1. 2.

Uvod 2 Turistika agencija kao poslovni subjekt 3

2.1. Faktori i trini uvjeti nastanka turistikih agencija 2.2. Povijesni pregled nastanka turistikih agencija u svijetu i Hrvatskoj 2.3. Definicija i uloga turistike agencije u turizmu

2.4. Osnovne funkcije turistike agencije 2.5. Vrste i podjela turistikih agencija

3. Marketing kao poslovna funkcija

3.1. Uvod u marketing 3.2.

4. Marketing u turistikoj agenciji

4.1.Poslovno odluivanje u turistikim agencijama 4.2.Marketinka (trina) koncepcija i poslovna politika turistikih agencija 4.3.4 P u poslovanju turistikih agencija 4.3.1. Proizvod 4.3.2. Cijena 4.3.3. Promocija 4.3.4. Distribucija 4.4.Marketinko planiranje 4.4.1. Odluke o marektinkoj strategiji, taktici i marketinkim kampanjama 4.5.Mjerenje uspjenosti poslovanja turistike agencije

5. Zakljuak 6. Literatura

1. UVOD
Svjetska turistika literatura biljei od samih poetaka prisutnost putnikog agenta na turistikom tritu i gotovo od tih samih poetaka jasno izraava stajalite da se radi o nezaobilaznom gospodarskom subjektu kad je turizam u pitanju.1 Na poetku smo treeg milenija. Za 20. stoljee kae se da je stoljee turizma odnosno vrijeme u kojem je turizam prerastao iz znatielje i zabave bogatih u masovnu ljudsku potrebu. Cilj ovog rada je prikazati ukratko razvoj turistike agencije kao poslovnog subjekta, od samih poetaka turistikog posredovanja,tj.od vremena Thomasa Cooka i njegove prve putnike agencije do danas. Uz prikaz razvoja i dostizanja organizacijskog oblika kakav Turistike agencije imaju danas, najbitnije injenice u radu odnosit e se na

N.avlek Turoperatori i svjetski turizam (Golden Marketing Zagreb 1998.g.)PredgovorB.Vukoni str12.

2.

TURISTIKA AGENCIJA KAO POSLOVNI SUBJEKT

Poslovni subjekt (poduzee) je :samostalna gospodarska, tehnika i drutvena cjelina u vlasnitvu odreenih subjekata, koja proizvodi dobra ili usluge za potrebe trita, koristei se odgovarajuim resursima i snosei poslovni rizik radi ostvarivanja dobiti i drugih ekonomskih i drutvenih ciljeva.

2.1. Faktori i trini uvjeti nastanka turistikih agencija

Bilo kakva privredna aktivnost, a posebno u suvremenom gospodarstvu, usmjerena ja ka i motivirana zadovoljavanju najraznovrsnijih potreba na temelju ega privredni subjekti ukoliko nisu iz neprofitnog sektora ostvaruju profit i opstaju na tritu. Raznovrsnost ovjekovih potreba osnova su i pokreta razvoja razliitih proizvodno uslunih procesa. Ti procesi uvijek su uvjetovani: a ) ovjekovim potrebama, b ) ogranienim sredstvima za njihovo zadovoljavanje i c ) ovjekovom svjesnom djelatnou kojom tu ogranienost nastoji smanjiti privreivanjem. 2 Imajui u vidu razvoj ovjeanstva i odreenih gospodarskih predispozicija za razvoj turistike privrede i s tim u svezi razvoj turistikog posredovanja, a posebno turistikih agencija postoji nekoliko vanih preduvjeta za njihovo nastajanje. Osnovni preduvjet za omasovljavanje turistikih putovanja je postojanje kritine mase ljudi koji imaju viak slobodnog vremena i slobodnih sredstava te naravno potrebu za kretanjem i boravkom na turistiki nain koja bi posredovanje u turizmu uinila isplativim. Rast ivotnog standarda ljudi u industrijskom, a posebice u postindustrijskom dobu utjecao je na nastanak niza potreba iz kojih pristjeu poticaji ili motivi za

