni rukometni TV turnir {ampiona
Doboj 2011, koji }e biti odr`an od 16. do 20. DESIGN
avgusta ove godine.
Simi} je podsjetio da je do danas u~e{}e Kia Rio
na Turniru Doboj 2011, na kojem po tradi-
ciji u~estvuje osam ekipa, potvrdilo {est Kia je objavila informacije i specifikacije
timova - Chambery iz Francuske, Metalurg nove generacije modela Rio. Novi Rio ima
iz Makedonije, Barcelona iz [panije, sve osobine modernih Kia a uz to nudi
Gumersbach iz Njema~ke, PIK Segedin iz neke zanimljive pogonske agregate kao
Ma|arske te doma}a Sloga. {to je 1,1 litarski dizela{ sa 70 KS i 1,2
Dobojski rukometni TV turnir je prvi litarski turbo benzinac sa direktnim
put odr`an 1965. godine, a zbog ratnih ubrizgavanjem.
djelovanja nije odr`avan od 1992. do 1996.
godine. Prve ekipe iz inozemstva,
Bochemians iz Praga, Dinamo iz Bra{ova i
Spartacus iz Budimpe{te nastupile su 1969.
godine. Na Turniru su prve televizijske
kamere postavljene 1970. godine, kada je
snimljena i naknadno emitovana reporta`a
o turniru i finalni susret banjalu~kog Borca
i ~e{ke Dukle. (N. Hasi})
75
 U ^ETIRI OKA Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

BH. INFO ROBERT BUBALO, producent “Mediteran Film

Festivala” u Širokom Brijegu
Predstavnici na{e dr`ave, te Srbije,
Crne Gore i Hrvatske su na sastanku u
Beogradu usvojili kona~an popis nekropola
Revolucije izbliza
koje }e biti nominovane za Tentativnu listu  Ovogodi{nji, 12. MFF }e trajati
UNESCO-a. Na podru~ju BiH nalazi se oko od 22. do 27. augusta, ali o tome }emo
60.000 ste}aka, pa je i najve}i broj u osmom mjesecu. Do kada je otvoren
nominovanih nekropola iz BiH - dvadeset i Natje~aj?
dvije, iz Hrvatske su dvije, a Srbija i Crna Do 10. svibnja, a svi detalji, zajedno
Gora imaju po tri. s prijavnicom, su na na{oj stranici:
www.mff.ba.
Izlo`ba Ire Skopljak, Kemala
Konakovi}a, Safeta Begi}a, Maje  [ta o~ekujete na 12. MFF-u?
Skenderovi}, Snje`ane Idrizovi} i Nelise O~ekujemo da }e ove godine na{
Ba`dar zove se ^akarasti. U sarajevskoj program obilovati natjecateljskim boja-
Galeriji IPC bi}e postavljena do 20. ma, jer revolucije u afri~kom dijelu
februara i dio je programa Sarajevske Mediterana su sjajan materijal za
zime. “Centralna ideja projekta je spajanje redatelje. Recimo, Egip}anka Azza
raznih umije}a radom realiziranim Shaaban, koja je prije dvije godine bila
umjetno{}u”. u [irokom Brijegu, jedna je od istaknu-
tih vo|a revolucije protiv Mubaraka, pa
Od utorka, 15. februara, u prodaji su tako i o~ekujemo dobar materijal od nje
ulaznice za veliki koncert hrvatskog i op}enito iz te zemlje. O~ekujemo,
majstora {ansone Arsena Dedi}a. Mjesto izme|u ostalih, i filmove iz Tunisa, u
doga|aja je Bosanski kulturni centar u kojoj je revolucija tako|er uspje{no
Sarajevu, vrijeme radnje 8. mart, u 20 okon~ana, ali i iz Al`ira, Maroka i
sati, a organizator je agencija Gramofon. Libije, gdje se revolucije naziru i tamo
Ulaznice, po cijeni od 20 KM, }e svakako buknuti ovih dana. Dakle,
zainteresovani mogu kupiti na blagajni Mediteran gori kao nikada do sada i s
BKC-a. pravom o~ekujemo da }emo u programu
12. MFF-a gledati - revolucije izbliza.
U ~etvrtak i u petak, 17. i 18. februara,
u sarajevskom hotelu Holiday Inn bi}e
odr`an ~etvrti me|unarodni festival vina:
Sarajevo vino fest. “Posjetiocima }e se ADEM SMAILHODŽIĆ, direktor “Centra za
predstaviti vi{e od {ezdeset vinarija iz BiH,
Hrvatske, Makedonije, Srbije i sa Kosova, kulturu” u Zavidovićima
a posredstvom distributera u BiH bi}e
predstavljena i vina iz Italije, [panije, ADEM
ADEM
Francuske...” SMAILHOD@I]
SMAILHOD@I]
“Svima
“Svima je je dobro
dobro
Od 25. juna do 2. jula u KSC Bugojno poznato
poznato
bi}e odr`an 39. teatarski festival BiH da
da mali
mali grad
grad
Zavidovi}i
Zavidovi}i imaima
Fedra. O datumu je javnost obavijestilo
~etiri
~etiri diplomirana
diplomirana
Umjetni~ko vije}e Festivala, ~iji su ~lanovi glumca,
glumca, pa pa smo
smo tako
tako
predstavnici amaterskih pozori{ta iz cijele ii krenuli,
krenuli, napraviv{i
napraviv{i
Bosne i Hercegovine. Ovom prilikom prvu
prvu predstavu”
predstavu”
predlo`ena su i tri kandidata za selektora
Festivala, kao i deset ~lanova Stru~nog
`irija.

