POGLAVLJE 1 : UVOD

1 . DEFINICIJA I POJAM MEUNARODNOG PRAVA

subjekata.

A-1

MEUNARODNO PRAVO je sustav pravnih pravila koja ureuju odnose u meunarodnoj zajednici priznatih

nekad je IUS GENTIUM znaio dio domaeg prava ali su ga pisci koji su pisali latinski poeli upotrebljavati kao izraz za meunarodno pravo. meunarodno pravo moe biti JAVNO i PRIVATNO unutranje dravno pravo koje ureuje pitanje granica sustava u prostoru kad se na neki odnos dade primijeniti pravo dviju ili vie drava, mpp daje pravila o tome koja e se pravila primijeniti kolizijska pravila.

Karakteristike meunarodnog prava; 1. Meunarodno pravo je PRAVO kao i svaka druga grana prava.

od pravnog pravila treba razlikovati puki obiaj i pravila utivosti. pravila utivosti su obiaji ophoenja izmeu lanova meunarodne zajednice nisu pravno obvezatni mada se vre strogo i dosljedno. Njihovo vrenje ovisi o dobroj volji lanova meunarodne zajednice. Na njihovo se nepotivanje ne moe odgovoriti represalijama ve na nain koji ne predstavlja krenje meunarodnog prava. (doputeno je opozivanje diplomatskog predstavnika ali ne i otvaranje diplomatske
pote)

pravila uitivosti mogu s vremenom postati obveznim pravilima meunarodnog prava, a pravila meunarodnog prava mogu izgubiti znaenje pravnih pravila i odrati se kao pravila uitivosti

2. Ovo je pravo SUSTAV PRAVNIH PRAVILA, unutar tog sustava je uobiajena pojava pravnih praznina zbog kojih se
odreena pitanja ne mogu pravno rijeiti. To je cjelovit sustav pravnih normi u okviru kojeg je mogue rijeiti i sluaj koji nije predvien normom a to inimo primjenom vie, openitije norme. Praznine u meunarodnom pravu postupno se popunjavaju, ponekad i uz pomo analogije s drugim ve usvojenim rjeenjima u meunarodnom pravu. Meunarodno pravo je jednako ostalim granama prava jer se ono izgradilo kao sustavna cjelina i smatra se takvom cjelinom u kojoj su pojedina pravila povezana. Bez te znaajke meunarodno pravo ne bi bilo pravo.

3. Meunarodno pravo UREUJE ODNOSE MEU DRAVAMA. - ova definicija bi trebala uzeti u obzir i injenicu da
osim drava postoje i drugi subjekti meunarodnog prava, meunarodne organizacije, zemlje u odnosima ovisnosti, ustanci, oslobodilaki pokreti.

4. Meunarodno pravo se ne moe zamisliti bez postojanja vie drava izmeu kojih mora postojati barem neka VEZA
SAOBRAAJA a tu je potrebna i neka slinost kultura. (zato se meunarodno pravo nije moglo snanije razvijati u

doba Rimskog Carstva). Taj krug nazivamo meunarodna zajednica. Danas postoji samo jedna meunarodna zajednica koja obuhvaa itav svijet ali s mnogo partikularizama. Mogue je da postoji vie odvojenim meunarodnih zajednica, tako je bilo u staro doba. ( Indija, Kina, helenske drave). Unutar iste zajednice moze biti razlicitih pravnih krugova s partikularnim normama. itava zajednica je, unato razlikama, povezana barem glavnim naelima i temeljnim pr. shvaanjima. Meunarodno pravo ureuje odnose meu subjektima u toj zajednici kao nosiocima prava i dunosti te istovremeno kao adresatima normi meunarodnog prava. MEUNARODNA ZAJEDNICA je ona zajednica u kojoj se izgradio neki odreeni sustav pravnih pravila meunarodnog prava.

5. ODNOS MEUNARODNOG I UNUTRANJEG PRAVA

B-7

obzirom da se meunarodno pravo esto usporeuje s unutranjim pravom ili se njemu suprotstavlja, pitanje Rjeavanja Tog Sukoba Rjeava Se Primjenom 2 TEORIJE:
a) MONISTIKA TEORIJA iji su predstavnici Kelsen, Duguit, Guggenhaim - itavo pravo je jedinstven sustav koji sadri naela o rjeavanju sukoba izmeu pravila meunarodnog prava i propisa unutranjeg prava .

unutar tog sustava mogue su dvije varijante;

1. 2.

teorija o primatu meunarodnog prava prema kojoj je meunarodno pravo iznad unutranjeg prava - ne odg stvarnosti teorija o primatu unutranjeg prava po kojoj je unutranje pravo iznad meunarodnog prava obrana poslije WW2 meu pristaama teorije o primatu unutranjeg prava najradikalniji su oni koji meunarodno pravo smatraju vanjskim dravnim pravom. To nauavanje vue korjene jo od Hegela a polazi od pretjeranog shvaanja apsolutne suverenosti drave.

b) DUALISTIKA TEORIJA iji su predstavnici Trieppel i Anzelloti, bonnska kola prof. Zorna

meunarodno pravo je odijeljen i nezavisan sustav pravnih pravila i njegovi propisi ne vrijede neposredno unutar dravnog poretka a unutranji propisi ne mogu ukidati ili mijenjati pravila meunarodnog prava. postoji pretpostavka o primatu meunarodnog prava ali ona nije pravilo tek postulat. Danas su drave obvezane da usklade svoje unutranje pravo sa svojim meunarodnim obvezama ali u unutranjem poretku pojedinci su vezani propisima unutranjeg prava bez obzira na to jesu li u skladu s meunarodnim pravom odgovorni su ako je ta odgovornost predviena meunarodnim pravom. iz suenja ratnim zloincima u Nurnbergu vidljivo je da krenje meunarodnog prava postoji iako je kazneno djelo izvedeno po pravilima unutranjeg prava ili po nalogu dravne vlasti. U mnogim je zemljama proglaeno naelo da je meunarodno pravo dio unutranjeg prava to znai da se pojedinci moraju pridravati tih pravila. U SAD je meunarodni ugovor izjednaen sa zakonom to znai da se e se primjenjivati kasniji zakon koji je protivan ranijem ugovoru i obrnuto. U SAD se razlikuju ugovori prema tome jesu li izravno provedivi (self executive) ili za njihovu provedbu treba donijeti novi unutranji propis (Taft) Dualistiko shvaanje podupire i meunarodna judikatura, te moemo rei da ono odgovara i stvarno primjenjivanom meunarodnom pravu. Nije potrebno da svako pravilo meunarodnog prava bude pretvoreno u unutranje pravilo (teorija transformacije), ve je dovoljno da ono bude prihvaeno (teorija adopcije). Znai dovoljno je da ugovori budu pravovaljano sklopljeni i ratificirani. Po ustavu rh meunarodni ugovori koji su u skladu s ustavom sklopljeni i potvreni, ine dio unutarnjeg pravnog poretka a po snazi su iznad zakona ali ni to ne pobija dualistiko shvaanje jer se RH moe odrei toga izmjenom Ustava, koja ne bi znaila povredu meunar. prava. Prednost pred vlastitim zakonodavstvom daje se samo onom dijelu meunarodnog prava koje je rh dobrovoljno prihvatila.

2 . PODJELE MEUNARODNOG PRAVA

Prema razliitim gleditima i znaajkama moe se meunarodno pravo podijeliti na vie naina: 1. PRIRODNO - POZITIVNO

A-3

PRIRODNO PRAVO je

sustav od prirode danih pravila i u taj sustav se samo odlukom ljudi mogu ugraditi samo pojedinosti, to se pravo moe spoznati samo umovanjem.
POZITIVNO PRAVO - kao vaee pravo stvoreno uz privolu drava. Ova podjela potjee iz kole prirodnog prava. Danas se priznaje samo pozitivno pravo.

2. OPE - POSEBNO Podjela na ope i posebno pravo potjee iz kole prirodnog prava. OPE PRAVO vrijedi meu svim dravama meunarodne zajednice POSEBNO ILI PARTIKULARNO PRAVO vrijedi iskljuivo meu dravama odreenog ueg kruga (npr. europskog ili anglosaksonskog prava) 3. APSOLUTNO OBVEZATNO DISPOZITIVNO APSOLUTNO OBVEZNO PRAVO (imper. norme, ius cogens) su pravna pravila koje stranke ne mogu izmijeniti izmeu sebe. Moe nastati putem obiajnog prava i putem meunarodnih ugovora i moe se mijenjati kao i druga obiajna i ugovorna pravila meunar. prava Posao sklopljen protivno pravilima jus cogens ne vrijedi. Ne postoji nikakav slubeni popis svih pravila koji ine obvezatne norme, ve njih autoritetom ukazuju pravna znanost i sudske rjeidbe

te u nekim temeljnim pravima i obvezama drava kao to su zabrane agresije i zabrane mijenjanja dravnih granica upotrebom sile. DISPOZITIVNO PRAVO - to je velika veina pravnih normi meunarodnog prava, doputa subjektima da meusobno dogovore neto drugo od onog to im propisuje meunarodnopravna norma, npr. dogovor da ugovor djeluje retroaktivno iako po pravilima meunarodnog prava ugovor ne moe tako djelovati. Veina pravila meunarodnog prava je dispozitivnog karaktera; ako ne ugovore, ostat e vrijediti to pravilo 4. PRAVO MIRA PRAVO RATA Ova podjela ne znai da postoje 2 razliita sustava pravnih normi jer i za vrijeme trajanja rata u vanosti ostaju mnoga pravila mira. To je podjela u sustavnom prikazivanju gradiva meunarodnog prava 5. OBIAJNO UGOVORNO PRAVO - vidi dalje

Primjer apsolutno obvezatnog obiajnog meunarodnog prava nalazimo u podruju temeljnih prava i sloboda ovjeka

6.U

novije vrijeme esto se izdvajaju pojedine skupine unutar meunarodnog prava kao posebne grane. Tu govorimo o ustavnom, upravnom, kaznenom, postupovnom meunarodnom pravu.

3. PRAVNA PRIRODA MEUNARODNOG PRAVA:

ima mnogo pisaca koji meunarodnom pravu odriu znaaj prava

B-1

1710. god je izala teza Arnolda Rotgersa pod nazivom Disertatio qua demonstratum jus gentium non dari, a tek je u 19. stoljeu poela navala raznih pisaca na pravni znaaj meunarodnog prava tvrdei da je ono to se naziva meunarodno pravo samo konvencionalna norma, nepotpuno pravo

OSNOVNI SU RAZLOZI KOJI ODRIU PRAVNI ZNAAJ MEUNARODNOM PRAVU SLIJEDEI:

nema meunarodnog prava jer se pravila tog tzv. prava esto kre ISKUSTVENI DOKAZ

Iskustveni dokaz koji su upotrebljavali prvenstveno politiari, povjesniari ali i pravnici. Ovaj se dokaz najvie upotrebljavao nakon i i ii svjetskog rata. Oni tvrde da pravila meunarodnog prava ne postoje stoga to se preesto kre, iako su se mnoge drave pozivale na ratno pravo u oba svjetska rata. - tvrde da meunarodno pravo ne postoji kao skup obvezatnih pravila. (a) PRAVO MIRA SE IPAK SMATRA REDOVITIM STANJEM. Sve drave su tvrdile da je njihovo dranje u skladu s meunarodnim pravom i optuivale su protivnike za krenje meunarodnog prava to moe posluiti kao dokaz da meunarodno pravo postoji i da njegova pravila obvezuju Drave su se pozivale na meunarodno pravo i u vrijeme mira, a dokaz njegovog postojanja je uvoenje kaznene represije za zloine poinjene u ii svjetskom ratu i na podruju bive jugoslavije. (b) Gdje postoji vie moguih mogunosti ponaanja potrebna je i norma da ih regulira NE TREBA NORMA AKO JE MOGUE SAMO JEDNO PONAANJE Povelja Ujedinjenih naroda postavlja kao cilj un-a ureenje ili rjeenje meunarodnih sporova mirnim sredstvima i u skladu s naelima pravde i meunarodnog prava.

2. nemogua je pravno-filozofska konstrukcija meunarodnog prava

Meunarodno pravo moglo bi postojati samo u sluaju da iznad drava postoji neka via organizacija vlasti pravo su samo one norme koje izdaje neka pravna vlast, a ta vlast ne postoji kod meunarodnog prava jer bi negirala suverenost NIJE NI MOGUA LOGINO PROTURJEJE (suverenost iskljuuje nadlenost pr. vlasti i norme) No prigovor da se suverenost ne spojiti s pojmom meunarodnog prava ipak ne vrijedi, jer ako shvatimo suverenost kao pravni pojam, - a svaki pravni pojam je podloan pravnim pravilima, a svako pravno pravilo je nekakvo ogranienje, suverenost je prema tome podlona pravu, dakle, i ograniena pr. pravilima. Zato je meunarodno pravo mogue i postoji i kraj postojanja suvereniteta drava.

3. oskudnost normi

po ovom shvaanju meunarodno pravo obuhvaa premalen broj normi pa one ne mogu ni stvarati cjelinu bez koje ne bi mogao ni postojati jedan pravni sustav. nedostaje sustavna izgraenost, velik broj normi je samo prividan jer veina toga i nisu norme nego ono to bi pisci eljeli da bude pravo, ili vrijedi samo meu ugovornim strankama => samo meunar. MORAL

taj prigovor se otklanja tvrdnjom da je PRAVO sustavna cjelina pravnih pravila, makar i malenoga broja, jer je mogue i njima urediti veliki broj ivotnih odnosa potrebom da se reguliraju pojedini odnosi izgrauju se i potrebna pravila sada se to zbiva u razvoju meunarodnog prava opsenim kodifikacijama pojedinih odsjeka i prinosima meunarodne judikature.

4. nepostojanje zakonodavca, suca i prisilnog izvrenja kao bitnih obiljeja prava zakonodavac

SUDAC

odavna se prigovara da u meunarodnom pravu nema zakonodavca, tome prigovaramo zakljuivanjem MEUNARODNIH UGOVORA koji kodificiraju pojedine dijelove meunarodnog prava stvaranje pravnih pravila pristankom drava svojstven je nain stvaranja prava, a razvoj i kodifikacija MP-a jedan je od glavnih zadataka UN-a a vrlo dugo je obiajno pravo bilo iskljuivi ili barem preteiti nain stvaranja prava, a zakon je danas samo jedan oblik manifestiranja prava koji je na dananjem stupnju razvoja dominantan

sudac nije preduvjet za postojanje prava jer ga on ne stvara ve ga primjenjuje. za mnoga podruja prava ne postoji sudac ni u unutranjem poretku. U veini drava nema sudaca koji bi ocjenjivao
ustavnosti ili neustavnost u postupanju najviih dravnih organa

isto se tako u meunarodnoj zajednici postepeno razvija meunarodno pravosue a postoji i izvrenje sankcija iako je
OVRHA slabije organizirano nego u unutranjem pravu neke drave primjene prava ima i BEZ sudaca (samopomo doputena iako danas iznimno) meunar. pravo se primjenjuje i u praksi internih sudova iako u mp nema obj. suenja (osim u nekim sluajevima sporova pred me. sucem na temelju dobrovoljnog pristanka) postoje drugi naini ocjenjivanja kreenja prava i reagiranja na njega

iznad drave nema vie organizirane vlasti. U meunarodnom je pravu sustav sankcija slabije organiziran nego u

unutranjem poretku. u starije vrijeme jedina sankcija bila je rat a ishod rata ne ravna se prema pravednosti stvari zbog koje je rat zapoet, a danas se zbog naelne zabrane rata, rat ni ne moe smatrati sankcijom odg u usporedbi s ustavnim pravom neke norme o pravima i odnosima najviih organa nemajiu sankciju, ali nema sumnje u njihovu pravnu narav ak i kod potpunog nedostatka sankcija, mp se ne bi mogla odrei pr. narav, a njih ima, samo su slabije organizirane

poto

se danas rat vie ne smatra sankcijom, postoji doputena samopomo, a takoer mz reagira prosvjedima, nepriznavanjem pp stvorenih stanja, gubitkom blagodati, ustancima postoje i neke mjere koje sami UN nazivaju sankcijama KOLEKTIVNE REAKCIJE NA NEPRAVO prekidanje ek. odnosa, prom. veza, dipl. odnosa (bez oruane sile) te demonstracije, blokade, operacije uz uporabu snaga UN-a (uporaba oruja)
MEUNARODNA ZAJEDNICA NA RAZLIITE NAINE REAGIRA NA KRENJE NORMI MEUNARODNOG PRAVA;

sredstvima doputene samopomoi pojedinanim ili kolektivnim prosvjedima konstatacijom o krenju prava nepriznavanjem protupravno stvorenih stanja neorganiziranim ili organiziranim ustajanjem protiv ponovljenog ili grubog krenja meunarodnog prava gubitkom blagodati koje su osigurane nekim ugovorima ako krenje meunarodnog prava dosegne razinu prijetnje miru, naruavanja mira ili ina agresije prema Povelji UN-a doputene su razne kolektivne mjere koje UN naziva SANKCIJAMA one se mogu izvriti i bez upotrebe oruja npr. prekidom ekonomskih odnosa ili uz upotrebu oruja npr. blokadom i uz oruje (v. gore) odluke o sankcijama i drugim mjerama UN-a donose drave lanice. iz ovog vidimo da su razlike meunarodnog i unutranjeg prava razlike u stupnju razvoja - NE u biti

glavna slabost meunarodnog prava je u tome to ureuje ponaanje suverenih drava, dakle njegova su pravila upravljena na subjekte koji sami raspolau silom ali ne postoji oranizirana sila zajednice nad njima

4. IZVORI MEUNARODNOG PRAVA

A- 2

IZVORI PRAVA u materijalnom smislu su isti kao i kod ostalog prava - sadrani su u drutvu unutar drave odnosno meunarodne zajednice u kojem nastaju pravna pravila. izvori u formalnom smislu znae naine stvaranja prava.

sve se pravo, pa tako i meunarodno, javlja u obliku obiajnog prava ili u obliku postavljenog prava - to su u meunarodnom pravu ugovori ali to nisu jedini njegovi izvori

IZVORI MEUNARODNOG PRAVA prema Statutu Meunarodnog suda: A) OBIAJNO PRAVO B-2 obiajno pravo valja razlikovati od pukog obiaja. OBIAJNO PRAVO nastaje ponavljanim vrenjem koje prati pravna svijest (opinio iuris) tj. kad se sastanu 2 elementa: objektivni (ponovljeno i neprekinuto vrenje, moe biti i proputanje) i subjektivni element (pravna svijest) potrebni za stvaranje obiajnog prava.

Najstariji je izvor meunarodnog prava. Vrenje moe biti i proputanjem., ali uvijek mora postojati svijest da je to u skladu s mp Po statutu meunarodnog suda "meunarodni je obiaj dokaz ope prakse, prihvaene kao pravo". Postoji i miljenje da se obiajno pravo temelji na volji ili pristanku drava (voluntaristiko shvaanje, potjee jo od Grotiusa TEORIJA PREUTNE SUGLASNOSTI) - to nije tono jer kada bi tako bilo pravilo meunarodnog obiajnog prava ne bi vrijedilo za dravu koja bi mogla ustvrditi da nije ni utke dala svoj pristanak na nj, ili za novonastalu dravu koja bi izjavila da ne pristaje na neko od pravila koja vrijede u trenutku njezinog nastajanja. Obiajno pravilo nastaje tako da se postupa u odreenom smislu dulje vrijeme, da nema protivnog postupanja i da se na temelju tog ponaanja stvorilo uvjerenje kako se s tim postupanjem ispunjava pravna dunost a da je protivno postupanje zapravo krenje te dunosti. Pri stvaranju nekog obiajnog prava ne moraju sudjelovati SVE drave (practique GENERALLE, ne universalle), a iako obiajno pravo nastaje stalnim vrenjem due vrijeme mogue je da se neko obiajno pravilo stvori i u kratkom vremenu, ako je razmjerno mali broj precedenata uspio izazvati uvjerenje da je neko ponaanje pravno obvezatno (pr.:
Opa skuptina UN Rezolucija u kojoj je prostor mor. dna izvann jurisdikcije proglaen opim dobrom nije bilo precedenta a postala je obvezna)

B)

Pred Meunarodnim sudom ne treba dokazivati da je jedna ili druga od parninih stranaka prihvatila za sebe obvezatnost nekih pravila obiajnog meunarodnog prava inae se nijedno od tih pravila ne bi moglo odnositi na nju Sve se ovo odnosi na obiajno pravo koje obvezuje cijelu meunarodnu zajednicu, opem obiajnom meunarodnom pravu. Ipak, Meunarodni je sud potvrdio i mogunost stvaranja i regionalnog (partikularnog) pa i lokalnog (izmeu dvije drave) meunarodnog prava (pravo diplomatskog azila u zemljama Latinske Amerike). Ovdje je pristanak svake pojedine drave to bitniji to je ui krug drava za koje nastaje neko obiajno pravilo. Obiajno pravo moe dovesti i do UKIDANJA neke norme ugovornog prava - desuetudo. Obiajno pravo nastaje kao nepisano pravilo a sam se obiaj manifestira na razliite naine, praksom drava mjere dr.organa, dipl. note, izjave, zakoni, akti, arbitrane presude moda neke zemlje imaju paralelno zakonodavstvo ali to se ne moe smatrati obiajnim pravom ako nema svijesti o obiaju to je onda samo unutranje pravo koje se preklapa i moe se slobodno mijenjati Obiajno pravo je NAJSTARIJI izvor meunarodnog prava i obvezatna snaga samih ugovora konvencija i sporazuma kao izvora meunarodnog prava temelji se na pravilima obiajnog prava koja ujedno ureuju elemente ugovora, oblike njihova sklapanja, njihovo tumaenje. Danas su ta pravila unesena u Beke konvencije o pravu meunarodnih ugovora iz 1969. I 1986.

UGOVORNO PRAVO

B-3

SUBJEKTI MEUNARODNOG PRAVA UREUJU MEUSOBNE ODNOSE MEUNARODNIM UGOVORIMA, PRI EMU RAZLIKUJEMO

1.) ugovori - POGODBE ureuju konkretne inidbe i izvrenjem te inidbe se konzumiraju oitovanja stranaka su razliitog sadraja ali smjeraju na istu svrhu i meusobno se upotpunjuju svrha: da zadovolje suprotne ili neusklaene interese stvara obvezu na odreeno djelovanje jedne ili obiju stranaka 2.) ugovori ZAKONI ureuju ponaanje stranaka na dugo vrijeme te uvode trajna pravila toga ponaanja oitovanja stranaka imaju isti sadraj svrha: da zadovolje zajednike interese izraavaju stapanje volja vie subjekata koje su sadrajno jednake - takav se oblik naziva uglava i stvara nerazrijeivu obvezu na odreeno ponaanje. kao i pravni poslovi, veu samo ugovorne stranke ali mogu postati opim pravom ako uu u obiajno pravo stvaraju nerazrjeive obveze na odreeno ponaanje

Ugovor je kalup u koji se moe staviti razliit sadraj. Kao vanjski oblik on je uvijek pravni posao. U sadraju postoje mnoge razlike u stupnju ali i najsitnija pogodba ujedino je pravno pravilo koje se uklapa u postojei pravni poredak i donekle ga mijenja. I uglavom stvoreno pravno pravilo vee samo ugovorne strane samo kao i svaka uobiajena pogodba ali moe postati opim pravilom tek onda ako ue u obiajno pravo. Tako dolazimo do jedne od znaajnih crta ugovora kao izvora prava: on stvara samo partikularno pravo ma koliko bio irok krug njegovih stranaka, za novu dravu vrijedi tek ako su njegova pravila postala sastavni dio obiajnog prava, ali i jedan ugovor izmeu dvije drave moe dostajati da njegova pravila preu u obiajno pravo. Tako npr. Washingtonska pravila iz 1871. Koja su stvorila norme za arbitrau u alabamskom sporu kasnije su openito priznata. Prelaenje ugovornog u obiajno pravo je esta pojava. Vijee sigurnosti osnivajui meunarodni sud za ratne zloine poinjene na podruju bive jugoslavije ustvrdio je da su neke najvanije odredbe ugovornog humanitarnog prava postale dijelom obiajnog meunarodnog prava. Takoer i ugovor izmeu dvije drave moe biti dovoljan da njegova pravila prijeu u obiajno pravo. B-4

C) IZVORI MEUNARODNOG PRAVA PREMA STATUTU MEUNARODNOG SUDA

Krug pravila koja su sadrana u obiajnom u ugovornom pravu razmjerno je oskudan. u nedostatku specijalnog pravila posee se za opim naelom, a u krajnjoj liniji vrijedilo bi pravilo da je doputeno sve to nije meunarodnim pravom zabranjeno. No, takvo rjeavanje ne bi zadovoljavalo potrebe jer bi bilo odve kruto i esto nepravedno. tako se u doba pozitivizma spoznalo da uz obiajno i ugovorno pravo postoji jo neki pravni izvori: ta je spoznaja navela redaktore statuta stalnog suda meunarodne pravde 1920.

Da proire krug izvora meunarodnog prava, a danas su naznaeni u l. 38. Statuta meunarodnog suda: 1. ope i posebne meunarodne konvencije koje ustanovljuju pravila priznata od strane drava u sporu (ugovorno pravo) 2. meunarodni obiaji kao dokaz ope prakse prihvaene kao pravo, 3. opa naela prava priznata od civiliziranih drava - primjena naela koja nisu nastala u meunarodnoj praksi ali su zbog svoje openite primjenjivosti zajedniko dobro svih civiliziranih naroda svijeta.

ta naela nisu iskljuivo naela unutranjeg prava ona su zajedniko dobro itavog pravnog ivota i zato nije potrebna nikakva recepcija ili transformacija iz unutranjeg u meunarodno pravo moraju biti zajednika SVIM pr. sustavima (ne samo eurposkim ili angloam. npr.) postojanje takvog naela ne treba dokazivati iz meunar. obiaja dapae, ako se oituje u ponaanju drava onda ve spada u obiajno pravo ona su zaj. dobro ITAVOG PR. IVOTA makar su se oitovali u pojedinoj pr. grani

4. sudska rjeenja i nauavanja najpozvanijih publicista razliitih naroda slue kao pomono sredstvo za utvrivanje pravnih
pravila, ali niz jednakih presuda pridonosi stvaranju obiajnog prava. Npr. presuda suda iz 1992. o granici izmeu Salvadora i Hondurasa na kopnu, otocima i moruPrva su tri izvora prava su GLAVNI i meu sobom JEDNAKI i SAMOSTALNI i izmeu njih nema odreene hijerarhije u primjeni, dok je 4 izvor POMONI ali ne i supsidijarni, njime se ne stvaraju nova pravna pravila, nije jednake vrijednosti kao i prva tri izvora jer se putem njega ne stvaraju nova pravna pravila ve on ima sluiti tome da se iznalaze i odreuju pravna pravila (+ neprekinuti niz jednakih presuda pridonosi stvaranju obiajnog prava) U sluaju nepodudarnosti ili sukoba vrijede opa naela o sukobu jednako vrijednih pravnih pravila;

(IUS COGENS) apsolutno obvezatna norma prijei stvaranje protivnog pravila - nauavanje pisaca NIJE samostalni izvor mp (odvraanje od pozitivizma) - ona su samo pomono sredstvo za iznalaenje prava navode na nedovoljno poznata pravila - unutranje zakonodavstvo & unutranja judikatura NISU izvori, nego samo sredstvo za spoznaju to se smatra mp, a nekada su samo faktor u stvaranju obiajnog mp

(LEX POSTERIOR DEROGAT LEGI PRIORI) mlae pravilo ukida starije (LEX SPECIALIS DEROGAT LEGI GENERALI). posebno pravilo prevladava nad openitijim

D) MEUNARODNE ORGANIZACIJE I IZVORI MEUNARODNOG PRAVA :

B-5

Nakon osnivanja Lige naroda 1919.g. I Statuta Stalnog suda meunarodne pravde 1920.g. Poveava se broj meunarodnih i meudravnih organizacija. Isto tako raste u vrijeme Ujedinjenih naroda. Poevi od temeljnog dokumenta o osnivanju pojedine organizacije (najee konstitutivni ugovor) u okviru svake se stvara poseban pravni sustav primjenjiv na drave lanice. Njihov broj i utjecaj namee nam dva osnovna pitanja: 1. da li uz Statut Meunarodnog suda postoje i drugi naini stvaranja meunarodnopravnih pravila? 2. vrijede li pravila takvog pravnog sustava i izvan kruga lanica neke organizacije?

Na ta pitanja za sad nema konkretnog, slubenog i autoritativnog odgovora meunarodne zajednice a odgovori su vani jer se meunarodne organizacije danas bave gotovo svim bitnim problemima meunarodne zajednice i veinom pitanja koja se rjeavaju pravilima meunarodnog prava i izvan tih meunarodnih organizacija; javljaju se i u vezi s dokumentima koji nisu meunarodni ugovori ponekad teko razgranienje meunar. organizacija i meunar. konferencija (Konferencija o sigurnosti i suradnji u Europi -> OESS ZASAD NEMA SLUBENOG STAVA Na ta se pitanja esto osvru sudska rjeenja i znanstveni radovi a znaajne su dvije nove rezolucije instituta za meunarodno pravo i to jedna iz

1983.g o meunarodnim tekstovima koji imaju pravni znaaj u odnosima izmeu njihovih tvoraca i o tekstovima koji nemaju takav znaaj, te iz 1987.g. O rezolucijama ope skuptine ujedinjenih naroda.

Mnoge univerzalne i regionalne meunarodne organizacije, kao i brojne meunarodne konferencije posredno znatno utjeu na razvoj meunarodnog prava putem izvora koje navodi Statut Meunarodnog suda. Svi ti ugovori obvezuju samo one drave koje su ih konano prihvatile Dokumenti i akti usvojeni u meunarodnim organizacijama i konferencijama usko su povezani s meunarodnim obiajnim pravom. Ti dokumenti (rezolucije, deklaracije, odluke..) esto su izraz ve postojeeg meunarodnog prava, a s druge strane na temelju tih dokumenata ponekad se formira novo obiajno pravo ( primjeri u rezolucijama (deklaracijama) Ope skuptine UN-a). Bitno je pitanje mogu li organizacije donositi pravila koja neposredno obvezuju drave lanice ne ekajui da takva pravila postanu obiajno ili ugovorno pravo - odgovor treba potraiti prvenstveno u konstitutivnom aktu svake pojedine organizacije (u praksi je to est sluaj) ali i ugovori o osnivanju mogu ovlastiti pojedine organe da donose zakljuke koji obvezuju drave lanice u praksi velike razlike.

Ovlast donoenja obvezatnih odluka moe biti dana i pojedinom organu u pogledu rjeavanja konkretnih problema iz djelokruga organizacije. organizacije koje imaju neke elemente nadravnosti (u okviru kojih je provedena integracija drava lanica u kojima pravo na suvereno odluivanje u nekim pitanjima drave lanice ponekad preputaju ORGANIMA organizacije) - predviaju ovlasti pojedinih organa da donose akte koji obvezuju sve drave lanice - MOGU STVARATI PRAVA I OBVEZE I ZA SUBJEKTE u n u t r a nj e g PRAVA SVAKE D. npr ugovor o osnivanju EEZ iz 1957. predvia da organi Zajednice koji donose akte koji obvezuju drave lanice i subjekte. postoje i ugovori kojima se osnivaju meunarodne organizacije koje nemaju nadravnih elemenata i kojima se ovlauju pojedini organi da donose zakljuke koji obvezuju sve drave lanice.

Postoji nekoliko obvezujuih odluka, to su; 1. zakljuci (razliitih naziva; rezolucije, odluke) o pitanjima ije je jedinstveno rjeenje i provoenje bitno za djelovanje same organizacije (odluke o primanju i iskljuivanju iz lanstva, financijska pitanja) 2. ovlast donoenja obvezujuih odluka moe biti dana pojedinom organu i u pogledu rjeavanja konkretnih problema iz odreenog podruja djelovanja organizacije obvezujuom odlukom se tada rjeava pojedinano sluaj koji ulazi u nadlenost organizacije.

tako je u Povelji UN-a previeno da e svi lanovi UN-a prihvaati i izvravati odluke vijea sigurnosti u sluajevima prijetnje miru, naruavanja mira i ina agresije

3. ustavni akti (konstitutivni ugovori) mnogih meunarodnih organizacija propisuju da e se u njihovu krilu donositi
pravila ope prirode tj. pravila koja e ureivati budue postupke drava lanica u podruju djelovanja organizacije

najee su to preporuke ija obvezatnost ovisi od izriitog ili preutnog pristanka drave kojoj je preporuka upuena.

Ima organizacija za koje je dogovoreno da e odreenom veinom usvojena pravila u njihovim ORGANIMA obvezivati SVE drave lanice (meunarodna vlast za morsko dno osnovana na temelju Konvencije UN-a o pravu mora trai 2/3 veinu) Organima meunarodnih organizacija ponekad se daje i ovlast da mijenjaju pravila koja su drave usvojile sporazumno, tj na temelju meunarodnog ugovora ipak, u ustavnim aktima meunarodnih organizacija ne precizira se pravna priroda i doseg primjene svih dokumenata koji se u njima usvajaju. Najbolji su primjer rezolucije Ope skuptine UN koje mogu biti smatrane neposrednim izvorom prava barem za drave lanice ali takav stav NEMA UPORITA ni u samoj Povelji UN (zato neki pisci tvrde da su rezolucije zapravo meunarodni sporazumi sklopljeni u jednostavnom obliku

Institut za meunarodno pravo 1987. g je istaknuo da "rezolucije Osnivake skuptine UN-a; 1. doprinose boljem poznavanju meunarodnog prava

2. 3. 4.

potiu njegov razvoj poveavaju njegov autoritet osiguravaju njegovo striktnije potovanje

Povelja UN-a ne daje Opoj skuptini vlast da donosi pravila koja bi obvezivala drave u njihovim meusobnim odnosima.

rezolucije mogu odraavati ve postojee obiajno meunarodno pravo ili opa naela prava
Rezolucijama se pripisuje znaaj kvaziprava , eng soft law.

ali mogu i pridonositi stvaranju meunarodnih obiaja, opih naela prava i pregovaranja o multilateralnim ugovorima od opeg interesa.

+ neki pisci vide i jednostrane akte (sud. rjeidbe) kao izvore mp E) PRAVINOST KAO IZVOR MEUNARODNOG PRAVA

B-6

mnogi pisci navode pravinost kao poseban izvor meunarodnog prava, odnosno kao nunu dopunu njegovih praznina. No, meunarodno pravo nema takvih praznina jer se inae neki sluaj nikada ne bi mogao rijeiti, te stoga ona ne postoji kao pravni izvor. mnogi ugovori o mirnom rjeavanju sporova upuuju arbitranog suca da pri suenju primjeni pravila ali tu valja imati na umu da se pod pravinou ne misli uvijek na isto, pa tako razlikujemo: pravinosti

tzv. akcesornu pravinost u jednom odreenom znaenju PRAVINOST je ukljuena u ispravnu primjenu prava, pa arbitrani sudac i sudac unutar drave moraju primjeniti pravila pravinosti kao ispravnu primjenu i potivanje prava a na to suca ne treba posebno podsjeati; posebnu vrstu akcesorne pravinosti kod razgranienja gospodarskog i epikontinentalnog pojasa drave se upuuju da meunarodno pravo primjene tako da se postigne pravino rjeenje, - isto tako kod plaanja doprinosa za iskoritavanje epikontinentskog pojasa izvan 200 milja, - kod izraivanja pravila postupka o podjeli plaanja upozorava se Meunarodnu vlast za morsko dno da mora omoguiti pravinu raspodjelu. CILJ PRAVINOG RJEENJA mora voditi drave u IZBORU I PRIMJENI POSTOJEIH PRAVILA dakle jedno je pravinost ukljuena u pravo a drugo je pravinost kao neto to stoj izvan prava, dopunjuje pravo. Takva pravinost nije pozitivno pravo. primjena takvih pravila pravinosti doputena je iskljuivo ako je to naroito predvieno (po Statutu Meunarodnog suda ukoliko o tome postoji sporazum stranaka sud sudi ex aexo et bono nema odstupanja od pravila ako nije izriito ovlaten od stranaka). Ovo je diktirano eljom da se postigne rjeenje prikladnije sluaju i povoljnije za stranke. Dakle pravinost sama po sebi nije izvor prava, ona je tek zamjena ili dopuna za pravo kada to stranke ele, kada ele da se postigne rjeenje prikladnije sluaju, a koje je ujedno i prihvatljivije za njih. to se u konkretnom sluaju smatra pravinou, odreuju ili stranke u ugovoru kojim upuuju na presudu po pravinosti, ili sudac

SADRAJ MEUNAR. PRAVA

ugovorno pravo - obveza registracije lanica UN u Tajnitvu organizacije koje ih mora objaviti u posebnoj zbirci drave ne registriraju, a Tajnitvo ne objavljuje na vrijeme - i drave objavljuju svoje meunar. sklopljene ugovore (RH u NN) - rano izdavanje privatnih zbornika

obiajno pravo - u raznim oblicima dr. prakse objava dipl. dopisivanjapresude sudova, arene knjige

5 KODIFIKACIJA MEUNARODNOG PRAVA

A-4

KODIFIKACIJA - openito se u pravu oznaava sabiranje postojeih pravnih propisa u jedan jedinstveni zbornik, (u praksi se obino spaja s manjom ili veom izmjenom postojeeg prava - legislacijom) ona ukida nestalnost prakse i djeluje pravotvorno. Kodifikacija je;

djelo pravotvornog organa razliitog od onog koji je stvorio propise to se ujedinjuju kodifikacijskim radom moe obuhvatiti pravila razliitog stupnja pravne moi koji se postupkom kodifikacije izmeu sebe izjednauju. kodificirana pravila izjednauju se i s obzirom na vremenski slijed njihova stupanja na snagu (sukobi i nepodudarnosti rjeavaju se po naelu lex posterior derogat legi prior) kodifikacija uvijek sadrava neku izmjenu dotadanjih pravila - kako obiajnog tako i postavljenog (ugovornog) prava. Ako u obiajnom pravu postoje regionalne ili neke druge razlike treba izabrati jednu varijantu a druge odbaciti, to se isto dogaa i pri sabiranju partikularnog pisanog prava. obiajno pravo je zbog svoje neformalnosti podatnije i lake se prilagoava promijenjenom shvaanju budui da nije utvreno nekim ustaljenim tekstom, mnoge izmjene se ni ne primjeuju, ili teko dokazuju kod pisanog prava je iz tih razloga mijenjanje i odstupanje oteano sva ova openita razmatranja vrijede i u meunarodnom pravu.
prve nacrte kodifikacije meunarodnog prava izradili su Collini, Ferrater, Parodo i Alfonz Domini Petrueveki Precis dun code du droit international 1861.

potreba za kodifikacijom meunarodnog prava je oita naela i pravila obiajnog prava nisu utvrena stalnim formulama, njihove su odredbe dijelom nesigurne u sadraju, dijelom nejasne ili neodreene u domaaju. Katkad se unato najboljoj volji ne moe utvrditi kakvo se pravilo treba primjeniti na konkretni sluaj (nejasna pravila, vie partikularnih pravila). Tu je potrebna kodifikacija da bi se pravila unificirala tako se i u Povelji UN govori o kodifikaciji i progresivnom razvoju meunarodnog prava kao o posebnom zadatku UN. Potreba kodifikacije meunarodnog prava je oita - odredbe obiajnog prava su dijelom nesigurne u sadraju ili nejasne i nedoreene u domaaju. Zato je potrebna kodifikacija da bi se pravila unificirala. kodifikacije istiu da bi ona znaila napredak u razvoju meunarodnog prava (usavravanje postojeeg prava), vea sigurnost mogunost pravinosti jer ne robuje formi, i kodifikacija djeluje negativno na razvoj meunarodnog prava jer ukida upravo tu sposobnost obiajnopravne norme da se prilagodi izmjenjenim prilikama. Takoer neke drave nikako nee pristati na pojedina pravila pa bi se tako moralo odstupiti od nekih koja bi i dalje mogla neometano ostati kako obiajno pravo

pristae

protivnici kodifikacije istiu njene slabije strane pravilo u kojem tekst nije utvren rijeima prilagodljiviji je vea

KODIFIKACIJA MOE BITI: openita (zasad nema mogunosti za njeno sastavljanje) ili djelomina (o pravu moru, sukcesiji drave) koja se jedino i ostvaruje i to po pojedinim dijelovima prava sustavna planska najvie uspjeha UN (prva i druga Haka mirovna konferencija 1899. i 1907), prigodna (Westfalski mir 1648). privatna - ukoliko je djelo znanstvenika pojedinaca, a ukoliko je djelo drava i meunarodnih ugovora tada je slubena.

prigodnih

kodifikacija ima ve u starije vrijeme. (Westfalski mir). U 19. st. poznati su primjeri djelomine kodifikacije; Parika pomorska dekaracije, enevske konvencije o zatiti ranjenika, Petrogradska deklaracija. mnogo izmjena dotadanjeg prava (zabrana rata, pravo na razvoj, samoupravu i nezavisnost kolonijalnim narodima, temeljna prava pojedinca i njihova meunarodna zatita). kodifikaciji i u temeljnim aktima razl. velikih meunar. organizama u tijeku WW2 i poslije, u mirovnim meunar. ugovorima su prilog novom meunarodnom pravu dali Londonski ugovor od 1945.g i Statut Meunarodnog vojnog suda u podruju kanjavanja glavnih ratnih krivaca. ovi primjeri pokazuju da je sadanje vrijeme vie naklonjeno kodifikaciji spojenoj s legislacijom se potreba daljnjeg razvijanja mp tome ne moe udovoljiti ista kodifikacija, nego ju treba svjesno usmjeriti na obnovu & usavravanje mp

sada je kodifikacija opeg meunarodnog prava dana u zadatak OUN (no ne iskljuivo) te i sama Povelja unijela prinosi

znaajan

naglaava

Uloga Ope skuptine OUN jeste da potie kodifikaciju na dva naina: 1. prouavanjem 2. davanjem preporuka lanovima OUN.

te preporuke mogu biti inicijativne prirode, ali se mogu odnositi i na gotove nacrte izraene pod okriljemOpe skuptine Os moe neka naela sama skupiti i prihvtiti u obliku rezolucije ako se eli utvrditi ili pridonijeti shvaanju to vrijedi kao pravo Opa je skuptina osnovala i poseban pomoni organ - Komisiju za meunarodno pravo a koja se sastoji od 34 strunjaka za meunarodno pravo koji se biraju kao strunjaci a ne predstavnici svoje drave. Komisija se sastaje redovito jednom na godinu, a po potrebi se sastaju manji odbori radi prethodnog ispitivanja pojedinih pitanja.

U STATUTU KOMISIJE ZA MEUNARODNO PRAVO JE ODREDILA ZNAENJE DVA POJMA

progresivni razvoj meunarodnog prava znai pripremanje nacrta konvencije o predmetima koji jo nisu bili ureeni meunarodnim pravom ili o kojima pravo jo nije bilo dovoljno razvijeno u praksi drava

10

kodifikacija meunarodnog prava oznaava formulaciju i sistematizaciju pravila meunarodnog prava na podrujima gdje su ve postojali opsena dravna praksa, precedensi i doktrina.
za svako pitanje imenuje se specijalni izvjestitelj koji izrauje opsean referat i daje prijedlog kodifikacijskog teksta. Tijekom rada se vladama upuuju upitnici. Komisija alje o svom radu opsean izvjetaj Opoj skuptini. Kad komisija zavri svoj rad, alje konaan izvjetaj i nacrt Opoj skuptini koja taj predmet jo jednom raspravlja.

ukoliko se svi sloe, saziva se diplomatska konferencija svih lanica i pozvanih nelanica i na toj se konferenciji usvaja konvencija te se izlae potpisivanju i ratifikaciji drava. Na takav su nain donesene;

4 konvencije o pravu mora pravila o smanjenju sluajeva bez dravljanstva pravo o sukcesiji drava pravo diplomatskih i konzularnih odnosa pravo meunarodnih ugovora

uz

ovaj vid kodifikacije meunarodnog prava OUN djeluje i kroz druge ustanove - tako se komisija Ekonomskosocijalnog vijea bavi pravima ovjeka, a radi se i na kodifikaciji i izvan ustanova UN-a, u Meunarodnoj organizaciji rada, Nordijskom vijeu ili Vijeu Europe. rada pri kodifikaciji u svim organizacijama su sline; predmet kodifikacije se raspravlja na konferenciji strunjaka koja izradi nacrt, nacrt se alje vladama na prouavanje. Potom se saziva tzv. diplomatska konferencija na kojoj opunomoenici drava opet raspravljaju nacrt. Konaan nacrt se usvaja, izlae potpisivanju i ratifikaciji.

metode

6 POVIJEST MEUNARODNOG PRAVA

Uvod: Istraivanja o povijesti meunarodnog prava moraju obuhvatiti sve narode i sva vremena sve do praga povijesne spoznaje. RAZDOBLJA U KOJIMA PROUAVAMO POVIJEST MEUNARODNOG PRAVA JESU: 1) stari vijek (sumeranska kultura, Grka i Rim), 2) srednji vijek (razdoblje feudalizma od 480.g. do 1500.g.), 3) novi vijek (poetak kapitalizma), 4) najnovije doba (prvo - od francuske revolucije do I svjetskog rata i drugo - do danas). STARI VIJEK: mogunosti

B-8
nae

meunarodnopravni odnosi razvijali su se svagdje gdje je bilo vie drava izmeu kojih su postojale neke veze ili barem zajednica kulture. Tako nam povijest pokazuje ugovore o arbitrai u doba sumerske kulture, dakle prije 5000 godine, ugovore o izruenju u starom Egiptu ( ugovor s Ramzesom II) te razvoj meunarodnog prava u krugu stare Indije i Kine. u staroj Grkoj, u okviru helenske kulture, nalazimo preduvjete za puniji razvoj meunarodnog prava i odnosa. Grko je meunarodno pravo, kao i unutranje, djelomino zasnovano na vjerskim temeljima, odnosi meu drava imaju esto sakralni znaaj ugovori meu dravama su se potvrivali prisegom koja se nakon nekog vremena ponavljala, a nalazimo i ugovornu odredbu o pridraju prava sporazumne izmjene. u to su doba brojni primjeri sklapanja saveza, trajnih ili prigodnih, a bili su politikog karaktera u svrhu zajednikog napada ili obrane zemlje. Meu njima su poznate amfiktionije od kojih je najznaajnija delfska u kojima je prevladavao sakralni znaaj a imale su pravne i politike zadae. U njima je esto dolazilo do vodstva jednog lana saveza (Atena, Sparta). Grci su poznavali razliite naine mirnog rjeavanja sporova- arbitraa je bila unaprijed predviena ili ugovorena, a za rjeavanje sporova primjenjivao se pravorjek proroita (Delfi), saveza ili pak tree drave ili su arbitri bili pojedinci (Temistoklo, Filip Makedonski)

11

od instituta Grci su poznavali represalije. Tu valja spomenuti androlepsiju. Ako se neka drava nije odzavala pozivu da izrui ubojicu graana druge drave, znala bi domaa drava ubijenog dopustiti porodici ubijenog da uhvati graane drave kojoj pripada ubojica. Poznavali su i objavu rata, u ratu se najvie pazilo na sakralne propise. stranci nisu bili izjednaeni s vlastitim graanima. Status stranaca se popravljao ugovorima meu dravama;

isotelia izjednaavanje u porezima i oslobaanje od poreza za strance isopolitea davanje prava braka i posjedovanje nekretnina sympolitea potpuno izjedbaavanje s vlastitim graanima

slino su se razvijale i prilike u starom Rimu dok je bio jedan od gradova Lacija. Do razvoja meunarodnog prava dolo tek u situaciji sueljavanja s nekom drugom dovoljno jakom dravom a protiv koje se rimska drava nije mogla ili eljela boriti. Tada je dolazilo do odnosa i ugovora na temelju ravnopravnosti i do izgraivanja i primjene meunarodnog prava. ugovori su se smatrali obveznima pa su ih Rimljani strogo postivali i izvravali. Za valjanost ugovora bila je potrebna ratifikacija. Takoer su visoko potovali status poslanika.

SREDNJI VIJEK (480-1492):

u srednjem se vijeku stvara vei broj meusobno nezavisnih politikih jedinica - drava. I sam je feudalizam,teio partikularizaciji, te je djelovao u smjeru vezivanja srednjovjekovnih vladara pravnim vezam u tim se prilikama meunarodno pravo moglo razvijati iz skromnih poetaka; tada se razvija uenje o pravednom ratu, uvodi se zabrana voenja borbe u odreene dane, rat se smatra pravednim ukoliko postoji pravedan uzrok i pravedna namjera. Katkada se odravaju i kongresi o rjeavanju meunarodnih pitanja. Javljaju se i pravi planovi za osiguranje svjetskog mira.

NOVI VIJEK:

zapoinje u doba kada su preivjeli feudalni odnosi ustupali mjesto razvoju velikih modernih drava a teoretski to vrijeme razvoja shvaanja o suverenosti.

je

dolazi do izoliranosti svake pojedine drave koja stupa s drugima u prolazne saveze, ali se ne smatra vezanom dubljom i trajnijm vezom. To je isto tako i razdoblje iste politike interesa u kojoj vladaju naela ravnotee sila i kompenzacija. vana je etapa u razvoju meunarodnog prava Westfalski mir 1648. kojim je i s formalne strane izbrisan svaki trag univerzalistikog gledanja srednjeg vijeka, Europa se konano konstituira kao skup formalno jednakih i nezavisnih drava. Izdie se nekoliko drava koje se bore za prevlast (panjolska, Francuska). Uz Engleski koja se razvila u veliku pomorsku silu, izdie se Pruska koja se pretvara u vojniku dravu, a dolazi i do uzdizanja Rusije. na poetku novog vijeka javljaju se prva stalna poslanstva (1455. Milana u Genovi), razvijaju se pravila diplomatskog ophoenja i ceremonijal. Razvoj pomorstva dovodi do usavravanja prava mora a razvija se i institut neutralnosti, zatita civilnog stanovnitva u ratu i arbitraa. Pobjeuje naelo slobode mora. upotrebi arbitrae protivi se pojam suverenosti kako je bila shvaena u to vrijeme, pa se arbitraa javlja na kraju 18. st ponovno tek

NOVIJE DOBA: moe se podijeliti na dva razdoblja: 1. od francuske revolucije do I svjetskog rata.

znaajke: napredak tehnike, razvoj prometa i ope pribliavanje svih dijelova svijeta, stvaranje svjetskih velevlasti i razvoj imperijalizma, budi se nacionalizam. na podruju MP-a javlja se teorija o narodu kao meunarodnopravnom subjektu a naelo samoodreenja naroda postaje jednim od najvanijih naela. pod utjecajem naela narodnosti javljaju se u 19. st nove slobodne drave na Balkanu, ujedinjuju se Italija i Njemaka, u 20. st raspada se Austro-Ugarska, nastaju ehoslovaka i Poljska meunarodna zajednica koja se na poetku 19. st nazivala europskom polako postaje svjetska

Najvanije su etape u razvoju meunarodnih odnosa:

Beki kongres (1815.) kojim se mijenja karta Europe, omoguuje slobodna plovidba rijekama, suzbija trgovina robljem, ureuje pitanje diplomatskih zastupnika

12

Pariki kongres (1856.), - postavlja pravila pomorskog rata, Parika pomorska deklaracija i uvodi meunarodnu kontrolu ua Dunava Londonska konferencija (1871.) uvodi pravilo meunarodnog prava da se meunarodni ugovori ne mogu jednostrano raskidati Berlinski kongres (1878.), Hake mirovne konferencije (1899. i 1907.).....- osniva se i Sveta alijansa kao pokuaj uvoenja trajnog mira meu vladarima uz strogo potovanje naela legitimiteta. kao reakcija protiv intervencije Alijanse javlja se naelo neintervencije koje postaje sastavnim dijelom MP-a predsjednik Monroe objavljuje svoju doktrinu 1823. sklapaju se ugovori o zatiti knjievnih i umjetnikih djela i industrijskog vlasnitva. humanitarni interesi - dolaze do izraaja u prvoj enevskoj konvenciji (1864.). na politikom polju - velevlasti (petrarhija Rusija, Prusija, Austrija, Francuska i Britansko carstvo) si prisvajaju pravo da da diktiraju poslovima Europe i odluuju o sudbinama malih drava na temelju politike i vojne snage a ne na temelju meunarodnopravno priznatog ovlatenja velevlast su meu sobom u velikom SUPARNITVU - s jedne strane radi stjecanja to boljih poloaja za ekonomsku ekspanziju na Balkanu, istonom Sredozemlju, prednjoj Aziji, Africi, a s druge strane radi kolonijalne ekspanzije u Africi i Aziji. jo potkraj 19. st imperijalistiki su se zahtjevi zadovoljili novim podrujima, ali kad je gotovo sve bilo podijeljeno, nuno je dolo do 1. svj rata

2. od I svjetskog rata pa do danas

1.svj rat (1914.-1918.) je neizbjena posljedica imperijalizma novo je ureenje izvreno na Mirovnoj konferenciji u Parizu gdje su velevlasti izradile mirovne ugovore daljnja je znaajka ovog doba pojava zemalja sa socijalistikim ureenjem koje su se 1923.g. udruile u Sovjetski Savez. osniva se Liga naroda 1920. s ciljem odranja mira (ali bez uspjega jer usprkos njenoj politici dolazi do jaanja Njemake, osvajakih i imperijalstikih ciljeva Japana...

NA PODRUJU MEUNARODNOG PRAVA

usavravaju se sredstva za mirno rjeavanje meunarodnih sporova, jaa arbitraa, izgrauje se mirenje, te se osniva i Stalni sud meunarodne pravde. razrauje se naelo slobode prometa i prometnih puteva uvodi se zatita manjina, sustav madata nastoji se postii razoruanje Konferencija u Washingtonu 1921./22., London 1930. i 1936 potpisuju se ugovori o zabrani izvrenja agresije

osnovana i Meunarodna organizacija rada. sva ta nastojanja nisu mogla sprijeiti izbijanje novog svjetskog rata 1939.- 1945. nakon rata, 1945. osniva se organizacija s glavnim zadatkom da osigurava mir u svijetu - Ujedinjeni narodi oni

slue kao sredite za meunarodnu suradnu a za pojedine se grane osniva niz specijaliziranih ustanova. Razvoj donosi i meunarodno suenje za naroito teke prekraje meunarodnog prava, meunarodnu zatitu prava ovjeka, pomo zaostalim zemljama i novo ureenje meunarodnih gospodarskih odnosa. dolazi do nesloge u meunarodnim odnosima to prerasta u hladni rat izmeu dva sukobljena tabora. Formiraju se i suparniki vojni savezi; 1949. Sjevernoatlantska organizacija - NATO zapadni saveznici, a zatim 1955. Varavski pakt, gdje Rusija okuplja svoje saveznike.

posljedice : Austrija se obvezuje na traju neutralnost 1955., Njemaka se dijeli nakon predaje 1945. ,
NA PODRUJU MEUNARODNOG PRAVA :

javlja se suenje za teke prekraje MP-a razvija se meunarodna zatita prava ovjeka ureuju se prostori izvan granica nacionalne jurisdikcije razvija se meunarodna zatita okolia razvija se ratno pravo, posebice humanitarno pravoi

13

blokovsko suparnitvo poputa tek 1990.g. , sruen je Berlinski zid, raspada se ehoslovaka, Jugoslavija, i SSSR. prestanak hladnog rata omoguava bolju meunarodnu suradnju u UN i u regionalnim organizacijama. Danas uz ekonomski jake SAD dva druga ekonomska svijeta postaju Japan i evropske drave integrirane u Europsku uniju.

7 . RAZVOJ ZNANOSTI MEUNARODNOG PRAVA

Razvoj:

B-9

istraivai starine navode da je Demetrije Faleronski izradio sustav meunarodnog prava i prouavao meunarodno pravo u spisima Polibija. Od toga doba pa do zaetka meunarodnog prava proteklo je vie od 1500 godina. u meuvremenu se kroz cijeli srednji vijek obrauju samo pojedina pitanja meunarodnog prava i to ne samostalno ve u sklopu drugih disciplina: pravne znanosti, filozofije i teologije. u 14. i 15. stoljeu javljaju se prve monografije o ratnom pravu i pravu poslanstva. monografije krakovskog profesora Pavla Wladkovica

16. i 17. stoljee Albericus Gentilis - porijeklom talijan, profesor rimskog prava na Oxfordu prvi je znatan teoretiar meunarodnog prava, a njegova djela prethode djelima Grotiusa; De legationibus, De jure belli Grotiusa se esto naziva osnivaem znanosti meunarodnog prava najvanija djela su De jure belli ac pacis 1625.godina izdanja se smatra godinom roenja znanosti meunarodnog prava, i Mare liberum u kojoj brani naelo slobode mora.

iako se oslanja na srednjovjekovno uenje, on je u mnogo pitanja prekinuo s dosadanjim gledanjem. On razlikuje dva izvora meunarodnog prava: 1. jus naturale, prirodno pravo koje se moe spoznati umovanjem i 2. jus voluntarium, pravo osnovano na privoli drava, ija ukupnost obvezuje drave, i svi su meunarodni odnosi ureeni pravnim pravilima, a velika veina tih pravila se moe mijenjati, uz ona koja se ne moe mijenjati - jus cogens
drave mogu svoje meunarodne odnose ureivati ugovorom ali ih jednom sklopljen ugovor strogo obvezuje. kraj 19. i poetak 20. stoljea je u znaku POZITIVIZMA strogi pozitivizam uzima kao temelj meunarodnog prava VOLJU DRAVE (subjektivni pozitivizam,voluntarizam Jelinek, Tripel, Anzilotti) svrha je da pozitivno meunarodno pravo uokviri u logine oblike nekog sustava osnivaju se uena drutva i zavodi i pokreu specijalizirani asopisi.

INSTITUT ZA MEUNARODNO PRAVO 1873 sudjeluje ogranien broj strunjaka iz cijelog svijeta koji na svojim redovitim zasjedanjima na temelju iscrpnih referata izrauju nacrte i prijedloge za daljnji razvoj meunarodnog prava. - rad je Instituta vaan i za razvoj arbitrae, ratnog prava, poloaja diplomatskog osoblja. za svoj je rad Institut dobio i Nobelovu nagradu za mir. Institut izdaje poslije svakog zasjedanja godinjak Annuaire od 1969.-1971.g. njegov je predsjednik bio Juraj Andrassy, profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu., 1971. god je odrano 55. zasjedanje u Zagrebu

International Law Association

okuplja pravnike iz cijeloga svijeta, udruene u nacionalnim ograncima u Hrvatskoj je to Hrvatsko drutvo za meunarodno pravo, sastaje se svake 2 godine na Pravnom fakultetu u Zagrebu postoji katedra za meunarodno pravo kao i Zavod za meunarodno i poredbeno pravo (osnovao ga je prof. Andrassy 1952.) - tu se danas izuava meunarodno pravo i pravo meunarodnih organizacija te meunarodno privatno pravo, poredbeno pravo i europsko pravo. Pravni fakultet u Splitu organizira poslijediplomski teaj prava mora.

1912. god. Ameriki institut za meunarodno pravo

14

Meunarodna diplomatska akademija izdala velik zbornik leksikog znaaja Akademija za meunarodno pravou Haagu, na njoj svake godine predaju strunjaci iz razliitih zemalja

8.ULOGA PRAVNE ZNANOSTI U IZGRADNJI ME. PRAVA

1.

B-9

Mnogo je puta djelovala na praksu drava i meunarodnu judikaturu (kao arbitri su esto uzimani znanstvenici i profesori meunarodnog prava, a velik dio sudaca Meunarodnog suda uzet je iz redova teoretiara meunarodnog prava) 2. Teorija o dravnoj suverenosti- vldara je ipak ogranien, prilagoava svoje vladanje propisima MP-a 3. Temelji humanog postupanja u ratu i pobjedi 4. Izgraivanje i proirivanje arbitrae i drugih sredstava za mirno rjeavanje sporova 5. Doprinos kodifikacji MP-a 6. Najznaajniji doprinos hrvatskoj pravnoj znanosti predstavljaju djela J. Andrassya, osobito o epikontinetskom pojasu i pravu susjedstva, te radovi hrvatskih pisaca o pravu mora 7. Uenje o razlikovanju pravnih i nepravnih sporova Institut za Meunarodno pravo 8. Izgradnja pojmova meunarodnog zloina

POGLAVLJE 2 : SUBJEKTI MEUNARODNOG PRAVA

9. SUBJEKTI MEUNARODNOG PRAVA OPI PREGLED
Subjekt meunarodnog prava ili meunarodna osoba je svatko tko je 1. po odredbama meunarodnog prava nositelj prava i dunosti, 2. djeluje izravno po pravilima meunarodnog prava i 3. izravno je podvrgnut meunarodnom pravnom poretku.

A-5

moglo bi se pomisliti da su u meunarodnim odnosima samo drave subjekti meunarodnog prava, ali to miljenje nije bilo u skladu s realnostima meunarodnih odnosa. Tako se pitanje o tome tko je sve subjekt meunarodnog prava raspravlja uvijek iznova.

neki pisci rade podjelu A) drave kao jedini subjekti koji stvaraju meunarodno pravo - redoviti, aktivni subjekti B) svi ostali kao nesuvereni, sekundarni, izvedeni ili fiktivni subjekti A - DRAVE

danas u svijetu ima oko 190 drava i ta se brojka i dalje poveava, procesom dekolonizacije, raspadom federacija u nezavisne drave bilo je suverenih drava koje su u najveoj mjeri bile ovisne o drugim dravama, tzv kvaziprotektorati: Kongo dananji Zaire - formalno nezavisan a stvarno kolonija Belgije Indija koja je iako pod britanskom upravom bila lan Lige naroda i postala lanicom UN-a Filipini su bili pod SAD ali i lan UN-a makar su samostalnost stekli kasnije. Jordan pod Britanskim carstvom pa nije mogao postati lan UN-a izvan kruga jedinica koje i najvei formalisti smatraju dravama ima i takvih zemalja iji je meunarodnopravni poloaj manje jasan. itava je ljestvica od suverenih drava do najskuenijih odnosa ovisnosti koji ipak imaju odreeni i priznati individualitet. ne postoji jedinstven tip drave, ni to se tie unutranjeg ureenja, ni to se tie meunarodnog prava i dunosti, pa moemo razlikovati; 1. neke su drave iako su formalno samostalne zadrale vezu bivim kolonijalnim gospodarima (Monaco, San Marino, Lichtenstein, Zapadni Samoa) 2. podruja pod starateljstvom i nesamoupravna podruja,

15

3.

ustanici priznati kao zaraena strana i oslobodilaki pokreti (iako nisu drava sudjeluju meunarodnim odnosima) 4. meunarodne organizacije koje isto tako imaju odreen i poseban poloaj.

nakon II svjetskog rata priznaje se svakom narodu pravo na samoodreenje i na razvoj do vlastite drave i to se odraava u pozitivnim pravnim propisima.

PRAVNA SPOSOBNOST sposobnost subjekata meunarodnog prava da mogu biti nositelji svih prava i dunosti ima subjekata sa punom pravnom sposobnosti UN i sa ogranienom pravnom sposobnosti ustanici. POSLOVNA SPOSOBNOST

sposobnost subjekta meunarodnog prava da moe svojim djelovanjem proizvesti pravne posljedice subjekti s punom poslovnom sposobnou su drave. s ogranienom poslovnom sposobnou su zemlje u odnosima ovisnosti - pri emu ogranienja mogu biti u odnosima:

aktivnog i pasivnog prava poslanstva prava sklapanja ugovora pravo na voenje ratova

subjekti bez poslovne sposobnosti su starateljstva za njih djeluju drugi subjekti.

B) OSTALI treba zakljuiti da uz drave postoje i i drugi subjekti meunarodnog prava. taj se zakljuak temelji i na savjetodavnom miljenju Meunarodnog suda o naknadi tete za postradale funkcionere UN od 11. travnja 1949. Meunar. sud jasno izrekao da uz drave postoje i drugi subjekti mp koji se svojim pravima i obvezama mogu razlikovati od drava ima i nekih drugih razlika:

neki su subjekti trajni (drave, UN) - drugi su samo prolazni (ustanici) a neki se nalaze u prijelaznoj fazi (tako je starateljstvo jedna od etapa na putu od nekadanjih kolonija, zatim mandata prema nezavisnosti)

Dakle subjekti meunarodnog prava su; 1. drave 2. meunarodne zajednice 3. zemlje u odnosima ovisnosti 4. ustanici i oslobodilaki pokreti

10. POJEDINAC U MEUNARODNOM PRAVU

je li pojedinac kao ovjek subjekt meunarodnog prava?

A-6

miljenje da jeste je tekovina novijeg doba i dobilo je dosta pristaa, iako postoji cijeli spektar pogleda na taj problem:

1. od potpunog poricanja subjektiviteta, preko 2. priznavanja poetaka subjektiviteta, i do 3. njegovog irokog priznavanja.

otkad se poela razvijati moderna arbitraa ona se iskljuivo odvijala meu dravama. Katkad su zainteresirani pojedinci sudjelovali u postupku ali u sporednoj ulozi. pojedinci e moi biti stranke pred meunarodnim sudom za pravo mora. Ali kad je u sporu pojedinac o tome se obavjetava drava iji je on dravljanin. Ta drava ima pravo sudjelovanja u postupku. oni koji zastupaju uenje o subjektivitetu pojedinca pozivaju se na primjere gdje meunarodno pravo pojedincu daje prava ili mu nalae dunosti.

16

To su sluajevi; (mp izravno kanjava pojedinca ili mu namee dunosti): 1. kanjavanja pirata ALI kod piratstva nema izravnog meunarodnopravnog odnosa izmeu pirata i drave koja ga kanjava. to je izuzetak od pravila da na otvorenom moru svaka drava vri vlast samo nad pripadnicima i nad brodovima svoje zastave jer pravilo obiajnog meunarodnog prava daje svakoj dravi vlast protiv pirata na otvorenom moru. kanjavanje se vri prema odredbama unutranjeg prava odnosne drave. Za piratstvo meunarodno pravo daje samo izuzetak od ope podjele nadlenosti na otvorenom moru

2. kanjavanje krenja blokade kod blokade nadovezuje se tetna posljedica ZAPLJENE

BRODA na in krenja blokade. ALI ta tetna posljedica stie pojedinca odlukom suda- tj dravnih organa na temelju unutranjih propisa te drave i objavljivanjem blokade od strane te drave kojim se izrie prijetnja tetnih posljedica. zapljena nije kazna nego ratna mjera koju doputa meunarodno pravo MP ureuje samo odnos izmeu izmeu zaraene strane koja je odredila blokadu i izvrila zapljenu, i neutralne drave, kojoj pripada zapljenjeni brod (neutralna drava ima pravo zahtijevati da se potuje trgovina i slobodna plovidba njezinih brodova, ali je ipak duna trpjeti takav zahvat AKO je objavljena blokada)

3. pravo manjina da podnose peticije 4. mogunost da se sa svojim problemima izae pred organe meunarodnog pravosua
pred Europsku komisiju za ljudska prava mogu pojedinci iznositi pritube jedino prema onim dravama koje su prihvatile takvu nadlenost Komisije (pred Amerikom komisijom NIJE potreban dravni prihvat nadlenosti) enevske konvencije iz 1949.g. daju pojedincu pojaanu zatitu ali ga s druge strane ine i odgovornim za djela protivna pravilima konvencija, iako je kanjavanje ostalo u rukama drava stranaka. Izravna je odgovornost pojedinca naglaena u pogledu kanjavanja ratnih zloina i genocida.

OITA JE TENDENCIJA PREMA PRIZNAVANJU SUBJEKTIVITETA POJEDINCA; Opa deklaracija o pravima ovjeka 1948. Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima 1966. Fakultivni protokol kojim se daje pojednicima da podnose svoje albe izravno Odboru za prava ovjeka (ali ni tu nije pojedincu dan poloaj stranke ravnopravan s dravom na ije se postupke ali) pritube Sudu EU ali to se moe tumaiti kao samo unutarnji sud EU kao tvorevine, a ne naddravni Europska konvencija o zatiti prava ovjeka i temeljnih sloboda 1950. pred Europsku komisiju za prava ovjeka pojedinci mogu iznositi pritube samo prema onim drava koje su prihvatile takvu nadlenost Komisije ali ni tu nije pojedinac stranka pred Sudom ve samo pred Komisijom enevske konvencije o zatiti rtava rata 1949. pruaju zatitu pojedincu, ali je predvieni i odgovornost pojedinca za djela protivna odredbama Konvencije kanjavanje genocida i ratnih zloina

ope prihvaeno stajalite je da zatita temeljnih prava ovjeka NE spada u iskljuivu nadlenost drave mnogim je meunarodnim ugovorima predvieno pravo drave da pokrene postupak nadzora nad ispunjavanjem prava ovjeka u drugim dravama s time to se interes za prava ovjeka u drugoj dravi ne smatra mijeanjem u njezine unutranje poslove. u meunarodnopravnom poretku pojedinac, fizika osoba, svakako nije normalan, redovan a ni osobito vaan subjekt

11. MEUNARODNI ORGANIZMI

A-7

meudravna suradnja, koja uvijek zapoinje kontaktima slubi vanjskih poslova, u mnogim se pitanjima ne moe uspjeno ostvariti jedino sastancima predstavnika drava. Vrlo je esto potrebna institucionalizacija suradnje, tj. osnivanje zajednikih meudravnih, meunarodnih organizacija a radi uspjenog postizanja ciljeva suradnje.

17

postepeno se od meunarodnih organizama s malim ovlastima (komisije i sudovi) prelazi na meudravne organizme razgranate strukture i kompetencija koje nazivamo meunarodnim (meuvladinim) organizacijama. ope usvojena definicija meunarodne organizacije ne postoji. U tijeku kodifikacije prava meunarodnih ugovora u Komisiji za meunarodno pravo g. Fitzmaurice je predlagao da se meunarodna organizacija definira kao:

udruenje drava osnovano na temelju meunarodnog ugovora (nije uvijek potrebno dovoljan je bilokakav oblik: sukladne izjave parlamenta,rezolucije ve postojee organizacije...) koje ima svoj ustav i zajednike organe, posjeduje osobnost odvojenu od one drava lanica ima aktivno i pasivno pravo poslanstva subjekt je meunarodnog prava sa sposobnou zakljuivanja meunarodnih ugovora".

ta definicija nije prihvaena,

ali je vana jer sadri bitne elemente po kojima meu raznim oblicima meudravne suradnje razaznajemo meunarodne organizacije. Takoer se tvrdi da meunarodna organizacija ima vlastitu volju. od pojave prvih meunarodnih organizacija, postavlja se pitanje njihove MEUNARODNE OSOBNOSTI, tj jesu li oni subjekti meunarodnog prava

PONEKAD SE SAM USTAVNA PRAVILA IZJANJAVAJU O PITANJU pravne sposobnosti:

Povelja UN 1945. god kae da organizacija uiva pravnu sposobnost potrebnu za obavljanje svojih funkcija i ciljeva na teritoriju svakog svog lana ; kod nelanica ima onoliku pravnu sposobnost koliku joj one PRIZNAJU

Ali glede medunarodnopr. osobnosti (je li subjekt mp):

u Ugovoru o Europskoj zajednici za ugljen i elik izriito se priznaje meunarodna sposobnost Zajednice u onoj mjeri u kojoj joj je ona potrebna za vrenje njenih funkcija i postizanje njezinih ciljeva.

Ve je starija teorija uzimala da su meunarodni organizmi subjekti meunarodnog prava:

Europska Dunavska komisija djeluje prema Dunavskom statutu iz 1921. God njoj se priznaje subjektivitet jer vri vlast na odreenom prostoru, drava Komisija za tjesnace - djelovala prema ugovoru u Lausanni - a zovu je i rijena

- to se pravdalo time da su vrile vlast na nekom ogranienom prostoru - problem je nastao kod velikih meudr. organizacija koje nisu bile prostorno ograniene:

teorija si je tada pomagala definirajui ih kao federacije ili konfederacije, ili "upravne unije". ve je Ligi naroda bila priznata odreena osobnost meunarodnog prava a to je u jo veoj mjeri uinjeno s Ujedinjenim narodima. prema Bekoj konvenciji o pravu meunarodnih ugovora izmeu drava i meunarodnih organizaciji ili izmeu meunarodnih organizacija 1986. god (kodifikacija pravila u vezi sklapanja meunarodnih ugovora) svaka meunarodna organizacija ima pravo zakljuivanja meunarodnih ugovora; to pravo ne postoji ili je ogranieno jedino u pogledu onih organizacija za koje tako propisuju njihova vlastita ustavna pravila. usvajanjem te konvencije meunarodna je zajednica priznala da su meunarodne organizacije subjekti meunarodnog prava, jer samo oni mogu biti strankom meunarodnog ugovora, kao i subjektom jednostranih meunarodnih pravnih poslova u Konvenciji pravo zakljuivanja meunarodnih ugovora osim drava i meunarodnih organizacija imaju i drugi subjekti MP-a, to znai da je meunarodnopravni subjektivitet meunarodnih organizacija priznat i IZRIITO. UN (i dr.) mogu primati i slati zastupnike kojima se priznaje poloaj slian diplomatskom => Beka konvencijao predstavljanju drava u odnosinma s univerzalnim meunarodnim organizacijama navodi meunar. org. opeg znaaja po sastavu lanstva i zadacima svjetskog znaaja meunarodna osoba postoji jednako kao i drava pa i za nju vrijedi meunarodnopravni subjektivitet. To je pitanje rijeio Meunarodni sud koji kae da su UN subjekt meunarodnog prava i prema dravama nelanicama, da nije

18

potrebno nikakvo priznanje s njihove strane. Isto tako meunarodne organizacije danas obavljaju ulogu koja je jednaka vana kao i uloga drava u meunarodnim odnosima. prema Bekoj konvenciji o predstavljanju drava u odnosima s univerzalnim meunarodnim organizacijama 1975 god. definiraju se meunarodne organizacije opeg znaenja ;

UN specijalizirane organizacije UN-a Meunarodna organizacija za atomsku energiju i druge organizacije od svjetskog znaenja pitanje meunarodnopravnog subjektiviteta UN-a je raspravljeno u savjetodavnom miljenju Meunarodnog suda o naknadi tete za postradale funkcionere UN od 11. travnja 1949, te je utvreno da je UN MEUNAR. OSOBA (to ne znai da su drava ili naddrava) I DA IMAJU ISTA PRAVA I DUNOSTI KAO DRAVE UN nastupa prema pojedinim dravama kao posebna jedinica, vodi pregovore i sklapa ugovore UN moe primati i slati zastupnike kojima se priznaje poloaj slian diplomatskom, drave lanice imaju akreditirane stalne zastupnike pri UN, a sam postupak akreditacije, zamjene ili opoziva obavlja se analogno pravilima koja vrijede za diplomatske zastupnike. UN je odgovoran i za krenje ratnog prava i drugih pravila meunarodnog prava izvrenih u tijeku akcije, dakle i za UN vrijede pravila ratnog prava u oruanom sukobu meunarodne organizacije najee se osnivaju ugovorom, pa je njihov poloaj odreen na tom temelju. postavlja se pitanje vrijedi li svojstvo meunarodne osobe samo u odnosu prema dravama potpisnicama odnosnog meunarodnog akta ili takoer i prema ostalim dravama? I TO SE PITANJE POSTAVILO PRED MEUNAR. SUD, KONKRETNO ZA UN sud je rekao da su UN SUBJEKT MEUNAR. PRAVA takoer u odnosu pred dravama nelanicama te da nije potrebno nikakvo priznanje s njihove strane! to miljenje bi se moglo primijeniti i na druge meunar. organizacije danas sve vie pisaca zastupa meunarodnopravni subjektivitet meunar. organizacija, a one sve vie proiruju krug svojih djelatnosti na nain koji to pokazuje

. 12.

DRAVE

A-8

Meunarodni pojam drave je taj da dravom smatramo zajednicu koja na odreenom podruju djeluje u obliku najvie organizacije pravnog poretka i pri tom nije podlona nijednoj drugoj organizaciji.

ukoliko na istom podruju djeluju dvije ili vie organizacija svaka u svom djelokrugu, onda se svaka jedinica u sklopu federacije moe smatrati dravom.

POSTANAK DRAVE je injenica vanjskog bivanja. Pravila meunarodnog prava samostalno odreuju koje injenice tvore uinak postanka drave: 1. odreeno podruje neovisno o veliini, 2. stanovnitvo, 3. organizacija vlasti neovisna o drugoj dravi. + neki navode sposobnost vladati se po pravilima mp

dovoljno je da vlast vri neki privremeni organ, neovisan o drugoj vlasti nema uinka nastanka drave po meunarodnom pravu ako nedostaje koji od ovih elemenata glavno je i odluno da organizirana vlast djeluje u zemlji i meunar. odnosima ISKLJUIVO&NEOVISNO od bilo koje druge vlasti postanak drave mora biti efektivan a sa gledita meunarodnog prava odluno je da li je drava zasnovana na pravnim aktima proradila vlastitim ivotom (tako npr. saveznikim priznanjem ehoslovake nije jo nastala nova drava jer ta vlada nije vrila nikakve vlasti na podruju koje je traila za novu dravu) sluajevi priznanja drava koje nisu efektivno nastale a pojedne drave i meunarodne organizacije podravaju tenju za njihovim stvaranjem;

19

1. PLO (Palestinsko nacionalno vijee) 1988. je proglasilo je nezavisnost drave

Palestine, a Opa skuptina UN priznala je taj proglas u znak podrke tenjama palestinskog naroda da ostvari svoju suverenost nad podrujima koji su bili pod izraelskom okupacijom. 1993. god je u Washingtonu potpisan sporazmu izmeu PLO-a i Izraela kojim se palestinskom narodu priznaje prave na samoupravu ali NE i nezavisnost 2. Saharska Arapska Demokratska Republika nju je proglasio pokret otpora POLISAHARIO na podruju koji je pod potpunom vlai Maroka primljena je u Organizaciju afrikog jedinstva ali UN je ne priznaje kao drave ali joj priznaje pravo na samoodreenje i nezavisnost

mogue

je da je dravnost stvarno bila prekinuta ali se po volji i sporazumu svih sudionika smatra da je meunarodni kontinuitete NEPREKINUT (prije II. Svjetskog rata Etiopija, Austrija, ehoslovaka- prestale su stvarno postojati krenjem meunarodnog prava - agresijom, no nakon ponovnog uspostavljenja vlasti, vladale su kao da njihov opstanak nije ni prekinut) se uzima u obzir injenica da je dravnost stvarno bila prekinuta tj. da je meunarodni kontinuitet PREKINUT samostalnost tek 1991.

nekad

Estonija, Latvija i Litva su nasilno prikljuene Sovjetskom savezu 1940. god i ponovno su stekle
jednom stvorene drave moe u nekim sluajevima biti znatno smanjena ili ograniena a da to ipak ne utjee na njezin opstanak. tog ogranienja moe doi; ogranienje ratom (BiH 1992.), 2. ovlasti dravnih organa mogu preuzeti UN (Kamboda 1992.), 3. vlast mogu preuzeti pobjednici u ratu - okupacijom (Njemaka i Japan 1945.) moe dobrovoljno prenijeti dio svojih ovlasti na drugu dravu (Monaco, San Marino, Liechtenstein) bez da izgube status drave u smislu meunarodnog prava moe prenijeti dio svojih ovlasti na organe meunarodnih organizacija koje imaju elemente nadravnost (EU) bez da izgube status drave u smislu meunarodnog prava jer su prenesene dobrovoljno, a drava moe svojom odlukom i istupiti 6. sluajevi zavisnih drava - drave koje su na putu iz potpune ovisnosti prema potpunoj nezavisnosti, ali tu u svakom sluaju treba gledati radi li se o privr. ograniavanju vlasti drave ili nekoj kategoriji nesamoupravnog podruja koje uope nema status drave (inae u suprotnosti sa zahtjevom da drava ima organizaciju vlasti neovisnu o drugoj dravi)

VLAST

do

1. 4. 5.

veliina zemlje NIJE bitna za postanak drave San Marino, Monaco, Grenada za postanak drave NIJE bitno da joj sve granice budu potpuno utvrene (Belgija granice su joj utvrene tek 1939. iako postoji od 1930.) meunarodno pravo moe ZABRANITI POSTANAK novih drava koji ne bi bio u skladu s postojeim poretkom (nastanak Turske Republike Sjeverni Cipar) sankcija bi bila u nepriznavanju nove dravne tvorbe, ali mogue su i druge sankcije sve do kolektivnih mjera oruanim snagama (SV. Alijansa, Liga naroda) sankcija takve zabrane bila bi nepriznavanje nove dravne tvorbe ali je mogua i kolektivna upotreba oruanih snaga.

Povelja UN titi lanice te organizacije od: nasilnog unitenja njihovog opstanka, ugroavanja teritorijalne cjelovitosti ugroavanja politike nezavisnosti od strane drugih drava (kad je turska etnika zajednica Repubiku sjevernog Cipra) proglasila Tursku

POSTANAK DRAVE moe biti : 1. ORIGINARAN postanak drave a) kada nova drava nastaje na teritoriju na kojem do sada nije bilo drave ili je bio nenaseljen (Liberija, Natal, Burske republike) danas rijetko b) kada nova drava nastaje uz prekid pravnog poretka stare drave nisu se potivala pravila drave/a iji su elementi uli u novu dravu (znaajno kod sukcesije prava i obveza novih drava) 2. DERIVATIVAN postanak drave - svaki drugi postanak bio bi derivativan.

20

Nove drave nastaju; 1. raspadom Jugoslavija, ehoslovaka, Austro-Ugarska, Sovjetskai savez 2. otcjepljenjem nekog dijela Belgija od Nizozemske, Singapur od Malezije 3. osamostaljenjem zavisnih pokrajina, vazalnih drava, ili kolonija Egipat 4. spajanjem vie drava u jednu Njemaka , Jemen

nova drava moe nastati nasilnim ali i mirnim putem. Postoje i primjeri fuzije gdje nova drava nastaje spajanjem vie dotadanjih drava. U povijesti Latinske Amerike tako su nastale i opet se raspale Kolumbija, a u Europi Jugoslavija. postanak drave NE mora se zbiti u jednom asu. On moe biti rezultat duljeg procesa. drava moe imati i temelje svog postanka u meunarodnom sporazumu (Cipar). razvrgavanjem (kon)federacije ne nastaje nova drava

PRESTANAK DRAVE kao to drava nastaje, tako i prestaje zbog neke injenice, i to najee prestankom jednog od elemenata koji su potrebni za njezin postanak - uglavnom je to sluaj da postojea dravna vlast prestane djelovati nestanak teritorija ili naroda su teorijski mogui, ali se to jo nije dogodilo; a razlozi tome mogu biti razliiti. U prolosti je najei razlog bio osvajanje podruja debellatio ono mora biti konano ni potpuno zaposjedanje podruja ne ovlauje na aneksiju ako potisnuta drava nastavi borbu iz inozemstva uz pomo saveznika

primjeri da neka drava nestane mirnim putem 1. jednostranim aktom dravne vlasti (Njemako carstvo, Sovjetski Savez, ehoslovaka) 2. meudravnim sporazumom, tj dvostranim aktom (Egipat i Sirija u Ujedinjenu Arapsku republiku).

izmjena oblika vladanja, makar i revolucijom, NE dovodi do propasti drave - ova je vlada organ istog subjekta meunarodnog prava i praksa je u tome slona (primjer SSSR koji je odbio platiti dugove Carske Rusije). Ima miljenja koja doputaju da bi potpuni preijelom u socijalnom i politikom poretku opravdavao drugaije rjeenje. Rijeka drava prestala je postojati i bila je podjeljena prema jugoslavensko-talijanskom ugovoru 1924. - to je primjer nestanka drave meunarodnim ugovorom izmeu treih drava i podjelom njena podruja izmeu drava ugovornica.

SFRJ

19. 5. 1991. RH se na referndumu velikom veinom izjasnila za suverenost i nezavisnost 25.6. 1991. Sabor RH je donio Deklaraciju o uspostavi suverene i samostalne RH i Ustavnu odluku RH o suverenosti i samostalnosti. 7. 7. 1991. RH je pristala na moratorij od 3 mjeseca tj odgoda provoenja tih odluka Brijunska deklaracija 8.10. 1991. Sabor je donio Odluku o raskidanju svih dravnopravnih veza na temelju kojih je Hrvatska zajedno sa ostalim republikama tvorila dotadanju SFRJ. 29.11. 1991 europska arbitrana komisija je sluaju bive SFRJ utvrdila da je drava u postupku raspadanja i da su cjelokupno podruje i stanovnitvo te bive drave obuhvaeni novostvorenim dravama i da zajednika federalna tijela vie ne postoje.

. 13.

PRIZNANJE DRAVE

B-10

drave su u meusobnim odnosima koji se temelje na injenici njihovog istovremenog postojanja i na odluci da te odnose podravaju pojavom nove drave nastaje za ostale drave pitanje uspostave odnosa to je POSTUPAK PRIZNANJA nove drave.

Institut za meunarodno pravo donio je 1936.g. rezoluciju po kojoj se trae dvije temeljne pretpostavke za priznanje: nezavisnost i jednakost drava zahtijeva da se potuje pravo svake nacije da stvara i mijenja svoje institucije, potrebno je osiguranje kontinuiteta drava unato moguim promjenama.

