Professional Documents
Culture Documents
SEMINARSKI RAD
1
SADRŽAJ
1. UVOD......................................................................................................... 3
2. BILANS STANJA (Balance sheet)............................................................ 4
3. STRUKTURA BILANSA.......................................................................... 5
3.1. Aktiva................................................................................................... 5
3.2. Pasiva.................................................................................................... 6
3.3. Računi koji predstavljaju sastavni dio bilansa stanja........................... 7
3.3.1. Aktivni računi............................................................................ 7
3.3.2. Pasivni računi............................................................................ 8
3.3.3. Aktivno-pasivni računi............................................................. 8
4. GRUPISANJE SREDSTAVA I IZVORA SREDSTAVA U BILANSU
STANJA..................................................................................................... 9
4.1. Funkcionalni princip............................................................................ 9
4.2. Princip likvidnosti................................................................................ 10
5. ANALIZA BILANSA STANJA – primjer................................................. 12
ZAKLJUČAK............................................................................................. 14
LITERATURA........................................................................................... 15
2
1. UVOD
1
“Računovodstvo”, prof. dr. Janko Klobučar, str 54
3
2. BILANS STANJA (Balance sheet)
4
Bilans može biti prikazan u vidu jednostranog računa, pri čemu se prvo prikazuje
aktiva, a ispod nje pasiva ili u vidu dvostranog računa, pri čemu se lijevo prikazuje
aktiva, a desno pasiva.
Formom bilansa određuje se broj kolona, njihov naziv, smještaj aktive i pasive, kao i
razmještaj i naziv pojedinih dijelova i pozicija aktive i pasive.
3.1. Aktiva
U bilansu stanja imovina se iskazuje na lijevoj strani (aktiva). Osnovna sredstva ili fiksna
aktiva uključuje opremu, zgrade, zemljište i ostala osnovna sredstva koja se ne koriste u
procesu proizvodnje dobara ili vršenja usluga te traju duže od jedne godine.
5
Obrtna sredstva ili trenutna aktiva predstavljaju aktivu koja sadrži gotovinu ili drugu
aktivu koja će biti pretvorena u gotovinu u razumnom vremenskom periodu, obično
manjem od godine dana.
- Naplativi računi predstavljaju novac koji preduzeću duguju kupci po osnovu prodaje
robe ili vršenja usluga
- Unaprijed plaćeni troškovi su troškovi koje je preduzeće napravilo i platilo ih a koje još
nije u potpunosti potrošeno, npr. godišnje osiguranje koje se plaća unaprjed
3.2. Pasiva
U pasivi se izvori imovine ili kapitala grupišu prema namjeni za koju su pribavljeni.
Pasiva prikazuje neaktivnu masu. Ona pruža informacije o porijeklu, namjeni sredstava i
izražava finansijsku konstituciju preduzeća. Finansiranje predstavlja aktivnost koja se
odnosi na obezbjeđivanje finansijskih sredstava koja mogu biti sopstvena i pozajmljena.
Ukupnost pasive se sastoji iz obaveza preduzeća prema samom sebi i prema trećim
licima. Pasivu čine:
6
Bilans stanja pokazuje veličinu kapitala, kvalitet i izvore kapitala kroz strukturu
aktive i pasive. Do povećanja aktive i pasive se dolazi novim prilivom sredstava, što
mijenja kvantitet i kvalitet izvora imovine. Svaki novi odliv sredstava dovodi do
smanjenja aktive i pasive. Zato je bilans stanja snimak imovine preduzeća i novčanih
izvora korišćenih za nabavku te imovine.2
3.Sopstveni kapital
Računi koji predstavljaju sastavni dio bilansa stanja nazivaju se računi stanja, jer
reprezentuju pojedine oblike sredstava i izvora sredstava preduzeća. U zavisnosti od
karaktera imovinskih dijelova koje računi reprezentuju možemo ih podijeliti na:
- aktivne račune
- pasivne račune i
- aktivno-pasivne račune
2
Hrustić H.: Finansijski mendžment, Alfa-graf NS, Novi Sad, 2005. str.20
7
Aktivni račun pokazuju ona sredstva čije umanjenje može biti samo do njihovog
nestajanja. Npr. iz skladišta materijala ne može se izdati više materijala nego što ga ima u
skladištu, iz blagajne se ne može isplatiti više nego što ima sredstava u blagajni i dr. U
aktivne račune ubrajamo: račun blagajne, žiro račun, račune stalnih sredstava, zaliha
materijala, sitnog inventara, troškova po vrstama (troškovi materijala, amortizacija,
usluga i sl.), po o mjestima nastanka troškova (proizvodnja u toku), po nosiocima
troškova (zalihe gotovih proizvoda) i sl.
Knjiženje na ovoj vrsti računa se obavlja tako da se početni saldo upisuje na lijevu
(dugovnu) stranu. Na istoj strani se evidentiraju i svi poslovni događaji koji dejstvuju na
povećanje stanja datog sredstva, dok se na potražnoj strani evidentiraju svi poslovni
događaji koji dovode do smanjenja stanja datog imovinskog dijela. Ukoliko postoji
saldo, prilikom zaključka mora da bude aktivnog karaktera i upisuje se na desnu
(potražnu) stranu radi izravnavanja.
8
Prilikom zaključka računa na kraju poslovne godine saldo, ukoliko postoji, mora da bude
pasivnog karaktera i upisuje se na dugovnu stranu radi izravnavanja.
Uslovni pasivni računi prezentuju određene obaveze prema trećim fizičkim ili pravnim
licima koje treba izmiriti isključivo do visine stvorene obaveze. Saldo na ovim računi
atreba uvijek da bude pasivnog karaktera. Tu se ubrajajau: računi kratkoročnih kredita,
dugoročnih kredita, zajmova i sl.