Zagreba~ka premijera dugometra`nog

anga`iranog filma Kinofil, sarajevskog
reditelja Damira Jane~eka, bi}e odr`ana
20. februara, u Kinu Tu{kanac u 20 sati.
“Ovo je dobronamjeran i {okantan autorski
film o poslijeratnom Sarajevu i malo pozna-
toj hajci koja se u tom gradu provodi nad
nedu`nim `ivotinjama, naro~ito psima.”

76 SLOBODNA BOSNA I 17.2.2011.

 LEJLA ALIMANOVIĆ, studentica na Odsjeku za komparativnu književnost
i bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta u Sarajevu
“Obrnuto Valentinovo”
 U sarajevskoj Charlami 14. februara jeme dok posjetitelji gledaju fotografije, autorica

Foto: Matej [repfler

otvorena je Va{a samostalna izlo`ba fotografija,
a izveli ste i performans, sve pod nazivom: My
Funny Valentine. [ta se de{avalo tu no} u
Charlami?
Da, 14. februara otvorena je moja prva
samostalna izlo`ba fotografija, uz performans,
koji nose naziv po poznatom jazz standardu
Rodgersa & Harta: My Funny Valentine. Sam
naziv izlo`be, kao i datum otvorenja, upu}uju na
globalni, komercijalizirani praznik zaljubljenih
unutar kojeg je mjesto ljubavi zauzeo zakon
potro{nje, a mjesto stvarnih odnosa je zamijeni-
la izdresirana ~e`nja za svojim odrazom u dru-
goj osobi. Mislim da je primarna rije~, u samom
nazivu izlo`be, upravo “funny” - {to u prijevodu
mo`e zna~iti: duhovit, komi~an, zabavan,
smije{an... Izlo`ba i performans My Funny Valentine bazirani su
na izlo`bi devet crno-bijelih fotografija, autoportreta, putem
kojih se poku{ava otvoriti pitanje narcisoidnosti, serviranja svog
(koliko stvarnog?) ega, za dan koji je od strane kapitalizma
pretvoren u masovnu konzumaciju zarad darivanja. Me|utim, tu
se ne zavr{ava pri~a o egu - izme|u svake fotografije ponu|eno
je i ogledalo, tako da se darivanje ipak odvija tj. autorica dopu{ta
i drugom da uvidi u tome samog sebe, ne gu{i tu|i ego. Za vri-
u~estvuje tako {to po~etnu pri~u evoluira u
zaplet tj. odre|uje sebe, u toj situaciji, kao statuu
koja simboli~nim dr`anjem ruku, u obliku srca,
predstavlja ljudsku, smrtnu figuru ljubavi - od
krvi i mesa. “Vrhunac” performansa je izvedba
jazz standarda My Funny Valentine, po kojem
nosi naziv i cijeli doga|aj, a rasplet je predstavl-
jalo kucanje zahvalnica svakom posjetitelju
ponaosob.
 Jesu li izlo`ba i performans bili uprili~eni,
da tako ka`em, namjenski?
Izlo`ba je namjenski napravljena ba{ za taj
dan - jer je na taj na~in postignuta najvi{a kon-
centracija informacija i mojih stavova koje sam
`eljela iskomunicirati sa prisutnima, a sama
ideja se mo`e tuma~iti i kao “obrnuto Valentinovo”. Sama ideja