21

priznanje nove drave slobodan je akt koji jedna ili vie drava koja time konstatiraju postojanje nove drave i pokazuje svoju volju da je smatraju lanom meunarodne zajednice nepriznavanje nove drave nije meunarodni delikt ve samo neprijaznost tim vie to se ne moe dugo ignorirati stvarnost postoje primjeri da neka drava ne eli priznanje iz politikih razloga iako ispunjava sve uvjete (Tajvan jer se smatra jedinom vlau cijele Kine) ili se pitanje priznanja esto politizira (Banglade) rijetki su primjeri da neka drava, iako ispunjava sve uvjete za priznanje iz politikih razloga ne eli takvo priznanje

NAINI PRIZNANJA: 1.) de jure - koje je stalno i potpuno te neopozivo (ak i ako priznata drava ne izvri obvezu preuzetu tijekom priznanja!) te retroaktivno (od dana kad je drava nastala u skladu s deklaratornim znaenjem priznanja) 2.) de facto - koje je privremeno ili ogranieno na neke odnose. 3.) izrijekom, INDIVIDUALNO - u vie ili manje sveanom obliku uglavnom ugovorom s treom dravom KOLEKTIVNO sveaniji oblik- kolektivnim aktom na nekoj konferenciji 4.) utke - konkludentnom radnjom iz koje se vidi NAMJERA PRIZNANJA recimo uspostava diplomatskih odnosa, ALI samo odravanje diplomatskih odnosa na u novoj drave koja su bila akreditirana kod drave prednice ne znai namjeru priznanja ne predmnjeva se kada neka drava sudjeluje s nepriznatom dravom na nekoj konferenciji.

priznanje svakako ima deklaratoran uinak jer nova drava postoji i na nju se primjenjuju pravila meunarodnog prava te se samo KONSTATIRA postanak novog pravnog subjekta, a nova drava postaje subjektom meunarodnog prava automatski im su se ispunile sve injenice koje se zahtjevaju (suverena vlast nad stanovnitvom odr. podruja) prema naelu efektivnosti drava postoji u trenutku uspostave vlasti nad stanovnitvom na odreenom podruju, na nju se odmah primjenjuju pravila meunarodnog prava i ona je duna drati se tih pravila pojedine drave ili skupine drava te meunarodne organizacije mogu utvrditi vlastite kriterije za priznanje pojedine drave. tako su ministri vanjskih poslova drava lanica Evropske zajednice 1991. god Deklaraciji o smjernicama za priznanje novih drava u Istonoj Europi i Sovjetskom Savezu prihvatili legitimitet stvaranja novih drava ali su se sporazumjeli da e o tome pojedinano odluivati jedino ukoliko one ispune odreene uvjete : 1. potovanje Povelje UN, Helsinke i Parike povelje, posebno s obzirom na vladavinu prava, demokraciju i prava manjina, 2. jamenje prava etnikim i nacionalnim skupinama i manjinama, 3. potivanje nepovredivosti granica, koje se mogu mijenjati samo miroljubivim putem i zaj. sporazumom 4. aktivna uloga u razoruanju, sigurnosti i regionalnoj stabilnosti, 5. sporazumno rjeavanje svih pitanja sukcesije i regionalnih sporova. istovremeno su izjavile da nee priznati jedinice koje su rezultat agresije i da e voditi rauna o uinku priznanja na susjedne drave. u sluaju drava koje su nastale raspadom SFRJ, europske su drave uz materijalne uvjete za priznanje utvrdile i postupak za ocjenjivanje ispunjavanja odreenih uvjeta i za davanje priznanja. RH je morala promjeniti Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama i o pravima etnikih i nacionalnih zajednica i manjina. priznanje ima deklaratorni uinak. Nova drava postoji bez obzira na priznanje temeljem pravila objektivnog meunarodnog prava.

. 14.

PRIZNANJE VLADE

B-10

ukoliko se promjena vlade dogodi ustavnim putem sigurno je da nova vlada ima legitimitet da zastupa dravu prema vani, ali se pitanje priznanja postavlja ukoliko u nekoj dravi doe do promjene vlade na nain koji nije u skladu s dotadanjim ustavnim poretkom (revolucija, dravni udar). npr Kamboda, Liberija i Haiti.

22

zato je stari obiaj da drave posebnim aktom priznaju novu vladu a to znai da se nadovezuju diplomatski odnosi i oituje se pripravnost da se nova vlada smatra pravno relevantnom te da se vlastitim aktima preuzimaju obveze prema novoj vladi priznanje vlade je slobodan akt za koji ne postoji nikakva obveza, a daje se redovito kada se neka nova vlada dovoljno ustalila i sposobna je i voljna ispunjavati svoje dunosti po pravilima meunarodnog prava. otezanje priznanja neke vlade koja se ustalila znailo bi mjeanje u unutranje prilike te drave i odricanje njenog prava na samoodreenje nije bitno je li nova vlada nastala mirnim putem ili nasilnom promjenom vlasti, ALI:

primjeri nepriznavanja nasilne promjene vlade; 1. praksa Svete Alijanse koja je titila neelo legitimiteta, te je intrevencijom suzbila pokuaje revolucije u Napulju i panjolskoj 2. Tobarova i Wilsonova doktrina, Ministar Ekvadora Tobar predloio je da se ne prizanju vlade koje su proizile iz dravnog udara ili revolucije. Wilson je to naelo primjenio prema Meksiku. S druge strane meksiki ministar Estrada postavio je naelo da priznanje vlada znai uvredljivo mijeanje stranih drava u njene unutranje prilike.

to se tie naina priznanja, ono moe biti izrijekom ili utke, pojedinano ili kolektivno a u svakom je sluaju retroaktivno tj njime se priznaju akti priznate vlade unutar vremena kada je preuzela vlast i ima deklarativan karakter.

. 15.

USTANICI I OSLOBODILAKI POKRETI

B-11

problem priznanja nove vlade odnosi se na stanja kad je na neustavan nain, nova vlada preuzela vlast u itavoj zemlji. to se zbiva kada naglim inom ili kratkotrajnim zbivanjem dosadanji ustavni poredak bude prekinut i nova vlast potpuno prevlada. mnogo se puta nova vlast uspijeva ustaliti tek nakon due borbe - to je pojava GRAANSKOG RATA = situacija kada se u zemlji vodi borba izmeu 2 stranke od kojih: jedna eli stei a druga odrati vlast jedna eli poluiti vlast u jednom dijelu drave kao samostalnoj dravi odvija se unutar granica jedne drave i kao takav se ne tie ostalih drava ve ga one samo promatraju i zauzimaju stavove prema svojim interesima i afinitetima, te pruaju podrku materijalnu ili moralnu jednoj ili drugoj strani za njih postoji samo jedna vlada koja je priznata od prije i ona treima odgovara za eventualno nastalu tetu. to se tie graanskih ratova u kojima USTANICI vode borbu protiv dotada jedino priznate vlade, za druge drave postoji samo jedna vlada, ona poznata od prije i ona je odgovorna dravama za tetu koju bi pretrpjele protivno odredbama meunarodnog prava NAELO NEINTERVENCIJE ustanici nisu subjekti meunarodnog prava, osim ukoliko ustanak toliko ojaa da ih prizna: o vlada protiv koje se bore

ostale drave.

ako ustanak ojaa i ustanici postanu jai initelji unutar zemlje tada priznanje ustanicima daje ogranieni meunarodnopravni subjektivitet vrijede pravila mp izmeu vlade koja je dala priznanje i ustanika - oni postaju odgovorni za djela koja se zbivaju na podruju pod njihovom vlau te nastupa obveza potivanja ratnog prava, a priznati ustanici se imaju prema treim dravama koje su ih priznale drati propisa neutralnosti i drugih mp pravila ustanici postaju odgovorni za djela koja se zbivaju na podruju koje se nalazi u njihovoj vlasti, a u isto vrijeme PRESTAJE ODG zaraene drave prema dravi koja je priznala ustanike! priznanje ustanika ima konstitutivan i relativan uinak (stjee se meunarodnopravna sposobnost samo u odnosu prema onome tko ih je priznao), a moe se obaviti izrijekom, utnjom ili konkludentnim radnjama to je PRIVREMENO PRIZNANJE MP SPOSOBNOSTI s OGRANIENIM OPSEGOM DJELOVANJA kad potpuno istisnu zaraenu dravu, vie se ne postavlja pitanje priznanja kao ustanika, nego priznanja NOVE VLADE, a ako su uspjeli izvojevati samostalnost jednog dijela, to je pitanje priznanja NOVE DRAVE ustanici koji nisu priznati ne mogu poduzimati ratnih ina koji bi vrijeali prava treih drava (ne mogu vriti zaplijenu na moru osim ako se ne radi o brodu te drave u kojoj se vodi borba inae piratstvo)

23

priznanje ustanika odnosi se samo na borbu na zaraenom podruju priznanje vlada i odbora koji se stvaraju u inozemstvu za osloboenje neke drave ima samo POLITIKO znaenje bez obzira na priznanje ustanika moraju se primjenjivati pravila meunarodnog prava o humanizaciji ratovanja. temelj te tenje moe se nai u Martensonovoj klauzuli u uvodu u Haaku konvenciju o zakonima i obiajima ratovanja na kopnu 1907. 4 enevske konvencije o zatiti rtava rata 1949. u oruanom sukobu koji nije meunarodni svaka stranka se treba drati nekih temeljnih pravila; primjenjuju se u svakom oruanom sukobu koji nema meunar. karakter a izbije na podruju jedne od zemalja o primjena pravila enevskih konvencija i Protokola NE OVISI O PRIZNANJU USTANIKA njih se automatski mora pridravati svaka stranka tih ugovora, a njihova primjena NE ZNAI preutno priznanje ustanika kao zaraene strane o to takoer nije samo ugovorno pravo nego OPA pravila OBIAJNOG KOGENTNOG mp obvezuju SVE drave i ustanike pokrete NEOVISNO o njihovom prihvaanju Konvencija i Protokola 2 Dopunska protokola 1977. na podruju zemlje izmeu njenih i pobunjenikih oruanih snaga (ne unutranji nemiri i napetosti, izolirani incidenti) Institut priznannja ustanika kao zaraene strane razvio se u 19. st. u vrijeme stvaranja samostalnih drava na amerikom kontinentu. Kasnije se sve manje koristi.

OSLOBODILAKA BORBA = borba koju vodi stanovnitvo zemlje protiv stranog kolonijalnog gospodara tu su se u poetku primjenjivala pravila koja vrijede i za graanske ratove ali je postepeno praksa unijela neke nove elemente i uivala je velike simpatije u mnogim zemljama i smatrala se pravednom i opravdanom.

protukolonijalno raspoloenje veine drava dovelo je do toga da su se sve jae podupirali oslobodilaki pokreti i borbe a UN su priznali legitimitet takvog sredstva za osamostaljenje od kolonijalne vlasti kao krajnje sredstvo za osloboenje od kolonijalne uprave, te su esto njihovi predstavnici bili pozivani na razne meunarodne sastanke u krilu UN-a i dr meunarodnih organizacija uz PRIZNANJE OSLOBODILAKIH POKRETA od strane pojedinih drava za afirmaciju njihove meunarodne sposobnosti posebno je vano priznanje od strane meunarodnih organizacija u UN se predstavnici oslobodilakih pokreta koje priznaje Arapska liga i Organizacija afrikog jedinstva redovito sudjeluju kao promatrai na sastancima glavnih odbora Ope skuptine i njezinih pomonih tijela, a ako je rije o pitanjima koja se posebno tiu njihova naroda pozivaju se i na raspravu u plenumu Ope skuptine oslobodilaki pokret mogu zakljuivati i neke meunarodne ugovore (u svrhu nastavka oslobodilake borbe ili zavravanja borbe i stjecanja neovisnosti) a moe biti primljen i za lana neke meunarodne organizacije.

oslobodilaki pokreti NE mogu postati strankama Konencije UN-a o pravu mora ali mogu potpisati Zavrni akt Konvecije na kojoj je konvencija usvojena a oni su sudjelovali u svojstvu promatraa. Oslobodilaki pokreti mogu potpisivati i neke meunarodne ugovore; 1. u svrhu nastavka oslobodilake borbe (PLO s Libanonom, Jordanom i Tunisom) 2. u svrhu zavretka borbe i stjecanja dravnosti (Alir, Angola) - stranke takvih ugovora su : 1. vlada drave dotadanje upraviteljice 2. organizacija koja je preuzela meunarodne obveze za dravu u nastajanju

posljedica priznavanja prava naroda na oruanu borbu radi ostvarivanja prava na samoodreenje u postupku dekolonizacije znailo je priznavanje takvih borbi kao meunarodnih sukoba u smislu enevskih konvencija o zatiti rtava rata vlasti, tj oslobodilakom pokretu daje se PRAVO da se obvee da e primjenjivati enevske konvencije i 1. Protokol uz njih i na temelju te izjave ugovora se moraju pridravati: a) vlast koja je je dala izjavu (oslobodilaki pokret) b) sve drave stranke enevskih konvencija i Protokola koje bi bile s njima u sukobu danas opada vanost takvih subjekata meunarodnog prava jer proces dekolonizacije ide k svome kraju i broj se takvih pokreta - koje priznaju UN - neumitno smanjuje. ipak, u dokumentima UN se kao oslobodilaki pokreti definiraju oni pokreti koji se bore protiv :

24

 kolonijalne dominacije, strane okupacije rasistikih reima a neki od tih problema ne prestaju nestankom kolonija, npr. rasizam

takoer, status oslobodilakih pokreta ne moe se protezati na nove pokrete koji se javljaju u dravama stvorenim u poslijeratnoj dekolonizaciji

. 16.

TEMELJNA PRAVA DRAVA

A-9

meusobni odnosi drava su sa pravnog stajalita, mnotvo meusobnih prava i dunosti, tako da svakom pravu jedne zemlje odgovara dunost druge zemlje.

staro je razlikovanje na:

apsolutna, temeljna ili prvotna prava ona koja pripadaju nekoj dravi po samoj injenici njenog postojanja izvedena ili steena prava ona koja pripadaju dravi na temelju posebnog ugovora ili drugog izvora nastanka nestankom kole prirodnog prava nestalo je i poimanje temeljnih prava, a kritika ih takoer odbacuje, no u novije vrijeme, kada se pokuava stvoriti vra organizacija meunarodne zajednice i pokuavaju kodificirati norme meunarodnog prava, opet se javlja teorija o temeljnim pravima i dunostima (ali u drugom obliku)

Kodifikacija temeljnih naela o pravima i dunostima drava - u biti temeljnih naela Povelje UN (tada nazivana NAELA KOEGZISTENCIJE) - pokrenuta je u UN 1962.g. na zasjedanju Ope skuptine a u odboru za pravna pitanja sastavljen je popis SEDAM NAELA o kojima e se raspravljati na slijedeim zasjedanjima: 1. naelo da se u meunarodnim odnosima drave moraju suzdravati od prijetnje i upotrebe sile (protiv teritorijalne cjelovitosti i politike nezavisnosti bilo koje drave) 2. naelo o rjeavanju sporova mirnim sredstvima, bez ugroavanja meunarodnoga mira, sigurnosti i pravde 3. naelo da se ne intervenira u poslove unutranje nadlenosti DRUGIH drava u skladu s Poveljom, 4. naelo da drave meusobno surauju u skladu s Poveljom, 5. naelo ravnopravnosti i samoodreenja naroda, 6. naelo suverene jednakosti drava, 7. naelo o ispunjavanju u dobroj vjeri obaveza prihvaenih Poveljom UN. 1963. osnovan je poseban odbor sa zadatkom da prouci navedenih 7 naela i da podnese svoje preporuke i zakljuke.

nacrtu je dodana i opa primjedba da se nita u njemu ne smije tumaiti kao da na bilo koji nain dira u odredbe Povelje ili u prava i dunosti drava lanica prema povelji ili u prava naroda prema povelji. rad Ope skuptine UN je prihvaen i 24.10. na sam dan UN-a 1970.g. donesena je Deklaracija sedam naela (pun naziv je Deklaracija o naelima meunarodnoga prava o prijateljskim odnosima i suradnji izmeu drava u skladu s Poveljom UN-a)

1974.g. izglasana Povelja o ekonomskim pravima i dunostima drava koja utvruje temeljne elemente meunarodnih gospodarskih odnosa: 1. suverenost, 2. teritorijalnu cjelovitost, 3. politiku nezavisnost, 4. suverenu jednakost, 5. zabranu agresije, 6. neintervenciju, 7. miroljubivu koegzistenciju, 8. pravo naroda na samoodreenje i 9. druga naela iz Deklaracije sedam naela. Temeljna prava ostaju netaknuta i u ratu (samoodranje, tovanje, jednakost, nezavisnost) Znaajke temeljnih prava su; 1. nema stupnjevanja (npr. polusuverenost) 2. u sluaju sumnje predmnjeva govori u prilog tumaenja koje se slae sa temeljnim pravima

25

3. temeljna se prava ne mogu konano i neopozivo otuiti

5.TEMELJNIH PRAVA - u okviru kojih se obrauje i veina sadraja iz Deklaracije sedam naela: 1. PRAVO NA OPSTANAK - SAMOODRANJE

svaka ga drava ima pravo postojanja i ima pravo na obranu svog postojanja i svoje teritorijalne cjelovitosti. tome odgovara dunost drugih drava da potuju ta prava i sprjeavaju da se njihovo podruje koristi za izvoenje djela koja su protivna tim pravima. naroito se zabranjuje agresija a drava ima pravo samoobrane i pripremanja sredstava za obranu (pravo individualne i kolektivne samoobrane priznato je Poveljom UN-a , ali ogranieno do trenutka kada obranu mira i sigurnosti preuzme UN onda prestaje i potreba samoobrane koja se stapa s kolektivnom akcijom UN-a ako je ona potrebna, pa zbog toga o upotrebi tog prava treba odmah obavijestiti Vijee sigurnosti) opstanak se se smije tititi nezakonitim inima protiv nedunih miroljubivih drava iz prava na samoobranu izvire i pravo nune obrane koje radi samoodranja doputa i takve postupke koji su inae zabranjeni, doputen je obrambeni rat, kao i razliite mjere samopomoi , tzv represalije kao odgovor na protupravni in druge drave *dakle, samoobrana i nuna obrana su doputene dok ne preuzme UN

2. PRAVO NA NEZAVISNOST Jean Bodin je u 16. st teoretski formulirao suverenost suverena drava je jedan od temeljaca meunarodnog prava SUVERENOST se javlja na odreenom stupnju razvoja meunarodne zajednice kao najvia i niim vezana vlast zato neki i smatraju da je nemogue da je drava istovremeno i suverena i podvrgnuta meunarodnom pravu nije mogua podvrgavanje drava vioj vlasti (samo ugovorno vezanje) => nemogue postojanje neke naddravne svj. vlasti i organizacije se temelje iskljuivo na dobrovoljnosti i otkazivom lanstvu Povelja UN titi ovo pravo pa ga proiruje i na drave nelanice UN osuuje se napadaki rat i izrie dunost drava da se suzdre od agresivnih napada

Nezavisnost znai pravo naroda svake drave da

odreuje i mijenja svoje ustavno ureenje sklapa ugovore s drugim dravama da na svom podruju vri iskljuivu vlast i sudbenost nad osobama i stvarima (s iznimkom meunar. sudbenosti i eksteritorijalnosti) pravo na nezavisnost je u svojim zaecima znailo pravo na samoodreenje, to je i proklamirano u Atlantskoj povelji 1941. god , a znai : pravo svakog naroda da izabere vladavinu po svojoj volji ali moderno shvaanje se ne zaustavlja na tome shvaanju o pripadanju toga prava narodima koji su ve stvorili svoju dravu obzirom da je to jedno od temeljnih prava ono vrijedi openito za sve, tj i za nezavisne narode krenje prava nezavisnosti je i kada jedna drava prijeti drugoj dravi nekim zlom AKO ova ne bi na odreeni nain uredila neko pitanje koje pripada u njezinu iskljuivu nadlenost krenje prava na nezavisnost je nedoputena intervencija i drave se od toga moraju suzdrati (ovo se naelo razvilo kao reakcija na politiku intervencije Svete Alijanse). drave koje upravljaju nesamoupravnim i starateljskim podrujima trebaju im olakati ostvarivanje prava na samoodreenje danas je ovo pravo opepriznato naelo pozitivnog meunarodnog prava. Ve je Opa skuptina UN 1952. izjavila da je pravo naroda na samoodreenje pretpostavka za puno ostvarenje svih temeljnih prava ovjeka i da to pravo treba priznati svim narodima (europske drave su to i potvrdile, priznajui drave koje su u europskim regijama nastale demokratski izraenom voljom stanovnitva)

IZ PRAVA NA NEZAVISNOST IZVODE SE JO NEKA PRAVA; 1. pravo svake drave da raspolae svojim prirodnim bogatstvima, temeljni je dokument o tome Rezolucija 1803. o trajnoj suverenosti nad prirodnim bogatstvima (nastala u okviru procesa dekolonizacije, imajui u vidu interese nesamoupr. podruja)

26

2. nijedna drava ne moe biti vezana nekim zakljukom na koji sama nije pristala 3.

u poslovima meunarodnog sporazumijevanja ne moe biti nadglasavanja, svaka drava ima podruje vlastite, domae, iskljuive ili unutranje nadlenosti (domaine reserve) u koje ne moe nitko dirati pa ni organi bilo koje meunarodne zajednice no ne mogu se pozivati na domau nadlenost u pitanjima pravnog poloaja i zatite ovjeka drava ne moe biti podvrgnuta stranim sudovima ali moe pristati na nadlenost stranog suda dobrovoljnim podvrgavanjem ili podnoenjem tube izuzee se ne odnosi na sluaje gdje drava nastupa kao trgovac

4. nijedna drava ne moe biti podvrgnuta vlasti ili sudbenosti drugih drava

5. naelo neintervencije koje se razvilo kao reakcija protiv politike intervencije koju je provodila Sveta 6.

Alijansa interevcija je silovito i samovoljno uplitanje neke drave u prilike druge drave Deklaracija o nedopustivosti mijeanja u unutarnje poslove drava i zatiti njihove nezavisnosti i suverenosti1965. prema kojoj nijedna drava NEMA pravo izravne ili neizravne intervncije u unutranje ili vanjske poslove druge drave, i zabranjene su oruane mjere i svi drugi oblici intervencije, tj prinudne mjere na politikom i gospodarskom polju

zatita prava na nezavisnost bila je prvotni cilj Monroeve doktrine - njom je zauzet stav s jedne strane prema daljem
irenju ruskog posjeda u Sjevernoj Americi, a s druge prema opasnosti intrevencije europskih drava u borbi junoamerikih drava za osloboenje. osnivati kolonije na tlu Amerike, te se ne smiju mijeati u poslove Amerike. osiguranju mira

naglaava pravo amerikih drava na netom steenu slobodu koju izvanamerike drave ne smiju krnjiti a niti smiju Povelja UN priznaje nerzavisnost u pozitivnom i negativnom smislu ali doputa intervenciju
3. PRAVO NA JEDNAKOST UN-a kad je rije o

naelo je meunarodnog prava da su drave jednake - to je jednakost pred pravom. drave imaju jednaka prava i dunosti i ravnopravni su lanovi meunarodne zajednice, bez obzira na ekonomske, politike, socijalne i druge razlike ovo se naelo oituje u tome to glas svake drave ima jednaku vrijednost (ali postoje i razlike u nejednakosti prinosa razliitim teretima zajednice (a zbog mogunosti preuzimanja i ispunjavanja dunosti i obveza). pri potpisivanju meunarodnih ugovora i na konferencijama jednakost se oituje u pravu na potpisivanje ugovora kod - (dvostranih ugovora ona dolazi u jednakosti jezika i u alteriranju, u viestranim ugovorima : potpisivanje po abecedi) ponekad krenje (velesile glasuju prve, nii pravni poloaj zapostavljanje); diferencijacija je doputena samo ako se temelji na UGOVORNIM PRIVOLAMA zemalja lanica

4. PRAVO NA MEUNARODNI SAOBRAAJ

to je izraz slobode drava koje druge drave ne smiju prijeiti ostvareno za Lige naroda drave slobodno odluuju hoe li priznati neku novu dravu ili novu vladu, hoe li s nekom novom dravom izmjenjivati poslanike ili konzule. drave bez morske obale imaju pravo da se slue morem i to tjesnaci koji spajaju otvorena mora ne mogu biti zatvoreni za promet mada pripadali teritorijalnom moru neke drave

5. PRAVO NA TOVANJE

nalae uzdravanje od razliitih ina koji bi iskazivali preziranje ili omalovaavanje vlade, naroda ili organa druge drave obveza na potivanje ne prestaje ni prema neprijatelju oituje se u pravilima ratnog prava oituje se u obvezi drava da potuju ast drugih drava. potovanje se odraava i u ceremonijalu te potovanju dravnog znakovlja. ovo pravo predstavlja zatitu moralnog integriteta s obzirom na podruje, organe i znakove i to za vrijeme rata i mira delikatno je kad je u pitanju sloboda informacija Kazneni zakon RH titi posebnim kaznenim sankcijama ugled stranih drava i meunarodnih organizacija, stranih dravnih glavara, i u Hrvatskoj akreditiranih stranih diplomatskih predstavnika ovo pravo nalae i dunosti i vie nego ostala prava jer jer trai asno vladanje drave i njenih organa

27

* Deklaracija 7 naela i Povelja o ek. pravima i dunostima obrauju prava i dunosti na jednak nain, stavljajui vei naglasak na dunosti

. 17.

SLOENE DRAVE

B-12

u znanosti meunarodnog prava pojava sloene drave je vana zbog pitanja tko je subjekt meunarodnog prava.

razlikujemo etiri tipa sloenih drava: 1. PERSONALNA UNIJA PERSONALNA UNIJA je zajednica vladara dviju drava do koje dolazi kada se poklope nasljedni redovi ili kada vladar jedne drave bude izabran i za vladara druge drave.

ovo NIJE jedna drava , u ovoj uniji svaka drava zadrava svoju potpunu nezavisnost, samostalnost u unutarnjim
poslovima i meunarodni subjektivitet.

ovaj oblik pripada svijetu monarhija i samim time prolosti. ( Nizozemska i Luksemburg) raskida se : jednako kako je i nastala, sluajnom injenicom, razilaenjem nasljednih redova,
smru vladara.

personalna unija nije posebna meunarodna osoba. jedna od drava ne odgovara za drugu a svaka ima svoje diplomatsko zastupstvo.

2. REALNA UNIJA

veza vie drava koje imaju zajednikog vladara moe nastati meunarodnim ugovorom drava koje ulaze u nju ili ustavnom transformacijom neke drave razlika u odnosu na personalnu uniju je u stalnosti veze po osobi vladara pa dolazi do obavljanja nekih zajednikih poslova nastaje meunarodnim ugovorom ili ustavnom transformacijom neke drave. prema van nastupaju kao jedan pravni subjekt ali su to ipak odijeljene meunarodne zajednice. ( vedska i Norveka do 1905, Hrvatska i Ugarska nakon nagodbe 1868.) i ovaj oblik pripada prolosti

3. DRAVNI SAVEZ - KONFEDERACIJA

meunarodnIm ugovorom osnovana veza vie drava sa svrhom da se zajedniki ostvare odreeni ciljevi. * i kolektivne organizacije kao UN i Liga naroda se smatraju nekim vrstama konfederacija to nije jedna drava, ne postoji jedno dravno podruje nego samo podruja i dravljani POJEDINIH DRAVA POSTOJE zajedniki organi, ali oni nemaju neposredne vlasti u pojedinim dravama, a napose nemaju izravne
vlasti nad dravljanima, nema dravljana saveza nego samo dravljana pojedinih drava

pojedine

drave zadravaju suverenost pa su i dalje subjekti meunarodnog prava, ALI u poslovima koji su preneseni na savez savez nastupa kao jedan subjekt meunarodnog prava obzirom da je konfederacija osnovana ugovorom lanova lanovi mogu ulaziti i u druge ugovorne i vanugovorne odnose, iso tako i ratovati protiv treih drava ili meu sobom ( SAD u 18. st., Nizozemska, vicarska)

4. SAVEZNA DRAVA - FEDERACIJA

na dravnopravnom temelju osnovana zajednica vie jedinica koje se nazivaju dravama, republikama, provincijama, zemljama ili pokrajinama. savezna je drava federacija je kao takva subjekt meunarodnog prava i prema vani nastupa za cjelokupnost u njoj okupljenih jedinica. (stari primjeri su vicarska i SAD, dananji Belgija, Australija, Kanada, Ujedinjeni Arapski Emirati, Indija, Malezija) u nekim federacijama mogu i pojedini sastavni dijelovi(savezne jedinice) stupati samostalno u meunarodne odnose a to ovisi o pojedinom ustavnom ureenju - u veini sluajeva su ustavi PROTIV toga. neke su drave samo po slovu federacije, a u biti imaju pokrajinsku samoupravu negdje je i IZRIJEKOM naznaeno u ustavu da su samo federacije nadlene za vanjske odnose

28

ako je dravi i priznat subjektivitet, on je obino pravno (ustavima) i stvarno (savezni organi) kontroliran odnosi izmeu zemalja federacije su njihovi unutarnji odnosi ureeni ustavom i dr. propisima; one ne mogu izmeu sebe stupati u meunarodne odnose ali se ponekad na njih, ako je potrebno, mogu primjenjivati naela i pravila mp (kad nema dovoljno propisa) pitanje ima li sastavna jedinica meunar.pr. osobnost i u kojoj mjeri ovisi o o ustavnom ureenju o prihvaaju li druge drave da s njima stupaju u odnose u okvirima njihovih nadlenosti

federacija je meunarodno odgovorna za : 1. ine drava lanica ne moe se osloboditi odg izvlaenjem da nije imala utjecaja na to 2. ne/provoenje ugovora, ali se moe osloboditi te odgovornosti unoenjem u ugovor tzv- federativne klauzule (ako federativne jedinice ne ele provesti ono na to se federacija obvezala

svi spomenuti oblici ne moraju u punoj mjeri posjedovati sve navedene znaajke ve odreeni oblik moe sadrati i elemente nekog drugog oblika. Tako konfederalni elementi mogu biti prisutni u saveznoj dravi - sluaj sa SFRJ prema ustavu 1974.

. 18.

ODNOSI OVISNOSTI OPENITO

A-10

i povijest i sadanjost pokazuju mnoge odnose POLITIKE

OVISNOSTI izmeu pojedinih zemalja - ti su odnosi razliiti i mnogovrsni po svom sadraju i pravnom obliku. Na postojanje i mjeru ovisnosti djeluju razliiti imbenici: ekonomski, politiki, vojni, povezanost trita, financijski kapital, kulturni utjecaj - a javljaju se veinom kao prijelazni tipovi na razvojnom putu od podlonosti prema samostalnosti, i obrnuto

NE POSTOJI NEKOLIKO JEDNOSTAVNIH TIPOVA, NEGO MNOINA PRIJELAZA I KOMBINACIJA politika ovisnost se moe izraziti u vrlo razliitim pravnim oblicima, a njeni sudionici su DRAVE koje nastupaju
formalno kao ravnopravni subjekti meunarodnog prava time to jedna drugoj priznaju punu suverenost

1. formalno najslabije (prikriveno) se izraava ovisnost u pojedinim ekonomskim ili politikim ugovorima kojima se NE
dira formalna ravnopravnost, ali se SLABIJA DRAVA dovodi u odnos ovisnosti, kojem je podloga esto ekonomska a ponekad i vojno-obrambena 2. ugovori o savezu i zatiti prema kojem JAA drava prua SLABIJOJ zatitu, a da ne dira izravno u njenu sposobnost i pravo da odrava diplomatske i ugovorne odnose s drugim dravama takav ugovor ima formalni oblik uzajamne obveze na pomo i davanje vojnih olakica 3. o formalnoj ovisnosti radit e se ako SLABIJA drava djelomino ili posve prepusti JAOJ diplomatsko zastupanje i sklapanje meunarodnih ugovora, a pogotovo AKO se takva drava obvee da NEE samostalno sklapati odreene vrste ugovora, ili potpuno prepusti JAOJ vanjsko zastupanje. no i uz to ona ostaje samostalan subjekt meunarodnoga prava ak i kad joj druga drava vodi sve poslove, preostaje MEUNARODNI odnos s tom dravom koji se ravna po pravilima mp 4. jo i dalje idu odnosi gdje meunarodna osobnost SLABIJE DRAVE iezava, a ona ulazi u dravnopravni i upravni sustav JAE DRAVE, pa ostaje samo posebno domai aparat kao podloga za unutranju upravu s veom ili manjom samoupravom

odnosi ovisnosti su razliiti po svom obliku i vrlo se brzo mijenjaju. To su veinom prijelzni tipovi na razvojom putu od samostalnosti prema podlonosti i obrnuto.

. 19.

VAZALITET I PROTEKTORAT

B-13

od starih povijesnih pa do najnovijih vremena drave su se irile na najrazliitije naine. jedan je bio osvajanje novih podruja i njihovo podreivanje i pripajanje matinom podruju, - drugi je, od davnine poznat, da jaa drava slabiju ili pobijeenu u ratu ostavi da i dalje postoji ali uz uvjet odranja veza podreenosti tako su nastali razliiti oblici vazaliteta i protektorata. zajedniko obiljeje vazaliteta i protektorata. im je to postoji pravni odnos jednostrane trajne ovisnosti slabije o jaoj dravi. Odnos nastaje najee ugovorom a on i odreuje poblie sadraj samog odnosa.

29

zajednika crta svih takvih odnosa je; 1. da jedna drava prua drugoj zatitu i pomo prema treima 2. da zato ima pravo utjecaja na voenje poslova ovisne drave 3. time to je umanjena ili posve iskljuena poslovna sposobnost ovisne drave ali ona i dalje ostaje poseban subjekt meunarodnog prava jer ne postaje dijelom druge drave! KOLONIJA - nastaje tako to osvajanje dovodi do potpune podreenosti neke zemlje, a da ona ipak ne postane sastavni dio osvajaeve zemlje , nego je u njegovoj vlasti kao odijeljeno podruje nad tom zemljom vlada strana vlast u kojoj domae puanstvo nema nikakva udjela

kolonijalna ekspanzija je doivjela svoj najvei uspon prije 1. svjetskog rata s razvijenim kolonijalnim carstvima nekih europskih drava

1. VAZALITET

to je naziv i ustanova srednjovjekovnog feudalnog prava u 19. stoljeu on se upotrebljavao za prijelazni oblik odnosa u kojem su se nalazile balkanske drave na svom putu nisu

prema samostalnosti (posljednja je bila Bugarska do 1908.g.). - za vrijeme trajanja tog odnosa zemlje su bile ogranieno pravno i djelatno sposobne - nazivalo se to i polusuverenou. mogle slati ni primati poslanike nego su u njihovim prjestolnicama sjedili iskusniji diplomati s naslovom generalnog konzula ako su sudjelovale na nekoj konferenciji dolazile su na posljednje mjesto.

2. PROTEKTORAT

je mnogo ei oblik odnosa zavisnosti nema jedinstvenog tipa protektorata, ve svaki pojedini odnos protektorata ima svoje osobitosti koje proizlaze iz ugovora i njegove primjene u praksi. bitno je da je protektorat dunost zatite i pravo utjecaja na vanjske poslove zatiene drave. protektorat je takav oblik odnosa dviju drava u kojem jedna od njih ima, obino na temelju ugovora odreeni utjecaj na vanjsku politiku druge, a preuzima i zatitu te drave prema drugima. u pravilu se osniva ugovorom ali moe nastati i putem injenica (Egipat okupacijom britanskih eta) to se tie zatite, opseg zatite se odreuje UGOVOROM , a uglavnom je to : zatita od napada izvana podupiranje u obrani prava zastupanje interesa u inozemstvu (ako tienica nema pravo zastupanja vani) katkad preuzimanje jamstva za unutranji pravni poredak tienice

utjecaj na vanjske poslove moe biti : 1. izravan (kada drava zatitnica sama vodi vanjske poslove drave tienice) 2. neizravan (kada drava zatitnica pridrava pravo nadzora i kontrole i odobrenja).

ugovor o protektoratu ne dira starije ugovore drave tienice. tienica ostaje subjektom meunarodnog prava i moe stupati u ugovorne odnose sa drugim dravama, izravno (svugdje gdje ugovor o zatiti ne ograniuje djelatnu sposobnost tienice) ili posredovanjem drave zatitnice ugovor o protektoratu ne dira u starije ugovore tienice - ne prestaje sposobnost tienice da bude ratnom strankom, jedino odluka o stupanju u rat moe pripadati zatitnici ako bi stariji ugovori tienice bili protivni novostvorenom protektoratu, ukidaju se ili mijenjaju redovitim putem SPORAZUMA s tom dravom tree drave se obavjetavaju o nastanku protektorata pa on prema njima djeluje poto su primile do znanja to priopenje ili priznale to stanje ili mu po pripenju nisu prigovorile kvaziprotektorat oznaava odnose u kojima se se poetkom 20. st. nalazile neke amerike drave koje su zbog finacijskih tekoa dospjele u ovisnost SAD; Kuba; Haiti, Dominikanska Republika oblik protektorata sluio je u 19. i 20. stoljeu za kolonijalno irenje (Velika Britanija, Francuska, panjolska) jer je omoguavao da se kolonijalna vlast iri bre i na vee prostore, a da se pritom ne moraju upotrijebiti vojna sredstva

30

pod protektorat su stavljane male dravice koje nisu imale meunarodnu vanost, zato da je protektorat bio oblik unutranje kolonijalne uprave. Protektoratom su se sluile i velesile da bi pokorile velike izraene drave koje se nisu smatrale ravnopravnim lanovima meunarodne zajednice. ti su odnosi poeli nestajati u doba razgraivanja kolonijalnog sustava. Tako je Francuska razrjeila svoje protektoratske odnose u Africi i Aziji. (Maroko, Tunis, Vijetnam, Laos). iako ga moemo smatrati reliktom prolosti, protektoratski odnos nije nestao ni u vrijeme Ujedinjenih naroda. on postoji i dalje izmeu veih i manjih drava (Novi Zeland i Samoa) a mogu je i izmeu UN i pojedinih podruja kojima, iz razliitih razloga ne moe upravljati iskljuivo domae stanovnitvo (STT je trebao biti protektorat UN) razne mirovne operacije UN uz temeljnu zadau ouvanja mira imaju i razliite upravne i zatitne ovlasti u podrujima koja treba privesti mirnom i samostalnom ivotu (Angola, Namibija, Kamboda, BiH). Radilo se o nadzoru nad povlaenjem stranih trupa, povratku izbjeglica, oslobaanju zatvorenika, osiguranju i provoenju izbora, obnavljanju ekonomije,

. 20. MANDATI I STARATELJSTVO

B-14

pred prvi svjetski rat dosegla je izgradnja kolonijalnog sustava svoj vrhunac - nekoliko je europskih drava stvorilo velika kolonijalna carstva ali je prvi svjetski rat donio ozbiljan udarac tom sustavu - poela je sazrijevati spoznaja da je kolonijalni reim nepravda prema kolonijama i njihovim narodima. stoga se kolonijalne sile nastoje prikazati kao drave koje brinu za napredak tih naroda.

MANDATI velesile se nisu usudile nakon 1. svj. rata izvriti podjelu posjeda pobijeenih drava na dotadanji nain, ve su izmislili formulaciju mandata kojim bi prosvijeeni narodi vrili nad zaostalim narodima tih podruja lan 22. Pakta Lige naroda proglaava dobrobit i razvoj tih naroda = kao sveti zadatak civilizacije odreuje pravila za upravu nad mandatskim podrujima koji se vri u ime Lige naroda i pod njenim nadzorom. (pod mandat su dole neke zemlje biveg Otomanskog carstva i njemake kolonije)

stoga su bive kolonije podijeljene u tri kategorije a prema stupnju razvoja: 1. mandat A

3.

zemlje koje se ve mogu privremeno priznati kao nezavisne ali uz uvjet da primaju savjete i pomoi postavljenog im mandatara kad bi neka od tih zemalja dostigla stupanj razvoja da moe potpuno sama upravljati, mandat bi trebao prestati Sirija i Libanon pod mandatom Francuske, Palestina i Irak pod V. Britanijom mandat B zemlje koje nisu imale domae nezavisne politike organizacije ali je mandatar njima upravljao uz neka ogranienja i obveze Togo i Kamerun podjeljeni izmeu VB i Francuske, Ruanda i Urundi pod Belgijom mandat C zemlje koje su najvie zaostale i mandatar je njima upravljao kao sastavnim dijelom svoga podruja Zapadna Samoa pod Novim Zelandom, Nauru pod VB, Australijom i N. Zelandom

2.

drava

mandatar je mandat vrila je svoje ovlasti kao mandatar Lige naroda i u njeno ime morala joj je slati godinje izvjetaje koje ispitivao Stalni odbor za mandate

vrhovni nadzor vrilo je Vijee LN

u paktu su glede mandata B i C istaknute slijedee obveze; suzbijanje zloupotreba (trgovina robljem, alkohol i oruje), osiguranje slobode savjesti i vjeroispovijesti, zabrana podizanja utvrda, vojnih baza, vojne izobrazbe.... osim za obranu mandatskog podruja potovanje naela otvorenih vrata za trgovinu Lige naroda.

kod mandata B i C mandatske su drave vladale tim podrujima kao svojim pokrajinama i kolonijama pa je tek nastupanjem novih prilika izmijenjen njihov poloaj i donio im novi organizacijski oblik starateljstvo

31

kod mandata A namjena je bila razvoj potpuno samostalnih drava, i ta su podruja, bar ogranieno bila nosioci meunarodnoh prava i obveza, pa moemo rei da su ti mandati bili meunarodne osobe tijekom II svjetskog rata sazrijevala je misao da je vladanje kolonijama protivno shvaanju da SVAKI narod ima pravo da vlada sam sobom i svojom zemljom iako se kolonijalnim dravama nije moglo nametnuti da priznaju kolonijalnim narodima pravo na samoodreenje , ali se ipak od njih trailo da priznaju kako njihova uprava mora sluiti za dobro ti zemalja krajnji ishod rasprava i djelovanja oznaen je Deklaracijom o nesamoupravnim podrujima koja je ula u Povelju UN-a, a nalae dravama upraviteljicama koje upravljaju nesamoupravnim podrujima odreena obveze: a prvenstveno moraju priznati naelo da su interesi stanovnika tih podruja na prvom mjestu i da prihvaaju obvezu to veeg unapreivanja blagostanja stanovnika moraju osiguravati njihov napredak (politiki, ekonomski, socijalni i prosvjetni), pravedno postupanje i zatitu proziv zloupotreba moraju razvijati samoupravu, vodei rauna o politikim tenjama puanstva i pomaui ih u razvoju njihovih politikih ustanova moraju uvrivati meunarodni mir i sigurnost, moraju unaprijeivati konstruktivne mjere razvoja, potiu istraivake radove i surauju meusobno i meunarodnim tijelima radi soci-ekon-znanstvenih ciljeva

ta se deklaracija odnosila na sva nesamoupravna podruja kojih puanstvo jo nije postiglo punu mjeru samouprave tom su oznakom obuhvaena i starateljska podruja kao i ona koja su bila pod bilo kakvim oblikom kolonijalne uprave.
STARATELJSKA PODRUJA Povelja UN uvodi za njih poseban sustav upravljanja i nadzora; 1. ona koja su bila pod mandatom, predvieno za sve mandate B i C

2. 3.

osim Jugozapadne Afrike, uprava zemlje kojoj je po elji dano ime Namibija oduzeta je Junoj Africi te je 1990. proglaena neovisnom i primljena u UN ona koja su po zavretku 2. svjetskog rata oduzeta pobjeenim zemljama, Togo, Kamerun, Somalija, Tanganjika, Zapadna Samoa, Nauru, Nova Gvineja mogao se primjeniti i na druga podruja dobrovoljnom odlukom drave koja njima upravlja nije zaivjelo (protivno pravu naroda na samoodreenje)

- starateljski sustav ne primjenjuje se na zemlje koje su postale lanice UN-a. (Sirija, Libanon, Palestina) - stavljanje nekog podruja pod starateljstvo odreuje se UGOVOROM 1. izmeu drave koja e vriti upravu i 2. organa UN-a nadlenog za nadzor nad starateljstvom - Vijea sigurnosti (za strategijske zone) Pacifiki otoci po SAD-om - Ope skuptine (za sva ostala podruja)

mogue je da starateljstvo vri i vie drava zajedno, ili da ga preuzme UN Povelja predvia poseban organ UN-a za poslove starateljstva STARATELJSKO VIJEE dok traje starateljstvo uprava se ima vriti u interesu puanstva. Starateljsko vijee moe primati peticije i nadzirati vrenje uprave putem upitnika na temelju kojih drava upraviteljica mora slati godinje izvjetaje namjenjene Opoj skuptini ili moe vriti upravu i nadzor i putem nadzornih posjeta tj obilazaka koje odreuje u sporazumu s dravom upraviteljicom Povelja doputa da starateljsku upravu vri vie drava zajedno(Nauru) ili da je preuzmu UN

- temeljni su zadaci starateljstva:

1. 2. 3. 4.

jaanje meunarodnog mira i sigurnosti, unaprijeivanje politikog, ekonomskog, socijalnog i prosvjetnog napretka stanovnitva i postepeni razvoj prema samoupravi ili nezavisnost treba paziti na posebne okolnosti svakog podruja poticanje potovanja prava ovjeka i temeljnih sloboda za sve bez obzira na spol, rasu, vjeroispovijed jednako postupanje na socijalnom, ekonomskom i trgovakom polju sa svim lanovima UN-a i njihovim dravljanima naelo otvorenih vrata

32

starateljska podruja su posebni subjekti meunarodnog prava, ali bez djelatne sposobnosti u ime njih djeluje drava kojoj je neko podruje povjereno kao upravna vlast ali je njeno djelovanje OGRANIENO materijalno (svrhom samog starateljstva) i formalno ( jakom nadzornom vlau UN-a) ako govorimo o pravnoj naravi starateljstva moemo rei da je to poseban odnos novog tipa u usporedbi sa drugim oblicima ovisnosti. - starateljska podruja su pravno u boljem poloaju od ostalih nesamoupravnih podruja ne samo zbog jaeg nadzora UN nego i zbog odreenih obveza drave upraviteljice, kao i konanog cilja; samouprave ili nezavisnosti, - a ve se 1956.g. spominju i rokovi za stjecanje nezavisnosti ili samouprave (ostala nesamoupravna podruja nemaju tako dobro organiziran nadzor, obveze su neodreenije a konani cilj nije dovoljno jasno postavljen) Os je pazila da se odluke o konanom prestanku starateljstva provode u skladu sa eljama stanovnitva (izbori, plebisciti) problem Francuske i Toga Os je odredila poseban odbor za preispitivanje jer nije htjela da se takve odluke donose bez njenog miljenja bive madnatsko podruje bive njemake kolonij Jugozapadna Afrika nije dola pod starateljstvo, zemlja je dobila ime Namibija, imenovan je poseban povjerenik i vijee UN-a iako su nestala sva starateljska podruja, i dalje postoji Starateljsko vijee bez jasnog razloga uspostavljanje NOVIH starateljskih podruja primjenom odredaba Povelje UN bilo bi PROTIVNO MP starateljstvo moe prestati i na nain da se starateljsko podruje pridrui nekoj drugoj zemlji.

. 21. NESAMOUPRAVNA PODRUJA

A-11

Povelja UN je uvela naziv nesamoupravna podruja za zemlje pod kolonijalnom upravom i koje nisu postigle punu mjeru samouprave. to se odnosi na SVE odnose gdje neko podruje stoji pod odgovornim utjecajem druge drave, a da nije ravnopravno ukljuena u matino podruje te drave a nema ni punu mjeru samouprave. takve zemlje mogu biti na razliitom stupnju politikog razvoja, mogu imati razliit odnos prema dravi upraviteljici (mogu imati i izgraene unutarnje organe ali ipak biti pod vrhovnom vlau ili protektoratom druge drave) a u irem se smislu misli i na starateljska podruja. u poetku se nastojalo samim kriterijima Povelje odrediti koja se podruja smatraju nesamoupravnim, to bi znailo da drava upraviteljica ima dunost podnositi izvjetaje to se vrilo metodom nabrajanja pa je 1946. nabrojeno 74 podruja, velika veina afrikih zemalja, azijske zemlje, otoci Tihog i Indijskog oceana, te Karipskog mora. no kada su se kasnije za pojedina podruja pojavila pitanja o tome, jesu li ona, ili nisu obuhvaena odredbama povelje pristupilo se naelnom odreivanju to se ima smatrati nesamoupravnim podrujem tako se 1960. g. uvodi dunost IZVJETAVANJA drave o nekom podruju koje je geografski odijeljeno i razlikuje se od drave upraviteljice etniki i kulturno. Mogu u obzir doi i elementi poput upravne, politike, ekonomske ili povijesne prirode - ako ti elementi utjeu na odnos tog podruja i zemlje upraviteljice na taj nain da podruje stavljaju u podreeni poloaj, oni govore u prilog predmnijeve da postoji dunost izvjetavanja time su dani samo elementi za prosuivanje a Opa ih skuptina primjenjuje prema svom nahoenju , odreeno je pravilo je da se geografski jedinstvena, cjelovita podruja ne razdvajaju ali se od njega ponekad odstupa radi primjene naela samoodreenja naroda dunost izvjetavanja bila je jedina obveza koju je Opa skuptina u tome trenutku mogla nametnuti, i nije ila dalje od toga zbog pravne nemogunosti i dunosti nemijeanja u unutranje poslove zemlje a kolonije su pripadale maticama odredbe Povelje koje su bile rezultat kolonijalnih i protukolonijalnih tenji sve su vie bile tumaene u smislu jaanja nadlenosti organa UN-a i likvidacije kolonijalne vladavine stvoren je i poseban organ za razmatranje izvjetaja o nesamoupravnim podrujima. Opa skuptina je 1946. osnovala Odbor za ispitivanje izvjetaja o nesamoupravnim podrujima (koji nije bio predvien u Povelji kao to je Starateljsko vijee bilo predvieno za kolonije) u odbor su ulazile sve drave koje su dune podnositi izvjetaje a uz njih jednak broj drava koje nemaju brigu nad nesamoupravnim podrujima. Odbor je ukinut 1963. kad je njegovu ulogu preuzeo Odbor za provoenje deklaracije o davanju nezavisnosti kolonijalnim zemljama i narodima. pritisak Ope skuptine u pravcu dekolonizacije rastao je sve vie - najprije se nastojalo postii da sve drave podnose izvjetaje kasnije i obveza obuhvaanja podataka o politikom napretku nesamoupravnih podruja a i oni

33

su podvrgavani ispitivanju i ocjenjivanju, te je Opa skuptina davala dravama upraviteljicama razliite primjedbe i upute

drave su pak na razliite naine nastojale izbjei nadzor UN, npr uim doslovnijim tumaenjem Povelje, bilo proglaavanjem tog podruja svojim, bilo raznim administrativnim manevrima. ( Portugal, Francuska, Nizozemska i Danska a posljednje 3 ukljuile su svoje kolonijalne posjede u ustavni poredak matice zemlje) je li neko

druge su drave dale pojednim podrujima visok stupanj samouprave; UK za Maltu, SAD za Puerto Rico. Opa skuptina se iz tih razloga izjasnila da drava upraviteljica ne moe jednostrano odluiti o tome
podruje prestalo biti nesamoupravno.

Opa

Skupina UN 1960. utvrdila da dunost izvjetavanja prestaje tek ako neko podruje postigne punu mjeru samouprave u smislu odredbi Povelje:

1. 2. 3.

nastankom suverene drave, na demokratski nain, slobodnim pridruivanjem nekoj nezavisnoj dravi ili na demokratski nain, integracijom u neku nezavisnu dravu.

i pridruivanje i integracija moraju biti provedeni na nain slobodnog i demokratskog postupka i opeg prava glasa s
time da taj narod ne gubi svoje pravo na samoodreenje. odgovorajueg ustavnog postupka.

pridruenom podruju treba osigurati pravo da odredi svoje unutarnje ustavno ustrojstvo bez vanjskog utjecaja putem uvjeti
u integraciju u neku nezavisnu dravu odreuju da se on izvri na temelju potpune jednakosti naroda nesamoupravnih podruja koje se integrira i naroda odnosne nezavisne drave. Puanstva obiju zemalja moraju imati jednak pravni poloaj i jednaka jamstva temeljnih prava i sloboda. uvjet za integraciju da se sama zemlja u koju se nesamoupravno podruje integrira ima visok stupanj samouprave sa slobodnim demokratski ustanovama, a integracija mora biti elja puanstva - ako UN to smatra potrebnim moe nadzirati taj postupak

daljnji

UN 1960.g. Deklaraciju o davanju nezavisnosti kolonijalnim zemljama i narodima odmah se trebaju poduzesti mjere da se u svim nesamostalnim zemljama prenese vlast na stanovnitvo tih zemalja u
skladu s slobodno izraenim eljama

cilj: dokidanje svake kolonijalne zavisti bilo gdje na svijetu. SVAKI narod ima neotuivo pravo na samoodreenje i neovisnost 1961Odbor za dekolonizaciju tijelo koje e ispitivati kako se Deklaracija provodi Skuptina je izabrala posebni odbor od 17 lanova sa zadatkom da prati situaciju

i svojim prijedlozima i radom pospjei razvoj nesamoupravnih podruja. Broj lanova povien je 1962. osnovan je i Odbor dvadesetetvorice koji prima peticije, sasluava njihove podnositelje i alje misije na podruja pod kolonijalnom upravom a na temelju njegovih izvjea Opa skuptina donosi zakljuke u obliku rezolucija koje se bave pitanjem dekolonizacije skuptina , borbu naroda za nezavisnost, ukljuujui i oruanu smatra zakonitom i konstatira napredak oslobodilakih pokreta u pojedinim zemljama = legalizacija borbe Dopunski protokol uz enevske konvencije iz 1949 i 1977. smatra borbu protiv kolonijalne dominacije i rasistikih reima meunarodnim oruanim sukobom, to znai da se na njega primjenjuje cjelokupno meunarodno humanitarno pravo velikih tekoa i gospodarskih, socijalnih, zdravstvenih i politikih problema a moraju se i izboriti za stvarnu ravnopravnost u meunarodnoj zajednici. Mnoga e podruja ostati na razliite naine s bivim metropolama a ukidanje kolonijalizma nee ukinuti neravnopravne odnose veina nesamoupravnih podruja nije imala vlastitu sredinju vladu, iako su neke drave upraviteljice u mnogima od njih podravale tzv. plemensku upravu. Pojedini dijelovi kolonija imali su svoje male vladare, eike, kraljeve (Buganda, Ruanda). No prema vani ta podruja nisu dolazila do izraaja osim kao dijelovi nekog kolonijalnog carstva. cjelokupni rezultat: osloboenje velike veine kolonijalnih zemalja i stjecanje neovisnosti uz 30 zemalja prije 1960. poslije 1960. iu UN je ulo jo 58 bivih kolonija

Opa

UN pomagao i u ekonomskim problemima program za izobrazbu kadrova iz nesamoupravnih podruja formalnim stjecanjem nezavisnosti proces dekolonizacije nije u potpunosti zavren - nove drave imaju

velika

OS UN je proglasila razdoblje 1990-2000 Meunarodnim desetljeem za ukidanje kolonijalizma. danas je veina tih podruja postigla samostalnost dok su preostala malena, s malom povrinom i brojem stanovnika u nadlenosti Odbora dvadesetetvorice jo je 17 nesamoupravnih podruja.

34

dekolonizacija ne znai prekidanje svih veza sa bivom metropolom, esto biva nesamoupravna podruja ostaju vezana za nju kako bi lake rjeavali ivotne probleme tog podruja. prvo vrijeme naziv nesamoupravna podruja obuhvaao je zemlje na razliitom stupnju politikog razvoja i ureenja. - poloaj nesamoupravnih kolonija imale su neke vrlo razvijene politike jedinice (s vlastitom vladom) ali su bile pod vlau druge drave u formalnom odnosu protektorata - takve zemlje su subjekti meunarodnog prava jedino im je poslovna sposobnost manje ili vie ograniena (Tunis, Maroko) meunarodnog prava ili nisu - ona nisu imala neku sredinju vladu iako su neke podravale tzv. plemensku upravu no prema vani ta poduja nisu dolazila do izraaja osim kao dijelovi kolonijalnog carstva. se tie meunarodnopravnog subjektiviteta nesamoupravnih podruja, situacija je danas drugaija nego u prvo vrijeme djelovanja UN - ona su prema Povelji UN odjeljene jedinice koje imaju svoje vlastite interese, razliite od onih upraviteljica i ti interesi su pod zatitom meunarodnog prava na koje se pravo UN posebno obazire, ti su interesi pod osobitom zatitom meunarodnog prava - subjekti meunarodnog prava u zametku.

velika veina nesamoupravnih podruja nije bila na tom stupnju razvoja pa se za njih postavilo pitanje jesu li subjekti to

. 22.

TRAJNA NEUTRALNOST

B-15

TRAJNA NEUTRALNOST je poloaj drave koja je obvezana da u svakom ratu ostane neutralna a sve se ostale drave obvezuju da e potovati tu neutralnost. - temelji se na sporazumu - najee meunarodnom ugovoru - ueg ili ireg kruga drava (nije posljedica jednostrane izjave iako i ona praktiki moe dovesti do istog rezultata ako se drava toga dri i ustraje). - obveza potovanja i odranja trajne neutralnosti postoji samo izmeu sporazumom obvezanih drava. - ipak , status trajne neutralnosti stjee se jedino sporazumom koji moe biti izraen: 1. u meunarodnom ugovoru (Vatikanski grad) 2. u u izjavi neutralne drave koju prihvate i druge drave (Austrija) - obveza potovanja i odraja trajne neutralnosti postoji samo izmeu obvezanih drava (trajna neutralnost vicarske je izuzetak - vrijedi prema svima, zbog obiaja dugotrajne prakse neutralnost je prihvaena od svih na Bekom kongresu 1815. god , a prihvaena na mirovnim ugovorima u Versillesu 1919. - primjeri trajne neutralnosti u prolosti : Krakov, Belgija, Luksemburg, Kongo, Slobodan teritorij Trsta, Laos - danas su trajno neutralne vicarska, Austrija, Malta i Drava Vatikanskog Grada - mogue je da se neutralnost ugovori u sluaju tampon drave (drave uklijetene izmeu dva jaka i loa susjeda).. - Austrija se Moskovskim memorandumom 1955. obvezala da e dati deklaraciju o trajnoj neutralnosti priopavanjem ustavnog zakona o neutralnosti drugim dravama a one su uzvratile priznanjem - podruje Vatikana nepovredivo je i neutralno od Lateranskog ugovora 1929. - neutralnost Malte temelji se na sporazumu s Italijom od 1980. kojim joj Italija garantira neutralnost a kasnije je Madridski sastanak KESS-s 1983. god pozvao sve sudionice KESS-a da potuju deklaraciju Malte Prava i dunosti trajno neutralne drave; 1. se ne smije uplitati u rat ali joj je doputeno braniti se od agresije to je ak i obveza, a ostale drave su dune to potivati 2. prava i dunosti ovise o sporazumu potovanje neutralnosti, suzdravanje od napada na neutralnu dravu 3. ne smije sklapati nikakve navalne saveze obrambeni savez je doputen samo ako ima svrhu obrane neutralnosti 4. ne smije sklapati saveze radi pruanja pomoi drugoj napadnutoj dravi 5. moe sklapati meunarodnopravne ugovore koji ne ugroavaju neutralnost 6. smije graditi utvrde i drati vojsku pitanje opravdanosti procjenom u konkretnom sluaju 7. ne smije preuzimati jamstva za neutralnost neke druge drave 8. te drave mogu biti lanovi UN i drugih meunarodnih organizacija i to uz odreeni ekskluzivitet i pridravanje obveza te drave kao neutralne iako je dosta dugo u povijesti bilo dvojbeno da li neutralna drava moe biti lan meunarodne organizacije poput UN u kojoj postoji obveza sudjelovanja u kolektivnoj akciji protiv naruitelja mira (vicarska i Vatikan nisu lanoviUN-a ali Austrija je primljena 1995.; vicarska je bila lanica Lige naroda izuzima se od dunosti sudjelovanja u vojnim akcijama lige, a kasnije i svim sankcijama); mogu biti i lanice naddravnih gospodarskih organizacija (EU) uz obvezu postovanja neutralnosti

35

. 23.

PODRUJA S POSEBNIM POLOAJEM

B-16

u stanovitim je povijesnim situacijama bilo potrebno urediti meunarodnopravni poloaj nekih podruja na poseban
nain jer se nisu mogli svrstati meu drave niti meu podruja u odnosima ovisnosti. Najvaniji su primjeri podruja koji su imali POSEBAN POLOAJ: 1. KRAKOV 1815.-1846. - bio je kolektivni protektorat Austrije, Prusije i Rusije. Osnovan je na Bekom kongresu 1815. i proglaen slobodnim gardom pod zatitom triju okolnih velevlasti te je proglaen neutralnim - 1846. god. je prestao postojati jer ga je Austrija anektirala - za vrijeme svog postojanja bio je trajno neutralan, a Austrija se obvezala da u blizini Krakova nee graditi utvrde 2. SLOBODNI GRAD GDANJSK 1919. 1939. - osnovan je mirovnim ugovorom u Versaillesu 1919.g. i stavljen pod zatitu Lige naroda - Poljskoj je osigurana upotreba Gdanjska kao pomorske luke a grad je sainjavao s Poljskom jedno carinsko podruje - vrijedilo je poljsko carinsko zakonodavstvo i poljska carinska tarifa A) POLJSKA : je vodila vanjske poslove grada, davala egzekvaturu stranim konzulima, sklapala ugovore u ime grada (uz obvezno savjetovanje s predstavnicima grada) B) GDANJSK : je imao svoju vladu i druge vlastite organe pa je samo u nekim poslovima bio ogranien pravima Poljske, - za luku Gdanjsk postojalo je zajedniko vijee za luku i vodene putove sastavljeno od jednakog broja predstavnika Poljske i Gdanjska. C) LIGA NARODA : je bila zatitnik i jamac odnosa stvorenih ugovorima, a intervenirala je samo u sporovima i pitanjima koja su pred nju iznesena, Ligu u Gdanjsku zastupao je Veliki Komesar kojeg je imenovalo Vijee Lige naroda rjeava sukobe izmeu grada i Poljske - veinom se smatra da nije bio drava ve protektorat nadzor Poljske i Lige naroda a njegov je poloaj namjerno tako ureen a da ne bi izazivao trvenja izmeu Njemake i Poljske - ukinuo ga je Hitler nekoliko dana prije napada na Poljsku, iako je grad ve nekoliko godina prije toga bio u rukama njemake veine 3. SAARSKO PODRUJE 1. (1919. 1935.) 2. (1945. 1957)

1. put je osnovano mirovnim ugovorom u Versailleu 1919. rudnike ugljena iskoritavala je Francuska vrhovnu vlast na podruju imala je Liga naroda koja ju je vrila preko vlade od 5 lanova. to podruje nije bila drava te nije bilo subjekt meunarodnog prava jer je njegov opstanak
bio privremen bilo je to ipak podruje pod odgovornou Lige naroda

1935. god Saarsko podruje je vraeno Njemakoj jer je tako odluilo vie od 90 % na plebiscitu (da li da pripada : Njemakoj, Francuskoj ili prema mirovnom ugovoru) 2. put je stvoreno poslije drugog svjetskog rata 1945. u donekle izmijenjenim granicama ali ne na temelju ugovora ve , ve po odluci saveznika koji su preuzeli potpunu vlast nad Njemakom na temelju njene bezuvjetne predaje koja ga je zastupala u vanjskim odnosima.

podruje je bilo potpuno odijeljeno od Njemake, pa je gospodarski, carinski i novano bilo povezano s Francuskom 1950. god primljeno je u Vijee Europe kao izvanredni lan 1957. god ugovorom izmeu Francuske i Njemake dogovoreno je da se pripoji Saveznoj republici Njemakoj. za vrijeme posebnog reima saarsko podruje nije bilo drava ali je bilo subjekt meunarodnog prava
ogranienom djelatnom sposobnou. 4. SLOBODNI TERITORIJ TRSTA

s vrlo

je posljedica nemogunosti dogovora o teritorijalnim zahtjevima Italije i Jugoslavije tako je grad s dijelom teritorija 1947. god prilikom sklapanja mirovnih pregovora s Italijom odijeljen od obje drave kao posebna jedinica sa posebnim reimom pod nadzorom i jamstvom UN-a, a time je prestala suverenost Italije nad tim podrujem - STT je DEMILITARIZIRAN i TRAJNO NEUTRALAN STT za cijelo vrijeme svog postojanja (1947.-1954.) nije bio priveden u ivot u skladu sa Stalnim statutom koji je bio predvien u mirovnom ugovoru s Italijom.

36

za nas je to pitanje zanimljivo jer je STT obuhvaao i dio podruja koji je danas u granicama Republike Hrvatske Buje a i ivjeli su brojni hrvati, pa je Statut propisivao da e Ustav STT-a odrediti u kojim granicama e se hrvatski moi upotrebljavati kao trei slubeni jezik

a) Ustavni propisi

reim STT-a ureuje mirovni ugovor i pet priloga a u estom prilogu su dane OSNOVE
STT-a Stalni statut je odobrilo i Vijee sigurnosti

TRAJNOG UREENJA

Stalni statut daje temeljna pravila o osnivanju, ustavnom ureenju i meunarodnom poloaju. odredbe o ustavnom ureenju nije mogao mijenjati ni Ustav STT-a pravila Ustava morala su biti u skladu sa Stalnim statutom obzirom da Statut nije trebao biti nepromjenjiv, jer

je predvieno da peticije i prijedlozi za izmjenu moraju biti usvojeni u Vijeu sigurnosti (treba glasati najmanje 7 od tadanjih 11 lanova, i svih 5 stalnih lanova)

b) Organi vlasti - po Stalnom statutu STT-a ustavno ureenje temeljilo se na dva organa - guverner kojeg imenuje Vijee sigurnosti UN on je predstavnik UN-a, i ima ovlasti donoenja ustava i zakona (imenovanje guvernera je preduvjet za primjenu Statuta) - organi vlasti koje bira samo stanovnitvo (ustavnotvorna i narodna skuptina, vlada ) c) Ustav - trebala ga je donijeti ustavnotvorna skuptina koju bi izabralo stanovnitvo tajnim, opim jednakim i izravnim glasanjem na demokratski nain - njegove odredbe se nisu smjele protiviti odredbama Stalnog statuta - a kako bi se izbjegle takve odredbe guverner je slao ustavnotvornoj skuptini svoje prijedloge i preporuke a ako ih skuptina ne bi prihvatila - odluuje Vijee sigurnosti d) Zakonodavn vlast - imala bi ju jednodomna narodna skuptina, ali uz nadzor Vijea sigurnosti UN i guvernera - guverner bi imao zakonsku inicijativu glede pitanja koja se odnose na cjelovitost i neovisnost teritorija, a posebno na potivanje temeljnih prava ovjeka, i odravanje javnog reda i sigurnosti e) Vlada - je odgovorna narodnoj skuptini - bila bi vrhovni izvrni organ a odreene izvrne funkcije bi pripadale i guverneru - on imenuje suce(uz konzultacije s vladom), sigurnosti i ravnatelja slobodne transke luke. f) Vanjski odnosi - STT bi imao ogranienu djelatnu sposobnost a ugovore potpisuju guverner i jedan lan vlade - Stalni statut ograniava SST slobodu ugovaranja to se tie sklapanja mnogostranih ugovora i ulanjenja u meunarodne zajednice (moe samo ako ti ugovori odnosno organizacije imaju za svrhu ureenje ekonomskih, tehnolokih, kulturnih i zdrastvenih pitanja dakle zabrana cilja na ugovore odnosno organizacije koje su politike prirode) - STT ne moe sklopiti nikakvu gospodarsku zajednicu ili savez iskljuivog znaaja s bilo kojom dravom (tu se prvenstveno misli na Jugoslaviju i Italiju) - mora imati svoj novani sustav - zabranjuje sklapanje vojnih ugovora i sporazuma s obzirom na neutralnost i demilitarizaciju STT-a g) Meunarodni poloaj - to je bila posebna politika jedinica odvojena potpuno odjeljena od svake druge drave - on je subjekt meunarodnog prava - mogao je biti sam nositelj meunarodnih prava i obveza (ogranieno sklapati i meunarodne ugovore) - to je po svemu bio prostor pod meunarodnom upravom, (utjecaj guvernera i Vijea sigurnosti) ali protiv toga govori injenica da veinu dravnih poslova vre organi koje je izabralo domae puanstvo - zato se on ima zvati protektoratom, a od ostalih ga protektorata razlikuje to to ga tite direktno UN a ne neka drava. h) Stvarni poloaj - odredbe mirovnog ugovora o STT-u nisu nikad u potpunosti ostvarene - temeljna komponenta trebao je biti guverner ali Vijee sigurnosti nije nikad ni od Italije ni od Jugoslavije dobilo suglasnost za imenovanje guvernera - bez guvernera nije dolo ni do stvaranja drugih organa predvienih u Stalnom statutu, niti uope do primjene tog Statuta - umjesto toga se primjenjivao PRIVREMENI REIM na temelju kojega je STT ostao pod upravom saveznikih snaga (pod ijom je okupacijom to podruje ostalo do kraja 2. svj.rata - te je sve ostalo na podjeli: - zonu A (grad Trst pod britansko-amerikom upravom)

37

- zonu B (pod upravom Jugoslavije - podruja koja su danas dio RH) - STT je bio stranka meunarodnih ugovora a sugovornici su bili UN, SAD, Italija i Jugoslavija - STT je bio lan KESS-a (OESS-a) i) Prestanak postojanja STT-a - mirno rjeenje je postignuto etvornim sporazumom (Italija, Jugoslavija, SAD, VB) zona B i mali dio zone A je pripala Jugoslaviji a glavni dio zone A Italiji te su tako ove dvije drave podijelile teritorij i upravu nad njime - doneen je poseban memorandum o suglasnosti - memorandumom konano utvreno stanje je konsolidirano tzv. Osimskim sporazumima izmeu Italije i Jugoslavije 1975.g. - tada je odreena i morska granica u Transkom zaljevu izmeu Italije i Jugoslavije

. 24.

SVETA STOLICA I VATIKAN

B-16

- do 1870.g Papa je. bio ujedno i vladar svjetovne drave a tada je njegova drava postala dijelom Kraljevine Italije pa vie nije bio teritorijalni suveren iako je i dalje razmjenjivao diplomatske zastupnike i s katolikim i s nekatolikim dravama - pitanja katolike crkve su se ureivala konkordatima koji su imali oblik meunarodnih ugovora - 1870. god. je Italija zauzela Rim, - Rim postaje glavnim gradom Italije, a papa nije pristao na ponueno rjeenje njegovog poloaja, talijanska vlada je uredila jednostrano njegov status Garancijskim zakonom 1871.g. Po tom je zakonu:

papina osoba sveta i nepovrediva pa se napad na nju kanjava jednako kao i na talijanskog kralja. papi pripadaju poasti koje pripadaju suverenu, , ima prvenstvo koje mu priznaju katoliki valadari, i dalje ostaje u posjedu i uivanju palaa (Vatikan i Laterano) zgrade gdje papa boravi, gdje su papinski uredi, gdje se odravaju konklave i sveopi crkveni sabori nepovredivi su ima pravo slobodno opiti sa cijelim svijetom, akreditirati diplomatske zastupnike sa svim privilegijama i imunitetima oni u Italiji imaju sve imunitete i privilegije koja im po meunarodnom pravu pripadaju kardinali uivaju privremeni imunitet u doba biranja novog pape. zakon ne priznaje posebno dravno podruje.

posebno dravno podruje je priznato Lateranskim ugovorom 1929.g. kada mu je ustupljeno malo podruje koje nosi ime Drava Vatikanskog Grada. ono je neutralizirano i vlast na njemu vri papa i organi koje on odredi, a Italija mu priznaje aktivno i pasivno pravo poslanstva papa ne eli sudjelovati u svjetovnim suparnitvima izmeu drava OSIM ako mu se one sporazumno obrate ili ako papa smatra potrebnim posluiti se pravo upotrebe svog moralnog i duhovnog utjecaja 1929. je izmeu Svete Stolice i Italije sklopljen i Konkordat koji se ureuje pravni poloaj katolike crkve i financijska konvencija kojom se Sveta Stolica odrekla naknade koju joj je Italija dugovala od ukidanja papinske drave. nakon 1929.g. se Sveta Stolica kao najvia institucija katolike crkve smatrala za neku vrstu subjekta meunarodnog prava. treba razlikovati :

pravni poloaj pape pravnog poloaja podruja nad njegovom svjetovnom vlasti

Drava Vatikanskog grada papa je njen dravni poglavar prije 1870. god papa je bio svjetovni suveren, a papinska drava je bila prava drava i subjekt meunarodnog prava nakon 1929. papa nije imao drave, ali se Sveta stolica kao najvia institucija katolike Crkve smatrala za neku vrstu

subjekta meunarodnog prava - dakako s ogranienjima, koja su bila posljedica injenice to zbog nedostatka drave papa nije mogao ui u mnoge meunarodne odnose (to se nije promijenilo ni nakon 1929. god)

38

 ona danas

ima diplomatske odnose sa 148 zemalja svijeta i sa EU (u rangu nuncija ili pronuncija Svete Stolice i ambasadora Svete Stolice)

diplomatska sluba Svete Stolice brine se ujedno i za interese Drave Vatikanskog Grada. sudionik je OESS-a i mnogih meunarodnih konferencija, stranka je enevskih konvencija o zatiti rtava rata i
njegovih dopunskih protokola, Bekih konvencija o diplomatskim(1961.) i konzularnim odnosima (1963) Vatikanski Grad Drava Vatikanskog Grada

-neki smatraju dravom, a neki mu to negiraju u prvom redu zbog samo 0,44 km i 900 stanovnika od kojih je pripadnik vicarske papinske slube ima svoju valutu i samostalni potanski sistem

91

ipak je kao drava znatno ograniena u svojim meunarodnim odnosima zbog tih specifinosti i zbog uske povezanosti sa Svetom Stolicom posebnost je njegova subjektiviteta u tome to njegove interese u meunarodnim odnosima titi diplomatska sluba Svete Stolice ona danas zakljuuje meunarodne ugovore za Vatikanski Grad putem obiajnog prava je priznato pravo poslanstva Svetoj Stolici Vatikanski Grad je lan i nekih meunarodnih organizacija ( Meunarodne agencije za atomsku energiju, Vijea za kulturnu suradnju Vijea Europe) u nekima je samo promatra (UN Organizacija amerikih drava). cjelokupan poloaj Vatikanskog Grada i u ratu i u miru govori za to da se moe smatrati minijaturnom dravom koja zbog svojih malih dimenzija i posebne namjene ne sudjeluje u meunarodnim organizacijama i kolektivnim ugovorima.

POGLAVLJE 3 : OBJEKTI MEUNARODNOG PRAVA

. 25.

DRAVNO PODRUJE

A-12

znanost o objektima meunarodnog prava je znanost o razgranienju dravne vlasti (nadlenosti, jurisdikcije) u prostoru. prostor se razlikuje prema tome: potpada li pod vlast odreenog subjekta ili ne potpada pod niiju vlast (otvoreno more i terra nullius) tu pojedine drave vre vlast, ali ne na nain da bi jedna mogla iskljuiti drugu razgranienje se tu temelji na pripadnosti osoba ili stvari, ne na teritorijalnom naelu uz otprije poznate prostore koji ne potpadaju pod niiju iskljuivu vlast otvaraju se u novije vrijeme novi prostori na kojima ni jedna drava nema iskljuivu vlast - to su svemir i podmorje izvan granica dravne nadlenosti koje je proglaeno "opim dobrom ovjeanstva" s odgovarajuim reimom isto tako nisu bili dostupni polarni krajevi, naroito Antarktik.

DRAVNO PODRUJE TERITORIJ

to je prostor iskljuive dravne nadlenosti - a kao dravno podruje se uzima prostor unutar kopnenih granica zajedno sa morskim prostorom pod suverenou obalne drave i zranim prostorom nad njima. morski i zrani prostor su PRIPADNOST PODRUJA jer uvijek dijele sudbinu kopnenog podruja kojem pripadaju - tj ne mogu biti poseban predmet cesije; oni dijele sudbinu kopnenog podruja kojem pripadaju i smatramo ih podrujem u irem smislu dravno podruje ne treba biti cjelovito jedinstveno u prolosti je bila esta pojava da je dio podruja neke drave odasvuda opkoljen

podrujima drugih drava ili sa podrujem jedne drave

sa stanovita te drave to je eksklava a sa stanovita drugih drava to je enklava. Tako se izmeu Aljaske i SAD nalazi Kanada. dva dijela drave Oman razdvaja podruje Saudijke Arabije u stanju esklave su i one drave ije je itavo podruje okrueno jednom dravom; - San Marino, Vatikan.

39

Postoji i tzv. neprava enklava; ako je veza sa glavnim dijelom zemlje mogua samo preko mora (Point Roberts na zapadnoj granici SAD i Kanade) ili jezera (talijanska enklava Campione u vicarskoj) O pravnoj naravi podruja razvile se se mnoge teorije a najvanije su;

patrimonijalna teorija smatra da vladar ima vrhovno vlasnitvo nad podrujem svoje drave, davno je naputena teorija objekta - smatra podruje objektom dravne vlasti, drava ima nad svojim podrujem imperium teorija prostora tvrdi da je podruje jedan od triju bitnih elemenata drave teorija o podruju nadlenosti danas je najrairenija teorija o podruju kao prostoru dravne

KOLONIJE KOLONIJE su zemlje koje u dravnopravnom pogledu nisu bile sastavni dio matice

u prolosti su neke drave imale opsena kolonijalna carstva. Poveljom UN-a su proglaene nesamoupravnim podrujima, one su jo jasnije i pravno odvojene od matice. meunarodni ugovori koje sklapa matica esto vrijede samo za maticu, dok se s druge strane neki ugovori koje sklapa matica odnose samo na nesamoupravna podruja - tek se IZNIMNO dogaa da se nesamoupravna podruja u nekim ugovorima navode kao posebne ugovorne stranke s pravnog gledita za nesamoupravno podruje uvijek nastupa drava-matica

MANDATI - STARATELJSTVO zemlje koje su bile pod starateljstvom odnosno koje su u doba Lige naroda bile pod mandatom nisu bile podruje drave koja njima upravlja. u doma kolonijalizma meunarodna politika se takoer sluila pojmom interesna sfera. Interesna sfera bila bi podruje gdje je neka drava htjela imati iskljuivi ili preteni, politiki ili gospodarski utjecaj, osigurati iskoritavanje prirodnih bogatstava ili druge posebne povlastice.

INTERESNA SFERA INTERESNA SFERA je zemlja ili podruje gdje je neka drava htjela imati iskljuivi ili preteiti politiki ili gospodarski utjecaj, osigurati iskoritavanje prirodnih bogatstava ali nije pripadala dravnom podruju zemlje. - pogotovo u doba kolonijalizma

katkad je drava jednoglasno proglasila interesnu sferu a katkad je dolazilo do ugovornog priznanja s nekom drugom dravom ili izmeu vie drava takvo priznanje se esto izraavalo negativno kao izjava da drava nema interesa u nekom kraju ili zemlji. (britanskofrancuski ugovor za Sijam, Etiopiju)

na vlastitom podruju ima drava svu vlast nad ljudima i stvarima koje se na njemu nalaze TERITORIJALNO VRHOVNITVO

to je tzv.

svaki zahtjev organa druge drave je zabranjen, i u tom smislu je dravno podruje nepovredivo, a potivanje te teritorijalne suverenosti je temelj meusobnih odnosa i najmanja povreda dravne granice moe dovesti do velikih napetosti - prijetnja silom ili uporaba sile protiv teritorijalne cjelovitosti zabranjena je Poveljom UN-a - to je naelo razraeno u Deklaraciji sedam naela. dravno je podruje nepovredivo a iskljuivost vlasti se oituje u naglaenom pravu drave da slobodno raspolae svojim prirodnim bogatstvima. ipak, drava ne moe na svom podruju initi to god hoe pozivanjem na ter. vrhovnitvo Meunarodni je sud uzrekao u britansko-albanskom sporu o dogaaju u Krfskom tjesnacu da je dunost svake zemlje ne dopustiti da se njeno podruje upotrijebi za djela protivna pravu ostalih drava drava je odgovorna prema drugima i za ono to se dogaa na podruju njene iskljuive nadlenosti => MEUNARODNO PRAVO SUSJEDSTVA teritorijalno vrhovnitvo se protee i na podzemlje ispod zemljine povrine okruene dravnom granicom

40

prema moru drava moe protegnuti vlast nad podzemljem dokle ga stvarno okupira (tuneli...) a u novo doba to je dopunjeno pravilima o epikontinetskom pojasu jer je nastalo u doba dok je takvo iskoritavanje bilo samo izuzetno, pa ga danas treba usko tumaiti teritorijalno vrhovnitvo se protee i na zrak ALI drava ne moe pozivajui se na teritorijalno vrhovnitvo initi SVE to eli na svom dravnom podruju drava je odgovorna prema susjednim dravama u odreenim prilikama i za ono to se dogaa na njezinom teritoriju suvremena praksa i teorija sve vie razrauju meunarodno pravo susjedstva i pravo zatite okolia 1972. god Deklaracija Konferencije UN-a o ovjekovom okoliu Stockholm 1992. god. Konferencija UN-a o okliu i razvoju Rio de Janeiro

KONDOMINIJ - KOIMPERIJ KONDOMIJ je koje podruje pod zajednikom vlau dviju ili vie drava

egipatsko britanski kondominij nad Sudanom moe biti uspostavljen i nad morskim prostorima koji su pod suverenou obalnih drava tako je meunarodno sudstvo potvrdilo da je zaljev Fonseca pod zajednikom suverenou triju obalnih drava: El Salvadora, Hondurasa i Nikaragve. moe postojati i privremeni kondominij nakon 2. svj rata Njemaka je bila kondominij 4 velevlasti koje su upravu podijelile u 4 zone uz centralni nadzorni organ

. 26.

GRANICE

A-13

rije GRANICA ima viestruko znaenje; u obinom govoru predoavamo je sebi kao crtu podruje drave nije crta nego prostor triju dimenzija koji se protee iznad Zemljine povrine u visinu i ispod nje u dubinu. granica nije crta nego ploha nepravilnog oblika koja omeuje povrinu tla, zrani prostor i podzemlje koji su sastavni dio dravnog podruja. odreuje se kao crta u ugovorima o razgranienju i ucrtavanju u karte, te pri prelasku granice dakle, pod granicom moemo razumijevati PLOHU i CRTU dravne granice na moru su isto tono odreene - granica tu ide vanjskom granicom teritorijalnog mora. granica moe postojati i prema terra nullius ali danas u praksi nema takvih sluajeva ima primjer gdje izmeu 2 drave postoji podruje ija pripadnost nije odreena pa je podvrgnuto nekom posebnom reimu (podruje Zapadne Sahare) u novije vrijeme javlja se pitanje razgranienja zranog prostora od svemira, tj pitanje domaaja dravne vlasti u vis

granice izmeu DRAVA

su uvijek one crte koje su odreene meunarodnim ugovorom

izmeu dvje susjedne drave

ili su obiajnim putem prihvaene kao granine crte

mogue

su i takve granice koje kao takve postoje od starine tj niti upiru na prirodni oblik tla niti su odreene ugovorom

esto se razlikuju; 1. prirodne granice - granina crta koja je odreena nekim prirodnim oblikom tla kojim granica prolazi, tj dovoljno je uputiti na prirodnu okolnost da bi se mogla nai granica prema pravilima meunarodnog prava

2.

gorski lanci, jezera, vodeni tokovi ili ceste i eljeznike pruge ugovorne (konvencionalne) granice one iji se tok ne upire na prirodni oblik tla pa se u ugovoru moraju opisati i odrediti. one se odreuju pravcima od toke do toke (na karti kao izlomljena crta sastavljena od pravaca) a posebna im je vrsta one granice koje slijede zemljin meridijan ili paralelu (granica SAD I Kanade ide paralelom).

ipak, bez obzira jesu li prirodne ili ugovorne, granice meu dravama UVIJEK moraju biti odreene meunarodnim ugovorom ili prihvaene obiajnim putem!