A. Duli Turizam; Naela razvoja i praksa (Institut za turizam Zagreb, Zagreb Split 1991.g.) str 63

turistika kretanja, to postavlja niz sloenih zahtijeva na ponudu turistike usluge i robe. Razvijajui svoju drutvenu osnovu, turizam je paralelno razvio i itav sustav i tehniku djelovanja, namijenjenu zadovoljavanju sve raznovrsnijih i sloenijih zahtijeva mase turistikih konzumenata 3 Koje su to dakle karakteristike turistikog trita i uvjeti na njemu koji su nuno doveli do pojave turistikih agencija. Karakteristike turistike ponude bitne za nastanak turistikih agencija bile bi statinost odn. nepokretljivost turistike ponude, diverzificiranost te ponude, a posebno prostorna udaljenost i odvojenost turistike ponude od emitivnih turistikih podruja. Na strani turistike potranje sa stajalita nastanka i djelatnosti turistikih agencija bitno je naglasiti njenu elastinost i vrmensku ogranienost odnosno koncentriranost. Turistike agencije ostvaruju poslovni odnos kontaktirajui i s turistikom potranjom i turistikom ponudom. Naime nezamisliv je broj problema i komplikacija na koje bi svaki potencijalni turist naiao kada bi individualno kontaktirao sa svim brojnim faktorima i organizacijama koji djeluju u sklopu turistike ponude ( hoteli, restorani, razne prometne organizacije i poduzea, turistika mjesta), a posebno ukoliko se radi o putovanju u inozemstvo. Isto tako zbog prostorne disperzije, ali i relativno velike usitnjenosti pojedinih kapaciteta, poslovni subjekti na strani turistike ponude teko bi pronali mogunosti ali i ekonomske opravdanosti u individualnom plasmanu na turistikom tritu. Poloaj i osnovna funkcija turistike agencije oituje se dakle u povezivanju interesa i potreba sudionika na strani ponude i na strani potranje na turistikom tritu. Prof. dr. Boris Vukoni istie dvostruku posredniku ulogu turistikih agencija: - turistike agencije, s jedne strane, vezuju uza se veliku masu turistike klijentele, tumaei njezine potrebe, elje i interese - s druge strane, turistike agencije zastupaju interese na strani turistike ponude, nudei na tritu njezine usluge i proizvode, oblikujui ih esto u specifino agencijsko ruho ( na primjer paualno putovanje,IT aranman i slino )4

2.2. Povijesni pregled nastanka turistikih agencija u svijeu i Hrvatskoj

Povijest putovanja i turizma prema publikaciji Svjetske turistike organizacije dijeli se u 5 vremenskih razdoblja : 1. RANO DOBA : prve civilizacija, Grka, Rim, Azija

3 4

B.Vukoni Turistike agencije (Mikrorad d.o.o. Zagreb 1997.g.) str. 20 B.Vukoni Turistike agencije , isto, str. 22

2. SREDNJE DOBA : od 5. 14. stoljea, hodoaa, istraivaka putovanja 3. DOBA RENESANSE : OD 14. 17. stoljea, edukativna putovanja 4. INDUSTRIJSKA REVOLUCIJA : OD 1750. 1850., razvitak gradova, parni stroj 5. MODERNI TURIZAM : razvoj prometa, osobna potronja, masovni turizam Organizacija putnih ureda ( cursus publicusa ) u Rimskom Carstvu te potanskih prijevoznih slubi prvo u Francuskoj, a kasnije u ostaloj Europi od sredine 16. do sredine 19. stoljea, predstavlja prve zaetke i posredovanja i organizacije putovanja.5 Razvoj prometa u 19. stoljeu moe se okarakterizirati kao najvaniji preduvjet nastanka specifinog fenomena ( turizma ), a onda i specifine gospodarske organizacije, koja je kasnije dobila naziv putnika odn. turistika agencija. Naravno sam razvitak prometa i prometnih sredstava sam po sebi ne bi bio dovoljan za razvoj turizma i turistikih agencija, da kao to je i prije navedeno stupanj opeg razvoja ovjeanstva nije omoguio velikim masama stanovnitva da se okreu zadovoljavanju elja i potreba izvan sfere primarnih ili esencijalnih ivotnih potreba. Postanak putnike odn. turistike agencije vezan je za ime ovjeka koji je prvi shvatio i iskoristio znaenje mogunosti masovnog prijevoza Thomasa Cooka. On je kao tajnik Engleskog antialkoholiarskog drutva trebao organizirati godinji kongres saveza drutva i u elji da privue to vei broj sudionika na navedeni kongres stupio u pregovore sa eljeznikom kompanijom Midland koja u to vrijeme nije bila pretjerano atraktivna, kako bi donio to bolje uvjete prijevoza za potencijalno veliki broj sudionika kongresa. Uspio je od eljeznice ugovoriti ustupanje posebne kompozicije vlaka, po povlatenoj cijeni u koju je bilo ulkjueno i serviranje popodnevnog aja u skladu sa Enleskom tradicijom. Veliki odaziv na kongres ( mimo svih oekivanja kongresu je prisustvovalo 570 ljudi) doveo ga je na ideju da organizira prvu putniku agenciju pod svojim imenom Cook. Kolika je bila njegova inovativnost i sposobnost stvaranja atraktivnog turistikog proizvoda moe nam predoiti i izbor kraljevske obitelji da za njene pripadnike organizira specijalna putovanja po Europi, Aziji i Sj. Africi koristei za to spavaa kola, luksuzne brodove i najbolje hotele. Mrea Cookovih agencija proirila se po cijelom svijetu i u to vrijeme zapoljavala impresivan broj od 1700 ljudi. Thomas Cook umro je 1982. g . u 82. godini ivota, a kompanija je ostala u obiteljskom vlasnitvu do 1931. g. 6 Njegov ogromni doprinos razvoju turizma oituje se u sljedeem: 1. Putovanje je pretvorio u Turistiki proizvod
5 6