putovanja je lijepa sama po sebi i iskreno se nadam da }u imati
priliku, u budu}nosti, pokazati svoj rad i negdje izvan BiH. Jo{
uvijek sam mlada a iz mladosti proizilazi i optimizam, mada
~esto mislim da se takva pitanja ne mogu svesti samo na jednog
individualca tj. nu`no se mora dovesti u pitanje i sistem u kojem
djelujemo. U svakom slu~aju, ovo je tek moj po~etak i
raspolo`ena sam za sve ponude koje donosi budu}nost.

Radimo i ne}emo stati! Centar

Ve} devetnaest mjeseci A dem
Smailhod`i} je direktor Centra za kulturu
u Zavidovi}ima. Svom rodnom gradu. U
periodu od kada je na ovoj funkciji u
Centru je odigrano dvadeset razli~itih
pozori{nih predstava, “kako za djecu tako
i za odrasle”, uklju~uju}i i gostuju}e
izvedbe.
“Svi manji gradovi te`e ka ve}ima, pa
se tako i kultura iz manjih sredina ogleda
ili se ugleda na ve}e. Ne mogu re}i da u
Zavidovi}ima nema onog {to je neophod-
no jednom gradu kada je u pitanju kultura,
ne mogu tako|er re}i da se prije mog
dolaska nije ni{ta de{avalo na kulturnom
polju, ali mislim da je trebalo malo
osvje`enja, kao i da se jo{ vi{e i aktivnije
krene u realizaciju projekata. Kada sam
stigao, prvo {to mi je bilo na umu jeste
o`ivjeti teatar u Zavidovi}ima. Svima je
dobro poznato da mali grad Zavidovi}i
ima ~etiri diplomirana glumca, pa smo
tako i krenuli, napraviv{i prvu predstavu.
za kulturu
u Zavidovi}ima
Sad ve} imamo tri profesionalne i ~etiri
predstave Dramskog studija, i ja sam i
vi{e nego zadovoljan. I dalje se radi i
ne}emo stati na ovome”, tvrdi Adem
Smailhod`i}, umjetnik koji je glumu
diplomirao na Akademiji dramskih umjet-
nosti u Tuzli.
U Zavidovi}ima, u posljednjih
dvanaest mjeseci, izlazi i list ZaN, koji je
tako|e novitet u ovom gradu. “ U
Zavidovi}ima ima nekoliko udru`enja
gra|ana, koja se itekako bore za kulturni
`ivot u ovom gradu, a i velika su mi
podr{ka prilikom organizovanja mani-
festacije Ljeto u gradu, koju od mog na{im pozori{tima i na{im domovima kul-
dolaska preuzima i organizuje J.U. Centar tura. Na narednoj sjednici Op}inskog
za kulturu. Dje~iji ambijentalni teatar, koji vije}a na}i se Plan dinamike rekonstrukci-
sam napravio u Zavidovi}ima, prvi je fes- je zgrade Doma kulture. Ova ustanova je
tival u BiH ove vrste. Nadam se da }e se u po~ela s radom 1965. i od tada zna~ajnija
junu ove godine odr`ati i drugi put. rekonstrukcija nije ra|ena. Evo, napokon,
Naravno, mnogo je tu problema, kao i na~elnik Op}ine `eli i ima namjeru da
op}enito u kulturi u na{oj dr`avi, ali svi mi obnovi sigurno najljep{u zgradu u
umjetnici i `ivimo u nadi za bolje sutra u Zavidovi}ima”, veli Adem Smailhod`i}.