41

pri zakljuivanju ugovora drave se vie-manje oslanjaju na prirodan izgled terena, ali bez obzira koliko se vodilo rauna o znaajkama podruja koje se razgraniuje, granina crta tee onako kako je opisana u ugovoru o razgranienju

- u praksi su izgraena pravila o povlaenju prirodnih granica odreenih gorom ili vodenim tokom: 1. kad granica prolazi gorom uzima se kao granina crta lanac najviih vrhova ili razvoe (vodomea), tj. podruje izmeu slivova dvije rijeke (na taj nain cjelovita porjeja pripadaju istoj dravi) nekad se mislilo da je to svejedno - ponekad se ne poklapaju crte najviih vrhova i crte vodomea zato bi trebalo u ugovorima uvijek naznaiti koju alternativu odabrati (u praksi se tako i postupa) 2. kad granice ide vodenim tokovima meunarodna praksa poznaje dva naina:

A) crta geometrijske sredine granica koja je u ugovoru odreena nekim vodenim tokom povui e se
spaja sve toke vodenog toka koje su jednako udaljene od jedne i druge obale

onom crtom koja

B) crta

sredine matice thalweg - granica na vodenom toku se odreuje sredinom plovne matice rijeke u plovidbi nizvodno crta ide sredinom plovnog puta

esto se ova dva pravila primjenjuju zajedno, i to kod PLOVNIH rijeka thalweg, a kod ostalih vodenih tokova geometrijska sredina, ali to nije neko obiajnopravno pravilo koje bi se moglo automatski primijeniti obzirom da povlaenje bilo koje od ove 2 crte moe izazvati neslaganje potrebno je da se ugovoru o razgranienju dodaju upute kako da se odredi crta sredine, tj thalweg u svakom se sluaju ugovorom mora odrediti i nain odmjeravanja granice ako rijeka izmijeni tok: prema obiajnom pravu granica slijedi izmjenu toka rijeke ako se on mijenja postepeno djelovanjem prirodnih sila tzv. pomina granica ali i tu se tijekom vremena mogu dogoditi znaajna odstupanja, pa je korisno je da ugovor o regulaciji granice predvidi i tu mogunost. kod nagle izmjene toka rijeke granica ostaje u dotadanjem koritu ali ima ugovora koji odreuju i za takav sluaj da rijeka i dalje ostane granica ali u tom novom koritu u RH imamo primjer mijenjanja korita rijeke Drave nagla promjena toka u ovom sluaju ne mijenja granicu, pa imamo primjere hrvatskog podruja na lijevoj strani rijeke i maarskog podruja na desnoj strani rijeke

Ako se izmeu vie drava nalazi JEZERO, a u ugovoru nita nije odreeno mogua su 3 rjeenja : 1. postoji koimperij, - u starije doba za Bodensko jezero izmeu vicarske i Njemake 2. obalni pojas pripada svakoj dravi, a ostatak izvan obalnog pojasa je slobodan 3. podjela cijele povrine jezera, - enevsko, Ohridsko, Skadarsko jezero; najtoniji nain - kod jezera moe doi i do posebnih odnosa - tako je Rusija 1828. stekla iskljuivu vlast na Kaspijskim jezerom a Iran, tj tadanja Perzija joj je priznao pravo da dri ratne brodove, to je kasnije i ona priznala njemu 1921. god tako da ono danas pripada obalnim drava u cjelosti - u Latinskoj Americi se kao temeljno pravilo za utvrivanje granica uzima naelo "uti possidetis" kao granica se uzima upravna granica bivih panjolskih i portugalskih upravnih jedinica u asu kada je prestalo kolonijalno gospodstvo ako se novostvorene drave drukije ne dogovore - kao kljuna godina se uzima J. Ameriku 1810. a za Srednju 1821. - primjena ovog naela u praksi dovodila je do neprilika jer je esto teko ustanoviti posjedovno stanje u tako dalekoj prolosti. ( spor na podruju Chaco izmeu Paragvaja i Bolivije 1932. 1935.) - primjena tog naela odnosila se i na Afriku u vrijeme dekolonizacije nakon II svjetskog rata - to je naelo potvrdio i Meunarodni sud u sporu izmeu Burkine Faso i Malija 1986. god - posljednjih godina naelo "uti possidetis" meunarodno je sudstvo potvrdilo i u sluajevima odreivanja morskih granica(razgranienje epikontinentalnog pojasa izmeu Tunisa i Libije) RH na temelju pravila o sukcesiji drava granice su

a)

granice koje je koje je SFRJ imala sa susjednim dravama (slo, Srb, BiH, CG) prije svog raspada 1991.g , kopnena granica s Maarskom i morska granica s Italijom

granica izmeu RH i Maarske je ona utvrena mirovnim ugovorima nakon II svjetskog rata u Parizu 1947 granicu s Italijom ureuju talijansko-jugoslavenski ugovori

42

b) granice koje je Hrvatska imala s ostalim republikama i pokrajinama (uti possidentis) - sa Srbijom, Slovenijom, BiH, Crnom Gorom - RH i Slovenija potpisale su 1992. Memorandum o dravnoj granici prema kojem njihovu granicu ini granica koja je vaila izmeu dviju republika u bivoj SFRJ

granice RH na Jadranskom moru je odreena vanjskom crtom teritorijalnog mora teritorijalna mora susjednih drava treba razgraniiti obzirom da more drava koje lee suelice nije dovoljno iroko
da bi obje drave mogle odrediti svoje teritorijalno more do najvee udaljenosti od svojih obala koju pravila meunarodnog prava 12 milja

doputaju

veina granica danas je odreena ugovorom. Ukoliko ne postoji ugovor ili on nedovoljno precizno odreuje granicu, smatra se kao granica ona crta koja stvarno postoji bez prigovora.

Kad se granice sporazumno odreuju postoje 2 ili 3 faze; 1. temeljni ugovor koji odreuje granice u glavnim crtama 2. poblie odreivanje granica (i moguih odstupanja) - na terenu ih odreuju mjeovite komisije a ponekad je taj zadatak povjeren i meunarodnoj komisiji 3. sastavljanje o tome pismenog elaborata sa opisom granine crte i postavljenih graninih znakova (kamenje, stupovi, ograde...)

prigodom utvrivanja granica esto se sporazumno rjeavaju razliita pitanja pograninih i susjedskih odnosa naroito s obzirom na odravanje i upotrebu mostova na graninim vodenim tokovima, odravanje graninih znakova, puteva na granici posebni sporazumi ureuju pitanje meudravnog susjedskog prava : pogranini promet, ribolov, turizam, iskoritavanje rudnog blaga na granici ugovorom se odreuju i mjere za sprjeavanje i ureenje graninih incidenata

. 27.

RIJEKE

B-17

dravnom podruju pripadaju i vodene povrine koje se nalaze unutar dravnih granica: rijeke, kanali (prokopi) i jezera ak i kad se te vode nalaze na granici, granina crta ih dijeli tako da ne postoji prostor koji ne bi pripadao nijednoj od susjednih drava one esto sklapaju sporazume o suradnji, podjeli koristi i meusobnim pravima i dunostima, to je u nekim sluajevima i dobilo oblik KOMISIJA suradnja i ugovorno reguliranje odnose se i na razne vrste koritenja i zatite voda,

pri tome su vani: 1. stupanj plovnosti, 2. mogunosti energetske i ekonomske upotrebljivosti - razlikujemo : 1. nacionalne rijeke - ona iji tok od izvora do ua prolazi kroz podruje samo jedne drave. 2. internacionalne (meunarodne) rijeke - je svaka plovna ili neplovna rijeka koja protjee kroz vie drava ili ih dijeli. - esto se kao meunarodna oznaava jedino takva rijeka koja protjee podrujem vie drava i s morem je u plovnoj vezi - danas se uglavnom (u strogo pravnom smislu) meunarodnom rijekom smatra samo ona rijeka iji je reim ureen meunarodnim ugovorom - tzv. konvencionalne rijeke - ugovorno ureenje statusa rijeka najprije se poelo baviti pitanjima plovidbe. - pravilo o potpunoj i iskljuivoj vlasti drave nad vlastitim podrujem ne vrijedi u svom strogom i apsolutnom znaenju za vodene tokove na dravnoj granici i za one koji protjeu kroz dvije ili vie drava; drava ne moe potpuno raspolagati vodenim tokom ni koliinama vode - ima i suprotnih miljenja - to je tzv. Harmonova doktrina - dravni odvjetnik SAD-a Harmon je 1895. dao miljenje kod spora SAD i Meksika s obzirom na koritenje oda rijeke Rio Grande po kojem SAD nije ogranien nikakvim pravilima meunarodnog prava prema susjednoj dravi u koritenju voda rijeke na svom podruju, makar one bile na tetu te druge drave - meunarodna praksa i judikatura dale su svoj doprinos razjanjenju tog pravnog stanja: - Institut za meunarodno pravo :

43

- 1911.g. izradio pravila o meunarodnom ureenju koritenja vodenih snaga - 1923. Konvencija o razvoju vodenih snaga koje zanimaju vie drava, eneva - 1961.g. je na svom zasjedanju u Salzburgu usvojio rezoluciju Upotreba nemaritimnih meunarodnih voda. - 1966. Helsinka pravila o upotrebi vode meunarodnih rijeka - International Law Ass.

pravila predloena u tim dokumentima odraavaju postojee obiajno meunarodno pravo, izgraeno na temelju meunarodne prakse, ali se se tim dokumentima nastojalo utjecati i na progresivni razvoj meunarodne prakse Opa skuptina UN je 1970.g. dala zadatak Komisiji za meunarodno pravo da u program svog rada uvrsti pitanje "Pravo o upotrebi vodenih tokova za druge svrhe osim plovidbe" , obzirom da se meunarodnim ugovorima najee ureivala plovidba nemaritivnim vodama, ta budua konvencija mora biti openite prirode OKVIRNA KONVENCIJA, tj mora posluiti kao putokaz pri zakljuivanju sporazuma izmeu obalnih drava o koritenju vodenog toka (meusobna suradnja, konzultiranje i obavjetavanje...) 1994. Komisija je uspjela dovriti konani nacrt lanka o toj materiji. meu dravama je sklopljeno mnogo dvostranih i viestranih ugovora o ureenju reima graninih rijeka, jezera i zajednikih porjeja. U pitanjima iskoritavanja vodenih tokova bilo je i dosta sporova meu dravama a postignuta su rjeenja stvarala presedane i dovela do izgraivanja nekih pravila (jedan od prvih je spor o poniranju voda Dunava) meunarodno pravo poznaje neka ogranienja u koritenju voda na dravnom podruju

to su samo najopenitija pravila ali su dovoljna da slue kao podloga za rjeavanje tih pitanja:

svaka drava ima pravo sluiti se vodom koja protjee kroz njeno dravno podruje ili ga razgraniava, ALI da pri tome potuje jednako pravo drugih drava koje su zainteresirane za isti tok ili rijeni sliv zabrana da se vodotok na vlastitom podruju koristi na nain koji bi nanosio tetu jednakom koritenju susjedne drave na njezinom podruju, osim po zajednikom sporazumu zabrana izmjene toka na tetu druge drave a u nedostatku ugovornog prava primjenjuju se pravila koja se izvode iz opih naela to ih priznaju civilizirani narodi tako se nastoji sprijeiti i sve vee ZAGAIVANJE voda pravilima MP-a: Institut za meunarodno pravo u Ateni 1979.g. usvojio rezoluciju Zagaivanje rijeka i jezera a u kojoj se proglaavaju temeljna naela za : spreavanje zagaivanja,

suradnju drava u otklanjanju njegovih posljedica i odgovornost za tete.

O zatiti pojedinih rijeka i jezera zakljueni su mnogi meudravni ugovori; 1. 1992. Konvencija o zatiti i upotrebi prekograninih vodenih tokova i meunarodnih jezera - Helsinki (detaljno propisuje obveze stranaka o spreavanju zagaivanja, suradnji, rjeavanju sporova...) 2. 1994. Konvencija o suradnji za zatitu i regionalnu upotrebu rijeke Dunav Sofija - sklopljena izmeu podunavskih zemalja, ukljuujui i RH - kad konvencija stupi na snagu osnovat e se Meunarodna komisija za zatitu Dunava (za ostvarivanje ciljeva iz Konvencije) - to se tie PLOVIDBE - danas vai opi postulat da se pozitivnim propisima osigura SLOBODA PLOVIDBE na plovnim rijekama koje veu vie drava - provedba tog postulata poela je najprije pojedinano za pojedine rijeke, a kada joj je broj pojedinanih rjeenje porastao, nastojalo se to naelo provesti kroz pravilo pozitivnog prava kao ope naelo - jo danas nisu razvijena opa pravila obiajnog meunarodnog prava koja bi brodovima SVIH drava osigurala slobodu plovidbe na plovnim rijekama koje veu vie drava kao pravo plovidbe na otvorenom moru, - Barcelonskom konvencijom i Statutom o reimu plovnih putova meunarodnog interesa 1924. ugovorena su neka opa pravila (pravila o slobodi plovidbe) koja vrijede samo izmeu drava potpisnica (nisu bile namijenjjene stvaranju opeg obiajnog prava niti su to njihove odredbe postale) - postoji obveza svih OBALNIH DRAVA na plovnim meunarodnim rijekama koje utjeu u more da ne ometaju slobodnu plovidbu do jedne uzvodne drave na toj rijeci koja nema morske obale - ta obveza proizlazi iz prava svih NEOBALNIH DRAVA na pristup moru i od mora, i na slobodu tranzita preko drava koja se nalaze izmeu njih i mora (tranzitne drave) pa je kao takvu moemo prihvatiti kao pravo - izuzeta je kabotaa , tj plovidba izmeu luka iste drave

44

- OBALNA DRAVA: - ne smije ubirati pristojbe, osim za odravanje puta - mora obavljati potrebne radove za odravanje plovnog puta - ne smije poduzimati nikakve mjere koje bi mogle koditi plovidbi - 1792. francuska je vlada proglasila naelo slobodne plovidbe na rijekama Escaut i Meuse (tvrdila da nijedna drava ne moe svojatati pravo na upotrebu plovnog puta) - 1815 Beki kongres je proglasio naelo slobodne plovidbe , ali za primjenu tih naela trebalo je doi do posebnih sporazuma o plovidbi na svakoj pojedinoj rijeci, a takve konvencionalne rijeke su Laba, Odra, Rajna, Dunav, Visla, Amazon, La Plata, Zambezi, Kongo, Niger

DUNAV
- Naelo slobodne plovidbe, proglaeno na Bekom kongresu, primijenjeno je na Dunavu tek PARIKIM UGOVOROM 1856. - osnovane su 2 KOMISIJE; 1. Obalna komisija je trebala biti stalna i u nju bi uli delegati svih obalnih drava, trebala je nadzirati plovidbu cijelim Dunavom ali nikad nije osnovana 2. Europska komisija je zamiljena kao privremena, sa zadatkom da produbi korito ua Dunava. - njen se mandat produivao i nadlenost proirivala. Zbog njenih velikih ovlatenja i posebnog poloaja pojavila su se miljenja da je Komisija rijena drava, drava u dravi. Dunav nakon WW1: na posebnoj konferenciji 1921.g. je izraen "Definitivan statut Dunava" - potpisale su ga obalne i neke neobalne drave - Statut je proglasio da je plovidba Dunavom slobodna i otvorena svim zastavama uz uvjet potpune jednakosti na cijelom plovnom dijelu rijeke, tj. od Ulma do Crnog mora, kao i na itavoj internacionaliziranoj rijenoj mrei. - briga za plovidbu je povjerena 2 KOMISIJAMA: 1. Europska dunavska komisija 2. Meunarodna dunavska komisija Dunav nakon WW2:

nakon 1 svj.rata, dani su novi temelji plovidbe Dunavom na KONFERENCIJA U BEOGRADU 1948 bitno mijenja prijanji sustav Dunavskog statuta iz 1921. donesena protivno glasovima zapadnih sila koje su drale da Konvencija ponitava prava koja su Statutom
neobalne drave

stekle

po njoj pitanje ureenja plovidbe Dunavom pripada u prvom redu samim dunavskim dravama reim konvencije ne odnosi se na pritoke Dunava, ve samo na Dunav od Ulma do ua i to Sulinskim rukavom postoji za itav tok Dunava samo jedna komisija, Dunavska komisija (samo za predstavnike dunavskih drava) ali obalne
drave se obvezuju da e odravati svoje sektore Dunava plovnima za rijene brodove a u odreenim sektorima i za pomorske brodove i svaka na svom odsjeku ureuje reim plovidbe. a na zajednikim dijelovima sporazumno a zdravstveni i redarstveni propisi primjenjuju se jednako na sve, bez obzira na zastavu,

za one odsjeke gdje su potrebni vei radovi osnivaju se posebne rijene uprave koju sastavljaju predstavnici samih obalnih drava tih odsjeka (odsjek eljeznih vrata i odsjek donjeg Dunava)

plovidbu ureuju obalne drave svaka na svom odsjeku,

brodovi koji plove Dunavom smiju u lukama ukrcavati i iskrcavati robu i putnike, opskrbljavati se gorivom... dravni redarstveni i carinski brodovi se smiju kretati samo u granicama svoje drave a za izlaz iz njega

im je potrebna suglasnost susjedne drave, a ratni brodovi neobalnih drava ne smiju uope ploviti Dunavom, dok isti obalnih drava smiju sjedite Dunavske komisije je od 1954.g. u Budimpeti a lanovi i inovnici Komisije imaju diplomatske privilegije a slubene prostorije i arhiv su nepovredivi. podunavske zemlje pripremaju novu diplomatsku konferenciju na kojoj bi trebala biti izraena nova konvencija o reimu na Dunavu.

u skladu s novonastalom situacijom u kojoj su nastale nove drave na teritoriju Istone Europe,
RAJNA

- temeljna naela su dana ve u posebnom prilogu uz Zavrni akt Bekog kongresa 1815.g. - nakon toga plovidba je detaljno je bila ureena Konvencijom zakljuenom 1831. u Mainzu. - osnovana je sredinja Komisija za Rajnu (po 1 lan obalne drave) - sjedite je bilo u Mannheimu a sada je u Strassbourgu

45

 ima naredbodavne, upravne i sudske funkcije - odluke se stvaraju veinom glasova, a postaju izvrive tek kad ih potvrde vlade - danas je plovidba na toj meunarodnoj rijeci s najguim prometom ureena nizom meunarodnih sporazuma i pod nadzorom je meunarodne komisije. - temeljni akt o ureenju je Mannheimska konvencija iz 1868. , a utjecaj na ureenje plovidbe ima i mirovni ugovor iz Versaillesa 1919. - plovidba Rajnom nizvodno od Basela naelno je SLOBODNA za brodove svih zastava ali se nekim odredbma povlauju brodovi "rajnske plovidbe", tj. oni koji viju neku od zastava obalnih drava - samo ti brodovi uivaju povlasticu tzv. "nacionalnog postupka". - svaka je obalna drava duna uzdravati svoj dio plovnog puta a za tranzit robe ne smiju se ubirati nikakve pristojbe. - meunar. plovidba i druga pitanja iskoritavanja ureena su i za neka jezera (Bodensko, enevsko, jezera Sj. Amerike...)

. 28.

MORE

.
A-14

KODIFIKACIJA MEUNARODNOG PRAVA MORA

- meunarodno pravo mora razvijalo se stoljeima putem obiajnog prava i tek su potkraj 19. stoljea meunarodnim ugovorima ureene neke pojedinosti. - prva je kodifikacija izvrena na Kodifikacijskoj konferenciji u Haagu 1930.g. (do njenog potpisivanja nije dolo jer se sudionici nisu mogli usuglasiti o irini teritorijalnog mora) - UN je 1958.g. odrao Prvu Konferenciju UN o pravu mora u enevi. na toj su konferenciji prihvaene etiri enevske konvencije: 1. Konvencija o teritorijalnom moru i vanjskom pojasu,

2. 3. 4.

Konvencija o otvorenom moru, Konvencija o ribolovu i ouvanju biolokih bogatstava otvorenog mora, Konvencija o epikontinentskom pojasu.

- na njoj nije postignut sporazum o irini teritorijalnog mora pa je sazvana i Druga Konferencija UN o pravu mora - ali i ona je ostala bez rezultata - iako opsena, ta je enevska kodifikacija bila samo djelomina jer su uz nju i dalje vrijedila pravila meunarodnog obiajnog prava i pravila meunarodnih ugovora o pojedinim pitanjima prava mora koja nisu bila obuhvaena enecskim konvencijama - za drave koje nisu postale strankom nijedne enevske konvencije i dalje je vrijedilo obiajno pravo. - ve nakon 10 godina javila se nova potreba za novim ureenjem odnosa na moru - OBALNE DRAVE , pogotovo one u Latinskoj Americi i Africi (bive kolonije), teile su proirenju pojaseva uz obalu podlonih njihovoj vlasti, i uvoenju novog pojasa u kojem bi obalne drave imale iskljuiva gospodarska prava - smatrale su da se i prilikom kodifikacije 1958.g. zadralo previe pravila stvorenih u prolim (kolonijalnim) vremenima - POMORSKE SILE su htjele pri takvim tendencijama osigurati slobodu plovidbe - NEOBALNE DRAVE su nastojale da takva proirenja ne utjeu na njihovo pravo pristupa moru i da one sudjeluju u istraivanju i iskoritavanju mora - ZEMLJE U RAZVOJU su se bojale da razvijene tehnoloke mogunosti istraivanja i iskoritavanja bogatstava podmorja u velikim dubinama ne dovedu do podjele bogatstava iskljuivo izmeu najrazvijenijih zemalja sve to je potaknulo UN da na inicijativu Malte osnuje -1967. Odbor za miroljubivo koritenje dna mora i oceana izvan granica nacionalne jurisdikcije - zadatak odbora bio je da izradi pravna naela o suradnji drava u iskoritavanju podmorja a na dobrobit cijelog ovjeanstva - u toku izrade se ustanovilo da treba definirati zonu podmorja izvan granica nacionalne jurisdikcije i ponovno razmotriti pravno ureenje ostalih dijelova mora OS UN je na temelju rada tog odbora usvojila - 1970.g. Deklaraciju o naelima kojima se ureuje morsko dno i podzemlje izvan granica nacionalne jurisdikcije - po toj Deklaraciji podmorje izvan nacionalnih granica proglaeno opim dobrom ovjeanstva a za koje e meunarodnim ugovorom biti izgraen meunarodni reim.

46

- 1973.g. Trea Konferencija o pravu mora - njoj je dan zadatak da se bavi meunarodnim pravom mora , tj svim reimima na moru. - Odbor za morsko dno dobio je zadatak pripremiti konferenciju i izraditi nacrt pravila reima podmorja izvan nacionalne jurisdikcije, u emu je samo djelomino uspio zasjedanje je zapoelo bez cjelovitog nacrta Konvencije uz razne prijedloge drava razlog zato je tako dugo trajala

- 1982.g Konvencija o pravu mora UN

-Jamajka Montego Bay, stupila je na snagu 1994.

ima oko 80 lanica a meu njima je i RH. . stjee i prevagu i prednost u primjeni nad enevskim konvencijama (ali one i dalje ureuju odnose onih drava koje NISU potpisnice Konvencije o pravu mora) iako ostaju mnoga pitanja koja nisu ureena njezinim pravilima te se i u samom uvodu Konvencije potvruje da e se ta pitanja i dalje rjeavati me. obiajnim pravom ipak ostaju enevskim konvencijama ureena pitanja odnosa drava koje nisu UN-a o pravu mora stranke Konvencije

osim to je detaljnije uredila postojee meunarodnopravne reime na moru i uvela nove, Konvencija UN o pravu mora sadri i neke nove dijelove posveene zatiti i ouvanju morskog okolia, znanstvenom istraivanju mora i razvoju i prijenosu morske tehnologije. posebno vaan dio Konvencije je vezan uz meunarodni sustav istraivanja i iskoritavanja Zone meunarodnog podmorja (Zone), - taj je sustav usvojen pod pritiskom zemalja u razvoju i to u vrijeme kada je vladalo uvjerenje da neposredno predstoji iskoritavanje rudnih bogatstava Zone (danas se zna da to iskoritavanje ne predstoji uskoro u budunosti) Konvencijom je ureen i tranzitni prolazak, iskljuivi gospodarski pojas, arhipelake vode, irina teritorijalnog mora i vanjskog pojasa bitna je znaajka i unoenje pravila o mirnom rjeavanju sporova u odnosima drava na moru. - za veliku je veinu sporova koji ne bi bili rijeeni na drugi nain omogueno da ih stranka u sporu iznese pred jedno meunarodno sudsko tijelo po izboru Meunarodni sud za pravo mora, Meunarodni sud u Haagu ili arbitrani sud prema dogovoru stranaka.

Iako je MORE cjelina u kojoj su svi dijelovi meusobno povezani, tu se razlikuju pojedini prostori s obzirom na njihov meunarodni poloaj - prema sadanjem pravu razlikujemo: 1. unutranje vode, 2. teritorijalno more, 3. arhipelake vode (nad ova tri prostora obalna drava ima suverenost; pripadaju joj ipso facto),

4. vanjski pojas, 5. iskljuivi gospodarski pojas i 6. epikontinentski pojas (ovdje obalna drava ima odreenu vlast iako se prostori nalaze izvan granica njezinog 7.
dravnog podruja). zona meunarodnog podmorja Zona ope dobro ovjeanstva podvrgnuto posebnom reimu

- odavno je nestalo shvaanje da se granica dravne vlasti nalazi na samoj morskoj obali kao posljedica nastojanja svih drava da svoju vlast proire ta vie u pravcu mora - to se proirivanje oituje na nekoliko naina: da se crta do koje se rauna kopno isturuje do krajnjih mogunosti, da se pravni poloaj unutranjih voda izjednai s pravnim poloajem kopnenog podruja, da se teritorijalno more podvrgne suverenosti obalne drave, da se zahtijeva vanjski pojas, epikontinetski pojac, gospodarski pojas - nasuprot tome se branio i interes drava da iskoritavaju more i njegova bogatstva pa stalno dolazi do razilaenja i sukoba gledita. - zato se svaka obalna drava mora odluiti hoe li proglasiti pojaseve na moru na koje ima pravo ali ne samo na temelju injenice da ima morsku obalu (dok joj na temelju te injenice, tj ipso facto pripadaju unutranje morske vode, teritorijalno more i epikontinetski pojas) odreuju SVOJIM PROPISIMA unutarnjeg prava njihovo prostiranje u granicama doputenog) - tako svaka obalna drava odluuje hoe li proglasiti vanjski i gospodarski pojas, a svaka arhipelaka drava da li e proglasiti arhipelake vode - drava svojim domaim propisima u skladu s MP moe odrediti i granice prostiranja tog prostora i uvjete pod kojima druge drave ili meunarodne organizacije mogu koristiti njezine morske prostore.

47

- Pomorski zakonik iz 1994.g. je temeljni zakon RH kojim se ureuju pitanja prava mora

UNUTRANJE MORSKE VODE

- to su dijelovi mora koji su s kopnom neke drave u toliko uskoj vezi da drava ima ;

A-15

1. 2.

najvei interes na njima i potpunu vlast nad tim prostorom, jednako su pod suverenou drave kao i samo kopneno podruje

OPSEG UNUTRANJIH VODA: - vanjska granica unutranjih voda je polazna crta od koje se mjeri irina teritorijalnog mora - tu se ubrajaju luke, zaljevi, unutranja mora, mora unutar otoja ili otonih lanaca, ua rijeka 1. LUKE - kod njih se odreuje vanjska granica crtom koja spaja najizboenije stalne luke graevine (gatovi, valobrani). 2. ZALJEVI I UNUTRANJA MORA - razlika je samo u nazivu i nema pravnog znaenja - rije je o dijelu mora koji je u plovnoj vezi s ostalim morem ali je zbog oblika obale toliko uvuen u kopno neke drave da joj se priznaje iskljuiva vlast nad tim morem po mp-u - da bi joj se to pravo priznalo, ona u tom sluaju mora vladati ulazom u zaljev i itavom njegovom obalom + trai se neki istaknutiji oblik uvuenosti u obalu - u unutranje morske vode se ubrajaju samo oni zaljevi kojima je vodena povrina jednaka ili vea od povrine polukruga koji se moe opisati nad crtom koja spaja krajnje toke ulaza u zaljev - duina te crte ne smije biti vea od 24 milje. - Konvencija tako nalae pravila o mjerenju irine ulaza AKO se na ulazu nalazi otok ili vie njih : promjer se dobiva tako da se zbroje crte izmeu otoka i obala, a AKO je ulaz iri od 24 milje, vanjska granica unutranjih voda u zaljevu se povlai na unutar samog zaljeva na mjestu gdje duina zamiljene crte iznosi 24 milje - neke su drave sebi prisvajale suverenost u odreenim zaljevima s veom irinom ulaza pozivajui se na stari obiaj tzv. historijskih zaljeva (Riki zaljev i Zaljev Petra Velikog, Velika Sitra, Tarantski zaljev) 3. MORA UNUTAR OTOJA Iili OTONIH LANACA - rijeeno enevskom konvencijom o teritorijalnom moru i vanjskom pojasu - unutranjim vodama pripadaju i dijelovi mora izmeu obale i otoja ukoliko ono nije previe udaljeno od obale - ako je obala razvedena i duboko usjeena ili ako se uzdu obale u njenoj neposredoj blizini nalazi niz otoka, moe se za povlaenje polazne crte primjeniti metoda ravnih polaznih crta. - povlaenje polazne crte ne smije se znatno udaljiti od opeg smjera obale, a dio mora koji lei unutar tih crta mora biti dovoljno povezan s kopnom da bi se smio podvrgnuti reimu unutranjih voda - ravne polazne crte ne smiju se povlaiti na uzviice koje su suhe samo za niske vode, osim ako su na njima podignuti svjetionici ili slini ureaji koji se stalno nalaze nad morskom razinom ili ako je povlaenje polaznih crta na takve uzviice dobilo meunarodno priznanje - nije doputeno da se povlaenjem ravnih crta odvoji teritorijalno more druge drave od otvorenog mora ili od iskljuivog gospodarskog pojasa. - ako se novom ravnom polaznom crtom obuhvate prostori mora koji prije toga nisu potpadali reimu unutranjnih morskih voda u tom e prostor postojati pravo nekodljivog prolaska za strane brodove kao da je to teritorijalno more. - time je na neki nain jedinstveni prostor unutarnjih voda podijeljen jer u nekim dijelovima unutarnjih voda djeluju donekle razliiti propisi 4. UA RIJEKA - kod ua rijeka treba razlikovati dva sluaja:

1. 2.

ako se rijeka ulijeva izravno u more, crta povuena izmeu krajnjih toaka ua je granica kopnenog dijela dravnog podruja i teritorijalnog mora. ukoliko se radi o irokom uu (estuarij), tada se primjenjuju pravila koja vrijede za zaljeve.

- unutranje vode su pod suverenou drave - strani brodovi nemaju pravo nekodljivog prolaska osim u sluaju sa ravnim crtama. - prilikom plovidbe unutranjim morske vodama strani brodovi pripadaju pod njezinu jurisdikciju i moraju ploviti rutama i plovidbenim putevima koje je odredila obalna drava - obalna drava ne smije raditi diskriminaciju brodova prema razliitosti zastava.

48

TERITORIJALNO MORE

A-16

Teritorijalno more je pojas mora koji se protee uzdu cijele obale neke drave ili uzdu njezinih unutranjih morskih voda gdje ih ima. - u poetku 19. st sve su jake pomorske drave smatrale da je irina od 3 milje prihvaena kao obiajnopravno pravilo ubrzo se shvatilo da ne postoji suglasnost po tom pitanju i mnoge drave su zahtijevale veu irinu 1958. god Konvencijom o teritorijalnom moru i vanjskom pojasu je pitanje irine teritorijalnog mora konano bilo ureeno to je bilo nakon Prve i Druge UN-ove konferencije o pravu mora (1958. i 1960.) - tu se odreuje da svaka obalna drava sama odreuje irinu svog teritorijalnog mora ali ono ne smije prelaziti 12 morskih milja. - irina se rauna od:

obale (crta niskih voda je polazna) vanjske granice unutranjih morskih voda, (to je onda polazna crta) + otoka (prirodni dio kopna okruen vodom suh za niske vode) + kod zamrznutog mora rauna se od kraja zamrznute povrine.

Vanjska granica teritorijalnog mora jest crta kojoj je udaljenost svake toke od najblie toke polazne crte jednaka irini teritorijalnog mora koju je odredila obalna drava i to je granica na kojoj prestaje suverenost drave na moru - po enevskim konvencijama i Konvenciji o pravu mora teritorijalno more potpada pod suverenost obalne drave ono se protee i na zrani prostor, na dno i podzemlje to mora, to znai da je teritorijalno more dio dravnog podruja ALI nije potpuno izjednaeno s kopnenim podrujem jer je drava duna trpjeti nekodljiv prolazak stranih brodova Pomorski zakonik RH odreuje da polaznu crtu od koje se mjeri irina teritorijalnog mora ine; 1. crte srednje niske vode uzdu obale i kopna

2.

ravne crte koje zatvaraju ulaze u luke i zaljeve 3. ravne crte koje spajaju odreene izboene toke na obali kopna i otoka - po meunarodnom je pravu obalna drava duna trpjeti nekodljiv prolaz stranih brodova kroz svoje teritorijalno more - neki pisci to tumae kao SLUNOST kojom je dio podruja odreene drave optereen u korist svih ostalih drava svijeta - nekodljiv prolazak razlikuje se od SLOBODE PLOVIDBE (otvoreno mor & igp) i liberalnijih reima prolaska od nekodljivog TRANZITNOG PROLASKA KROZ TJESNACE i ARHIPELAKOG PROLASKA - taj prolazak mora biti neprekinut i brz, a obuhvaa zaustavljanje i sidrenje ALI samo u onoj mjeri u kojoj to zahtijevaju dogaaji u tijeku plovidbe, ili ih namee via sila ili nesrea, ili radi pruanja pomoi osobama, brodovima ili zrakoplovima u opasnosti ili nesrei - nekodljiv je sve dok ne dira u mir, red i sigurnost obalne drave - zabranjene su sve djelatnosti koje nisu u izravnom odnosu sa prolaskom - obalna drava ne smije ometati nekodljiv prolazak i mora obznaniti sve opoasnosti za prolazak koje su joj poznate - U Konvenciji o pravu mora prolazak se definira kao plovidba teritorijalnim morem radi; 1. presjecanja tog mora bez ulaska u unutranje vode 2. pristajanja na sidrita ili uz luke ureaje izvan unutranjih voda 3. ulaska u unutranje vode ili izlaska iz njih - radi sigurnosti plovidbe obalna drava moe u svom teritorijalnom moru odrediti plovidbene putove i propiseti razdvajanje prometa u razliitim smjerovima (tzv. sustavi odvojenog prometa za npr. brodove s nuklearnim teretom moe od njih ali i svih drugih sa opasnim i kodljivim tvarima zahtijevati da plove takvim sustavima odvojenog prometa) - podmornice moraju ploviti povrinom i viti svoju zastavu - obalna drava je ovlatena poduzimati mjere protiv svakog prolaska koji nije nekodljiv , a moe i privremeno obustaviti vrenje prava na nekodljiv prolazak u odreenim dijelovima teritorijalnog mora ako je to neophodno za zatitu njene sigurnosti to ogranienje mora se odnositi na strane brodove bez diskriminacije i mora biti unaprijed objavljeno - podmornice i druga podvodne prijevozna sredstva moraju ploviti morskom povrinom i viti svoju zastavu. - od stranih se brodova ne mogu zahtijevati nikakve pristojbe ali se mogu ubirati naknade kao plaanja odreenih usluga koje su pruene nekom brodu (pri emu ne smije biti diskriminacije po zastavi)

49

- obalna drava moe, u skladu s Konvencijom i drugim odredbama meunarodnog prava donositi zakone i propise o nekodljivom prolasku teritorijalnim morem koji se odnose na; 1. sigurnost plovidbe i ureenje pomorskog prometa 2. zatitu navigacijskih i drugih pomagala, kablova i cjevovoda 3. ouvanje ivih bogatstava mora i zatitu okolia 4. spreavanje krenja carinskih, fisklanih, zdravstvenih zakona KAZNENA DJELA POINJENA U TERITORIJALNOM MORU - 1. za trgovake brodove - nadlenost drave iju zastavu vije - IZNIMNO nadlenost obalne drave:

ako zapovjednik broda ili diplomatski agent drave iju zastavu vije zatrai pomo mjesnih organa - obalna drava moe bez ogranienja poduzeti SVE mjere to ih njeno zakonodavstvo propisuje radi uhienja ili voenja istrage na stranom brodu koji prolazi kroz njeno teritorijalno more napustivi UNUTARNJE vode - 2. za netrgovake brodove i ubiranju taksi - i tada uivaju imunitet po pravilim aKonvencije o pravu mora, i ostalog mp-a - 3. za ratne brodove (ne govori se o kd) - vrijede pravila o nekodljivom prolasku - mnoge drave zahtijevaju prethodnu notifikaciju ili traenje dozvole za prolazak ratnog broda - ako se ne pridrava propisa moe ga pozvati da se toga pridrava, a ako se nakon toga i dalje nepridrava moe zahtijevati da se udalji iz teritorijalnog mora KAZNENA DJELA POINJENA PRIJE ULASKA U TERITORIJALNO MORE - 1. za trgovake brodove - ako brod samo plovi teritorijalnim morem ne ulazei u unutranje vode obalna drava moe poduzimati mjere radi uhienja osoba ili radi istranih radnji jedino zbog krenja odreenih prava Konvencije o zatiti i ouvanju morskog okolia ili zbog krenja zakona i propisa obalne drave o gospodarskom pojasu. - moe poduzimati te radnje i ako se zaustavi u njenom ter. moru ili njime plovi dolazei iz unutarnjih voda - 2. za netrgovake brodove i ratne brodove - isto kao kod kaznenih djela poinjenih u teritorijalnom moru - kad god se postupa po navedenim pravilima, treba obalna drava ako to zahtijeva zapovjednik broda obavijestiti dipl. predstavnika drave zastave broda prije poduzimanja (ili tijekom, ako je bilo hitno) te omoguiti kontakt izmeu zapovjednika i funkcionara - pri uhienju treba potivati interese plovidbe - pomorski zakonik RH propisuje da drava kojoj pripada ratni brod koji namjerava proi hrvatskim teritorijalnim morem mora o tome diplomatskim putem obavijestiti Ministarstvo vanjskih poslova RH najmanje 24 sata prije uplovljavanja. ne smiju istodobno prolaziti vie od 3 ratna broda iste dravne pripadnosti GRAANSKA SUDBENOST - vrijedi pravilo da obalna drava ne bi zbog toga trebala skretati s puta ili zaustavljati brod u teritorijalnom moru radi obavljanja graanske sudbenosti nad osobom koja se nalazi na brodu - prema samom brodu obalna drava moe poduzeti mjere izvrenja ili zaustavljanja u ogranienim sluajevima, tj samo zbog obveza koje je sam brod preuzeo ili radi odgovornosti koje su za njega nastale u toku plovidbe kroz vode obalne drave - ta ogranienja ne vrijede za brod koji se zaustavio u teritorijalnom moru ili dolazi iz unutranjih voda

1. 2. 3. 4.

ako se posljedice djela proteu na obalnu dravu, ako djelo remeti mir i sigurnost zemlje ili red u teritorijalnom moru ako se radi o djelima nedoputene trgovine opojnim drogama

ARHIPELAKE VODE
ARHIPELAG = skupina otoka ukljuujui i dijelove otoka, vode koje ih okruuju i dr. prirodne elemente

50

- zahtjevi arhipelakih drava da se sav prostor izmeu otoka smatra njihovim UNUTRANJIM VODAMA prihaveni su na III. Konferenciji UN-a o pravu mora usvajanjem reima tzv. arhipelakih voda, koje ima pravo propisati samo ARHIPELAKA DRAVA sastavljena u cijelosti od otoka - arhipelake vode obuhvaaju more unutar arhipelakih crta crte koja spaja toke najudaljenijih otoka i nadvodnih grebena nekog otonog skupa - polazne crte moraju se povlaiti tako da su njima obuhvaeni glavni otoci i podruje u kojem je omjer povrine i kopna izmeu 1:1 i 9:1 time se sprjeava da se arhipelake vode odreuju u sluaju arhipelaga u kojem je dominatna veliina jednog otoka (Kuba) ili ili ako arhipelag tvore mali i udaljeni otoci (Tonga) - Konvencijom se odreuje i max. doputena duljina ravnih arhipelakih polaznih crta i uvjeti njihova povlaenja - takve drave su odavno traile da se arhipelake vode prostor izmeu otoka smatra njihovim unutranjim morskim vodama, kako bi mogle odrediti granice svojeg teritorijalnog mora na temelju polazne crte koja bi spajala istaknute toke vanjskih otoka njihova otona skupa to je i prihvaeno na Treoj konferenciji UN o pravu mora usvajanjem reima tzv. arhipelakih voda. (Filipini, Indonezija, Mauricijus) - drave koje osim arhipelaga imaju i dravno podruje na kontinentu nemaju pravo na arhipelake vode. -tako Grka ne bi smjela proglasiti arhipelake vode unutar Ciklada. -duina ravnih arhipelakih polaznih crta ne smije prelaziti preko 100 morskih milja, ali 3% od ukupnog broja polaznih crta moe prelaziti tu duinu do duine od 125 milja. - arhipelaka drava ima suverenost u svojim arhipelakim vodama, bez obzira na njihovu dubinu ili udaljenost od obale, koja se protee i na zrani prostor iznad arhipelakih voda, njihovo dno i podzemlje, te bogatstva koja su u njima sadrana - suverenost nad arhipelakim vodama ograniena je dunou potivanja postojeih sporazuma s drugim dravama i priznanjem ribolovnih prava i drugih nekodljivih djelatnosti neposredno susjednim dravama u podrujima arhipelakih voda - Kroz arhipelake vode brodovi svih drava imaju pravo nekodljivog prolaska kao i kroz teritorijalno more uz jedan liberalniji prolaz od nekodljivog - tzv. arhipelaki prolaz liberalniji je jer je suverenost arhipelake drave malo vie ograniena pravom treih drava na prolaz nego suverenost obalne drave u unutranjim vodama - arhipelaki prolaz je po Konvenciji pravo neprekinutog, brzog i neometanog prolaza, tranzita ili preleta iskljuivo izmeu jednog dijela otvorenog mora ili iskljuivog gospodarskog pojasa i drugog dijela otvorenog mora ili iskljuivog gospodarskog pojasa. Prolazak kroz arhipelake vode je sliniji reimu tranzitnog prolaska kroz tjesnace koji slue meunarodnoj plovidbi jer je poblie ureen tim pravilima - suverenost nad arhipelakim vodama vie je ograniena pravom treih drava nego suverenost obalne drave u unutarnjim morskim vodama pa zato arhipelaka drava moe unutar svojih arhipelakih voda povui crte koje zatvaraju unutranje morske vode u skladu s opim pravilima o zaljevima, lukama itd. , ali ne smije primijeniti sustav spomenutih polaznih crta tako da odvoji teritorijlno more druge drave od otvorenog mora ili gospodarske zone - irinu ter. mora, vanjskog pojasa, igp i epk, drava odreuje OD arhipelakih polaznih crta

VANJSKI POJAS

B-18

- vanjski pojas je tekovina razvoja meunarodnog prava mora u prvoj polovini 20. stoljea. - tada su neke drave traile pravo da u jednom irem pojasu koji se nastavlja na teritorijalno more mogu tititi odreene javne interese (carinsko i zdravstveno redarstvo, suzbijanje meunarodne trgovine opojnim drogama ili alkohola). - vanjski pojas je prihvaen u meunarodnom obiajnom pravu , pa je tako preuzet i u enevsku kodifikaciju - Konvencija o teritorijalnom moru i vanjskom pojasu iz 1958. priznaje obalnoj dravi pravo vrenja nadzora koji je potreban da se sprijee povrede njenih carinskih, zdravstvenih, fiskalnih propisa, propisa o useljavanju, poinjene na njezinim teritoriju ili u njenom teritorijalnom moru - i da se kazne povrede tih propisa (Egipat, Francuska, Malta, Maroko, Sirija) - vanjski se pojas protee u odreenoj irini (najvie 24 morske milje) koja se mjeri od vanjske granice teritorijalnog mora najvie milje (unutar toga drave odreuju irinu prema vlastitom nahoenju) - Konvencija UN o pravu mora 1982. protegnula je gore navedena prava u vanjskom pojasu i na morsko dno i glede nadzora obalne drave nad prometom predmetima arheoloke i povijesne prirode, - u svim ostalim pitanjima u vanjskom pojasu primjenjuje se reim morskog prostora koji se nadovezuje na ter. more a u kojem je proglaen vanjski pojas - to je bilo do III. Konferencije kad je sve izvan teritorijalnog mora bilo OTVORENO MORE; sada meutim, moe obalna drava uz svoje teritorijalno more proglasiti ISKLJUIVI GOSPODARSKI POJAS, pa vanjski pojas tako moe biti dio otvorenog mora, moe se poklapati s gospodarskim pojasom

51

- drava u vanjskom pojasu nema suverenost, nema ni suverena prava ve ima samo NADZOR radi spreavanja navedenih interesa i kanjavanja njihove povrede, i to pod pretpostavkom da su poinjene u njenom kopnenom podruju, unutranjim vodama, arhipelakim vodama , ili teritorijalnom moru (iznimka za vanjski pojas su predmeti arheolokog i povijesnog znaaja) - Pomorskim zakonom nije uspostavljen vanjski pojas uz teritorijalno more RH.

ISKLJUIVI GOSPODARSKI POJAS

B-18

- obalne drave su nastojale proiriti svoje teritorijalno more do velikih udaljenosti zbog elje da bioloka bogatstva u tim podrujima zatite od ribarskih flota razvijenijih zemalja - na Treoj konferenciji o pravu mora postignut je sporazum da se teritorijalno more ogranii na 12 morskih milja i da se obalnim dravama u jednom irokom pojasu iskljuivom gospodarskom pojasu - priznaju SUVERENA RIBOLOVNA i druga GOSPODARSKA PRAVA. - ono nije dio dravnog teritorija obalne drave, niti je otvoreno more, ve je podruje u kojem obalna drava ostvaruje suverena ribolovna i druga gospodarska prava - morsko dno i podzemlje ispod gospodarskog pojasa pripadaju epikontinetskom pojasu - na temelju Konvencije o pravu mora taj se pojas moe odrediti kao iskljuivi gospodarskoi pojas do udaljenosti od 200 morskih milja od polazne crte od koje se mjeri irina teritorijalnog mora (znai da ovaj pojas obuhvaa i samo teritorijalno more). - ako proglasi ovaj pojas, obalna drava e se morati razgraniiti s dravom s kojom granii i na morskoj obali. - ako drave lee suelice i izmeu dvaju drava nema dovoljne irine mora da bi obje mogle protegnuti svoje gospodarske pojaseve Konvencija sadri pravila radi postizanja pravinog rjeenja - IGP se moe odrediti i za otoke, prema istim pravilima koja se primjenjuju i na druga kopnena podruja ( ali Konvencija eli izbjei da vrlo mali otoci imaju svoj IGP zato je dano malo nejasno pravilo : stijene na kojima nije mogu ljudski boravak ili samostalni gospodarski ivot nemaju pravo na IGP) - u gospodarskom pojasu drava ima najviu vlast u pogledu odreenih djelatnosti, ali nema suverenost (samo najviu vlast u pogledu odr. djelatnosti SUVERENA PRAVA odn. JURISDIKCIJU) - u gospodarskom pojasu drava ima SUVERENA PRAVA radi; 1. istraivanja i iskoritavanja pravo da zakonima uredi ribolov 2. ouvanja i gospodarenja ivim i neivim bogatstvima mora i podmorja 3. radi ekonomskih istraivanja i koritenja gospodarskog pojasa (proizvodnja energije, koritenje vode, struja i vjetrova) - drava ima JURISDIKCIJU 4. glede podizanja i upotrebe umjetnih otoka, naprava i ureaja 5. znanstvenog istraivanja i zatite morskog okolia - dunost je drave optimalno iskoritavanje ivih bogatstava u svom IGP - u okviru te obveze ona odreuje cjelokupni dopustiv ulov svih ivih bogatstava u svom IGP-u, koji smije sama izloviti, a ako ne moe, sporazumom uz naknadu moe drugim drava dati pristup viku dopustivog ulova - glede neivih prir. bogatstava NEMA ogravienja suverenih prava obalne drave UMJETNI OTOCI I NAPRAVE - umjetni otoci, ureaji i naprave su do enevske kodifikacije 1958. bili dio epikontinetskog pojasa, ali su Konvencijom o moru 1982. god. potpali pod IGP meutim ta 3 objekta nisu definirana - drava ima pravo podizanja i upotrebe umjetnih otoka, ureaja i naprava , ali postoji mogunost da i tree drave samostalno izgrauju i upotrebljavaju ureaje i naprave koji ne slue u gospodarske svrhe i ne ometaju ostvarivanje prava obalne drave, pri emu obalna drava zadrava svoju jurisdikciju carinski, zdrastveni, fiskalni, imigracijski propisi - oni nemaju vlastitog ter. mora, njihova prisutnost ne utjee na odreivanje granica pojaseva (nisu polazne toke) - radi sigurnosti plovidbe moe se zahtijevati uklanjanje svakog UREAJA i NAPRAVE (ali ne i umjetnog otoka) koji su naputeni i vie se ne koriste

52

- ti umjetni otoci, naprave i ureaji nemaju pravni poloaj otoka ali se oko njih mogu uspostaviti razne sigurnosne zone koje ne smiju prelaziti 500 metara od vanjskih rubova takvih otoka ili ureaja. - radi sigurnosti plovidbe i ouvanja morskog okolia moe se zahtijevati upotreba sigurnosnih i upozoravajuih oznaka oko takvih otoka, naprava i ureaja, a oni se ne smiju postavljati na podruja u kojima mogu ometati plovidbu poznatim meunarodnim plovnim putevima. - s obzirom na zatitu morskog okolia u IGP drava moe donijeti VLASTITE PROPISE koji su usklaeni s meunarodnim pravilima i omoguavaju njihovo izvravanje - pojedini dijelovi mogu biti proglaeni i posebno ugroenima glede zagaivanja s brodova na njih se mogu primjenjivati stroi meunarodni i dravni propisi - SVE drave imaju u tuem pojasu i neke slobode koje uivaju i na otvorenom moru, u onoj mjeri u kojoj nisu nespojive sa posebnim pravilima iz Konvencije o iskljuivom gospodarskom pojasu, pa tako u gospodarskom pojasu drugih drava, SVE (obalne i neobalne) drave imaju pravo 1. slobodne plovidbe 2. prelijetanja polaganja podmorskih kablova i cjevovoda 4. druge meunarodno dozvoljene upotrebe koje se tiu tih sloboda + druga pravila dokle god nisu nespojiva s Konvencijom (piratstvo, preavo pregleda, progona i dr. koja se odnose na OTVORENO MORE) - Pomorski zakonik RH- gospodarski pojas RH obuhvaa morske prostore od vanjske granice teritorijalnog mora u smjeru puine do njegove vanjske granice doputene opim pravilima mp-a ali gospodrski pojas nije proglaen stupanjem na snagu Pomorskog zakonika 1994. ve e Sabor donijeti odluku o njegovom proglaenju

3.

EPIKONTINETSKI POJAS
- poseban meunarodnopravni reim na podmorju. - taj se pojas kao institut u meunarodnom pravu razvio izmeu izmeu 1945 i 1958.

B-20

- tim se nazivom oznaava morsko dno i podzemlje koje se nastavlja na granicu TERITORIJALNOG mora - pojas obuhvaa samo morsko dno i podzemlje dijela otvorenog mora, odnosno iskljuivog gospodarskog pojasa na njemu drava ima suverena prava radi istraivanja i iskoritavanja njegovih prirodnih bogatstava - epikontinetski pojas se ne razgraniuje s ostalim prostorima vertikalnom plohom koja bi obuhvaala odnosnu povrinu mora zajedno s zranim stupom iznad nje i s njenim podzemljem - on OBUHVAA samo morsko dno i podzemlje dijela otvorenog mora, odnosno iskljuivog gospodarskog pojasa, a morska povrina i stup morske vode iznad njega ostaju u meunarodnopravnom smislu otvoreno more ili iskljuivi gospodarski pojas A) enevska konvencija o epikontinetskom pojasu 1958.god - obuhvaa morsko dno i podzemlje podmorskih dubina uz obalu, ali izvan teritorijalnog mora do crte gdje dubina iznosi 200 metara ili i preko te crte do onog mjesta gdje dubina vode jo doputa iskoritavanje prirodnih bogatstava tog prostora. B) Konvencija o pravu mora 1982. god - epikontinentalni pojas obuhvaa podmorje do udaljenosti od 200 morskih milja od crte od koje se mjeri irina TERITORIJALNOG mora a bez obzira na dubinu mora (to praktiki znai da je epikontinentski pojas u smislu podmorja ono to je iskljuivi gospodarski pojas u smislu mora). - a ako se prirodni podmorski produetak kopnenog podruja obalne drave protee i dalje od 200 milja i to se podruje naziva epikontinentalnim pojasom, sve do vanjskog ruba kontinentalne orubine. Za odreivanje tog ruba predviena je komplicirana formula ijom se primjenom ne smije prelaziti udaljenost od 350 milja od polazne crte ili udaljenosti od 100 milja od izobate od 2500 metara s time da svaka od drava odabire jednu od te dvije varijante ali mora traiti miljenje Meunar. komisije za granice EPK - nad epikontinentskim pojasom obalna drava vri suverena prava radi njegova istraivanja i iskoritavanja - prava obalne drave ne diraju u pravnu narav mora i zranog prostora koji se nalaze nad epikontinetskim pojasom - istraivanje i iskoritavanje prirodnih bogatstava pojasa ne smije na neopravdan nain ometati plovidbu i druga prava i slobode to se Konvencijoim o pravu mora priznaju drugim dravama u otvorenom i gospodarskkom pojasu - obalna drava ne moe zabraniti polaganja podvodnih kabela i cjevovoda u prostoru epikontinetskog pojasa ali moe odrediti pravac za polaganje istih - RAZGRANIENJE se rijeava sporazumom izmeu dviju susjednih drava a meunarodnim je tijelima ostavljena mogunost i drugaijeg razgranienja a u smislu iznalaenja i osiguravanja "pravinih rjeenja".

53

- razgranienje epikontinentskog pojasa dvaju susjednih drava koje lee na istoj obali ili suuelice odreuje se : Prema Konvenciji e epikontinetskom pojasu A) sporazumom tih drava B) a ako nema sporazuma; crtom sredine ili jednake udaljenosti, tj. crtom kojoj je svaka toka jednako udaljena od najbliih toka polaznih crta od kojih se mjeri irina teritorijalnog mora Prema Konvenciji o pravu mora : - sporazumom radi postizanja pravinog rjeenja (kao i za gospodarske pojaseve) - a ako se u odreenom roku ne postigne sporazum, odredbama o rjeavanju sporova. - ona ne priznaje crtu sredine - obalna drava zadrava neograniena suverena prava iskoritavanja epikontinenskog pojasa do 200 milja od polaznih crta od kojih se mjeri irina teritorijalnog mora, ali za iskoritavanje tih bogatstava izvan te udaljenosti od obale ona mora plaati ili davati doprinose u naravi ostalim dravama jer tada prelazi na podruje Zone koja je ope dobro ovjeanstva plaanja poinju nakon 5 g. iskoritavanja jednog rudnog leita u 6. godini bit e 1% vrijednosti ili opsega proizvodnje na tom leitu iznos se poveava za 1% svaku slijedeu godinu do 12.-te godine nakon ega ostaje 7% - od plaanja se oslobaa obalna drava koja pripada u skupinu zemalja u razvoju, ako je upravo ona uvoznik te rude koja se dobiva iz njezina epikontinetskog pojasa - obalna drava daje plaanja i davanja preko Meunarodne vlasti za morsko dno koja ih potom dijeli strankama Konvencije ne temelju kriterija o pravinoj podjeli - na epikontinentskom pojasu izvan 200 milja obalna drava moe uskratiti pristanak stranom projektu istraivanja koji ima izravno znaenje za istraivanje ili iskoritavanje prirodnih bogatstava jedino u onim podrujima u kojima sama obavlja ili e obavljati istraivake djelatnosti - prava obalne drave u vezi IGP ostvaruju se po pralvilima o EPK ako se odnosi na morsko dno OTVORENO MORE je svo ono more koje nije ukljueno u unutranje morske vode, teritorijalno more, arhipelake vode ili iskljuivi gospodarski pojas neke drave.

OTVORENO MORE

A-17

otvorenom moru pripada i zrani prostor iznad njega ali ne i morsko dno i podzemlje, ono je ili epikontinentalni pojas ili pripada Zoni. uvijek je bilo drava koje su htjele nekim morem vladati kao vlastitim
otvorena mora u smislu meunarodnog prava bila su i ona unutranja (sredozemna mora) ija obala pripada dvjema dravama ako su ta mora u prirodnoj plovnoj vezi s otvorenim morem (Baltiko, Crno, Beringovo more) zatvorena mora su bila samo ona sredozemna mora koja su odgovarala uvjetima to ih meunarodno pravo postavlja za zaljeve (Azovsko, Bijelo more) to je bilo ope pravilo ali se ugovorom moglo za tjesnace i unutranja mora drukije ugovoriti

NAELO SLOBODE MORA - danas - vrsto se ustalilo u meunarodnom obiajnom pravu - nijedna drava nije mogla odrati prema drugima svboje zahtjeve za vlau otvorenog mora - a irazvoju plovidbe je vie pogodovalo to naelo - u enevskoj kodifikaciji meunarodnog prava mora je proglaeno kao temeljno naelo - potvruje ga i Konvencija o pravu mora (iako ga prostorno ograniava oduzimajui od njega IGP te utvrujui da podmorje ispod njega nikad nije ni bilo res communis omnium) naelo ima : negativan element : nijedna drava nema pravo zahtijevati da bilo koji dio otvorenog mora podvrgne svojoj suverenosti (odsutnost bilo kakve individualne iskljuive vlasti na bilo kojem dijelu otvorenog mora; ALI to ne znai da na om NEMA pravnog poretka) pozitivan element : Konvencija izrijekom nabraja 6 sloboda 1. slobodu plovidbe, 2. ribolova, 3. polaganja podmorskih kabela i cjevovoda, 4. prelijetanja, 5. izgradnje umjetnih otoka i ureaja i 6. znanstvenog istraivanja.

54

-potvreno je i u Treoj konvenciji UN o pravu mora.

- pravo ona om ureeno je pravilima obiajnog prava Pravila meunarodnog prava koja ureuju odnose na otvorenom moru 4 temeljna pravila:

1.

ni jedna drava ne moe zaposjesti dijelove otvorenog mora - dakle, iskljuiva suverenost i vlast drava je ograniena na ranije spomenute dijelove i prostore blizu obale. - postavlja se pitanje umjetnih otoka

2.

ni jedna drava ne moe vriti vlast na otvorenom moru osim nad brodovima vlastite zastave i jo u nekim sluajevima koji su utvreni obiajnim pravom ili meunarodnim ugovorom. - otvoreno more nije res nullus, ono je prije res communis omnium, i zato svaka drava vri vlast nad brodovima koji viju njenu zastavu i osobama koje se nalaze na takvom brodu - svaki brod vije zastavu neke drave, ali samo jedne, te se na otvorenom moru mogu podvrgnuti samo jurisdikciji te drave (tzv teritorijalitet broda: brodovi su se smatrali kao dijelovi podruja iju zastavu viju- danas je ta fikcija naputena), ALI to se stanje mijenja kad brod uplovi u dio mora koji je pod suverenou neke druge drave tada je on vie-manje podvrgnut vlasti obalne drave prema tome nalazi li se u teritorijalnom moru ili unutranjim vodama, u luci, da li je u prolazu ili se zaustavio - svaka drava sama odreuje i uvjete pod kojima e odobravati brodovima pravo na pripadnost toj dravi kao i uvjete za upis u upisnik (registar) brodova na svome podruju - neke su drave postale tzv. drave jeftine zastave i one imaju liberalne uvjete za upis broda i blae fiskalne terete pa su za brodovlasnike rentabilinije i tee se primoravaju na odravanje reda na moru a i izbjegavaju raznim vrstama odgovornosti. - brod ne smije mijenjati zastavu za vrijeme putovanja - Konvencija o pravu mora zahtjeva da mora postojati bitna (stvarna) veza izmeu drave u kojoj se brod registrira i samog broda - svaka drava izdaje brodu isprave koje dokazuju pravo da vije njezinu zastavu. - drava treba djelotvorno vriti jurisdikciju i nadzor nad brodovima koji plove pod njezinom zastavom - sadraj bitne veze drave u kojoj se brod registrira&broda kompromisna, neprecizna definicija drava nadzire kompanije vlasnice broda, a njezini dravljani su odgovarajue zastupljeni u posadi, vlasnicima broda - pravilo da svaka drava ima vlast na otvorenom moru nad brodom koji vije njenu zastavu oituje se u tome da organi drave (ratni i dr) ne smiju zaustavljati brod koji ne vije njihovu zastavu NA OTVORENOM moru IZUZECI - Konvencija o pravu mora doputa da ratni brod neke drave zaustavi trgovaki brod druge drave samo ako ima razloga sumnjati : 1. da se brod bavi piratstvom, 2. da se brod bavi trgovinom robljem, 3. da je brod bez dravne pripadnosti 4. da je to brod koji vije stranu zastavu ili odbija istaknuti svoju je zapravo iste dravne pripadnosti kao i ratni brod. 5. da se bavi neovlatenim emitiranjem (radijskog ili Tv programa za iru javnost koje nije u skladu s pravilima mp-a) + izuzeci predvieni ugovorima brod koji neovlateno emitira moe biti zaustavljen samo od brodova koji pripadaju jednoj od ovih drava; 1. dravi njegove zastave 2. dravi u kojoj je registriran ureaj za emitiranje 3. dravi iji su dravljani osobe koje emitiraju 4. svakoj dravi u kojoj se emisije mogu primati 5. svakoj dravi u kojoj su takvim emitiranjem ometane doputene radio-veze - ali ni u tim sluajevima se ne mogu zaustavljati strani brodovi koji uivaju imunitet (to su ratni brodovi i brodovi u vlasnitvu drave ili oni koje drava koristi u javne netrgovake svrhe) - ukoliko postoji ozbiljna sumnja, prvo se pregledavaju isprave, za tim na sumnjivi brod prelazi asnik s pratnjom a moe se obaviti i pregled broda koji mora biti obziran - osim ratnog broda, brodove mogu zaustavljati i drugi ovlateni brodovi koji su u slubi svoje drave - zaustavljati mogu i zrakoplovi (vojni ili drugi) - AKO nestane sumnja ili se ustanovi da zaustavljeni brod nije nita uinio, treba mu nadoknaditi svu tetu ili gubitak PIRATSTVO

55

- od starine je poznato pravo broda da progoni piratstvo, da zaustavlja i kanjava piratske brodove i pirate bez obzira na njihovu pripadnost ili pripadnost broda. - moe se poiniti i u otvorenom moru, i na niijem podruju - piratstvo je, prema definiciji Konvencije; svaki nezakoniti in nasilja ili zadravanja, ili pljaka to ih u osobne svrhe izvre posada ili putnici privatnog broda ili zrakoplova a usmjeren na: -1. otvorenom moru protiv drugog broda ili zrakoplova, osoba ili dobara na njima -2. protiv osoba, dobara, broda ili zrakoplova koji ne potpadaju pod jurisdikciju nijedne drave. - piratstvom se smatra i svako dobrovoljno sudjelovanje u uporabi piratskog broda ili zrakoplova, kao i poticanje i omoguavanje piratstva - djela piratstva se mogu poiniti i pomou ratnog broda ili zrakoplova ako takvim zavlada pobunjena posada - motiv piratstva su osobne svrhe, a to mogu biti i mrnja, osveta (ne samo porobljavanje) ime se blii pojmu terorizma a radi sprjeavanja teroristikih ina na moru zakljuena je Konvencija o zabrani protupravnih ina na moru 1988. god. - pravila o piratstvu su izuzetak od pravila o podjeli nadlenosti na otvorenom moru, prema kojima svaka drava vri vlast samo nad brodovima svoje zastave - nain kanjavanja preputen je propisima svake pojedine drave ali svakom okrivljeniku se mora dati prilika da se brani i da mu sudi redoviti zakoniti sud TRGOVINA ROBLJEM - Konvencijama o trgovini robljem predvieno je pravo nadzora ratnim brodovima i nad brodovima tue zastave (izuzeti oni koji imaju imunitet strani ratni, u dravnom vlasnitvu, za vladinu netrgovaku slubu) - Konvencija o pravu mora obvezuje svaku dravu da poduzme djelotvorne mjere za kanjavanje i spreavanje prijevoza robova na brodovima njezine zastave - rob koji pribjegne na brod bilo koje drave postaje slobodan ipso facto - u nekim okolnostima moe doi i do sukoba nadlenosti dviju drava - to se dogaa kada se na otvorenom moru sudare brodovi razliitih zastava drava pripadnosti oteenoga broda ima jai interes da se kazni poinitelj, ali Konvencija o pravu mora odreuje da se u tom sluaju kazneni ili disciplinski postupak za odgovorne osobe moe provesti samo pred organima drave zastave ili drave iji su oni dravljani PRAVO PROGONA - izuzetak od pravila o ISKLJUIVOJ SUDBENOSTI DRAVE ZASTAVE - stoji se u tome da organi drave mogu nastaviti progon broda i na otvorenom moru ako je on zapoeo u unutranjim morskim vodama, teritorijalnom moru, arhipelakim vodama ili vanjskom pojasu te drave a brod je umakao na otvoreno more, uvjet je da je progon bio neprekinut - PRAVO PROGONA PRESTAJE KAD BROD UPLOVI U TERITORIJALNO MORE VLASTITE ILI NEKE TREE DRAVE - ako se progon poduzima u u IGP ili moru nad EPK pojasom, to moe biti samo zbog povrede prava i propisa koji po mp spadaju u nadlenost obalne drave u tim pojasevima! - PRAVO PROGONA imaju samo ratni brodovi ili vojni zrakoplovi ili drugi brodovi i zrakoplovi u javnoj slubi, posebno za to ovlateni - pravo progona prestaje tek kada brod uplovi u teritorijalno more vlastite ili neke tree drave - sloboda mora znatno je ograniena za vrijeme rata, ak i za brodove pod zastavom neutralne drave

3.

Ni jedna drava ne smije drugima prijeiti upotrebu otvorenog mora za plovidbu, prelijetanje, polaganje podmorskih kabela i cjevovoda, izgradnju umjetnih otoka i drugih ureaja, znanstveno istraivanje. - svaka drava duna je za svoje brodove poduzeti mjere za ostvarivanje sigurnosti na moru (konstrukcija i oprema brodova, sastav i osposobljenost posade, upotreba signala i odravanja veza)
- enevska Konvencija o otvorenom moru 1958.g obvezuje drave da: - donesu pravila o sprjeavanju zagaenja mora: - naftom s brodova - potapanjem radioaktivnih otpadaka - iskoritavanjem, istraivanjem podmorja

- Konvencija o pravu mora 1982.g. sadri poseban dio o zatiti i ouvanju morskog okolia (detaljno ureuje obveze drava glede raznovrsnih izvora zagaivanja u Zoni, izvora na kopnu, morskom dnu, putem zraka)

56

- ovisno o dotinom pojasu mora, nadzor i odgovornost pripada razliitim organima (podmorje drava, Zona Meunar. vlast za morsko dno); spreavanje zagaivanja s brodova zadaa je drave zastave, ali nadzor provodi i drava kojoj pripada zagaeni pojas, te drava ija je luka u koju je brod uplovio nakon zagaivanja - iako je KOPM detaljna, ne ureuje sve probleme, pa meunar. zajednica zakljuuje i posebne ugovore o zatiti od pojedinih djelatnostu, izvora zagaivanja i mora - odreuje da je svaka drava, za brodove koji viju njenu zastavu duna : - poduzeti mjere za ostvarivanje sigurnosti na moru - tititi i uvati morski okoli - upotrebljavati otvoreno more iskljuivo u miroljubive svrhe - Ugovor o zabrani nuklearnih pokusa u atmosferi, u svemiru i pod vodom, 1963.g Moskva - zabranjuje izvoenje nuklearnih pokusa na otvorenom moru MORSKI TJESNACI B-22

- sloboda plovidbe na otvorenom moru bila bi znatno ograniena kada brodovi ne bi mogli slobodno prolaziti kroz tjesnace koji spajaju pojedine dijelove mora. - tjesnac je u zemljopisnom smislu relativno uzak prostor koji spaja 2 vee povrine mora prirodni morski tjesnac (uzgraeni tjesnac se naziva kanalom) - tjesnaci koji zbog uskoe pripadaju TERITORIJALNOM moru jedne ili vie obalnih drava su poseban problem u takvim sluajevima vrijedilo je pravilo meunarodnog obiajnog prava prema kojem SVI brodovi (i ratni) imaju pravo nekodljivog prolaska kroz tjesnace koji slue meunarodnoj plovidbi - obalna drava nije imala pravo zahtijevati da je za prolazak potrebno njezino odobrenje, niti je takav prolazak mogla obustaviti - proirenjem teritorijalnog mora na 12 morskih milja vode mnogih tjesnaca su potpale pod suverenost obalnih drava - zbog toga su pomorske velesile uvjetovale pristanak na proirenej teritorijalnog mora na 12 morskih milja uvoenjem liberalnijeg reima prolaska brodova kroz tjesnace no to je reim nekodljivog prolaska - tako je za plovidbu kroz tjesnace ureen reim tzv. tranzitnog prolaska taj se reim primjenjuje na tjesnace koji slue meunarodnoj plovidbi izmeu jednog dijela otvorenog mora i iskljuivog gospodarskog pojasa ili obrnuto
A) prema enevskoj konvenciji o pravu mora tjesnaci se mogu podijeliti na: - one koji se koriste za meunarodnu plovidbu - one koje se ne koriste za meunarodnu plovidbu - ... pri emu se javlja sukob interesa izmeu obalnih drava koje lee u tjesnacu i interesa ostalih, posebno pomorskih velesila

- RAZLIKE izmeu nekodljivog prolaska i tranzitnog prolaska: nekodljivi se odnose samo na brodove a tranzitni i na zrakoplove nekodljivi trae da podmornica plovo po povrini i vije zastavu, tranzitni ne kod nekodljivog prolaska obalna drava moe poduzimati mjere potrebne radi sprjeavanja prolaska koji nije nekodljiv, a kod tranzitnog ne moe nastranom brodu u nekodljivom prolasku obala moe vriti kaznenu ili graansku sudbenost, a kod tranzitnog ne moe kod tranzitnog drave koje se koriste tjesnacima i drave u tjesnacu dune su suraivati u postavljanju i odravanju potrebnih objekata sigurnosti plovidbe ovlatenja drave da svojim zakonima i propisima ureuje nekodljiv prolazak ira su od ovlatenja da ureuje tranzitni prolazak reim nekodljivog prolaza ostaje na snazi za neke vrste tjesnaca: (koji nisu od najvee vanosti za meunar. plovidbu)

1. 2.

za tjesnace izmeu kopna i otoka jedne drave u sluajevima u kojima je mogue ploviti kroz otvoreno more kroz iskljuivi gospodarski pojas vodama koje se od otoka proteu prema puini

ili

tjesnace koji povezuju teritorijalno more jedne drave s dijelom otvorenog mora ili iskljuivim gospodarskim pojasom druge drave - IPAK, ni tu se NEKODLJIVI PROLAZAK U TJESNACIMA NE SMIJE OBUSTAVITI! Prema Konvenciji UN-a o pravu mora, tjesnaci se mogu podijeliti (samo sistematizacija autora skripte):

57

1. tjesnace u kojima postoji PRAVO NEKODLJIVOG PROLASKA - primjenjuju se odredbe o nekodljivom prolasku kroz teritorijalno more uz 1 IZUZETAK nekodljiv prolazak tjesnacima ne smije se obustaviti (v. gore za kopno&otoke i povezano s ter. morem) 2. tjesnace u kojima postoji PRAVO TRANZITNOG PROLASKA uglavnom svi 3. tjesnace u ARHIPELAKIM VODAMA- tzv PRAVO ARHIPELAKOG PROLAZA arhipelake vode 4. IRI TJESNACI u kojima postoji plovni put otvorenim morem ili gospodarskim pojasom pogodnim za plovidbu (tako da se ne mora ploviti teritorijalnim morem) - Otranska vrata ulaz u Jadransko more SLOBODAN PROLAZ (primjenjuju se ope odredbe koje inae vrijede u tim pojasevima za prolaz) - *prvo posebno pravilo prema KOPM 5. tjesnace u kojima je reim plovidbe ureen posebnim UGOVORIMA ili MEUNARODNIM KONVENCIJAMA koje su odavno na snazi posebno za te tjesnace pa se za niih onda primjenjuju pravila o PROLAZU PREMA TIM KONVENCIJAMA I UGOVORIMA - *drugo posebno praviloprema KOPM BOSPOR I DARDANELI - mirovni ugovor iz Lausanne od 1923.g.
-odreuje da su tjesnaci Bospor i Dardaneli otvoreni za prolazak trgovakih i ratnih brodova ali ni jedna drava koja nema obale na Crnom moru ne smije imati u tom moru mornaricu jau od najjae mornarice neke od crnomorskih drava - ako je Turska u ratu moe zabraniti prolazak neprijateljskih trgovakih brodova - prolazak neutralnih ratnih i trgovakih brodova ostaje slobodan ali Turska im pravo pregleda trgovakih brodova - Komisija za tjesnace - sjedite Carigrad

- Konvencija iz Montreuxa 1936. god - Turska ima vea prava nego dotad - prava dotadanje Komisije za tjesnace prenesena na tursku vladu koja u doba rata odreuje reim plovidbe. - ugovor ograniava prolazak stranih ratnih brodova - prolazak trgovakih brodova potpuno je slobodan u doba mira i u doba rata dok je Turska neutralna - ako je Turska u ratu brodovi pod zastavom njom zaraenih strana nemaju pravo na prolazak, a ostali brodovi smiju ploviti samo danju i to putem koji naznae turske vlasti - ova konvencija je jo uvijek na snazi - isto vrijedi i kad se Turska smatra ugrenom od rata ali to mora objaviti drugim dravama koje se mogu aliti LN ako Vijee LN smatra da te mjere nisu opravdane, moe ih opozvati - Gibraltar i Magellanov tjesnac su plovni put izmeu otvorenih mora i otvoreni su po pravilima meunarodnog prava a to znai da u njima vlada reim tranzitnog prolaska.

obalne drave mogu urediti drukiji reim za tjesnace na kojima su njihove obale, ALI te odredbe ne smiju za bilo koju dravu biti nepovoljnije od reima koji bi se primjenjivao po KOPM!

4.

Pripadnici svih drava imaju pravo sluiti se otvorenim morem i iskoritavati njegova prirodna bogatstva - to pravo nije vezano iskljuivo uz obalne drave. - Mirovni ugovor u Versaillesu - Barcelonska izjava o priznanju prava na zastavu dravama koje nemaju morsku obalu , 1921. god. - da bi neobalna drava mogla ostvarivati pravo na plovidbu morem i sva druga prava na moru koja drava jami suvremeno meunarodno pravo, ona ima potrebu da osobe njenog dravljanstva, njezina roba i njezina prijevozna sredstva mogu stii do mora. - Konvencijom o pravu mora priznaje se NEOBALNIM DRAVAMA pristup moru te sloboda tranzita preko podruja drava koje se nalaze izmeu neobalne drave i mora tranzitne drave - ona je prva izrijekom to priznala kao p r a v o - promet u tranzitu osloboen je svake carine, taksi ili drugih pristojbi osim naknada za usluge uinjene u vezi s takvim prometom. - brodovima neobalnih drava jami se u morskim lukama jednaki postupak kao i svim drugim brodovima - neobalne drave zakljuuju dvostrane, subregionalne i regionalne sporazume. - Konvencija o tranzitnoj trgovini zemalja bez morske obale, New York, 1965. - Sloboda otvorenog mora obuhvaa i slobodu polaganja kabela za sve drave, to je uneseno i enevsku konvenciju o otvorenom moru i u Konvenciju o pravu mora. Obalna drava ne moe ometati njihovo polaganje ili odravanje ni u onim dijelovima mora u kojima ima poseban interes, oteenje ili prekidanje kabela je kanjivo (osim ako je za obranu ivota ili broda) - Sloboda mora obuhvaa i slobodu ribolova i drugih vrsta iskoritavanja prirodnih bogatstava samog stupa otvorenog mora. Takoer postoji i Konvencija o ribolovu i ouvanju biolokih bogatstava otvorenog mora. Drave iji se dravljani bave ribolovom na odreenom dijelu otvorenog mora moraju poduzeti mjere za ouvanje.

58

- danas je malo manje znaajna jer drave uglavnom love ribu u podrujima svojih IGP - ako ne doe do sporazuma oko nekih mjera zatite, pitanje se iznosi pred posebnu komisiju koju imenujuzainteresirane drave sporazumno

ZONA MEUNARODNOG PODMORJA - ZONA

A-17

- napredak znanosti i tehnike omoguio je iskoritavanje morskog dna i podmorja u mnogo veem i razvijenijem stupnju nego to je to bio sluaj 1958. pri postavljanju enevskih konvencija - zbog toga se poelo raspravljati o pravnom poloaju morskog dna i podzemlja dubokog mora pa je predloeno da dobra tog prostora budu ope dobro ovjeanstva podvrgnuto posebnom reimu 1970.g. usvojena je Deklaracija o naelima kojim se ureuje morsko dno i podzemlje izvan granica nacionalne jurisdikcije. - taj dio podmorja (Zona) i prirodna bogatstva tog prostora proglaavaju se opim dobrom ovjeanstva glede kojih su u samoj Deklaraciji postavljena neka naela:

1. 2. 3. 4.

zonu ne mogu prisvojiti drave, pravne ili fizike osobe, istraivanje i eksploatiranje zone obavlja se u interesu itavog ovjeanstva, bez obzira na zemljopisni poloaj drava, vodei naroito brigu o interesima i potrebama zemalja u razvoju iskoritavanje je mogue iskljuivo u miroljubive svrhe, drave moraju suraivati radi zatite zone i ouvanja morskog okolia u Zoni

- razvijene zemlje su htjele vie slobode i sa,ostalnosti za sebe i svoja poduzea a zemlje u razvoju su htjele zajedniko angairanje svih zemalja u svim etapama istraivanja i iskoritavanja Zone - zbog razliitih stavova drava prema odredbama Deklaracije sporazumom je osnovana Meunarodna vlast za morsko dno - sam sustav iskoritavanja trebao bi funkcionirati ovako: zainteresirani istraiva (drave, dravna poduzea, fizike ili pravne osobe) podnosi zahtjev za istraivanjem odreene povrine zone koju su ve istraili, a koja je dovoljno velika i komercijalno vrijedna da omoguava dva rudarska radilita. - Meunarodna Vlast za morsko dno odobrava podnositelju zahtjeva istraivanje polovice dogovorene zone i s njim zakljuuje ugovor - drugu polovicu zadrava da bi je kasnije iskoritavalo njeno Poduzee ili ona zajedno sa zemljama u razvoju. - osnovne obveze istraivaa su financijska davanja i prijenos tehnologije upotrijebljavane za istraivanje podmorskih minerala PODUZEU VLASTI - Glavni organi vlasti su; 1. Skuptina - vrhovni organ kojeg ine sve lanice Konvencije 2. Vijee izvrni organ ine ga 36 lanova koje bira skuptina na rok od 4 godine iz odreenog kruga zemalja 3. Tajnitvo ine ga glavni tajnik i osoblje 4. Poduzee organ koji izravno ostvaruje djelatnost u Zoni te transport, preradu i marketing ruda dobivenih iz Zone DJELATNOST u zoni vre: b) sama Vlast preko Poduzea c) Vlast u suradnji s dravama - su pristale na taj reim u interesu poetka iskoritavanja Zone - razvijenije zemlje, posebno SAD izrazile su protivljenje sustavu istraivanja i iskoritavanja kakav je postojao - zato su zemlje u razvoju pristale da se dravama i kompanijama koje su ve uloile odreena financijska sredstva u Zonu zajami pravo nastavka istraivanja i iskoritavanja istraenih prostora kada Konvencija stupi na snagu. - to je omogueno pomou registriranih tzv. pionirskih investitora, a to su drave i kompanije koje su u istraivanje podmorja investirale barem 30 milijuna amerikih dolara, a od uloenih sredstava ne manje od 10% trebalo je biti uloeno u istraivanje podruja za koje se trailo da se prizna status pionirskog investitora. - da bi drava mogla biti registrirana kao pionirski investitor morala je biti potpisnica Konvencije o pravu mora. - investitore registrira Pripremna komisija za Meunarodnu vlast za morsko dno i Meunarodni sud za pravo mora - registrirali su se; Indija, Francuska, Japan, Kina, Repubika Koreja

59

- 60-ih se godina mislio da e meunarodno trite trebati rude koje se u manganskim grumenvovima nalaze na morskom dnu ( mangan, eljezo, nikal, bakar, kobalt), a da je iskoritavanje na morskom dnu jeftinije nego njihovo kopanje u rudnicima na kopnu. - pokazalo se da kopneni izvori nisu ugroeni i interes za Zonu je opao - danas prevladava opa nezainteresiranost za iskoritavanje Zone te se eli reim Zone urediti jednim sporazumom; Sporazum o primjeni XI dijela Konvencije UN o pravu mora. - Sporazum bi se trebao primijeniti zajedno s XI dijelom Konvencije, tj pravilima o Zoni, kao 1 jedinstveni dokument ali Sporazum nikad nije stupio na snagu do dana stupanja na snagu Konvencije , tj 1994. godine - ZNAAJKA NOVE KODIFIKACIJE PRAVA MORA unoenje u Konvencije o moru pravila za mirno rjeavanje sporova na moru - prua strankama izbor bilo kojeg sredstva mirnog rjeavanja sporova o kojem se sporazume, ako sporazum izostane preporua pregovore, mirenje, ili pak omoguuje bilo kojoj stranci spora da spor iznese pred jedno meunarodno sudsko tijelo: 1. Meunarodni sud za pravo mora 2. Meunarodni sud u Haagu 3. posebne arbitrane sudove (za ribolov, zatitu i ouvanje okolia, znanstveno istraivanje mora, plovidbu, zagaivanje s brodova i zagaivanje potapanjem)) - ODLUKA suda je KONANA

. 29 .

MEUNARODNI PROKOPI - KANALI

- naelno su drave slobodne da na svom podruju grade umjetne vodene puteve koji skrauju plovidbene rute izmeu dva mora i udaljenih dijelova svijeta. - takve su prokope gradila Grka (Korintski) i Njemaka (Kielski) i oni su potpadali pod iskljuivu vlast drave kroz ije su podruje prolazili. To stanje i danas vrijedi za Korintski prokop dok je status Kielskog prokopa dvojben. - ako je prokop jako vaan za prometni put i za njegovu je izgradnju i postojanje zainteresiran vei broj drava moe se meunarodnim ugovorom odrediti poseban pravni poloaj za prokop - takve su prilike dovele do izgradnje i pravnog ureenja dvaju najvanijih umjetnih puteva - Panamskog i Sueskog kanala u oba sluaja se gradio kroz podruje nerazvijenijih drava i bez znanja i kapitala za njegovu izgradnju zato su ga gradile razvijene drave - meunarodnim se sporazumom moe i sprijeiti da se neka drava poslui pravom na izgradnju kanala (Tajland se obvezaoda Singapur nr izgubi na vanosti) - SLOBODA PROLASKA nekim PROKOPOM temelji se na UGOVORNIM OBVEZAMA za svaki prokop posebno, ali nije iskljueno da e se razviti pravila o tome - Konvencija o pravu mora iz 1982. obvezala je tranzitne drave da dravama bez morske obale dopuste tranzit prema moru preko svog podruja. - Reim svakog prokopa je zasebno ureen:

- SUESKI KANAL
- povezuje Sredozemno more sa Sueskim zaljevom kao dijelom Crvenoga mora - izgraen je kroz Egipat kada je 1866.g. strano poduzee dobilo koncesiju za izgradnju. - Egipat je u doba zapoinjanja i dovrenja njegove izgradnje bio turska pokrajina, ali je uivao veliku samostalnost kasnije je Egipat pao pod okupaciju i utjecaj VB, ostajui formalno pod vlau turskog sultana, dobivajui sve vie znaaj drave - koncesija za gradnju je dana na 99 godina od otvaranja prokopa francuskoj Compagnie universelle du canal maritime de Suez a nakon toga bi kanal zajedno s ureajima uz naknadu pripao egipatskoj vladi. - koncesija je dobivena fermanima (dekretima) egipatskog kediva i Konvencijom zakljuenom izmeu Egipta i Drutva Sueskog kanala - kanal je trebao biti otvoren za sve brodove bez obzira na zastavu a takse nisu smjele premaiti dogovoreni najvii iznos. - OTVREN za PROMET 1869. god nakon 99 godina koncesija prestaje i prokop pripada egipatskoj vladi, uz plaanje naknade - 1875. VB je kupila 44% dionica od egipatskog vladara, a utjecaj joj se pojaao kada je 1883. okupirala Egipat- ime su sva prava sultana prela na VB - 1888.g. Carigradska konvencija (Konvencija o slobodnoj upotrebi Sueskog kanala) - izmeu VB, panjolske, Italije, Nizozemske, Austro-Ugarske, Rusije i Turske

60

- kanal je internacionaliziran i neutraliziran: - slobodan i otvoren plovidbi za sve trgovake i ratne brodove svih zastava u doba rata i mira - Sueski prokop kao i prilazne luke i more u krugu od 3 milje oko tih luka ostaju otvoreni ak i za ratne brodove zaraenih drava, oni se ne smiju u prokopu zadravati due nego to je potrebno za prolazak, - u krajnjim lukama najvie 24 sata. - drave stranke Konvencije obvezuju se da nee izvriti nikakav in neprijateljstva ili drugi in koji bi prijeio slobodnu plovidbu prokopom - u vrijeme rata ne smiju se u prokopu ni u njegovim prilaznim lukama ukrcati ete, streljivo, ratni materijal (izuzetak u sluaju smetnje u prokopu, ete moraju biti raspodijeljene u skupine od najvie od 1000 ljudi) - politika i vojna prisutnost VB u Egiptu i pojasu Sueskog kanala bila je predmet sve jaeg narodnog otpora, pa su se egipatske vlasti trudile to zavriti - 1922. god VB je proglasila prestanak protektorata nad Egiptom, ali je zadrala pravo da titi sigurnost prometnih puteva svojeg carstva Ugovorom iz 1936. g VB je ovlatena da u susjedstvu prokopa dri svoje ete zajedno s egipatskim sa zadatkom da slue obrani prokopa; to je trebalo trajati dok egipatska vojska ne bi bila jaka da sama brani slobodu - u ugovoru iz 1954.g. VB se povukla iz Egipta, a Egipat i VB su priznale da prokop, iako sastavni dio Egipta, ima veliku meunarodnu gospodarsku, prometnu i strateku vanost. Do tog doba je kanalom upravljalo Drutvo Sueskog kanala i ubiralo takse brodovima u prolazu. - 1956.g. egipatska je vlada proglasila nacionalizaciju i u svoje ruke preuzela upravu prokopa i pilotau - u sporu koji su Francuska, SAD i VB iznijele pred vijee sigurnosti UN-a, Vijee sigurnosti donijelo je zakljuak kojim se za budunost ureuju naela o reimu tih prokopa, a stranke se upuuju da u izravnim pregovorima izrade sporazum na temelju tih naela; 1. sloboda plovidbe kroz prokop bez ikakve izravne ili prikrivene diskriminacije 2. potivanje egipatske suverenosti 3. odvajanje uprave prokopa od politike bilo koje zemlje 4. utvrivanje taksa za plovidbu kroz prokop sporazumomo izmeu Egipta i korisnika prokopa 5. odvajanje jednog dijela prihoda za odravanje i dalje poboljanje prokopa 6. nerijeena pitanja izmeu Egipta i Drtva za upravljanje Sueskim kanalom trebaju biti rijeena arbitraom - 1957. god. Egipat je u UN dao izjavu (jednostrani akt) po kojoj e se pridravati odredbi i duha Carigradske konvencije te prava i odredbi koje iz nje proizlaze;

1. 2. 3.
4. 5.