P.Gardijan Turistike agencije i turoperatori ( Visoka kola za turizam ibenik ) ibenik, str. 20 Na nadgrobnom spomeniku Thomasa cooka zapisano je He made world travel easier ( On je olakao putovanje svijetom )

2. Putovanje osim same tranzicije ukljuuje i jo neke usluge paket usluga, to putovanju daje novo ekonomsko znaenje UPOTREBNU VRIJEDNOST 3. Kao poduzetnik inovator stvorio je NOVE KUPCE i novi proizvod (trite)- cilj svake gospodarske djelatnosti 4. Stvorio je posredniko poduzetniku organizaciju: prethodnicu suvremenih organizacija u turizmu Uvidjevi poslovne mogunosti putnikog posredovanja i prodaje putnikog ( turistikog ) aranmana, poduzetnici u ostalim zamljama Europe i svijeta odluuju slijediti Cookov primjer, pa se u mnogim zemljama osnivaju kompanije za putniko posredovanje.

Broj turistikih agencija i turoperatora u Europi

1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 580 671 5.500 20.800 4.435 9.000 119 990 762 3.900 570 7.697 451 996 817 500 2.200 Hrvatsku Austrija 2.700 2.803 2.797 2.580 2.540 Belgija 2.600 Danska 597 676 690 600 Finska 430 490 520 580 613 Francuska 2.840 2.900 2.900 5.500 Njemaka 18.700 17.900 17.700 21.500 Grka 4.700 Irska 395 Italija 6.000 6.550 6.900 7.500 8.500 Luksemburg 39 Nizozemska 1.100 1500 923 Portugal 614 667 688 722 744 panjolska 2.830 3.073 3.446 3.813 vedska 600 600 600 810 700 Velika 7.259 7.316 7.404 9.563 9.400 Britanija Cipar 418 413 417 426 451 Estonija 188 186 215 244 273 Maarska 979 1.100 1.030 1.025 1.056 Rumunjska 900 1.200 1.500 1.800 2.200 Turska 2.893 3.327 4.200 4.352 4.390 Hrvatska* 717 Norveka 530 520 500 490 vicarska 1.400 Izvor: http://www.ectaa.org * Podaci koji nisu u tablici nisu dostupni u ECTAA, podaci koji se odnose na su iz Hrvatski turizam u brojkama Ministarstvo turizma, Zagreb 2002. g.