17.2.2011. I SLOBODNA BOSNA 77

 PUT OKO SVIJETA
Priredio: Nedim Hasi}
Foto: Mario Ili~i}
Gadafijevi sinovi
Potomci libijskog diktatora Moamera el Gadafija o~ito i u
pravnim dr`avama u`ivaju o~evu za{titu. Nakon sina Hannibala,
koji je nedavno prouzro~io diplomatski rat izme|u Libije i [vicarske,
na scenu je stupio i sin Saif. Minhensko dr`avno odvjetni{tvo
potvrdilo je napise tjednika Der Spiegel po kojima je protiv jednog
od sinova libijskog diktatora Moamera el Gadafija, Saifa el Araba el
Gadafija, obustavljena istraga koja je vo|ena zbog sumnje u
po~injeno kazneno djelo krijum~arenja oru`ja. Istraga je prekinuta,
kako se navodi, zbog pomanjkanja dokaza. “Oru`je koje je Saif el
Gadafi navodno krijum~ario izme|u Njema~ke i Francuske
nikada nije prona|eno“, objasnila je dr`avna odvjetnica Barbara
Stockinger. Time je Dr`avno odvjetni{tvo dodu{e potvrdilo da se
protiv Gadafijevog sina vodila istraga, ali je opovrglo napise po koji-
ma je istraga, unto~ postojanju svjedoka, prekinuta zbog “pritiska
odozgo“. No unato~ najnovijoj odluci Dr`avnog odvjetni{tva, pri~e
o raskala{enom `ivotu 29-godi{njeg Gadafijevog sina ne uti{avaju.
Saif el Arab je ve} godinama upisan na poznato minhensko
Tehni~ko sveu~ili{te ali, kako pi{e Der Spiegel, nije sigurno {to
studira i da li uop}e studira. Gadafijev sin je vi{e poznat po no}nom
`ivotu i ~estim ekscesima. Tako je navodno 2006. pretukao vratara
jednog disko kluba te svog tjelohranitelja natjerao da vrataru baci
kiselinu u lice. I ova istraga je obustavljena - zbog pomanjkanja
dokaza. U dru{tvu Gadafijevog potomka se, kako pi{e Der Spiegel,
~esto nalazi i izvjesni Drago G., Hrvat koji je u o~i istra`itelja upao
u sklopu promatranja minhenske krijum~arske scene drogom.
78
Drago G. je navodno dugogodi{nji prijatelj Saifa el Araba i obilato
se slu`i voznim parkom diplomatskih predstavni{tava Libije u
Njema~koj, a ~est je gost u vili Saifa el Araba kao i u stalnom luk-
suznom apartmanu u jednom od najskupljih europskih hotela, min-
henskom Bayerischer Hofu. Nakon {to je Gadafijev sin upao u o~i
vlastima zbog svog ekscesnog pona{anja, {ef minhenske policije
Wihelm Schmidtbauer na{ao se sa Saifom el Arabom na ve~eri
tijekom koje mu je, kako Der Spiegel citira policijsko priop}enje,
“obja{njen njema~ki pravni sustav, te uloga policije i Dr`avnog
odvjetni{tva“. Da odnos u rukavicama s pripadnicima klana
Gadafi nije neopravdan, pokazuje i slu~aj jednog drugog dikta-
torovog sina - Motasima Bilala zvanog Hannibal koji je prvo upao
u o~i nakon {to je brzinom od 140 km/h projurio pari{kom aveni-
jom Champs-Elysees a zatim izazvao diplomatski rat izme|u Libije
i [vicarske. Tati Moameru se naime nije svidjelo {to su [vicarci,
nakon {to su Motasim i njegova `ena optu`eni zbog zlostavljanja i
nano{enja tjelesnih ozljeda pripadnicma posluge, sina i snahu uhi-
tili u jednom ciri{kom hotelu. Gadafi senior je nakon toga doslovno
oteo nekoliko {vicarskih poslovnih ljudi koji su se zatekli u Libiji i
tako iznudio pu{tanje sina i snahe na slobodu. To {to su {vicarski
politi~ari pokleknuli izazvalo je burne reakcije {vicarske javnosti.
Zapadni mediji su to tada protuma~ili kao nemo} zapadnoeurop-
skih demokracija u odnosu prema predstavnicima nekih totalitarnih
re`ima. Isto sada u slu~aju Saifa el Araba predbacuje i Der
Spiegel. 
SLOBODNA BOSNA I 17.2.2011.