Egipat e osigurati neprekinutu mogunost slobodnog prolasaka prokopom za brodove svih zastava u granicama propisanim Carigradskom konvencijom pazit e da prokop bude odravan i moderniziran prema potrebama suvremene plovidbe takse za prolazak brodova odrat e se na visini odreenoj 1936. god, a eventualne sporove treba rjeavati arbitraom arbitraom e se rjeavati sporovi o promjeni egipatskih propisa o plovidbi prokopom kao i o svakoj albi na diskriminaciju 5% od bruto prihoda pripada egipatskoj vladi, 25% fondu za odravanje i modernizaciju

- Egipat je i prije i poslije tog ureenja poduzimao posebne mjere s obzirom na brodove za koje se sumnjalo da prevoze robu iz Izraela ili u Izrael, prijeio je takvim brodovima prolazak kroz prokop - rezolucijom vijea sigurnosti 1951. Egipat je pozvan da prestane spreavati prolazak trgovakih brodaova i robe kroz prokop i da odustane od uplitanja u povidbu, meutim Egipat je nastavio sa dotadanjom praksom - zbog brojnih mina i potopljenih brodova iz izraelsko-egipatskih ratova, kanal je bio zatvoren od 1967. do 1975.g kada je oien, produbljen i ponovno otvoren. - 1979. god je zakljuen Ugovor o miru izmeu Egipta i Izraela u Washingtonu, na temelju kojeg svi brodovi koji plove u Izrael ili iz Izraela, kao i izraelski brodovi uivaju pravo slobodnog prolaska kroz Sueski prokop i kroz more kojim se prilazi prokopu Egipat se obvezuje da e se Carigradska konvencija primjenjivati na SVE brodove bez ikakve diskriminacije

PANAMSKI KANAL
- 1850. god se ve planirao prokop koji bi spajao Tihi i Atlantski ocean (Clayton-Bulwerov sporazum), a iao bi kroz podruje Nikaragve - 1901. god. tzv. Drugi Hay Pauncefotov ugovor VB prepute utjecaj nad prokopom SAD-u

61

- 1903. god. SAD sklapa ugovor o koncesiji za izgradnju kanala s Kolumbijom, uz ustupanje velikih prava SAD- u, ali kolumbijski parlament odbija ratifikaciju - 1903. Panama je proglasila nezavisnost i samostalnost uz podrku SAD-a, nakon ega slijedi sklapanje ugovora s SAD-om - 1903. god UGOVOR Paname i SAD-a 1. republika Panama zauvijek ustupa SAD upotrebu i kontrolu zemljita i podvodnog zemljita irokog 10 milja i svih drugih zemljita koja mogu biti potrebna i korisna za navedeni pothvat, u svrhe izgradnje, odravanja i upoterebe kanala 2. republika Panama ustupa SAD i sva prava i ovlasti, nadlenost unutar spomenute zone, i to uz potpuno iskljuenje vrenja tih prava od strane Paname - za odtetu prava koja je ustupila, Panama je dobila 10 milijuna dolara kod ratifikacije ugovora i 250 000 dolara godinje poevi od 9. godine nakon ratifikacije - prokop i ulaz u prokop (tri milje od srednje crte niske vode) NEUTRALIZIRANI su u smislu ugovora i otvoreni za ratne i trgovake brodove SVIH DRAVA bez diskriminacije po zastavi i tarifi - puanstvo, politike stranke i vlada Paname su bili nezadovoljni pravnim odnosima glede Panamskog prokopa i povlatenim poloajem SAD-a pritisak javnog mijenja je zahtijevao izmjenu ugovora - novo ureenje kanala se temelji na dva ugovora izmeu Paname i SAD iz 1977.g. 1. UGOVOR O PANAMSKOM PROKOPU 2. UGOVOR O TRAJNOJ NEUTRALIZACIJI I O UPRAVLJANJU PANAMSKIM PROKOPOM - Od tada SAD vie ne upravljaju podrujem kanala (u irini od 10 milja) nad kojm je izriito priznata suverenost Paname, SAD zadrava samo pravo upravljanja i odravanja kanala i njegove opreme te osigurava redoviti tranzitni prolazak do 31.12.1999.g. kada kanal prelazi u Panamske ruke, a do tada Panama dobiva samo dio od tranzitnih taksi. - Panama e jamiti neutralizaciju prokopa i u vrijeme rata i mira prokop e biti siguran i otvoren za miroljubivi prolazak brodova (i ratnih, koji se ne smiju pregledavati) SVIH drava bez diskriminacije - prokop nee biti otvoren jedino za brodove drava s kojima bi Panama ili SAD bile u ratu - za prolazak SVI brodovi plaaju naknadu KIELSKI PROKOP - od putanja u pogon 1895.g pa do sklapanja mirovnog ugovora s Njemakom nakon I sv. rata 1919.g. kanal je bio unutranji plovni put, ( od Baltikog u Sjeverno more) - 1919. on postaje meunarodnim plovnim putem te Njemaka vie nema pravo zabrane ili kontrole plovidbe stranih brodova za kojeg vrijedi posebni pravni status: a) otvoren je za plovidbu ratnih i trgovakih brodova SVIH zemalja, OSIM onih s kojima je Njemaka u ratu b) Njemaka je mogla samo ubirati takse radi odravanja plovnost i popravaka kanala KORINTSKI PROKOP - nalazi se na teritoriju Grke i spaja Egejsko i Jonsko more. - plovidba nije meunarodno regulirana, a Grka doputa prolaz SVIM brodovima.

. 30.

ZRANI PROSTOR

A-18

- rjeenje pravnih odnosa u zranom prostoru je u uskoj vezi sa stvarnim mogunostima raspolaganja tim prostorom i djelovanja u njemu - pitanje zranog prostora se postavilo tek kada se ovjek mogao dii u zrak, a postalo je vano kad se zrani prostor poeo upotrebljavati kao prometni put i poeo sluiti za beine veze (radiotelegrafija) i ono se odnosilo najprije na njegovu upotrebu i za miroljubive i za ratne svrhe - postavilo se pitanje tko se i na koji nain moe sluiti zranim prostorom i moe li upotrebu zranog prostora netko i kako ograniiti - stoji usporedba zranog prostora s morem i jedni, su zagovarali naelo slobode prometa zrakom, dok su drugi ograniavali tu slobodu pravom samoodranja drave nad ijim podrujem se zrani prostor zrani prostor nalazi kompromisno miljenje htjelo je zrani prostor podijeliti na 2 pojasa, analogno podjeli mora na obalno i otvoreno - Institut za meunarodno pravo je 1911.g jo. smatrao da je meunarodni zrani promet SLOBODAN, OSIM prava drava koje lee pod nekim zranim prostorom da poduzmu mjere zatite vlastite sigurnosti i sigurnosti osoba i imovine. Bilo je i miljenja da je zrani prostor jedinstven i nedjeljiv, a bilo je i onih koja su traila podjelu jednako kao i dravnog teritorija.

prvi meunarodni dvostrani ugovor o tom pitanju: - francusko-njemaki sporazum iz 1913.g. koji je prihvatio naelo suverenosti drave u zranom prostoru iznad njezinog teritorija.

62

- to naelo je pobijedilo i u: prvom mnogostranom ugovoru nakon neuspjele Konferencije o zrakoplovstvu iz 1910.god., Pariz - Parika konvencija 1919. - dravnom je podruju (skupa s podrujem kolonija) pripao ZRANI PROSTOR ukljuujui i zrani prostor iznad teritorijalnog mora naelo suverenosti - priznaje se pravo nekodljivog prolaska zranim prostorom drugih drava samo dravama potpisnicama pod uvjetima odreenim Konvencijom.

u Chicagu je 1944.g. odrana diplomatska konferencija s namjerom revizije dotadanjih pravila te da se na polju zrakoplovstva oivotvore ideje izloene u Atlantskoj povelji 1941. god o ekonomskom razvoju utemeljenom na slobodnom prometu u svjetskim okvirima osobito je SAD (koji nije ratificirao Pariku konvenciju) elio da se na toj konferenciji prihvati potpuna SLOBODA ZRANE PLOVIDBE, kako bi dolo do otvorene konkurencije - tako je doneena:

1944. Konvencija o civilnom zrakoplovstvu - ikaka konvencija

stupila na snagu 1947. god ostaje na polaznoj toki Parike konvencije priznaje potpunu i iskljuivu suverenost svake drave nad prostorom koji se protee iznad njezinog kopnenog dijela i teritorijalnog mora (ukljuujui i kolonijalna, mandatska podruja) ne priznaje naelno pravo nekodljivog prolaza i suava mogunosti preleta bez prethodnog odobrenja samo na avione koji ne obavljaju letove u redovnim linijama LINIJSKOM PROMETU , nego na zrakoplove u arteru IZVANREDNOM PROMETU za obavljanje redovitog meunarodnog prometa je potrebno posebno odobrenje dotine drave, tj odgovarajui dvostrani ili mnogostrani sporazum drava moe odrediti zrane putove (rute, koridore) i svoj meunarodne (tzv. carinske) zrane luke drava moe zahtijevati slijetanje stranog zrakoplova, moe odrediti zabranjene zone, iz vojnih ili sigurnosnih razloga, moe privremeno zabraniti ili ograniiti prelijetanje svoga prostora, bez diskriminacije svakoj dravi je ostavljeno iskljuivo pravo kabotae (prijevoz izmeu mjesta u istoj dravi - a tada je to bilo vano jer se kabotaom smatrao i promet s kolonijama) pravila koja se tiu navedenih pitanja ujednauju se pogotovo djelovanjem Meunarodne organizacije za civilno zrakoplovstvo, koja je osnovana Konvencijom i oni moraju imati dravnu pripadnost i da to na njima mora biti oznaeno podjela zrakoplova na CIVILNE (na koje se Konvencija odnosi) i DRAVNE (vojni, policijski, carinski) za ije je prelijetanje i slijetanje potrebno posebno odobrenje Konvencija sama ne daje definiciju pojma zrakoplov, ali je to uinjeno u Prilogu 6 Konvencije kao "svaka naprava koja se moe odravati u atmosferi zahvaljujui zranom potisku razliitom od zranog potiska na zemljinoj povrini.", dok je avion "zrakoplov na motorni pogon tei od zraka i koji se u zraku zadrava zahvaljujui aerodinamikom potisku na povrine koji j epoloaj stalan u odnosu prema danim uvjetima leta". budui da meunarodno pravo ne sadri ope pravilo koje bi obvezivalo drave da TRPE prelet stranih zrakoplova kroz svoj zrani prostor - na toj su konferenciji drave lanice odluile da sklope i dva meunarodna ugovora kojima bi se ublaila krutost normi o iskljuivoj suverenosti drave nad svojim zranim prostorom

nastojalo se da strankama budu zajamene pojedine tzv. slobode zraka: 1. pravo nekodljivog preleta druge drave bez slijetanja, K O M E R4. pravo ukrcaja tereta, pote i putnika za dravu kojoj pripada zrakoplov CIJALN A 5. pravo da se ukrcaju putnici, pota i teret za bilo koju dravu koja nije drava pripadnosti zrakoplova prava - 1. i 2. su tzv. tranzitna prava a ostala 3 su tzv. komercijalna prava. - ti ugovori su:

2. pravo slijetanja na podruje druge drave ali samo iz tehnikih razloga, 3. pravo iskrcaja tereta, pote i putnika iz drave kojoj pripada zrakoplov,

T R A N Z I T N A prava

63

-1. Sporazum o tranzitu u meunarodnom zranom prometu (Sporazum o tranzitu; Sporazum o 2 slobode) koji dravama jami prve dvije slobode ispunio je svoju svrhu utoliko to mu je pristupilo mnogo drava. ne dira u njihove vane gospodarske interese -2. Sporazum o meunarodnom zranom prijevozu (Sporazum o 5 sloboda) trebao je zajamiti svih 5 slobodaali je zbog malog broja stranka ostao mrtvo slovo na papiru. ikaka konvencija je posluila kao osnova za neke

dvostrane ugovore o zranom prometu mnogostrane ugovore ozranom prometu

do Konvencije UN-a o pravu mora primjenjivala su se dva oprena reima;

1. 2.

na zrani prostor iznad kopnenog i morskog dijela dravnog podruja suverenost dotine drave na zrani prostor iznad otvorenog mora reim slobode

poto su uvedeni novi reimi za pojaseve mora, izmijenilo se i stanje zrane suverenosti nema promjena glede teritorijalnog i otvorenog mora (izuzev tjesnaca) u IGP postoji jednaka sloboda prelijetanja kao iznad otvorenog mora (iako se moe postaviti pitanje trebaju li i tu postojati neka ogranienja odgovor e dati praksa)

Konvencija o pravu mora odreuje odnose vezane i za zrani prostor a promjene u odnosu na prijanje stanje jesu: zrakoplovi imaju pravo tranzitnog odnosno arhipelakog prolaska, tj.suverenost drave je ograniena arhipelake drave mogu odrediti zrane putove kojima svi zrakoplovi uivaju pravo neometanog, brzog i neprekinutog tranzita izmeu dijelova zranih prostora iznad om ili IGP ako to ne uine, strani zrakoplovi mogu pravo prolaska ostvarivati uobiajenim meunarodnim putevima razvijen meunarodni promet zahtijevao je i meunarodno ureenje pitanja kanjavanja za poinjena kaznena djela u zrakoplovima u letu stoga su donesene razne konvencije za suzbijanje KAZNENIH djela:

1963.g. Tokijska konvencija o kaznenim djelima u zrakoplovima - po njoj je naelno nadlena drava u kojoj je zrakoplov registriran, 1970. god Haka Konvencija o suzbijanju protupravne zapljene zrakoplova, 1988.god. Montrealska Konvencija o suzbijanju protupravnih ina protiv sigurnosti civilnog zrakoplovstva, - dopunjena Protokolom za suzbijanje protupravnih ina nasilja u zranim lukama koje slue meunarodnom civilnom zrakopolovstvu - Montrealski protokol 1991. god. Konvencija o obiljeavanju plastinog esploziva u svrhu otkrivanja, Montreal

- meutim, pokazala se nedostatnom kod (teroristikih) ina otmice zrakoplova, sabotae koji veinom nisu bili kanjavani jer bi zrakoplov sletio u dravu koja simpatizira takve pokrete; ergo:

- zajednika znaajka prvih dviju je da smanjuju mogunost da poinitelji kaznenih djela izbjegnu kaznu, jer obvezuju drave da predvide stroge kazne za njih. - u novije se vrijeme sve vie panje poklanja zatiti zraka od zagaenja te postoje mnogi propisi o tome a drave sklapaju i meunarodne ugovore koji to reguliraju; - postoji ope pravilo meunarodnog prava prema kojem drave ne smiju na svom podruju vriti ili dopustiti vrenje ina koji znai povredu prava druge drave na tome se temelji odluka arbitranog suda u prvom meunarodnom sporu o zagaivanju zraka izmeu SAD-a i Kanade 1941. god, TrailSmelter) - no to ope pravilo danas nije dostatno pa se pristupa sklapanju brojnih ugovora, pravila i preporuka: 1. 2. 3. 4. enevska konvencija o prekoraenom oneienju zraka na velikim udaljenostima, 1979. Beka konvencija o zatiti ozonskog omotaa, 1985. Montrealski protokol o tvarima koje oteuju ozonski omota, 1987. Ugovor o zabrani pokusa nuklearnim orujem u atmosferi, u svemiru i pod vodom, 1963.

. 31.
prodor

SVEMIR

B-24

ovjeka u svemir 1957.g. izazvao je niz pitanja koja je trebalo pravno urediti - nije rije samo o upotrebi svemira, znanstvenim istraivanjima, vlasti u svemiru i na nebeskim tijelima ve i o pravnom poloaju razliitih sprava koje se alju u svemir, posadama, pomoi u sluaju nezgode i odgovornosti za eventualno prouzroenu tetu

sredinje je pitanje bilo pitanje upotrebe svemira u vojne svrhe.

64

 1957. Sovjetski savez je lansirao prvi umjetni satelit, Sputnik 1 prvo ivo bie u svemiru bio je pas Lajka, svemirskim brodom Sputnik 2 prvi ovjek koji je krenuo u svemir bio je Jurij Gagarin, obletio je zemlju Neil Armstrong prvi ovjek na mjesecu 1969.
KAD SE GOVORI O SVEMIRU ONDA SU TO PITANJA VEZANA ZA;

vlast u svemirskom prostoru pravni poloaj sprava koje se alju u svemir status lanova posade koja se alje u svemir pomo i spaavanje u sluaju nezgode odgovornost za eventualno prouzroenu tetu upotreba u vojne svrhe telekomunikaciju, navigaciju, meteorologiju ve se kod prvih orbitalni letova na velikim visinama pokazalo da je doseg dravne vlasti u prostoru iznad kopnenog i morskog dijela njezina podruja ogranien na zrani prostor do neke za sad neodreene visine SVEMIR je prostor koji se nadovezuje na zrani prostor, i

iji je reim razliit od reima dravnog zranog prostora razliitim se kriterijima pokuavala ustanoviti tona granica izmeu zranog prostora i svemira = bezuspjeno iako je predloena je visina najnie mogue orbitalne putanje orbitalnih satelita od oko 100 km iznad zemlje to je samo prijedlog jer zasad djeluje funkcionalni pristup dravna je praksa prihvatila tzv . funkcionalni pristup prema kojem je svemirske aktivnosti i sredstva lako razlikovati od aktivnosti u zranom prostoru Naglasak je stavljen na miroljubivu upotrebu svemira pa je 1958.g. osnovan Odbor za miroljubivu upotrebu svemira kao pomoni organ UN (djeluje kao cjelina ili kroz jedan od dva pododbora znanstveno-tehniki, i pravni) zahvaljujui njegovu radu usvojene su mnoge rezolucije kao temelj progresivnog razvoja svemirskog prava u njemu su izraeni i svi najvaniji dokumenti, izmeu ostalog i:

1967.g. je donio meunarodnopravni akt poznat kao Ugovor o svemiru istraivanje i upotreba svemira mora biti na dobrobit i u interesu svih zemalja itav svemir je slobodan za istraivanje i upotrebu svim dravama bez diskriminacije koje imaju slobodan pristupsvim njegovim dijelovima svemir i nebeska tijela ne mogu biti predmet nacionalnog prisvajanja (proglaenjem suverenosti, okupacijom ili bilo kojim drugim nainom) sklopljeni su neki ugovor koji nadopunjuju Ugovor o svemiru:

1. 2. 3. 4.

Sporazum o spaavanju astronauta, vraanju astronauta i vraanju objekata lansiranih u svemir , 1968. Konvencija o meunarodnoj odgovornosti za tetu koju prouzroe svemirski objekti, 1972. Konvencija o registraciji objekata lansiranih u svemir, 1975. Meunarodni registar Sporazum koji ureuje aktivnost drava na Mjesecu i drugim nebeskim tijelima, 1979.

Ugovor o svemiru temeljni je meunarodnopravni akt. sve se svemirske aktivnosti moraju odvijati u skladu s meunarodnim pravom, Poveljom UN i u interesu odranja
meunarodnog mira i sigurnosti te unapreenja me. suradnje ali postoji nepodudarnost doktrine i prakse dvojbeno provoenje misli o miroljubivosti u praksi, a dvojbu pruaju 2 injenice: 1. ZABRANE koje se odnose na vojne aktivnosti nisu iste za nebeska tijela (odnose se na sve vojne aktivnosti, ukljuujui i pokuse svim vrstama oruja), i za preostali dio svemira (odnosi se na pokuse nuklearnim orujem i ostalim orujem za masovno unitenje) 2. po pitanju UPOTREBE SVEMIRA naglasak je stavljen na miroljubivu upotrebu, pri emu za pojam mirobivo postoje 2 tumaenja:

sve ono to nije vojno iri smisao samo ono to nije agresivno ui smisao

65

praksa je nametnula ovo drugo tumaenje jer je npr. mogua upotreba i vojne opreme u miroljubive svrhe dakle, postojeim normama izvrena je demilitarizacija nebeskih tijela uz manje ograde ali to se tie ostalog dijela svemira, ona je samo djelomina! ASTRONAUTI iako su poslanici ovjeanstva u svemir, potpadaju pod jurisdikciju drave pripadnosti dotinog svemirskog objekta (znai ona ija je letjelica!!!), jednako kao i sam objekt. SVEMIRSKIM OBJEKTOM se smatra svaka naprava u svemiru neovisno ima li posadu, je li satelit, svemirska stanica...a ima dravnu pripadnost one drave u kojoj je upisan u registar (ta drava je meunarodno odgovorna za njihove svemirske aktivnosti neovisno o tome jesu li dravno ili privatno vlasnitvo!) takoer meunarodni registar osnovan je 1975. cilj mu je da oivotvori naelo da se svemirske aktivnosti obavljaju na dobrobit i u interesu svih, pa u njega drave moraju registrirati svoje svemirske subjekte s oznakom namjene (nije odreen rok problem nedovoljnog preciziranja; poto su odredbe samo okvirne nijedan objekt po tom registru nema vojnu namjenu) moe biti koristan jer moe posluiti prilikom identifikacije svemirskog subjekta koji bi prouzroio nekakvu tetu ili koji je na drugi nain opasan za okoli prema pravilima odgovornosti za eventualne tete je odgovorna drava lansiranja (ona koja lansira/omoguuje lansiranje/iji je ureaj koriten za lansiranje) a odgovara se po pravilima objektivne odgovornosti za tetu prouzroenu na povrini zemlje ili u zrakoplovu u letu, a drugdje u svemiru na temelju krivnje dotine drave ili osobe za koje ona odgovara za tetu prouzroenu na zemlji ili zrakoplovima u letu odgovara se po naelu objektivne odgovornosti, a za tetu prouzroenu drugdje u svemiru po naelu krivnje bilo dotine drave ili osobe za koje ona odgovara u sluaju spora to ga ne bilo mogue rijeiti diplomatskim pregovorima, predvien je postupak za ustanovljenje i djelovanje posebne komisije , ije su odluke obvezatne Mjesec i druga nebeska tijela u Sunevom sustavu, njihove orbite i putevi do njih (dakle, blii dio svemira) te njihova prirodna bogatstva su proglaena opim dobrom ovjeanstva . zajednikom batinom ovjeanstva to znai da bi dananji reim svemira kao res communis omnium bio razraen novim reimom koji je sliniji reimu podmorja izvan dravne jurisdikcije meutim, taj sporazum odgaa uspostavljanje takvog reima dok iskoritavanje prirodnih bogatstava tih nebeskih tijela ne postane mogue sve brojnije svemirske aktivnosti nameu pitanja zagaivanja svemira Ugovor o svemiru propisao je da prilikom svemirskih aktivnosti treba izbjegavati : tetne uinke zagaivanja tetne promjene zemaljskog okolia.

. 32.

STJECANJE PODRUJA

A-19 - 20

tijekom svog opstanka drava moe mijenjati svoje podruje bilo stjecanjem novih dijelova, bilo gubitkom dijelova podruja - u meunarodnom pravu izgraena su pravila o tome:

Stjecanje (zvano INKORPORACIJA= zadobivanje novih podruja koja dotad nisu pripadala toj dravi) moe biti;

1. 2.

originarno (izvorno - kao stjecanje podruja koje do tada nije bilo ni pod ijom vlau) derivativno (izvedeno - kad je podruje u asu stjecanja pripadalo nekoj dravi). kod derivativnog stjecanja podruja stjecateljica prima novo podruje sa svim eventualnim ogranienjima koja je imao prijanji dratelj (nemo plus iuris) razlikujemo nekoliko vrsta stjecanja podruja: prirodna akcesija, okupacija, cesija, stjecanje silom oruja,preskripcija.

ORIGINARNO STJECANJE

A-19

1. STJECANJE PODRUJA PRIRODNIM ZBIVANJEM PRIRODNA AKCESIJA aluvijom nanos, naplavina uz obalu rijeke koja ini granicu stvaranje otoka kao posljedica vulkanskih erupcija; - ako otok nastane u teritorijalnom moru pripada toj dravi, kao i otoci koji izrone iz epikontinetskog pojas (tu se suverena prava iskoritavanja pretvaraju u suverenost)

66

- ova dva naina nemaju veeg znaaja u meunarodnom pravu - kod umjetne akcesije (npr. nasipavanjem) stjee se podruje okupacijom 2. OKUPACIJA OKUPACIJA je trajno zaposjedanje niijeg podruja (terra nullius) s namjerom da se ono stekne - temelji se na primjeni naela priv. prava o prisvojenju rei nullius - danas je uglavnom sav dostupan prostor zaposjednut; ipak se to pitanje jo ponekad moe pojaviti npr. otok nastao vulkanskom erupcijom - da bi okupacija dovela do pravovaljanog stjecanja podruja, treba po pravilima meunarodnog prava udovoljiti odreenim uvjetima (ona su negacija nekadanjeg shvaanja da je neki SIMBOLINI IN ili samo OTKRIE titulus za stjecanje podruja; otkrie samo daje prednost tijekom okupacije): A. TERRA NULLIUS znai da u trenutku stecanja to podruje ne smije biti pod vlau(suverenou) neke druge drave u praksi drava nije se smatralo zaprekom okupaciji ako se na tom podruju nalazila organizirana domorodaka vlast ili ak drava koja nije bila lan meunarodne zajednice. mogue je da je podruje bilo pod vlau neke druge drave pa je kasnije naputeno derelikcija ali i tu moe doo do spora da li se naputanje zaiista zbilo B. EFEKTIVNOST potrebno je da je podruje zaposjednuto na vidljiv i efikasan nain, tj. da drava na njemu vri svoju vlast, osigurava pravni poredak pri emu stupanj vlasti ovisi o prilikama - stupanj efektivnosti ovisi i o posebnim prilikama - ne trai se toliki intenzitet vrenja vlasti u slabo naseljenim podrujima, ve su tamo dovoljno zaposjesti pojedine toke, a kod otoja pojedini otok Dalje od te dopustive mjere idu TEORIJA GEOGRAFSKOG JEDINSTVA ILI SUSJEDSTVA i TEORIJA ZALEA - drava bi po njima mogla pukim oitovanjem, bez efektivnog zaposjedanja stei krajeve koji su sa zaposjednutim krajem u prirodnoj vezi; takvo je naelo sluilo dravama da lake protegnu vlast nad irokim prostranstvima u doba kolonijalne ekspanzije; UNATO TOME TO SE ESTO KORISTILO, TO NAELO NIJE PRIZNATO U MP jo je dalje ila TEORIJA SEKTORA prema njoj su neke drave koje lee uz polarna podruja (ili se tu nalaze njihovi posjedi) htjele podijeliti ta podruja , posebno Arktik prema njoj, svakoj od tih drava pripao bi dio polarnih podruja omeen meridijanima koji se nastavljaju na njenu istonu ili zapadnu granicu i proteu do pola ni ona nije mp priznata i za teritorij Antarktika natjecale razne drave; ali tu su drave znatno udaljenije od Arktika, to ini t. sektora manje primjenjivom; nadalje, dok se Arktik sastojao veinom od otoja, Antarktika je jedno veliko zaleeno kopno. Za nju je pojaano zanimanje vladalo zbog kitolova, ribolova... Pri tom su im kao osnov stjecanja sluili teorija sektora, steena prava, naelo uti possidetis, geografsko jedinstvo, istraivanje pa i okupacija. zahtjevi za odr. dijelove Antarktike su jednostrani, nemaju vreg temelja u mp, a priznaju ih uzajamno samo drave koje su ih postavile inicijativu SAD je odrana 1959.g. konferencija na kojoj je potpisan Ugovor o Antarktiku time su postavljena osnovna naela Antarktikog sustava: 1. upotreba Antarktika u miroljubive svrhe (mogue koritenje vojnim osobljem i opremom) 2. sloboda znanstvenog istraivanja i meunarodne suradnje (razmjena informacija i osoblja) 3. ouvanje okolia (zabranjeno odlaganje nuklearnog otpada, zatita vrsta) 4. NE RJEAVA PITANJE SUVERENOSTI NEGO STAVLJA TE ZAHTJEVE MIROVATI - nijedan lan ili aktivnost nee biti temeljem za opravdanje ili poricanje zahtjeva za teritorijalnom suvrenou niti za stjecanje prava na suverenost (prethodno steena prava ne osporavaju se, novi teritorijalni zahtjevi se nee stavljati niti e se postojei proirivati) 5. ugovor se odnosi na sve krajeve juno od 60 stupnja ukljuujui i sve ledene elfove (zamrznuti dijelovi mora, djelomice promjenjivi ovisno oklimatskim uvjetima) ali ne i otvoreno more

kad je napretkom tehnike interes za Antarktiku porastao, pojavili su se prijedlozi za ureenje meunar. ugovorom - na

Antarktiki sustav obuhvaa niz meusobno povezanih meunarodnih akata te mehanizama za njihovo donoenje => antarktiki sustav

efektivnost se ne zahtijeva samo za as zaposjedanja ve i kasnije, jer bi se prestanak efektivnosti mogao tumaiti kao derelikcija

67

stupanj efektivnosti ovisi i o posebnim prilikama (u nenaseljenim/nepriklasnim krajevim ane moe se traiti toliki stupanj vrenja ina koji potvruju suverenost)

C. NOTIFIKACIJA

Opi akt Kongo konferencije 1885. odredio je

da svaka drava koja na obalama Afrike zaposjedne neko podruje, nad kojim dotad nije imala vlast ili na takvom podruju uspostavi protektorat to mora notificirati ostalim potpisnicama da bi ove mogle izraziti svoje eventualno neslaganje primjenjuje se na podruja okupacije i izvan Afrike iako se radi o normi partikularnog prava, veina pisaca smatzra da je rije o ope primjenjivanom pravilu koje odgovara naelu pravne sigurnosti, a ujedno je i dokaz stvarnog stanja

DERIVATIVNO STJECANJE PODRUJA

A-20

stjecanje podruja koje je u asu stjecanja pripadalo drugoj dravi stjecanj koje se temelji na sporazumu sa drugom dravom. tu stjecatelj stjee podruje onako kako je bilo u dotadanjeg draoca vlasti tog podruja sa svim ogranienjima, tu vrijedi naelo nemo plus iuris transferre potest quam ipse habet

1. CESIJA (USTUP)

je do sad bio najei a danas je praktiki jedini mogui nain stjecanja podruja,

budui da su mogunosti okupacije i dosjelosti u stvarnosti svedene na najmanju mjeru, a stjecanje silom oruja je zabranjeno

stjecanje podruja na temelju meunarodnog ugovora koji moe biti moe biti: -a) dvostrani izmeu dotadanjeg imaoca vlasti (cedent) i drave stjecateljice (cesionar) -b) mnogostrani ugovor kojeg su dvije spomenute drave stranke - a kao primjer mogu posluiti razni mirovni ugovori
CESIJA MOE BITI :

a) posljedica rata b) dobrovoljna c) moe biti iznuena i prijetnjom sile ili dobrovoljna ( tu treba imati na umu odredbe Beke konvencije o pravu meunarodnih ugovora iz 1969. to se tie nitavosti ugovora zbog sklapanja pod prijetnjom sile) isto tako moe biti: - a) bez protuinidbe - b) uz protuinidbu - najee u obliku - kupnje - Dalmacija Mlecima, Aljaska SAD-u, Luisiana SAD-u - zamjene podruja - ime se drave slue manjom izmjenom granica - to se tie TRENUTKA pravnog uinka cesije:

po jednima izvrena je u trenutku stupanja dotinog ugovora na snagu po drugima suverenost se ne prenosi samim ugovorom, ve je potrebno da se podruje stvarno, efektivno preuzme ustupljeno

ali to su ipak dvije krajnosti, a rjeenje dvojbe ovisi o svakom pojedinom sluaju o ugovornim odredbama, o predmetu i svrsi ugovora i okolnostima koje treba primijeniti pitanje cesije se moe rjeavati i PLEBISCITOM - referendumom na kojem se izjanjava stanovnitvo nekog podruja o tome kome e i pod kojim uvjetima pripasti. nakon 2. svjetskog rata plebiscit se koristio prilikom dekolonizacije, tj u postupku osamostavljivanja starateljskih i nesamoupravnih podruja, gdje je stanovnitvo vie odluivalo o potpunjoj samostalnosti podruja ili o nekom obliku veza s drugim dravama

2. STJECANJE SILOM ORUJA - je u prolosti bilo jedan od glavnih naina stjecanja

68

razlikujemo

ako se radilo samo o stjecanju dijela podruja pobijeene drave , a ona bi i dalje ostala postojati, obino bi se stjecalo tako da ga je u mirovnom ugovoru dotadanji imalac vlasti ustupio pobjedniku oblik CESIJE ako je dotadanji dralac vlasti potpuno uniten nije bilo mogunosti stjecanja ugovorom, ve je dolazilo do DEBELACIJE - PODJARMLJIVANJA ; pobjednika drava osvoji itavo podruje neprijateljske drave i pripoji ga vlastitom podruju

pretpostavka : da je prestao bilo kakav otpor na pripojenom podruju pa se izvrila aneksija ukoliko postoji bilo kakav otpor tada govorimo o ratnoj okupacij koju smatramo privremenim stanjem i nije valjan titulus (osnov) za stjecanje podruja

prvobitno je bilo zabranjeno partikularnim meunarodnim pravom (Pakt Lige naroda) Povelja UN zabranjuje svako osvajanje i izrijekom titi cjelovitost i politiku nezavisnost svake drave od bilo kakve
prijetnje ili upotrebe sile.

stoga je danas zabrana osvajanja i priznavanja osvajanja pravilo opeg meunarodnog prava

3. DOSJELOST - PRESKRIPCIJA - stjecanje prava nad nekim podrujem nesmetanim koritenjem tog podruja kroz odreeno vrijeme neki pisci ju priznaju kao nain stjecanja podruja , a neki ne - temelji se na opim pravnim naelima koje priznaju civilizirani narodi pa joj je mjesto i u meunarodnim odnosima a od 1925.g. priznaje ga i Institut za meunarodno pravo. - jedino to se nije izgradilo pravilo o tome koliko vremena treba protei za dosjelost pa se to regulira od sluaja do sluaja. pretpostavke za stjecanje : miran i nesmetan posjed animus, tj da se stjecateljica drala podruja s namjerom da ga trajno zadri kao svoje

ne

trai dobra vjera posjednika (bona fides), jer je uloga dosjelosti u meunarodnom pravu da prizna i utvrdi dugotrajan posjed bez obzira na izvor njegova postanka (za razliku pretpostavki GP-a)

. 32.

SUKCESIJA DRAVA

A-21

Neki pisci sukcesiju dijele na ; 1. CJELOVITU UNIVERZALNU SUKCESIJU obuhvaa sluajeve kada se drava raspadne odnosno prestane postojati 2. DJELOMINU PARCIJALNU SUKCESIJU obuhvaa sluajeve kada dio podruja drave koji i dalje postoji pripadne drugoj ve postojeoj ili postane podrujem novog subjekta meunarodnog prava

sukcesija je kao institut meunarodnog prava = ulaenje neke drave u pravne odnose druge drave, koje je posljedica : 1.) osnivanja ili proirenja vlasti 2.) odnosno uspostave suverenosti jedne drave na prostoru koji je dosad pripadao drugoj dravi.

Beka konvencija o sukcesiji drava glede meunarodnih ugovora (1978.g.) i Beka konvencija o sukcesiji glede dravne imovine, arhiva i dugova (1983.g.) .... definiraju sukcesiju kao zamjenu jedne drave drugom to se tie odgovornosti za meunarodne odnose nekog podruja.

rije je dakle o problemu preuzimanja prava i obaveza od strane drave sljednice od drave prednice.

u svim se takvim sluajevima zapravo s nekog podruja povlai vlast (prestaje suverenost) jedne drave (ili ta drava
nestaje) a druga drava zasniva svoju vlast (suverenost) na steenom podruju.

nakon 1. i 2. svjetskog rata, mirovnim pregovorima dolazi do teritorijalnih promjena, ili u procesu dekolonizacije ili raspadom vienacionalnih drava i sukladno tome do nastanka novih drava je pravilo meunarodnog prava da za svaku dravu nastaju prava i obveze samo njezinim vlastitim djelovanjem a to proizlazi iz temeljnog prava drave na suverenost - ALI kod prijenosa podruja pojavljuje se puno raznovrsnih pitanja, tako da se to naelo ne moe dosljedno provesti, i ta se pitanja onda rjeavaju u sklopu sukcesije drava

ope

69

 meutim, nauavanje da obveze redovito prelaze s prednika na stjecatelja

je rezultat elje da se zatite interesi vjerovnika propale ili nestale drave ni danas praksa o tome nije ustaljena pa ima i primjera kada propau subjekta propadaju i obveze; ako se ele osigurati neki interesi, trebato posebno ugovoriti

Razliita su rjeenje koja se provode u praksi prilikom sukcesije i postoje 2 razliita i ekstremna stajalita od kojih se nijedno ne moe dosljedno provesti: 1. doktrina tabulae rasae - clean state sljednica ne bi trebala priznati nikoje obveze prednice jer za svaku dravu nastaju prava i obveze vlastitim djelovanjem 2. opa (apsolutna) sukcesija - sljednica bi trebala priznati sve obveze prednice - moemo izdvojiti samo ova etiri osnovna pravila o sukcesiji: 1. sama promjena dravne vlasti pa makar i protuustavna ne dovodi do sukcesije, 2. nema mjesta sukcesiji u sluaju ratne okupacije, 3. sljednica u pravilu preuzima podruje onako kako ga je drala i prednica odnosi se na na granice, uporabu i ogranienje uporabe takvog podruja nemo plus iuris (sa svim pravima i obvezama), 4. za steeno podruje, ako nije drukije ugovoreno, vrijede meunarodni ugovori sljednice a ne prednice. (iznimka pod 3. granice, uporaba...)

jedan od uzroka za sadanju odbojnost prema konvencijama o sukcesiji drava je specifinost gotovo svake sukcesije
to je ujedino i razlog da se u tom podruju meunarodnog prava nije u veoj mjeri moglo razviti obiajno pravo izmeu drava kojih se to tie partikularno pravo

obzirom na mali broj pravila o sukcesiji, rjeavanje pitanja o sukcesiji je najveim dijelom preputeno sporazumima u namjeri sustavnijeg ureena OsUN je pozvala Komisiju za mp da izradi kodifikaciju o sukcesiji rezultat su 2
Beke konvencije ali one se ne bi mogle nazvati kodifikacijama Beke konvencije o sukcesiji razlikuju: 1. prijenos dijela podruja neke drave, 2. novonastalu nezavisnu dravu (tu se ubraja i drava stvorena od 2 ili vie podruja) 3. ujedinjenje drava, 4. odvajanje dijela ili dijelova neke drave 5. raspad drave (dissolution) PROBLEMI SUKCESIJE 1. Podruje

podruje je ishodite sukcesije drava drava stjee podruje onako kako je posjedovao bivi dralac OBVEZAMA koje se tiu tog podruja s dotadanjim GRANICAMA, PRAVIMA I

Konvencija iz 1978. to naelo naelno potvruje, i odreuje i da sukcesija drava ne utjee na granice, obveze i prava ustanovljene meunarodnim ugovorom koja se smatraju vezanim uz dotino podruje, a odnose se na upotrebu ili ogranienje upotrebe tog podruja bilo u korist strane drave ili u korist toga podruja (slunosti) tu je predviena IZNIMKA prema kojoj se navedene odredbe ne primjenjuju na obveze prednice iz ugovora koji se tiu vojnih baza na dotinom podruju

isto tako konvencija potvruje trajnu suverenost svakog naroda i svake drave nad svojim prirodnim bogatstvima i izvorima. 2. Osobe

pod suverenost nove vlasti potpadaju SVE osobe koje se nalaze na tom podruju, a prema bivoj dravi su bili u odnosu dravljana ili stranaca novonastala drava moe urediti zakonom pitanje koje e osobe smatrati svojim dravljanima ali ne moe svoje dravljanstvo nametati dravljanima tree drave bez njihove privole a moe i smatrati SVOJIM dravljanima osobe koje se u asu sukcesije NISU NALAZILE na podruja nove drave , ali su bile dravljani bive to se pitanje rjeava i meunarodnim ugovorom ali ne postoji pravilo po kojem bi nova drava imala dunost da kao svoje dravljane preuzme sve dotadanje dravljane prednice (dakle, ne mora ih preuzeti) ako prednica i dalje postoji i ako se njezino podruje dijeli na vie drava, tada pitanje takvih osoba treba urediti meunarodnim ugovorom

70

radi rjeavanja poloaja osoba pri promjeni dravne vlasti pribjegava se u meunarodnim ugovorima ustanovama : a) ustanova opcije je izbor izmeu dva dravljanstva koji se vri oitovanjem pojedinca uz uvjet da izvrenjem prava opcije pojedinac bira izmeu dosadanjeg dravljanstva i dravljanstva drave koja je podruje stekla PRETPOSTAVKA ZA UGOVARANJE OPCIJE JE DA JO POSTROJI DRAVA PREDNICA! - uz oitovanje o zadravanju dravljanstva drave prednice, ugovori najee veu i mogunost da drava sljednica zahtijeva da se iz nje isele SVE osobe koje ne ele primiti njeno dravljanjstvo (OPTANTI osobe koje su optirale za drugo dravljanstvo) b) zatite manjina ugovara se radi zatite osoba druge nacionalnosti, vjere, materinjeg jezika od veinskog stanovnitva drave u kojoj ive - svrha zatite je da mogu odabrati dravljanstvo one drave u kojoj su u manjini - manjinska prava mogu obuhvaati i osobe koje pripadaju manjini, ali imaju strano ili dvostruko dravljanstvo (tal. manjina u Kraljevini SHS) 3.Meunarodni ugovori ope je pravilo: ako nije drukije ugovoreno da dravu sljednicu automatski NE veu ugovori drave prednice, a ugovori sljednice proteu se i na steeno podruje ono se temelji se na naelu da ugovor vee iskljuivo ugovorne stranke, to je pravilo o naelnoj neprenostivosti meunarodnih ugovora bez pristanka sljednice. radi potrebe za potovanjem bar djelominog KONTINUITETA vaenja meunarodnih ugovora primjena tog pravila je ograniena: a) kod tzv radiciranih ugovora koji automatski veu dravu sljednicu ako drukije nije odreeno to su oni ugovori koji su najue povezani sa samim podrujem (odnose se na ugovorom ustanovljenu granicu i reim granice, te na prava i obveze koji se tiu upotrebe ili ogranienja upotrebe toga podruja - uz iznimku vojnih baza) v. podruje b) U sluaju prijenosa dijela podruja drugoj dravi, na tom podruju prestaju vrijediti mu prednice, pa vrijede mu sljednice c) Beka konvencija iz 1978. naelno predvia kontinuitet vaenja meunarodnih ugovora za dravu prednicu koja i dalje postoji nakon to se neki dio njena podruja odvojio, a sljednicu u sluajevima ujedinjenja drava i odvajanje dijela drave kako bi se stvorila nova drava d) novonastala drava nije obavezna zadrati ugovor na snazi ili postati stranka ugovora zbog same injenice sukcesije (blie naelu tabulae rasae; novonastala drava moe to uiniti ako joj tako odgovara to se pogotovo odnosi na bive kolonije jer su ugovori matica uglavnom bili dosta nepovoljni za njih e) u dvostranim mu to se ini tako da se (neovisno o elji i oitovanju sljednice - *dakle, iako ona moda eli, treba se ekati odgovor duge strane!) sljednica i stranka sporazume o ugovornim obvezama ili se temeljem njihova ponaanja vidi da su se tako sporazumjele. f) dravama sljednicama je pruena mogunost da jednostranim oitovanjem postanu stranke nekog mnogostranog ugovora - mnogo lake - u obliku pismene notifikacije depozitaru; - o pravnim posljedicama (ukljuujui i priznanje statusa stranke) odluuje se u svakom konkretnom sluaju, ali tendencija da se to vie olaka dravama - kao dan od kojeg se sljednica smatra strankom nekog ugovora, uzima se dan sukcesije ili dan stupanja ugovora na snagu. (ako je potonji kasniji) notifikacija ima dakle RETROAKTIVNI UINAK to se tie statusa stranke, ali se primjena ugovora (osim eventualne privremene) smatra suspendiranom do dana primitka notifikacije od depozitara 4.Dravna imovina

teite je ovdje na sporazumnom rjeavanju izmeu zainteresiranih drava primjenom naela pravinosti (i za dug, arhive!) konvencija precizira da dravna imovina prednice znai imovinu, prava i interese koji su joj pripadali na dan sukcesije na temelju njenog unutranjeg prava imovina se dijeli na pokretnu i nepokretnu. - u sluajevima raspada drave, odvajanje dijela ili dijelova neke drave i prijenosa podruja od jedne drave drugoj u pravilu bi NEPOKRETNA imovina prednice trebala prei na sljednicu na ijem podruju nalazi; isto vrijedi i za POKRETNU imovinu koja je vezana za njezino djelovanje glede dotinog podruja dok bi se OSTALA POKRETNA i sva ostala imovina bi se trebala razmjerno podijeliti ali u pravinim razmjerima - NEPOKRETNA imovina koja se nalazi izvan podruja trebala bi u pravinim razmjerima prei na sljednice - kod ujedinjenja je najjednostavnije jer jer sva imovina prelazi na sljednicu - kod novonastalih drava uz navedena rjeenje postoje jo neka od kojih su najvanija 2:

71

1.) POKRETNA imovina prednice i ona NEPOKRETNA koja se nalazi izvan podruja na kojem se nalazi sukcesija, a ijem je stvaranju ovisno podruje pridonijelo, prelazi na sljednicu razmjerno doprinosu ovisnog podruja 2.) sporazumi izmeu prednice i novonastale drave ne smiju povrijediti naelo trajne suverenosti svakog naroda nad svojim bogatstvom i prirodnim izvorima - ova su rjeenja barem djelomice primjenjiva u sluajevima raspada i odvajanja drava 5. Dravni arhivi - dravni arhivi prednice znae svi dokumenti bilo kojeg datuma, bilo koje vrste, koju je prednica izdala ili primila u obavljanju svojih funkcija, a koji su na dan sukcesije pripali prednici na temelju njenog unutranjeg prava i koja je ona sauvala i pod njezinim je nadzorom, i to kao arhivi u bilo koju svrhu prednica je po Konvenciji iz 1983. duna :

poduzeti mjere za ouvanje i sigurnost dravnih arhiva i arhivskih fondova sporazumi izmeu prednice i sljednice ne smiju povrijediti pravo naroda dotinih drava na razvoj, na informiranje o svojoj povijesti i na svoju kulturnu batinu na zahtijev i troak sljednice predati reprodukcije onog dijela arhiva koji ostaje prednici i originale koji se tiu samo sljednice, a ukoliko je to nemogue, onda sljednici omoguiti uvid i koritenje arhivima. teite problema je na meusobnom sporazumu zainteresiranih drava

6. Dravni dug, znai svaku financijsku obvezu drave prednice koja u skladu s meunarodnim pravom nastane prema drugoj dravi, meunarodnoj organizaciji ili drugom subjektu meunarodnog prava pri emu sama sukcesija ne utjee na prava i obveze vjerovnika dravni dug prednice trebao bi razmjerno prijei na sljednice i to u pravinim razmjerima, uzimajui u obzir postoji li prednica ili ne to se tie novonastalih drava to ne smije utjecati i ugroziti temeljnu ekonomsku ravnoteu te zemlje praksa sukcesije glede dravnih dugova zbog svoje neujednaenosti ne prua vre uporite za ureenje tog iznimno vanog pitanja u novije vrijeme stanovita jamstva pruaju meunarodne financijske institucije

7. lanstvo u meunarodnim organizacijama za sukcesiju u smislu lanstva u me. org. nema nekog opeg pravila meunarodnog pravA uinci sukcesije meunarodnih ugovora ne diraju u pravila o stjecanju svojstva lana niti u druga mjerodavna pravila neke organizacije! praksa sukladna toj odredbi potvrena je u svim sluajevima kada se radi o novonastalim dravama u procesu dekolonizacije i o dravama nastalim odvajanjem podruja, koje su u lanstvo svake meunarodne organizacije primljene u skladu s njenim odnosnim pravilima, a ne na temelju sukcesije meunarodnog ugovora koji je ustavni akt organizacije u sluaju ujedinjenja nema problema problem je neto sloeniji kada se radi o raspadu drave koja nestaje kao subjekt mp-a praksa kojom se svojstvo lana NE STJEE sukcesijom naelno je primjenjiva i ovdje, ali je praksa ponekad ipak drukija pa o ovisi o okolnostima vezanima uz ustrojstvo i djelovanje same organizacije (meunar. financ. institucije MMF, Svj. banka jer se tu problem sukcesije lanstva svodi na problem POTRAIVANJA ili DUGOVA, pa je praksa pomalo utrla put sukcesiji lanstva i RH) ili uz samu dravu (sukcesija Rusije nakon raspada SSSR u UN-u i Vijeu sigurnosti inae bi nastala komplicirana situacija) 8. Ostala pitanja nema sukcesije s obzirom na deliktne obveze nestale drave (sljednica ne preuzima obveze prednice iz protupravnih djela) to se tie unutranjeg zakonodavstva, svaka je sljednica potpuno slobodna ako nije meunarodnim ugovorom preuzela neke obveze odreeni propisi javnog prava stupaju na snagu ODMAH , a jasno je da cijeli pravni poredak steenog podruja dobiva novi temelj u ustavnim propisima drave sljednicE

72

pitanje steenih prava fizikih i pravnih osoba prilikom sukcesije ostaje otvoreno ako ureenje tih prava nije utanaeno MU, vrstog odgovora nema iako se radi o bitnim stvarima (npr. mirovina, vlasnika prava, nacionalizacija, kompenzacija...) imaju i politiku vanost i prema treim dravama ako su u pitanju njihovi dravljani u pravilu drava sljednica bi se trebala pridravati minimalnih naela u prilog priznanja steenih prava, a u njih moe zahvatiti ukoliko su ona u suprotnosti s njezinim pravnim poretkom.

Republika Hrvatska - RH se moe smatrati dravom od 25. lipnja 1991.g. na temelju Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti RH koju je tog dana donio Sabor RH, a istog je dana donio i Deklaraciju o proglaenju samostalne i suverene RH. - danom sukcesije drava bive SFRJ, tj danom kad je Hrvatska postala SLJEDNICOM Jugoslavije smatra se 8. 10. 1991.g. zbog tromjesenog roka o suspenziji primjene navedene ustavne odluke, a koji je bio dogovoren Zajednikom Brijunskom deklaracijom - 7.7. 1991. tim aktima RH je: 1. izrazila spremnost na sporazumno rjeenje spornih pitanja u odnosu na bivu SFRJ i na ostale drave nastale na tom podruju 2. konstatirala da zapoinje postupak razdruivanja od drugih republika i od SFRJ 3. utvruje da SFRJ kao dravna zajednica vie ne postoji

granicama se smatraju njezine bive granice kao federalne jedinice, bilo da se radi o granicama prema drugima federalnim jedinicama ili granicama koje su bile dravne granice SFRJ meunarodni ugovori koje je sklopila SFRJ primjenjivat e se u RH ako nisu u suprotnosti s njezinim ustavom i zakonima , a RH se obvezuje prema drugim dravama i meunarodnim organizacijama da e u cijelosti potivati prava i obveze prednice u dijelu koji se odnose na Hrvatsku Znaajnu je ulogu odigrala i Arbitrana komisija pod okriljem Meunarodne konferencije o bivoj Jugoslaviji ustanovljena 27.08.1991. od strane Europske zajednice, a svoja najbitnija stajalita je izraavala u miljenjima, u 2 god ih je dala oko 15 pitanje sukcesije treba rijeiti na temelju naela meunarodnog prava koja su nadahnuta konvencijama 1978. i 1983., te na temelju naela pravinosti uzimajui u obzi da su sve drave vezane kogetnim normama opeg meunarodnog prava SFRJ se raspala i vie ne postoji kao drava nijedna drava nema pravo sama nastaviti lanstvo SFRJ u meunarodnim organizacijama SR Jugoslavija je nova drava koja se ne moe smatrati jedinom sljednicom SFRJ granice se ne mogu mijenjati silom nego jedino sporazumom dan sukcesije za RH je je 08.10. 1991.

vanost komisija je to se bavila : raspadom SFRJ, stvaranjem novih drava na tom podruju rjeavanjem pitanja sukcesije, rjeavanjem nastalih sporova i donoenjem obvezatnih odluka.

. 34.

MEUDRAVNE SLUNOSTI

B-25

- SLUNOSTI (servituti) se primjenjuju na odnose gdje jedna drava ima prema drugoj neko pravo koje je lokalizirano na odreenom dijelu te druge drave. - taj dio dravnog podruja (sa zgradama, ureajima i dr. ovisno osluaju) je trajno ili tijekom ugovorenog vremena optereen PRAVOM ovlatene drave. - naziv i pojam uzeti su iz privatnog prava, iako je slunost u meunarodnom pravu samostalan pojam uz odreene slinosti s pojmom iz privatnog prava Glavna znaajka meudravne slunosti je njena STVARNOPRAVNA PRIRODA : a) djeluje erga omnes- meu svima , a ne samo prema ovlatenim subjektima b) ona se sama za sebe ne moe prenijeti na neku drugu dravu sama za sebe (ve iskljuivo u sluaju stjecanja podruja!)

73

- kao privatnopravne, meunarodnopravne slunosti mogu nametati obvezu da neka drava : 1. neto proputa (negativne slunosti), 2. neto trpi (pozitivne slunosti) 3. neto ini (u znanosti prijeporno) VRSTE SLUNOSTI: Vojne slunosti demilitarizirani pojasi, zabrana utvrivanja, postaje za opskrbu gorivom, pomorske i zrane baze, pravo prolaska za vojsku, prostor za vojne vjebe - bombardiranja. pravo prelijetanja vojnih zrakoplova i njihova sputanja Gospodarske slunosti

iskoritavanje prirodnih bogatstava to ih na nekom podruju vri druga drava ili njeni dravljani (pravo ribolova, rudarenja, sjee drva, pravo ispae, dobavljanje el. energije ili vode) uklapanje nekog podruja u gospodarsko podruje druge drave - carinske zone. prometne slunosti svih vrsta (eljeznike veze, pristup lukama ili moru, sloboda plovidbe rijekama, pravo polaganja i koritenja naftovoda ili plinovoda). *povlaenjem novih granica esto se presijecaju postojee eljeznike/cestovne trase, to se moe ispraviti uspostavom slunosti na trajno ili dok se ne izgrade nove ceste npr. sve se ove slunosti mogu ugovoriti trajno ili privremeno, samo za robu ili i za putnike ili za jedno i drugo

Ostale slunosti vrlo rijetke. Nazivamo ih i idealne slunosti. Njih je npr. odredio Lateranski ugovor izmeu Svete Stolice i Italije: prilaz Trgu Svetog Petra, pristup posjetitelja umjetninama u Vatikanu, zabrana gradnje visokih zgrada u okolici Vatikana.

postanak slunosti - u pravilu meunarodnim ugovorima prestanak slunosti - protekom ugovorenog vremena meunarodnim ugovorom, - konsolidacijom (kad ovlateni i obvezani subjekt postanu jedno) - nestankom interesa ovlatene drave

POGLAVLJE 4 : OVJEK U MEUNARODNOM PRAVU

. 35.

DRAVLJANI I STRANCI

B-26

s gledita meunarodnog prava ljudi kao pojedinci su predmet interesa drava samo u odnosu drave prema dravi kao objekt djelovanja njihove vlasti , te objekt njihove zatite prema drugim dravama drava moe djelovati samo u granicama svoje prostorne nadlenosti (to znai da njezina vlast iskljuuje svako djelovanje druge drave ) - drave ipak ele odreenim kategorijama osoba pruiti svoju pomo kada se nau pogoene postupkom ili zahvatom druge drave na ijem podruju ive ili privremeno borave ako za te ljude ima neki odreeni interes

74

druge drave takvo djelovanje ponekad doputaju, pa su se stoga u meunarodnom pravu izgradila neka pravila o osobnoj nadlenosti drava (za razliku od njihove prostorne nadlenosti) ova pravila odreuju krugove osoba kojima meunarodno pravo prua zatitu, a odreuju se s obzirom na 2 okolnosti: na vezu pripadnosti odreenoj dravi (dravljanstvo) ili na injenicu da neka osoba boravi, makar i privremeno, na teritoriju druge drave.

1. 2.

na osobe koje trajno ili privremeno borave na podruju neke drave, drava djeluje na temelju svog prava teritorijalnog vrhovnitva (IZUZETAK - eksteritorijalnost)

osobe koje se nalaze na podruju neke drave mogu biti njezini pripadnici dravljani, ili stranci (dravljani neke druge drave) ALI meunarodno pravo prua zatitu u nekim drugim osobama na temelju neke druge vrste veze s dravom:

A) TIENICI - posebna kategorija osoba - to su osobe koje su pod zatitom neke drave ali nisu njezini dravljani, kada ta drava na molbu druge drave preuzima ogranienu brigu o njima u treoj dravi (na temelju zamolbe ili ugovora s drugom dravom) - to je kada ta drava:

rat - drava zatitnica radi U IME DRAVE O IJIM JE DRAVLJANIMA RIJE!!! i na temelju njihovijh pravnih odnosa (npr. neutralna drava moli da se s njezinim tienicima postupa kao s neutralnima ako je zemlja u ratu) B) PERSONALNO VRHOVNITVO - ukupnost vlasti koju koju drava vri nad svojim dravljanima (kaznena odgovornost, plaanje poreza), protee se i na dravljane koji borave u inozemstvu a oituje se kao niz obveza dravljana prema dravi

nema diplomatskog zastupstva u dravi koju moli protektorat prekid dipl. odnosa

dravljanstvo je odnos izmeu pojedinca i drave, odreeno zakonondavstvom svake

pojedine drave

dravljanin je onaj tko je po zakonima neke drave stekao njezino dravljanstvo a nije ga kasnije ni na koji nain izgubio. prema tome, stjecanje i gubitak dravljanstva ravnaju se po unutranjem zakonodavstvu. iako se po unutranjem zakonodavstvu neke drave odreuje stjecanje i gubitak dravljanstva i utvruje tko je dravljanin te zemlje, postoje pravila mp koja odreuju sluajeve u kojima druge drave NISU dune priznati svojstvo dravljana koje je steeno po odredbama stranog zakona; drava A ne treba priznati da je osoba X stekla dravljanstvo drave B po zakonima drave B ako jo nije po zakonima drave A prestala biti njenim dravljanom drava nije duna priznati stjecanje stranog dravljanstva koje je izvedeno s namjerom da se zaobiu ili izigraju njeni zakoni

1. 2.

C) BEZDRAVLJANSTVO - APATRIDIJA - apatrid je ona osoba koju ne priznaje nijedna drava po svojim zakonima o dravljanstvu - nastaje ako je:

1. 2.

osoba je roena u takvim okolnostima da ne stekne ni po jednom zakonu dravljanstvo dakle bez dravljanstva je izgubila dravljanstvo a drugo dravljanstvo nije stekla

zbog produene odsutnosti iz te drave, a zakon za odsutnost odreenog trajanja vee gubitak dravljanstva (mogue sprijeiti povremenim javljanjem u konzulat, periodinim vraanjem u dravu...) prijelazom rodnog kraja dravljanstva pod suverenost druge drave a da nije regulirano pitanje

prednost - takva osoba nema obvezu na vojnu slubu.

75

nedostatak oteano kretanje svijetom, nema diplomatske zatite, mogunost izgona iz zemlje u kojoj boravi

D) BIPATRIDIJA I POLIPATRIDIJA - bipatridija nastaje kad neka osoba ima dva ili vie (polipatridija) dravljanstava. - nastaje kada: - 1. neka osoba roenjem stekne vie dravljanstava ili - 2. kasnije stekne novo dravljanstvo a da nije izgubila dotadanje. - bipatridija moe biti povod za sporove meu dravama o pitanju vojne slube i diplomatske zatite, nedostatak za samu osobu je dvostruko oporezivanje, poziv u vojnu slubu

poseban sluaj je u Europskoj uniji u njoj svaki dravljanin jedne od lanica ujedno postaje i dravljanin Unije stoga se u ugovoru iz Maastrichta 1992. pravi terminoloka razlika, pa se pripadnost dravi lanici naziva dravljanstvo a zajednika pripadnost Uniji graanstvo sadrajna razlika = dravljanin ima u svojoj dravi ukupnost prava i obveza koji vezuju dravljane i njene pripadnike a graanin ima na cijelom podruju unije samo prava i obveze koje proistjeu iz ugovora iz Maastrichta zakonodavstvo u RH ta pitanja regulira (Zakon o dravljanstvu 1991.g. temelji se na naelu ius sanguis) tako da propisuje da hrvatsko dravljanstvo stjee dijete koje je roeno na teritoriju RH , ako su mu oba roditelja nepoznata ili su nepoznatog dravljanstva ili su bez dravljanstva. iz hrvatskog dravljanstva mogu se otpustiti jedino osobe koje imaju strano dravljanstvo. mnogi dvostrani ugovori ureuju pitanje vojnih slubi osoba s dvojnim dravljanstvom ve u doba Lige naroda pokualo se pitanje sukoba dravljanstva rijeiti na kodifikacijskoj konferenciji 1930. ali bez uspjeha

Konvencija o smanjenju sluajeva bez dravljanstva UN 1961. stupila na snagu 1975. -predvia stvaranje organizama kojima e se moi obratiti osobe bez dravljanstva

ope mp ima samo neka pravila za sluaj dvojnog dravljanstva:

Pravne osobe

ako je neka osoba dravljanin A i B, drava A moe odbiti intervenciju drave B u korist te osobe drava A moe primorati tu osobu na vojnu dunost mada ju je ve odsluila u B - takoer imaju svoju pripadnost koju odreuje unutranje zakonodavstvo - ona se najee nadovezuje na injenicu gdje pravna osoba ima svoje sjedite - uzima se u obzir i zakonodavstvo po kojemu je nastala pravna osoba - i okolnosti iji dravljani vre preteit utjecaj na djelovanje pravne osobe

E) STRANCI - one osobe koje nisu u dravljanskoj vezi sa zemljom u kojoj se trajno ili privremeno nalaze - stranac je podvrgnut vlasti drave u kojoj boravi i to po naelu teritorijalnosti ali drava kojojon pripada po dravljanstvu ima ga pravo tititi S tim u vezi postavljaju se u meunarodnom pravu ova pitanja:

ulaska i boravka stranaca, postupka s strancima, prava zatite od drave pripadnosti, protjerivanja, izruenja davanja azila.

- 1.) svaka drava ima pravo po svojem nahoenju urediti pitanje ulaska i zadravanja stranaca na svojem podruju (danas
restriktivno jer su mnoge bogate zemlje utoita za nesretne ljude)

76

- 2.) stranac u nekoj zemlji ima punu zatitu, a moderne drave moraju osigurati ravnopravnost stranaca sa domaim
puanstvom pred sudovima i drugim dravnim organima postoje minimalni zahtjevi koji moraju biti zadovoljeni : nitko ne moe biti osuen ako protiv njega nije proveden redovit postupak ako nije sasluan i ako je uskraena mogunost obrane

- 3.) kad god drava moe tvrditi da je njen dravljanin u stranoj dravi POVRIJEEN u svojoj osobi ili imovini, ona ima
pravo intervenirati kod dotine drave kako bi zatitila prava svojeg dravljanina ALI tek kada je dravljanin iscrpio sva unutranja pravna sredstva i NIJE uspio ostvariti svoje pravo (esto se drava prije toga poslui blaim sredstvom = nastoji putem svog diplomatskog zastupstva staviti oteenoga u doticaj s nadlenim organima kako bi se pokualo pronai rjeenje)

- 4.) dvostranim i mnogostranim ugovorima drave ureuju pitanje ekstradicije (izruenja) odbjeglih ili traenih
osoba koje mole ili su ve dobile azil, a u svojoj su zemlji optuene zbog nekog kanjivog djela Institut za meunarodno pravo

zalae se za meusobno izruivanje i vlastitih dravljana iako se to danas u pravilu ne ini, a da bi se smanjio kriminalitet. drave nisu dune izruiti ni strane dravljane koji su optueni zbog politikih zloina, zapravo, ali AKO je uz politiko djelo poinio jo neki zloin, izruenje nije odobreno samo ako je taj zloin poinjen u vezi s politikim, tj da bi se osigurao uspjeh politikog zloina postoji niz pravila o izruenju: izuzimaju se od obveze izruenja osobe poinitelji politikih prekraja, nema progona zbog rasnih, vjerskih ili nacionalnih razloga ili politikog uvjerenja. Opa skupina UN 1990. usvojila Model ugovora o izruivanju (detaljan ali fleksibilan za neke najosjetljivije odredbe predviene su alternative i odstupanja) 1957. - IZUZIMA od obveze izruenja osobe za koje zamoljena drava smatra da se izruenje zahtijeva zbog politikog prekraja ili djela u vezi s njim, ili zbog kanjivog djela, ali s ciljem da bi se izruenje moglo progoniti ili kazniti zbog vjerskih, rasnih, nacionalnih razloga ili zbog njegovog politikog uvjerenja - atenetat na dravnog poglavara ili njegovu obitelj nije politiki zloin - Konvencija se ne odnosi na vojne prekraje koji nisu obian zloin

Europska konvencija o izruenju

- 5.) Davanje azila (utoita) osobama koje su izbjegla iz svoje zemlje zbog progona ili straha pred progonom odgovara naelima ovjenosti - ono je danas pravo drave ali jo nije pravo pojedinca, osim ukoliko nije priznato zakonima ili ustavnim poretkom. - ono je danas pravo drave , a ne pravo pojedinca da trai i dobije, OSIM ako je to pravo drava priznala u svom ustavnom poretku i zakonima - izbjeglice se ne smiju vraati i izruivati u zemlju gdje im prijeti progon zbog politikih krivica

Deklaracija o pravima ovjeka 1985

osoba koje nisu dravljani zemlje u kojoj ive - stranci uivaju u svakoj dravi prava ovjeka u skladu s njezinim domaim pravom i meunarodnim obvezama. Kad god neka drava smatra da su povrijeena prava njenog graanina u stranoj dravi, ona ima pravo intervenirati u svrhu zatite njegovih prava ali tek nakon to su iscrpljena sva pravna sredstva u dravi koja je povrijedila njegovo pravo.

- noviji razvoj doveo je do tzv funkcionalne zatite meunarodne organizacije imaju pravo nastupiti radi zatite svojih funkcionara i predstavnika to je naelo potvreno u savjetodavnom miljenju Meunarodnog suda o pravu UN-a da trai naknadu tete za svoje slubenike koji se poginuli u Palestini

. 36.

MEUNARODNA ZATITA OVJEKA

A-22

Meunarodna zatita ovjeka prije I svjetskog rata - uglavnom se svodila na pojedine sluajeve, a openito je obuhvaala samo jedno dobro ovjeka, tj slobodu od ropstva. borba ropstva se odvijala u nekoliko faza 1. suzbijanje same trgovine robljem pomorskim prijevozom (iz Afrike brodovima u Ameriku), 2. borba protiv trgovine robljem u Africi 3. nakon 1 sv rata - tenje za potpunim ukidanjem ropstva 4. ukidanje svih oblika slinih ropstvu.

77

Beki kongres je 1845.g. proglasio trgovinu robljem povredom europskog meunarodnog prava, no u praksi se borba protiv ropstva ograniila na spreavanje pomorskog prijevoza - VB je poela sklapati dvostrane/mnogostrane ugovore o suzbijanju prijevoza robova morskim putem koje ovlauju ratne brodove svake stranke da pregledaju sumnjive brodove svih drava stranaka Liga naroda je 1926.g. zabranjuje ropstvo i trgovinu robljem - odluila da prisilni rad ne smije dovesti do odnosa slinih ropstvu i da se moe zahtijevati samo u javne svrhe - pod okriljem UN-a su 1956.g. donijeli dopunsku Konvenciju o suzbijanju ropstva u kojoj obuhvaaju i oblike sline ropstvu, kao robovanje zbog duga, kmetstvo, kupovanje, nasljeivanje i preprodavanje ena i malodobnika.

Meunarodna zatita ovjeka poslije I svjetskog rata

pojavio

se problem izbjeglica i apatrida (osoba bez dravljanstva) - to je izazvalo potrebu da se opskrbe nekom zamjenom za putovnice kako bi im se moglo omoguiti putovanje iz jedne u drugu zemlju u potrazi za smjetajem i zaposlenjem i zato je - uvedena je tzv. Nansenova putovnica za izbjeglice. (najprije ruske a kasnije je protegnuta i na druge kategorije izbjeglica) kojom im se pruaju neka graanska, ekonomska, socijalna PRAVA

Nakon II svjetskog rata odvaja se ureivanje meunarodnopravnog poloaja izbjeglica od onog apatrida:

Konvencija o pravnom poloaju izbjeglica 1951.g koju je donio UN - cilj joj je da se revidiraju i kodificiraju prethodni meunar. sporazumi o statusu izbjeglica, a takoer da se svim politikim izbjeglicama zajame neka prava - sadri zabranu odbijanja izbjeglica u trenu kad bjee iz zemlje i zabrana kasnijeg izruenja njihovoj zemlji - ALI odnosi se samo na izbgjelice koji su to postali s obzirom na dogaaje prije 1951. - zato je potpisan: poloaju izbjeglica 1967. mijenja se definicija izbjeglice - izbjeglica je svaka osoba koja se nalazi izvan zemlje iji je dravljanin, zbog opravdanog straha od progona zbog rase, vjeroispovjesti, dravljanstva, pripadnosti odreenoj drutvenoj grupi ili zbog politikog miljenja i nemogue joj je da koristi ili se zbog straha ne eli koristiti zatitom te zemlje, odnosno osoba bez dravljanstva koja je izvan zemlje svog ranijeg redovnog boravita, a ne moe se ili se zbog straha ne eli vratiti u tu zemlju. - sadri zabranu odbijanja izbjeglica u asu kada bjee iz zemlje - sadri i zabranu njihovog kasnijeg izruenja ako bi mu ivot ili sloboda mogli biti ugroeni. - izbjeglice imaju pravo izbora mjesta boravka i slobodu kretanja ako im je doputen boravak i to pod uvjetima koji vae za strance te imaju pravo na putne isprave. - dravama Konvencijom omogueno da taj pojam protegnu samo na europske izbjeglice (Protokol to ne doputa) - u pogledu temeljnih prava ovjeka osnovno je pravilo da se za njihovo uivanje izbjeglicama prua postupak predvien openito za strance, a u velikom broju pravila njihov je tretman jo povoljniji.

Protokol o pravnom

- za meunarodnu zatitu izbjeglica danas brine Visoki komesar UN za izbjeglice (UNHCR) a - privremeni organ UN kojeg je osnovala Opa skuptina 1951. god - djelovanje mu se stalno produljuje - Visoki komesar prua izbjeglicama i materijalnu pomo koliko mu to doputaju financijska sredstva prikupljena dobrotvornim prilozima 1954. Konvencija o pravnom poloaju osoba bez dravljanstva - mutatis mutandis slijedi sadraj Konvencije o pravima izbjeglica

. 36. MEUNARODNA ZATITA OVJEKA U OKVIRU UN-a

B-27

- ira i openitija zatita pojedinca na meunarodnoj razini zasnovana je u Povelji UN koja spominje zatitu prava ovjeka i osnovnih sloboda ve u svom uvodu - meu ciljevima se spominje kako treba razvijati i poticati potovanje prava ovjeka i temeljnih sloboda za SVE bez razlike s obzirom na rasu, spol, jezik ili vjeroispovjed -ve samo postojanje tih odredbi stvara meunarodnu obvezu za drave lanice koje zbog toga vie ne mogu tvrditi da je ta tematika iskljuivo njihovo unutranje podruje.

78

Da bi se odredbe Povelje provele Ekonomsko i socijalno vijee UN-a osnovalo je : - Komisiju za prava ovjeka sa zadatkom da izradi potonje propise koje bi prihvatile drave lanice (i o pravnom poloaju ena, zatiti informiranja, manjina, spreavanju diskriminacije...) od 1991. komisiju tvore 53 drave - Potkomisiju za sprjeavanje diskriminacije i zatitu manjina (26 strunjaka) za neka od tih pitanja 1994. je na prijedlog Svjetske konferencije o pravima ovjeka uveden : Visoki komesar za prava ovjeka sredinji organ koji e djelovati u zatiti prava ovjeka u odnosu na SVE drave lanice neovisno o nihovim posebnim obvezama na temelju posebnih MU Opa deklaraciju o pravima ovjeka 1948.g. ima 30 lanaka i obrauje niz osnovnih prava i sloboda jami se pravo na ivot, slobodu, osobnu sigurnost, na jednakost pred zakonom zakonitu zatitu zabranjuje se ropstvo, muenje, neovjeno kanjavanje i postupanje, zatvaranje titi se privatni ivot, obitelj, dom priznaje se sloboda kretanja, izbor boravita unutar drave, pravo azila pred progonom potuje se pravo na vlasnitvo, sloboda misli, savjesti, vjeroispovjesti uivajui sva prava i slobode, pojedinac se mora podvrgnuti zakonskim ogranienjima koja postoje zbog priznanja prava i sloboda drugih ljudi, zbog zahtjeva javnog reda i opeg blagostanja.

nakon usvajanja DP pristupilo se izradi MU koji bi obveze iz deklaracije pretvorio u DUNOSTI (takoer donijeti odredbe kako da se osigura njihovo provoenje) ve u poetku rada pokazala se potreba da se izrade DVIJE KONVENCIJE, od kojih bi se jedna odnosila na graanska i politika, a druga na ekonomska i socijalna prava ergo:

Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima Meunarodni pakt o ekonomskim socijalnim i kulturnim pravima - Opa skuptina je 1966. prihvatila je ova dva nacrta; koji su stupili na snagu 1976. - u oba se pakta na prvom mjestu spominje pravo svakog naroda na samoodreenje, a dalje se definiraju prava ovjeka. Razlika izmeu ta 2 pakta : a) Pakt o graanskim i politikim pravima;

1. 2. 3. 4.
b)

njegove su obveze bezuvjetne i neograniene ( PESK samo obvezuje da se na tome poradi koliko je to maksimalno mogue) drave stranke mogu poduzeti mjere koje ukidaju njihove obveze iz Pakta jedino u doba javne opasnosti koja ugroava opstanak nacije i ije je postojanje slubeno proglaeno; mogu se podnijeti uz uvjet da nisu nespojive s ostalim meunarodnopravnim obvezama i drave koja ih uvodi i da ne uzrokuju diskiriminaciju od nekih temeljnih prava i sloboda ni u takvim se situacijama ne smije odstupiti; pravo na ivot, zabrana muenja i okrutnog postupanja, zabrana ropstva, sloboda misli, svijesti, vjeroispovjesti drava mora odmah preko Glavnog tajnika UN-a obavijestiti ostale drave lanice Pakta o mjerama koje su poduzete, tj. o odredbama koje su ukinute i o razlozima (takoer i kad prestanu s tim) postupno postigne

Pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima - obvezuje stranke da porade do najvie mogunosti svojim raspoloivih sredstava na tome da se potpuno ostvarenje prava priznatih u protokolu. - zemlje u razvoju mogu odluiti do koje e mjere priznavati ekonomska prava nedravljanima - to se tie MJERA za osiguranje provoenja preuzetih obveza; Pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima

stranke se obvezuju jedino na podnoenje IZVJETAJA o mjerama koje su poduzele radi provoenja Pakta i o napretku koji je ostvaren drave alju izvjetaje Ekonomskom i socijalnom vijeu UN. Ono je 1978. osnovalo posebnu radnu skupinu da mu pomogne u razmatranju izvjetaja.

79

1985. radna grupa je pretvorena u stalni Odbor za ekonomska socijalna i kulturna prava, sastavljen od 18 lanova strunjaci u podruju prava ovjeka, biraju se u osobnom svojstvu, pri izboru treba postii pravednu geografsku raspodjelu mjesta - biraju se na 4 godine. prvi izvjetaj podnosi se u roku dvije godine od ratificiranja odnosno pristupanja Paktu, a svako sljedee se dostavlja svakih 5 godina. Odbor moe davati tzv. ope primjedbe Ekonomskom i socijalnom vijeu da pomogne dravama u primjeni Pakta

Pakt o graanskim i politikim pravima; stvaranje posebnog Odobra za prava ovjeka predvieno je u samom Paktu o graanskim i politikim pravima. na temelju pakta drave stranke moraju podnijeti prvi IZVJETAJ o mjerama poduzetim radi provoenja Pakta u roku od 1 god. dana nakon to je Pakt stupio na snagu, a daljnji se izvjetaju podnose svakih 5g. Odbor moe od svake stranke zahtjevati naknadni izvjetaj kad to smatra potrebnim. o izvjetajima Odbor daje svoje komentare a ako utvrdi da neka drava ne ispunjava obveze po Paktu, Odbor e joj dati preporuku kako bolje provoditi Pakt. o rezultatima odbor u svom godinjem izvjetaju obavjetava Ekonomsko i socijalno vijee i Opu skuptinu. kako bi pomogao dravama u primjeni Pakta i u pripremanju novih izvjetaja Odbor formulira i tzv. ope primjedbe kojima pojanjava znaenje samih odredaba pakta. razmatranje se vri uz prisutnost predstavnika drave koja je poslala izvjetaj - OSTALI ZADACI Odbora za prava ovjeka (MPGPP) - razmatranje i rjeavanje priopenja kojima neke stranke upozorava na neprovoenje odredaba Pakta od druge drave - ta nadlenost odobora vrijedi samo prema onim dravama koje su je priznale posebnom izjavom - primljeno priopenje dostavlja Odbor svakoj drugoj dravi koja moe dati razjanjenje u predmetu. - ako stvar nije rijeena, svaka od dviju odnosnih drava moe je iznijeti pred odbor, koji stavlja tim dravama na raspolaganje svoje dobre usluge da bi se dolo do prijateljskog rjeenja na temelju potovanja prava koja priznaje Pakt. - Odbor moe uz pristanak drava imenovati Komisiju za mirenje od 5 lanova, koja takoer stavlja na raspolaganje svoje usluge i podnosi Odboru izvjetaj na kraju rada ali do sad takvo saopenje odboru nije podneseno.

- Fakultativni protokol koji je dodan Paktu 1966. predvia mogunost pritube pojedinca zbog krenja Pakta od strane drave stranke. (*ovo gore je drava vs. drava, sad pojedinac vs. drava) - svaka stranka Protokola priznaje nadlenost Odbora za prava ovjeka da razmatra priopenja pojedinca koji tvrde da su rtve povreda nekog Paktom zajamenog prava - Odbor e razmatrati samo ona priopenja osoba koje su iscrpile sva raspoloiva unutarnja pravna sredstva u dravi za koju tvrde da je povrijedila njihova prava, i pod uvjetom da taj isti predmet nije ve podvrgnut nekom drugom meunarodnom postupku i da nije anoniman. - saopenje se dostavlja dravi za koju se tvrdi da vrijea neku od odredbi Pakta i trai se od nje da u roku od 6 mjeseci podnese pismeno obrazloenje i navede mjere koje je eventualno poduzela da popravi stanje na koje se odnosi prituba. - s obzirom na dugotrajnost takvog postupka, Odbor se ponekad u tijeku postupka hitno obraa dravi kako bi sprijeio nepopravljive povrede prava ovjeka, npr. u sluaju prijetnje smrtnom kaznom - takva privremena zatita ne prejudicira konano gledite Odbora.

1986. prihvaen je i Drugi fakultativni protokol kojemu je cilj UKIDANJE smrtne kazne - drave stranke protokola se obvezuju da pod njihovom jurisdikcijom nitko nee biti pogubljen, te da e poduzeti sve potrebne mjere radi ukidanja smrtne kazne pod svojom jurisdikcijom. - jedina ograda je da imaju mogunost da zatrae smrtnu kaznu u vrijeme rata i to za najtee zloine vojne prirode poinjene u ratno vrijeme.

- Odredbe Povelje UN naglaavaju da se zatita prava ovjeka mora provoditi bez razlikovanja po odreenim znaajkama. Toj zabrani diskriminacije posveeno je nekoliko akata:

1963. Deklaracija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije

80

- kojom se proglaava da je svaka diskriminacija na temelju znaajki rase, boje koe ili etnikog podrijetla povreda ljudskog dostojanstva i mora se osuditi kao poricanje naela Povelje i kao krenje prava ovjeka i temeljnih sloboda. - a nakon nje radi razraivanja njenih naela: Konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije - razrauje naela iz Deklaracije - ona zabranjuje jo i diskriminaciju na temelju predaka ili nacionalnog podrijetla. To se odnosi na sve dravne organe, pojedince, grupe ili organizacije, na izmjenu zakonodavstva gdje je to potrebno - osuuje se i zabranjuje rasna segregacija i apartheid, svaka propaganda diskriminacije kao i organizacije koje slue toj misli. - borbu protiv diskriminacije kao i unaprjeivanje razumjevanja i trpeljivosti treba provoditi mjerama na podruju nastave, odgoja, kulture i informacija. - Konvencijom je ustanovljen Odbor za ukidanje rasne diskriminacije - sastavljen od 18 strunjaka koje biraju drave stranke iz svih dijelova svijeta -najstarije meunarodno tijelo osnovano na temelju jednog meunarodnog ugovora o zatiti prava ovjeka. - ima najvee ovlasti prema Konvenciji i to u odnosu prema dravama strankama ali i u pogledu starateljskih i nesamoupravnih podruja - mogue je da neka drava priopi da druga drava kri odredbe iz Konvencije - razmatra izvjetaje drava stranaka o poduzetim mjerama i njihova priopenja u kojima se upozorava da neka drava kri svoje obveze iz Konvencije - to priopenje dostavlja se odnosnoj dravi radi objanjenja i izjave o mjerama koje bi mogla poduzeti - ako se pitanje ne rijei sporazumno, predmet se upuuje Komisiji od 5 lanova koje sporazumno imenuju zainteresirane drave ili Odbor - Komisija nakon prouavanja podnosi preporuke, o ijem se prihvaanju drave moraju izjasniti u roku 3 mj. - budui da Odboru dosad nije podneseno nijedno upozorenje drave na postupke druge, RAZMATRANJE IZVJETAJA DRAVA uz sudjelovanje predstavnika drave iji se izvjetaj razmatra ostaje najvanijim oblikom nadzora - najvaniji oblik nadzora je razmatranje IZVJETAJA drava o njihovom zakonodavstvu, sudskoj i upravnoj praksi kojima je svrha UKIDANJE diskriminacije - svaka stranka ovdje podnosi prvi izvjetaj u roku godine dana otkad je Konvencija za nju stupila na snagu, a nove potpune izvjetaje svake 4 godine. Dvije godine nakon detaljnog izvjetavanja obavjetavaju Odbor o znaajnim novim injenicama koje dopunjuju njihov posljednji redovni izvjetaj - NOVOST od 1993. na prijedlog delegacije RH danom prilikom ispitivanja njenog prvog izvjetaja Odbor je unio i jednu novinu u svom postupku razmatranja izvjetaja drava stranka. lan odbora koji je bio izvjestitelj o izvjetaju pojedine drave na prijedlog te drave i uz suglasnost Odbora moe posjetiti dravu za koju je bio izvjestitelj radi dobivanja tonijeg uvida u stvarno stanje provoenja. - stranke Konvencije mogu posebnom izjavom priznati nadlenost Odbora da prima i razmatra priopenja osoba ili grupa pod sudbenou odnosne drave koje se ale na postupak te drave s obzirom na Konvencijom zatiena prava. (ali malo drava je to uinilo dosad) Konvencija o uklanjanju i kanjavanju zloina apartheida 1973. - stranke se obvezuju da kanjavaju djela apartheida i njihove poinitelje i da spreavaju poticanje na takva djela - to se tie izruenja odreuje se da se taj zloin ne smatra politikim zloinom.