2.3. Definicija i uloga turistike agencije u turizmu

Ako turizam predstavlja razliite djelatnosti kojima se zadovoljavaju potrebe turistikih potroaa, a posrednitvo je osnovni oblik ekonomskog statusa agencije u turizmu, onda bismo turistiku agenciju mogli definirati kao: gospodarstveni organizam (organizaciju) ija se osnovna djelatnost sastoji od organiziranja i prodaje putovanja i boravka te pruanja drugih usluga putnicima i sudionicima turistikog prometa. Budui da je turistika ponuda prostorno odvojena od turistike potranje, agencija upravo u toj razdvojenosti turistikog trita pronalazi smisao i djelokrug svog rada, (spajanje turistike ponude i potranje). Danas je sav mehanizam turistikih agencija usmjeren na potencijalni pritisak na turistiku ponudu kako bi se stvorili svi preduvjeti (prihvatljivost cijena i trokova putovanja i boravka) da se u turistiki promet ukljue sve vee mase puanstva. Takvim nainom rada turistike su agencije znatno pridonijele masovnosti samog fenomena, jer su u turistike tokove ukljuile i one brojne turistike potroae koji se bez toga posrednitva nikada ne bi ukljuili u turistiki promet. Agencije su izravno utjecale na formiranje turistike ponude, i to kako glede veliine odgovarajuih kapaciteta, tako i njihove strukture, kvalitete pa ak i unutranje organizacije. S razvojem turizma razvijali su se i odnosi turistike ponude i turistike potranje na tritu, ali i motivi turistikih kretanja, to je sve utjecalo na bitno izmjenjenu ulogu turistikih agencija. Naime njihova uloga je pretrpjela velike kvalitativne promjene, to je pretvorilo putniku agenciju u turistiku gospodarsku organizaciju koja pomalo naputa oblike i metode klasinog agencijskog (dakle posrednikog) poslovanja. Takva uloga turistikih agencija dala im je povlaten poloaj na tritu: one izravno utjeu na formiranje sadraja i kapaciteta turistike ponude, financiraju njihovu gradnju, biraju transportna sredstva, utjeu na formiranje cijena, a istodobno, na drugoj strani, utjeu na formiranje ukusa, motiva, elja, pa i potreba turistike klijentele.

2.4. Osnovne funkcije turistike agencije

Turistika agencija na tritu se pojavljuje kao: 1. Savjetnik informativno - savjetodavna funkcija 2. Propagator propagandna funkcija 3. isti posrednik ili posrednik u uem smislu posrednika funkcija 4. Poduzetnik ili organizator organizatorska funkcija

AD.1. Informativno savjetodavna funkcija turistike agencije jedna je od njezinih najstarijih funkcija, a sastoji se od besplatnih turistikih informacija i korisnih savjeta s podruja putnikog prometa, ugostiteljstva, hotelijerstva, deviznih propisa i propisa o izdavanju putovnica i viza, informacija o zabavnim, kulturnim i drugim priredbama, o prirodnim, kulturnim, povijesnim i drugim zanimljivostima i atraktivnostima pojedinih turistikih krajeva i mjesta itd. Ova funkcija je jako vana za rad turistike agencije, jer pruajui informativno-savjetodavne usluge turistima, agencija ima priliku ponuditi svoje usluge velikom broju potencijalnih klijenata. Stoga agencija mora voditi brigu o kvaliteti ovih svojih usluga, jer iako su besplatne, povezuju je uz najiri krug interesanata, meu kojima su redovito budui kupci njezinih usluga. AD.2. Propagandna funkcija turistike agencije manifestira se u 2 oblika.

1.istom propagandnom porukom koju agencija distribuira dostupnim kanalima i razliitim propagandnim medijima. 2. propagiranjem turizma kao pojave i fenomena u emu je komercijalna poruka manje zastupljena, a izraena je opa promotivna aktivnost ili propaganda turizma. Ova funkcija agencija veoma je izraena u zemljama koje su na poetku turistikog razvoja, gdje agencija ima funkciju opeg propagatora turizma i donekle predstavlja najvii operativni turistiki organ zemlje.