Preko vode, i Iwo Jime, do slobode!
I, Japanci su se, napokon, predali 26.
marta 1945. godine! Nisu im mogle pomo}i
ni - kamikaze, mada su se svi zajedno
hrabro borili i glavom platili. A borbe su tra-
jale od 19. februara iste, zavr{ne godine II
svjetskog rata, kada su se ameri~ke snage
iskrcale na ostrvo Iwo Jima u Tihom okeanu.
Raznorazni podaci o ovoj sudbonosnoj
bici mogu se prona}i poprijeko i uzdu` glo-
balne mre`e. Recimo, da su ameri~ke
snage, pod vodstvom Hollanda Smitha,
izgubile izme|u 6.800 i 7.000 vojnika u
trideset i pet dana intenzivnih borbi. Ili, da je
STRIP ARTIST
17.2.2011. I SLOBODNA BOSNA
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

SIMBOL POBJEDE
Fotografija Joea Rosenthala (gore, lijevo) snimljena
je na otoku Iwo Jima 1945. godine
te iste snage do~ekala dvadeset i jedna hil-
jada vojnika Japanskog carstva, komandan-
ta Tadamichija Kuribayashija.
Kao i da je samo pet posto doma}ih sol-
data pre`ivjelo Bitku na Iwo Jimi. Neki su se
Japanci iz spilja i rupetina izvla~ili i nekoliko
godina kasnije. Vjerovatno }e se ovih dana,
na kanalima koji se mogu prona}i na
spiskovima kablovskih operatera - jedan od
njih je, svakako, Viasat History - prikazivati
dokumentarni filmovi o Iwo Jimi u prva tri
mjeseca 1945. godine. U neke od njih
uvr{tene su i potresne, a kakve bi bile,
PATINASTA KUTIJA
ispovijesti vojnika u slu`bi cara Hirohita, koji
su se krili od Amerikanaca i pre`ivjeli a da ni
njima ni bilo kom drugom nije jasno - kako!?
Fotografija iznad ovog teksta jedan je od
simbola pobjede Amerikanaca na Pacifiku,
ali i trijumfa saveznika u II svjetskom ratu!
Njen autor je Joe Rosenthal, fotograf The
Associated Pressa i dobitnik Pulitzerove
nagrade, koji je preminuo u augustu 2006.
godine. A Japan je kapitulirao 15. augusta
1945., {to je i ozvani~eno potpisom, te
slu`beno potvr|eno na ameri~kom brodu
Missouri, 2. septembra. 
79
U[TEDITE NOVAC!
PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU
SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima:
polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!!
Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan
servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna!
Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici
www.slobodna-bosna.ba

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un:
502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i
Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing
d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu:

Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo

Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i

prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon.

Cijena pretplate:
Za Evropu Godi{nja: 180 EUR
Polugodi{nja: 90 EUR

Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD

(avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD

Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD

(avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD

E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba

www.slobodna-bosna.ba

Vi znate za{to smo najbolji!