- ZABRANU DISKRIMINACIJE na posebnim podrujima odnosa meu ljudima sadravaju dvije konvencije izraene u okviru djelatnosti specijaliziranih ustanova: A) Meunarodne organizacije rada (MRO) - Konvencija o diskriminaciji u zaposlenju i zvanjima 1960. - obvezuje stranke da prikladnim mjerama osiguraju jednakost u zaposlenju i zvanjima svima radi uklanjanja svake diskriminacije. B) OrganizacijA UN za prosvjetu, kulturu i znanost (UNESCO) 1. Konvencija o borbi protiv diskriminacije na polju nastave 1960. obvezuje stranke da otklone svako razlikovanje, iskljuenje, ogranienje ili prednosti to se osnivaju na razlici rase, boje koe, spola, jezik, vjeroispovjedi, politikog ili drugog miljenja, narodnog ili socijalnog podrijetla, gospodarskog stanja ili roenja. - ODGOJ ima za cilj potpuno razvijanje ljudske linosti, uvrivanje potovanja prava ovjeka i unaprjeivanje razumjevanja, trpeljivosti i prijateljstva meu svim narodima, rasnim i vjerskim grupama.

81

+ Protokol koji predvia komisiju za mirenje u sluaju sporova o primjeni te Konvencije 2. Deklaracija o rasi i rasnim predrasudama 1978 kojom se potvruje istovrsnost i zajedniko porijeko svih ljudskih bia te proglaava njihova jednakost u dostojanstvu i pravima.

- ZABRANU DISKRIMINACIJE na posebnim podrujima predviaju i dokumenti UN: - 1981. Deklaraciju o ukidanju svih oblika netrpeljivosti i diskriminacije na temelju vjeroispovjedi ili uvjerenja. - zabrana diskriminacije ugovorena u njoj zajamena je u Meunar. konvenciji o zatiti prava svih migracijskih radnika i lanovima njihovih obitelji, 1990. -TEMELJI zabranjene diskriminacije su; spol, rasa, boja koe, jezik, dob, imovina, vjeroispovjed ili uvjerenje, politiko miljenje, narodno, etniko ili socijalno podrijetlo, dravljanstvo, brano stanje, roenje ili dr. pravni poloaj

ZABRANU DISKRIMINACIJE predviena je i u humanitarnom ratnom pravu enevska konvencija o zatiti graanskih osoba za vrijeme rata - nalae izjednaenje postupka bez obzira na rasu, vjeroispovjest, dravljanstvo ili politiko miljenje. 4 enevske konvencije o zatiti rtava rata, 1949. - zabrana diskriminacije pri obvezi ovjenog postupanja prema osobama koje izravno ne sudjeluju u neprijateljstvima u oruanom sukobu koji nema meunar. karakter

UN su do sada usvojili vei broj dokumenata o zatiti prava ovjeka u kaznenom postupku i na izdravanju kazni od kojih je najvaniji : - Konvencija protiv muenja i drugih okrutnih neovjenih i poniavajuih postupaka ili kazni 1984. - to je ve proglaeno u ODP i MPGPP - MUENJE je svako nanoenje teke fizike ili duevne patnje koje poini slubena osoba u izvravanju svoje slubene funkcije. Cilj takvog muenja je dobivanje informacija ili priznanja, kanjavanje, zastraivanje, prinuda ili bilo koji oblik diskriminacije. - iz definicije je IZRIITO ISKLJUENA bol ili patnja koja proistjee iz legitimnih sankcija - muenje se apsolutno zabranjuje pa i u izvanrednim okolnostima, ratu ili bilo kakvoj javnoj opasnosti. Strankama se posebno nalae da takva djela predvide kao kaznena djela u svom kaznenom zakonodavstvu te da glede toga primjenjuju institut izruenja. - Konvencija predvia oblik nadzora nad primjenom svojih odredbi, za nadzor je osnovan Odbor protiv muenja sastavljen od 10 osobno izabranih lanova. - 4 oblika nadzora: 1. primanje periodinih izvjetaja od strane drava jedini koji obvezuje SVE drave - Odbor razmatra izvjetaje i daje preporuke, a moe zahtijevati i dodatne informacije i izvjetaj - predstavnik drave sudjeluje pri izvjetavanju 2. istraga 3. primanje priopenja od strane pojedinaca 4. primanje priopenja od strane drava

- i drugi organi UN bave se meunarodnom zatitom ovjeka. - Komisija za prava ovjeka, - Potkomisija za spreavanje diskriminacije i zatitu manjina - Odbor za prava ovjeka - ne djeluju samo u donoenju akata o zatiti ovjeka, nego i pri njihovom KRENJU - NA TEMELJU MEUNR. AKATA STVORENI SU POSEBNI ORGANI ZA NADZOR (OZP), a neke zadae povjeravaju i REDOVNIM organima UN, koji ih imaju samo u odnosu na drave potpisnice pojedinog ugovora, ali istovremeno nadziru potivanje prava ovjeka u svim lanicama - NA TO IH MOGU POTAKNUTI DRAVE, POJEDINCI, GRUPE LJUDI - radi tonog sagledavanja stanja u pojedinoj zemlji organi UN trae izvjetaje drave osumnjiene za krenja prava ovjeka, osnivaju posebna struna tijela, imenuju specijalne izvjestitelje, izailju istrana povjerenstva. - od svog osnivanja UN se esto bavi pitanjima zatite prava ovjeka u pojedinim zemljama, Maarska, Kina, ile a do dananjih dana su ostali problemi Palestine i June Afrike. - u novije vrijeme se bave pitanjima Bolivije, Cipra, Kolumbije, Afganistana, Iraka, Irana, Kube...

82

- jedan od sredinjih problema meunarodnog mira i sigurnosti od 1992. bio je oruani sukob na podruju bive Jugoslavije. Svi organi su upozorili na golema krenja prava ovjeka i temeljnih sloboda i humanitarnog ratnog prava u ratu protiv RH i BiH.

. 36. MEUNARODNA ZATITA OVJEKA U OKVIRU EUROPSKIH REGIONALNIH ORGANIZACIJA

- zatita prava ovjeka ureena je i pravilima meunarodnog partikularnog prava - Mirovni ugovori (Italija, bugarska)

A-22

- REGIONALNO su ureena meuamerikom, europskom i afrikom Konvencijom o zatiti prava ovjeka. - ope prilike i odnos prema pravima ovjeka bitno se razlikuje na svakom od tih dijelova svijeta, a i zakljuene su u velikom vremenskom razmaku - bitan je utjecaj na stvarno potovanje prava ovjeka i postupke drava stranaka konvencije imala samo Europska konvencija:

A) Europska Konvencija o zatiti prava ovjeka i temeljnih sloboda, Rim, 1950.g.

- nalae dravama potpisnicama konkretne obveze i daje jamstva za provedbu ustanovljenjem posebnih organa za nadzor; 1. Europske komisije za prava ovjeka 2. Europskog suda za prava ovjeka 3. Odbor ministara Vijea Europe. - Europska konvencija obuhvaa brojna graanska prava i slobode; pravo na ivot, slobodu od muenja,slobodu od ropstva, pravo na pravino suenje, pravo na potivanje privatnog i obiteljskog ivota, stana, dopisivanja, sklapanja braka, slobodu misli i vjeroispovjesti. - usvojeno je i 11 Protokola, od 1952. do 1994. - Protokoli su dodali sljedea prava i slobode; zatitu vlasnitva, pravo na odgoj, pravo na slobodne izbore, slobodu od zatvaranja zbog dugova, pravo slobodnog kretanja izbora boravita, pravo naputanja svake zemlje, ukidanje smrtne kazne, ravnopravnost suprunika, naelo ne bis in idem. - Konvencija se ZABRANJUJE DISKRIMINACIJA i titi sva ona prava koja se spominju i u samoj Povelji UN, ALI doputa i nekoliko vrsta ogranienja zajamenih prava i sloboda radi nacionalne sigurnosti, javnog mira, gospodarskih interesa zemlje, zatite reda i spreavanje zloina, zatite zdravlja i prava i sloboda drugih. Takva se ogranienja trebaju odrediti zakonom i to samo na onoliko vremena koliko to moe tolerirati demokratsko drutvo. - u sluaju rata ili druge javne opasnosti koja ugroava ivot nacije drave mogu poduzeti najnunije mjere koje odstupaju od njegovih obveza iz Konvencije i o tome se mora obavijestiti glavni tajnik Vijea Europe - ni u takvim situacijama ne smije se odstupati od odredaba Konvencije o pravu na ivot, zabrani muenja, smrtnoj kazni, zabrani ropstva i retroaktivnoj primjeni kaznenih zakona - Europska komisija za prava ovjeka nadlena je primati i ispitivati ALBE o krenju Konvencije. - svaka drava stranka moe ukazati komisiji na krenje odredaba za koje dri da se moe pripisati nekoj drugoj stranci, a pojedinci i nevladine organizacije i grupe osoba mogu Komisiji podnostiti albe ako se osjeaju povrijeenima u svojim pravima od neke stranke Konvencije- ALI TO SAMO AKO JE TA DRAVA PRIHVATILA NADLENOST KOMISIJE (danas sve jesu) - Komisija ispituje albe uz pomo stranka u sporu i nastoji dovesti do prijateljskog rjeenja izmeu podnositelja albe i drave, a ako do njega ne doe Komisija podnosi izvjetaj Odboru ministara Vijea Europe u kojem izraava svoje gledite o tome je li u sluaju bilo krenja Konvencije. - u roku od 3 mjeseca od podnoenja izvjetaja Odboru sluaj moe biti iznesen pred Europski sud za prava ovjeka AKO je alba podnesena protiv drave koja je prihvatila sudbenost tog suda. (danas sve) - na temelju Protokola br. 9. predmet pred Sud moe iznijeti i pojedinac, nevladina organizacija ili grupa osoba koja je iznjela albu pred Komisiju. - ako nitko od ovlatenih ne iznese predmet pred Sud, o sporu konano odluuje Odbor ministara koji ujedno nadzire izvrenje svoje odluke, odnosno presude Suda.

83

- Europski sud ima i nadlenost davanja savjetodavnih miljenja na zahtjev Odbora ministara. - drave koje nisu spremne svoj pravni poredak usuglasiti s odredbama Europske konvencije i zakljucima organa za nadzor nad provoenjem Konvencije MOGU biti suspendirane ili iskljuene iz Vijea Europe zato to je EKLJP zakljuena u okviru te organizacije, a potivanje ljudskih prava i sloboda jedan je od uvjeta za lanstvo u njoj. - Grkoj je u vrijeme tzv. pukovnikog diktatorskog reima nakon albi nekoliko drava prijetila suspenzija lanstva. - sve vei broj drava stranaka Europske konvencije i sve vei broj albi usporio je rad svih organa a najvie Europske komisije za prava ovjeka - Zato je u Vijeu Europe odlueno da se postupak nadzora pojednostavi to je ostvareno u 11. protokolu iz 1994. - kad on stupi na snagu ukinut e se Europska komisija za prava ovjeka a Odbor ministara nee vie odluivati o albama, nadzor e preuzeti Europski sud za ljudska prava. - to se i dogodilo 1998. - sudu se mogu izravno obraati drave, pojedinci, nevladine organizacije i grupe osoba koje smatraju da su rtve krenja prava ovjeka, - on i nadalje moe rjeavati sporove izmeu , te davati savjetodavna miljenja B) - osim u okviru Vijea Europe, u meunarodnoj zatiti ovjeka sudjeluje i

Konferencija o sigurnosti i suradnji u

Europi koja je od 1994. prerasla u Organizaciju za sigurnost i suradnju u Europi (OESS).

- za razliku od VE, ona se ne temelji na ugovornim obvezama drava i na sudskoj zatiti ugovorenih prava - ipak, odredbe OESS-a izraz u pravne svijesti europskih drava, to dokazuje i uspostavljanje raznih oblika nadzora nad potivanjem tih prava - njegova je posebna vrijednost u odnosu na VE to to obuhvaa sve drave. - ve u Zavrnom aktu Konferencije (Helsinki 1975) drave sudionice izrazile su odlunost da potuju prava ovjeka i temeljne slobode. Meutim u sljedeim se godinama ponovno razbuktao hladni rat pa ni nastavci Konferencije nisu mogli pridonjeti stvaranju stvarne opeeuropske zatite prava ovjeka. - tek pri kraju treeg sastanka u Beu poela je nestajati blokovska podjela to je na sljedeom sastancima KESS-a omoguilo usvajanje odredaba o sadraju brojnih prava ovjeka, zabrani diskriminacije, demokratskom i pravnom drutvu. - cijelo to podruje suradnje drava lanica KESS-a nazvano je njegovom ljudskom dimenzijom. - na tom sastanku navijetena je: - Konferencija o ljudskoj dimenziji zapoela je neuspjenim sastankom u Parizu (1989.) ali je nastavljena u Kopenhagenu (1990.) i Moskvi (1991.) na kojima su usvojeni vrlo vani zakljuni dokumenti unaprijeene materijalne odredbe o vladavini prava i pravima ovjeka, te usavreni postupci za nadzor njihovog potivanja - sredinje tehniko i struno tijelo OESS-a za njegovu ljudsku dimenziju tj. za ocjenu provoenja pravila o ljudskoj dimenziji je Ured za demokratske Institucije i prava ovjeka sa sreditem u Varavi. C) - posebno treba spomenuti nastojanje OUN da se pobolja pravni poloaj ENE i da se postigne njihova ravnopravnost ena s mukarcima na koju se UN poziva u Povelji - Ekonomsko i socijalno vijee je osnovalo posebnu Komisiju za pravni poloaj ene 1946. - od 1990. se sastoji od 45 drava - izradila je nekoliko Konvencija prihvaenih u Opoj skuptini:

1.

Konvencija o politikim pravima ena zakljuena 1952.g. - ona enama osigurava jednako aktivno i pasivno birako pravo kao i mukarcima i to u svim javnim slubama i na funkcijama. Konvencija o dravljanstvu udate ene usvojena 1957.g. - odreuje da udaja ili rastava braka ne povlai za sobom automatsku posljedicu u promjeni statusa dravljanstva. Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije prema enama 1967. - jami ravnopravnost u pogledu dravljanstva, pred pravom i u obiteljskom ivotu.

2.

3.

84

- drave se obvezuju na uvoenje zabrane diskriminacije ena u svoj unutarnji pravni poredak. - doputena je mogunost stavljanja rezervi na Konvenciju, koja se obilato koristi - temeljem Konvencije osnovan je Odbor za uklanjanje diskriminacije prema enama. - drave podnose izvjetaje svake 4 godine o mjerama koje su poduzele u provoenju Konvencije ali ne ta se tie krenja Konvencije - Odbor moe davati i ope preporuke i prijedloge na temelju izvjetaja 4. Deklaracija o uklanjanju nasilja prema enama 1993. - trai osudu svakog ina nasilja prema enama temeljenog na njihovu spolu, a kojem je posljedica fizika, spolna ili psiholoka povreda ili patnja ene. - zabranjuje nasilje prema eni u obitelji, u drutvu ili od strane drave.

D) Deklaracija o pravima djeteta 1959.g. - sadri osam naela meu kojima su pravo na zdravlje, normalan razvoj u slobodi i dostojanstvu, pravo na socijalnu sigurnosti ime i dravljanstvo. - Deklaracija ne daje obvezna pravila nego samo smjernice Konvencijom o pravima djeteta (1989.g.)

usvojeno je da se djetetom smatra svaka osoba mlaa od 18 godina (osim ako se po nekom opem pravu punoljetnost ne stjee ranije) i da se prava djeteta tite u svim pitanjima sigurnosti, razvoja, zdravlja i odgoja. posebna se panja pokazuje prema djeci izbjeglicama, onima sa smanjenim umne ili tjelesne sposobnostima, etnikim, vjerskim, jezinim i ostalim manjinama. radi nadzora nad izvravanjem Konvencije osnovan je Odbor za prava djeteta privi izvjetaj za 2 god od stupanja K na snagu za tu dravu, a ostali svakih 5 godina

- UN se brine i o drugim socijalnim pitanjima o zatiti prava i poloaju invalidnih osoba, Deklaracija o pravima invalidnih osoba 1975. E) - 1968. odrana je Meunarodna konferencija o pravima ovjeka u Teheranu - svrha joj je bila da se osvrne na rezultate postignute u meunarodnoj zatiti prava ovjeka od usvajanja Ope deklaracije o pravima ovjeka iz 1958. Usvojena je tzv. Teheranska proklamacija. - daljni razvoj sustava UN za zatitu prava ovjeka se ne moe smatrati posljedicom utjecaja tog teksta; unato brojnim ugovorima i naporima jo uvijek postoje podruja gdje poloaj ovjeka nije dostojan ljudske osobe - 1993. UN su organizirali Svjetsku konferenciju o pravima ovjeka u Beu da bi obiljeili 45 godina od donoenja ope dekaracije. - Konferencija je UNAPREENJE I ZATITU prava ovjeka proglasila kao prioritetni zadatak suverene meunarodne zajednice i usvojila vrlo opsean dokument; Beku deklaraciju i program akcije - sadri najvanija naela postojeih dokumenata te su naznaeni temeljni smjerovi djelovanja UN-a , regionalnih organizacija, nevladinih organizacija, drava i znanstvenih ustanova u promicanju prava ovjeka - jedan od prijedloga Konferencije je ve proveden ; Opa skuptina je odluila osnovati novi, sredinji organ za unaprijeenje i zatitu ljudskih prava : Visokog komesara za prava ovjeka glavna zadaa je stalan dijalog s VLADAMA , tj diplomatskim sredstvim djeluje u prilog potivanja ljudskih prava - svi sustavi meunarodne zatite ovjeka vrlo su esto nedjelotvorni - naroito su neuinkoviti kada dolazi do masovnih i tekih krenja prava ovjeka pa se u posljednje prijeme poelo razmiljati o dopustivosti tzv. humanitarne intervencije tj. o ovlatenju drava da i silom interveniraju u nekoj dravi u sluaju kada se jedino na taj nain moe sprijeiti ili ograniiti patnje velikog broja ljudi. - iako su joj mnoge drave esto pribjegavale jer im je sluila kao izlika za ostvarenje svojih vanjskopolitikih ciljeva, to se smatra protivnim naelu suverene jednakosti drave. - prvi korak uinio je Institut za meunarodno pravo prihvaajui dopustivost poduzimanja diplomatskih, gospodarskih i drugih mjera prema dravi u kojoj se kre ljudska prava, posebno ako se radi o masovnim i tekim krenjima. - kada je zapoelo ostvarivanje PRAVA OVJEKA , najprije se poelo s ostvarivanjem prava prve generacije - graanska i politika prava, zatim su dola na red prava druge generacije - ekonomska, socijalna i kulturna prava, a sada se radi na ostvarivanju prava tree generacije - tu spadaju pravo na zdravi okoli, pravo na mir, pravo na razvoj.

85

. 37.

MEUNARODNA ZATITA MANJINA

A- 23

- meunarodna zatita manjina pojavljuje se od Westfalskog mira 1648.g. (zatita vjerskih manjina) do danas vie puta i u razliitim oblicima ali ne i kontinuirano - u 19.st. javlja se intervencija europskih vlasti prema Turskoj radi zatite kranskog ivlja. - 1878.g Berlinski kongres je nametnuo zatitu vjerskih manjina Srbiji, Crnoj Gori, Bugarskoj i Rumunjskoj - nakon I svjetskog rata posebno je znaenje imala zatita manjina a provodila se pod nadzorom Lige naroda - tada manje vie sve europske drave morale potpisati mirovne ugovore o zatiti nacionalnih manjina na svom teritoriju.

su

UJEDINJENI NARODI - zatita se manjina ne spominje posebno u Povelji ni u Opoj deklaraciji o pravima ovjeka ali se povezuje sa zatitom opih prava ovjeka. - prema definiciji UN i Potkomisije za spreavanje diskriminacije i zatitu manjina (1947.g.), manjine su nedominantne grupe stanovnika koje imaju i ele ouvati svoje etnike, vjerske ili jezine tradicije ili karakteristike, razliite od onih koje su svojstvene ostalom stanovnitvu iste drave. - toj je definiciji dodavan uvjet brojne snage po kojem bi te grupe trebale biti toliko brojne da bi mogle sauvati te svoje karakteristike ime su se zapravo zanemarile manjine koje su najvie trebale zatitu - problem manjina se razliito postavlja u razliitim zemljama teko pronai zajednika naela - Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima sadri odredbu o zatiti manjina koja glasi: u dravama u kojima postoje etnike, vjerske ili jezine manjine, ne smije im se uskratiti da zajedno sa ostalim lanovima skupine vre pravo: 1. da imaju svoj vlastiti kulturni ivot, 2. da ispovijedaju svoju vjeru, 3. da se slue svojim jezikom (L. 27.) - ova odredba je vana zbog velikog broja pristupnica i sustava nadzora - ta izriito priznata prava se potonje ureuju u drugim odredbama obaju Paktova - a da bi se dravama pomoglo u provoenju tih odredbi u Opoj skuptini je usvojena : - Delkaracija o pravima koja pripadaju nacionalnim, etnikim, vjerskim i jezinim manjinama. 1992.g. - tu se prava iz cl. 27. preciziraju i dopunjuju novima:

1.
2.

pravo na vlastiti jezik u privatnom i javnom ivotu, uivanje svih prava bez diskriminacije aktivno sudjelovanje u javnom, socijalnom, vjerskom, ekonomskom i kulturnom ivotu, pravo na osnivanje vlastitih udruenja pravo na prekogranine kontakte.

3. 4. 5.

- sva svoja prava mogu konzumirati pojedinano ali i zajedno sa ostalim lanovima skupine - u Deklaraciji se proglaavaju i dunosti drava - svih lanica UN: - da tite postojanje manjina i njihov etniki, vjerski i kulturni identitet na svom podruju, - da donose i usklauju vlastito zakonodavstvo o pitanju i reguliranju odnosa sa manjinama, njihovim pravima i obvezama bez ikakve diskriminacije, - da razvijaju povoljne uvjete za razvoj manjina i kolovanje na njihovom jeziku. - trai se i od Glavnog tajnika UN da se pobrine za promicanje Deklaracije tako se i sama OS posvetila brizi za manjine, a ne samo preko drava potpisnica VIJEE EUROPE: - Europska konvencija o zatiti prava ovjeka i temeljnih sloboda iz 1950. sadri zabranu diskriminacije manjina - najvii organi su esto donosili rezolucije i osuivali diskriminaciju ali nikako da se pristupi izradi opih normi o zatiti manjina u svim europskim dravama 1995.g. zakljuena je Okvirna konvencija za zatitu nacionalnih manjina a pod okriljem Vijea Evrope. - naela te konvencije e drave stranke morati unijeti u svoja zakonodavstva i provesti putem vlastitih politika. OESS: - Isto se tako u zavrnom aktu Konferencije o sigurnosti i suradnji u Evropi 1975.g. (KESS), potpisanom u Helsinkiju, izriito jame prava i zakoniti interesi osoba koje pripadaju nacionalnim manjinama.

86

- posebno je vaan Zakljuni dokument Bekog sastanka gdje su se drave obvezale poduzeti sve mjere (zakonodavne, sudske) kako bi osigurale prava manjina na svom podruju - obeale su se boriti protiv diskriminacije i poduzeti sve za unapreivanje njihovog poloaja - mehanizam kontrole zatite prava ovjeka (HUMANA DIMENZIJA KESS) doovoren u Beu 1989. moe se primjenjivati i na zatitu prava pripadnika manjina - na novom sastanku KESS-a u Helsinkiju 1992.g. odlueno je o osnivanju posebne institucije za problematiku manjina: Visokog komesara za nacionalne manjine. - njegova je zadaa da svojim djelovanjem ublai napetosti i sprijei da problemi manjina evoluiraju u prijetnju miru i stabilnosti u zemljama gdje manjine ive ili da postanu prijetnja dobrim odnosima izmeu europskih drava (a ne da intervenirao u povodu krenja pojedinog prava) - ako uoi opasnosti uz dozvolu svake pojedine drave moe posjetiti podruje i poticati dijaloge - u sluaju opasne evolucije pojedine situacije moe upozoriti Odbor visokih funkcionara OESS-a i na temelju odluke Odbora moe poduzimati posrednike akcije - prvi je Visoki komesar izabran 1992.g. a u svrhu prouavanja poloaja ruske manjine u Baltikim dravama i Maara u Slovakoj.

. 38.

KAZNENA ODGOVORNOST POJEDINCA

B-29

- u pravilu jedini sluaj kada je ovjek pojedinac subjekt meunarodnog prava - ovjek pojedinac odgovara po zakonodavstvu vlastite draave i pred dravnim sudovima - najsavreniji stupanj razvoja bio bi kanjavanje pred meunar. sudom - MEUNARODNI ZLOIN je zloin, koji kao in meunarodno pravo izravno normira svojom zabranom usmjerenom prema pojedincu, bilo da se kanjavanje prepusti pojedinoj dravi kao njezina obveza, bilo da se oformi meunarodno sudstvo. enevske konvencije o zatiti rtava rata (1949.g.) obvezuju drave stranke da odreene ine iz te tematike stave pod obveznu kaznenu sankciju. Konvencija o spreavanju i kanjavanju zloina genocida 1948. definira zloin genocida ali se njena zabrana takoer ne usmjerava izravno na pojedinca nego obvezuje dravu da predvidi kanjavanje opisanih. - nakon I svjetskog rata - prvih pokuaj kanjavanja ratnih zloina - ali prihvaene odredbe Mirovnog ugovora u Versailessu iz 1919. nisu bile provedene - njemaki se car optuuje da je nanio najteu uvredu meunarodnom moralu i svetoj vanosti ugovora pa e se zato izvesti pred 5-lani meunarodni sud ije e suce imenovati Francuska, Italija, Japan, SAD i VB. Do suenja nije dolo jer Nizozemska nije pristala izruiti cara Vilima II pobjednikim silama. nakon II svjetskog rata - dalje je otilo kanjavanje zloina i tu je kanjavanje provedeno putem dravnih sudova ali su oformljeni i meunarodni vojni sudovi u Nurnbergu i Tokiju a koji su se temeljili na posebnim okolnostima potpune predaje pobijeenih drava saveznicima. - prvi je korak u tom pravcu uinjen Londonskom deklaracijom saveznikih zemalja 1942.g. i njome je odlueno o kanjavanju nacista i njihovih suradnika za zloine uinjene na okupiranim podrujima. - osnovan je poseban sud na temelju Statuta Meunarodnog vojnog suda koji je bio pridodan sporazumu sa sjeditem u Nurnbergu - mogao je izrei i smrtnu kaznu - Sud se sastojao od 4 lana i 4 zamjenika a svaka je potpisnica imenovala po jednog - odluivalo se veinom glasova, kada bi glasovi bili podjeljeni odluivao je predsjednik vijea - u optubi su djelovala 4 glavna tuitelja po jedan glavni tuitelj imenovan od svake potpisnice. - Nadzorno vijee za Njemaku donijelo je 1945. Zakon br. 10 o kanjavanju osoba krivih zbog ratnih zloina, zloina protiv mira i ovjenosti kojim se u unutranje njem. pravo provode odredbe sadrane u dva meunar. akta - slijedea djela spadaju pod sudbenost suda i povlae individualnu odgovornost Londonskog statuta): ( l.6.

1. 2.

zloini protiv mira - planiranje, poticanje ili poduzimanje agresivnog rata, ratni zloini - krenje zakona ili obiaja rata (ubojstvo, zlostavljanje, deportiranje, ropski rad, ubijanje talaca ili ratnih zarobljenika, pljakanje ili razaranje gradova i sela),

87

3.

zloini protiv ovjenosti - ubojstvo, istrebljenje, porobljavanje, deportiranje i ostala neovjena djela uinjena prema civilnom stanovnitvu.

- provedeno je u stvarnost naelo individualne meunarodne odgovornosti poinitelja tekih zloina i osigurano je njihovo suenje. - podvrsta individualne odgovornosti je zapovjedna odgovornost, a jedan od podoblika zapovjedne odgovornosti za izvrenje djela po zapovijedi prepostavljenog kod kojeg se smatra da postoji krivnja, - za izvrenje presude bila je potrebna suglasnost nadzornog vijea za Njemaku. imalo je pravo smanjiti ili izmijeniti presudu, ali ne i pootriti je - pojedinosti postupka nisu bile ureene Statutom, nego poslovnikom koji je donosio SUD eljelo se izbjei svako nepotreno otezanje postupka

Tijek postupka; prethodna izjava tuitelja dokazna sredstva optube i obrane sasluanje svjedoka obiju stranka presluavanje svjedoka od obiju stranka govori obrane govori optube izjava optuenika presuda Na Konferenciji u Potsdamu 1945. zakljueno je da e se suditi japanskim ratnim krivcima. - Japan se u aktu o predaji obvezao da e uiniti sve potrebno za izvrenje potsdamskih odluka. - iako su se mnogi postupci protiv poinitelja meunarodnih zloina u pojedinim dravama vodili godinama mnogi su ipak ostali nekanjeni. - s obzirom da u meunarodnom pravu postoji institut zastare mnogi su poinitelji ostali nekanjeni zato sto su se skrivali ili su njihovi zloini ostali neotkriveni zbog sluaja ili nemara organa nadlenih za progon. - u UN je 1968. donesena Konvencija o nezastarjevanju ratnih zloina i zloina protiv ovjenosti - obvezuje ugovornice da dokinu zastaru za ratne zloine i zloine protiv ovjenosti poinjene u vrijeme rata ili mira, ukljuujui i neovjena djela politike apartheida i zloine genocida. - po kaznenom zakonodavstvu RH nema zastare izvrenja kazne za genocid, agresivni rat, ratne zloine i druga kaznena djela koja predstavljaju povredu meunarodnog humanitarnog odnosno ratnog prava. - pravila od 1945. izgraena su za suenja krivcima II svjetskog rata a na temelju njih se trebala izgraditi pravila za budunost. - 1946. Opa skuptina ih je potvrdila (lista od 7 naela) i dala zadatak Komisiji za meunarodno pravo da formulira Kodeks o zloinima protiv mira i sigurnosti ovjeanstva ili Kodeks meunarodnog kaznenog prava. 1991. usvojen je nacrt Kodeksa koji sadri; 1. opi dio u njemu su sadrana neka temeljna naela kp i kpp-a NE BIS IN IDEM, AUT DEDERE AUT PUNIRE, NERETROAKTIVNOST, ODG ZA DJELO POINJENO PO NAREDBI 2. popis zloina iz sve tri kategorije zloina iz Statuta meunarodnog vojnog suda iz 1945, iz meunarodnih ugovora sklopljenih u meuvremenu - Komisija je nastavila s radom Nacrta Kodeksa - navedenim aktima provedeno je u stvarnost naelo individualne meunarodne odgovornosti poinitelja tekih zloina i osigurano njihovo suenje. - prema rezuluciji UN-a 1946. - definicija genocida bi bila odricanje prava na opstanak itavim ljudskim grupama. Konvencija o sprjeavanju i kanjavanju genocida iz 1948.

88

nova defincija genocida = djelo poinjeno s namjerom da se potpuno ili djelomino uniti jedna nacionalna, etnika, rasna ili vjerska skupina ubojstvima, tekim tjelesnim ozljedama, podvrgavanjima takvim uvjetima ivota koji bi doveli do istrebljenjA Poimence su to djela: 1. ubojstvo ili nanoenje tekih povreda lanovima skupine, podvrgavanje skupine takvim uvjetima ivota koji bi morali dovesti do njezinog nestanka i unitenja, 3. nametanje mjera kojima se eli sprijeiti raanje u okviru skupine ili prisilno izmjetanje djece iz jedne skupine u drugu - ne smatra se politikim zloinom, te se stoga na poinitelje primjenjuju pravila o izruenju - kanjivi su i pokuaj, poticanje, zavjera, suuesnitvo - kanjava se svatko, bio to dravnik, funkcionar, pojedinac - mogue suenje i pred meunar. sudom ako bi se on osnovao i ako bi stranke prihvatile njegovu nadlenost Meunarodna konvencija o suzbijanju i kanjavanju zlocina apartheida, 1973. - poiniteljima moe suditi sud svake drave stranke ili meunarodni sud ako drave prihvate njegovu sudbenost (ni ovim dokumentom nije osnovan)

1.

zloini poinjeni u 2 svj ratu ukazali su na potrebu revizije humanitanog prava (prava o zatiti civila, ranjenika i imovine koja ne slui u ratne svrhe) tako su pravila usvojena Hakim konvencijama o ratnom pravu iz 1907. i enevskim konvencijama o zatiti rtava rata revidirana i dopunjena u :

4 enevske konvencije iz 1949.

- u njima se stranke drave obvezuju da e utvrditi kaznene sankcije protiv osoba koje su poinili ili izdale naredbu za poinjenje nekih tekih povreda tih Konvencija

- stabilnost meunarodnog poretka poeo je ugroavati terorizam - neratificirana Konvencija o spreavanju i kanjavanju terorizma - 4 meunar. konvencije protiv terorizma u civilnom zranom prometu - U UN dosad se nije uspio zakljuiti nijedan openiti meunar. ugovor za spreavanje terorizma - VE: Konvencija o suzbijanju terorizma, 1977. (smanjen domaaj zbog nepostojanja ope definicije terorizma) - OSUN: Deklaracija o mjerama za eliminiranje terorizma, 1994. - jedno od bitnih naela tih dokumenata je zahtjev da drave poinitelje bilo same kazne bilo da izrue dravama ija su prava povrijedili RH i BiH - Vijee sigurnosti je 1992. upozorilo sve stranke sukoba na njihovu dunost potivanja humanitarnog prava i upozorio na snoenje pojedinane odgovornosti za te povrede - kako je jugoslavenska armija i dalje sustavno krila te odredbe Vijee sigurnosti je imenovalo od glavnog tajnika Un da imenuje Komisiju strunjaka koja e analizirati informacije o povredama humanitarnog prava na tim podrujima - 1993. Komisija je utvrdila teka krenja humanitarnog prava - krajem 1993.g. je VS UN posebnom rezolucijom osnovalo Meunarodni sud za suenje osobama koje su odgovorne za teke povrede humanitarnog prava na podruju bive Jugoslavije. - sudi se za djela poinjena od 01.01.1991. - za osnivanje i rad suda Vijee je prihvatilo Statut Suda Sud se sastoji od : - dva vijea od po tri suca u prvom stupnju, - prizivnog vijea od pet sudaca, - tuitelja koji djeluje nezavisno, ne primajui upute ni od jedne vlade - tajnitva

odgovaraju iskljuivo pojedici, fizike osobe, za djela koja su osobno poinili pred sud ne mogu biti izvedene stranke, drave itd... odgovaraju svi poinitelji kaznenih djela, i efovi drava i vlada, vladini slubenici i funkcionerI odgovara se za sam zloinaki in, za njegovo planiranje, poticanje, nareivanje i pomaganje i za in poinjen po
nareenju

89

- suradnja lanica UN u osnivanju i provoenju odluka suda je obvezatna, jer ga je osnovalo Vijee sigurnosti kao jednu od mjera uspostavljanja mira Materijalno pravo odreuje sam Statut Suda a zloini koji su obuhvaeni su: 1. teke povrede enevskih konvencija, 2. povrede ratnog prava, 3. genocid, 4. zloini protiv ovjenosti.

za djela navedena u statutu nije nadlean samo ovaj sud ve i dravni, nacionalni sudovi Meunarodni sud ima prednost u svakom asu postupka pred nacionalnim , i on moe od nacionalnog zahtijevati da
mu prepusti predmet

kazne zatvora se odrauju u dravama

ALI izvan podruja bive Jugoslavije prava u Ruandi.

koje Vijee izabere meu dravama koje su se ponudile da prihvate osuene -

1994.g. je osnovan Meunarodni sud za suenje osobama odgovornim za genocid i teke povrede humanitarnog poetak rada ovih sudova daje nadu da meunarodna zajednica nee pokuati samo politikim sredstvima i rjeenjima
kazniti krivce za ove strane zloine.

KRAJ

I.

KNJIGE

POGLAVLJE
38 . 24

ORGANI

MEUNARODNIH

ODNOSA
A-

ORGANI ME. ODNOSA - OPENITO

drave i drugi subjekti meunarodnog prava ne mogu djelovati drugaije nego preko svojih organa svrsishodno djelovanje tih organa nije mogue a da se prethodno ne izvri djelatnost interne prirode koja se sastoji u
informativnom i pripremnom radu. Ta je djelatnost u suvremenoj dravi poglavito organizirana u njenoj vanjskoj slubi nesmetano djelovanje te slube nije mogue bez posebnih meunarodnopr. propisa kojio svakoj dravi nameu dunosti u odnosu na osobe koji u vrenju te slube djeluju na njenom podruju

Kada govorimo o dravnim organima meunarodnih odnosa, onda mislimo na:

1. 2.

osobe ija djela i oitovanja na kvalificiran nain raaju posljedicama za njihovu dravu - te meunarodne posljedice za neku dravu mogu nastupiti i po djelima dravnih organa koji nisu organi meunarodnog openja osobe vanjske slube posebno one koje djeluju u inozemstvu (osoblje diplomatskih misije i osoblje koje vri poslove preteno upravnog znaaja - to je razlikovanje izmeu diplomatske i konzularne slube)

- organi meunarodnog openja su potrebni svakoj dravi da bi njihovim djelovanjem mogla izazivati meunarodne posljedice. - najvei broj takvih posljedica nastupa po pravnim poslovima a do njih moe doi samo djelovanjem pojedinaca koje se pripisuje dravi kao subjektu meunarodnog prava postavlja se pitanje jesu li to propisi unutranjeg ili meunarodnog prava? - raireno je miljenje da se tu radi o propisima unutranjeg prava na koje meunarodno pravo samo upuuje. - no kad bi bilo tako onda bi meunarodnopravna posljedica izostala svaki put kad je po unutranjem pravu odnosni organ postupao nepravedno ili prekoraio svoje ovlasti to se ne deava u praksi

Meunarodno pravo ureuje pitanje propisa (o organima meunarodnih odnosa)

samostalno NE 1.

dirajui u unutranje propise drava tako da:

odreuje ope pretpostavke koje su potrebne da se neka osoba ili skupina osoba smatra vladom neke drave. - jedno od takvih pravila je NAELO EFEKTIVITETA tj. da se kao ovlateni organi neke drave smatraju oni koji stvarno vre neke poslove. Po naelu efektiviteta se uzima u obzir i ustav koji se stvarno primjenjuje u praksi.

90

2.

trai da u svakoj dravi postoji jedan organ ili vie njih, oni koji za dravu daju oitovanja koja raaju meunarodnopravnim posljedicama - (u svakoj dravi indeed postoji neki vrhovni organ a to je onaj koji je ovlaten da daje za dravu obvezatna oitovanja bez posebne punomoi); na propise unutranjeg prava koji ograniuju taj organ pri davanju oitovanja (npr. potreba privole predstavnikog tijela) MP se NE OBAZIRE! postavlja kao naelo da ovlatenje organa za zastupanje mora biti poznato drugim dravama - taj se postupak naziva notifikacija za ministra vanjskih poslova (notifikacija za promjenu u osobi vladara, za diplomatsko osoblje i poslanike je to vjerodajnica, za podreeno diplomatsko osoblje je to uvrtenje u popis takvog osoblja; izuzetak je za zastupanje u ratu formalna notifikacija nadomjeta se ovdje potivanjem stvarnog zapovjednog poloaja) sadri pravila o poloaju odreenih organa dok se nalaze izvan vlastite drave da im se omogui odnosno olaka njihovo djelovanje.

3.

4.

- neki organi vanjskog zastupanja: a.) slue posebno tom zadatku, b.) drugi vre tu funkciju uz ostale funkcije (dravni glavar, vlada) c.) neki organi imaju vlast zastupanja po samom svom poloaju (npr. ministar vanjskih poslova, ) d.) za neke je potreban poseban akt opunomoivanja, npr poslanici e.) nadalje postoje redovni, prigodni, izvanredni (vojni zapovjednici u ratu, ratni brodovi, vojni odredi u inozemstvu) organi, f.) prema sjeditu svog djelovanja razlikuju te unutranji i vanjski (redovni diplomatski zastupnici) organi

vanjsko je zastupanje drava ureeno propisima formalne prirode, ali organi vanjskog zastupanja ne moraju se
poklapati s organima koji odluuju o vanj. politici

pojedina se podruja meudravnih odnosa (gospodarstvo, promet, komunikacije, granice) reguliraju na nain da

pregovaraju direktno unutranji organi drava ugovornica koji su resorno zadueni za pitanja u svakoj pojedinoj dravi - tako i ti organi postaju organima meunarodnog openja njihovo se ovlatenje za djelovanje nalazi u odnosnom glavnom ugovoru, a vezano je za obavljanje odreene slube (npr. predsjednik slube sigurnosti). nema notifikacija ni vjerodajnica - poslovanje se temelji na povjerenju i poznavanju lokalnih prilika (to je lako jer su to odnosi uskog okolia koji se mogu obustavitiim se jedna strana nebi drala ugovora) treba spomenuti i ugovore o pravnoj pomoi na temelju kojih sudovi i drugi organi ope izravno i u granicama ugovornih utanaenja nastupaju kao organi svoje drave prema organima druge drave. ima i kolektivnih meunar. ugovora koji propisuju da unutranji dravni organi ope IZRAVNO takoer, pregovore esto vode osobe koje nemaju formalnu punomo za to neformalni sastanci UN-a

39 . 24

NAJVII ORGAN VANJSKOG ZASTUPANJA

A-

to je onaj organ koji u skladu s propisima meunarodnog prava i sustavnim propisima svoje zemlje ima vlast i dunost
da ZASTUPA dravu u njezinim vanjskim odnosimai da u ime drave daje OITOVANJA I OPuNOMOUJE druge organe na zastupanje prema vani meunarodno pravo zahtijeva da svaka drava ima jedan takav organ, a propisi unutarnjeg prava odreuju koji je to organ i koji mu je djelokrug najvii organ vanjskog zatupanja je najee ef drave kojem unutranji ustavni poredak odreuje djelokrug i odnos prema drugim dravnim organima. najvii se organ vanjskog zastupanja ne mora poklapati s vrhovnim organom ustavnog poretka u dravi. tako je prema ustavu SFRJ 1974. Savezna skuptina bila najvii organ vlasti a vrhovni je organ vanjskog zastupanja bilo Predsjednitvo.

kao najvii organ vanjskog zastupanja moe biti: - kolegijalno tijelo (vicarska) makar se i tu obiava odrediti osoba za vrenje formalnih funkcija glavara - pojedinac (poglavar pojedinac, predsjednik drave ili monarh)

dravni glavar zastupa dravu bez posebne punomoi a pravo zastupanja mu pripada po naelu efektivnosti nema
ga osoba koja je bila dravni glavar ali je to pravo izgubila makar i neustavnim putem (iako mu se ponekad ukazuju neke poasti iz kurtoazije) u poetku je dravu zastupao potpuno a kasnije je dolo do ogranienja ustavnim propisima u smislu sudjelovanja s najee, zakonodavnim organom drave.

91

 U MP AKTI IMAJU PRAVNI UINAK PO DJELANJU ORGANA VANJSKOG ZASTUPANJA zato je

bitno tko je taj organ posebni propisi meunarodnog prava ureuju poloaj dravnog glavara kada on putuje po inozemstvu - tada mu pripadaju neke povlastice i poasti a bitno je rei i da on ne moe biti podloan drugoj vlasti. On moe stranom dravom putovati i incognito na vlastiti zahtjev i tada mu povlastice ne pripadaju. Isto mu povlastice prestaju s prestankom funkcije, svrgnuem ili odreknuem.

40 . 24

VLADA I MANISTAR VANJSKIH POSLOVA

A-

u staro je doba vladar vodio vanjsku politiku uz suradnju svojih tajnika. vremenom je njihov poloaj od pomonika - tajnika evoluirao do ministara a prvi meu jednakima je postao

predsjednik vlade (premijer). tamo gdje postoji vlada kao kolegijalno tijelo je njezin predsjednik isto vaan faktor u kreiranju vanjske politike, stvarno i formalno i on se pojavljuje kao organ koji svojim djelanjima moe obvezati dravu!. polagano se izgradilo da i predsjednik vlade punopravno zastupa svoju dravu u vanjskim poslovima i obvezuje je (OBORIVA PREUMPCIJA O TOJ OVLASTI NA ZASTUPANJE!) te su mu stoga osigurane razne povlastice dok boravi u inozemstvu. prema poslovniku Vijea sigurnosti, predsjednici vlada i ministri vanj. poslova ne trebaju posebne punomoi kad zastupaju dravu na sjednicama Vijea kao lan vlade redovito odgovoran za resor vanjskih poslova pojavljuje se ministar vanjskih poslova - on ovlatenje za vanjsko zastupanje dobiva samim nastupom na poloaj ali je obiaj da to diplomatskim putem objavi drugim dravama. Njegova oitovanja takoer obvezuju dravu (i usmeni odgovor to ga daje u ime svoje vlade o predmetima iz svojeg resora kad odgovara na postavljeno pitanje stranog diplomata izrekao sud meunar. pravde u parnici o Istonom Grenlandu) - on je redoviti organ vanjskog zastupanja u granicama svoje funkcije i u tim se granicama njegove izjave mogu smatrati obvezatnima sve veu vanost dobivaju i vrhovni voe politikih stranakai formacija (zastarjelo Brenjev?)

. 41 . 25

DIPLOMATSKI ZASTUPNICI

A-

- Pravila meunarodnog prava o poloaju dravnih predstavnika u inozemstvu poela su se izgraivati u davna vremena (nepovredivost glasnika i poslanika) - obiajno je pravo potpuno ureivalo poloaj diplomatskih zastupnika sve dok nije Bekim pravilnikom (1815.g.) i Aachenskim kongresom (1818.g.) rang diplomatskih zastupnika ureen ugovorima meunarodnog prava diplomatske Konferencije u Beu

1.

Konvencija o diplomatskim odnosima 1961.g. kojom su regulirana mnoga pitanja diplomatskog prava a ona ujedno odreuje da pitanja koja njome nisu izrijekom ureena treba rjeavati obiajnim pravom. - pruila je jau zatitu djelovanju diplomatske misije i njenog osoblja. - stavila je jai naglasak na misiju kao na ustanovu (kao organ drave- aljiteljice), za razliku od prijanjeg shvaanja o efu misije kao sredinjoj toki misije - odnosi se samo na redovita i stalna diplomatska predstavnitva a pravo koje bi se primjenjivalo za specijalne misije ostavljeno je za posbnu obradu, pa:

... se pravo koje se primjenjuje na specijalne misije regulira - Konvencijom o specijalnim misijama iz 1975. (i ona kae da za njenim propisima nerijeena pitanja i dalje vrijedi op) - Fakultativnim protokolom o podvrgavanju sporova Meunarodnom sudu. DIPLOMATSKI ZASTUPNIK osoba koja na temelju izdane punomoi zastupa dravu prema drugim dravama. dijele se na: - redovite (openito se nazivaju poslanicima; danas takoer diplomatske stalne misije) i - prigodne

A.)
STALNI diplomatski zastupnici se dijele na nekoliko razreda (od po. 19. st.)

92

1.) Beki pravilnik iz 1815.g. razlikuje tri razreda:

1. 2. 3.

poklisare, poslanike (u uem smislu) otpravnike poslova.

- ambasador ili poklisar je po Bekom pravilniku jedini imao reprezentativni znaaj jer je zastupao i osobu vladara. 2.) Aachenski protokol iz 1818. umetnuo je pred red otpravnika poslova poseban razred ministara rezidenata - ali oni su vrlo brzo iezli u praksi pa od 1961. imamo opet samo tri razreda 3.)Beka konvencija o diplomatskim odnosima 1961. - uvodi za sve vrste poslanika naziv ef misije a to je osoba koju je drava iljateljica ovlastila da djeluje svojstvu. Dijele se na tri razreda: u tom

1. 2. 3.

ambasadori (poklisari) + papinski nunciji - akreditirani kod efova drava & drugi efovi misija odgovarajueg ranga (ovo zbog Commonwealtha) poslanici, ministri + internunciji - akreditirani kod efova drava, otpravnici poslova - akreditirani kod ministarstva vanjskih poslova. o alju se kad odnosi nisu takvi da doputaju slanje poslanika, esto pri prvom ili ponovnom uspostavljanju diplomatskih odnosa alje - ime otpravnika poslova odreuje ef misije ili ministarstvo vanjskih poslova (ako je on sprijeen) o razlikuje se charge d'affaires en pied (otpravnik odreen&akreditiran kao ef misije) od cda ad interim (najstariji dipl. slubenik koji privremeno djeluje kao ef ako je ovaj sprijeen) u prvi se razred po starom obiajnom pravu ubrajaju papinski nunciji a u drugi razred internunciji.

rang efova misija akreditiranih u istom mjestu odreuje se prema razredu a unutar svakog razreda rang se odreuje po vremenu stupanja na dunost a to sve zbog prava prvenstva i
ceremonijala.

podjela po razredu NE UTJEE na njihovu ovlast zastupanja i na prava i povlastice (osim prvenstva i nekih

sporednih pitanja ceremonijala) postupak primanja efova misija mora biti jednak za sve poslanike istog razreda. efovi misija akreditirani u istom mjestu sainjavaju diplomatski zbor koji ponekad, kod odreenih sveanosti ili rasprave pitanja ceremonijala, dipl. povlastica, rijetko upravna pitanja..., nastupa kao cjelina. - tada ga predvodi po rangu najstariji ef misije kao doyen diplomatskog zbora (u nekim je dravama uvedeno da to bude papinski nuncij jer mu se tamo priznaje starjeinstvo nad svim poklisarima neovisno kad je stupio na fju) Beka K to doputa uz diplomatskog efa misije postoje i suradnici koji takoer nastupaju prema vani u slubenom dodiru s funkcionarima drave primateljice. meutim, dravu i dalje zastupa akreditirani ef misije ili u njegovu odsustvu, otpravnik poslova ad interim a ostalo osoblje nastupa samo po njegovom nalogu i pod njegovim autoritetom.

Beka konvencija u sastavu misije razlikuje ove vrste osoblja:

1. 2. 3.
4.

ef misije, diplomatsko osoblje (oni lanovi koji imaju diplomatsko svojstvo), administrativno i tehniko osoblje, posluno osoblje

za efa misije i diplomatsko osoblje koristimo zajedniki naziv diplomatski agent, ostali lanovi su osoblje misije a
svi zajedno su lanovi misije.

Konvencija odreuje da se drave mogu sporazumijeti o broju osoblja misije (i drava P moe zahtijevati da

predstavnici kreu unutar odr. broja) u pravilu su lanovi misije dravljani iljateljice ali je mogue da to budu i domai dravljani ukoliko se njihova vlada se time sloi.

93

 postoji i prigodno zastupanje ili delegacije za posebne pregovore. Mogu se slati i posebni poslanici ili poslanstva u
nekim sveanim prigodama. Redovite funcije diplomatske misije, one se po Konvenciji naroito sastoje od;

1. 2. 3. 4.

predstavljanja drave iljateljice u dravi primateljici zatite interesa drave iljateljice i njenih dravljana u dravi primateljici, pregovaranju s vladom drave primateljice, prikupljanju obavijesti svim doputenim sredstvima o stanju i razvoju dogaaja u dravi primateljici i podnoenje izvjetaja o tome dravi iljateljici

5. unaprjeivanje prijateljskih odnosa i razvoj gospodarsko-kulturno-znanstvenih odnosa izmeu te dvije drave - to nabrajanje ne iscrpljuje sadraj dipl. fja
za djela to ih poslanik vri u okviru svojih redovitih poslanikih funkcija, nije potrebna nikakva posebna punomo, a njegove izjave obvezuju njegovu vladu predstavniki znaaj poslanika (takoer je ovlaten bez pos. punomoi prihvatiti tekst ugovora koji se sklapa izmeu drava &P) osim ovih redovitih dunosti, postoji i mogunost obavljanja IZVANREDNIH FUNKCIJA - privremena zatita
interesa neke tree drave koja nema uspostavljene diplomatske odnose s dravom primateljicom ili zastupanje interesa drave koja je prekinula diplomatske odnose. svaka drava samostalno odluuje hoe li s nekom dravom imati diplomatske odnose te hoe li u toj dravi imati stalnu misiju. ta slobodna odluka mora postojati s obje strane suglasnost obino postoji i RECIPROCITET (da P ima u i u P) ali to nije pravilo pretpostavka za slanje i primanje poslanika je da drava ima aktivno i pasivno pravo poslanstva (ius legationis) tj. da alje - aktivno i prima poslanike pasivno Svetoj stolici je obiajnim pravom priznato pravo poslanstva.

Konvencija ureuje i pitanje viestrukog zastupanja

a) jedna osoba je ef misije kod vie drava. - to je mogue ali se to mora prethodno priopiti zainteresiranim dravama, koje to moraju odobriti (inae ne moe akreditiranje) b) jedan lan dipl. osoblja vri slubu kod vie misija c) jedna osoba zastupa vie drava (vie drava akreditira istu osobu kao efa misije u nekoj dravi) drava primateljica se ne smije protiviti) - postoji i mogunost prema Bekoj konvenciji da se poslanik ili neki lan diplomatskog osoblja odredi kao predstavnik svoje drave kod neke meunarodne organizacije

IZBOR efa misije u nekoj dravi je preputen odluci drave iz koje dolazi, dakle stvar je unutranjeg prava svake
drave ali je to istovremeno i predmet sporazuma dviju drava pa je uobiajeno traiti privolu drave primateljice za imenovanje efa misije. odbijanje privole drava nije duna obrazloiti IZBOR osoblja misije ne predvia slian postupak (traenje odobrenja) ali drava primateljica moe za svakog lana navesti da je persona non grata (nepoeljna) prije nego to dou na njeno podruje. IZNIMKE su vojni, pomorski i zrakoplovni ataei za koje moe primateljica unaprijed zahtijevati da joj se saope imena radi davanja suglasnosti prilikom nastupanja na dunost ef misije predaje diplomatski akreditiv (vjerodajnice) efu drave primateljice, a otpravnici poslova ih predaju ministru vanjskih poslova. ponekad se predaju nove vjerodajnice iako je ef misije ve akreditiran (promjene na prijestolju u /P puka formalnost ali uporite je u tome da akreditive predaje vladar vladaru, temeljite promjene vladavine ponekad moe doi i do prekida dipl. odnosa) ef misije predaje nove vjerodajnice i ako je uzdignut na vii rang

PRESTANAK FUNKCIJE efa misije - treba razlikovati materijalne razloge i formalni nain prestanka funkcije a) redoviti nain

94

da efa misije opozove vlada i pri tom odredi nasljednika predajom opozivnog pisma glavaru primateljice prestaje mu svojstvo i pravni poloaj, a prima rekreditiv od drave primateljice uiva diplomatsku zatitu sve dok ne napusti zemlju razlog je obino unutarnje prirode (umirovljenje, ostavka) u praksi se najee deava da odazivno pismo predaje novi ef misije pri predaji vjerodajnica b) drugi razlozi zbog napetosti izmeu drava postoji danas itava ljestvica fino stupnjevanih oblika za odlazak poslanika, poevi od privremenog odlaska na referat ili odlaska na dopust do traenja putnice ako inicijativa dolazi od drave primateljice, govori se o dostavi putnica ukoliko osoba efa misije postane nepoudna ili nepoeljna, vlada drave domaina moe postaviti zahtjev za njegovim opozivom ili ga proglasiti osobom non grata(razlog se ne mora navesti) ako d ne udovolji zahtjevu, dP moe odbiti da nekoj osobi prizna svojstvo lana misije - a za ostalo diplomatsko osoblje primateljica moe saopiti da neki lan osoblja vie nije prihvatljiv, ako iljateljica tome ne udovolji ili to ne uini u razumnom roku, primateljica moe odbiti da odnosnoj osobi i dalje priznaje svojstvo lana misije - ako doe do prekida diplomatskih odnosa ili je misija inae opozvana, moe drava iljateljica povjeriti uvanje prostorija, imovine u njima i arhiva nekoj treoj dravi prihvatljivoj za dravu primateljicu

B.)
PRIGODNO ZASTUPANJE - (ad hoc diplomacija) je delegacija za pregovore izmeu drava a predmet pregovora mogu biti; - vanjsko-politika pitanja, - sklapanje meunarodnih ugovora, - poslovi suradnje graninih drava, - razni oblici suradnje na podruju prometa, zdravstva, ili socijalne zatite. Posebna vrsta prigodnih zastupnika (AD HOC DIPLOMACIJA): 1. putujui poslanici 2. osobni izaslanici glavara drava i predsjednika vlada nose osobne poruke upuene glavaru drave ili vladi 3. izaslanici za sveane i reprezentativne prilike 4. delegacije za kongrese i konferencije 5. u posljednje vrijeme sudjelovanje u radu organa meunarodnih organizacija (neki od tih zastupnika imaju dvostruku funkciju- zastupaju svoju dravu i rade prema uputama vlade , ali su istodobno i lanovi nekog zbora) 6. posebna kategorija su promatrai koji se esto alju na meunarodne sastanke radi izravnih obavjetavanja o radu - ali oni ne sudjeluju punopravno u radu sastanka niti se mogu obvezivati za svoju vladu 7. jo jedna vrsta dravnih predstavnika su zastupnici drave (agenti) pred Meunarodnim sudom, u arbitrai i u drugim oblicima meunarodnog postupka za mirno rjeavanje sporova, - njihove izjave obvezuju njihove drave u okviru njihovih punomoi - Konvencijom o specijalnim misijama 1975. rijeena su pitanja prigodnog zastupanja

SPECIJALNA MISIJA su privremena izaslanstva koja predstavljaju dravu kod druge drave u raspravi o nekom pitanju ili u radu na nekom posebnom zadatku. - odailjanje misije i zadataka uglavljuje se sporazumom izmeu drava. - nije potrebno da izmeu drava postoje diplomatski ili konzularni odnosi - iljateljica saopuje primateljici opseg i sastav misije, imena efova i lanova misije, a o potrebi i diplomatsko, upravno i posluno osoblje - primateljica ima mogunost izjaviti da se netko smatra personom non grata - bez navoenja razloga - lanovi misije su obino dravljani drave iljateljice ali po potrebi i uz dozvolu drave primateljice to mogu biti i dravljani drave primateljice - ako d ne povue tu osobu, dP ima pravo tu osobu vie ne smatrati lanom specijalne misije - ako se u specijalnu misiju ukljue lanovi stalne misije, oni zadravaju svoje povlastice koje im pripadaju po tom naslovu, zajedno s onima specijalne misije

95

. 42 . 25

DIPLOMATSKE

POVLASTICE

A-

diplomati i njihova pratnja su u dravi primateljici i inozemstvu zatieni posebnim propisima MP-a jo za vrijeme propisa obiajnog prava bilo je dosta neslaganja i razlika to se tie granica izmeu obaveza po

meunarodnom pravu i povlastica iz kurtoazije, te to se tie kruga povlatenih osoba povlastice su se esto i zloupotrebljavale i stvorio se dovoljno jak razlog da se pristupi kodifikaciji tog dijela meunarodnog prava, ergo:

Beka konvencija o diplomatskim odnosima 1961.

- cilj je povlastica i izuzea da se osigura izvrenje funkcija diplomatske misije a ne da se daje prednost pojedincu DIPLOMATSKE POVLASTICE nisu osobna prava zatienih pojedinaca, nego je to pravo drave da od druge drave zahtijeva odreeno ponaanje prema osoblju diplomatskog zastupstva i zato se lan misije ne moe samostalno odrei povlastice ali je se moe odrei njegova vlada i protiv njegove volje.
- diplomatske se povlastice razvijaju od davnina a esto se obuhvaaju nazivom eksteritorijalnost- ta misao eksteritorijalnosti potjee od Grotiusa, a ona je doista izvan teritorija na kojem djeluje - prema teoriji reprezentacije povlastica je dostojanstvo drave koju poslanik zastupa, - a prema funkcionalnoj teoriji povlastice osiguravaju poslaniku odnosno misiji onu nezavisnost bez koje ne bi mogao vriti svoj zadatak

- diplomatska zatita kod PROLASKA kroz tree drave - ako diplomatski agent prelazi podrujem ili se nalazi na podruju tree drave koja mu je izdala vizu, ta trea drava priznat e mu nepovredivost i druga izuzea koja mogu biti potrebna da bi mu omoguila prolazak ili povratak - tree drave ne smiju ometati prolazak preko svojeg podruja ni lanovima administrativnog i tehnikog osoblja ili poslunom osoblju misije ili lanovima njihove obitelji. - u pogledu diplomatskih povlastica prilikom prolaska kroz tree zemlje, mnoge drave obazrivo postupaju iz utivosti iako za to ne postoji pravna obveza. - obiajno pravo priznavalo je povlastice i pratnji efa misije, ali je opseg bio sporan - zato Konvencija o diplomatskim odnosima iz 1961. odreuje povlastice i izuzea diplomatskih agenata (efa misije i diplomatskog osoblja), a za ostale krugove osoblja misije odreuje koje se povlastice i izuzea na njih odnose i u kojem opsegu (ne radi razliku s obzirom na to je li zatiena osoba dravljanin iljateljice ili primateljice i ivi li stalno na podruju primateljice) - da bi se sa sigurnou znalo KOJE osobe imaju pravo na diplomatsku zatitu, praksa je uvela prijavljivanje imena tih osoba ministarstvu vanjskih poslova drave domaina i postojanje popisa povlatenih osoba.(prijava odn. popis je podloga za pretpostvaku da se odr. osoba ima smatrati zatienom, ali nije dodue potpun dokaz za to) - diplomatska zatita TRAJE itavo vrijeme dok pogodovana osoba boravi u svojem slubenom svojstvu u zemlji primateljici traje i za vrijeme rata d&dP, a drava primateljica im je duna olakati naputanje u to kraem roku (+osiguranje prijevoznog sredstva) ta obveza se ne odnosi na lanove misije dravljane primateljice, ali da na lanove obitelji - poinju - kada osoba prekorai granicu drave primateljice a ako se ve nalazi u toj zemlji asom kada njeno imenovanje bude priopeno ministarstvu vanjskih poslova - prestaju kada pogodovana osoba napusti zemlju primateljicu ili kad istee razuman rok koji joj je dan za odlazak. Beka konvencija o diplomatskim odnosima je potanko odredila pojedine povlastice i izuzea koje je poznavalo meunarodno obiajno pravo: DIPLOMATSKE POVLASTICE I IZUZEA 1. dunost primateljice da iljateljici omogui stjecanje prostora potrebnih za misiju i ako je potrebno da pomogne misijama da dobiju pristojne stanove za svoje lanove - kada je posrijedi stjecanje, ono se odvija po pravilima dP 2. nepovredivost i nepristupnost prostorija - posebna obveza primateljice je da poduzme sve potrebne mjere da bi sprjeila nasilan ulazak u prostorije misije (zgrada, vrt i pak oko zgrade), njihovo oteenje, naruavanje mira ili povredu dostojanstva

96

- znai da organi primateljice ne smiju ui u prostorije bez pristanka efa misije, - na isti nain ne smiju ulaziti ni u privatne stanove efa misije ili diplomatskog osoblja - a ti stanovi i predmeti u njima ne mogu biti predmet pretrage, zaplijene ili ovrhe. - dostava sudskih i drugih poziva moe se vriti iskljuivo diplomatskim putem - zatitu uiva i prijevozno sredstvo misije - nekada se priznavalo i pravo utoita (azil) u zgradi misije ali se to vie ne priznaje (zloinac koji se skloni u zgradu predaje se mjesnim vlastima bez poseb nog postupka izruenja, a zloin poinjen u zgradi poslanitva potpada pod mjesne sudove) osim u dravama Latinske Amerike zbog politikih progona. 3. zatita arhiva - arhivi i spisi misije su nepovredivi u svako doba i ma gdje se nalazili - zatita se protee i na sluaj prekida diplomatskih odnosa kao i rata. - radi zatite zgrade i arhiva esto se u takvom sluaju ostavlja jedan inovnik misije kao uvar. 4. sloboda komuniciranja - jedan od nunih preduvjeta za uspjeno vrenje funkcije diplomatske misije - tu spada sloboda kretanja i openje sa vlastitom zemljom (sa svim organima) i to putem radio ureaja (uz dozvolu primateljice) ili slubenom prepiskom. moe se koristiti i kurirom i ifrom - poiljke misije, pisma i kurirska prtljaga (diplomatska valiza) uivaju nepovredivost tj ne smiju se otvarati, pregledavati ni zadravati, ali ne smiju sadravati nita osim slubene pote. - diplomatska valiza otprema se diplomatskim kuririma kojima drava primateljica mora pruiti zatitu u vrenju njihovih funkcija - KURIR je nepovrediv i ne smije se podvrgnuti nikakvoj vrsti hapenja ili pritvaranja on se iskazuje ispravom koja potvruje to njegovo svojstvo i navodi broj paketa koji ine diplomatsku valizu - diplomatska valiza se moe povjeriti i zapovjedniku trgovakog broda koji takoer mora posjedovati ispravu o tome s naznakom broja paketa - ali i misija moe poslati svog nekog lana da izravno pruzme valizu iz ruku zapovjednika 5. osobna nepovredivost - jedno od najstarijih pravila diplomatskog prava te se smatra temeljnom privilegijom iz koje proistjeu sve ostale - osoba diplomatskog agenta je nepovrediva (ne se moe pritvoriti ili hapsiti) - ako poini zloin protiv javnog poretka ili sigurnosti drave primateljica moe samo trait opoziv i otpraviti diplomata preko granice. (jerbo Konvencija nita ne govori o toj situaciji, a OP koje vrijedi u tom sluaju, ima samo odredbe o pp napadima) - drava primateljica mora s njim postupati s dunim potovanjem i poduzeti sve razumne mjere da bi sprjeila nanoenje uvrede njezine osobe, slobode ili dostojanstva - zatita je protegnuta na SVE potrebno da bi se vrila funkcija - zbog estih napada na diplomatske zgrade, ivot i zdravlje diplomatskog osoblja uvidjelo se da teroristike ine protiv diplomata treba najotrije suzbijati i obvezati drave da poinitelje progone - Opa skuptina prihvatila je 1973. Konvenciju o spreavanju i kanjavanju zloina protiv meunarodno zatienih osoba, ukljuujui diplomatske agente. 6. nepovredivost i nepristupnost stana diplomatskog agenta - privatni stan diplomatskog agenta uiva istu nepovredivost kao i prostorije misije. - zatita se protee na sve to je potrebno da bi se vrila funkcija - privatni stan, spise, predmete osobne imovine. 7. izuzee od sudbenosti - to ne znai da je izuzet od zakona dP mora njih potivati! - ako se ponaa protivno domaim zakonima primateljica moe od iljateljice traiti da ga uputi na potivanje zakona ili opozove - doputena je i nuna obrana protiv pp ina diplomata, a poslije prestanka povlastica moe se otvoriti redovan pravni put - izuzee od zahvata bilo kojeg organa primateljice - sudskog, upravnog, redarstvenog - kaznena sudbenost - POTPUNO IZUZEE odnosi se na sva njegova djela a ne samo slubena - a ako je djelo protiv sigurnosti drave primateljica moe samo poduzeti preventivne mjere tj. aktivno sprijeiti in dok se zbiva, ali ne moe naknadno progoniti poinitelja! - mogue je samo traiti njezin opoziv. - graanskopravna sudbenost ne priznaje se u ova tri sluaja:

1.

kod stvarnopravne tube u vezi privatne nekretnine na podruju drave primateljice (osim ako je posjeduje za potrebe misije)

97

2. 3.

kod nasljednopravnih predmeta u kojima je diplomatski agent izvritelj oporuke, upravitelj ostavine ili nasljednik i to na privatnoj osnovi kada diplomatski agent vri u dravi primateljici izvan svojih slubenih funkcija neko slobodno zvanje ili trgovaku djelatnost

- diplomatski agent nije duan svjedoiti. - protiv njega se ne moe poduzeti ovrha osim u prethodno nabrojenim sluajevima gp sudbenosti (a i tada se ne smije vrijeati nepovredivost osobe ili stana) - izuzee od sudbenosti ne oslobaa diplomatskog agenta od sudbenosti drave iljateljice - prestanak izuzea a) odreknue od izuzea - pravo odrei se izuzea pripada samoj dravi iljateljici i ona to mora uiniti izrijekom - nije potrebna privola pogodovane osobe. - a ako se diplomat odrekne smatra se da je to napravio u suglasnosti s svojom vladom b) ako se diplomat upusti u neki spor - od izuzea se moe odrei samo kada je pokrenut postupak. (ne vrijedi ako je to uinio unaprijed) c) prestankom funkcije - ali NE za ine izvrene u obavljanju slubenih fja misije - izuzee od graanske i upravne sudbenosti vai i za administrativno i tehniko osoblje ali samo glede ina vezanih uz njihove slubene funkcije. 8. sloboda kretanja drava primateljica mora osigurati lanovima misija slobodu kretanja i putovanja po svojem podruju ali uz pridravanje propisa o zonama gdje je ulazak zabranjen ili posebno ureen zbog razloga dravne sigurnosti (esta zlouporaba te iznimke) 9. osloboenje od poreza - znai da su diplomatski agenti osloboeni svih poreza i taksa (na nekretnine, nasljedstva, osobne prihode). - oslobaaju se i od svih osobnih davanja, javne slube i vojnih nameta. -drava primateljica odobrava uvoz i osloboenje od carina za predmete ukljuujui i namjetaj koji su namijenjeni osobnoj upotrebi diplomatskog agenta i lanova njegove obitelji koje ivi s njim u zajednikom kuanstvu - prtljaga diplomatskog Agenta se ne pregledava, uz IZUZETAK ; ako postoji ozbiljan razlog za sumnju da se u njoj nalaze predmeti koji nisu osloboeni od carine ili kojih je uvoz ili izvoz zabranjen - ta osloboenja daju obilatu mogunost zlouporabe lanova diplomatskog osoblja koji nemaju dovoljno osjeaja za ugled i dunost svog poziva 10. ceremonijalna prava - su odraz poloaja diplomatskih predstavnika kao zastupnika svoje drave - jedna je skupina ovih prava pravo isticanja zastave i grba svoje drave - druga je skupina iskazivanje poasti (pozdravni hici, nazivi ili ukazivanje posebnih poasti prilikom doeka ili ispraaja). - ova druga ceremonijalna prava jo nazivamo i protokol a primjenjuju se tako da se svim diplomatskim zastupnicima iskazuju jednake poasti. 11. pravo privatnog bogosluja - ona pripada prolosti, danas je izgubila svu vanost jer je vjerska tolerancija (iako bi negdje mogla come in handy) - postoje i posebne dunosti diplomatskih zastupnika, osoblja misije i drugih osoba koje uivaju povlastice i izuzea a odreene su Konvencijom 1961.: DIPLOMATSKE DUNOSTI 1. nemijeanje u unutranje poslove primateljice, 2. potovanje drave primateljice i njenih organa, 3. obzir prema zakonima i obiajim drave u kojoj se nalaze 4. poslanstvo se ne smije direktno slubeno obraati sudskoj ili upravnoj vlasti primateljice nego samo preko ministarstva vanjskih poslova, 5. ne smiju se neposredno obraati na sudske ili upravne akte te drave 6. prostorije misije ne smiju se upotrebljavati za ciljeve koji nisu u skladu sa funcijama misije

98

7. osoblje misije ne smije u dravi primateljici vriti bilo kakvu profesionalnu ili trgovaku djelatnost radi vlastite
zarade - osim ovih dunosti postoje i pravila utivosti i diplomatske etikete koja u diplomaciji nisu nevana.

. 43 . 26

KONZULI

A-

KONZULI su organi drave koji u drugoj dravi vre odreene funkcije za svoju dravu i zastupaju interese dravljana na svojem konzularnom podruju

konzul ne zastupa vladu prema vladi primateljice nema diplomatski znaaj za razliku od diplomatskog poslanika koji zastupa dravu u svakom pravcu konzul ima preteno nepolitike funkcije ponekad dolazi do objedinjavanja diplomatske i konzularne funkcije, i to:
1.) ako u glavnom gradu neke drave nema konzula, pa njegove funkcije vri konzularno odijeljenje diplomatske misije 2.) ako neka drava nema diplomatsku misiju u drugoj dravi, pa konzul obavlja i poslove diplomatske misije

- meunarodnopravni propisi o konzularnim odnosima razvijali su se od srednjeg vijeka putem obiajnog prava, a dopunjavali su se mnogobrojnim dvostranim ugovorima kojima su se postepeno mijenjali propisi opeg obiajnog prava - Konvencija o konzularnim odnosima 1963.g. Be - kojom su dotadanji propisi obiajnog prava izmijenjeni i dopunjeni - za pitanja koja njom nisu ureena vrijedi i dalje op FUNKCIJE KONZULA 1. zatita interesa drave i dravljana iljateljice, 2. pomo dravljanima iljateljice 3. vrenje raznih administrativno-upravnih poslova za svoje graane u inozemstvu - (izvanparnina sudbenost, akte matiara i dr ) 4. pomo brodovima i zrakoplovima drave iljateljice, 5. razvoj gospodarskih, kulturnih i drugih prijateljskih odnosa, 6. upoznavanje gosp.-trgov.-kult. odnosa u zemlji u kojoj djeluje 7. slanje izvjetaja i informacija svojoj vladi i ostalim zainteresiranima. - djelovanje mora biti u skladu s zakonima i propisima primateljice - nabrajanje ne iscrpljuje fje

pretpostavka za osnivanje konzulata je tzv. konzularna sposobnost drava koje meusobno osnivaju konzulate. mogle su imati i nesuverene i polusuverene drave razlikujemo aktivnu i pasivnu konzularnu sposobnost a to znai biti u mogunosti primati ili osnivati konzulat drava u kojoj se eli imati konzulat mora dati svoj pristanak meusobno slanje i primanje konzula esto je ureeno ugovorima, trgovinskim ili posebnim konzularnim ugovorima stvari se uglavnom ureuju po naelu reciprociteta i to se u pravilu rjeava meudravnim sporazumom. suglasnost obiju drava je potrebna i za odreivanje i naknadne promjene sjedita, ranga i podruja djelovanja

konzulata, za otvaranje vicekonzulata ili konzularne agencije ili ureda izvan sjedita generalnog konzulata u posebnim okolnostima moe konzularni funkcioner, uz suglasnost drave primateljice, obavljati svoje funkcije izvan svog konzularnog podruja drava iljateljica moe ovlastiti neki svoj konzulat da preuzme vrenje konzularnih odnosa za neku treu dravu ako se tome ne protivi drava primateljica postoji mogunost postojanja konzularnih odnosa neovisno o postojanju diplomatskih odnosa za razliku od diplomatskih misija koje mogu imati i meunarodni subjekti, konzularne odnose mogu odravati

iskljuivo drave.

VRSTE KONZULA Staro je razlikovanje konzula na;

99

1. 2.

konzule po zvanju koji su inovnici koji ulaze u konzularnu slubu kao u svoje redovito i iskljuivo zanimanje. Za tu se slubu trai posebna sprema i u pravilu dravljanstvo drave iljateljice.

poasne konzule koji su osobe koje stalno borave u dravi domainu, a mogu biti i njezini dravljani. Oni ne rade za plau ve vre svoju funkciju bez izravne naknade. Beka konvencija o konzularnim odnosima poznaje obje vrste konzula. Beka K prihvaa to razlikovanje, ali to se tie olakica, povlastica i izuzea, posluga, ostali slubenici konzulata ( osim konzula po zvanju&njihovog osoblja i pos. konzula) i lanovi obitelji nemaju nikakvih povlastica Beka konvencija razlikuje etiri razreda efova konzulata:

1. 2. 3. 4.

generalne konzule, konzule, vicekonzule i konzularne agente

generalni konzulat konzulat vicekonzulat konzularna agencija

razlika u nazivu odluuje o rangu, nema vanosti za djelovanje konzula OSOBLJE KONZULATA - danas konzulati trebaju vei broj suradnika i slubenika, stoga je Konvencija utvrdila nazive za osoblje: 1. konzularne funkcionere ef konzulata i oni lanovi konzulata koji su u tom svojstvu ovlateni da vre konzularne funkcije 2. konzularne slubenike- svaki lan konzulata koji obavlja administrativne i tehnike poslove 3. pomono osoblje - drava iljateljica imenuje svo osoblje po svom nahoenju - konzularni funkcioneri e e u naelu biti dravljani drave iljateljice, ali kao ona eli moe imenovati za tu funkciju i stranog dravljanina uz pristanak drave primateljice - za samo imenovanje nije potrebno traiti pristanak drave primateljice, ali ona moe i prije dolaska odnosne osobe izjaviti da je persona non grata, te tada drava iljateljica mora povui imenovanje - drava primateljica moe zahtijevati da se broj osoblja kree u granicama onog to se smatra normalnim i razumnim, s obzirom na okolnosti i potrebe konzulata
- POETAK funkcije - potreban je sporazum izmeu drave iljateljice i drave primateljice - nain imenovanja i prihvaanja efa konzulata utvruje se zakonima, propisima i praksom i jedne i druge drave pod rezervom Beke konvencije - efa konzulata imenuje drava iljateljica a vrenje funkcije odobrava drava primateljica - nakon toga ef konzulata dobiva od drave primateljice PATENTNO PISMO u kojem se potvruje njegovo svojstvo, i navodi ime i kategorija, razred i konzularno podruje i sjedite taj akt se potom dostavlja vladi drave primateljice diplomatskim ili drugim prikladnim putem - umjesto takvog akta moe se dravi primateljici dostaviti i PRIOPENJE - NOTIFIKACIJA s takvim sadrajem ako ga ona prihvaa kao nain obavjetavanja - primateljica na to izdaje ovlatenje koje se naziva EGZEKVATURA = kojom doputa efu konzulata vrenje funkcije -ono moe biti i privremenog karaktera - bez toga on ne moe poeti vriti svoju funkciju (iako mu je mogue to privremeno dopustiti dok eka egzekvaturu) - ona moe i odbiti izdavanje egzekvatire bez navoenja razloga - ako je izda, mora o njoj obavijestiti nadlene organe konzularnog podruja & poduzeti mjere kako bi kozul mogao obavljati fju

- dvije drave ili vie njih mogu imati istu osobu kao svog konzula ako za to dobiju suglasnost vlade te drave - ako je ef konzulata sprjeen da vri svoje funkcije ili ako je njegovo mjesto ispranjeno njegove dunosti preuzima vrilac dunosti ad interim

100

PRESTANAK FUNKCIJE a. prestaje priopenjem primateljice iljateljici da su funkcije konzula prestale b. povlaenjem egzekvature c. saopenjem primateljice iljateljici da ga je prestala smatrati lanom konzularnog osoblja d. saopenjem primateljice iljateljici da ga smatra personom non grata e. ratom - prekid diplomatskih odnosa sam po sebi ne znai i prekid konzularnih odnosa. - to se te PNG, moe se traiti jjen opoziv, pa ako se ne uini u roku, moe ga se prestati smatrati lanom konz. osoblja - ukoliko doe do potpunog prekida konzularnih odnosa drava primateljica duna je potovati i tititi konzularne prostorije, imovinu konzulata i njegov arhiv a nastavak konzularnih odnosa moe se povjeriti nekoj treoj neutralnoj dravi. ZATITA KONZULATA I LANOVA KONZULATA - vei dio ovih propisa, proizalih iz meunarodnog obiajnog prava, danas je kodificiran Bekom konvencijom o konzularnim odnosima a njihova je svrha da se osigura uspjeno djelovanje konzulata - predvia olakice, povlastice i izuzea za konzulate, konzule po zvanju i njihovo osoblje, poasne konzule i konzularne funkcionere, dok ostali slubenici konzulata, posluga i lanovi obitelji nemaju nikakvih povlastica - ova konvencija praktino sadri gotovo iste propise kao i Konvencija o diplomatskim odnosima (nepovredivost prostorija, sloboda kretanja i obavljanja dunosti, zatita osoblja, komunikacija, spisa i arhive i ceremonijalna prava). - kao i kod diplomata drava primateljica im je duna omoguiti da steknu prostorije poterbne za konzulat, kao i stanove za lanove konzulata - prostorije konzulata, stan efa konzulata, namjetaj, prijevozna sredstva, arhiv, zastava, grb, prtljaga su nepovredivi - imaju slobodu kretanja i komuniciranja, osloboeni su od poreza i taksa - konzulati smiju konzularnu valizu povjeriti ne samo zapovjedniu trgovakog zrakoplova nego i zapovjedniku broda Konvencija o konzularnim odnosima ukazuje i na specifine razlike u statusu konzularnih funkcionara koji:

1. 2. 3.

imaju pravo prikupljati predviene takse i pristojbe u okviru konzularnog poslovanja i ti su prihodi osloboeni svih poreza drave primateljice, imaju pravo u okviru redovitog obavljanja dunosti opiti direktno s organima drave primateljice, su izuzeti od nadlenosti sudskih i upravnih organa samo za djela izvrena u obavljanju konzularne slube

A.) zatita konzula o zvanju - drava primateljica je duna s njima postupati s dunim potovanjem - ne smije se povrijediti njihova linost, sloboda i dostojanstvo - ne mogu biti hapeni, a mogu se pritvoriti ili zatvoriti samo sko su poinili teko kanjivo djelo i to jedino na temelju odluke nadlenog suda - IZUZEE od sudbenosti odnosi se samo na djela izvrena u obavljanju konzularnih funkcija - ono meutim ne vrijedi za graanski postupak ako je pokrenut na temelju ugovora koji je zakljuio konzularni predstavnik, ali ne kao opunomoenik svoje zemlje ili ako je postupak pokrenula trea osoba zbog tete koju je u dravi primateljici uzrokovalo neko vozilo, brod ili zrakoplov - nije duan svjedoiti o injenicama vezanim za vrenje konzularnih funkcija - oni ne smiju obavljati nikakvu profesionalnu ili trgovaku djelatnost za vlastitu korist B.) zatita poasnih konzula - u sluaju poasnog konzulata je zatita donekle suena - ne odnosi se na lanove obitelji, prostorije nisu nepovredive (arhivi i spisi ipak jesu) i poasni konzuli su kazneno odgovorni NISU IZUZETI OD SUDBENOSTI dP! DUNOSTI KONZULATA 1. potivanje zakona i propisa drave primateljice 2. nemijeanje u unutranje stvari drave primateljice 3. prostorije konzulata se ne smiju upotrebljavati u namjene suprotne vrenju konzularne funkcije, 4. lanovi konzulata moraju udovoljiti svim obvezama i domicilnim zakonima primateljice u pogledu osiguranja graanske odgovornosti za upotrebu vozila, broda ili zrakoplova.

. 44. -31

MEUNARODNI SLUBENICI

101

- prije I svjetskog rata nastali su neki meunarodni organizmi koji su za administrativno odvijanje svojih funkcija stvorili urede s potrebnim inovnitvom. - tu su i Liga naroda, Stalni sud meunarodne pravde i Meunarodni ured rada - tako je nastala posebna kategorija meunarodnih slubenika, a s tim i potreba da se uredi i osigura nesmetano djelovanje svih tih organizama i njihova osoblja -nakon II svj. rata poveanje broja meunarodnih organizacija i njihovih slubenika, odravanje razliitih sastanaka, dolasci delegcija, sastavljanje odbora, komisija... - za sada nije stvoreno neko ope pravilo obiajnog prava o pravnom poloaju meunarodnih slubenika jer se radi o organizmima koji su osnovani meunarodnim sporazumom pa drave koje ne sudjeluju u sporazumu nemaju interes priznati im povlastice, dok se za drave koje sudjeluju u ugovoru, meunarodni poloaj meunarodnih slubenika temelji na tom ugovoru - on se temelji na ugovornom pravu i za svaku se organizaciju izrijekom utvruje i propisuje. - zbog toga meunarodni slubenici imaju u nekoj dravi samo ona prava koja im je ta drava priznala pristupanjem konkretnom meunarodnom ugovoru. -Povelja UN i statuti meunarodnih organizacija sadravaju naelnu obvezu potivanja povlastica i izuzea za osobe koje djelujui u odnosnoj organizaciji - prema Povelji , predstavnici drava lanica i slubenici UN uivaju povlastice i izuzea koja su potrebna za neovisno obavljanje funkcija u vezi s Organizacijom - sline odredbe se nalaze i u statutima specijaliziranih ustanova - temeljne odredbe nalaze se u 2 Konvencije 1.) Konvencija o povlasticama i izuzeima UN-a , 1946. 2.) Konvencija o povlasticama i izuzeu specijaliziranih ustanova , 1947. - obje konvencije predviaju: - glavni tajnik UN-a odnosno analogni organ u specijaliziranim ustanovama odreuje krug slubenika na koje se primjenjuju povlastice i saopava njihov popis vladama stranaka potpisnica radi se o ovim POVLASTICAMA: 1. izuzee od sudbenosti za ine to ih vre po slubenoj dunosti, 2. oprost od poreza na prihode, 3. olakice u razmjeni valute, 4. zajedno s obitelji izuzeti su od pravila o useljenju i boravku stranaca, 5. imaju pravo uvoza pokustva i drugih pokretnina bez carine(kad prvi put ulaze u zemlju), 6. oprost od vojne slube za one koje svaka ustanova poimence odredi 7. u doba meunarodnih kriza imaju pravo na diplomatski siguran povratak u domovinu. - Glavni tajnik UN, odnosno glavni ravnatelj svake ustanove, njegov zamjenik dok ga zamjenjuje, imaju zajedno sa svojim obiteljima iste povlastice, koje pripadaju diplomatskom poslaniku i njegovo obitelji - Glavni tajnik UN-a ima pravo i dunost odrei se izuzea za pojedinog lana tajnitva kad god to nije na tetu interesa UNa, a po njegovom miljenju postojanje izuzea ometa tok pravde - Konvencija o povlasticama specijaliziranih ustanova, 1947. predvia sprjeavanje zloupotrebe povlastica: zainteresirana drava moe traiti savjetovanje sa dotinom ustanovom kako bi se sprijeilo ponavljanje. Ako savjetovanje ne dovede do rjeenja moe se iznijeti Meunarodnom sudu na savjetodavno miljenje(jer se parnice mogu voditi samo izmeu drava) ako sud nae da je bilo zloupotrebe, moe pogoena drava obustaviti zloupotrebljenje povlastica ili izuzea prema dotinoj ustanovi sve su ove povlastice dane u interesu obavljanja slube u organizaciji i predvieno je spreavanje njihove zloupotrebe. U sluaju spora je predvieno savjetovanje izmeu zainteresirane drave i meunarodne organizacije a moe se predmet iznijeti i pred Meunarodni sud u svrhu dobivanja savjetodavnog miljenja.