AD.3. Posrednika funkcija, odn. posrednitvo kao oblik rada agencije na tritu u samoj je sutini njezine egzistencije, pa bi se moglo rei da se ta funkcija provlai kroz sve ostale funkcije agencije ili velik dio njih, no postoje i poslovi koji su izrazito posrednikog karaktera, kao npr. - prodaja isprava koje se odnose na transport turista - prodaja karata za razliite priredbe, posjete muzejima i sl. - pribavljanje usluga smjetaja i prehrane izravnom rezervacijom od objekata koji pruaju odgovarajue usluge u mjestima turistikog boravka - poslovi u svezi s turistikim platnim prometom , i to izdavanje i honoriranje putnikih i novanih ekova, kreditnih pisama, obavljanje novanih doznaka za potrebe turista i putnika, mjenjaka sluba itd. - pribavljanje raznih osiguranja za sluaj nesree na putu, za gubitak prtljage i sl. itd. AD.4. Organizacijska funkcija turistike agencije postaje sve vanija u njenom suvremenom poslovanju, jer se njena gospodarska djelatnost ne iscrpljuje samo u
9

njenoj posrednikoj djelanosti. Turistika agencija privreuje i kao poduzetnik koji stvara i prodaje za vlastiti raun na vlastiti rizik organizirana putovanja kao svoje specifine usluge, ime izravno utjee na nagli porast turistikih kretanja u svijetu.

Vrste i podjela turistikih agencija

1. Prema KARAKTERU POSLOVANJA postoje agencije RECEPTIVNOG i agencije EMITIVNOG karaktera. Ova podjela ima gotovo univerzalno znaenje, jer danas se u veini turistikih zemalja govori o turistikim agencijama dijelei ih i razlikujui ih prema karakteru njihova poslovanja. Pod receptivnim poslovanjem agencije razumijevamo svu aktivnost agencije umjerenu na pribavljanje turista iz inozemnih trita u receptivna turistika podruja (preteno) zemlju u kojoj je sjedite turistike agencije, odn. zemlju u kojoj agencija neposredno obavlja svoju aktivnost, kao i aktivnost pruanja razliitih usluga za vrijeme boravka u mjestu njihova turistikog cilja. Pod emitivnim poslovanjem obino se razumijeva sva aktivnost agencija usmjerena na animiranje domaih potencijalnih turistikih korisnika da se ukljue u agencijske aranmane koji obuhvaaju putovanje i boravak u inozemstvu, gdje se agencija preteno pojavljuje kao posrednik u pribavljanju razliitih usluga (domaim) turistima u inozemstvu. 2. Prema PREDMETU njihova poslovanja, razlikujemo: - grosistika turistika agencija - detaljistika turistika agencija - grosistiko detaljistika turistika agencija Za grosistiku agenciju na meunarodnom turistikom tritu koristi se specijalizirani naziv - *turoperator*. Iz samog naziva vidljivo je da se radi o takvim turistikim agencijama koje organiziraju putovanja, osobito paualna, izrauju programe takvih putovanja i boravaka, zakupljuju hotelske i prijevoznike kapacitet, a da pritom sama agencija turoperator ne prodaje ta putovanja izravno klijenteli, nego taj posao povjerava drugim turistikim agencijama ili nekom drugom zainteresiranom turistikom posredniku. Prodajnim poslom najee se bave manje turistike agencije, koje za to posredovanje naplauju od turistike agencije grosista proviziju.

10

Turistike agencije detaljisti svoju djelatnost ograniavaju na propagandu i prodaju turistikih usluga iz poslovanja i u organizaciji grosistikih turistikih agencija turoperatora( najee turistikih aranmana ). Ipak na europskom tritu najei je mjeovit oblik tih turistikih agencija, agencija grosistiko detaljistikog tipa, tj agencija koje djeluju paralelno i kao organizator i kao prodavatelj turistike usluge. 3. Prema PROSTORNOM OBUHVATU razlikujemo: turistike agencije REGIONALNOG, NACIONALNOG I MEUNARODNOG ZNAENJA. 4. Prema ORGANIZACIJSKOM SASTAVU na turistikom tritu razlikujemo: turistike agencije SA MREOM POSLOVNICA I BEZ MREE POSLOVNICA. Turistike agencije bez mree poslovnica na turistikom tritu djeluju kao gospodarske organizacije s jednim poslovnim (prodajnim) mjestom jednom poslovnicom. Turistike agencije s mreom poslovnica imaju karakter velikih privrednih organizacija, te preko razvijene mree vlastitih poslovnica one nastoje kontaktirati sa to je mogue veim potencijalnim turistikim tritem. Imaju razvijenu podjelu rada - decentralizaciju poslova prodaje - specijalizaciju poslovanja agencija 5. Prema NAINU DJELOVANJA (pojavljivanja na turistikom tritu) razlikujemo: -SAMOSTALNE turistike agencije, koje djeluju kao samostalni turistiki organizmi - ZAVISNE turistike agencije, koje djeluju u sastavu neke druge gospodarske organizacije 6. Prema KRITERIJU VLASNITVA sredstava za poslovanje razlikujemo: agencije ija su sredstva poslovanja u PRIVATNOM vlasnitvu i agencije ija su sredstva u DRAVNOM vlasnitvu