Aktivno-pasivni računi mogu imati i aktivan i pasivan saldo, a dalje se mogu klasificirati
na:
- pretežno aktivne aktivno- pasivne i
- pretežno pasivne aktivno-pasivne račune
U teoriji se ističu dva osnovna principa grupisanja sredstava i izvora sredstava, a to su:
a) funkcionalni princip
b) princip likvidnosti
Prema funkcionalnom principu, u okviru sredstava prvo se unose stalna sredstva, a zatim
obrtna. Stalna sredstva se unose po određenom redoslijedu:
I stalna sredstva u funkciji,
II stalna sredstva van funkcije
III stalna sredstva u pripremi ili izgradnji.
9
Stalna sredstva u funkciji se unose prema vrstama tih sredstava, kao zemljište, šume,
građevinski objekti, oprema itd.
Primjer:
Preduzeće «Bosna» Sarajevo
Bilans na dan 01.01.2000. godine
Aktiva Pasiva
Red Struktura Red Struktura izvora
br. Iznos Iznos br.
Iznos Iznos
sredstava sredstava
I Sredstva I Izvori sredstava
a) Stalna sredstva a) Trajni izvori
1. Posl. građ. objekti 460.000 1. Kapital 421.000
2. Oprema 820.000 1.280.000
b) Obrtna sredstva b) Dugor. obaveze
3. Žiro-račun 60.000 2. Dug. krediti 1.000.000
4. Blagajna 1.000 3. Dobavljači 150.000
5. Zalihe materijala 230.000 291.000
1.571.000 1.570.000
Ukoliko sačinjavamo bilans u vidu dvostranog računa, na lijevoj – aktivnoj strani unosi
se: redni broj, bilansne pozicije, kolona za opis sredstava, te dvije novčane kolone. Lijeva
kolona za iznos naziva se predkolona, a desna glavna kolona. Predkolona služi za
sabiranje iznosa određenih vrsta sredstava, s ciljem da se u glanoj koloni unosi vrijednost
10
grupe sredstava. Predkolona se ne sabira u cjelini, jer glavna kolona predstavlja bilansnu
novčanu kolonu koja iskazuje ukupnu vrijednost bilansne aktive.
Desna strana bilansa sadrži kolonu za redni broj za označavnje pasivnih bilansnih
pozicija, kolonu za upisivanje pojedinih vrsta izvora sredstava. Za novčane kolone vrijedi
pravilo kao i na aktivnoj strani.
Nakon unošenja svih vrsta sredstava i izvora sredstava, vrši se sabiranje bilansa. Bilans
potpisuje samostalni računovođa i direktor preduzeća.
Primjer:
Preduzeće «Bosna» Sarajevo
11
Bilans na dan 01.01.2000. godine
Aktiva Pasiva
Red Struktura Red Struktura izvora
br. Iznos Iznos br.
Iznos Iznos
sredstava sredstava
I Sredstva I Izvori sredstava
a) Obrtna sredstva a) Kratk. obaveze
1. Žiro-račun 60.000 1. Dobavljači 150.000
2. Blagajna 1.000
3. Zalihe materijala 230.000 291.000 b) Dugor. obaveze
b) Stalna sredstva 2. Dug. krediti 1.000.000
4. Posl. građ. objekti 460.000 c) Trajni izvori
5. Oprema 820.000 1.280.000 3. Sopstveni kapital 421.000
1.571.000 1.570.000
Bilans stanja trgovinskog preduzeća „XXX“ d.o.o. na dan 31.12.2004. godine (u 000
KM)
12
U primjeru Bilansa stanja preduzeća „XXX“ d.o.o. možemo vidjeti da je to
preduzeće imalo 400 hiljada KM gotovog novca i vrijednosnih papira - hartija od
vrijednosti (300 plus 100), zatim potraživanja za prodatu robu od 2,5 miliona KM, koja
su dospjela na naplatu. Zalihe čine materijal i gotovi proizvodi koji čekaju na prodaju.
Zajednička karakteristika navedene imovine, koja se naziva tekuća ili obrtna, je da se u
bliskoj budućnosti može pretvoriti u novac, za razliku od fiksne imovine (poslovni
prostor, oprema, nameštaj, vozila).
Zatim, ako uporedimo ukupnu obrtnu imovinu (4,39 miliona KM) i ukupne
kratkoročne obaveze (7,42 miliona KM), može se zaključiti da su obaveze veće od
vrijednosti imovine za 3,03 miliona KM (4,39 - 7,42 = - 3,03). Dobijena vrijednost se
naziva neto obrtni kapital (Net Working Capital – NWC). To je obrtna ili tekuća imovina
umanjena za tekuće obaveze.
13
ZAKLJUČAK
14
sredstava preduzeća, gdje aktiva prikazuje sredstva (imovina, materijalna konstitucija), a
pasiva izvore sredstava (kapital, finansijska konstitucija).
Bilans stanja, putem zbira aktive i pasive, ukazuje na kvantitet sredstava, a na
kvalitet sredstava i izvora sredstava putem strukture aktive i pasive. Svaki novi priliv
sredstava mijenja kvantitet aktive i pasive, što mijenja i kvalitet sredstava i izvora
sredstava. Osnovna karakteristika bilansa stanja jeste njegova ravnoteža, tj. da su ukupna
aktiva i ukupna pasiva jednake.
Bilans stanja se može sastaviti u bilo koje vrijeme u toku poslovanja, ali se po
pravilu obično sastavlja na početku poslovanja (na početku godine, kao i na kraju
godine). Po pravilu, bilans stanja na dan 31.12. tekuće godine predstavlja bilans stanja na
dan 01.01. naredne godine.
LITERATURA:
15
16