POGLAVLJE 6

: PRAVNE INJENICE MEUNARODNOPRAVa

102

. 45. 27

PREGLED

A-

- Pravni odnosi nastaju, mijenjaju se i prestaju u povodu neke injenice, te injenice nazivamo pravnim injenicama. - Pravna injenica je svaka injenica za koju pravni poredak vezuje neki uinak mogu biti vrlo razliite: A) prirodne pojave teritorijalne promjene zbog djelovanja prirodnih sila, vrijeme i tok vremena (bitno kod zastare neki je odriu mp, ali ona postoji nain stjecanja podruja i drugih prava historijski zalijevi, pogranini odnosi, gubitak potraivanja iz ugovora i odtetnih zahtjeva...) B) ljudske radnje: 1.) djela (ini ili propusti) pojedinaca koji se ne pripisuju dravi (npr. bijeg zloinca u inozemstvo; mp na to nadovezuje neku obvezu ponaanja subjekta mp) 2.) djela koja se pripisuju dravi (pravna djela u irem smislu) najvei broj; djeluju same drave po svojim organima, razlikujemo ih daje po tome trai li mp namjeru za nastupanje posljedice, ili ona nastupa neovisno o toj namjeri na: a.) pravna djela u uem smislu (doputena i nedoputena) ne rade se s namjerom da izazovu posljedice predviene za pravni posao; sve ono to nije pravni posao b.) pravne poslove (jednostrane i dvostrane). - djela koja se pripisuju dravi (pravna djela u irem smislu) razlikuju se meu sobom prema tome trai li pravni poredak NAMJERU da se izazove posljedica onoga koji djeluje u ime drave (pravni poslovi) ili ne (pravna djela u uem smislu) - meunarodni pravni posao je oitovanje jednog pravnog subjekta ili vie njih dano s namjerom da proizvede posljedice koje meunarodno pravo vee na to oitovanje one pravne

- ako je za nastupanje pravne posljedice dovoljno oitovanje samo jednog subjekta- jednostrani pravni poslovi, ako su potrebna oitovanja dva subjekta dvostrani pravni poslovi - jednostrani pravni poslovi su takoer kad ima vie subjekata, ali njihova djelanja nisu konvergentna nego istosmjerna npr. kolektivno priznanje nove drave - pravna posljedica nastupa po tome to je pri oitovanju postojala namjera da se izazove posljedica koja je predmet oitovanja (bez te manjere ne nastupa pravna posljedica, stoga ju je potrebno i nuno oitovati)

. 46. 27

MEUNARODNOPRAVNI POSLOVI - UOPE

A-

- bitna je oznaka pravnog posla da pravna posljedica nastupa po tome to je pri davanju oitovanja postojala namjera da se izazove posljedica koja je predmet tog oitovanja i da bez te namjere ne nastupa pravna posljedica. Zato je nuno da se ta namjera jasno oituje. - kod svakog pravnog posla potrebni su za valjanost oitovanja OPENITI PREDUVJETI (radi se tzv. opim naelima priznatim od civiliziranih naroda), a predviena su u

Bekoj konvenciji o pravu meunarodnih

ugovora, 1969.
da bi neko oitovanje moglo uroditi pravnim posljedicama potrebni su neki openiti preduvjeti: 1. da je oitovanje dao za to SPOSOBAN SUBJEKT 2. da se oitovanje odnosi na PODESAN OBJEKT, 3. da oitovanje NEMA odreenih MANA, 4. da je ono dano u ODREENOM OBLIKU. 1.) SPOSOBAN SUBJEKT - subjektom ili strankom meunarodnog pravnog posla moe biti svaki subjekt meunarodnog prava (znai ne samo drava) ali s druge strane samo subjekt meunarodnog prava moe biti stranka meunarodnog pravnog posla - prema tome, pravni poslovi u kojima jedna od stranaka nije subjekt meunarodnog prava, nisu meunarodni pravni poslovi - sadraj u ovom sluaju nije odluan zato i imovinskopr. odnosi imaju mp uinke ako su to odnosi subjekata mp 2.) PODESAN OBJEKT - sadraj pravnog posla ne smije biti pravno nedopustiv a to e biti ukoliko je : a.) njegovo ispunjenje materijalno nemogue

103

b.) se protivi apsolutno vaeim odredbama meunarodnog prava Beka konvencija je rijeila pitanje postoji li u mp ius cogens - odreuje da su nitavi oni ugovori koji u doba svog sklapanja protuslove apsolutno obveznom propisu meunarodnog prava 3.) NEMA odreenih MANA - ope je pravno pravilo da oitovanje ne smije pokazivati neke nedostatke s obzirom na motive koji su do njega doveli - izraena volja se mora podudarati s pravom voljom subjekta ili pristanak mora biti slobodan. - ipak ti nedostaci u mp ne mogu djelovati kao u gp jer potreba meunarodnog ivota zahtijeva veu sigurnost - zato u mp imamo predmnjevu da su ugovori uvijek valjani dok se ne dokae neki od razloga za nevaljanost - razlikujemo slijedee mane: A. ZABLUDA - nepoznavanje ili pogrena predodba o nekoj injenici ili stanju - ona mora biti ISPRIIVA&BITNA a) ispriiva zabluda kada organ koji je davao oitovanje u ime drave ne poznaje pravo stanje stvari, a ne moe mu se prigovoriti nikakva nepanja (pitanje dune panje puno je stroe nego u privatnom pravu jer se pretpostavlja da su na tim poloajima osobe sposobnije procijenii pravo stanje stvari) - drava koja je davala oitovanje prigodom nekog pravnog posla i pritom bila u ispriivoj bludnji pravni posao je nevaljan b)bitna zabluda : do oitovanja ne bi dolo da se organ koji je davao oitovanje nije nalazio u zabludi (potrebna je dakle uzrona veza izmeu bludnje i oitovanja) - npr. pogrena zemljopisna karta prouzrokovala je bludnju kada se odreivala izvjesna granica B. PRIJEVARA (DOLUS) je priznata u meunarodnom pravu kao mana koja ini pravni posao nevaljanim - ako se ustanovi da se neka stranka pri pregovorima sluila prijevarom, pravni je posao nevaljan. (krivotvorena isprava) iako
se u odnosima meu dravama ne moe oekivati da da e drugoj stranci dati ba sve potrebne obavijesti kojima sama raspolae

- Beka konvencija odreuje; ako je drava prijevarnim ponaanjem neke druge drave ugovornice bila navedena da sklopi ugovor, ona se moe pozvati na prijevaru koja niti njen pristanak da bude vezana ugovorom. - prije se smatralo da se prijevara mora odnositi na bitnu injenicu da bi djelovala na valjanost itavog ugovora, a ako se odnosi na sporedne odredbe djeluje samo na nitavost odredbe - Beka konvencija NE PRAVI RAZLIKU NE ZAHTIJEVA da se prijevara odnosi na bitnu injenicu!!! (*kao kod zablude) - ali ostaje pravilo da se moe ponititi samo DIO ugovora ako se prijevara odnosi samo na neke njegove odredbe C.) VOJNI, GOSPODARSKI, POLITIKI PRITISAK starija teorija (a time i obiajno meunarodno pravo) je glede upotrebe sile razlikovalo tzv vis absoluta tj upotrebu fizike sile prema osobi koja daje obvezno oitovanje i koja ini pravni posao nevaljanim, i tzv vis compulsiva tj upotrebu moralne prisile, npr. izvrene tokom rata i koja nije utjecala na valjanost pravnog posla D.) izravna ili neizravna KORUPCIJA predstavnika drave od strane druge drave ugovornice razlog je nitavosti ugovora. 4. dano u ODREENOM OBLIKU - oblik meunarodnih pravnih poslova nije propisan, osim za pojedine sluajeve. - posao moe nastati neformalno, katkada utnjom ili konkludentnom radnjom - utnja redovito ne znai in priznanja ili prihvata osim ako se od nekog subjekta opravdano oekuje izjava ili ako utnja opravdano implicira pristanak - usmeni oblik sklapanja pravnih poslova je izniman i rijedak. - Beka konvencija odreuje neke formalnosti pri sklapanju ugovora u pismenom obliku ali te su odredbe dovoljno iroke da dopuste sve praksom uvedene oblike pismenog sporazumijevanja meu dravama. - ne dira izrijekom u valjanost ugovora koji nisu sklopljeni pismeno

ako nisu ispunjena sva 4 uvjeta, pravni posao je NEVALJAN pri pravnim poslovima meunarodnog prava mogu se takoer nai uzgredni uglavci. najee su to uvjet, rok i nalog.

. 47. 32

JEDNOSTRANI PRAVNI POSLOVI

B-

- jednostrani pravni posao je jednostrano oitovanje subjekta meunarodnog prava za koje je vezana neka meunarodnopravna posljedica

104

- ovo ne treba shvatiti tako da bi jednostrano oitovanje volje moralo biti posve samostalno uz njega mogu nastupati i druga oitovanja, ali tako da su ona uzgredna, a ono da je glavno - da bi jednostrani pravni posao imao uinak, potrebno je da to oitovanje stigne do subjekta na kojeg treba djelovati - esto se pojavljuju jednostrana oitovanja koja sama za sebe nemaju pravnog uinka nego tek u zajednici s drugim, prethodnim ili sljedeim oitovanjem nekog drugog subjekta, neki ih pisci zovu akcesornim ili zavisnim jednostranim pravnim poslovima (ponuda, prihvat, opoziv, otkaz, rezerva) dok ostale pravne poslove smatraju samostalnim pravnim poslovima - mjeoviti jednostrani pravni poslovi, takvi kod kojih je za pravni uinak potrebao da uz oitovanje bude vezan i neki stvarni in npr. okupacija, derelikcija. - subjekti kojima je oitovanje upravljeno ili za koje posljedice nastupaju, u neku su ruku pasivne stranke jednostranog pr.posla Glavni oblici jednostranih pravnih poslova: 1.PRIOPENJE - NOTIFIKACIJA - je slubeno stavljanje do znanja nekog zahtjeva ili pravno relevantne injenice koja se zbiva ili e se zbiti - ono se obino obavlja izmeu redovitih organa diplomatskog zastupanja (ministri vanj.poslova, poslanici), a samo u odreenim sluajevima i drugi organi (zapovjednik ratnog broda) ili posredovanjem treih drava. (npr. priopenja izmeu zaraenih kad us prekinuti dipl. odnosi) - da bi imalo uinak, priopenje mora dospijeti do adresata ali nije potrebna potvrda primitka. pod nekim okolnostima utnja ina priopenje ima pravne posljedice - priopenje ima iskljuivu svrhu da se adresat ne moe naknadno pozivati na to da mu neka injenica nije bila poznata. - drukije je ako je priopenje predvieno za neke posebne sluajeve nekim meunar. sporazumom ili obiajnim pravom onda nastupaju posljedice odreene tim posebnim propisom - notifikacija je obvezna u sluaju:

1.
2.

objava rata i priopenje neutralnim dravama, priopenje ratne blokade, registriranje meunarodnih ugovora, notifikacija predviena mirovnim ugovorima neki smatraju da je potrebno i za stjecanje okupacijom

3. 4. 5.

- inae se dipl. praksa rijetko slui priopenjem - priopenje o stupanju na dunost novog vladara ili mvp nemaju samo znaaj utivosti, nego se njima takoer ustanovljuje koja osoba sad vri vanjsko zastupanje 2. PRIZNANJE - je jednostrano oitovanje da se neko postojee stanje ili zahtjev smatraju pravovaljanima. - vanost je priznanja to ono esto moe na podruju meunarodnog prava nadomjestiti zastaru - posljedica je da drava koja je uputila priznanje ne moe kasnije osporavati odreenu injenicu, stanje ili zahtjev. - priznanje se moe dati na razne naine; formalnim oitovanjem ili konkludentnim inima, esto i utnjom. - esto je priznanje vezano uz neki rok ili uvjet. 3. PROSVJED - je jednostrano oitovanje kojim se, radi ouvanja vlastitog prava, osporava pravovaljanost nekog stanja, ponaanja ili zahtjeva - sadraj mu je, dakle, sasvim suprotan od sadraja priznanja. - prosvjed slui da sprijei primjenu pravila qui tacet, consentire videtur, jer obzirom da utnja moe znaiti priznanje neijeg prava ili zahtjeva, stanja to su ga stvorili drugi, naputenje vlastitog prava itd, ponekad je prosvjedom potrebno ukloniti tetne posljedice utnje - prosvjed prekida utnju, ali kako se utnja ne moe uvijek shvatiti kao priznanje tako e i prosvjed biti potreban samo u odreenim prilikama - prosvjed upuuje onaj organ koji je nadlean za zastupanje drave u meunarodnim odnosima - to je obavezno jer prosvjed drugih NEMA MP UINKA! - upuuje se onoj dravi ili organima koji su izvrili neki in , stavile zahtjev, ili stvorile stanje protiv kojeg je prosvjed upravljen - prosvjedovati treba to prije, jer ako se on ne uputi na vrijeme moe se smatrati zakanjelim i bez uinka, jer se produena utnja smatra kao priznanje - problem je u tome to nije ni propisima ni praksom odreeno u kojem roku treba uloiti prosvjed da bi on mogao djelovati

105

4. ODREKNUE - jednostrano oitovanje kojim se naputa neko pravo - npr. oprost od plaanja reparacija - napustiti se moe svako pravo osim onoga koje je dobiveno ili je potrebno radi rjeavanja neke dunosti - ono se moe obaviti bez formalnosti, dapae i utke - uinak odreknua je naputanje, ali ne i prijenos prava na drugog. - u sluaju sumnje, treba ga tumaiti usko - podvrsta je odreknua derelikcija kao naputanje nekog podruja koje time postaje niije. Tu uz oitovanje mora nastupiti i materijalni in naputanja.- MJEOVITI 1X POSAO 5. OBEANJE - neki ga pisci ne spominju jer se primjeri obeanja iz meunarodnog prava mogu shvatiti i na drugi nain tako da ima malo takvih gdje bi se moglo rei da je odnosno oitovanje samostalan pravni posao koji sam po sebi raa pravne posljedice (npr. smatraju ga oblikom notifikacije) - npr, jednostrana izjava Egipta o Sueskom prokopu moe se tumaiti kao priznanje obveza iz Carigradske konvencije. - ipak, istoglasne presude Meunar. suda o francuskim nuklearnim pokusima daju obeanju znaaj i u konkretnom sluaju raaju vrstu obvezu Francuske da nee to raditi 6. OKUPACIJA - takoer spada u jednostrane pravne poslove ali je ona istovremeno i mjeoviti pravni posao.

. 47. 28

MEUNARODNI UGOVORI POJAM I VRSTE

A-

- dvostrani pravni poslovi meunarodnog prava nazivaju se meunarodnim ugovorima.

1. s pravnog su stanovita bez znaenja razliiti nazivi: ugovor, konvencija, akt, protokol, sporazum, deklaracija, pakt,
povelja, aranman - sve su to meunarodni ugovori od kojih su neki u sveanijoj ili prigodnoj formi - ima nekih naziva koji se upotrebljavaju za odreenu vrstu ugovora; u ratu karteli i kapitulacije, za podvrgavanje arbitrai kompromis. - deklaracija se rado upotrebljava za pismeno utvrenje postojeeg obiajnog prava. 2. po sadraju postoje razliite podjele: politiki, ekonomski, pravni, mirovni, trgovinski, konzularni. ali nijedna od njih nije dosljena i sustavna nego najeee oznaava samo motiv za sklapanje 3. podjela s obzirom na vrstu obveza koje su preuzete ugovorom: - ugovor koji nalae pozitivnu inidbu (cesija, dobava oruja), # ugovori o periodikim inidbama - ugovor koji nalae propust (ugovor o nenapadanju) - ugovor koji nalae trpljenje (pravo slunosti prolaza). + ugovori s obvezom na jednokratnu inidbu koji se konzumiraju ispu njenjem

4. S formalnog gledita razlikujemo :

- one koji nastaju uz intervenciju vrhovnog dravnog organa (punomo, ratifikacija, stilizacija ugovora) - one koje sklapaju podreeni organi u svom djelokrugu rada 5.po broju uesnika dijele se na: - dvostrane, - viestrane (vie od 2 stranke, ali broj je tono odreen i ne moe se proirivati) - mnogostrane ugovore - jo se oznaavaju kao opi ili kolektivni. (moe im pritupiti neogranien broj drava, njime se uglavnom ustanovljuju propisi mp) 6. gentlemans agreement (dentlmenski sporazum) - nije ugovor(ak ni meu podreenim organima!) nego sporazum bilo kojih organa drava (ministara, poslanika ili delegata) koji ga ne smatraju obveznim po meunarodnom pravu ali ga imaju namjeru izvravati pa ga i izvravaju. - on poiva na moralu i konvencionalnom osjeaju zajednitva u diplomaciji. - nastaje prilikom razgovora izmeu vodeih dunosnika, prilikom diplomatskih razgovora ili konferencija 7. Pactum de conrahendo je pravi ugovor a sadraj mu je da se stranke obvezuju da e o nekom pitanju sklopiti ugovor

106

- obveza je u tome da stranke pristupe pregovorima i da ih vode u dobroj vjeri i s nastojanjem da dodje do sporazuma - tu nisu dogovorena jasna i precizna prava i dunosti subjekata meunarodnog prava. Kodifikacija meunarodnog prava o ugovorima - propisi meunarodnog prava o ugovorima izgraivani su stoljeima i sainjavali su dosta ustaljeni dio meunarodnog obiajnog prava. - tek je 1928. odrana Konvencija u Havani i izvrena kodifikacija znatnog dijela meunarodnopravnih propisa o ugovorima u krugu amerikih drava - neka od tih pravila o tumaenju ugovora prihvatio je i Institut za meunarodno pravo 1956. u Granadi - Opa je kodifikacija propisa o meunarodni ugovorima izvrena u okviru UN i to temeljem nacrta koji je izradila Komisija za meunarodno pravo - rezultiralo je potpisivanjem

Konvencije o pravu meunarodnih ugovora (Beke konvencije)

1969.g
- Konvencija nije obuhvatila cjelokupno pravo meunarodnih ugovora ve se odnosi samo na pismene ugovore koje sklapaju drave izmeu sebe, ali to ne dira u pravnu obvezatnost Konvencije na sporazume izmeu drugih subjekata mp - u uvodu Konvencije se potvruje da e pravila obiajnog prava i dalje ureivati ona podruja koja Konvencija ne pokriva - Konvencija odreuje da se njezine odredbe ne primjenjuju na ugovore koji su vaili prije njezina stupanja na snagu

. 49.

POSTANAK MEUNARODNIH UGOVORA

A-29

- za meunarodni ugovor nije odreen poseban OBLIK pa se moe sklopiti i u usmenoj formi i konkludentnim radnjama (npr. obustava vatre u ratu) - praksa je stvorila dva glavna tipa oblika ugovora:

1.

sastavljeni postupak (ugovoru u uem smislu) (tri faze) odlike su mu:

a)

postizanje sporazuma u 3 faze pregovori potpisivanje ratifikacija b) jedinstvenost isprave

2.

jednostavniji postupak kada se samo razmjenjuju oitovanja bez formalnosti i bez potrebe ratifikacije.

- iako je prvi oblik sveaniji i u njegovu donoenju sudjeluju i najvii dravni organi, oni jednako obvezuju - nema strikne granice izmeu ta dva ugovora nego u praksi postoje brojne prijelazne kombinacije - svaki ugovor je plod nekog sporazuma koji se postie pregovorima. - ti pregovori mogu biti dugi ili kratki - mogu se voditi na razliite naine; pismeno, preko redovitih diplomatskih zastupnika, ministara vanjskih poslova ili preko punomonika. - esto se za pregovore sazivaju posebne konferencije i kongresi - kad pregovori zavre daje im se odreeni vanjski oblik tj. pismeni oblik ugovora, listina , koju potpisuju zastupnici ugovornih strana (ili nastupa razmjena nota) te se potom daje pristanak zahtjev je pravne sigurnosti da 1. da se formalnostima pri sklapanju ugovora nedvojbeno utvrdi sadraj danih oitovanja i njima preuzetih obveza 2. da se utvrdi da su oitovanja doista dana u ime dotinih subjekata 3. da su ti subjekti doista njima i vezani - zato meunarodno pravo trai legitimaciju osoba koje sudjeluju pri sklapanju ugovora: - predstavnik drave mora imati punomo koja ga ovlauje da poduzme potrebne ine u svim fazama - punomo nije potrebna ako se iz prakse odnosnih drava moe vidjeti namjera stranaka da smatraju neku osobu kao predstavnika stranke za obavljanje posla o kojem je rije - ne treba za:

glavara drave predsjednika vlade ministra vanjskih poslova za bilo koji in u vezi sklapanja

107

efu dipl. misije

za usvajanje teksta ugovora izmeu njegove drave i dP za usvajanje teksta te organizacije

akreditirane predstavnike drave na konferenciji ili meunar. organizaciji

ako neka osoba koje se ne moe smatrati ovlatenom izvri neki in u vezi sa sklapanjem ugovora, taj in nema
pravnog uinka ali drava to moe ispraviti naknadnim potvrivanjem - pravila o tome sadrana su u Bekoj konvenciji; - Beka konvencija ne pokriva sve sluajeve sklapanja ugovora - za neke i dalje vrijedi obiajno pravo, npr. po propisima meunarodnog ratnog prava mogu vojni zapovjednici sklapati neke vrste ugovora s obzirom na voenje vojnih operacija (primirje, kapitulcija, razmjena zarobljenika...) o oni su na to ovlateni po svom poloaju & po propisima mp i zato za sklapanje takvih sporazuma NE TREBAJU PUNOMO o ti su sporazumi obvezatni za dravu o ne trebaju ratifikaciju FAZE SKLAPANJA UGOVORA - pregovori, sastavljanje&utvrivanje teksta, davanje pristanka

1. pregovori i sastavljanje teksta - pregovori se vode o samom predmetu ugovora, a stilizaciji ugovora se pristupa nakon to su se pregovarai sloili o onome to ele ugovoriti - osobe koje sudjeluju u pregovorima predouju punomoi ukoliko nisu za njih ovlatene po svom poloaju (ef drave, predsjednik vlade, ministar vanjskih poslova) - prekoraenje punomoi rezultira nitavou ugovora. - stilizaciji se pristupa poto su se pregovarai sloili o samom predmetu i tekst se ita i parafira na svakoj stranici budueg ugovora. (poetnim slovima svog imena potpisuju pojedine listove teksta da bi tako osigurali dokaz o stilizaciji u kojoj je postigla suglasnost)
- to se jezika tie, vlada potpuna sloboda stranaka jer diplomatski jezik ne postoji - najprije je sluio latinski jezik, potom je putem obiaja od vremena Ljudevita XIV prednost dobio francuski jezik, koji se esto smatrao diplomatskim jezikom - kasnije paralelizam i jednakopravnost francuskog&engleskog - Hake mirovne konferencije davale su prednost francuskom kao jeziku pregovora, a na Dalekom Istoku se prednost davala engleskom. - nakon 1. svj. rata francuski i engleski su bili jezici mirovnih ugovora, te su ih kao slubene predviali i Liga naroda i Stalni su meunarodne pravde - danas se redovito dvostrani ugovori sklapaju na jezicima obiju ugovornih stranaka, ali esto se stranke dogovore i radi jednostavnosti uzmu jezik jedne od ugovornih stranaka ili neki trei - na Konferenciji u San Franciscu 1945. prihvaeni su engleski, francuski, kineski, panjolski i ruski kao slubeni jezici pa je i sam tekst Povelje izraen u tih 5 verzija - eng i franc su proglaeni radnim jezicima - treba napomenuti da ni jedan jezik nema priznat poloaj "svjetskog diplomatskog jezika". - naelno su svi jezici ravnopravni i stranke su slobodne da izaberu jezik ugovora. 2. usvajanje teksta - usvajanje teksta u pismenom obliku je idui korak. - postoje dva tipa pismeno sklopljenog ugovora:

1.

jedinstveni instrument - takav ugovor u obliku LISTINE ima:

a. uvod u kojem se navode ugovorne stranke, opunomoenici, mjesto

sklapanja i druge relevantne okolnosti, b. tekst odredaba ugovora

108

c. zaglavak s odredbom o stupanju na snagu, trajanju, dopustivosti

rezerva, datumom i potpisima
- potpisuju ga sve stranke ugovora

2.

razmjena nota kada svaka stranka potpisuje samo pismo koje ona alje

- usvajanje teksta se vri jednoglasnim sporazumom drava koje su sudjelovale u sastavljanju teko ako se radi o mnogostr. ugovorima - praksa je uvela da je usvajanje mnogostranog ugovora dovoljna odreena veina

Beka konvencija iz 1969. na meunarodnoj kovenciji usvajanje teksta ugovora se vri najmanje dvotreinskom veinom drava koje glasuju , osim ako se te zemlje nisu dvotreinskom veinom sporazumjele o drugom pravilu za usvajanje teksta ugovora

3. autentifikacija teksta - pismeni oblik ugovora slui tome da se vjerodostojno utvrdi i sauva postignuti sporazum o sadraju i tekstu ugovora - to se zbiva tzv. autentifikacijom ugovora kada stranke ustanovljuju i posvjedouju da je tekst sporazuma vjerodostojan i konaan. - nain autentifikacije se moe odrediti u samom tekstu ugovora ili sporazumom - ako sporazuma nema, Beka konvencija predvia da se autentifikacija moe vriti

potpisivanjem potpisivanjem ad referendum parafiranjem teksta ugovora ili zavrnog akta konferencije.

4. davanje pristanka - autentifikaija NIJE SAMA PO SEBI DOVOLJNA da drava bude vezana ugovorom - u starije vrijeme bila je potrebna ratifikacija; kasnije se sve vie odstupa od toga (jako puno odnosa se ureivalo ugovorima pa valjda predugotrajno) - Beka konvencija je dopustila IZBOR RAZL. NAINA KONANOG OBVEZIVANJA i time otklonila sumnje treba li ratifikacija ili ne - Beka konvencija odreuje naine na koje drava daje svoj pristanak da bude vezana nekim ugovorom; 1. potpisivanje 2. ratifikacija 3. prihvat 4. odobrenje 5. pristupanje POTPISIVANJE - obvezuje dravu: 1. kad ugovor sam odreuje da ve samo potpisivanje obvezuje 2.kad se na drugi nain utvrdi da su se drave sporazumjele da e ugovor potpisivanjem postati obvezatan 3. kad je namjera drave da bude vezana potpisivanjem vidljiva ve iz punomoi njenog predstavnika ili je bila izraena tijekom pregovora RATIFIKACIJA je jednostrano oitovanje ugovorne stranke upereno drugoj ugovornoj stranci da sadraj ve potpisanog ugovora prihvaa kao obvezatan. - tek kad je daju obje (ili vie njih) stranke postaje obvezatan - da bi se togodilo, treba oitovanje stii do stranke kojoj je bilo upravljeno - to se obavlja razmjenom isprava o ratifikaciji - obvezuje dravu: 1. ugovor predvia ratifikaciju kao za potpisivanje 2. ako se na drugi nain utvrdi da su se drave tako sporazumjele 3. namjera drave da potpie ugovor uz priuzdraj ratifikacije vidljiva ve iz punomoi njenog predstavnika ili je bila izraena tijekom pregovora 4. predstavnik drave potpisao ugovor uz priuzdraj ratifikacije PRIHVAT I ODOBRENJE- to su novi naini obvezivanja ugovora - njima se pojednostavljuje postupak obvezivanja kod mnogostranih konvencija - tim se nainom mnogo slue u Meunarodnoj organizaciji rada, na konferencijama se drave obvezuju prihvatom. - odredbe koje vrijede kada drava daje pristanak ratifikacijom vrijede i za prihvat&odobrenje

109

PRISTUPANJE AKCESIJA je oitovanje kojim drava izraava svoj pristanak da bude vezana nekim ugovorom koji je ve potpisan bilo da je sudjelovala kod njegova sastavljanja ili ne - Prakticira se kod tzv. otvorenih ugovora, - otvoren moe biti; 1. na temelju vlastite odredbe 2. ako su se na drugi nain drave o tome sporazumjele 3. kasnijom suglasnou ugovornica Ratifikacija, prihvat ili odobrenje su potrebni;

1. 2. 3. 4.

ako to ugovor predvia ako se na drugi nain utvrdi da su se drave o tome sporazumjele ako je predsjednik drave potpisao ugovor uz rezervu ratifikacije/prihvata/odobrenja ako namjera neke drave da ugovor potpie uz takvu rezervu proizlazi iz punomoi ili je bila izraena u toku pregovora

- svi naini izraavanja pristanka vre pismeno i te note se onda meusobno izmjenjuju - kod dvostranih ugovora najobiniji je nain razmjena isprava o ratifikaciji - kod viestranih ugovora se odreuje jedno mjesto kod kojeg se polau isprave - to moe biti neka drava ili meunarodna organizacija. - pri tom depozitaru polau se sve isprave o ratifikaciji a on priopuje injenicu polaganja svim dravama ugovornicama - njegova je dunost da obavijesti drave o svim promjenama u odnosu na ugovor - obino ga on podnosi na registraciju kod UN

REZERVE UZ UGOVOR 33

B-

- drave esto neki ugovor prihvaaju uz neku ogradu ili pridraj (rezervu) - ograda ili pridraj je oitovanje kojim drava izjavljuje da od svog pristanka izuzima ili daje nekoj odredbi posebno tumaenje. - ona naelno moe vrijediti ako na nju pristanu SVE stranke ugovora, one obino daju pristanak unaprijed (ili u protokolu o sklapanju ugovora) - Beka konvencija iz 1969. prihvatila je mnogo liberalnije propise o rezervama jer zbog sve veeg broja mnogostranih ugovora, raste i broj rezervi - praksa je doputala davanje ugovorom nepredvienih rezervi i onih koje ugovor kao takve ne doputa, te da se utnja na priopenje rezerve smatra pristankom na rezervu - postavlja se pitanje moe li drava koja je odbila rezervu sprijeiti da drava koja je dala rezervu postane strankom ugovora, ako su sve ostale ugovornice pristale na tu rezervu? - tu dolazi do sukoba naela cjelovitosti (integralnosti) ugovora i elje da neka konvencija bude to ire prihvaena univerzalnost ugovora Beka konvencija iz 1969. je posvetila rezervi nekoliko lanaka: 1. doputa stavljanje rezerve u svakom stadiju davanja pristanka. 2. mogunost opoziva rezerve (ako o tome nema drugih odredbi u ugovoru) 3. ne moe se staviti rezerva na odredbe ugovora koji izrijekom zabranjuje stavljanje rezervi. 4. ako ugovor doputa samo neke rezerve, ne moe se staviti rezerva na one dijelove za koje se to ne doputa 5. rezerva se mora dati pismeno. - rezervu treba priopiti svim dravama koje su bile ili bi mogle postati strankama ugovora putem depozitara - za neke vrste ugovora Beka konvencija 1969. trai da rezerva dobije pristanak svih ugovornica, pri drugima doputa vaenje rezerve samo prema onima koji je prihvate, a nevaenje prema onima koji je ne prihvate. posebne su prirode odredbe mnogostranih ugovora koji uzimaju u obzir;

1.

posebni teritorijalni sustav pojedinih ugovornica pa im doputaju da vaenje ugovora prostorno ogranie (enklave, eksklave, otoni posjedi) - to je tzv. kolonijalna klauzula koja daje ugovornici sa kolonijama i ostalim ugovornicama mogunost da uzmu u obzir posebne prilike kolonija, bilo da treba izrijekom odrediti da se ugovor primjenjuje na koloniju ili da se kolonija iskljui iz primjene

110

2.

njihovo unutranje ureenje pa im doputaju da prime obveze iz ugovora uz posebne uvjete - to je tzv. federalna klauzula koja se stavlja u mnogostrane ugovore da bi se olakao njihov prihvat od strane federalnih drava koje su obvezane na odreeni postupak za svrhu ispunjenja preuzetih obveza - federativna klauzula vodi rauna o tome da savezni organi koji odluuju o potpisivanju ugovora nemaju vlast da provedu ugovor u pravnom poretku federalnih jedinica ve to ulazi u nadlenost organa tih jedinica - zato se takvoj dravi namee samo dunost da uznastoji da nadleni organi sastavnih jediica provedu potrebne mjere za ispunjenje obveza iz ugovora

Takva rezerva moe vrijediti samo ako sve stranke pristanu na nju - da bi vrijedila potreban je pismeni prihvat rezerve. REGISTRACIJA UGOVORA - svaki ugovor i meunarodni sporazum sklopljen nakon stupanja na snagu Povelje UN se mora registrirati - svrha tome je da se eliminira tajnost ugovora - rok za registraciju nije odreen ali se mora obaviti u primjerenom roku - Povelja odreuje da Tajnitvo UN objavi sve registrirane ugovore, za objavljivanje postoji posebna ZBIRKA, u kojoj se nalaze ugovori na originalnom jeziku uz francuski i engleski prijevod - sankcija za neregistriranje je da se nijedna drava ne moe pozvati na neregistrirani ugovor. - taj ugovor dakle VRIJEDI, ali za organe UN on ne postoji - on bi inae vaio pred npr. arbitranim sudom (pa bi nastali problemi ako bi jedna stranka traila npr. izvrenje presude od UN jer za njih ne vrijedi)

STUPANJE NA SNAGU - Ugovor stupa na snagu im su stranke dale svoj pristanak da ugovorom budu vezane a mogu se stranke u ugovoru sporazumjeti i na drugi nain kako e i kada stupiti na snagu - moe se dogovoriti i privremeno stupanje na snagu pa i retroaktivno djelovanje ugovora - kod viestranih ugovora esto se predvia da e stupiti na snagu prije nego se skupi pristanak svih sudionica (obino se odreuje broj drava koji je potreban, a ponekad se trai i da pristanak daju tono odreene drave) - tzv. Tlatelolco ugovor iz 1967. o denuklearizaciji Latinske Amerike odreuje da e stupiti na snagu kad ga prihvate sve drave ugovornice, ali je dodana odredba da se svaka drava ugovornica moe odrei prije spomenute odredbe, tj da za nju ugovor stupa na snagu prije njome postavljenog uvjeta

. 50. I

DJELOVANJE UGOVORA PREMA STRANKAMA PREMA TREIM DRAVAMA

B-34

- iz meunarodnog prava izviru prava i dunosti samo za stranke ugovora - bez pristanka tree drave ugovor za nju ne stvara ni obveze ni prava Ali ipak postoje sluajevi kada UGOVORI OBVEZUJU I TREU STRANKU: 1. pristanak tree drave se daje na razliite naine, pa i formalnim pristupanjem samom ugovoru 2. mogue je i da ugovornice sklope s treom dravom novi sporazum (za nju nastaje redovit odnos iz ugovora) 3.sluajevi kada su tree drave obvezne iz nekog ugovora u kojem nisu sudjelovale kao stranke npr. ugovaranje u ime zavisnih drava ili u ime ratnih saveznika, no ti se sluajevi imaju svesti na poseban odnos koji neku dravu ovlauje da sklapa ugovor za tree drave (to je sklapanje ugovora koji obvezuju tree drave); to nije dakle pravi primjer 4. protezanje neke ugovorne odrdbe na temelju KLAUZULE NAJVEEG POVLAENJA ni to nije pravi primjer jer je tu ve postojao ugovor, pa se samo njegov sadraj mijenja kako bi njegove odredbe bile povoljnije za povlaenu dravu - meutim, ima mnogo odnosa koji raaju posljedicama i za tree drave svaki ugovor kojim neka drava disponira svojim pravima u korist neke druge drave manifestira se i u odnosima s treom dravom! (npr. ustupanje podruja, meunar. slunosti...)

ako ugovor sadri odredbe u korist ili na teret tree drave- prava i obveze tree drave nastaju samo njezinim pristankom (ako ga nema, samo stranke potpisnice meu sobom mogu traiti ispunjenje - *kao u gp)

. 51. 34

DJELOVANJE UGOVORA

B-

111

Beka konvencija prihvaa staro obiajno naelo "pacta sunt servanda" (ugovori se moraju izvravati) svaki ugovor koji je na snazi obvezuje drave i one ga moraju ispunjavati u dobroj vjeri DJELOVANJE (UINCI) UGOVORA 1.- ugovori i prije stupanja na snagu imaju neko djelovanje (odredbe o stupanju na snagu zakon su za postupak oko stupanja na snagu) ima ugovora kojima se vlade obvezuju da porade na njegovu prihvaanju ako to prihvaanje ovisi o odobrenju drugih ustavnih faktora njihove drave. 2.- uinak ugovora koji je potpisan a nije stupio na snagu je da drave ugovornice ne smiju uiniti nita to bi prijeilo ispunjenje ugovora ako stupi na snagu prema Bekoj konvenciji drava je obvezna da se uzdri od ina koji bi onemoguili predmet i svrhu takvog ugovora: a) ako je potpisala ugovor ili razmijenila instrumente koji sastavljaju ugovor uz rezervu ratifikacije / prihvata / odobrenja dokle god nije jasno izrazila namjeru da nee postati strankom ugovora b) ako je izrazila pristanak da bude vezana ugovorom za vrijeme dok ugovor ne stupi na snagu uz uvjet da to ne oduglovai preko mjere - zapravo se tu ne radi o obvezivanju ugovorom, nego o primjeni naela bonae fides 3.- ako je potpisala ugovor ugovorna strana ne moe opravdati neizvrenje preuzete ugovorne obveze pozivanjem na propise i praznine svojeg ustava ili na zapreke koje potjeu iz njezina upravnog ili sudskog ureenja - stranke se ne mogu pozivati na odredbe unutranjeg prava i dune su ugovore izvravati mora izvriti u svom zakonodavstvu promjene koje omoguuju da ugovor i unutar nje vrijedi 4.- odbijanje ispunjenja povlai meunarodnu odgovornost a neispunjenje ugovora je meunarodni delikt i zbog njega nastaje dunost da se zadovolje i eventualno nadoknadi teta - ugovor moe i sam predvidjeti posljedice neispu njenja - stranke mogu ugovoriti mjesto pred koje e iznositi svoje sporove ili traiti arbitrau. TUMAENJE UGOVORA - esto se stranke ne slau o sadraju ugovornih odredaba, tj prava i obveza koja iz njih proistjeu jer ga razliito tumae - stoga je zadatak tumaenja da se pokua pronai pravi smisao ugovora da bi se on to vjernije izvrio - najprije je pri tumaenju mjerodavan sam tekst ugovora, treba ustanoviti koja je bila namjera stranke, te se polazi od prirodnog i normalnog tumaenja rijei i reenica OSIGURANJE ISPUNJENJA - nekada se za ispunjenenje ugovora traila prisega ili davanje talaca - danas : 1. zalogom - rijetko a) pokretnina (danas neuobiajeno) b) podruja (zaposjedanjem, a uprava je i dalje u rakama obveznika, ili i uprava prelazi u ruke zalogoprimca) c) prihoda (otplate dugova, zalau se prihodi carina i monopola) 2. jamstvo treih drava - pojedinano (jamstvo neutralnosti vicarske) ili kolektivno (npr. u mirovnom ugovoru s Italijom u korist STT). - drava u iju je korist ugovoreno jamstvo ima pravo zatraiti ugovorom predvieni nain pomoi u sluaju potrebe - jamci redovito nemaju pravo intervencije bez traenja dotine drave - isto se tako danas esto trai izvrenje ugovornih odredbi predvianjem obveznog rjeavanja sporova arbitraom ili suenjem.

. 52. 30

PRESTANAK UGOVORA

Asu

- za prestanak ugovora, kao i ostalih pravnih poslova, meunarodno obiajno pravo je izgradilo naela i pravila koja poznata u opoj pravnoj znanosti uz preinake koje su nametale sami meunarodni odnosi sada su ta naela i pravila kodificirana Bekom konvencijom, ugovor moe; 1. moe prestati 2. moe biti otkazan 3. moe se povui,

112

4. moe biti obustavljen u svom djelovanju

- ugovor vai i obvezuje dok ne bude izmijenjen ili ukinut u skladu s propisima meunarodnog prava - razlikujemo kod prestanka ugovora uzroke po opem pravu i uzroke predviene samim ugovorom - ugovorom se ne mogu izmjeniti propisi o prestanku ugovora koji sadravaju jus cogens. - Beka konvencija postavlja ope pravilo koje vrijedi izmeu stranaka konvencije da ugovor moe prestati, biti otkazan, da se moe iz njega povui ili da bude obustavljen u djelovanju samo na temelju propisa konvencije. - prema tome, stranke se po tome ne mogu pozvati na uzroke prestanka ili obustave vaenja koji nisu navedeni u BK (iako ima nekih) - BK takoer navodi da stranka koja je na temelju njenih propisa osloboena neke ugovorne obveze nije osloboena ako je ona tereti na temelju nekog drugog pravila mp A. UZROCI KOJI NASTUPAJU PO OPEM PRAVU 1.Ponovni sporazum - mutuus dissensus - istih ugovornih strana moe ugovor izmijeniti ili ukinuti - i jedna od ugovornih strana moe se povui iz viestranog ugovora ukoliko na to pristanu sve ostale stranke. - takoer se pristanko svih strana moe obustaviti izvrenje za sve ili samo neke ugovornice - novi sporazum moe ugovor ukinuti, izmijeniti u pojedinim odredbama ili nadomjestiti novim ugovorom, stoga on moe biti istog sadraja kao i stari ali ne mora - esto se u novom ugovoru spominje da se njime ukida stariji ugovor kojim se regulira isti odnos. - takvo ukidanje se i ne mora izrijekom spomenuti, ono se podrazumijeva ako sadraj i svrha novog sporazuma pokazuje tu namjeru za novi sporazum nije potreban paritet oblika (pa se tako npr. sveani ugovor moe ukinuti razmjenom nota) - tzv. derogatorna ili anulaciona klauzula esto slui dokidanju prijanjih ugovornih odredbi koje su nespojive s novim odredbama ili se vie ne eli njihova primjena -- vrlo esto se nalazi u kolektivnim ugovorima a slui u sluajevima sukoba razliitih propisa. - u sluaju sukoba izmeu obveza lanova UN prema Povelji i njihovih obveza prema bilo kojem drugom meunarodnom sporazumu prevladavaju obveze iz povelje - obzirom da je kod mnogostranih ugovora vrlo teko dobiti pristanak za ukidanje ili izmjenu ugovora, makar to bilo i vrlo potrebno, predvien je za to poseban postupak, revizioni postupak.- iako takvi primjeri vie ne ulaze skupinu uzroka koji nastupaju po opem pravu, jer je izmjena predviena ugovorom - radi olakanja, u mnogostranim ugovorima se esto predvia mogunost revizije tek nakon proteka 5 godina od njezina stupanja na snagu - mogue je da se i nekoliko stranaka nekog mnogostranog ugovora sporazume o drugaijim obvezama nego li je to predvieno ugovorom ali uz uvjet : a)da to nije na tetu prava i obveza ostalih stranaka b) da se taj posebni ugovor ne odnosi na odredbu od koje se ne moe odstupiti. - za stupanje na snagu nekih izmjena nije potreban pristanak svih ugovornica npr. radi pojednostavljenja kod mnogostranih ugovora 2. krenje (povreda) ugovora - neispunjenje ugovornih obveza ili neka druga bitna povreda dvostranog ugovora daje drugoj ugovornoj stranci pravo da se pozove na tu povredu kao razlog (temelj) za prestanak ugovora ili za obustavu njegove primjene u cijelosti ili nekom dijelu. - povrijeena stranka ima pravo izbora: a) ona moe traiti ispunjenje ugovorne obveze, (sluei se i sredstvima samopomoi u doputenim granicama) b) moe povredu ugovora uzeti kao razlog odustanka ili moe obustaviti njegovu primjenu. - Beka konvencija trai da je povreda bitna , tako da se ovi zahtjevi ne mogu uputiti zbog manjih povreda - povreda mnogostranog ugovora od strane jedne stranke ili nekoliko njih ne dira u vajanost ugovora izmeu ostalih stranaka, ali one mogu sporazumno zakljuiti prestanak vaenja ugovora ili obustavu primjene u cijelosti ili u nekom dijelu 3. naknadna nemogunost ispunjenja - ugovorna se stranka moe pozvati na ovaj razlog ukoliko je ta nemogunost nastala zbog nestanka ili unitenja predmeta koji je prijeko potreban za ispunjenje - ako je ta nemogunost prolaznog karaktera, ona izaziva samo suspenziju ugovora.

113

- nema poziva na nemogunost izvrenja ukoliko je sama stranka svojim postupcima dovela do takvih okolnosti. (takoer npr. i njezina povreda neke meunar. obveze prema nekoj drugoj stranci tog ugovora) - uz fiziku nemogunost (propast ili nestanak stvari), postoji i pravna nemogunost (npr. kad se dvije lanice trojnog obrambenog saveza zarate, a trea ima dunost da pomae i jednoj i drugoj) 4. Clausula rebus sic santibus (izmjena okolnosti) - pristalice ovog razloga za prestanak ugovora tvrde da bitna izmjena okolnosti koje su postojale u doba sklapanja ugovora razrjeava ugovor ukoliko on ne sadri odredbe o trajanju i kad se moe pretpostavljati da su stranke sklopile ugovor na temelju tih okolnosti. -ne pita se za namjeru stranaka u asu sklapanja nego to bi stranke odluile da su predviale izmjenu koja je kasnije nastupila - upraksi i znanosti vrlo sporan nain prestanka ugovora - Beka konvencija prihvaa tu klauzulu u smislu NEPREDVIDLJIVOSTI klauzula je doputena samo ondje gdje su se prilike toliko izmijenile, a da to stranke nisu predviale, pa se iz naravi ugovora moe zakljuiti da se stranke ne bi toliko vezale da su tu izmjenu imale na umu , ali Konvencija strogo ograniuje primjenu klauzule strogim uvjetima: ... temeljita izmjena okolnosti ne moe se priznati kao razlog za okonanje ugovora ili povlaenje stranke iz ugovora osim ako:

1. 2.

ako je postojanje tih naknadno izmjenjenih okolnosti bilo bitan temelj za pristanak stranaka da budu vezane ugovorom, ako ta izmjena temeljito mijenja sam ugovor i preuzete obveze.

Konvencija ne doputa primjenu ove klauzule: a) ukoliko se radi o pitanju ureenja granica b) ukoliko je izmjena okolnosti posljedica povrede izvrene od strane same stranke 5. novi jus cogens - Beka konvencija odreuje da vaei ugovor koji je suprotan nekoj novoj imperativnoj normi opeg meunarodnog prava prestaje vaiti - jus cogens je takva norma koja se namee svim subjektima meunarodnog prava i kojih se primjena ne moe otkloniti protivnim sporazumom stranaka, za razliku od jus dispozitivum 6. rat - ovaj se razlog ne spominje u Bekoj konvenciji (spominju se samo razlozi 1-5) a i izrijekom spominje danjene odredbe ne diraju u pitanja koja bi se mogla pojaviti zbog izbijanja neprijateljstva - u novije doba ta pitanja izgubila vanost poto je ustanovljena praksa drava da poslije rata mirovnim ugovorom odrede sudbinu meusobnih predratnih ugovora. (Mir u Versaillesu, mir. ugovori nakon WW2) - takvo rjeenje odgovara dananjim prilikama - ne mora se posebno spominjati u BK jer je posljedica sporeazuma stranaka! - ako takva sporazuma nema, treba iznai namjeru stranaka iz njihovog ponaanja i drugih okolnosti - u nekim sluajevima moe doi i do primjene clausule rebus sic stantibus i nemogunost izvrenja - prekid diplomatskih i konzularnih odnosa djeluje na neke ugovore: to u pravilu na ugovore ne utjee, osim na one odredbe za iju je primjenu potrebno postojanje diplomatskih ili konzularnih odnosa.

7. propast jedne od ugovornih stranaka dovodi do prestanka ugovora zato jer propau jedne od drava utrnjuju i njene ugovorne obveze. Ali tu treba spomenuti institute o sukcesiji koji poznaju primjere kada neki ugovorni odnos prelazi na nasljednicu propale drave. 8. odricanje od nekog prava - ako je to pravo dano dravi bez protuinidbe, odreknuem prestaje pravo i utrnjuje ugovor 9. zastara - nema sumnje da neprimjenjivanje ugovora kroz dovoljno dugo vrijeme stvara stanje u kojem se moe tvrditi da je ugovor utrnuo. - no takvo stanje moe nastati jedino ukoliko obje ili sve strane zanemare ugovor pa se u tom sluaju moe govoriti o utke postignutom sporazumu.
B. UZROCI PRESTANKA PREDVIENI SAMIM UGOVOROM

114

- ugovor moe prestati ili se jedna od stranaka povui iz njega ako on to predvia - takoer to vrijedi i za obustavljanje djelovanja i privremeno obustavljanje djelovanja izmeu samo nekih stranaka to ako: a) to sporazumno obustavljanje djelovanja ne utjeena uivanje prava drugih stranaka ugovora ili ispunjenje njihovih obveza b) nije nespojivo sa stvarnim izvrenjem predmeta i svrhe ugovora 1. protek vremena - mnogi su ugovori sklopljeni na odreeno vrijeme pa njegovim izminuem automatski prestaju vaiti. - esto postoji odredba u takvim ugovorima da se automatski obnavljaju ako se jedna od stranaka ne poslui otkazom 2. rezolutivni uvjet - nastupanje nekog dogaaja koji je predvien u ugovoru ukida ugovor - kod kolektivnih ugovora moe rezolutivni uvjet biti u tome da se odredi da broj ugovorom vezanih drava ne smije pasti ispod nekog odreenog broja, kad se to dogodi, ugovor prestaje vaiti. - prestanak se rauna od asa nastupa dogaaja. 3. jednostrani otkaz - sam ugovor moe predvidjeti pravo otkaza i urediti nain njegova izvrenja. a) ako nastupi neka injenica, b) moe se ugovoriti da se otkaz ne moe vriti neko vrijeme c) da se otkaz moe dati samo u odreenim rokovima. - u tim sluajevima se redovito utvruje i otkazni rok: tri, est ili vie mjeseci unaprijed. - ukoliko ugovor nije vremenski ogranien a otkaz nije predvien pristupa se tumaenju ugovora gdje se trai jesu li stranke htjele dopustiti ili iskljuiti pravo otkaza. - u naelu se i takav ugovor moe otkazati jer bi ugovorno vezivanje na vjena vremena bilo protivno naelima suverenosti i samoodreenja. - Beka konvencija ne doputa otkazivanje ili povlaenje iz ugovora koji nema odredbi o tome, osim ako se inae moe zakljuiti da su stranke imale namjeru to dopustiti - tom sluaju otkaz se mora dati najmanje 12 mjeseci unaprijed (ne vrijedi za drave koje nisu vezane Bekom konvencijom) 4. zakljuak treeg - (po uzoru na lokarnski ugovor koji iskljuuje otkaz ali predvia ukidanje zakljukom LN) to je mogu nain ukoliko takav zakljuak uslijedi iz nekog opravdanog razloga, a donese ga neki pravosudni ili politiki forum tako da bi materijalni razlog bio jedan od gore spomenuti (rezolutivni uvjet, klauzula) - ne smije se poistovjeivati s revizijom koja je bila predviena u Paktu LN ali se nije primijenila u praksi

POGLAVLJE
. 55. 1

MEUNARODNE

ORGANIZACIJE
C-

1. ODSJEK : UJEDINJENI NARODI

PRETEE UJEDINJENIH NARODA

- ve u srednjem vijeku razmiljalo se o osnivanju zajednice drava kojoj bi bio cilj osiguranje mira - prvi zametak takve organizacije bila je Sveta alijansa stvorena nakon napoleonskih ratova a zadatak joj je bio obrana Bekim kongresom stvorenih meunarodnih odnosa, to je inila dogovorima i susretima ondanjih vladara - kako je misao Svete alijanse oslabila, na njeno mjesto je stupio tzv koncert europskih velevlasti , dolo je do stvaranja europskih velevlasti koje su zapravo znaile suradnju na polju tehnike i prometa - stvaraju se prve meunarodne upravne zajednice i uredi.

115

- tek nakon I svjetskog rata mirovnim se ugovorima stvara Liga naroda stvorena je 1920. na mirovnim ugovorima, a s ciljem odranja mira, bila je neka vrsta saveza drava i imala Skuptinu delegata svih drava i Vijee u kojem su bile zastupljene samo neke drave. - nekoliko velikih drava imalo je u Vijeu stalno mjesto a druge su ulazile u Vijee putem izbora - birala ih je skuptina na 3 godine. - drave lanice bile su dune da svaki spor rijee mirnim putem prije nego bi pristupile ratu. -rat je bio pod odreenim okolnostima zabranjen ali ta zabrana nije bila potpuna. Liga je u poetku imala neke uspjehe ali je kasnije, kada je dolo do sukoba, zamrla - djelovala je od 1920. do 1939., ali formalno je likvidirana tek 1946.

. 56. 1

OSNIVANJE UJEDINJENIH NARODA

C-

- u doba II svjetskog rata se javila tenja za stvaranjem jae i trajnije meunarodne organizacije sa zadatkom osiguranja mira, ali uz elju da ta organizacija bude vra i trajnija - ta se misao razvijala u izjavama i aktima dravnika, uz koje moemo posebno spomenuti Atlantsku povelju iz 1941. , Deklaraciju UN-a iz 1942. , Moskovsku deklaraciju iz 1943. , i Teheransku deklaraciju iz 1943. OSNIVANJE UN-a je ilo u dvije etape: 1. - konferencija u Dumbarton Oaksu 1944. - izraen je opsean tekst budueg Ustava organizacije u 12 poglavlja - vano pitanje je bilo - kako e se donositi odluke u Vijeu sigurnosti - ono nije rijeeno (to je uinjeno tek na konferenciji na Jalti na Krimu 1945. Churchill, Roosevelt, Staljin) - predvia se i meunarodni sud kao organ sazvan je odbor strunjaka za izradu sudskog statuta - nacrt iz Dumbarton Oaksa razaslan je vladama uesnicama budue konferencije 2. - konferencija u San Franciscu 1945.g. - na njoj su bile prisutne sve drave koje su do 1.oujka 1945.g. navijestile rat Njemakoj, njih 46, a kasnije su se pridruile jo 4 tako da je Povelju potpisalo 50 prisutnih drava a ostavljeno je mjesto za potpis Poljske koja nije sudjelovala na konferenciji. - Povelja je stupila na snagu 24.listopada 1945.g i prema zakljuku Ope skuptine UN taj se dan slavi kao dan Ujedinjenih Naroda.

. 57. 2

PRAVO UJEDINJENIH NARODA

C-

- sastavljaju ga svi propisi koji se odnose na ustrojstvo i djelovanje UN i njihovih organa, na pravne odnose prema drugim subjektima meunarodnog prava, kao i na poloaj same organizacije, njezinih organa i slubenika. Temeljne odredbe o ustrojstvu i djelovanju UN nalaze se u : - 1.) Povelji UN-a (19 poglavlja sa 111 lanaka) autentian tekst je sastavljen na pet jezika (engleski, francuski, panjolski, ruski, kineski) - 2.) Statut Meunarodnog suda (70 lanaka) kao sastavni dio povelje. Statut je sastavni dio Povelje ali je ipak donekle samostalan jer u postupku njegove izmjene sudjeluju i one drave nelanice koje su stranke Statuta - autentian tekst sastavljen je takoer na 5 jezika na pet jezika. ALI I U : - 3.) mnogim drugim propisma o ustrojstvu i djelovanju organa UN-a , kao i propisima o poloaju, pravima i dunostima mnogobrojnog inovnitva UN - 4.) razliitim kolektivnim ugovorima izmeu lanica da bi se izvodili pojedini zadaci organizacije - 5.) zakljucima (rezolucijama) pojedinih organa UN a naroito Ope skuptine dosta su esto dopunili a donekle i izmjenili pravo UN - 6.) praksa UN takoer doprinosi razvoju opeg meunarodnog prava - 7.) supsidijarno dolaze do primjene i propisi opeg meunarodnog obiajnog prava - 8.) u krilu Un se polako stvara i partikularno obiajno pravo te organizacije (ustezanje velike sile od glasovanja ne zani uvijek da je zakljuak odbaen) - Povelja je temeljni propis UN ne samo po sadraju ve i po svojoj pravnoj snazi - obveze iz Povelje imaju prednost pred drugim obvezama; one ukidaju postojee ugovore koji bi bili protivni Povelji IZMJENA POVELJE

116

- predviena je mogunost izmjene Povelje, jer je organizacija stvorena s milju da neogranieno dugo traje - kao meunar. ugovor, Povelja se ne bi mogla izmijeniti bez pristanka svih ugovornih strana, ali ona je odabrala nain prihvaen i za druge meunar. organizacije i ugovore - pristankom odreene pretene veine stranaka ugovornica - postupak izmjene je sloen, a svrha toga je da se osigura utjecaj velikih drava stalnih lanica Vijea sigurnosti, tako da se bez njihovog pristanka izvriti nijedna izmjena - kao meunarodni ugovor, Povelja se ne bi mogla izmjeniti bez pristanka svih ugovornih stranaka ali je prihvaen nain koji vrijedi i za druge meunarodne sporazume - postupak izmjene se moe pokrenuti i izmjena zakljuiti pristankom odreene pretene veine stranaka ugovornica. - postupak izmjene je sloen, a svrha toga je da se osigura utjecaj velikih drava stalnih lanica Vijea sigurnosti, tako da se bez njihovog pristanka izvriti nijedna izmjena postupak izmjene Povelje poznaje tri stadija: 1. inicijativu,

2. 3.

zakljuak o tekstu izmjene Opa skuptina (l. 108) i Posebna reviziona konferencija (l. 109) sva d postupak stavljanja na snagu.

1. INICIJATIVA ZA IZMJENU - Povelja predvia 3 naina postupka izmjene (postupak se moe pokrenuti i za najmanju izmjenu teksta i za temeljitu izmjenu teksta Povelje) - za zakljuivanje o tekstu izmjene predviena su dva organa: 1. -a) Opa skuptina - dovoljno za pokretanje je stavljanje prijedloga za izmjenu na dnevni red 2. -b) posebna reviziona konferencija za reviziju - na kojoj sudjeluju sve drave lanice a da bi se pitanje izmjene iznijelo pred nju potrebno je stvoriti zakljuak o sazivanju takve konferencije u 1. opoj skuptini 2/3 veinom svih lanica UN-a 2. Vijeu sigurnosti obinom veinom od 9 glasova, i nije potreban pristanak stalnih lanica!! - za pokretanje postupka izmjene dovoljno je stavljanje prijedloga za izmjenu na dnevni red 3. - obvezatnim stavljanjem pitanja o reviziji na dnevni red - Povelja odreuje da ako se konferencija ne odri do 10.-og zasjedanja Ope skuptine, prijedlog o njenom sazivanju obvezatno staviti na dnevni red 10.-og zasjedanja, pa je tada za sazivanje konferencije dovoljam zakljuak obine veine 2. ZAKLJUAK O TEKSTU IZMJENE - o tekstu izmjene odluuje se : 1. u opoj skupini 2/3 veinom svih lanica UN-a 2. na konferenciji za reviziju 2/3 veinom predanih glasova 3. POSTUPAK STAVLJANJA NA SNAGU u postupku stavljanja na snagu , u oba sluaja (opa skupina i konferencija) potrebno je da zakljuenu izjavu ratificira 2/3 svih drava lanica, meu kojima moraju biti sve stalne lanice Vijea sigurnosti poto zakljuene izmjene stupe na snagu, vrijedi izmijenjena Povelja za sve lanice UN-a, s time to nezadovoljna lanica moe u tom sluaju jedino istupiti iz organizacije (ali to nije izrijekom predvieno u Povelji) formalna izmjena Povelje postala je potrebna zbog naglog poveanja broja lanova organizacije i elje da se pravednije osigura zastupstvo svih dijelova svijeta u glavnim organima organizacije tako su 1963.g. izmijenjeni neki lanci Povelje time to je povean broj lanova Vijea sigurnosti I Gospodarskog i socijalnog vijea i povean najmanji broj glasova potrebnih za stvaranje zakljuaka Vijea sigurnosti. zakljuak s ustavnom snagom (rezolucija kao vrsta izmjene Povelje) podjela mjesta na pojedine REGIONALNE SKUPINE DRAVA moe se rei da iako se moe mijenjati samo na naprijed opisan nain, Povelja je doivjela mnogo promjena u praksi, bilo tako da su se neke odredbe nisu provele u ivot ili tako da su se primjenjivale drugaije nego bi to odgovaralo slovu Povelje, i zato je neki nazivaju IVOM POVELJOM - LIVING CHARTER

. 58. . 1.

OPI POGLEDI

Ujedinjeni narodi stvoreni su sa svrhom da ostvare odreene zadatke: odravanje meunarodnog mira i sigurnosti, poduzimati djelotvorne kolektivne mjere radi spreavanja i otklanjanja prijetnje miru i radi suzbijanja ina napada ili drugih naruenja mira

117

2. 3. 4.

razvoj prijateljskih odnosa meu narodima, osnovane na potivanju naela ravnopravnosti i samoodreenja naroda ostvarivanje meunarodne suradnje pri rjeavanju meunarodnih problema gospodarske, socijalne, kulturne ili humanitarne prirode biti sredite koje usklauje djelovanje naroda na postizanju tih zajednikih svrha

sredstva koja slue tom zadatku mogu se podijeliti u tri skupine: 1. stvaranje, pomaganje i razvoj prilika koje pogoduju mirnim odnosima i suradnji, 2. mirno rjeavanje meunarodnih sporova 3. aktivno djelovanje oko spreavanja i suzbijanja svakog prekraja mira. - Povelja je napustila jedno od pravila opeg meunarodnog prava, pravilo o upotrebi jednoglasnosti pri stvaranju prava - UN su subjekti meunarodnog prava, imaju svoju zastavu od 1947. - organizacija uiva na podruju svake drave posebnu pravnu sposobnost potrebnu za vrenje svojih djelatnosti. - svi stalni predstavnici drugih drava kod UN-a i njihovo stalno osoblje uivaju na poduju SAD-a povlastice koje SAD priznaju stlnim diplomatskim predstavnicima akreditiranim kodvlade SAD-a i njihovu osoblju (ugovor izmeu UN&SAD) - dakle, Ujedinjeni narodi su zamiljeni kao sredinja i glavna organizacija za rjeavanje najvanijih pitanja meunarodnih odnosa a posebno pitanja meunarodnog mira.

. 59.

LANOVI UJEDINJENIH NARODA

A-31

- Ujedinjeni narodi su organizacija drava i njezini lanovi mogu biti samo drave, to je u skladu s uenjem o subjektima meunarodnog prava - ipak u Povelji ima nekih momenata koji upuuju na nova i irokogrudnija shvaanja - to su propisi o zatiti i potovanju prava ovjeka i osnovnih sloboda ljudi i propisi o nesamoupravnim podrujima i zemljama pod starateljstvom. - Povelja poznaje (uz napomenu da pravna razlika ne postoji): - 1.iskonske lanove - one drave koje su sudjelovale na konferenciji u San Franciscu 46 lanova, a naknadno su na konferenciju pozvane Argentina, Danska, Bjelorusija i Ukrajina, a 51.-a drava je bila Poljska kojoj je omogueno naknadno potpisivanje i ratificiranje Povelje iako nije sudjelovala na Konferenciji jer se drave nisu mogle sporazumjeti tko e zastupati Poljsku - 2. naknadno pridruene - tako je organizacija u poetku brojila 51. lana a do danas ih ima 144. (vie) - sa stupanje u lanstvo UN su u Povelji postavljeni uvjeti: lanovima mogu postati sve miroljubive drave koje prihvate obveze sadrane u Povelji i koje su prema ocjeni Organizacije sposobne i voljne izvravati te obveze uvjeti su dakle:

1. 2. 3. 4.

znaaj drave, miroljubivost, izjava drave da prihvaa obveze sadrane u Povelji uvjerenje da novi lan moe i eli izvravati obveze.

- stupajui u UN drave daju formalnu izjavu o prihvaanju obveza iz Povelje i ta se izjava registrira u tajnitvu UN i objavljuje u zbirci meunarodnih ugovora ipak, ta izjava dolazi poslije primanja u lanstvo tako da nije preduvjet za primanje - zahtjevom za primanje drava najavljuje svoju spremnost (izrijekom ili konkludentno) za izvravanje obveza) - lanstvo u UN nije prinudno ili obvezno a to vrijedi i za prestanak lanstva - drave pristupaju po svojoj slobodnoj odluci a organizacija ih nije duna primiti, tj iako ispunjava sve uvjete kandidat moe biti odbijen - o uvjetima, tj o primanju novih lanova odluuje Opa skuptina dvotreinskom veinom glasova a na prijedlog Vijea sigurnosti- ono odluuje veinom od 9 glasova ukljuujui stalne lanove (zapravo, poto je na prijedlog VS, najprije odluuje ono, a potrebni su glasovi svih velevkasti, pa makar samo jedna od njih odbije, drava ne moe u UN esto su zlorabile) - Povelja poznaje mogunost iskljuenja i suspenzije lanskih prava, ali nita ne govori o dobrovoljnom istupanju iz lanstva ali smatra se da je ono mogue - praksa je to pitanje rijeila u pozitivnom smislu. Indonezija je 1965 najavila svoje istupanje i ono se moe smatrati zbog raznih postupaka organizacije kao prihvaeno. Indonezija se ipak 1966 vratila. iskljuenje lana je kazna za sustavno krenje naela Povelje.

118

- iskljuenje predlae Vijee sigurnosti a zakljuuje ga Opa skuptina - ono na snagu stupa odmah i iskljueni lan vie nema nikakvih lanskih prava ni dunosti. - iskljuena drava moe opet postati lanom po redovitom postupku primanja, te bi u tom sluaju Opa skupina trebala opozvati ili ukinuti svoj zakljuak o iskljuenju suspenzija lanskih prava sustie dravu protiv koje je Vijee sigurnosti poduzelo preventivnu ili prinudnu akciju - predlae je Vijee sigurnosti i izrie Opa skuptina - postoje prava koja se ne mogu suspendirati, a to su: a) pravo sudjelovanja u Vijeu sigurnosti ili Opj skuptini b) sudjelovanje pred Meunarodnim sudom - suspenzija prestaje zakljukom vijea sigurnosti vraaju joj se lanska prava - postoji i tzv. mala suspenzija kao posljedica zaostataka u lanskim prilozima preko dvije godine - takva drava gubi pravo glasa u Opoj skuptini ali ne i u drugim organima - Opa skuptina moe ostaviti pravo glasa ako se uvjeri da prinos nije plaen zbog neskrivljenih prilika PRAVO LANOVA UN-a 1. suverenost, jednakost, nezavisnost i opstanak drava lanica - osnivanje UN nije dirnulo ni u jedno od temeljnih naela meunarodnog pravnog poretka - jer zabranjuje svaku upotrebu sile i titi lanice od napada na njihovu teritorijalnu cjelovitost i politiku nezavisnost 2. pravo individualne i kolektivne samoobrane - u sluaju oruanog napada dok god Vijee sigurnosti ne bi poduzelo mjere za ouvanje mira 3. unutranja nadlenost lanica - u Povelji nema ni jedne odredbe koja bi ovlastila UN da se mijeaju u pitanja koja spadaju u djelokrug vlasti svake od drava. 4. pravo sudjelovanja na Opoj skuptini: - pravo sastavljanja prijedloga, - pravo raspravljanja - pravo glasa - pravo biti biran u razliite organe UN. 5. drava koja nije lanica Vijea sigurnosti ili Gospodarskog i socijalnog vijea mora se pozvati na sudjelovanje na raspravama jednog ili drugog od tih vijea kad god se raspravlja neko pitanje koje tu dravu naroito zanima - pozvana drava nema pri tome pravo glasa, osim kad se raspravlja o upotrebi oruanih snaga - postupak ovjeravanja punomoi daje priliku dravama lanicama da zakljukom veine izraze svoje politiko neraspoloenje prema vladi ili ili ponaanju neke lanice 6. pravo iznijeti svoj spor u pitanjima odravanja mira i sigurnosti pred VS ukoliko druga sredstva rjeavanja nisu uspjela. 7. pravo skrenuti panju Vijea sigurnosti ili Ope skuptine na svaku situaciju koja bi mogla ugroziti odranje svjetskog mira i sigurnosti (i kad nije izravno zainteresirana za spor) DUNOSTI LANICA - dunosti se vezuju uz glavni zadatak organizacije - osiguranje mira i sigurnosti - ovamo spadaju 1. dunosti odravanja meusobnog mira i dobrog susjedstva, 2. rjeavanje sporova mirnim putem, 3. uzdravanje od prijetnje upotrebe i upoterebe sile (osim u opem interesu), 4. sudjelovanje u zajednikim mjerama organizacije u osiguranju mira, 5. obvezne su izvoditi odluke Vijea sigurnosti u skladu sa Poveljom. 6. moraju iznijeti svoj spor pred Vijee sigurnosti ako nije uspjelo drugo mirno rjeenje spora - Postoje jo i obveze prema organizaciji: plaanje lanskih prinosa, potovanje pravne sposobnosti organizacije, njezinih povlastica i povlastica zajamenih slubenicima i predstanicima.

. 60. POSEBAN POLOAJ STALNIH LANOVA VIJEA SIGURNOSTI A-32 119

- velike su drave za sebe osigurale poseban poloaj ne samo u Vijeu sigurnosti nego i u itavoj organizaciji. - temeljna misao Organizacije UN-a se nalazi u pretpostavci da velike drave imaju stvarno najvee mogunosti oruanja i utjecaja na svjetski mir koji ovisi o njihovoj volji i zajednikoj akciji - poseban se poloaj nekih velikih sila oituje unutar Vijea sigurnosti: 1. velike su drave njegovi stalni lanovi dok druge drave ulaze u njega samo privremeno na temelju izbora - one se ne mogu svrgnuti s tog poloaja bez izmjene Povelje i vlastite privole. 2. nijedna meritorna odluka vijea ne moe biti stvorena bez njihovog pristanka. - povlateni poloaj im ne pripada zajedniki ve svakoj posebno 3. neki vani zakljuci tijela UN ne mogu biti doneeni bez prethodnog zakljuka Vijea sigurnosti. 4. isto vrijedi i za postupak izmjene Povelje. - velike drave ulaze po svom iznimnom poloaju i u neke druge organe UN - npr. u Starateljsko vijee a i u specijaliziranim ustanovama imaju poseban poloaj - no najvaniji je poseban poloaj velikih sila u sustavu prinudnih mjera za odranje mira i sigurnosti. Povelja im ve kod pripremanja tih mjera osigurava vodstvo. - izrada osnova za te mjere je povjerena Odboru vojnog taba koji sastavljaju proelnici vojnih tabova pet velikih sila, stalnih lanica Vijea sigurnosti - tako da oni sami sastavljaju i utvruju raspored oruanih snaga koje bi vijee sigurnosti moglo staviti u kretanje - Vijee mora te osnove odobriti ( a ako se raspored tie sudjelovanja vojnih snaga drugih drava, one se moraju pozvati u Vijee na rspravljanje i potrebno je da one daju svoj pristanak u pogledu takvog sudjelovanja) - kada doe do provoenja prisilnih mjera, strategijsku odgovornost i rukovoenje opet preuzimaju tabovi 5 sila - takav poseban poloaj velikih sila izaziva kritiku i nije demokratian niti je u duhu naela o jednakosti drava ali je ipak injenica da velike drave po broju stanovnitva, industrijskom i vojnom potencijalu, financijskim i ostalim mogunostima zasluuju poseban tretman i drugaiji poloaj od ostalih. - jeste da je naelo jednakosti proglaeno i u samoj Povelji ali se odstupanja od njega mogu opravdati jedino svrhom - njihova su prava u skladu sa tom eljenom svrhom.

. 61.

POLOAJ DRAVA NELANICA

C-3

- Povelja je meunarodni ugovor koji ne obvezuje tree drave koje tom ugovoru nisu pristupile. - ali radi ispunjenja glavnog zadatka UN (osiguranje opeg mira) potrebno je da njihovo djelovanje u danom sluaju zahvati i drave izvan kruga odreenog Poveljom. - zato povelja, ne mogui vezati drave izravno, predvia mjere za zatitu mira i u pogledu drava nelanica, - bilo da one dragovoljno djeluju u skladu s Poveljom, - bilo da ih UN na to prinudi - u oba sluaja UN djeluju na drave nelanice kao politika organizacija drava lanica a mogu prema njima nastupati i kao vrsta obrambenog saveza (naroito pri primjeni prinudnih mjera)koji brani svoje interese i interese vlastitih lanica iako su to zapravo interesi ovjeanstva s obzirom na nelanice, Povelja prihvaa NAELO FORMALNOG IZJEDNAAVANJA SA LANICAMA: 1. nelanica moe iznijeti Vijeu sigurnosti ili Opoj skuptini svaki spor u kojem je stranka (uvjet je da prethodno prihvati obveze lanice) 2. nelanica ima pravo biti pozvana na sudjelovanje u raspravama Vijea o tom sporu, ali kao ni lanica nema pravo glasa Vijee odreuje uvjete o sudjelovanju nelanice u toj raspravi 3. isto vrijedi i za rasprave u Opoj skuptini 4. otvoren je i pristup nelanica Meunarodnom sudu i samom Statutu suda (uvjete pristupanja Statutu utvruje se za svaki sluaj posebno - Opa skuptina, a za pristupanje nelanice u pojedinoj parnici Vijee sigurnosti)

. 62. 33

ORGANI

UN OPENITO

A-

120

Povelja UN je izgradila organe nove organizacije mira i sigurnosti prema opsenim zadacima i potrebama a sluei se iskustvima nedavne prolosti (LN je imala u teoriji samo osnovne organe, a u praksi jako puno; zato je Povelja sve to predvidjela) Povelja kao glavne organe nabraja;

1. 2. 3. 4. 5.
6.

Opu skuptinu, Vijee sigurnosti, Gospodarsko i socijalno vijee, Starateljsko vijee, Tajnitvo i Meunarodni sud. uz to se spominje i jedan pomoni organ a to je Odbor vojnog taba i jedan izvanredni organ (za izmjenu Povelje) Opa konferencija svih drava lanica. uz te organe koje P izriito spominje, stvorila se itava ljestvica razliitih organa, odbora, ureda sa odreenim trajnim/prolaznim zadacima, a i sama ukupnost drava lanica je neki organ (ratifikacija, provoenje preporuka, kolektivnih mjera...) - u tom smislu one mogu djelovati kao izvrni organ, -- one mogu djelovati izolirano ili kolektivno

PODJELA ORGANA UN-a:

1. 2. 3.

redoviti i izvanredni (opa konferencija svih d za izmjenu Povelje l. 109.) stalni ( svi glavni kao i oni kojima je povjerena neka trajna zadaa) i povremeni (ija je zadaa vremenski ograniena),

glavni organi (nabraja ih sama Povelja u l. 7.) i sporedni, 4. organi u kojima sudjeluju svi lanovi organizacije (to je samo Opa skuptina!) i organi u kojima sudjeluju samo neki lanovi UN (za njih OS predvia broj lanova i nain odreivanja; vlada naelo da se pri sastavljanju pazi na raspodjelu svijeta po kontinentima, po stupnju gospodarske razvijenosti, po pripadnosti razliitim krugovima kulture, pripadnosti razliitim pravnim sustavima ili politikim grupacijama.) po nainu stvaranja su neki organi u cijelosti izborni (GSV, MS) a neki su to samo djelomino,(VS, SV); OS ne ulazi ni u jednu od tih kategorija ona je kreativni organ za druge organe poboni organi;

5. 6.

a. b. 7.

specijalizirane ustanove - a to su samostalne organizacije koje imaju svoj krug lanova, svoje organe upravljanja i odluivanja te svoje financije- njihova se veza s UN ureuje posebnim sporazumima koje odobrava s jedne strane UN a s druge strane nadleni organ svake od tih ustanova organi koje osnovao UN u kojima UN ima jai utjecaj i jae je povezan s njim (npr UNICEF)

razlikovanje po vanosti, ovlastima, djelokrugu: Opa skuptina, Vijee sigurnosti - su politiki organi Gospodarsko i socijalno, Starateljsko vijee, Tajnitvo = tehniki organi Meunarodni sud je pravosudni organ + Tajnitvo&gl. tajnik imaju vanu politiku fju - to se tie odnosa izmeu organa, neki smatraju vanijom OS, neki VS - OS:

- VS:

kreativni organ svi drugi organi proizlaze iz nje drugi organi (pa i samo VS) joj moraju podnositi izvjetaje nadlenost se protee na sve djelatnosti UN njemu su povjerene glavne fje UN jedino ono donosi obvezne odluke

8.

u sluaju potrebe moe staviti u kretanje prinudnu armaturu UN prema vlasti odluivanja & stvaranju obvezatnih zakljuaka razlikujemo one ije su odluke obvezatne (npr. Meunarodni sud i Vijee sigurnosti) i one ije su odluke samo savjetodavnog karaktera (Opa skuptina izdaje samo preporuke i djeluje svojim ugledom pravo odluivanja joj se skueno i odnosi se samo na primanje lanova, odobravanje prorauna, starateljskih ugovora i kljua l. prinosa, a Gospodarsko i socijalno te Starateljsko vijee izdaju samo preporuke)

121

- Tajnitvo je pak isti izvrni organ - tu je na najviem stupnju Meunar. sud jer je njegova presuda obvezatna za stranke i konano rjeava predmet iznesen pred njega 9. sastavljeni od predstavnika svih zemalja (Opa skuptina, i njeni glavni odbori) - i drugi sastavljeni od manjeg broja drava - a odreuju se izborom ili ulaze po nekim drugim osobinama (stalne lanice Vijea sigurnosti) - u svim se ovim organima prilikom njihovog popunjavanja pazi na raspodjelu svijeta po kontinentima, po stupnju gospodarske razvijenosti, po pripadnosti razliitim krugovima kulture, pripadnosti razliitim pravnim sustavima ili politikim grupacijama.

. 63. 34

OPA SKUPTINA

A-

= povremeni, periodiki sastanak svih drava lanica A. SASTAV - diplomatska konferencija na kojoj svaka delegacija zastupa pravo svoje drave i radi po uputama svoje vlade. - na njoj zasjedaju jedino drave lanice i samo one imaju pravo raspravljati i odluivati o pitanjima iz nadlenosti Ope skuptine, a mogu joj prisustvovati i drave n ukoliko se radi o nekom sporu za koji su izravno zainteresirane, bilo da su ga same iznijele pred OS, bilo da je to uinila druga strana spora, ali moraju unaprijed prihvatiti obveze mirnog rjeavanja spora koje Povelja namee dravama lanicama, i nema pravo glasa (ali u toj situaciji nebi imala ni lanica) - za vrijeme spora dobiva jednaka prava kao i d - jednakost d u OS oituje se u tome da svaka ima jednako pravo predlaganja i raspravljanja, i svaka ima po jedan glas - drave na Opoj skuptini zastupaju delegati a Povelja ograniava njihov broj na najvie pet ali to se ogranienje odnosi samo na opunomoene delegate, tj. na one koji mogu sudjelovati u OS bez posebnog ovlatenja - svaka delegacija moe imati jo i pet pomonih delegata i onoliko strunjaka i savjetnikakoliko je potrebno - mnogobrojnost delegacija omoguuje paralelan rad odbora, to ubrzava zasjedanje - ona se sastaje jednom godinje na redovitom zasjedanju u sjeditu organizacije ali se moe dogovoriti i neko drugo mjesto. - postoji jo i tzv. izvanredno zasjedanje koje zahtijeva a) VS ili b) veina lanova UN + OS ima isto tu ovlast - i saziva je glavni tajnik u roku od 15 dana nakon stavljanja zahtjeva - Rezolucija o zajednikoj akciji za mir uniting for peace je uvela i hitno izvanredno zasjedanje koje se primjenjuje u sluajevima svjetskih kriza a odrava se u roku od 24 sata nakon to je glavni tajnik primio zahtjev za zasjedanjem od sazivanja - prvi put je primjenjena 1956. kada je zbog napada na Egipat Vijee sigurnosti na prijelog Jugoslavije hitno sazvalo zasjedanje Ope skuptine B. DJELOKRUG 1.nadlenost ope skuptine je: a) opa jer obuhvaa sve to ulazi u djelatnost UN-a (l. 10. GENERALNA KLAUZULA moe raspravljati o svakom pitanju ili predmetu koji ulazi u okvir Povelje i svaki predmet ili pitanje koji bi bili dodijeljeni bilo kojem drugom organu UN; ona moe ne samo raspravljati o njemu, nego i davati preporuke d i VS samo ne dok ono o tome vri fje!) b) supsidijarna jer je nadlena za sva pitanja za koja nije ustanovljena nadlenost niti jednog drugog organa,(zatvorena praznina potencijalnog negativnog sukoba nadlenosti) i jer dok vijee sigurnosti vri funkcije koje su mu dodijeljene Poveljom u vezi s nekim sporom , Opa skuptina ne moe davati nakakve preporuke glede tog spora, osim ako to Vijee sigurnosti ne zatrai; ZA DRUGE ORGANE NEMA TAKVOG PROPISA! MOE UTJECATI PREPORUKAMA NA NJIHOVO DJELOVANJE c) konkurirajua jer konkurira drugim organima, ali samo raspravljajui i davajui preporuke, jer ona NEMA pravo samostalnog i konanog odluivanja - zato i ne postoji dvostruki kolosijek za rjeavanje onih pitanja koja spadaju u nadlenost drugih organa. - opa skuptina nije nadreena drugim organima i ustanovama!!!, ali MOE im davati smjernice rada. -ta je njezina djelatnost olakana time to svi glavni organi UN moraju Opoj skuptini podnositi godinje i po potrebi specijalne izvjetaje - unato tome njena je uloga vana jer je demokratski organ u kojem svaka lanica moe doi do rijei ak i bez stvaranja posebnog zakljuka (*koji moe biti samo preporuka) rasprava u OS otkriva smjernice za rad svih drugih organa

122

REZOLUCIJA UNITING FOR PEACE -> ureuje kako e OS djelovati u sluaju prijetnje/naruenja mira ako VS ne udovolji tome (*to je njegova prvenstvena dunost) problem je nastao zbog neslaganja velesila u VS i este uporabe veta tu se OS moe sazvati na HITNO IZVANREDNO ZASJEDANJE na kojem razmatra pitanje i moe dravama uputiti preporuke za odranje mira (ipak, to su i dalje samo preporuke i nema obvezatnu snagu kao to bi je imalo da je to odluilo VS ako se Povelja tumai u tom smislu, nije pojaan pr. uinak odluka OS niti pojaana njezina nadlenost) 2. od posebnih zadataka koji ulaze u djelokrug rada OS treba na prvom mjestu spomenute one koji se odnose na odranje mira:

1. raspravljanje opih naela meunarodne suradnje u odranju meunarodnog mira i sigurnosti (reguliranje razoruanja; tu nadlenost ima OS bez ogranienja) 2. raspravljanje o konkretnim pitanjima i sluajevima iznesenim pred nju - s tim da ne daje preporuke dok Vijee sigurnosti raspravlja o tom pitanju, - tu postoji konkurencija nadlenosti izmeu OS&VS (1) - i tu su njene ovlasti samo raspravljanje&preporuke - ako smatra da treba poduzeti neto vie, upravlja VS preporuku da ono stvori eljenu odluku 3. skretanje panje Vijeu sigurnosti na sluajeve koji bi mogli ugroziti meunarodni mir i sigurnost, 4. preporuivanje mjera za mirno poravnanje svake situacije koja bi mogla naruiti ope blagostanje i prijateljske odnose. ovdje iroka nadlenost; uklanjanje povoda buduih sporova 3. drugi krug posebnih zadataka je meunarodna suradnja - prouavanje i davanje preporuka radi promicanja meunarodne suradnje na ekonomskim, socijalnim, kulturnim, prosvjetnim i zdravstvenim poljima - pomaganje ostvarenja prava ovjeka i temeljnih sloboda za sve, bez bilo kakve diskriminacije - kodifikacije meunarodnog prava - OS daje smjernice za taj rad, bilo GSV ili d, ili specijaliziranim ustanovama... - u OS se onda raspravlja o rezultatima njihovog rada 4. vrhovni organ UN-a za pitanja starateljstva (osim strategijskih podruja) i nesamostalnih podruja - pomae joj Starateljsko vijee - osnovana je i posebna komisija za ispitivanje izvjetaja, a kasnije i drugi pomoni organi - djelatnost joj ide u pravcu dekolonizacje 5. sudjeluje i u ustavotvornom postupku - nadlena je za izmjenu Povelje po l. 108. - zajedno s Vijeem sigurnosti (2) daje inicijativu za sazivanje konferencije za reviziju Povelje (6. prima i razmatra godinje i posebne izvjetaje Vijea sigurnosti koje obuhvaaju prikaz mjera o kojima je Vijee odluilo i koje je poduzelo radi odravanja meunarodnog mira i sigurnosti, a prima i razmatra izvjetaje ostalih organa UNa 7. Opa skuptina je demokratski organ UN-a, jer svaki lan u njoj moe doi do rijei) 8. u njen djelokrug ulaze i mnoga organizacijska i upravna pitanja:

1.

pitanje lanstva: primanje, suspenzija i iskljuenje, - tu pripada i odluka o pristupanju Statutu meunar. suda - sve te odluke donosi na PREPORUKU VS (3) ODLUKA SE NAJPRIJE U NJEMU STAVRA, PA AKO TAMO PROE, POTREBNA JE I ISTOGLASNA ODLUKA OS - ona sama rjeava o pravu glasa za dravu koja je izostala s l. prinosima >2g uloga kreativnog organa - izbor lanova za Gospodarsko i socijalno vijee a djelomino i za Vijee sigurnosti i SV - zajedno s VS (4) bira suce MS & glavnog tajnika da je vrhovni financijski organ UN, - financ.&prora. pitanja un & specijaliziranih ustanova raspravlja i daje preporuke za provoenje propisa Povelje o povlasticama UN, predstavnika drava i slubenika organizacije, daje opa i posebna ovlatenja drugim organima UN i specijaliziranim ustanovama da mogu traiti savjetodavno miljenje Meunarodnog suda.; ona ima to pravo ve po izriitoj odredbi Povelje ima pravo odrediti nova pitanja osim onih za koja se ve po Povelji zahtijeva 2/3 veina

2. 3. 4. 5. 6.