TURISTIKI ARANMAN temeljni proizvod poduzea turistikog poslovanja Pojam kojeg mnogi teoretiari dre najvanijim u poslovanju suvremenih poduzea turistikog posredovanja, pa i suvremene turistike agencije. Turistiki aranman moemo najkrae definirati kao dvije usluge ili vie njih, koje su u vremenu i prostoru sinkronizirane, a nude se potencijalnom turistu bilo po vlastitoj odluci agencije, bilo na traenje klijenta, kojima on potpuno ili djelomino zadovoljava svoju turistiku potrebu.
11

3. MARKETING KAO POSLOVNA FUNKCIJA

12

3.1. Uvod u marketing

Marketing je ljudska aktivnost usmjerena na zadovoljavanje potreba i elja putem procesa razmjene ( Kotler ) Marketing je proces kojim se provodi stvaranje ideja, robe i usluga, odreivanje njihovih cijena, promocija i distribucija da bi se ostvarila razmjena koja e zadovoljiti ciljeve pojedinaca i organizacija ( American Marketing Association ). U najkraem smislu imajui u vidu dosadanje teorijsko znanje o marketingu moe se rei da je marketing profitabilno zadovoljavanje potreba.

RAZLIKE IZMEU PROIZVODNE, PRODAJNE I MARKETING KONCEPCIJE PROIZVODNA KONCEPCIJA pravi smisao dobiva poetkom 20. st. u vrijeme industrijske revolucije. Poivala je na nastojanju da se stvori masovna ponuda industrijskom proizvodnjom omoguena je masovna proizvodnja uz niske trokove poslovna funkcija proizvodnje bila je mjesto za odluivanje to proizvesti i u kojim koliinama moto proizvodne koncepcije bio je maksimalizacija dobiti uz maksimalizaciju proizvodnje.

PRODAJNA KONCEPCIJA poinje krajem dvadesetih godina prolog stoljea u vrijeme pojave krize hiperprodukcije i traje u SAD-u do poetka 50-ih masovnom proizvodnjom dolazi do zasienja trita i sve vee proizvodnje za zalihe naglasak se s poslovne funkcije proizvodnje prebacuje na poslovnu funkciju prodaje - agresivniji nastup na tritu uz poseban znaaj prodaje, distribucije i promocije osigurava plasman proizvoda moto prodajne koncepcije bio je maksimalizacija dobiti kroz maksimalizaciju prodaje. MARKETING-KONCEPCIJA ponajprije se ustanovljuju elje, potrebe i oekivanja potroaa na temelju ega se donose odluke kakav proizvod proizvoditi, u kakvoj ambalai, kojeg dizajna, ostalih obiljeja, te koje cijene, distribucije i promocije moto marketing-koncepcije je maksimalizacija dobiti ali uz prethodnu maksimalizaciju zadovoljenja potroaa. Proizvod ne smije biti samo jednostavni rezultat proizvodnje, ve iskljuivo rezultat trinih potreba.

- temelj marketinga su TRINE TRANSAKCIJE koje predstavljaju dvosmjerne posl. operacije kojima se proizvodi, te novac i prava prenose od jednog trinog subjekta na drugi