123

C. POSLOVANJE - poslovanje je ureeno u glavnim crtama Poveljom a potanje propise odreuje sama OS u svojem poslovniku. - poslovnik sadri potrebne propise o formalnostima sazivanja, o sastavljanju i odobravanju dnevnog reda, o ovjeravanju punomoi i konstituiranju plenuma i odbora i o radu i obavljanju izbora - na poetku svakog zasjedanja skuptina izabire predsjednika i podpredsjednika koji zajedno s predsjednicima glavnih odbora skuptine sainjavaju predsjednitvo Opa skuptina radi u odborima meu kojima se dijele predmeti dnevnog reda,to su tzv.glavni odbori u koje ulaze sve dr. lan. - svaki prijedlog mora u pravilu proi raspravu u jednom od glavnih odbora i tek s izvjetajem odbora dolazi pred plenum - da bi ubrzala rad, OS radi u odborima meu koje se dijele mnogobrojni predmeti dnevnog reda GLAVNI ODBORI - osijm njih postoje jo 3 vrste POSTUPOVNI, STALNI I POSEBNI (ad hoc) - u glavne ulaze sve d, a u ostale manji broj 6 odbora: 1. odbor za razoruanje i meunarodnu sigurnost 2. gospodarski i financijski odbor 3. socijalni , humanitarni i kulturni odbor 4. odbor za posebna politika pitanja i pitanja dekolonizacije 5. odbor za upravna i proraunaska pitanja 6. odbor za pravna pitanja D. GLASOVANJE - sjednice su uglavnom javne (ali nekad mogu biti tajne) - zasjeda ako je nazona veina drava lanica. - odluke o vanim pitanjima donose se 2/3 veinom lanova koji su nazoni i glasaju, a odluke o drugim pitanjima donose se obinom veinom lanova koji su nazoni i glasaju - u vana pitanja spadaju; -preporuke koje se odnose na odravanje meunarodnog mira i sigurnosti, -izbor nestalnih lanova vijea sigurnosti, -izbor lanova gospodarskog u socijalnog vijea, Starateljskog vijea, -primanje novih lanova

. 64. 35

VIJEE SIGURNOSTI

A-

- od poetka je zamiljeno kao glavni element u mehanizmu UN - cjelokupno djelovanje UN ovisi u prvom redu o tome kako Vijee sigurnosti ispunjava zadatke koji su mu dodjeljeni. - ono je zamiljeno kao organ koji moe neprekidno djelovati pa je ustrojeno tako da stalno zasjeda- jedini organ koji donosi obvezatne odluke za lanove A) SASTAV - Vijee sigurnosti se sastoji od predstavnika pet stalnih lanica koje su navedene u Povelji UN: SAD, Rusija, Kina, Francuska i Velika Britanija, i deset izabranih lanica koje se biraju u Opoj skuptini na mandat od dvije godine i to tako da se svake godine bira polovica.a drava kojoj je istekao mandat ne moe se ponovno birati Povelja odreuje da se kod izbora vodi rauna o: prinosu lanova meunarodnom miru i sigurnosti doprinosu ostalim ciljevima organizacije o pravinoj geografskoj podjeli - drava kojoj je istekao mandat ne moe se odmah ponovno birati - OS je isto tako odredila i podjelu mjesta po kontinentima i regijama i to tako da pet mjesta pripadne zemljama Afrike i Azije, dva mjesta zemljama Latinske Amerike, jedno mjesto zemljama Istone Europe i dva mjesta zemljama Zapadne Europe i ostal. - izabrana drava ne zastupa svoju regiju i ne govori u njezino ime. ne mogu se njeno dranje i stavovi upotrijebiti kao dokaz ili argument prema dravama njene regije B) POZIVANJE ZAINTERESIRANIH DRAVA U VIJEE SIGURNOSTI - iako njegove odluke u nekim sluajevima veu sve d, sastav mu je ogranien na samo nekoliko njih - ostale d ne sudjeluju u njegovu radu&zakljuivanju prenijele su na Vijee vlast i odgovornost na poslove njegova djelokruga

124

- takvo ureenje ODSTUPA OD STAROG PRAVILA MP DA SE NIJEDNA DRAVA NE MOE OBVEZATIBEZ NJENE PRIVOLE I DA SE O NJENIM INTERESIMA RASPRAVLJA U NJENOJ ODSUTNOSTI - tako Povelja predvia 2 situacije:

kad se pred VS raspravlja o posebnim interesima neke drave koja nije lanica VS kad se pred VS raspravlja neki spor u kojem sudjeluju d n VS (ak ni UN)

1. poto u Vijeu ne sjede sve drave lanice UN-a, Povelja jami svima dravama lanicama da se bar neka pitanja
koja ih se tiu ne rjeavaju bez njihova sasluanja kada se pred vijeem raspravlja o nekom predmetu kod kojeg su u pitanju posebni interesi neke drave koja nije lanica Vijea- time to je pozvana , drava nema pravo glasa, (mogue, jer je za odluivanje u VS dovoljna kvalificirana veina a ne treba jednoglasno pa glas zainteresirane drave nee sprijeiti donoenje odluke koja joj nije po volji) a VS odluuje je li to od interesa za nju, tj. hoe li je uope pozvati 2. isto tako, kada se pred Vijeem raspravlja neki spor u kojem sudjeluje jedna ili vie drava lanica UN-a koje u tom trenutku nisu lanice Vijea te drave se pozivaju na rspravljanje ali nemaju pravo glasa 3. u nekim okolnostima poziva se zainteresirana drava bez obzira na to da li je lanica UN-a ili nije, ali uz preduvjet da je ta drava stranka spora koji se raspravlja pred Vijeem sigurnosti - ali ona nema pravo glasa pri odluivanju (ali tu je izjednaena s d jer ni one nemaju pravo glasa u sporovima)

svaka se drava lanica UN-a poziva u Vijee kada se odluuje o upotrebi njenih oruanih snaga u akcijama to ih je odredilo Vijee

C) DJELOKRUG RADA - nadlenost Vijea sigurnosti ostala je ograniena samo na neka pitanja nakon donoenja generalne klauzule ali ono zato vri najvanije funkcije u UN i ti su mu poslovi dani u iskljuivu nadlenost s jakim ovlastima da stvara za lanove obvezatne odluke -1. osnovni i glavni je zadatak odravanje meunarodnog mira i sigurnosti i to brzim i djelotvornim akcijama. - 2. Vijee sigurnosti izrauje u suradnji s Odborom vojnog taba nacrte o uvoenju sustava za reguliranje oruanja a sa svrhom da se njegovim ograniavanjem pomogne odranje svjetskog mira i sigurnosti. - 3. poslovi posebne nadlenosti Vijea sigurnosti su:

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

odluka o odravanju sjednica VS izvan sjedita UN ponovno uspostavljanje vrenja lanskih prava lanicama kojima su bila privremeno obustavljena zakljukom OS, odluka o pozivanju lanica i nelanica UN na raspravu pred VS, nadzor nad djelovanjem regionalnih sporazuma, starateljska pitanja strategijskih podruja, odreivanje uvjeta za pristupanje Meunarodnom sudu i osiguranje izvrenja presude Meunarodnog suda traenje savjetodavnih miljenja od Suda ovlateno po samoj Povelji

- meunarodnim se aktima mogu Vijeu sigurnosti povjeriti i druge djelatnosti, trajne ili jednokratne. ali nikakva dunost mu se ne moe nametnuti bez njegova pristanka - u naelu VS ne bi trebalo prihvatiti zadatke koji nisu u skladu s naelima&ciljevima UN (o tome odluuje samo) D) POSLOVANJE - Vijee sigurnosti mora biti sposobno raditi brzo kada se pojavi opasnost za mir i zato je Povelja odredila da ono bude stalno na okupu, odnosno da postoji mogunost sastanka u svakom asu. - Za tu svrhu Povelja propisuje da svaki lan VS u svako doba ima prisutnog predstavnika u sjeditu organizacije - Jasno je da se sastanci odravaju samo onda kada se pojavi potreba da se raspravi neko pitanje a iskustvo pokazuje da se sjednice mogu sazvati za najkrae vrijeme. - sjednice saziva predsjednik koji se mijenja svakog mjeseca prema abecednom redu imena drava lanica predsjednik mora sazvati sjednicu

1. 2. 3.

na zahtjev bilo koje lanice Vijea kad je pred Vijee iznesen neki spor ili situacija kada OS uputi vijeu neku preporuku ili pitanje.

- najvaniji propis o poslovanju Vijea sigurnosti je propis o broju glasova potrebnih za stvaranje pravovaljanih zakljuaka. - vaan je jer se na njemuosniva povlateni polaj velesila

125

- Povelja razlikuje:

1. proceduralne odluke - pitanja postupka 2. meritorne odluke - odluke o samoj stvari sve koje se ne odnose na postupak

- za stvaranje pravovaljanih zakljuaka u pitanjima postupka potrebni su glasovi devet lanica Vijea neovisno jesu li to glasovi stalnih ili nestalnih lanica - sad je mogue da se u VS stvori neki proceduralni zakljuak bez glasa ijedne velesile! (ako nijedna ne bi glasovala protiv) - za meritorne odluke treba glasovi 9 lanica UKLJUUJUI i glasove SVIH stalnih lanica. - to znai da nijedna meritorna odluka VS ne moe proi ako bi ijedna velesila glasovala protiv - za pravovaljanost se trai pozitivan glas svih velesila - vidimo da tu postoji tzv. pravo veta ali to je zabravo obvezatna jednoglasnost - ali je praksa je pola drugim putem i ustalila obiaj (toliko vrsto da se moe smatrati jedinom ispravnom primjenom odredbe) da stvar moe proi i ako se stalna lanica uzdri od glasanja (*ne ako glasa protiv) - ipak, ako se odredba tumai doslovno tako da je potreban pozitivan glas, onda bi to bila izmjena Povelje bez propisanog postupka, tj. stvaranjem novog op

l.27.st.3. odreuje neke iznimke od pravila da je za stvaranje meritornog zakljuka potrebna jednoglasnost velesila propisuje da se stranke suzdre od glasa u SPORU koji se vodi pred VS kad se stvara odluka prema 6. glavi (=VS potie razvoj mirnog rjeavanja lokalnih sporova putem regionalnih sporazuma ili ustanova) ali praksa je uvela i razliku izmeu spora i situacije. to je vano jer stranke u sporu nemaju pravo glasa za razliku od situacije kada to pravo imaju - zato je vrlo vano da se jasno odredi to je spor a to situacija. vanost se odnosi na poloaj velesila ako je neto situacija, zakljuak i dalje mora biti JEDNOGLASAN (iznimka o suzdravanju od glasovanja iz l.27.3. vrijedi samo za spor) pa samo jednim glasom protiv velesila moe sprijeiti stvaranje zakljuka koji joj ne ide u prilog!

- iznimka iz l.27.3. ne odnosi se na glavnu djelatnost VS (=djelovanje VS kod prijetnji miru ili naruavanja mira) - tu zainteresirane stranke nisu iskljuene od prava glasa - tu je potrebna jednoglasnost pa se nijedna akcija ne moe poduzeti ako se makar jedna velesila protivi (potrebno je 5 glasova velesila u okviru 9 sveukupno) - to se tie postupka, odluke se stvaraju veinom od 9 glasova (ali nisu potrebni glasovi velesila) - da bi se znalo je li neko pitanje preoceduralno ili meritorno smatra se kao rjeavanje o meritumu, (dakle, potreba je veina iz l.27.3.) te tu moe nastati tzv dvostruki veto, naime, stalna lanica moe svojim negativnim glasom sprijeiti stvaranje odluke da se neko pitanje oglasi kao pitanje postupka, pa ono time postaje meritorno, a zatim pri samom odluivanju o stvari moe jednim protivnim glaosm sprijeiti stvaranje predloenog ili bilo kojeg drugog zakljuka PITANJE POSTUPKA je ono pitanje koje je potrebno rjeiti da da bi Vijee sigurnosti moglo raditi: usvajanje ili izmjena poslovnika, nain odabiranja predsjednika, odreivanje mjesta sastanka, pozivanje zainteresiranih drava koje nisu lanice Vijea, odluivanje o stavljanju nekog pitanja na dnevni red, i sl... MERITORNO PITANJE je svako ono pitanje koje prelazi okvir pitanja postupka, jer su to sve odluke koje mogu imati vane politike posljedice pa ak i takve koje mogu dovesti do prinudnih mjera

moglo bi se desiti da UN zbog protivljenja neke velesile ne bi mogao ispuniti ulogu to je djelomice ispravljeno donoenjem Rezolucije uniting for peace na temelju koje je OS vie puta pokrenuta na djelovanje

. 65.

POMONI ORGANI VIJEA SIGURNOSTI

-Povelja ovlauje Vijee da stvara pomone organe koje smatra potrebnim za vrenje svojih funkcija - sastav: pojedinci koji su imenovani u osobnom svojstvu ili kao predstavnici drava - drave iji bi ih dravljani inili mogu biti lanice VS ali i ne moraju 1. Vijee je osnovalo nekoliko odbora i komisija s trajnim ili prolaznim zadatkom: - komisije ad hoc su osnovane za potrebe rjeavanja pojedinih sporova kojima se bavilo Vijee , npr za Indoneziju, Indiju, Pakistan - stalni odbori su - Odbor strunjaka za pitanje postupka - Odbor za primanje novih lanica treba raditi u zajednici s jednakim odborom OS 2. Vijee se moe sluiti i Komisijama koje je odredila Opa skuptina Komisija promatraa mira

126

Komisija za kolektivne mjere - osnovane rezloucijom Uniting for peace 3. prema Povelji pomoni organ je Odbor vojnog taba - sastavljen od poglavara glavnih tabova 5 drava koje su stalne lanice, ili od njihovih zamjenika - moe pozvati na suradnju druge d - moe osnivati regionalne pododbore (uz odobrenje VS) - zadatak : da savjetuje i pomae Vijeu u svim pitanjima vojnih sredstava potrebnih za odravanje meunarodnog mira, upotrebe vojnih snaga, zapovijedanja vojnim snagama, ureenje oruanja i razoruanja - kad doe do uporabe vojnih snaga odgovoran je za njihovo strategijsko vodstvo (ali pod rukovodstvom VS)

. 66. 4

GOSPODARSKO I SOCIJALNO VIJEE

C-

- ovo Vijee slui pozitivnoj suradnji UN a zasnovano je kao poseban glavni organ UN i Povelja predvia za njega vrlo razgranatu djelatnost: 1. podizanje ivotnog standarda, punog zapoljavanja i gospodarskog i socijalnog razvitka, 2. rjeavanje meunarodnih gospodarskih, socijalnih i zdravstvenih problema , kao i meunarodnu suradnju na polju kulture i odgoja, 3. ope i stvarno potivanje prava ovjeka i osnovnih sloboda bez razlika u spolu, rasi , jeziku ili vjeri - u jjemu bi se trebale usredotoiti sve pojedine djelatnosti za koje bi bi bili nadleni odijeljeni organizmi, a koje Povelja eli povezati s UN, pod nazivom SPECIJALIZIRANE USTANOVE SASTAV:sastoji se od predstavnika odreenog broja lanica (54) koje bira Opa skuptina na tri godine s time da se svake godine bira po jedna treina. - odreena je regionalna raspodjela mjesta DJELOKRUG - djelokrug je u stvarnom pogledu odreen programskim odredbama o zadacima UN na polju gospodarske i socijalne suradnje ti propisi odreuju Gospodarskom i socijalnom vijeu UN ove vrste djelatnosti: 1. Studij - samo Vijee moe poduzeti prouavanje spomenutih pitanja (*ovo gore 1,2,3) 2. Obavjetavanje - rezultat takvih prouavanja su izvjetaji i prikazi namijenjeni pojedinim organima UN ili drugim organizacijama ili d,a pogotovo GSV slui za obavjetavanje VS 3. Raspravljanje - svako prouavanje ukljuuje i raspravu o pojedinim problemima GSV je ovlateno sazivati posebne meunar. konferencije, a neka pitanja moe raspravljati i prigodom savjetovanja sa spec. ustanovama 4. Davanje savjeta (preporuka) - ovo Vijee nije organ koji stvara obvezatne odluke, - to god treba pretvoriti u djelo Vijee upuuje u formi preporuke lanovima UN, OS ili specijaliziranim ustanovama. - naroito OS prijedloge konvencija, koja ih moe mijenjati ali ni ona ih ne moe uiniti obvezatnima, jedino preporuiti na prihvat lanicama Povelje malo vea vlast: sklapanje ugovora sa specijaliziranim ustanovama o njihovom povezivanju s UN ali i njih treba odobriti OS 5. Nadzor nad radom specijaliziranih ustanova obuhvaa primanje izvjetaja od njih pomou kojih nadzire i izvrenje vlastitih preporuka i preporuka Ope skuptine a odnose se na djelokrug njegove djelatnosti, (ali opet sve ostaje samo na razini preporuka) 6. Izvrenje - Vijee obavlja i ovu djelatnost i to preporuke OS, 7. Posebni poslovi - moe ih Vijee poduzeti na zahtijev lanica UN ili specijaliziranih ustanova,ali za to treba ovlatenje OS. POSLOVANJE - Vijee se sastaje po potrebi najmanje dva puta godinje - zasjeda u enevi u proljee i jesen - odluke donosi veinom predanih glasova - Povelja UN ga ovlauje da osniva komisije potrebne za vrenje njihovih funkcija: (*kao i VS) - stalne ili privremene, mogu djelovati i dok GSV ne zasjeda - u njima mogu biti i drave koje nisu lanica GSV

1.

funkcionalne ili tehnike komisije koje obrauju pojedine odsjeke iz djelokruga Vijea,

127

2.

regionalne gospodarske komisije koje se bave gospodarskim pitanjima pojedinih dijelova svijeta i postoji ih 5; Europa, Azija i Pacifik, Latinska Amerika, Afrika, Zapadna Azija - u njima sudjeluju sve lanice UN-a, a kao pridrueni lanovi mogu takoer sudjelovati nelanice i samoupravne zemlje stalni odbori ili odbori ad hoc za neka organizacijska pitanja i oblike meunarodne suradnje. (pregovori sa specijaliziranim ustanovama, savjetovanje s nevladinim organizacijama, koordinacija, planiranje razvoja...) - ovamo pripadaju i upravni dbori Fonda za pomo djeci i Programa za pomo izbjeglicama

3.

. 66. 5

STARATELJSKO VIJEE

C-

- ustanovljen je Poveljom za poslove starateljstva kao poseban glavni organ UN SASTAV VIJEA ono je sastavljeno tako da u njemu bude jednak broj drava koje upravljaju starateljskim podrujima kao i onih koje takva podruja nemaju prve ulaze u Vijee po starateljskom poloaju i ostaju u njemu dok vre starateljstvo a meu drugima moraju biti sve stalne lanice Vijea Sigurnosti preostale lanice do punog broja bira OS UN na mandat od tri godine mandat se moe obnavljati bez ogranienja DJELOKRUG - ono djeluje pod rukovodstvom OS UN i pri tom:

1. 2. 3. 4.

ispituje izvjetaje upravnih vlasti, prima i ispituje peticije, odreuje u sporazumu s upravnom vlau povremene preglede starateljskih podruja, donosi odluke u skladu sa starateljskim ugovorima.

- iz ovog se vidi da je uloga Starateljskog vijea zapravo pomono-tehnika jer sve te poslove moe poduzimati i OS izravno i zato Povelja kae da Vijee pomae Opoj skuptini u izvravanju njezinih zadataka - Povelja odreuje da u sastav Vijea uu naroito kvalificirane osobe kao zastupnici drava lanica - to se tie strategijskih podruja, tu stupa VS na mjesto OS SV tu vri pomonu fju koja se odnosi na politika, gospodarska i socijalna pitanja - uz poslove i zadae koje Vijeu pripadaju po samoj Povelji, povjeravani su mu i neki poslovi koji se ne odnose na starateljska podruja - ispitivanje izvjea o Jugozapadnoj Africi ili pitanje posebnog reima grada Jeruzalema.

. 68. 6

TAJNITVO

C-

- tajnitvo je inovniki aparat koji slui svim ostalim organim UN za obavljanje pripremne i tehnike slube, kao i za izvrenje mnogih njihovih odluka - u tom je smislu Tajnitvo UN pomoni i izvrni organ UN. - na elu Tajnitva je glavni tajnik koji ima naroito vanu ulogu u ukupnom djelovanju UN. Povelja UN i mnogi drugi meunarodni akti povjeravaju niz zadaa glavnom tajniku a ne tajnitvu tako da je zapravo sam glavni tajnik organ UN a Tajnitvo je njegov ured. (moe se tako rei) propisi z austrojstvo i djelovanje

1. 2. 3. 4.

temeljne odredbe Povelje o Tajnitvu propisi o imenovanju i poloaju glavnog tajnika i osoblja koje izdaje Opa skuptina potanji propisi- pravilnici koje izdaje sam Tajnik propisi o meunarodnom poloaju i zatiti osoba koje se veinom utvruju u meunarodnim ugovorima

128

SASTAV - tajnika imenuje Opa skuptina na prijedlog Vijea sigurnosti. - OS je prigodom prvog imenovanja izjavila da je korisno da VS iznese ime samo jednog kandidata i to je otada postao obiaj - tako se izbor glavnog tajnika zapravo dogovara izvan sjednica u kojima sudjeluju lanice VS i druge kad se takvim dogovorom postigne dovoljna suglasnost koja osigurava potrebnu veinu glasova u oba organa, pristupa se formalnom glasovanju, ali je pri tom naroito vano da se osiguraju glasovi svih stalnih lanica Vijea sigurnosti. (ili barem suzdravanje) - uz glavnog tajnika postoji u Tajnitvu i potreban broj inovnikog osoblja koje imenuje glavni tajnik u skladu s opim propisima koje izrauje OS. sastavljeno od razliitih naroda to ire zemljopisno NEZAVISNOST Tajnitva osigurana je: 1. glavni tajnik i osoblje ne moraju ni traiti ni primati bilo kakve upute od bilo koje vlade ili vlasti izvan UN i moraju se uzdrati od svakog ina koji bi bio nepojiv s njihovom funkcijom 2. drave lanice su izrijekom obvezane da ne nastoje utjecati na osoblje tajnitva u vrenju njegovih zadataka posebni zadaci glavnog tajnika, odnosno Tajnitva:

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

podnoenje OS godinjeg izvjetaja o cjelokupnoj djelatnosti UN, skretanje panje VS na svaki predmet koji bi mogao ugroziti postojanje meunarodnog mira, podnoenje OS uz odobrenje VS obavijesti o predmetima koji se odnose na odranje meunarodnog mira i sigurnosti, a kojima se bavi VS obavjetavanje o prestanku bavljenja VS nekim predmetom, primanje redovitih izvjetaja o nesamoupravnim podrujima, registracija i objavljivanje meunarodnih ugovora. sluba veze sa specijaliziranim ustanovama i drugim meunarodnim organizacijama unutranja djelatnost koja se sastoji u sakupljanju obavjetaja i materijala, u njihovu prouavanju i sreivanju, o pripremanju rada razliitih organa, meunarodnih konferencija...

- u krugu tako formalno oznaenih zadataka glavni su tajnici imali vanu politiku ulogu i esto su djelovali svojim inicijativama pri rjeavanju vanih pitanja i izglaivanju sukoba. Glavni je tajnik svojim osobnim posredovanjem ili preko svojih poslanika intervenirao u mnogim prilikama iako je to djelovanje u vie navrata bilo predmetom kritike, naroito od strane drava lanica Vijea sigurnosti.

. 69. 38 1. 2.

MEUNARODNI SUD

A-

Pakt Lige naroda je predviao stalni meunarodni sud - Stalni sud meunarodne pravde - osnovan je na temelju Statuta 1920.g. i djelovao je u Haagu od 1922.g. pa do okupacije Nizozemske.

po njegovu uzoru osnovan je Poveljom UN novi Meunarodni sud i opet sa sjeditem u Haagu. - ustrojbeni propisi novog suda su sadrani u Statutu od 70 lanaka koji su sastavni dio Povelje UN., a ostale propise izdaje sam sud - SVI lanovi UN_a su stranke Statuta Meunarodnog suda - stranka koja nije lanica UN-a moe postati stranka Statute uz uvjete koje je za svaki pojedini sluaj odreuje Opa skuptina i onda SUDJELUJE PRI IZBORU SUDACA U OS - nita u Povelji UN-a ne sprjeava lanove UN-a da rjeavanje svojih sporova povjere sudovima na temelju sporazuma koji ve postoje ili e se sklopiti u budunosti LANOVI sud ima 15 lanova lanove suda biraju Opa skuptina i Vijee sigurnosti UN-a kandidiranje vre nacionalne grupe Stalnog arbitranog suda kod lanova UN-a koji nisu zastupani u Stalnom arbitranom sudu, kandidate predlau nacionalne grupe (kandidaciona tijela) to ih je u tu svrhu imenovala njihova vlada - ona su sastavljena od osoba koja je ta drava stavila na popis Stalnog arbitranog suda ( a ako neka drava nije potpisnica Haake konvencije po kojoj djeluje, ona imenuje kandidacioni odbor ad hoc)

129

- za suce se trai visoka moralna i struna kvalifikacija -1.) kao struna kvalifikacija se trai da kandidat ima preduvjete za izbor na najvie sudake funkcije u svojoj dravi. - 2.) ili da uiva glas kao pravnik na polju meunarodnog prava - treba paziti da bude osigurano zastupstvo glavnih pravnih krugova - Sud se obnavlja svake tree godine u jednoj treini a suci se biraju na mandat od 9 godina. NEZAVISNOST SUDACA - suci su nezavisni, i njihova je nezavisnost zajamena Statutom i materijalno i moralno - mogu se sa svog poloaja maknuti samo jednoglasnim zakljukom sudakog zbora , tj ostalih sudaca koji sudjeluju u raspravi o tom pitanju - oni uivaju diplomatske povlastice i primaju plau od UN. - isto tako i sve trokove suda podmiruje UN. - drava koja nije lan UN mora dati doprinos za trokove Suda ako postane strankom Statuta ili ako izae pred sud u nekom sporu (svaka stranka sama snosi svoje trokove postupka) - zabranjeno im je vriti bilo kakvu politiku ili upravnu funkciju, ili u bilo kakvoj parnici raditi kao zastupnik, pravni savjetnik ili odvjetnik - ukoliko u raspravi pred Sudom sudjeluje neka drava koja u tom asu nema svog pripadnika u sastavu Suda, ta drava ima pravo imenovati suca ad hoc (nacionalnog suca) koji ulazi u sudaki zbor za raspravljanje tog predmeta i ima jednaka prava kao i svaki redoviti sudac. - nacionalni suci se odreuju i u savjetodavnom postupku - sudac ne mora biti dravljanin zemlje koja ga je predloila

KRAJ

II.

KNJIGE

POGLAVLJE 8 : MIRNO RJEAVANJE SPOROVA I OSIGURANJE MIRA

80. SREDSTVA ZA MIRNO RJEAVANJE SPOROVA A-36
Sukobi interesa nastaju neprestano izmeu drava, ali odavna postoje razliiti oblici kako da se sprijei izbijanje borbe u sluaju sukoba interesa. uglavnom su tu dvije velike skupine sredstava; 1. sredstva za mirno rjeavanje meunarodnih sporova 2. naini kolektivnog jamstva i akcije radi osiguranja mira.

130

novije je vrijeme u sklopu meunarodnih organizacija donijelo vre institucionalizirane oblike - upravo zato to je rat potrebno

danas zabranjen treba se sredstva mirnog rjeavanja sporova i osiguranja mira izgraditi do te mjere koja bi bila adekvatna zabrani rata, tj. zbog koje bi rat bio suvian kao sredstvo za pronalaenje izlaza iz inae nerjeivih sporova je da ta sredstva budu dovoljna za rjeavanje svakog spora koji bi mogla dovesti do rata i da osiguranje kolektivnom sankcijom bude tako djelotvorno da sprijei ili onemogui rat ili barem da krivac za rat bude brzo i sigurno svladan. rjeavanje, ali valja i ukloniti i izgladiti sam spor ali i njegove uzroke sprjeavnje rata, odnosno uspostavljanje mira

mirno rjeavanje svakog spora ovisi o tome da svaki spor postoji i bude upotrebljeno prikladno sredstvo za njegovo osiguranje mira uz pomo prikladne organizacije i akcije ovisi o snazi meunarodne zajednice i o savrenosti postupka za
MEUNARODNI SPOR je svako neslaganje tvrdnja ili zahtjeva izmeu dviju meunarodnih osoba ili vie njih - dovoljno je da jedna od njih postavi neki zahtjev a druga ga odbije ili ne priznaje. esto se sporovi DIJELE na pravne i nepravne (politike, interesne) - ne radi se o nekom strogom razgranienju ve o dva tipa koji rijetko postoje u svojoj krajnjoj istoi a to ovisi i o tome ele li stranke da se spor rijei primjenom prava ili nekom drugom metodom. To razlikovanje nalazi se i u znanosti i u ugovorima. Uvedeno je na samom poetku rada Instituta za meunarodno pravo s namjerom da se svi pravni sporovi podvrgnu obvezatnoj arbitrai, ali se uvidjelo da razlikovanje nije jasno i lako provedivo pod izrazom pravni sporovi moe se podrazumjevati vie toga; 1. prema objektivnim znaajkama to mogu biti takvi sporovi koji se mogu rjeavati primjenom pravila meunarodnog prava (objektivni kriterij) 2. mogu se kao pravni oznaiti takvi sporovi za koje stranke ele da budu rijeeni primjenom pravnih pravila (subjektivni kriterij)

Ako se prihvati objektivni kriterij valja rei da pravo daje odgovor na svako pitanje, tako sudac mora odbiti zahtjev
tuitelja kad se on ne moe u svoj prilog pozvati ni na kakvo pravno pravilo. Sa tog gledita svaki spor meu dravama sadrava neko pravno pitanje i to se pitanje moe rjeiti arbitraom. u raspravama odbora pravilnika za izradu Statuta Stalnog suda meunarodne pravde konstatirano je da nema pitanja koje se ne bi dalo rijeiti na temelju prava, a opet da svaki spor meu dravama ima i neku politiku notu pri tom razlikovanju rije je o tome ele li stranke da spor bude rijeen primjenom prava ili trae drugo rjeenje. esto e se stranke u tome sloiti ali isto tako esto pravno rjeenje predlae stranka iji se zahtjev temelji na nekom pravnom propisu ili ugovoru, a spor se sastoji u tome da druga stranka eli izmjenu tog pravnog stanja. & Primjer za to je stajalite Velike Britanije prema Gvatemali koja je predlagala Gvatemali da se spor o Britanskome Hondurasu iznese pred meunarodni sud i s tom je namjerom ak dala izjavu o prihvaanju nadlenosti tog suda za sve sporove o granicama Britanskog Hondurasa. nadalje, postoji i zahtjev za mirnom izmjenom propisa (peaceful change) koji vae a da bi se izgladili sukobi koji nastaju razvojem prilika.

veinu sporova rjeavaju drave same i to nakon kraih ili duih pregovora.
IZRAVNI PREGOVORI su normalan nain rjeavanja najveeg dijela spornih pitanja koja se pojavljuju meu subjektima meunarodnog prava gotovo svakodnevno.

pregovori
mp

se mogu voditi na razliitim razinama predstavnika stranaka spora. Mogu biti dvostrani ali se moe pregovarati i na meunarodnim konferencijama - stranke su jedino obvezne pregovarati u dobroj vjeri

mnogi mu sadravaju obvezu stranaka da pregovaraju, ali ima i miljenja da im ta obveza proizlazi ve iz opeg
meunarodni ugovori mogu predvidjeti pregovore kao jedino sredstvo ili kao jedno od moguih sredstava mirnog rjeavanja sporova u ovom drugom sluaju strankama buduih sporova nalau da spor pokuaju rijeiti pregovorima prije nego pribjegnu drugim sredstvima rjeavanja, il ga navede kao jednu od naina rjeenja spora bez redoslijeda & l. 33. Povelje UN-a pregovori se spominju kao prvi u nizu sredstava mirnog rjeavanja sporova, ali se strankama spora preputa izbor sredstava kojima e se i kada posluiti.

131

 osim izravnih pregovora, meunarodna je praksa s vremenom izgradila nekoliko tipova postupaka koji bi strankama

trebali olakati rjeenje sporova. Ta se sredstva upotrebljavaju tek onda kada nije uspjelo redovito diplomatsko sporazumijevanje. drave mogu na to pristati i kada je izbio oruani sukob i u tom sluaju govorimo o retablirajuem (naknadnom) rjeavanju sporova, za razliku od preventivnog djelovanja u ostalim sluajevima. Ta sredstva olakavaju ili pomau strankama da svoj spor rijee na miran nain. obavezne prihvatiti, za njihovu je upotrebu uvijek potreban pristanak stranaka. (posljedica injenice da nad dravama nema nadreene vlasti kao u unutarnjem poretku gdje im se neto moe i nametnuti; to se donekle mijenja zbog UN, ali nevertheless drave mogu slobodno istupiti iz takve organizacije) bilo dogovorom o podvrgavanju ve nastalog spora odr. sredstvu rjeavanja & Povelja UN ak i najopsanije sporove daje potpuno strankama na sporazum, s jedinim ogranienjem da ne smiju uporabiti silu time bi se mogli previe razvlaiti u Deklaraciji sedam naela 1970. kao i u Povelji kao osnovni razlog obveze mirnog rjeavanja spora navodi se izbjegavanje ugroavanja meunarodnog mira, sigurnosti i pravde. U Deklaraciji se utvruje i opa obveza drava da trae pravodobno i pravino rjeavanje svojim meunarodnih sporova, a ako ne uspiju rijeiti spor primjenom jednog sredstva, nastave traiti dalje dananje meunarodno pravo ne osigurava mirno rjeavanje sporova, a ni zabrana rata i upotrebe sile, koju proglaava Povelja nije dovoljno djelotvorna - potrebno je postojei sustav i dalje usavravati.

sredstva mirnog rjeavanja sporova u meunarodnom pravu samo se stavljaju na raspolaganje strankama koje ih nisu privola se daje bilo unaprijed sporazumom da e se potencijalni sporovi podvrgnuti rjeavanju odr. sredstvima

ni 1.

mnogi pisci razlikuju dipomatska i sudska sredstva rjeavanja sporova; diplomatska sredstva rjeavanja sporova ona u kojima spore stranke same ili uz pomo nekog treeg nastoje utvrditi injenice spora, pribliiti svoja stajalita i nai kompromisno rjeenje - rezultat rasprave spora diplomatskim sredstvima su prijedlozi strankama za njegovo rjeavanje ( tu spadaju : izravni pregovori, posredovanje, istraga, mirenje ) sudska sredstva rjeavanja sporova sredstva kod kojih stranke preputaju nekom objektivnom forumu da svojom obvezujuom odlukom rijei spor . Rezultat rasprave spora diplomatskim sredstvima su PRIJEDLOZI strankama za njegovo rjeenje, a sudska sredstva donose ODLUKU o tome kako stranke spora moraju postupiti konano rjeavajui spor. ( tu spadaju : izravnavanje, arbitraa i rjeavanje sporova pred meunarodnim sudovima )

2.

ovdje moramo voditi rauna i o raznovrsnosti subjekata meunarodnog prava, jer ne samo drave ve i drugi subjekti
meunarodnog prava aktivno sudjeluju u rjeavanju tuih sporova, razliiti meunarodni organizmi, Sveta Stolica, nevladine organizacije; a i stranke sporova ne moraju biti samo drave nego i pojedinci, podruja u odnosu ovisnosti, multinac. kompanije... rjeavanja sporova (jer su bila razvijena u doba vladavine drava kao subjekata mp)

raznovrsnost subjekata te brojnost i raznovrsnost sporova doveli su do postupnog modificiranja sredstava mirnog . 81. 11 POSREDOVANJE C-

na razvoj ovog sredstva za rjeavanje utjecao je pluralizam subjekata mp

U Hakoj konvenciji o mirnom rjeavanju meunarodnih sporova posredovanje je opisano kao djelovanje jedne ili vie drava koje nisu umjeane u spor, s pomou kojeg one nastoje pomiriti suprotstavljena stajalita i ublaiti napetost izmeu drava u sporu, kako bi se spor miroljubivo rijeio.

nakon osnivanja Lige naroda ulogu posredovanja vie nemaju drave pojedinano ve organi te organizacije danas osim drava pojedinano posreduju i organi UN-a (Vijee sigurnosti, Opa skuptina, glavni tajnik) ili po
njima imenovani pojedinci ili grupe

posredovati mogu i druge univerzalne meunarodne organizacije, regionalne organizacije, Sveta Stolica...

132

 bez

obzira na raznovrsnost sudionika, posredovanje se sastoji u prenoenju i tumaenju zahtjeva, odgovora i prijedloga izmeu stranaka, u davanju savjeta i prijedloga strankama spora, s pomou kojih se nastoje pribliiti njihova stajalita i omoguiti sporazumno rjeavanje spora.

razlikuju se: 1. dobre usluge - ograniavanje samo na savjetovanje, nagovaranje jedne ili obje stranke i prenoenje poruka izmeu stranaka 2. posredovanje (medijacija) u uem smislu bi znailo aktivniju ulogu u sporu, samostalno donoenje i nuenje rjeenja, a ne ograniavanje na nagovaranje i prenoenje poruka iznosi vlastite prijedloge

izmeu dobrih usluga i posredovanja u uem smislu ima toliko prijelaznih oblika da je teko postaviti granicu bitnijih razlika izmeu ova dva pojma zapravo i nema, te zato moemo govoriti o jedinstvenom sredstvu
posredovanja s bogatom ljestvicom razliite primjene u praksi

posredovanje se moe ponuditi iz vlastite pobude ali i na zamolbu stranaka, bilo jedne od njih ili obje zajedno. Katkada se radi posredovanje sazivaju se i kongresi i konferencije (Berlinski kongres 1878.) , i mirovne
konferencije su se esto sastajale posredovanjem neke drave meu zaraenim stranama (Pariki kongres 1856.) sredstvima meu kojima se nalazi i posredovanje.

posredovanje je izgraeno i usavreno poslije i svjetskog rata u okviru Lige naroda, a i kod UN se radi na kolektivnim
u UN takvo djelovanje Vijea sigurnosti moe potaknuti o svaka stranka spora, ak i ako nije lanica UN-a,

o o

svaka druga drava lanica UN-a ili glavni tajnik UN-a

dakle, u nekim sluajevima posredovanje Vijea sigurnosti e biti biti traeno a u nekim sluajevima e biti ponueno u praksi UN su vie puta do sada upotrijebljeni posebni odbori za dobre usluge a i glavni tajnik posluio je kao
organ dobrih usluga; takoer i posebni izaslanici koje je odredio UN

82.ISTRAGA drave

C-12

u nekom sporu esto se razilaze u prikazu i ocjenjivanju injenica u sporu ili koje su vane za njihovo rjeavanje (gdje se dogodio granini incident, jesu li povrjeena pravila humanitarnog prava...) nekom nepristranom pojedincu ili zboru (ISTRANO POVJERENSTVO).

u osvjetljenju i objektivnom utvrenju spornih injenica moe posluiti ispitivanje koje bi drave u sporu povjerile takvo objektivno istraivanje injenica naziva se istraga istrano povjerenstvo moe sasluavati stranke, ispitivati svjedoke i strunjake, obii mjesto dogaaja, prouavati
relevantne dokumente.

Istrana povjerenstva: istrana povjerenstva su u poetku

predviaju mnogi ugovori

bila sastavljena od jednakog broja delegata drava u sporu - to i danas

kasnije su proirena dodavanjem nepristranih osoba kako bi se poveala njihova djelotvornost i pouzdanost istragu moe provesti neutralni objektivni pojedinac ili povjerenstvo u kojem nema pripadnika stranaka u sporu - naroito je taj element objektivnosti doao do izraaja u pravilima koja su unesena u Haku konvenciju o mirnom rjeavanju sporova.

povjeravajui istranom povjerenstvu zadau da ispita injenice spora, stranke se mogu dogovoriti da injenini nalaz
povjerenstva smatraju konanim, ili se mogu sporazumjeti da izvjee spora ne smatraju definitivnim opisom injenica spora

ali bez obzira na obvezatnost nalaza povjerenstva o injenicama, njegovo izvjee samo po sebi ne rjeava spor izvjee istranog povjerenstva ne vee stranke nego im samo daje podlogu za daljnje pregovore i rjeavanje spora
izravnim sporazumjevanjem ili primjenom nekog drugog sredstva mirnog rjeavanja.

rad

se istranog povjerenstva ograniava samo na ispitivanje i utvrenje injenica te donoenje prikaza tog injeninog stanja - takav se rad esto vri i pri mirenju i arbitrai, ali kod postupka mirenja se predlae i rjeenje spora

133

istrana povjerenstva ne moraju biti koritena samo za ve nastali spor - ona mogu biti predviena i kao

metoda nadzora nad izvravanjem nekog me. ugovora ili kao sredstvo spreavanja me. sporova.

to je djelomino preventivna istraga VS l. 34. Povelje ovlateno je ispitati svaki spor ili situacijukoja bi mogla dovesti do meunar. trvenja; moe dakle ispitivati ne samo nastale sporove, nego i situacije koje mogu dovesti do spora!! a za takvu odluku mu NE TREBA inicijativa stranaka (dovoljna je sumnja da bi daljnje pogoranje odnosa moglo ugroziti odranje meunr. mira i sigurnosti)!!!

vanost istrage pri rjeavanju i sprjeavanju meunarodnih sporova naglasila je Opa skuptina UN-a 1963. preporuila je to eu uporabu istrage, te da se taj postupak povjerava nadlenim mo&tijelima koje bi stranke sporazumno osnovale Glavni tajnik pozvan je da izradi popis strunjaka na pravnim i na drugim poljima kojima bi se drave u sporu mogle sporazumno posluiti, a on je taj popis i izradio 1968.g. Vijee sigurnosti, Opa skuptina i glavni tajnik za istraivanje injenica radi daljnjeg jaanja uloge i djelotvornosti UN u ouvanju meunarodnog mira i sigurnosti za sve drave ouvanja mira i sigurnosti

1988. Opa skuptina pozvala je na punu upotrebu mogunosti koje imaju

glavni organi UN esto su odreivali pojedince/tijela s razliitim ovlastima unutar temeljne nadlenosti organizacije 83.MIRENJE C-13

postupak mirenja (koncilijacija) se razvio razmjerno kasno kao posebna vrsta sredstva za mirno rjeavanje sporova. To je postupak u kojem drave iznose svoj spor pred sporazumno izabranog pojedinca ili zbor sa zadatkom da ovaj spor ispita i predloi neko prikladno rjeenje ali se stranke nisu unaprijed obvezale da e predloeno rjeenje i prihvatiti.

za razliku od posredovanja, gdje djeluju drave (tj. dravni organi u ime drave, ili pojedinci koji su izabrani i

djeluju na temelju autoriteta dravne vlasti ili meunarodne organizacije kojoj pripadaju) organ mirenja je pojedinac ili zbor koji uiva povjerenje stranaka te su izabrane na temelju svojih moralnih i strunih karakteristika objema strankama te se u tome se bitno razlikuje od arbitrae

treba napomenuti da se u ovom postupku ne trai iskljuivo pravno rjeenje ve rjeenje koje e biti prihvatljivo to
ne znai da da organ mirenja nee prihvatiti pravno rjeenje ako misli da je ono najprikladnije za prihvat strankama ima mnogo slinosti s arbitraom, osobito to se tie sastava organa za mirenje, naina odreivanja nadlenosti, postupka i sl

mirenje

organ mirenja imenuje se na slian nain kao i organi arbitrae, a i sastav vielanih odbora uglavnom je isti mnogi meunarodni ugovori predviaju stvaranje stalnih odbora za mirenje s unaprijed imenovanim lanovima
(obino 3 ili 5, od toga 1 ili 3 dravljani treih drava), tako da se odbor po potrebi moe odmah prizvati, eventualno jednostranom inicijativom jedne od stranaka

ali i do mirenja moe doi i dogovorom ad hoc stranaka u sporu, pri emu se one sporazumijevaju i o nainu izbora pojedinca ili zbora kojemu povjeravaju mirenje

nadlenost organa mirenja odreuje se samo izriitim sporazumom stranaka taj sporazum drave mogu sklopiti tek kad spor izbije, ali ima me. ugovora u kojima se za sve ili pojedine kategorije
sporova predvia obvezatno podvrgavanje mirenju svaka strana ima pravo jednosatrano podvrgnuti spor mirenju (KOPM, K o mirenju&arbitrai) razlike izmeu mirenja i arbitrae: 1. dok je arbitraa uvijek suenje koje primjenjuje normu na spor, mirenje naelno nije vezano uz pravnu normu, stranke mogu dati organu mirenja zadatak da svoj prijedlog izradi strogo u skladu s meunarodnim pravom, ali isto tako mogu ga uputiti da se ne obazire na pravo!!! 2. organ mirenja donosi samo izvjea i prijedloge koji ne obvezuju stranke 3. nije potrebno da organ mirenja da samo jedno i konano izvjee, nego se moe ovlasitit da strankama uzastopce iznosi razliite prijedloge ako prijanji ne bi doveli do uspjeha

134

 zadatak je mirenja da rasvijetli injeninu i pravnu stranu pitanja, da prikupi potrebna obavjetenja i da na temelju s obzirom na neobvezatni konani prijedlog mirenje je blisko s posredovanjem
mirenje je predvieno i detaljno ureeno mnogim meunarodnim ugovorima; 1. Konvenciji o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, 2. Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima 1966. 3. Konvencija o intervenciji na otvorenome moru u sluajevima nezgoda koje dovode do oneienja naftom 1969. 4. Beka konvencija o predstavljanju drava u odnosima s univerzalnim meunarodnim organizacijama 1978. 5. Bekoj konvenciji o sukcesiji drava glede meunarodnih ugovora 1978. 6. Konvenciji Ujednjenih naroda o pravu mora 1982. 7. Bekoj konvenciji o zatiti ozonskog omotaa 1985. 8. Beka konvencija o pravu meunarodnih ugovora izmeu drava i meunarodnih organizacija 1986. 9. Odredbe o mirenju iz priloga Beke konvencije o pravu meunarodnih ugovora 1969.

objektivnih izlaganja i nepristranih prijedloga dovede stranke do sporazumne odluke o rjeenju spora, - a esto je kao prethodni postupak potrebno provesti postupak istrage

i postupak u okviruUN katkad se slui metodom mitenja -tako je 1948. Opa skuptina osnovala Komisiju za mirenje
Palestine, a 1949. je osnovan trajan skup strunjaka za istragu i mirenje u buduim sporovima

glavni tajnik se slui mirenjem,tako je npr. imenovao komisiju radi uspostavljanja normalnih odnosa izmeu Kambode i Tajlanda.

84.IZRAVNANJE
izravanje je takav postupak mirnog rjeavanja sporova koji ima ove znaajke;

C-14

1. 2.

stranke su pozvale neki objektivni forum sa zadatkom da rijei spor, a stranke su se ve unaprijed obvezale da e izvriti rjeenje prizvani forum nije vezan pri donoenju rjeenja na primjenu prava, bilo zato to nije mogue, bilo zato to stranke ele ukloniti uzrok sukoba novim ureenjem (ZAKONODAVNA/ADMINISTRATIVNA ARBITRAA) novih

opisani nain rjeavanja spora, tj doneseno rjeenje nije presuda u smislu primjene prava na predmet spora stranke mogu ovlastiti forum da donese presudu bez obzira na pravo ili ak da uredi predmet izdavanjem
propisa

poveznica s arbitraom je injenica da su se stranke unaprijed obvezale na izvrenje odluke koju e stvoriti prizvani forum sluaj doneseno rjeenje nije presuda postie primjenom prava

ALI tu nema druge bitne znaajke arbitrae ne trai se i ne donosi odluka u obliku primjene postojeeg prava na mnogi pisci i to ubrajaju u arbitrau, ali pod arbitraom ipak trebamo razumijevati onaj postupak u kojem se rjeenje ovlasti organa za izravnanje su toliko iroke da e drave tek u krajnjem sluaju pristati da podvrgnu svoje interes
rjeenju prema takvom postupku

za situacije koje bi bile prikladne da budu rjeavane izravnanjem postoje i politika sredstva rjeavanja (kongresi,
konferencije, posredovanja), a za njih je stvoren i poseban postupak pred UN-om

i meunarodni sudovi mogu biti ovlateni da koriste izravnavanje - neki su sudovi svojim statutima ovlateni da odluuju na temelju naela pravinosti & tako je ve Statut Stalnog meunarodnog suda predvidio da Sud moe, ako se stranke sloe odluivati ex aequo et bono - ta se odredba ponavlja i u Statutu Meunarodnog suda, Konvenciji UN-a o pravu mora (po njoj se stranke mogu sporazumjeti da njihov spor odluuju i posebna sudska tijela ustanovljena na temelju te konvencije: Meunar. sud za pravo mora, arvitrani sud, posebni arbitrani sud) sluajevima sudovi ne smiju primijeniti neka pravila meunarodnog prava koja se uklapaju u njihovo poimanje pravinog rjeenja toga spora MP!!

meutim, takva ovlast sudova da na izriiti zahtjev stranaka odluuju na temelju naela pravinosti ne znai da u tim osim toga, ni odluivanje ex aequo et bono NIKADA NE SMIJE BITI PROTIVNO KOGENTNIM NORMAMA

135

 niti jedan od sudova nije do sad tako odluivao jer to nije bilo od njih zatraeno. Takav je pokuaj bio prijedlog
Gvatemale da se njezin spor s VB o Hondurasu rijei pred Meunarodnim sudom ex aequo et bono.

85 . 37

ARBITRAA

A-

ARBITRAA je postupak kojem je cilj ureenje sporova od sudaca koje su one izabrale, na temelju potivanja prava. za arbitrau su bitne ove dvije znaajke:

1. 2.

rjeenje koje ona donosi je presuda, tj. primjena pozitivnog prava na konkretan spor, rjeenje je obvezatno i mora se izvriti

Haaka konvencija: pribjegavanje arbitrai ukljuuje obvezu podvrgavanja presudi u dobroj vjeri mada je arbitraa suenje i donoenje rjeenja, obvezatnog za stranke, temelji njezina postojanja, njezine obvezatnosti
i autoriteta lee uvijek u dobrovoljnom podvrgavanju i sporazumnom obvezivanju stranaka na arbitrani postupak

stranke u arbitrai su drave i drugi subjekti meunarodnog prava, podvrgavaju joj se prema vlastitoj odluci, a budui da su uvijek barem dvije stranke potreba je odluka obiju stranaka tj. sporazum. svejedno je koji forum donosi presudu - to moe biti pojedinac, vie njih, neki pravni fakultet ili vladar u prijanje doba bili su esti primjeri vladarske arbitrae ipak, danas je razumljivo da se ti zadaci povjeravaju pravnim strunjacima, sucima ili znanstvenicima. Katkad se od arbitra trai strunost u odreenim podrujima prirodnih, tehnikih i drutvenih znanosti. zbor sudaca, a esto se sporazumjevaju da svaka stranka imenuje jednaki broj lanova zbora. arbitranog vijea postii sporazum

arbitraa se najee povjerava zboru od vie arbitara, 3, 5, pa i vie. Stranke sporazumno imenuju suca ili sastavljaju no budui da se obino odreuje neparan broj lanova, mora se barem o tom dodatnom lanu najee predsjedniku arbitraa
je zapravo suenje, ali nadlenost toga suda nije nametnuta strankama, ve se one podvrgavaju toj sudbenosti dobrovoljno, meusobnim sporazumom

razlikujemo: 1. prigodnu (ili izolirana, ad hoc) arbitraa koja se javila ranije, koja se stvara za pojedini, ve nastali, spor (u tom je sluaju obavezan poseban ugovor - KOMPROMIS, PRISTATNA POGODBA o sporazumu pred koji forum se spor iznosi, predmet spora i postupak koji e se primjenjivati) ako meu strankama ne postoji ugovor o institucionalnoj, primjenjuje se prigodna 2. institucionalnu arbitrau za koju postoji unaprijed dana obveza da e se sporovi odreene vrste povjeravati arbitrai. + ima ugovora gdje se stranke unaprijed obvezuju da e za svaki budui spor sklopiti sporazum o njegovom rjeavanju arbitraom (*ugovor o sklapanju ugovora) tu se ne moe iznijeti spor na arbitrau jednostranom tubom jer se jo moraju dogovoriti pojedinosti

razlika je izmeu arbitrae i pravog suenja u tome to stalni sud ima kontinuitet rada, stalni su suci vie nezavisni
od utjecaja parninih stranaka koje ne mogu djelovati na sastav Suda u konkretnoj parnici, potrebnu rutinu, iskustvo i vjetinu te postoji ujednaenost sudske prakse kod Suda stalni suci

imaju

ali valja priznati da je arbitraa pojedinca i prigodno sastavljenih arbitranih vijea veinom bila na visini zadatka, te je danas esto prihvatljivija od stalnih sudova, zbog veeg utjecaja stranaka na arbitrana vijea, zbog brzine i fleksibilnosti, zbog mogunosti djelomine ili potpune tajnosti postupka te manjih utjecaja ranijih meunarodnih presuda na odluivanje arbitranih vijea meunarodnog prava, dok Meunarodni sud moe rjeavati samo sporove izmeu drava

osim toga, arbitraom se mogu rjeavati i sporovi drava s meunarodnim organizacijama i drugim subjektima
arbitraa je vrlo staro sredstvo rjeavanja sporova a spominje se kod starih Sumerana, Grka i u srednjem vijeku za arbitrau je vaan datum i rjeenja Alabamskog spora 14.09. 1872. rije je bila o povredi neutralnosti od strane Velike Britanije u Amerikom graanskom ratu arbitraa i to u dva oblika:

U povijesti novovjekovnoga razvoja arbitrae naprije se javlja prigodna arbitraa, a poslije se javlja institucionalna
kao klauzula u razliitim ugovorima kojom se sporovi o primjeni ili tumaenju dotinog ugovora podvrgavaju arbitrai

136

kao posebni arbitrani ugovor kojim se ugovara da e odreene vrste buduih eventualnih sporova rjeavati arbitraom

tu su se od arbitrae esto izuzimali sporovi koje drave zbog vanosti ili osjetljivosti interesa nisu htjele podvrgnuti arbitrai REZERVE stavljaju se i danas, i to za pitanja iskljuive domae nadlenosti, sporove nastale prije zakljuenja arb. ugovora, sporove koji se tiu ter. cjelovitosti, vojnih djelatnosti,

sporove kojima se bavi VS i sporove koji diraju interese treih drava

Prva Haaka konferencija 1899. i njom stvoreni mehanizmi takoer su potaknuli napredovanje arbitrae. Konvencija o mirnom rjeavanju meunarodnih sporova: osnovan je Stalni arbitrani sud sa sjeditem u Haagu
ali to nije stalni sud jer se sastavlja za svaki spor posebno tako da stranke spora odabiru arbitre s popisa koji se vodio u Haagu a na koji svaka d Konvencije imenuje max. 4 priznata strunjaka za mp; utvren je i postupak za mirno rjeavanje sporova;

sastav tog suda rabi se u fazi kandidiranja za izbor sudaca Meunarodnog suda Druga Haaka mirovnoj konferencija 1907. - pokusao se osnovati sud, do toga nije dolo jer se drave nisu mogle

usuglasiti oko toga kako da se biraju suci (nije moglo biti onoliko sudaca koliko ima drava, a manje drave nisu htjele da su predstavnici velikih drava stalni lanovi) ali tada je ipak uinjen veliki korak naprijed usvajanjem Porterove konvencije kojom se zabranjuje pribjegavanje oruanoj sili da bi se utjerali ugovorni dugovi osim ako dunika drava nije htjela pristati na arbitrau, ili je prijeila njegovo konstituiranje, odnosno nije htjela provesti presudu izradila uzorke arbitranih ugovora i kolektivni ugovor o mirnom rjeavanju sporova enevski opi akt 1928. do WW2 prihvatile su ga mnoge drave, ali je nakon rata postao veim dijelom neupotrebljiv jer se oslanjao na postojanje LN; zato je OS unijela neke izmjene koje ne diraju sam akt, nego samo na onim mjestima gdje se spominju organi LN, sada stoje organi UN (nije mu pristupilo puno drava) ne uvodi nova rjeenje nego samo kombinira postojea tako su se htjele popuniti praznine koje su postojale u sustavu LN kad je rat u nekim sluajevima ipak bio mogu predvienim aktom i tako dovesti do mirnog rjeenja Meunarodni sud uspostavljen poveljom UN-a,

razvoj meunarodnog prava i nakon prvog svj. rata tei k razvoju i proirenju arbitrae pa je tako 1928.g. Liga naroda

svrha Opeg akta je da prui mehanizam za svaki sluaj gdje bi se stranke htjele posluiti mirnim rjeavanjem spora vanost (u okviru UN): svaka stranka se moe u nedostatku drugog sporazuma jednostrano posluiti putevima isto je tako osnovan i Stalni sud meunarodne pravde predviao ga je Pakt LN a koji je pod drugim imenom mirovnim ugovorima iz 1919. i 1920. uspostavljeni su i razliiti tzv. mjeoviti arbitrani sudovi koji su trebali suditi
mnoge pojedinane zahtjeve pripadnika jedne drave prema drugoj dravi, protivnici iz rata

Opa skuptina UN je 1949.g. u enevskom aktu zamijenila Ligu naroda, ne dirajui sam sadraj akta Svrha je Opeg akta da prui mehanizam za svaki sluaj tamo gdje bi se stranke htjele posluiti mirnim sredstvima za
rjeavanje spora. Akt ne uvodi nova sredstva, nego kombinira postojea sredstva.

Akt obvezuje stranke da svaki spor u konanom stadiju podvrgnu arbitrai, razumjevajui pod arbitraom i sudski drave se uvijek podvrgavaju arbitrai dobrovoljnim sporazumom on je TEMELJ ABITRANOG SUDA jer mu
odreuje ovlasti, propisuje postupak i pravo koje treba primijeniti

postupak - ali prije samog postupka arbitrae Opi akt u velikoj mjeri primjenjuje postupak mirenja - Opi akt je supsidijaran jer se on primjenjuje samo ako stranke sporazumno ne izaberu neki drugi nain mirnog rjeavanja.

iznosei spor pred arbitrau stranke ureuju pitanja koja treba rijeiti - pri prigodnoj arbitrai to biva pristatnom

pogodbom a pri institucionalnoj arbitrai tubom, ali predmet tube mora biti u granicama onog sporazuma kojim su se stranke unaprijed podvrgle arbitrai za odreene vrste sporova voditi arbitrani postupak (esto upuivanjem na postojea pravila, pogotovo ako su propisana Haakom konvencijom o mirnom rjeavanju sporova za njih se ak smatra da su prela u obiajno pravo!) - a ako stranke ne odrede nikakva pravila postupka, smatra se da organ arbitrae ima ovlast propisati ta pravila

sudac je nadlean samo za rjeavanje postavljenog pitanja - isto i stranke mogu odrediti pravila prema kojima e se

137

 ta se tie prava koje treba primijeniti organ arbitrae, stranke ga mogu odrediti izravno ili neizravno, IZRAVNO to
ine tako da samim sporazumom formuliraju propise materijalnog prava prema kojima treba donijeti presudu. NEIZRAVNO to ine tako da arbitra upute na postojee izvore prava pristale na rjeavanje spora

arbitrana presuda rjeava izneseni spor konano. to proizlazi iz biti arbitrae, a i iz obveze stranaka kojom su Stranke su dune izvriti presudu u dobroj vjeri. i izrijekom u mnogim arb. ugovorima, Haakim K, Povelji UN... drave trebaju uiniti sve to je potrebno da se izvri presuda to ukljuuje i izmjenu unutranjeg zakonodavstva,
osiguranje financ. sredstava za izvrenje presude itd.

da bi se izbjegla pojava nezadovoljne stranke razmiljalo se o mogunosti priziva. No to je odbaeno i kao jedina
mogunost je usvojena revizija ukoliko se otkrije neka nova injenica koja je bila odluna za ishod parnice. (to propisuju i Haake K o mirnom rjeavanju sporova i Statut MS; to se tie KOPM presuda je konana&bez priziva ali predvia se mogunost stranaka da se unaprijed sporazume o prizivu) nitava - najee se navodilo da je arbitar prekoraio granice svojih ovlasti odreene sporazumom stranaka. postupak ili da se ne doputi nikakvo pozivanje na razloge nitavosti

u meunarodnoj praksi su stranke esto traile nain da izbjegnu provoenje presude tvrdei da je zbog nekog razloga problem se moe rijeiti ili da se strankama da mogunost priziva (albe) i u tom sluaju odrediti pretpostavke prizivni od
prava na albu treba razlikovati pravo stranaka da trae tumaenje presude SVAKA STRANKA SPORA MOE AS PODNIJETI S P O R KOJI BI IZBIO MEU STRANKAMA GLEDE TUMAENJA PRESUDE Konvencijama (1899. i 1907.) pa i u Povelji UN-a

stranke su dune izvriti presudu u dobroj vjeri to je ope pravilo meunarodnog prava, a istaknuto je u Haakim 86. MEUNARODNI SUD 38

A-

temeljna razlika sud. spora&arbitrae sud. tijelo ima stalni sastav, te pri rjeavanju primjenjuju svoja unaprijed utvrena pravila postupka na koja stranke mogu utjecati znatno manje nego na arbitrana

Povelja UN-a uz ostala sredstva mirnog rjeavanja sporova na primjenu kojih obvezuje drave lanice organizacije Poveljom UN je kao jedan od glavnih organa UN-a osnovan Meunarodni sud sa sjeditem u Haagu osnovan je po uzoru na Stalni sud meunarodne pravde koji je djelovao u vrijeme Lige naroda. Ustrojstveni su propisi
sadrani u njegovom Statutu od 70 lanaka koji je dio Povelje UN.

navodi i sudsko rjeavanje sporova, pri emu je Sudu posveena posebna 14. glava Povelje, i Statut suda, usvojen kao sastavni dio Povelje

on meutim nije jedini kojem se stranke mogu obratiti, to pie i u samoj Povelji (stranke mogu rjeavanje sporova
povjeriti drugim sudovima na temelju ve sklopljenih ugovora ili onih koji e biti sklopljeni u budunosti) se odnose, prema vrsti stranaka, pravu koje primjenjuju, prema nadlenostima.

drave su pristupile osnivanju raznih meunarodnih sudova koji se meusobno razlikuju prema krugu drava na koje od sudova ope nadlenosti osim Meunarodnog suda danas postoji samo Srednjoameriki sud koji je osnovan
1991. na temelju Protokola uz Povelju Organizacije srednjoamerikih drava, zapoeo je s radom 1994.

na temelju Konvencije UN-a o pravu mora 1996. osnovan je specijalizirani sud za to podruje meunarodnog prava Meunarodni sud za pravo mora. sud za prava ovjeka i naroda 1998.

nakon Europskog suda za prava ovjeka 1952., osnovani su i Meuameriki sud za prava ovjeka 1979. i Afriki prvi put nakon suenja za ratne zloine poinjene u II svjetskom ratu meunarodni sudovi za krenje meunar. kazn.
prava osnovani su za podruje bive Jugoslavije i za Ruandu.

meutim, sve njih trebao bi zamijeniti opi svjetski Meunar. kazneni sud; 1998. u Rimu je usvojen i za potpisivanje otvoren Statut Meunarodnog kaznenog suda koji je stupio na snagu 2002 a do 2005 ratificiralo ga je 100 drava, meu njima i RH. teke povrede rat. prava, genocid, zloine protiv ovjenosti, zloin agresije)

taj sud nadlean je SAMO ZA FIZIKE OSOBE (pojedince optuene za krenje meunar. humanitarnog prava
Meunarodni sud ima dvostruki zadatak;

138

1. 2.

rjeavanje parnica u sporovima izmeu drava koje stranke preda nju sporazumno iznesu davanje savjetodavnih miljenja na zahtjev UN-a i nekih drugih, na traenje takvih savjeta ovlatenih organizacija (s tim da ta djelatnost djelomino pripada sredstvima mirnog rjeavanja sporova i osiguranja mira predvienih u Povelji)

RJEAVANJE SPOROVA U PARNICAMA MEU DRAVAMA

A) NADLENOST lanove Suda, njih 15, biraju Opa skuptina i Vijee sigurnosti UN kandidati dolaze od osoba koje su drave stavile na popis Stalnog arbitranog suda Sud se obnavlja svake tree godine u 1/3 suci se biraju na rok od devet godina i uvijek se mogu ponovno izabrati za njih se trai da se mogu imenovati na najvie sudake funkcije u svojoj dravi. oni su neopozivi mogu se maknuti samo jednoglasnim zakljukom samog sudakog zbora suci uivaju diplomatske povlastice i primaju plau od UN

postoji i institut nacionalnog suca, tj. suca imenovanog za odreeni spor od strane drave koja nema svog suca u redovnom sastavu.

sud je ovlaten suditi ex aequo et bono ako se stranke tako sporazume i kod Menarodnog se suda govori o: osobnoj nadlenosti - tj ispituje se koji su pravni subjekti podvrgnuti sudbenosti suda stvarnoj nadlenosti - tj za koje predmete Sud je otvoren : - onim dravama koje su stranke njegovog statuta (koji je dio Povelje UN-a, pa su sve d UN ujedno i stranke Statuta), - onim dravama koje mu pristupe na temelju zahtjeva u svojstvu stranke , - onima koje nisu stranke Statuta ako potpiu izjavu koju propisuje Vijee sigurnosti

uvjete pristupanja odreuje i pristupanje odobrava OS na prijedlog VS, a to su (1) prihvaanje odredbi Statuta, (2) prihvaanje svih obveza lana UN prema l. 94. Povelje, (3) obveza davanja prinosa za trokove suda ako neka stranka ne bi izvrila presudu, druga se ima pravo obratiti VS koje moe dati preporuke/mjere za izvrenje drava koja postane strankom Statuta ima pravo i na kandidiranje sudaca izjava kojom drave prihvaaju nadlenost moe biti opa (za sve sporove koji su ve nastali ili mogu nastati ubudue) i posebna (samo za odr. spor)

nadlenost Suda nikome nije nametnuta, stranke se moraju dobrovoljno podvrgnuti njegovoj sudbenosti samo se drave mogu pojaviti kao stranke pred sudom, a ne mogu meunarodne organizacije
ili pojedinci za njih su predviena savjetodavna miljenja!

iako se pojedinci ne mogu pojaviti pred Sudom kao stranke, njihovi interesi dolaze esto pred sud kao predmet spora izmeu drava, od kojih jedna nastupa radi zatite interesa vlastitog dravljanina prema drugoj, za koju tvrdi da je taj interes povrijedila drave imaju pravo izai pred Meunarodni sud radi zatite prava svojih graana, kada ona nisu mogla biti zatiena unutranjim pr. sredstvima druge drave ili drugim sredstvima mirnog rjeavanja sporova i bez prethodnog iscrpljivanja unutarnjih pr. sredstava iznijeti pred MS (npr. K o genocidu predvia takvu nadlenost pa su spor iznijele RH i BiH protiv Srbije za genocid) podvrgnule njegovoj nadlenosti to se moe ostvariti na dva naina : da se sporazum o iznoenju pred Sud zakljui kad je spor ve nastao ili da se nadlenost Suda ugovori za budue sporove

no na temelju neposrednog sporazuma ili meunar. ugovora neki sporovi izmeu pojedinaca (skupina ljudi) mogu se u svakom konkretnom sporu Meunarodni sud nadlean je samo onda ako su se stranke spora za taj spor sporazumno

139

A.) iznoenje pred Sud ve nastalog spora ostvaruje se sklapanjem posebnog ugovora tzv. kompromisa ili pristatne pogodbe - kompromis se moe odnositi na jedan ili vie postojeih sporova a za svaki spor sudu treba precizno postaviti pitanja o kojima e presuditi.

pristanak se moe postii i nakon zapoinjanja spora (forum prorogatum) jedna drava iznese spor makar nema nadlenosti suda, ali druga onda na to pristane (iako, prije nego stranka jasno ne iskae da prihvaa nadlenost, sud uope ne upisuje tubu u popis predmeta) za podvrgavanje buduih sporova sudbenosti Meunarodnog suda postoji vie naina; tumaenju svih ili nekih odredaba tog ugovora podnositi Meunarodnom sudu. svaka stranka takvog ugovora imati e pravo samostalno podnijeti Sudu spor o tumaenju ili primjeni njegovih odredaba ako je sama stranka toga spora (npr. KG) kod viestranih ugovora obveza o podvrgavanju sporova Meunarodnom sudu esto se unosi u poseban, samostalan prilog ugovoru , to omoguuje da neke drave prihvate tu obvezu, a da druge druge ne budu njome vezane! isto se moe postii jo na dva naina: da se odredba o rjeavanju sporova pred Meunarodnim sudom unese u sam ugovor, ali da se dopusti da se na nju moe staviti rezerva, ili pak da se ta odredba odnosi samo na stranke koje je izriito prihvate svim se tim mogunostima drave esto slue, to ima za uinak da ne mogu tuiti ni biti tuene pred tim sudom

B.)

1. jedan je da se u ugovore koji odreuju odnose meu strankama ugovora unese pravilo da e se sporovi o primjeni ili

2. drugi nain podvrgavanja sporova nadlenosti Meunarodnog suda jest

zakljuivanje posebnih ugovora o mirnom rjeavanju sporova esto se u njima ugovaraju razliita sredstva mirnog rjeavanja nadlenost Meunarodnog suda predviaju i neki vani regionalni ugovori; Ameriki ugovor o mirnom rjeavanju sporova i Europska konvencija o mirnom rjeavanju sporova u svakom sporu za koji je sporazumom unaprijed predviena nadlenost Meunarodnog suda svaka stranka spora moe jednostrano iznijeti taj spor pred Sud ako su za to ispunjene pretpostavke koje sam sporazum predvia

3. odavno se pojavila tenja da se opim ugovorom odredi obvezatno

podvrgavanje nekom meunarodnom sudu svih ili barem nekih vrsta sporova ali taj prijedlog nikada nije prihvaen ponajprije zbog protivljenja nekih velikih sila pobjednica u prvom svjetskom ratu umjesto toga u Statutu Meunarodnog suda je predviena mogunost prihvaanja tzv. FAKULTATIVNE (DISPOZITIVNE) KLAUZULE, kojom svaka drava moe jednostranom izjavom preuzeti obvezu da se KLAUZULE podvrgava nadlenosti Suda u sporovima o odreenim pitanjima prema svakoj dravi koja je dala istu takvu izjavu odnosi se na : 1) tumaenje nekog meunarodnog ugovora 2) svako pitanje meunarodnog prava 3) postojanje svake injenice koja bi, ako se ustanovi, prestavljala povredu me. obveze 4) prirodu ili opseg zadovoljenja koje valja dati za povredu meunarodne obveze obveza na temelju prihvaanja fakultativne klauzule djeluje prema svakoj drugoj dravi koja prihvati istu obvezu, zapravu nastaju dvostrani odnosi, koji se mogu smatrati ugovornim odnosima meu strankama koji su dale takvu izjavu sadraj obveza izmeu dvije drave odreuje se prema opsegu nadlenosti koji prihvaaju obje drave dakle one se pred sudom mogu sporiti samo za vrste sporova prihvaenih u objema izjavama ta izjava obvezuje dravu samo u granicama koje je SAMA ODREDILA to su rezerve uz fakultativnu klauzulu u doba UN vezanost FK nikad nije doslegla onu iz LN (s tim da su neke drave vezane rezervama koje su dale jo za vrijeme djelovanja Stalnog suda meunar. pravde jer je odreeno da te stare rezerve vrijede i za novi sud) RH je nije prihvatila, a od velikih sila samo VB rezerva ograniava FK vremenski (vrijedi do odr. roka) i stvarno (iskljuuju se odr. vrste sporova)

140

o o

izuzimanje sporova iz domae nadlenosti kako je tumai sama drava sud se mora proglasiti nenadlenim im stranka izjavi kako je ona nadlena za to (a ne daje mu se mogunost da sam ispita); to su prve navele SAD neki pisci smatraju da stavljanje te rezerve ini stavljanje FK bespredmetnim te da bi takvu dravu trebalo odbiti ako se pred sudom pojavi kao tuiteljica po n. uzajamnosti, od jene strane stavljena takva rezerva djeluje i protiv nje same ako protivna stranka, makar nije sama stavila rezervu, izjavi da predmet smatra vlastitom nadlenou zato drave to danas formuliraju tako da se gleda da li spor spada u domau nadlenost po mp

to se tie stvarne nadlenosti, sud je vezan samo onim predmetima koje mu propisuje Statut i ne moe ni mijenjati
postojee pravno stanje, ni donositi nove propise.

POSTUPAK PRED MEUNARODNIM SUDOM 17

B) OSNOVNA PRAVILA O POSTUPKU U PARNICAMA

C-

pravila su sadrana u Statutu Suda i u Poslovniku koji sastavlja i mijenja sam Sud poslovnik je uvojen 1946. a 1972. usvojene su promjene sa svrhom da se postupak pojednostavi i ubrza -sudu je dana

vea ovlast u postupanju, smanjen je broj podnesaka i trajanja govora na usmenoj raspravi, olakana je upotreba manjih vijea a istim ciljevima teila je i revizija Poslovnika 1978.

postupak zapoinje na dva naina: 1. kada meu strankama ne postoji unaprijed preuzeta obveza o podvrgavanju Meunarodnom sudu takve vrste spora kojoj pripada novonastali spor, stranke se moraju sporazumjeti da e konkretan spor iznijeti pred sud, to se zbiva u obliku meunarodnog ugovora kompromisa (pristatne pogodbe); postupak poinje notifikacijom kompromisa sudu; u tako zapoetom postupku nema tuitelja i tuenoga, makar vrlo esto jedna stranka postavlja zahtjev za nekom inidbom od druge stranke 2. ako ve od prije postoji ugovorna obveza stranaka o podvrgavanju nadlenosti Suda, postupak poinje tei tubom jedne od stranaka. Ta stranka postavlja tubeni zahtjev, a druga se od njega brani i trai od Suda da zahtjev odbije, no druga stranka moe postaviti svoj zahtjev u obliku protutube, ako je predmet toga zahtjeva neposredno povezan s predmetom tube

postupak u parnicama vodi se na jednom od 2 slubena jezika suda francuskom ili engleskom prema dogovoru
stranaka

za stranke nastupaju agenti, savjetnici i odvjetnici; agenti su pravi i jedini zastupnici stranka pa su ovlateni primati priopenja i poduzimati parnine radnje statut predvia i mogunost intervencije tree drave i to ako (a) u pitanju je i njen interes, (b) ako se radi o tumaenju mnogostranog mu, svaka se stranka ima pravo umijeati, ali onda i nju vee tumaenje

postupak se u parnicama dijeli na pismeni i usmeni pismeni postupak sastoji se od podnoenja podnesaka stranaka i u njihovu priopavanju suprotnoj stranci ako postupak poinje tubom, tuiteljica podnosi i pripremni podnesak na to suprotna strana daje odgovor tuiteljici se mora dopustiti protuodgovor ako odgovor tuene stranke sadrava protutubu o broju, redosljedu i vremenu podnoenja podneska Sud donosi odluku nakon to se konzultira sa strankama, i pri
tome e prihvatiti svaki svaki dogovor stranaka koji postupak neopravdano ne odugovlai

kad se parnica temelji na pristatnoj pogodbi te nema ni tuitelja ni tuenog, u njoj e stranke odrediti broj i redosljed

podneska - ako se stranke nisu o tome dogovorile, svaka je od njih ovlatena na pripremni podnesak i odgovor na podnesak druge strane je mogue prije ali nikako kasnije od 3 mjeseca od podnoenja pripremnog podneska koji slijedi tubu - ako je

u poetku pismenog postupka tuena strana moe prigovoriti nadlenosti Suda u tom sporu - treba se prigovoriti to

141

dan prigovor prekida se pismeni postupak o glavnoj stvari i vodi najprije pismeni a zatim usmeni postupak o prigovorima nadlenosti Suda.

ako Sud uvai prigovore, izrie presudu kojom utvruje opravdanost prigovora i time se postupak obustavlja ako Sud ne uvai prigovor nastavlja se prekinuti postupak i odreuju novi rokovi za podnoenje podneska Statut ovlauje Sud da, ako to zahtijevaju prilike, donese privremene mjere sa svrhom da se sauva pravo svake

stranke ali jedino ukoliko ove dokau potrebu i hitnost. Rjeenje privremenim mjerama sud priopava strankama spora i Vijeu sigurnosti - te mjere pravno obvezuje stranke tj. stranke ih moraju provesti.

one se mogu odrediti u svakom stadiju postupka, na zahtjev stranaka i na inicijativu Suda. postupak o odluivanju o privremenim mjerama ima prednost pred svim ostalim predmetima koji se nalaze u radu
Suda.

nakon zavretka pismenog postupka pristupa se usmenom postupku koji se sastoji od sasluanja i izlaganja stranaka
i provoenju dokaza

usmena je rasprava javna osim ako Sud zakljui drukije ili stranke sporazumno zahtijevaju tajnost. odluke Suda donose se veinom glasova sudaca nazonih pri njihovu usvajanju, u sluaju podjele glasova odluuje
glas predsjednika

presuda se proglaava na javnoj sjednici u prisutnosti stranaka i ona mora sadravati obrazloenja svaki sudac koji se ne slae s presudom moe dati svoje izdvojeno miljenje presuda Suda je konana, njezin je uinak ogranien na stranke spora i ne postoji mogunost ulaganja pravnog lijeka
- ope je priznato naelo meunarodnog prava da se presude moraju izvriti.

mogu je i zahtjev za reviziju postupka - revizija se moe zahtjevati samo na temelju otkria neke injenice takve
prirode da bi bila presudna da je bila poznata Sudu u vrijeme donoenja presude. Na tu se injenicu moe pozvati samo stranka koja za tu injenicu nije znala u vrijeme donoenja presude a to neznanje nije sam skrivila. otkria nove injenice, a ni u kojem se sluaju ne moe postaviti nakon isteka roka od 10 godina od presude dana

postupak revizije otvara se presudom suda. Zahtjev za reviziju mora se postaviti najkasije u roku od 6 mjeseci od
2. SAVJETODAVNA DJELATNOST
A) NADLENOST

uz

svoju sudsku djelatnost Meunarodni sud daje i savjetodavna miljenja UN i njihovim specijaliziranim ustanovama, isti zadatak je imao i njihov prethodnik Stalni sud meonarodne pravde ogranienje nadlenosti ratione personae - savjetodavna miljenja ne mogu traiti drave nego samo neki organi UN i meunarodne organizacije, mogu se posluiti tim ovlastima kako bi dobili miljenje Suda o nekom pravnom pitanju koje e se pojaviti unutar njihovih djelatnosti

traenje savjetodavnog miljenja nije obvezatno; a organizacije i organi ovlateni za traenje savjetodavnih miljenja u ovoj je djelatnosti Meunarodni sud pravosudni organ i zato on moe dati samo pravna miljenja savjetodavno miljenje nema obvezatnu snagu i mo presude te se zato o istom pitanju uvijek moe zapoeti parnica
pred Arbitranim sudom ili Meunarodnim sudom.

ni u sustavu Lige naroda ni u dananjem sustavu UN drave se nisu mogle posuiti tim sredstvom ali ve u doba LN
ta se zapreka zaobilazila tako da su drave iznosile spor organu LN pa je on zatraio savjetodavno miljenje B) POSTUPAK Statut suda daje samo nekoliko odredbi o postupku ali zato l. 68 Statuta daje Sudu iroka ovlatenja da uskladi savjetodavni postupak s odredbama Statuta o postupku u parnicama Meunarodni sud ovdje slijedi praksu Stalnog suda meunarodne pravde koji je uspostavio postupak davanja savjetodavnih miljenja posve analogno postupku u parnicama savjetodavni postupak je u praksi postao kontradiktorni stranaki postupak s opirnom razmjenom pismenih i usmenih podnesaka - ak se u tom postupku dopustilo imenovanje sudaca ad hoc od zainteresiranih drava u savjetodavnom postupku sad daje miljenja samo o pravnim pitanjima istodbno ih moe dati no ne mora razlozi uskraivanja mogu biti samo pravne naravi

142

ako pitanje nije pravno Sud mora otkloniti davanje miljenja savjetodavno miljenje nema pravnu mo presude NIJE OBVEZATNO no ima mu koji predviaju obvezatnost savj. miljenja (Konvencija o povlasticama i imunitetima UN, KPI specijaliziranih ustanova trait e se SM u sluaju spora, a stranke e ga prihvatiti kao obvezujue zato to meunar. organizacije, o ijim se sporovima ovdje radi, ne mogu biti stranke pred MS) ovlatene stranke mogu po istom pitanju podnijeti parnicu pred arbitranim sudom ili pred samim Me. sudom savjetodavno miljenje ne obvezuje ni onaj ogran koji ga je traio

87. OSIGURANJE MIRA PREMA POVELJI UN-a odranje mira (&sigurnosti) je glavna zadaa UN za tu se svrhu predviaju preventivna i represivna sredstva u sustavu Povelje rat je zabranjen, doputena je samo samoobrana od oruanog napada - ta dunost prelazi samu
dunost uzdravanja od rata - ona obuhvaa i dunost uzdravanja od prijetnje silom ili od upotrebe sile i to ne samo protiv ter. cjelovitosti i pol. nezavisnosti, nego i one koja na bilo koji nain nije u skladu sa ciljevima UN ouvanju mira (Glava VI.), a u sluaju prijetnje miru UN moe&mora pristupiti akciji (Glava VII.) mogle su zaratiti

u svakom sluaju gdje bi u daljem razvoju spora moglo doi do opasnosti za mir, UN ima pravo&dunost poraditi na prema Paktu LN drave su morale samo pokuati odr. sredstva za mirno rjeavanje sporova, pa ako ne bi uspjelo, to se nastojalo sprijeiti pa su doneseni enevski protokol, Rezolucija skuptine LN o zabrani napadakog rata,
Opi akt, Briand-Kellogov pakt on zabranjuje rat kao sredstvo dr. politike (dakle, i njegovo pripremanje, i prijetnju njime) i obvezuje potpisnike da sve sporove rijee mirnim putem (rat njime jest zabranjen, ali nisu ureene sankcije protiv prekritelja)

nedostatak svih akata koji su zabranjivali rat jest u tome to su drave same sudile to je napad a to obrana Povelja, glede napadakog rata, tj agresije znai zavretak razvoja i daljnji napredak proirenjem zabrane rata na
zabranu upotrebe sile i prijetnje silom represija ovisila o dobroj volji d)

takoer, represija UN je unaprijed organizirana pa je nadleni organ moe pokrenuti svojom odlukom (u LN je Povelja UVIJEK zajedno spominje mir&sigurnost to joj daje ire zadae nego kad bi samo odravala mir jedina granica djelovanju UN odreena je pravilom da se ne smije uplitati u unutarnje poslove drava lanica, ali
ni ta odredba ne moe sprijeiti VS da u sluaju neposredne ugroenosti mira primijeni prinudne mjere

zabrana upoterebe sile ograniena je pravom individualne ili kolektivne samoobrane drava lanica i to dok VS ne
poduzme mjere potrebne za odravanje meunar. m&s jedino to mora je odmah dojaviti Vijeu sigurnosti koje je mjere poduzela u provoenju prava samoobrane

samoobrana drave ne razrjeava VS dunosti da poduzima mjere FAKULTATIVNA KLAUZULA 16 C-

Fakultativna klauzula je pismena izjava kojom svaka drava preuzima obvezu da se podvrgava nadlenosti Meunarodnog suda u sporovima odreene vrste prema svakoj dravi koja je potpisala isto takvu izjavu. Sama se izjava ograniuje vremenski (najee na 5 godina) i stvarno (putem rezerva koje se stavljaju u izjavu). izjava se odnosi na sve pravne sporove koji se dotiu: 1. tumaenja nekog ugovora, 2. svake toke meunarodnog prava, 3. postojanja neke injenice koja bi tvorila povredu meunarodnog prava, 4. opsega zadovoljenja koje treba dati za povredu neke meunarodne obveze.

obveza na temelju prihvaanja fakultativne

klauzule djeluje prema svakoj drugoj dravi koja prihvati istu obvezu, zapravu nastaju dvostrani odnosi, koji se mogu smatrati ugovornim odnosima meu strankama koji su dale takvu izjavu

143

 88. MIRNO RJEAVANJE SPOROVA U KRILU UN-a C18 apsolutna zabrana rata kao je eli provesti Povelja, zahtijeva da postoji mogunost da se svaki meudravni spor
rijei na miran nain, i da se u sluaju potrebe odravanje mira osigura prinudnim putem sredstvima prinude

zato je Povelja nametnula dravama lanicama opsene obveze, a ujedno je i predvidjela da Organizacija raspolae
obveze drava radi ouvanja mira i sigurnosti se daju svesti na ova etiri naela: 1. drave lanice moraju izglaivati svoje meunarodne sporove mirnim sredstvima, tako da ne budu ugroeni meunarodni mir, sigurnost, a ni pravda 2. drave lanice moraju se uzdrati od prijetnje ili upotrebe sile koja bi bila uperena protiv teritorijalne cjelovitosti ili politike nezavisnosti bilo koje drave ili koja bi na bilo koji nain bila nespojiva sa ciljevima UN 3. drave lanice pruati e UN punu pomo u svakoj akciji koja bi bila poduzeta prema odredbama Povelje, a ne smiju pomagati bilo kojoj dravi protiv koje bi UN poduzeli preventivnu ili prisilnu akciju 4. drave lanice obvezuju se primiti i izvravati odluke Vijea sigurnosti UN usvojene u skladu s odredbama Povelje djelatnost UN u mirnom rjeavanju sporova i obveze drava lanica se rasporeuju u dva stupnja djelovanja: 1. prema Glavi 6 nastupaju UN kao posrednik u mirnom rjeavanju sporova, a Povelja samo nalae dravama da svoj spor rijee mirnim putem na neki nain 2. prema Glavi 7, u sluaju prijetnja miru, naruavanja mira i ina agresije nastupaju UN kao organizacija za odravanje mira prinudnim sredstvima

primjena odr. glave ovisi o tome postoji li u konkr sluaju velika (Glava 7.) opasnost za mir, ili je ona udaljenija ipak, praksa UN dovela je i do novih oblika djelovanja koji nisu izrijekom predvieni

takoer, ponekad i OS djeluje te, posebno u doba hladnog rada, preuzima zadau VS koji je jedini nadlean za to (jedino s razlikom moi obvezatnog odluivanja) to treba tumaiti tako da se Povelju smatra ivim tekstom koji doivljava promjene u tumaenju i primjeni, ali vrijedi i dalje

+
+

organi UN koji se bave ovom djelatnou su onda Vijee sigurnosti, Opa skuptina i glavni tajnik UN (u praksi, makar inae nenadleni) u praksi primjena Povelje esto pokazuje nedostatke i nedosljednosti jer dosta sporova ovisi o odnosima u meunar. zajednici i esto se dogaa da je neki spor koji doe pred VS ve rijeen izvan organa UN

89. MIRNO RJEAVANJE SPORA BEZ INTERVENCIJE UN-a Povelja odreuje da stranke svakog spora ije bi nastavljanje moglo dovesti u opasnost odravanje meunarodnog

mira i sigurnosti, moraju prije svega traiti rjeenje pomou pregovora, ankete, posredovanja, mirenja, arbitrae, sudskog rjeavanja, obraanja regionalnim ustanovama ili sporazumima ili pomou drugih mirnih sredstava prema vlastitom izboru (l.33.) time je izreena obveza svakog lana UN-a da sam potrai i osiugura rjeenje svakog spora, kako se ne bi ugrozili meunarodni mir i sigurnost

izbor sredstava ostavljen je na izbor strankama sporazum mnogo puta je ta obveza unaprijed odreena postojeim ugovorima sama Povelja stvorila je novi organ za tu svrhu, a to je Meunarodni sud u Haagu, ali drave lanice nisu se
Poveljom obvezale da se njime slue, ve podvrgavanje Sudu ovisi o posebnom sporazumu stranaka!!!

u okviru UN-a pristupilo se prouavanju postojeih sredstava za mirno rjeavanje sporova kako bi se pronali naini

njihove to uspjenije upotrebe, a bilo je i prijedloga da se stvori stalni organ za mirenje u UN; tako su osnovani Komisija za istragu i mirenje, Komisija promatraa mira, a uveden je i popis strunjaka Un za utvrivanje injenica

144

 posebno mjesto zauzima Deklaracija 7 naela drave moraju nastaviti nastojanja za mirno rjeenje spora ak i u
sluaju neuspjeha sredstva kojima su se prvotno posluile nalae l. 33.

apsolutna zabrana rata Poveljom drave ne smiju zaratiti ak ni ako ne bi uspjele rijeiti spor na nain kako to 90. IZNOENJE SPORA UJEDINJENIM NARODIMA stranke, nakon to su iscrpile sve mogunosti za mirno rjeavanje spora (iz l. 33.), imaju pravo iznijeti svoj spor pred
Vijee sigurnosti UN i ono, prema ozbiljnosti spora, odluuje o tome hoe li se baviti odreenim predmetom dakle, ovdje dolazi do iznoenja spora na inicijativu stranaka.

to je propisano l. 37.: ako stranke ne uspiju rijeiti spor po l.33., iznose ga VS, a ono ako smatra da spor indeed

prijeti meunar. m&s odluuje hoe li poduzeti akciju iz l. 36. ili preporuiti uvjete rjeenja koje smatra prikladnim sigurnosti ono odluuje da li e poduzeti akciju ili e preporuiti uvjete rjeenja koje smatra prikladnim svaka stranka to moe uiniti sama a da ne trai pristanak druge. spor mora biti ozbiljne prirode tj. mora biti takav da bi njegovo nastavljanje moglo dovesti u opasnost odravanje meunarodnog mira i sigurnosti konani sud o tome donosi Vijee sigurnosti, pa moe i odbiti rjeavati o sporu ako ga ne smatra dovoljno ozbiljnim (nekad drave iznose spor radi propagande)

ako Vijee sigurnosti UN ocijeni da nastavljanje spora moe dovesti u opasnost odravanje meunarodnog mira i

da bi se spor mogao rjeavati pred VS, propisan je i uvjet da stranke nisu uspjele rijeiti spor po l. 33. meutim, Vijee moe raspraviti i dati preporuku za rjeavanje i onih sporova koji nisu opasni za mir i sigurnost - l.
38.

u praksi velik dio sporova se iznosi pred Opu skuptinu i ona o njima raspravlja i donosi preporuke, ali jedino tijelo ovlateno da donosi obvezatne odluke je Vijee sigurnosti NAZONE bez prava glasa (to vrijedi samo za sporove, ne i situacije)

prva je posljedica iznoenja spora pred VS da e ono prigodom raspravljanja pozvati sve stranke spora da budu
drave koje nisu lanice UN-a mogu iznositi spor pred UN, ali jedino ako su one stranke spora, i ako prihvate obveze o mirnom rjeavanju sporova koje Povelja namee dravama lanicama tada pozvana drava sudjeluje u raspravama Vijea sigurnosti ali nema pravo glasa (ali izjednaena je tu s d jer ni one u sporu nemaju pravo glasa) o situacije sporove u kojima nisu stranke

nelancice ne mogu skretati pozornost VS na: o ali omogueno je da se organi UN pozabave

dovesti do meunar. trvenja ili izazvati spor se same stranke nisu obratile svakim pitanjem koje bi moglo naruiti mir pa makar zainteresirane stranke ne smatrale potrebnim/namjerno propustile svoju dunost da ga iznesu pred VS

temelj te ovlasti nalazi se u odredbi Povelje koja kae da Vijee moe ispitivati svaki spor ili situaciju koji bi mogli Vijee sigurnosti moe i samo intervenirati u situaciji u kojoj postoji opasnost za meunarodni mir i sigurnost ako joj ali i Opa skuptina i druge drave koje nisu stranke sukoba mogu pokrenuti inicijativu - mogu upozoriti Vijee
sigurnosti na svaki spor ili situaciju koja bi mogla dovesti do ugroavanja me. mira i sigurnosti o o o OS svaka d glavni tajnik

dakle, na spor moe upozoriti i:

a VS tada djeluje kao da su sranke iznijele spor kada je predmet iznesen pred organe UN, Vijee sigurnosti na bilo koji prikladan nain dovodi do rjeenja postupak nije poblie propisan pa VS ima tu slobodu

- bira nain i sredstva rjeavanja, svestrano prouava predmet, provodi sasluanje stranaka i izvoenje dokaza (ako smatra potrebnim dokaze)

145

 pri tome pazi da upotrebljava ona sredstva o kojima su se stranke sporazumjele kao o poeljnim Povelja upuuje VS da se koristi Meunar. sudom (iznoenje spora njemu, traenje savjetodavnog miljenja) ali
samo ako se stranke dobrovoljno podvrgnu njegovoj sudbenosti

ako pokuani naini ne uspiju, tada Vijee ima pravo upotrijebiti bilo koje sredstvo ili nain rjeavanja spora i tu
ima najveu slobodu izbora - moe ih kombinirati, redom predlagati razliite naine, vraati se na ve odbaene...

moe i predloiti strankama da spor rasprave pred VS&prihvate odluku koju bi ono donijelo moe predloiti i stvaranje posebnih odbora, istranih povjerenstava... moe preporuiti i privremene mjere za osiguranje nekog hitnog prava (iako su predviene Glavom VII., smatra se
da mogu i po Glavi VI.) samo neobvezatna preporuka!!! ako sva nastojanja ne polue uspjeh, Vijee sigurnosti pristupa zakljunoj fazi svoga djelovanja, a to e biti u dva sluaja: a) ako postoje okolnosti zbog koji nastavljanje spora moe dovesti do opasnosti odranja meunarodnog mira i sigurnosti b) ako sve stranke spora zahtijevaju da Vijee dade preporuku radi mirnog rjeavanja spora

zakljuna faza Vijea sigurnosti se sastoji u davanju preporuke za rjeavanje spora, ono je u tome posve slobodno i
moe preporuiti svako rjeenje koje smatra prakladnim da se spor konano i potpuno rijei

Vijee nije vezano obvezom davanja rjeenja koje je u skladu s pozitivnim meunarodnim pravom ali bi uvijek
trebalo paziti da predloena rjeenja imaju openitiju vrijednost kako bi se mogla primijeniti i na druge sline sluajeve.