13

- uvjeti za njihovu provedbu su dva ili vie subjekata nedostatak proizvoda na tritu postojanje pravnog vlasnitva nad proizvodima jedan od subjekata mora eljeti proizvode drugog subjekt koji eli proizvod mora biti sposoban izvriti njegovo plaanje vlasnik proizvoda mora prihvatiti zamjenu proizvoda za dobivenu novanu protuvrijednost - marketing je evolucijski naslijedio PRODAJNU KONCEPCIJU (moto-max. dobiti kroz max. prodaje), koja je u sebi sadravala i ostatke PROIZVODNE KONCEPCIJE (moto-max. dobiti uz max. proizvodnje) - na temelju uoenih nedostataka javlja se nova MARKETING KONCEPCIJA koja polazi od trita, tj. potroaa, njihovih potreba, elja i dr. (moto-max. dobiti, ali tek, uz prethodnu max. zadovoljenja potroaa) - MARKETING ima za cilj zadovoljenje, drutveno, pozitivno valoriziranih potreba potroaa, s jedne, te zadovoljenje potreba gosp. subjekata, ostvarenjem primjerene dobiti, s druge strane - razlikujemo 3 pristupa, tj. orijentacije orijentacija na potroae, koordinacija i integracija gosp. subjekta te orijentacija na profit - temelji marketing-koncepcije 1. FOKUSIRANJE TRITA (tj. odabir ciljne tr. skupine prema kojoj e se usmjeriti svi marketinki napori) 2. ORIJENTACIJA NA KUPCA (tj. zamiljanje gosp. subjekta u ulozi ciljnog kupca) 3. KOORDINIRANI MARKETING (tj. stavljanje u spregu svih posl. funkcija i djelatnosti u cilju ostvarivanja temeljnog marketing-cilja) 4. PROFITABILNOST PROIZVODA (sposobnost ostvarivanja dobiti prodajom proizvoda) 5. MARKETABILNOST PROIZVODA (ili utrivost, tj. sposobnost proizvoda da naie na tr. potranju i da bude prodan) - pretpostavke za uspjenu primjenu marketinga postojanje adekvatnog gospodarskog i politikog ustrojstva zemlje postojanje jasne strategije dugoronog drutveno-ekonomskog i tehnikotehnolokog razvoja postojanje adekvatne ekon. politike zamlje postojanje adekvatne teorije gosp. subjekata

14

- faze marketing-procesa 1. ISTRAIVANJE 2. DEFINIRANJE MARKETING-CILJEVA 3. DEFINIRANJE MARKETING-STRATEGIJE 4. IZRADA PROGRAMA NASTUPA NA TRITE (marketing-mixa) 5. MARKETING KONTROLA - MARKETING MANAGEMENT ili upravljanje marketingom jest proces planiranja i izvrenja odreene koncepcije, formiranja cijena, promocije i distribucije ideja, roba i usluga, radi ostvarenja razmjene koja zadovoljava ciljeve pojedinaca i organizacije - proireniji oblik organizacija procesa marketing-planiranja (strategijsko i marketinko planiranje, te marketing-istraivanje i marketing-informacijski sustav) analiza trinih mogunosti (marketing-okruenje, trite potroaa i gosp. subjekata) selekcioniranje ciljnih trita (mjere i predvianje potranje, trina segmentacija, fokusiranje i pozicioniranje) razvijanje marketing-mixa (odreivanje proizvoda, cijena, promocije i distribucije) upravljanje marketing-naporima (razvijanje konkurentskih marketingstrategija, te provedba, organizacija i kontrola marketing-programa)

- MARKETING-MIX ili program nastupa na trite predstavlja sredstvo kojim gosp. subjekt nastoji ostvariti svoje ciljeve - jo se naziva i koncept etiri P (product, price, place, promotion) - elementi proizvod, cijena, distribucija i promocija
Proces razmjene ukljuuje rad. Prodavai moraju identificirati kupce i njihove potrebe, dizajnirati atraktivne proizvode, promovirati ih, isporuiti ih u pravo vrijeme na pravo mjesto i u odgovarajuem asortimanu ( kvalitativno i koliinski ),i odrediti cijene. Takve aktivnosti kao to su razvoj proizvoda,istraivanje,komunikacije, distribucija, odreivanje cijena i servis kupcima predstavljaju jezgro aktivnosti marketinga.7
7

Philip Kotler - John Boven - James Makens: Marketing for hospitality and tourism

15

16

2. MARKETING KAO POSLOVNA FUNKCIJA

Marketing je funkcija DA funkcija je najvanija funkcija u poduzeu ; PODUZEE JE MARKETING. Marketing je i juer i dana i sutra jednog poduzea. U poduzeu postoje brojne funkcije (slube): izmeu financija (stjecanja kapitala i upravljanja istim),raunovodstva (robno-materijalnog i financijskog),nabave, upravljanja resursima,prodaje i managementa suvremena, a ljudska povijest i razvoj omoguio je RAZVOJ i jo jednog zajebanog ljudskog izuma ZVANOG Marketing . Kau mi da sam glup,NE ja ne kuim ekonomiju ne nisam UEUko nomist. Mislimmmm DA

17

Dakle da krenemo ozbiljno sve je poelo kada je ovijek otkrio da JESTE. Mislio je odmah da bi mogao biti jo malo uz to ta ve je.Marketing je kao i ivot sam, ono to ovjeka tjera da uini sve to najbolje moe ukoliko nije PAPAK. Svatko od nas ima svoje planove svoje elje i potrebe, elja jednog poduzea u ! Stoljeu MORA biti Humana. MORA. Kada poduzee ivi samo da ostvari profit FALI MU ELJA(mnoina). Sve poslovne funkcije neke tvrtke ujedinjene su integralnim Marketingom. eljom tvrtke da najbolje na svijetu zadovolji potrebe kupaca. Funkcija marketinga u poduzeu dakle odnosi se na sve ono to poduzeu treba da bi ostalo ivo i sauvalo sve ono to ini sretnim njega i njegove kupce.

1. Rastavljanje Marketinga etiri PE. - Proizvod Kakav, koliko, gdje i kada

Dali e taj proizvod slijediti osnovnu misao i u kojoj mjeri. Kako promiljati to da prodajemo ili ako ve prodajemo sranje kako nai smisao u tome. TO je odluka marketinga. Znai ujediniti napore za iznai nain kojim emo opstati. Npr.prodajemo VODU - To je dobro ALI, EJ ALO ko je vidio prodavat Vodu, Prodaje li TI i ZRAK IMA LI u LIDLA Zraka i koliko kota,NE PITAM ZA CIJENU: Samo reci. Jel sto jel dvista. Disati se mora.

- Cijena KUOLKA ( ti kae ziben on kae funf,a ti sex i ni feniga nie)

Klizne cijene,cijene utemeljene na trokovima cijene koje e pokriti naa ulaganja kroz optimalno vremena OPET imajui u vidu prije spomenutu ELJU poduzea.to je to poduzee da li je ono u vlasnitvu ljudi DA, dali nas ta cijena smije initi ovisnima o svojoj visini NEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEEE EEE,no to se dogaa Poduzee odreuje cijenu tono onoliko koliko mu garantira da e morati Rasti da bi osiguralo sigurnost poretka. No to je tu je Ploviti se mora.

- Promocija E tu smo
Kao prvo i prvo marketing nije promocija,doe do zajeba kada promocija preuzme njegovu funkciju, bogati danas lipo zapakiraj govno i reci ljudima da prodaje muda za bubrige PRODAVAT e se. Ne zato ta su ljudi glupi nego su LIJENI,ne da im se boriti protiv sistema,koji im ve prodaje ta govna i od kojih i oni sami ive jer ne pila se grana na kojoj sjedi.

- Distribucija isto tehniki

18

Triba razvest kruv ujitra , ne ujitra nego u pet najkasnije kruv mora biti RASPOLOIV. Mnogi su teoretiari pizdili i srali u vezi marketinga JA bih volio rei da sam i proitao neto od toga ali NEU se hvalit kad nisam. Deset godina studiranja pomalo i utjee na ovjeka , zar ne. Bussines to Consumer Marketing ODER Bussines to Bussines Marketing. Razlika je velika jer Bussines ne odluuje Marko o paprikama nego, ekipa o tome kako da najbolje potroi novce koje su dosad zaradili, a koji e donijeti jo takvih istih KUI. Proces razmjene ukljuuje rad. Prodavai moraju identificirati kupce i njihove potrebe, dizajnirati atraktivne proizvode, promovirati ih, isporuiti ih u pravo vrijeme na pravo mjesto i u odgovarajuem asortimanu ( kvalitativno i koliinski ),i odrediti cijene. Takve aktivnosti kao to su razvoj proizvoda,istraivanje,komunikacije, distribucija, odreivanje cijena i servis kupcima predstavljaju jezgro aktivnosti marketinga.8

Philip Kotler - John Boven - James Makens: Marketing for hospitality and tourism

19