*ovo sve to VS radi je samo pokuaj mirenja i sporazumijevanja, a onda neobvezatna preporuka dakle, prvo su se

drave pokuale pomiriti sredstvima iz l. 33., onda to nije uspjelo pa su otile VS koji je inio sve davao savjete, osnivao odbrore, i onda donese neto kao presudu ali to je samo preporuka nije obvezatna i donosi je samo ako bi mogla postojati opasnost za M&S ili su ga sve stranke to traile

Stranke mogu prijedloge u cijelosti odbiti ili im one mogu posluiti kao temelj za izravni sporazum. VS moe svoje preporuke ponavljati, moe se vratiti na pokuaj posredovanja odredbe Povelje ne osiguravaju mirno rjeenje sporova jer Vijee sigurnosti moe davati samo preporuke ali ne
moe izvriti prinudu ukoliko ne postoji opasnost za mir to je posljedica luenja postupka po Glavi 6. od postupka po Glavi 7.!!!

91. KOLEKTIVNE MJERE 7

akciju UN

C-

prethodno opisani postupak odnosi se na Glavu 6., gdje postoji opsanost za mir, ali e onakva koja nala djelotvornu Glava 7. Povelje propisuje u koji sluajevima naruavanja meunarodnog mira i sigurnosti e biti potrebno da
UN poduzme djelotvornu akciju , to e biti u sluaju: 1. prijetnje miru 2. naruavanja mira 3. ina agresije tada poduzimaju potrebne kolektivne mjere koje se odreuju prema potrebi tu potrebu ocjenjuje Vijee sigurnosti, a u nekim sluajevima i Opa skuptina, iako postoje dvojaka miljenja o njenoj nadlenosti za odreivanje kolektivnih mjera SVE d dune se pruiti svaku pomo koju UN od njih zatrai

inicijativa za poduzimanje akcije UN-a moe potei od

svake lanice UN-a, jedne od stranaka upletenih u sukobu od Glavnog tajnika UN-a, od Ope skuptine, pa i od nelanice UN-a ako je stranka u sukobu

Povelja odreuje kolektivne mjere ako

mirna sredstva rjeavanja sporova ne bi dovela do rjeenja ili

146

a doe do prijetnje miru, naruavanja mira ili ina agresije ako nema injenica koje bi se mogle opisati kao jedan od tih pojmova, ne moe doi do kolektivnih mjera kolektivnim mjerama rukovodi Vijee sigurnosti uz pomo Odbora vojnog taba, a svi lanovi UN-a su duni pruiti svaku pomo u toj akciji, a ne smiju pomagati dravu protiv koje bi se te mjere provodile ovdje se, za razliku od gore, gdje bi nastavak spora/situacije mogao ugroziti mir, trai da je mir ve ugroen/naruen ili ak provedena agresija; ali ako ti uvjeti postoje, VS moe pristupiti i najotrijim mjerama im je spor pred njega iznesen

o o

ako se zbog bilo kojih razloga ta sredstva ne bi uope primijenila

katkad je dovoljno da Vijee sigurnosti pozove agresora ili stranke koje su izazvale prijetnje miru da obustave

odnosne ine, a k tome moe dodati savjet o tome to trebaju uiniti u tu svrhu stranke su dune provesti te mjere a neudovoljenje pozivu izaziva potrebu odluivanja o poduzimanju kolektivnih mjera ako takvi koraci ne donesu uspjeh, ili je potrebno da se odmah pristupi provoenju Glave 7, VS odabire mjere koje smatra najprikladnijima

KOLEKTIVNE MJERE mogu biti:

1. a) preventivne - ako postoji samo prijetnja miru, pa imaju svrhu da uklone tu prijetnju b) represivne - ako je mir ve naruen 2. a) bez upotrebe oruane sile djelomino ili potpuno prekidanje ekonomskih odnosa prekidanje prometnih veza prekid diplomatskih odnosa b) upotreba oruane sile sa svrhom zastraivanja ili prijetnje (demonstrativne mjere) c) upotreba oruane sile ali bez borbe blokada d) upotreba oruane sile - provoenje vojnih operacija

mogue ih je i kombinirati Vijee sigurnosti upuje lanicama poziv na provoenje mjera koji nije samo preporuka ve je njihovo izvrenje
obvezatno!!!, a obveza na pomo se moe sastojati u svemu to bi moglo biti potrebno (ratni materijal, usluge, zrane i pomorske baze, hrana....)

*dakle, ODLUKE VS PO GLAVI 7 SU O B V E Z A T N E ZA D Povelja nije prihvatila koncept meunarodne vojske, ve se oruane snage sastoje od kontigenata koje pridonose
pojedine lanice UN-a ti se kontigenti trebaju ustanoviti sporazumima izmeu UN i svake pojedine drave lanice - tim se sporazumima odreuju i druga sredstva na ije se davanje drava obvezuje u sluaju potrebe obvezale

o sklapanju VS treba provesti pregovore sa svakom pojedinom dravom, a one su dune dati samo ono na to su se veliki problem je to se ti predvieni sporazumi jo nisu skopili pa tako Vijee sigurnosti Vijee
ne moe odrediti pojedinim dravama da stave na raspolaganje za kolektivnu akciju odreene snage, ve je upueno na dobrovoljnu pomo drava to se dogodilo u 2 sluaja (neki ih smatraju primjerima kolektivne akcije UN) 1950. u korejskom sukobu (VS je preporuilo d da pomognu J. Koreji) i 1991. u irako-kuvajtskom (VS je ovlastilo d da upotrijebe sva nuna sredstva za suzbijanje irake agresije na Kuvajt) budui da nikad nisu sklopljeni ti sporazumi, i Odbor vojnog taba nikad nije profunkcionirao kako treba, NAVEDENE AKCIJE NE MOGU SE SMATRATI KOLEKTIVNIM AKCIJAMA U SMISLU GLAVE 7 to je bila KOLEKTIVNA SAMOOBRANA na koju su UN ovlastili/preporuili dravama ni u svim kasnijim oruanim akcijama nije se radilo o kolektivnoj akciji u smislu Glave 7 a neki put se nije ni trailo odobrenje VS, nego su se oruane akcije provele mimo UN (ameriki napad na Irak unato tome to je glavni tajnik ustvrdio da ta akcija bez odobrenja VS ne bi bila u skladu s Poveljom)

sigurnosti moe predloiti Opoj skuptini da suspendira lanska prava dravi protiv koje su poduzete mjere, a suspenziju moe opozvati samo Vijee sigurnosti!!!

147

 prije nego pristupi prinudnim mjerama, Vijee ima pravo donijeti privremene mjere one imaju zadau da sprijee

pogoravanje poloaja i stvaranje stanja koje bi otealo provoenje osiguranja mira, te da sprijee nanoenje nepopravljive tete nekoj od stranaka - to dakle nisu neke privremene sankcije obino se te mjere sastoje u tome da se stranke pozovu da ne poduzimaju nita to bi moglo situaciju pogorati i stvoriti nepopravljiv gotov in ih samo POZIVA, a ne moe im narediti, ali ako stranke ne provedu privremene mjere, Vijee sigurnosti dolino vodi rauna o njihovom neprovoenju i to uzima u obzir u svojem daljnjem postupku, osobito kad pristupa mjerama prisile

VS

poduzimanje mjera iz Glave 7 ne spreava UN da nastavi rjeavati spor u smislu Glave 6 92. MIROVNE OPERACIJE 7 sustav osiguranja mira kako je opisan u odredbama Povelje, C-

nije primjenjivan u praksi UN-a na nain kako je bio zamiljen - oruana akcija koja bi bila potpuno u skladu s pravilima Glave 7 nikada nije provedena u praksi su se razvili novi mehanizmi djelovanja koji su zamijenili sustav kolektivne sigurnosti zamiljen Poveljom - to je djelovanje provedeno na razliite naine s orujem ili bez njega u samim poecima UN-a pokazala se poterba da oni poalju na neku osjetljivu toku oruane snage ali ne radi provoenja prisile nego radi obavljanja sigurnosne i redarstvene slube ili osiguranja mira u nekom podruju gdje je mir bio ugroen tih snaga oitovao se i u nazivu koji se za njih upotrebljavao: interpozocijske snage sastavljali su ih kontigenti drava lanica koje su se dobrovoljno ponudile da to uine katkad se pokazalo korisnim da pri tome ne sudjeluju odredi velikih sila za dosad upotrebljene razliite naine djelovanja UN-a uveden je naziv mirovne operacije (peace-keeping operations) a za osoblje popularan naziv plavi ljemovi

zadatak

te operacije nisu navedene u Povelji niti postoji njihova tona definicija ipak kao mirovne operacije mogu se oznaiti takve akcije UN-a koje ukljuuju upotrebu multinacinalnih oruanih

snaga pod kontrolom UN, ali ne kao prisilnu mjeru uperenu protiv nekog prekritelja mira, nego radi odranja mira sprjeavanjem izbijanja oruanog sukoba ili uspostavljajem mira, a da se oruane snage ne upotrebljavaju ni protiv jedne stranke u sukobu te se operacije izvode na temelju pristanka ili zahtjeva svih stranaka sukoba i bez upotrebe oruja, osim u samoobrani

pojam mirovnih operacija se odnosi na : 1.) mirovne snage (peace-keeping forces) koje se sastoje uglavnom od lako naoruanog vojnog osoblja s potrebnom logistikom potporom 2.) mirovne misije (peace-keeping missions) - koje mogu biti nadzornog, odnosno promatrakog karaktera (supervisory/observer missions)

mirovne operacije po svom sastavu ukljuuju vojno osoblje, civilne policijske snage i drugo nevojno osoblje prve mirovne operacije bile su promatrake misije u Grkoj i Palestini mirovne misije pvi put su upotrijebljene na podruju Sueskog kanala
slinosti izmeu sustava kolektivne sigurnosti i mirovnih operacija: u oba sluaja je rije o zajednikoj kolektivnoj akciji UN-a akcija se poduzima na temelju odluke UN-a, tj Vijea sigurnosti, na nain propisan za donoenje meritornih odluka u oba sluaja se radi o upuivanju osoblja na teren - razlike izmeu sustava kolektivne sigurnosti i mirovnih operacija:

kod mirovnih operacija nije rije o prisilnoj akciji protiv prekritelja mira mirovne operacije se provode uz pristanak sukobljenih strana

MIROVNE OPERACIJE MOGU SE POSLATI U NEKU ZEMLJU SAMO UZ NJEZIN PRISTANAK

148

inilo se da se mirovne operacije koje naelno ne ukljuuju uporabu sile polako vraaju izvornom konceptu kolektivnih akcija kad je VS ovlastilo UNPROFOR da djelujui u BiH smiju uporabiti silu djelujui u samoobrani ali to se nije dogodilo nego je dolo i do njihovog srozavanja jer nisu upotrijebile sva raspoloiva sredstva da sprijee pokolj u Srebrenici

93. SMANJENJE ORUJA I NAORUANJA 19

za odranje mira.

C-

ve su u starija vremena poznata nastojanja da se naoruavanje drava ogranii s ciljem da se na taj nain stvore uvjeti
ogranienje naoruanja je bio jedan od razloga zbog kojeg su sazvane Hake mirovne konferencije 1899. i 1907.g. no to je nastojanje doivjelo potpun neuspjeh I svjetskog rata stavljeno je ogranienje naoruanja meu zadatke Lige naroda (Pakt Lige predviao je kontrolu proizvodnje i trgovine naoruanjem i kontrolu podataka o oruju) ali je u tome doivjela potpun neuspjeh - a za ispunjenje te zadae potrebna je UN-u sila koju e joj drave lanice staviti na raspolaganje a njezinom upotrebom e raspolagati Vijee sigurnosti na pitanja smanjenja naoruanja

nakon

UN je zamiljen kao aktivnija organizacija za bezuvjetno odranje mira i sigurnosti

meutim tokom godina se zastalo na pripremi oruanih sila kojim bi raspolagali UN, a teite je prebaeno iskljuivo tijekom godina dolo je samo do djelominih rjeenja zakljuivanjem nekoliko ugovora kojim se rjeavaju samo
1.
neka pitanja razoruanja: Ugovor o zabrani pokusa nukleranim orujem u atmosferi, svemiru i pod vodom 1963. sklopljen je izvan UN djelomina zabrana nuklearnih pokusa plod je sporazuma SAD, SSSR-a i Velike Britanije ali je otvoren za potpisivanje svima.

ugovor traje neogranieno (ali mogue povlaenje) zabranjuju se nuklearne eksplozije u zraku i preko granice zranog prostora, ukljuujui svemirski prostor, pod vodom, ukljuivi teritorijalno more i otvoreno more, kao i u svakoj drugoj sredini ako se radioaktivne estice mogu proiriti izvan podruja odnosne drave (ovime obuhvaeni i podzemni pokusi) stranke se obvezuju da ne uzrokuju, potiu ili sudjeluju u izvoenju neke nukl. eksplozije ugovor samo zabranjuje pokuse nuklearnim orujem ali ne odreuje unitenje postojeeg oruja ili obustavu proizvodnje niti izrijekom zabranjuje njegovu upotrebu (ali u uvodu se nalae da se postigne to skoriji sporazum o tome) vodee sile nisu njime odustale od svih vrsta pokusa i pridrale su pravo otkazivanja obveze iz toga proizlazi njihov stav da su pokusi doputeni po opem mp Ugovor o Antartiku 1959. - zabranjuje nuklearne ekspolozije u tom podruju kao i odlaganje radioaktivnog otpada Ugovor o sveobuhvatnoj zabrani nukl. pokusa osniva sa sobom i Organizaciju o sveobuhvatnoj zabrani nukl. pokusa koja ima ovlasti meunarodne kontrole jo nije na snazi usprkos velikom broju potpisa i ratifikacija

+ + & &

JO NE POSTOJI OPE PRAVILO MP O ZABRANI NUKL. POKUSA PER SE (samo oni koji uzrokuju neprihvatljivo unoenje radioaktivnih tvari u okoli); dakle ako bi to builo u kontroliranim uvjetima moe

OPE MP NE ZABRANJUJE POTPUNO UNOENJE RADIOAKTIVNIH TVARI U OKOLI odlaganje u minimalnim koncentracijama, preporuenim od Meunar. agencije za atomsku energiju, doputeno je 2. bezatomska zona u srednjoj Europi (&raznim drugim dijelovima svijeta) - ovo je predloio 1957.g. poljski ministar vanj. poslova za podruje Srednje Europe,

kasnije su sklopljeni ugovori za Juni Pacifik, Jugoistonu Aziju i Afriku Ugovor o zabrani nukleranog oruja u Latinskoj Americi 1967.g. Tlatelolco ugovor o stvorio je PRVU BEZATOMSKU ZONU U SVIJETU zabranjujui uporabu nukl. energije&postavljanje nukl. ureaja za druge svrhe osim miroljubivih o drave se obvezuju zabraniti na svom podruju pokuse, uporabu, proizvodnju i nabavu nukl. oruja

stvara se posebna regionalna organizacija za njegovo provoenje: OPANAL Organizacija za zabranu nukl. oruja u Lat. Americi

149

neke druge drave (SAD, VB, Francuska, Nizozemska) imaju odgovornost u zabranjenom pojasu obvezale su se Protokolom 1 o Protokol 2 slui za obvezivanje svih nukl. drava sa svoje strane nee uiniti nita to bi pridonijelo da ugovornice prekre svoje obveze 3. Ugovor o neirenju nuklearnog oruja 1968. UN

o o

stranke su sve drave L.A.

ugovorom se obvezuju drave koje proizvode i posjeduju nuklearno oruje da ga nikome nee davati ne smiju pomagati, poticati ili navoditi druge drave da proizvode ili nabavljanju nuklearno oruje nenukl. drave obvezuju se da ne primaju te naprave, ne proizvode ih, i ne trae u tome niiju pomo nenukl. e pristati na sklapanje sporazuma s IAEA kojima e urediti sve mjere za osiguranje provoenja ugovora istaknuto je da ostaje netaknuto pravo nenuklearnih drava da razvijaju, proizvode i upotrebljavaju nuklearnu energiju za miroljubive svrhe iroko je prihvaen, ali njime jo nisu vezani Indija, Izrael i Pakistan

4. Ugovor o naelima koje ureuju aktivnosti drava na istraivanju i iskoritavanju svemira , 1967.
u krilu UN sklopljen zbog bojazni od sukoba i suparnitva zbog mogunosti prelijetanja

i Ugovor o Antarktiku zabranjuje uporabu tog prostora za vojne svrhe 5. Ugovor o zabrani postavljanja nuklearnog oruja i drugog oruja za masovno unitavanje na dno mora i u njegovo podzemlje , 1971. god prostor zabrane protee se na morsko dno&podzemlje izvan&unutar nac. jurisdikcije do granice od 12 mm od polazne crte za mjerenje irine ter. mora

u zabranom neobuhvaenom prostoru (pojas koji see 12 mm od polaznih crta) zabrana vrijedi za sve drave osim obalne, koja tu ima i pravo nadzorsvaka strana ima pravo nadzora nad ostalima ako sumnja da kre odredbe ugovora, ako time ne zadire u priznata prava drava 6. Konvencija o zabrani usavravanja, proizvodnje i stvaranja zalihe bakteriolokog i toksinog oruja, te o njihovom unitavanju, 1972.

ta zabrana istaknuta je jo u enevskom protokolu ne smiju razvijati, proizvoditi, uskladitivati ili drati mikrobioloka i druga bioloka sredstva ili otrove bilo kojeg izvora, osim u miroljubive svrhe Konvencija o zabrani razvijanja, proizvodnje, stvaranja zaliha i koritenja kemijskog oruja i o njegovom unitenju, 1993.

Konvencija o zabrani ili ogranienju upotrebe odreenog konvencionalnog oruja s pretjeranim traumatskim uinkom ili djelovanjem bez oobzira na cilj, 1980. + 5 protokola + Konvencija o zabrani uporabe, prijenosa, proizvodnje i stvaranja zaliha protupjeakih mina i njihovom unitenju, 1997. 7. Dvostrani sporazumi SSSR&SAD

svi su ovi rezultati bili mogui prvenstveno zato jer je dolo do poputanja napetosti izmeu dvije vodee svjetske
velesile (SAD i SSSR) te je prestao hladni rat i blokovska podjela svijeta

napredak

u opim razgovorima koji se vodio na 2 kolosijeka ogranienje oruanja u Europi, te o europskoj sigurnosti&suradnji koji su nakon dugotrajnog rada doveli do potpisivanja Helsinkog akta 1975.

SAD i SSSR nisu sklapali sporazume kako bi smanjivali svoje naoruanje ve kako bi dolo do ravnotee snaga o SALT 1,(Strategic Arms Limitation Talks) 1972. obvezuju se da nee imati vie od dva antiraketna o o
sustava obrane (ogranienja su kvantitativna, a unutar njih su mogua usavravanja oruja koja poveavaju razornost) START dva ugovora, (Strategic Arms Reduction Talks) 1987. smanjenje stratekog nuklearnog naoruanja; pregovore su nastavile sljednice SSSR koje su naslijedile arsenal (rusija, Ukrajina, Bjelorusija, Kazahstan) SORT, (Strategic Offensive Reducti0on Treaty) 2003.

vaan preduvjet svjetskog mira i stabilnosti je stalnost i uravnoteenost gospodarskih i socijalnih odnosa diljem svijeta - u tu je svrhu osnovan niz organizacija kojima je cilj podizanje i razvoj nerazvijenih i zemalja u razvoju. DRUGE MJERE ZA OSIGURANJE MIRA

150

agresija je definirana ve prije WW2 postoji definicija u Londonskim konvencijama iz 1933. i u okviru UN dosta se rano naelo to pitanje teko pronai definiciju definiciju agresije prihvatila je OS 1974. rezolucijom 3314

& & & &

svaki in agresije treba prosuivati u svjetlu svih okolnosti posbnog sluaja l. 1. opa definicija: Agresija je uporaba oruane sile neke drave protiv suverenosti, ter. cjelovitosti, ili pol. nezavisnosti neke druge drave, ili uporaba oruane sile koja je na bilo koji drugi nain nespojiva s Poveljom prva upotreba oruane sile daje prima facie (dakle, oborivi) dokaz o inu agresije, a VS moe zakljuiti da u svjetlu injenica takva ocjena nije opravdana (npr. uporabom oruja se spreava neposredno prijetea agresija zbog samoobrane preventivni udar) l. 2.&3. primjerino nabrajanje (ne iscrpljuje):

& &

invazija/napad oruanim snagama neke drave na podruje druge, ili svaka vojna okupacija koja proizlazi iz takvog napada, ili pripojenje (dijela) podruja (dakle, napad, okupacija, pripojenje) bombardiranje (ili uporaba bilo kojeg drugog oruja) na dravu blokada luka ili obala od oruanih snaga druge drave napad na kopnene/pomorske/zrane vojne snage ili trgovaku mornaricu uporaba oruanih snaga stacioniranih na podruju druge drave (uz njen pristanak) protivno uvjetima predvienim sporazumom, ili zadravanje nakon prestanka sporazuma postupak drave koja je stavila dio svog podruja na raspolaganje drugoj i doputa da bude upotrijebljeno u svrhu agresije upuivanje od neke drave ili u njeno ime oruanih odreda, plaenika koji poduzimaju protiv te drave ine izjednaene s gore navedenima

agresija se ne moe opravdati nikakvim pozivanjem na pol., vojne, gospodarske ili druge razloge, ili da je zloin protiv meunar. mira i povlai meunar. odgovornost ne priznaje se stjecanje podruja ili neka druga prednost od agresije!

nacrt Kodeksa zloina protiv mira i sigurnosti ovjeanstva (Komisija za mp, 1996.) predvia i zloin agresije za koji odgovaraju pojedinci pojedinac koji kao voa ili organizator aktivno sudjeluje ili nareuje planiranje/pripremu/provoenje agresije odgovara za taj zloin moe se pripisati i dravi, ako je radio u ime drave po tom dokumentu, kaznena odg pojedinca ne utjee na pitanje odg drave po mp

Statut Meunar. kazn. suda (1998.) isto predvia meunar. odg pojedinaca za agresiju propisima e se ustanoviti njegova nadlenost, a oni moraju biti sukladni odredbama Povelje osnovana je i posebna radna skupina jer se smatralo da je potrebno donijeti novu definiciju agresije budui da tu odg i pojedinci

UN su stvorili jo neka sredstva ouvanja mira: Rezloucija OS o dunostima drava u sluaju izbijanja neprijateljstva, 1950. svaka drava upletena u neki oruani sukob duna se za max. 24 h oitovati o svojoj pripravnosti da obustavi sve vojne operacije&povue svoje snage ako protivnik uini isto; to se priopava Glavnom tajniku UN (on onda to proslijedi VS i ostalim d) + treba traiti od nadlenog organa da poalje Komisiju promatraa mira na mjesto dogaaja neka sredstva idu za tim da se ugue budui sukobi zabrana propagande rata (&protiv mira), postizanje ispravnog obavjetavanja svj. javnosti slobodnim informacijama, kodeksom asti na novinare, meunar. pravom na ispravak Povjerenstvo za izgradnju mira, 2005. osnovano identinim rezolucijama OS&VS to je meuvladino savjetodavno tijelo koje treba pomoi dravama u izgradnji mira nakon sukoba predlae strategiju za to, daje preporuke&savjete za poboljanje koordinacije aktivnosti izgradnje mira, potie osnivanje&obnovu institucija

151

MEUNARODNO PROTUPRAVNI INI I. Pojam & znaenje

PROTUPRAVNO KRENJE MEUNAR. OBVEZE povlai za sobom meunar. odg. povreditelja nastaje novi pr. odnos izmeu povrijeenog i povreditelja (moe ih biti i vie na jednoj i drugoj strani) u razvoju ovih pravila vanu su ulogu imale odluke arbitranih sudova kojima su drave iznosile sporove unutar UN materija odg drave uvrtena je u rad Komisije za mp zavrni nacrt lanaka o odg drava za meunar. pp ine

II. Elementi meunarodno pp ina A. Povreda meunar. obveze

bit mpp je u neslaganju ponaanja mp subjekta s ponaanjem koje od njega zahtijeva odr. mp pravilo to moe biti in/propust/njihova kombinacija nije vaan izvor meunar. obveze moe biti ugovorna odredba, pravilo obiajnog prava, presuda u mp nema kao u gp podjele na ugovornu/izvaugovornu odg postoji jedinstven, opi sustav odgovornosti! kod mp koja nalau odr. ponaanje esto se trai potivanje odr. meunar. standarda ponaanja (due dilligence) s njom se usporeuje djelovanje subjekta u konkr. sluaju i odstupanje od njega znai povredu meunar. obveze meunar. obveza moe biti povrijeena o izravno prema dravi

neizravno prema njenim dravljanima (fiz./pr. osobama) tu drava moe nastupiti kao zatitnica njihovih interesa, ali tek nakon to iscrpe sva redovita sredstva unutarnjeg prava

B. Pripisivanje povrede subjektu mp

ope je pravilo da se dravi mogu pripisati samo inovi ili propusti njenih organa (agenata) dr. organ je bilo koje tijelo ili osoba koji u skladu s unutarnjim pravom te drave i na njenom podruju obavlja javne fje (zakonodavni, sud., upravni; pojedinani, kolektivni; centralni, lokalni) agenti su oni koji djeluju prema uputama, na poticaj, ili pod nadzorom dr. organa to pravilo se primjenjuje i na meunar. organizacije federalna drava u naelu odg i za djela centralnih organa i federalnih jedinica ipak, mogue su iznimke na osnovi naela lex specialis ako fed. jed. prema Ustavu moe sklapati ugovore za svoj raun adruga strana se sloi s tim da se samo fed. jed. smatra odgovornom odg federalna drave moe biti ograniena i federalnom klauzulom (to je isto iznimka primjenjiva samo na stranke meunar. ugovora) drava odg i za ultra vires djelovanje svojih organa (izvan ovlasti/suprotno uputama), sve dok oni djeluju u slubenom svojstvu (kad im se ne bi pripisivalo, uvijek bi mogle tzvrditi da je organ postupao protivno uputama ili izvan ovlasti); isto vrijedi i za MO za djela privatnopravnih osoba se u naelu ne odgovara, ali mogue je ako su tetna djela pojedinaca bila mogua zato to dr. organi o nisu postupali s dunom panjom u spreavanju tetnih djela o nisu poduzeli odgovarajue mjere da se poinitelji pronau i kazne te da se naknadi teta u takvim sluajevima drava nee biti odg za povredu meunar. obveze s kojom je djelo pojedinca u sukobu, nego za povredu obveze njenih organa da poduzmu potrebne mjere za spreavanje tetnih posljedica poseban sluaj: kad privatnopravne osobe djeluju prema smjernicama drave ravnanjem&kontrolom takvo se djelovanje pripisuje dravi & ona za njega odgovara! ili pod njenim

III. Okolnosti koje iskljuuju protupravnost

u Nacrtu lanaka o odg drava za meunar. protupr. ine uz jedno pravilo: ak i ako postoji postoji neka od okolnosti koja iskljuuje pp, djelovanje subjekta NE SMIJE BITI SUPROTNO KOGENTNIM NORMAMA MP

152

TE OKOLNOSTI SU:

unutar granica pristanka

PRISTANAK POVRIJEENOG ako je valjan i ako je djelovanje ostalo

SAMOOBRANA iznimka od ope zabrane uporabe sile PROTUMJERE ako su poduzete prema povreditelju kao odgovor na njegov pp in, sa svrhom da ga se potakne na ispunjenje obveza koje proizlaze iz takvog ina VIA SILA ako je neodoljiva i ako se radi o nepredvidivom dogaaju izvan kontrole subjekta, ijem nastanku on nije pridonio pa mu zbog toga nije mogue postupiti u skladu s mp obvezom NEVOLJA opasnost po ivot subjekta/osoba za koje on odgovara; ako nije bilo drugog naina da se spase ivoti, pp je iskljuena za razliku od vie sile gdje nije bilo izbora, ovdje ga ima, ali je suen za razliku od stanja nude (v. dalje) gdje se moe raditi o bilo kojem interesu, ovdje se radi o ouvanju lj. ivota STANJE NUDE iznimne situacije kad nekom temeljnom interesu prijeti ozbiljna&neposredna opasnost ijem djelovanju subjekt nije pridonio; ako je bilo drukijih naina za rjeavanje, koji su bili doputeni, ali moda skuplji ili nepraktiniji, to nije stanje nude; takoer, ne smije se ozbiljno nakoditi intersima subjekta protiv kojeg se vrijea meunar. obveza; ako je udovoljeno tim interesima (MS u sluaju projekta brane Gabikovo-Nagyamaros), iskljuena je pp

pozivanje na stanje nude nije doputeno u ratnom pravu IV. Posljedice protupravnih ina

nastaje DUNOST POVREDITELJA DA UKLONI POSLJEDICE tome slui REPARACIJA popravljanje tete (odn. povrede, ako teta nije nastupila) fja reparacije je uspostavljanje situacije kakva bi postojala da nije bilo pp ina oblici reparacije (mogue ih je kombinirati):

POVRAT U PRIJANJE STANJE restitutio in integrum; uspostavljanje situacije rpije pp ina; moe biti u obliku: pravne restitucije (izmjena pp zakonske odredbe) Ima prednost pred ostalim oblicima (iako esto nemogu ili nedovoljan).

materijalne restitucije (npr. putanje taoca)

NAKNADA TETE - moe se dati samostalno (ako je restitucija nemogua) ili akcesorno (ako je restitucija nedovoljna); pokriva svaku tetu koja se moe izrazitiu novcu; obuhvaa damnum emergens (stvarnu tetu) i lucrum cessans (izmaklu dobit), a kamate se odreuju samo ako je to potrebno radi pune reparacije

pri odreivanju visine n uzima se u obzir i skrivljeni doprinos oteenog takoer se moe uzeti u obzir ako je oteenom nastala i neka korist (compensatio lucri cum damno)

ZADOVOLJTINA ako prethodni oblici nisu doveli do pune reparacije ili nije ni nastala materijalna teta nego samo povreda idealne naravi moralna teta Moe se sastojati u priznavanju povrede, izrazima aljenja, isprici, kanjavanju poinitelja, a s obzirom na svrhu, in zadovoljtine mora uvijek biti javan.

Nacrt predvia jo neke posljedice mpp: o prestanak s povreivanjem (+ jamstvo da se vie nee ponoviti) o pravo provoenja protumjera povrijeene drave

injenja&reparaciju

poduzimaju se kako bi se potaknulo povrediteljicu da ispuni obveze prije poduzimanja mora pozvati povrediteljicu na prekid

ako se ne radi o hitnim protumjerama, dravu povrediteljicu mora notificirati o njihovom provoenju & ponuditi joj pregovore smiju biti uprerene samo protiv drave-povrediteljice moraju biti proporcionalne mpp ne smiju biti protivne osnovnim obvezama

153

zabrana uporabe sile temeljna prava ovjeka obveze humanitarnog prava koje zabranjuju represalije kogentne norme mp

odredbe Nacrta ne pokrivaju institucionalne mjere koie se poduzimaju unutar MO (npr. mjere VS) Komisija za MP je u Nacrt uvela i kategoriju ozbiljnih povreda obveza koje proizlaze iz kogentnih normi mp takva djela osim uobiajenih (obveza prekida pp djelatnosti, reparacije, pravo na protumjere) jo neke posljedice:

dunost suradnje svih drava kako bi se stalo na kraj takvoj povredi dunost nepriznavanja takvog stanja dunost nepruanja potpore ili pomoi za odravanje takvog stanja

to ima uporite i u dravnoj i sud. praksi (npr. nepriznavanje stjecanja teritorija uporabom sile) Nacrt ne navodi primjere ina koji bi ulazili u tu kategoriju povreda, ali openito kogentna pravila ukljuuju zabranu agresije, ropstva&trgovine robljem, genocida, rasne diskriminacije, apartheida, te temeljna pravila humanitarnog prava

V. Pozivanje na odgovornost

to je poduzimanje formalnih mjera kojima se zahtijeva odgovornost povrediteljice (=prestanak pp djelatnosti&reparacija) to e biti podizanje tube, ili zapoinjanje postupka pred (arbitranim) sudom ako su za to ispunjeni uvjeti prema postojeem mp to je pravo rezervirano samo za povrijeenu dravu

96. SAMOPOMO 20

C-

samopomo obuhvaa razne oblike individualnih reakcija drave na povredu njenih prava od druge drave ili na ponaanje koje teti njenim interesima.

glavni oblici individualne samopomoi su represalije i retorzija.

represalije su mjere koje drava poduzima uz povredu meunarodnim pravom zatienih interesa druge drave, kao odgovor na protupravni in te druge drave, sa svrhom samopomoi, tj. da drugu dravu potakne na prestanak protupravnog ina, odnosno na popravljanje njegove tetne posljedice

te su mjere same po sebi protupravne ali je ta proptupravnost iskljuena na temelju pravila meunarodnog prava koje
pod odreenim uvjetima doputa represalije (npr. blokiranje bankovnih rauna neke drave) upotrebe sile (osim u sluaju samoobrane) rjeavati meunar. sporove

dananje meunarodno pravo doputa samo represalije koje ne ukljuuju upotrebu sile, to proizlazi iz ope zabrane u sustavu UN proizlazi iz Povelje d se moraju suzdrati od uporabe ili prijetnje sile protivne UN, te moraju mirno u Deklaraciji 7 naela to je i izriito odreeno represalije su odgovor na protupravni in druge drave; moe ih poduzeti samo drava na iju tetu je poinjen uvjet
doputenosti represalija je i proporcionalnost koja mora postojati izmeu povrede na koju se odgovara i povrede koja se ini represalijama REPRESALIJE NE SMIJU UKLJUIVATI POVREDU OBVEZA KOJA PROIZLAZE IZ KOGENTNIH PRAVILA, njihovu primjenu) prevladava naziv protumjere za represalije u doba mira koje su doputene pod prije avedenim uvjetima je posebna vrsta represalija kod koje se na protupravnu mjeru neke drave odgovara jednakom

protupravni in, i mogu biti uperene samo protiv drave koje je poinila protupravni in - prije upotrebe represalije mora se pravo pokusati postii drugim sredstvima

u novije vrijeme sve vie se naputa naziv represalije (ostaje vezan uz ratno pravo koje ih ne doputa ili ograniuje retalijacija
mjerom

154

 retorzija

je uzvraanje na neku meunarodnim pravom DOPUTENU ali neugodnu (interesima druge drave tetnu) mjeru primjerenom mjerom koja ne tvori povredu meunarodnog prava ( prekid diplomatskih odnosa, uskraivanje ekonomske pomoi)

doputenom mjerom moe se uzvratiti i na protupravno ponaanje , te e se i u tom sluaju raditi o retorziji ali ako se takvom mjerom odstupa od ugovornih obveza, to vie nije retorzija nego mogu biti represalije primjeri mjera retorzije ukljuuju prekid diplomatskih odnosa, uskraivanje ekonomske pomoi, uskraivanje
financijskih i uope ekonomskih pogodnosti.

POGLAVLJE 9: PRAVO ORUANIH SUKOBA

1. ODSJEK : ODNOSI SUKOBLJENIH STRANAKA

97.

UVOD

MEUNARODNO PRAVO ORUANIH SUKOBA obuhvaa pravila koja ureuju odnose meu subjektima meunarodnog prava za vrijeme oruanog sukoba i u vezi s njim

rat je suvremenim meunarodnim pravom zabranjen, pa drave nemaju vie pravo zapoeti rat (ius bellum) danas je zabranjena i svaka druga upotreba sile i prijetnja silom zapoinjanje napadakog rata je povreda meunarodnog prava i moe se kazniti kao zloin u suvremenim
uvjetima potrebno je postojanje pravila kojima se oruani sukob podvrgavaju pravilima i ogranienjima. cilj

RAT je skup nasilnih ini kojma jedna drava eli drugoj nametnuti svoju volju i nastoji svim sredstvima postii svoj
budui da je rat danas samo jedan od oblika oruanih sukoba koji su ureeni meunarodnopravnim pravilima, pravilnije je govoriti o pravu oruanih sukoba meunarodna pravila ele uklonitit okrutnost, eli se humanizirati rat i drugi oblici oruanih sukoba - o tome govore i enevske konvencije 1864, Hake konvencije 1899. i 1907., enevske konvencije 1949. i Dopunski protokoli uz njih 1977. neogranienog izbora u izboru stredstava za nanoenje tete neprijatelju

ve Haaki pravilnik o zakonima&obiajima rata na kopnu, 1907. navodi da zaraene stranke nemaju pravo u istom smjeru idu i zabrane uporabe bojnih otrova, nukl. oruja ipak humanizacija ne moe ii preko odreene mjere potpuna humanizacija znaila bi potpuno uklanjanje oruanih zato mpnorme pomiruju humanizaciju ratovanja&vojnu potrebu
- najvanija opa pravila meunarodnog prava primjenjivog na oruane sukobe;

sukoba, a to se u dosadanjem razvoju pokazalo nemoguim - meunarodno pravo moe nametati samo takva ogranienja koja ne smetaju postizanju glavne vojne svrhe

1. 2. 3. 4.

da se odnosna pravila primjenjuju jednako na sve stranke oruanog sukoba da se pripadnici oruanih snaga moraju razlikovati od civila da pri provoenje neprijateljskih ina sukobljene stranke nisu slobodne u izboru sredstava i metoda ratovanja U NEDOSTATKU ODGOVARAJUEG POSEBNOG PRAVILA, SVE OSOBE POGOENE ORUANIM SUKOBOM NALAZE SE POD ZATITOM NAELA MP KOJA PROIZLAZE IZ o b i a j a, n a e l a o v j e n o s t i i z a h t j e v a j a v n e s v i j e s t i (Martensova klauzula)

155

 98. IZVORI PRAVA ORUANIH SUKOBA(izvori ratnog prava) 39 ratno pravo poelo se razvijati kao obiajno pravo u srednjem vijeku u posljednjih sto godina veina je pravila kodificirana meunarodnim
meu dravama onim dravama koje nisu stranke ugovora!

A-

ugovorima, koji tvore partikularno pravo

budui da kodifikacijski ugfovori sadravaju velikim dijelom openito priznata pravila, ona vrijede kao op i meu kodifikacija
ratnog prava poela je sredinom 19. st. - a za kodifikaciju ratnog prava posebno su bile vane konvencije i deklaracije uvojene na Hakim mirovnim konferencijama 1899. i 1907. pravila su sadrana u prilogu Konvencije , koji je poznat kao Haaki pravilnik o zakonima I obiajima rata na kopnu Haake K sadravaju klauzulu solidarnosti K se ne primjenjuje ako u ratu sudjeluje neka drava koja nije potpisnica; ali budui da veinom ve sadravaju postojee op ili su prele u op, primjenjuju se i na nepotpisnice tako je rekao i Meunar. vojni sud u Nurnbergu

danas je na snazi najvanija etvrta haaka konvencija iz 1907. o zakonima i obiajima rata na kopnu, detaljnija *

nakon drugog svjetskog rata na inicijativu Meunarodnog odbora Crvenog kria vicarska je vlada sazvala 12. 08. 1949. diplomatsku konferenciju na kojoj su usvojene 4 enevske konvencije o zatiti rtava rata; 1. Konvencija za poboljalje poloaja ranjenika i bolesnika u oruanim snagama u ratu 2. Konvencija za poboljanje poloaja ranjenika, bolesnika i brodolomaca oruanih snaga na moru 3. Konvencija o postupanju sa ratnim zarobljenicima 4. Konvencija o zatiti graanskih osoba u vrijeme rata

enevske su konvecije dopunjene trima protokolima uvojenim 1977. odnosno 2005. u enevi;

1. 2. 3.

Dopunski protokol I o zatiti rtava meunarodnih oruanih sukoba, 1977. Dopunski protokol II o zatiti rtava nemeunarodnih oruanih sukoba, 1977. Dopunski protokol III iz 2005. o usvajanju dodatnog znaka raspoznavanja odnosi se na dodatni, trei znak raspoznavanja, uz crveni kri te crveni polumjesec i crvenog lava i sunce I&II sadravaju odredbe o zatiti rtava, ali i po prvi put nakon Haakih konvencija odredbe o sredstvima&metodama borbe humanitarno pravo (eljela se time naglasiti razlika u odnosu na Haake K koje primarno govore o nainima&sredstvima ratovanja) borbe

Protokoli

budui da je u enevskim K naglasak na zatiti rtava, u doktrini se termin ratno pravo poeo zamjenjivati nazivom ipak, to se ne moe striktno dijeliti jer je cilj i HK humanizacija rata; osim toga, Protokol I odreuje sredstva&naine meunarodni sud je ustvrdio da su tzv. hako pravo (koje se bavi nainima i sredstvima ratovanja dakle ratno pravo) stoga se naziv pravo oruanih sukoba ini adekvatnijim od naziva humanitarno pravo za ovu granu MP-a
od ostalih meunarodnih ugovora treba spomenuti; 1. Konvenciju o zatiti kulturnih dobara u sluaju oruanog sukoba, 1954. 2. Konv. o zabrani usavravanja, proizvodnje i stvaranja zaliha bakteriolokog i toksinog oruja te o njihovu unitavanju 1972. 3. Konvencija o zabrani ili ogranienju upotrebe odreenog konvencionalnog oruja s pretjeranim traumatskim uinkom ili djelovanjem bez obzira na cilj 1980. 4. Konvenciju o zabrani razvijanja, proizvodnje, svaranja zaliha i koritenja kemijskog oruja i o njegovu unitenju 1993. 5. Konvencija o zabrani upotrebe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protupjeakih mina i o njihovu unitenju 1997. i enevsko pravo (koje je usmjereno na zatitu osoba u oruanim sukobima humanitarno pravo), postali tako usko povezani da su s vremenom prerasli u jedaan jedinstven kompleksan sustav koji je danas poznat kao meunarodno humanitarno pravo

156

 tzv. Martensonova klauzula u uvodu etvrte haake konvencije o zakonima i obiajima rata na kopnu kae da u

sluajevima koji nisu ureeni ugovornim pravom stanovnitvo i ratnici ostaju pod zatitom i vladavinom naela meunarodnog prava koja proizlaze iz obiaja ustanovljenih meu civiliziranim narodima, iz zakona ovjenosti i zahtjeva javne svijesti dakle ako nema ne samo kodificiranog, nego i obiajnog prava vrijede pravila opeg meunarodnog prava elementarni zakoni ovjenosti uvijek su ograniavajui faktor primjene humanitarnog prava na razliite vrste oruanih sukoba.

postoje razna tumaenja njegove kaluzule - ona ni danas nije izgubila na vanosti, a naroito dolazi u obzir radi unesena je u enevske K i Protokol I pravo nude opi je instrument meunarodnog
prava koji se u teoriji vee uz temeljno pravo drava na opstanak&samoodranje - ono doputa da neka drava radi obrane ivotnih interesa uini neto to je inae pravom zabranjeno -primjena tog naela je u ratnom pravu nedopustiva rat je sam po sebi borba za opstanak i samoodranja ako bi se dopustila primjena n. samoodranja na rat, ne bi ga se moglo pravno normirati nad ratnim pravom

razl. teorije o pravu nude nastale su kao opravdanje da bi se ipak inili nedoputeni ini prevlast ratnih potreba
ne moe se prihvatiti ni misao o dopustivosti nepotivanja pravila meunarodnog prava koja se odnose na oruane sukobe zbog vojnih potreba. (pravilo Kriegsraison geht vor Kriegsmanier eli se opravdati svako postupanje koje bre ili bolje vodi nekom uspjehu, iako se on mogao postii i uz potivanje pravila) koja se odnose na rat i druge oruane sukobe kompromis su izmeu elje za reguliranjem voenja oruanih sukoba i vojnih interesa - ta su pravila minimum ogranienja koja su iznuena zbog viih interesa ovjeanstva. da zabranom pojedinih vojnih sredstava i metoda borbe postavi granice nastojanja oko postizanja odreenog taktikog ili strategijskog cilja na vojnu potrebu izriitim odredbama, ograniavajui primjenu pojedinog pravila rijeima po mogunosti, osim u sluaju apsolutne nude itd odnose na oruane sukobe okolnosti moraju jasno ukazivati na to da postoji hitna potreba koja ne doputa odugovlaenje, ali i tu treba imati na umu n. proporcionalnosti

sama pravila

pravo oruanih sukoba ima upravo svrhu

nedopustivost ope primjene naela o vojnoj potrebi moe se dokazati i time to pozitivno pravo vrlo esto upuuje dakle pozivanje na vojnu poterbu dopusteno je iznimno samo ako je to IZRIITO doputeno pravilima koja se
ratno pravo doputa ogranienu primjenu represalija kao sredstva samopomoi - represalije su opravdane i doputene kao odgovor na protupravno postupanje protivnika kako bi se on time prisilio da odustane od tog svog postupka. bolesnicima, brodolomcima, kao i osoblju, zgradama, brodovima namjenjenim njihovoj njezi, prema zarobljenicima te graanskim osobama i njihovoj imovini, a Konvencijom o zatiti kult. dobara u vrijeme oruanih sukoba, 1954. represalije su zabranjene i prema kult. dobrima

enevske konvencije i Dopunski protokoli izriito zabranjuju represalije prema zatienim osobama; ranjenicima,

99. POJAM ORUANOG SUKOBA 21

usvajanja K ratno pravo primjenjivalo se u borbi koja ima znaaj rata

C-

Prema tradicionalnom shvaanju rat je borba koja se vodi meu dravama s namjerom ratovanja u skladu s tim, do Graanski ratovi do enevskih konvencija nisu bili pokriveni pojmom rata, pa se primjena ratnog prava i pravila
neutralnosti u takvim sukobima u takvim sukobima mogla postii samo ako je drava priznala ustanike kao zaraenu stranku

prekretnicu u konceptu rata i oruanog sukoba oznaile su enevske konvencije o zatiti rtava oruanih sukoba, jer se do tada ratno pravo razvijalo kao skup pravila koja se primjenjuju u oruanoj borbi izmeu drava koja ima znaaj rata l. 2. kae da e se pravila K primjenjivati u sluaju objavljenog rata i svakog drugog MEUNAR. oruanog sukoba, ak i ako jedna strana ne priznaje ratno stanje; pravila se primjenjuju i na sve sluajeve okupacije, bilo cijelog podruja ili samo dijela, ak i ako okupacija ne naie na vojni otpor

njihov

157

 po njima, objavljeni rat je jedan od primjera meunarodnog oruanog sukoba Primjena osnovnih pravila konvencije proirena je i na NEMEUNARODNE sukobe L. 3. ako sukob izbije na
prodruju jedne od stranaka Konvencija, a nema meunar. znaaj, moraju se primjenjivati barem pravila nabrojana u tom lanku, a stranke moraju nastojati posebnim sporazumima staviti na snagu sve/dio ostalih odredbi K

Tendencija proirenja ratnog prava nastavila se i nakon usvajanja enevskih konvencija Dopunski protokol o zatiti rtava meunarodnih oruanih sukoba (Protokol I) proirio je pojam meunarodnog i oruana akcija UN potpada pod oruani sukob na koji se primjenjuje humanitarno pravo 1977. Jasnije su definirani i nemeunarodni oruani sukobi Protokol II odreuje svoju

oruanog sukoba i na oruane sukobe u kojima se narodi bore protiv kolonijalne dominacije i strane okupacije te protiv rasistikih reima u ostvarenju prava na samoodreenje - dakle, na oslobodilaku borbu primjenu na oruane sukobe na podruju drave stranke izmeu njezinih&odmetnikih oruanih snaga (ili drugih organiziranih naoruanih grupa) koji su pod odg zapovjednitvom ostvaruju kontrolu nad dijelom njezina podruja koja im omoguuje izvoenje vojnih operacija; izriito su, meutim, iskljuene situacije unutranjih nemira&napetosti pobune, izolirani incidenti meunarodni oruani sukob u meunarodnim ugovorima i openito u meunarodnim dokumentima i literaturi motivirana je proirenjem primjene meunarodnopravnih pravila na irok krug oruanih sukoba. ratnog prava i nisu primjenjiva na ostale vrste oruanih sukoba, npr. : o uzapenje & zapljena brodova na moru zahtijevaju postojanje rata

Zamjena izraza rat izrazom

ipak, termin rat ne moe se potpuno odbaciti jerbo postoje odr. obiajna mp pravila koja su se razvila ba unutar o
pravila o neutralnosti nejasno je u kojoj mjeri se primjenjuju na ostale vrste or. sukoba

100. POETAK I ZAVRETAK ORUANOG SUKOBA 22 prema tradicionalnom ratnom pravu ratno stanje zapoinjalo je ili formalnom formalnost

C-

objavom rata ili stvarnim zapoinjanjem neprijateljstava provednih u namjeri ratovanja. (dakle, ovisi dosta o subjektivnim faktorima pstoji li animus belligerendi & hoe li objaviti rat) zapoinjanja rata propisala je Trea Haaka konvencija o zapoinjanju neprijateljstava iz 1907. bezuvjetna ili uvjetna

sadraj objave rata morao je biti jasan i morao je sadravati razloge, objava je mogla biti
posljedica izbijanja rata bila je prekidanje svih mirnodopskih odnosa izmeu zaraenih stranaka, obustavljalo se izvrenje obveze koje su teretile stranke prema odredbama meunarodnog prava i me. ugovora; i dipl. odnosi su se redovno prekidali

u tom trenu propise prava mira zamjenivali su propisi meunarodnog ratnog prava * dakle prekidaju se dipl. odnosi, obustavljaju se meunar. ugovori, obustavlja se izvrenje svih obveza po mp,
a ratno pravo zamjenjuje pravo mira odn. odnose koji inae vladaju izmeu drava

situacija se mijenja nakon 1945. izbjegava se objava rata da ne bi drava ispala kriva za zapoinjanje usvajanjem enevskih konvencija 1949. kriteriji za utvrivanje postojanja ratnog sukoba su objektivizirani, te vie

nije bila potrebna objava rata ili utvrivanje namjere ratovanja svaki sukob koji izbije izmeu dvije drave stranke Konvencije i dovede do uporabe oruanih snaga je oruani sukob & na njega se primjenjuju odredbe K, ak i ako jedna strana porie postojanje ratnog stanja a izbijanjem meunarodnih oruanih sukoba automatski ne prestaju meunarodni ugovori sukobljenih stranka (ipso facto; njihovo daljnje postojanje ovisi o volji sukobljenih stranaka), niti se prekidaju diplomatski odnosi. sukoba ne dovodi ipso facto do prestanka ili obustavljanja meunarodnih ugovor sklopljenih izmeu sukobljenih stranka prije izbijanja oruanog sukoba, ve sudbina tih ugovora ovisi o volji sukobljenih stranaka

takoer, ne suspendiraju se automatski mirnodopski odnosi u doktrini i praksi prevladava stajalite da izbijanje oruanih

postoji nekoliko kategorija ugovora o ijem vaenju nakon izbijanja oruanog sukoba stranke ne mogu slobodno odluivati;

158

1. 2. 3. 4.

ne mogu jednostrano otkazati ili suspendirati ugovore koji se odnose na zatitu ljudske osobe izbijanje oruanog sukoba nema utjecaja na meunarodne ugovore kojima se osniva neka meunarodna organizacija ne utjee na ugovore kojima su ustanovljene granice ili ustupljeno podruje

ne utjee u principu ni na ugovore koji ustanovljuju meunar. reime neutralizirane zone, pravne reime meunar. vodotokova jer oni su u interesu meunar. zajednice (za ovu toku ima i suprotnih miljenja)

diplomatski se odnosi redovito prekidaju u sluaju oruanih sukoba, iako ni tu ne postoji automatizam diplomatskom i konzularnom osoblju mora se omoguiti odlazak zatitu zgrada, arhiva i dravljana sukobljenih stranaka preuzima predstavnitvo tree drave sukobljene stranke mogu i za vrijeme oruanog sukoba sklapati meunarodne ugovore koji ureuju razna pitanja u vezi s voenjem oruanog sukoba; o razmjeni zarobljenika, pokopu mrtvaca, stvaranju neutraliziranih zona sklapaju se ponajvie uz posredovanje neutralnih drava na neutralnom podruju svi ti ugovori obvezuju kao i oni sklopljeni u doba mira su vojni zapovjednici ali samo za predmete koji spadaju u njihov djelokrug, a za takve pregovore i sporazume ovlateni su izravno po pravilima mp dakle, bez posebne punomoi; takav ugovor obvezuje i bez ratifikacije, pa ak i ako je zapovjedniku prema internim uputama bilo zabranjeno sklapati takve ugovore!!! o kapitulacija je ugovor o nainu i uvjetima predaje cjeline ili djelova oruanih snaga

u red posebnih vojnih ugovora ubrajaju se kapitulacije, karteli i specijalna primirja, za njihovo sklapanje zadueni

o o

karteli su sporazumi kojima se odreuju pitanja u vezi s ratnim stanjem, najee o razmjeni zarobljenika, ili o slanju i prihvaanju parlamentara primirje je obustava neprijateljstva na neko vrijeme, o njemu valja na vrijeme obavijestiti sve vojne odrede i vlasti kojih se to tie; u sluaju tekog krenja s jedne strane druga strana ima pravo jednostrano otkazati primirje, a u sluaju hitnosti neprijateljstvo moe zapoeti neposredno

ako bi pojedinci vlastitom pobudom povrijedili primirje, onda se moe samo zahtijevati kanjavanje krivaca & n

takoer, oni su samo ovlateni za sklapanje vojnih sporazuma za sklapanje politikih primirja zadueni su samo
organi vanjskog zastupanja

oruani sukob zavrava konanom obustavom neprijateljstva prema tradicionalnom ratnom pravu rat zavrava jednostrano- potpunim pokoravanjem neprijatelja, ili sporazumno,
redovito mirovnim ugovorm ili obustavom ratnih ina.

mnoga pitanja su se onda rjeavala mirovnim ugovorom ustup podruja, odteta, vraanje zarobljenika ratno stanje prestajalo je tek stupanjem na snagu mir. ugovora nakon WW2 institut mir. ugovora gubi na znaenju - oruani sukobi posljednjih desetljea uglavnom su zavravali
bez sklapanja formalnog mirovnog ugovora

K&P ne sadravaju pos. odredbe o zavraetku or. sukoba P I neizravno odreuje da primjena odredaba njega&K 101. 23 RATITE

prestaje opim prestankom vojnih operacija, odn. prestankom okupacije, odn. do konanog rjeenja statusa osoba ije konano osloboenje, repatrijacijaili nastanjenje nasupi poslije

C-

prema klasinom ratnom pravu ratite je sav prostor na kome zaraeni mogu pripremati i provoditi

neprijateljstva - ono najprije obuhvaa podruje zaraenih drava - a ratni ini mogu se provoditi i na svim dijelovima koji ne pripadaju pod suverenost nijedne drave (otvoreno more i terra nullus). ratite se ne prua na podrujima neutralnih drava i neutraliziranim podrujima, ni zrani prostor iznad njih ali jest ratite vojne baze na podruju neutralne drave ali nije neprijateljsko podruje! od ratita se razlikuje podruje vojnih operacija, (bojite, vojina prostorija) to je podruje gdje se ratne operacije stalno vode

159

 neutralizirana se podruja stvaraju ugovorom, posljedica je da se na tom podruju ne smiju provoditi

neprijateljstva, iako je drava kojoj ono pripadau ratu enevske konvencije 1949. i Dopunski protokoli sadravaju samo odredbe ratione personae, u njima nema odredbi o ratitu. zato treba uzeti da i dalje vrijede op o ratitu ratite pomorskog rata obuhvaa itavo more i morskim brodovima pristupne vode; uz iznimku unutranjih morskih voda i teritorijalnog mora neutralnih drava&neutraliziranih zona obuhvaa unutranje morske vode, teritorijalno more zaraenih stranaka i otvoreno more (+ arhipelake vode) prevladava miljenje da se neprijateljstva na moru mogu voditi i na epikontinentalnom pojasu i iskljuivom gospodarskom pojasu sukobljenih drava, ali i neutralnih drava s tim da se mora voditi rauna o pravima i dunostima neutralnih obalnih drava u tim pojasevima.

102. OSOBE KOJE SUDJELUJU U ORUANOM SUKOBU 24 staro doba nije razlikovalo ratnike i mirno puanstvo jer se rat vodio izmeu naroda
postupalo kao i prema oruanim protivnicima

Cpa se prema neratujuim

tek potkraj 18. st. prevladava nain ratovanja s razmjerno malim vojskama koje su pripadale vladarima a ne dravi, tako je civilno stanovnitvo postalo zatieno ta se tie osobe i imovine te osobe smiju voditi borbu orujem, i samo protiv istog kruga osoba protivne stranke

pravila meunarodnog prava ograniavaju provoenje ratnih ina oruane borbe na odreeni krug osoba samo
taj krug ine oruane snage koje obuhvaaju ponajprije pripadnike kopnene vojske, ratne mornarice i ratnog zrakoplovstva.

Haaki pravilnik 1907. izjednaio je vojnicu (miliciju) i dobrovoljake pokrete s vojskom uz slijedee uvjete; 1. da im na elu stoji odgovorni zapovjednik 2. da nose odreeni i na daljinu viljivi znak raspoznavanja 3. da otvoreno nose oruje 4. da se u svojim operacijama pridravaju pravila ratnog prava

tim je pravilnikom priznat i puki ustanak -

pod tim se podrazumjeva stanovnitvo nezaposjednutog podruja koje se pri pribliavanju neprijatelja spontano lati oruja da bi se oduprlo napadau. priznaje se ako o otvoreno nose oruje o potuju pravila ratnog prava

Haaki pravilnik razlikuje borce i neborce (kombatante i nekombatante) neborci su osobe koje pripadaju vojsci i potpadaju pod vojnu disciplinu, ali se ne bore s

orujem u ruci (vojno upravno i tehniko osoblje, vojni sveenici, sanitet, opskrbnici, ), kao i osobe koje prate vojsku zbog neke posebne dunosti (ratni dopisnici, vojni ataei stranih drava)

oni ne smiju upotrebljavati oruje (osim ako su napadnuti.) ne smije se ni protiv njih upotrebljavati oruje ako padnu u ruke neprijateljima imaju se smatrati ratnim zarobljenicima Haaki pravilnik ne spominje gerilsku, patizansku borbu (ona se, za razliku od pukog ustanka koji se vodi u

nezaposjednutom podruju, vodi u ve zaposjednutom , esto iz zalea) ali je to pitanje danas rijeeno u enevskim konvencijama 1949. - za njih vrijede isti uvjeti kao i za pripadnike dravnih oruanih snaga stranaka sukoba, milicije i dobrovoljakih odreda pod istim uvjetima odredbe enevskih konvencija primjenjuju se i na pripadnike organiziranih pokreta otpora koje pripadaju stranci sukoba, koji djeluju izvan ili unutar vlastitog podruja, ak i ako je ono okupirano Protokol I na potpuno nov nain definira oruane snage sastoje se od svih organiziranih oruanih snaga, naoruanih jedinica&grupa koje su pod zapovjednitvom odg toj stranci (ak i ako tu stranku zastupa vlast koju protivna strana ne priznaje) o te unutranje snage moraju biti podvrgnute disciplinskom sustavu (on osigurava i potivanje mp pravila o ratovanju)

160

o o

pripadnici oruanih snaga (osim vjerskog&sanitetskog osoblja) su borci IMAJU PRAVO IZRAVNO SUDJELOVATI U SUKOBIMA & imaju status rat. zarobljenika odreuje da u situacijama kada se zbog prirode neprijateljstva naoruani borac ne moe razlikovati od civilnog stanovnitva on zadrava status borca ako otvoreno nosi oruje za vrijeme svakog vojnog djelovanja i za vrijeme dok ga protivnik moe vidjeti tijekom pripremnih aktivnosti za napad no i takvim iznimnim situacijama mora potivati pravila mp (taj se problem javlja kod razlikovanja gerilskog borca od civilnog puanstva; P I ublaava kriterije za priznavanje statusa borca u tom sluaju)

dakle, Protokolom I ukinuto je razlikovanje borbenih snaga iz K (redovita vojska, milicija, pripadnici pokreta otpora) te prihvaena iroka definicija pojma oruanih snaga on maksimalno proiruje krug boraca, obuhvaajui i mnogo slabije ustrojene jedinice od 4 uvjeta iz ZK zadrzava 2 odgovorno zapovjednitvo&potivanje mp pravila

* *

* plaenici

preostala 2 su implicite sadrzana u zahtjevu podvrgavanja unutarnjem disc. sustavu nemaju pravo na status borca ni ratnog zarobljenika, a pijuni nemaju pravo na status ratnog zarobljenika.

posebnu zatitu uivaju osobe koje se alju neprijatelju kao vjesnici radi pregovora (parlamentari) kao znak raspoznavanja nose bijelu zastavu parlamenar i njegova pratnja su nepovredivi neprijatelj nije duan primiti parlamentara i ovlaten je poduzeti sve mjere da parlamentar ne zlorabi svoj poloaj a palamentar gubi nepovredivost ako se bjelodano dokae da se okoristio svojim povlateni poloajem da izazove ili poini kakvo vjerolomstvo

mirno stanovnitvo zaraenih drava pod zatitom je meunarodnog prava oruje a u sluaju okupacije zajamena su im odreena prava.

protiv njih se ne smije uporebljavati

interniranje neprijateljskih dravljana na podruju druge zaraene strane? mp doputa; svaka drava ima pravo
poduzeti mjere koje smatra potrebnima na svom podruju; do 1949. nije bilo pravila o toj vrsti osoba (dana s se na njih primjenjuju K) ali se moralo s njuima ovjeno postupati

u oruanom sukobu na moru oruanu borbu smiju voditi samo ovlatene oruane snage ali u pomorskoj borbi mogu sudjelovati i osobe koje pripadaju i zranim i kopnenim snagama prenamijenjeni

ratnu mornaricu ine brodovi koji su stalno namijenjeni provoenju neprijateljstva na moru ili su za to privremeno
ratni brodovi su oni brodovi koji su; 1. uvrteni u ratnu mornaricu 2. pod zapovjednikom kojeg je postavila drava 3. imaju posadu podreenu vojnoj disciplini 4. nose vanjski znak ratnog broda

tom su definicijom obuhvaeni i pomoni brodovi ratne mornarice (opskrbni, bolniki....) svaka drava ima pravo pomonim brodom ratne mornarice smatrati trgovaki brod
prolazno obavlja pomonu slubu ratnim brodovima stranke sukoba.

koji makar i sluajno

103. OGRANIENJA U VOENJU NEPRIJATELJSTVA sva ogranienja u voenju oruanih sukoba polaze od pretpostavke da zaraene strane nemaju neogranieno pravo u
izboru sredstava za nanoenje tete neprijatelju.

neka od tih rjeenja izazivaju sumnju u svoju obvezatnost budui ih drave esto kre OGRANIENJA S OBZIROM NA OSOBE C25 1. civilno stanovnitvo; oruani sukobi vode se izmeu protivnikih oruanih snaga. Tijekom stoljea razvilo se pravilo
da se civilno stanovnitvo ne smije napadati, ubijati ili ranjavati a pomalo se uvelo i pravilo o potovanju civilnih dobara, a novija pravila nastoje bolje utvrditi zatitu civilnog stanovnitva Danas su ta pravila velikim dijelom kodificirana K&P

161

- u borbi je doputeno vojno djelovati protiv protivnika koji pripadaju neprijateljskim oruanim snagama - ali ako neki od njih ili skupine ne mogu vie voditi borbu ili ju napuste treba prestati borba i sa druge strane. - to se odnosi na ranjene i bolesne i neprijatelje koji su poloili oruje, koji se predaju i postaju ratni zarobljenici. Zabranu ubijanja&ranjavanja takvih neprijatelj donio je ve Haaki pravilnik 1907. ako je pripadnik or. snaga onesposobljen za borbu ili pokazao da se ne eli boriti&predaje se Protokol I odreuje da osobe izvan vojnog ustroja ne smiju biti predmet napada a takvom osobom smatra svaku koja je: u vlasti protivnike strane jasno izraava namjeru da se preda u besvjesnom stanju onesposobljena zbog bolesti/ozljede

2.

3.

pripadnici protivne stranke ne smiju se siliti da sudjeluju u vojnim operacijam koje su uperene protiv njihove domovine

to se tie osoba u ratu sve se vie naglaava njihovo potivanje i zatita kao ovjeka bez obzira bio to vojnik, starac ili dijete...

OGRANIENJA S OBZIROM NA STVARI C26 danas se moe vojno djelovati s velike udaljenosti pa su cilj razaranja postali i takvi objekti koji slue neprijatelju u
vojne svrhe, a da ne postoji neposredna namjera da se zauzmu takva mjesta.

ve u prvim kodifikacijama ratnog prava nastojalo se ograniiti bombardiranje tako da bi se potedjelo mirno stanovnitvo i izbjeglo unitenju stvari koje ne slue svrsi rata. izmeu neobranjenog mjesta i vojnih ciljeva vojno djelovanje doputeno je samo prema potonjima

zato su u pravila meunarodnog prava uvedeni pojmovi i razlika

Haaki pravilnik iz 1907. zabranjuje da se napadaju ili bombardiraju bilo kojim sredstvima nebranjeni gradovi, sela, naselja ili zgrade. o kao nebranjena mjesta smatraju se i utvrena mjesta ako nisu branjena, a smatra se da su branjena ako je pruen bilo kakav otpor o djelatna zrana obrana jest otpor, ali ne i postavljanje ureaja za zranu obranu i Deveta Haaka K o bombardiranju od pomorskih snaga u vrijeme rata zabranjuje bombardiranje nebranjenih mjesta po svojoj upotrebi djelotvorno pridonose vojnoj akciji (1) i ije potpuno ili djelomino unitenje, zauzimanje ili neutralizacija donosi u danim okonostima oitu vojnu prednost (2)

unato svemu tome, nije se uspio poblie definirati pojam vojnog cilja to je uinjeno tek Protokolom I: o VOJNI CILJ ine oni objekti koji po svojoj prirodi, svome smjetaju, po svojoj namjeni, ili iako se definicija vojnog cilja odnosi na objekte, nesumljivo je da su i pripadnici oruanih

sukobljenih snaga vojni ciljevi, zato treba istaknuti jedno od temeljnih pravila humanitarnog prava je zabrana uzrokovanja nepotrebnih patnji boraca tj. takvih koje nisu potrebne za postizanje legitimnih vojnih svrha ta zabrana ve u uvodu Petrogradske deklaracije& u Haakom pravilniku se o civilnom ili vojnom objektu pretpostavlja se da se objekt koji je redovito namjenjen civilnoj upotrebi ne upotrebljava za djelotvoran doprinos vojnoj akciji. ni vojni znaaj nekog objekta ne daje uvijek pravo napada na njega. Tako su vojne sanitetske jedinice (vojne bolnice i bolniki brodovi) posebno zatiene i izuzete od napada neki vojni ciljevi izuzeti su Protokolom 1. od napada, to su postrojenja ili instalacije koje sadravaju opasne sile (npr. brane, nasipi i nuklearne elektrane), ak i kad su vojni ciljevi ne smiju biti ciljevi napada ako takvi napadi mogu prouzroiti oslobaanje tih sila i velike civilne gubitke uzgredne gubitke ivota meu civilnim stan., ranjavanje gra. osoba, tetu na civ. objektima ili kombinaciju toga koji su prekomjerni u odnosu na predvienu stvarnu i izravnu vojnu prednost to je staro obiajnopr. pravilo, ovako uoblienu u Protokolu I zabranjeni su i napadi nasumce napadi koji nisu usmjereni na odr. vojni cilj, odn. napade koji bez razlike pogaaju vojne & civilne osobe/objekte

kako definicija vojnog cilja moe dovesti do nekih dvojbenih sluajeva uvodi se pravilo da u sluaju sumnje radi li

napad na bilo koji vojni cilj moe postati protupravan ako se povrijedi naelo propocionalnosti, tj. ako uzrokuje

162

 da bi se osiguralo da se civili i civilni objekti potede od napada Protokol I obvezuje one koji planiraju ili odluuju o napad se mora opozvati/prekinuti ako postane jasno da cilj nije vojni/nee se potivati n. proporcionalnosti prije napada koji moe pogoditi civilno stanovnitvo, mora se ako je mogue dati upozorenje

napadu da poduzmu odreene mjere opreza - moraju provjeriti jesu li ciljevi zaista vojni, odabrati sredstva i metode napada kojima e se izbjei ili svesti na minimalnu mjeru uzgredni gubici civila i tete na civinim objektima.

2. - Protokol I potvruje zabranu napada neobranjenih mjesta - ako stranka sukoba eli neko naseljno mjesto potedjeti od napada moe ga pod odreenim uvjetima proglasiti neobranjenim i to priopiti protivnoj stranci 3. Haaki pravilnik obvezuje stranke da koliko je to mogue potede zdanja namijenjena umjetnosti, bogosluju, znanosti, dobr. svrhama, pov. spomenike ako nisu istodobno upotrijebljeni u vojne svrhe; iznimno je unitenje/pljenidba doputena kad vojne potrebe to imperativno nalau, ali ako se to radi namjerno, to se mora sudski goniti (postupa se kao s privatnom imovinom) - zatita povijesnih spomenika, muzeja i drugih kulturnih dobara propisana je u Konvenciji o zatiti kulturnih dobara u sluaju oruanog sukoba 1954. - zatitom su obuhvaena: - pokretna i nepokretna dobra vana za kulturu nekog naroda - zgrade u kojima se uvaju ili izlau takva dobra - spomenika sredita mjesta gdje su okupljneni kulturni spomenici Konvencija razlikuje dvije razine zatite: 1. OPA ZATITA POSEBNA ZATITA za ogranien broj spomenika najvee vrijednosti pod nju se stavljaju najvrednija kulturna dobra koja se moraju nalaziti na udaljenosti od velikih ind. sredita i svakog vanog vojnog objekta i ne smiju se upotrebljavati u vojne svrhe to se pravo stjee upisom u posebni registar koji vodi UNESCO K doputa!!! odstupanje od zabrane krae, pljake, unitavanja&svakog neprijateljskog ina prema tim dobrima ako vojna potreba to imperativno zahtijeva

2.

Protokol

I daje posebnu zatitu povijesnim spomenicima, umjetnikim djelima, i mjestima bogosluja koja ine duhovnu ili kulturnu batinu naroda ; zabranjuje provoenje bilo kakvih neprijateljskih ina prema navedenim kulturnim dobrima, zabranjuje upotrebu tih dobara za potporu vojnim naporima, (ali i ako bi prekrili tu odredbu, protivnik nema automatski pravo napasti ta dobra!!! gubi posebnu zatitu, ali zadrava zatitu koju ima kao civilni objekt)

zabranjuje da takva dobra budu predmet represalija P ne predvia mogunost napada u sluaju imperativne vojne potrebe kao Konvencija ak i kad je uz nju donesen dop. protokol, ta odredba je ostala 4. - Opa skuptina UN je 1992. u rezoluciji o zatiti okolia u vrijeme oruanog sukoba istaknula da je unitavanje okolia koje nije opravdano vojnom potrebom i koje se provodi samovoljno protivno postojeem meunarodnom pravu. Rezolucije OS, iako nisu same po sebi obvezne mogu pruiti dokaz o postojanju op to pravilo potvreno je i u drugim dokumentima te ga moemo uzeti kao op - op navodi i da se u planiranju napada treba voditi rauna o njegovom utjecaju na okoli, i n. proporcionalnosti u odnosu a okoli - detaljnija su pravila ugovornog prava:

Protokol I zabranjuje uporabu metoda&sredstava ratovanja od kojih se mogu oekivati vee tete na okoliu; i tete koje ugroavaju zdravlje&preivljavanje, kao i represalije prema okoliu; zabranjeno je i napadati dobra prijeko potrebna za preivljavanje MS je utvrdio da iako su te odredbe detaljnije od onih op, ne mogu se smatrati dijelom op!

OGRANIENJA S OBZIROM NA VRSTE ORUJA (zabrane vrste oruja) C27 zabranjeno je oruje koje ne moe razlikovati civilne i vojne objekte, dakle koje ne moe biti usmjereno samo na
vojne ciljeve

163

 zabranjeno je i oruje koje borcima nepotrebno pogorava patnje, tj uzrokuje boli vee od onih koje su neizbjene
za postizanje legitimnih vojnih ciljeva

zabranjeno konvencionalno oruje; 1. projektili teine manje od 400 grama koji su ekspolzivni ili napunjeni rasprskavajuim ili zapaljivim tvarima Petrogradska deklaracija 1868. ovo pravilo je postalo dio obiajnog prava

do sad je usvojeno mnogo ugovora i za mnoge od njih postoji ope slaganje da sadravaju op pravila

2. meci koji se u ljudskom tijelu lako raire i splote dum dum meci Trea haaka deklaracija 1899. 3. otrov i otrovno oruje Haaki pravilnik 1907. 4. oruje koje je najprije namjenjeno da svojim fragmentima nanosi povrede koje se u ljudskom tjelu ne mogu otkriti
rengenskim zrakama Protokol o fragmentima koji se ne mogu otkriti (P1) uz Konvenciju o zabrani ili ogranienju uporabe odr. konv. oruja s pretjeranim traumatskim uinkom/djelovanjem bez obzira na cilj 1980. (onemoguuju lijeniku pomo jer se ne vide na rendgenu hence nepotrebne patnje)

5. polaganje mina - Osma haaka konvencija 1907. o polaganju podorskih automatskih kontaktnih mina je prva
konvencija koja je ureivala polaganje mina; propisuje kako moraju biti namjetne automatske kontraktne mine dok su mine koje ne odgovraju njezinim propisima zabranjene zabranjeno je polaganje automatskih kontaktnih mina ispred neprijateljskih obala i luka kojem je jedina svrha sprjeavanje trgovake plovidbe neusidrene kontaktne mine moraju biti namjetene tako da jedan sat nakon to je izgubljen nadzor nad njima poslije polaganja moraju postati nekodljive Konvencija u Otawi 1997. potpuno zabranjuje upotrebu, proizvodnju stvaranje zaliha i prijenos protupjeakih mina te nalae njihovo unitenje u miniranim podrujima; drave su se obvezale i pruiti pomo ranjenima od mina Protokol 2 uz K iz 1980. sadri znatna ogranienja uporabe mina, a zabranjuje samo neke upotrebe odreenog konvencionalnog oruja s pretjeranim traumatskim uinkom ili djelovanjem bez obzira na cilj iz 1980. zabranjuje da cilj napada budu civili ili civilni objekti zabranjuje da cilj napada bude vojni cilj unutar koncentracije civila ako je zapaljivo oruje baeno iz aviona o ALI ako u blizini nisu civili, borci nisu protokolom zatieni od napada zapaljivim orujem osljepljujuem laserskom oruju iz 1995 (Protokol 4). uz Konvenciju o zabrani ili ogranienju upotrebe odreenog konvencionalnog oruja s pretjeranim traumatskim uinkom ili djelovanjem bez obzira na cilj iz 1980.

6. upotreba napalma i dugih sredstava za uzrokovanje poara Protokol 3 uz Konvenciju o zabrani ili ogranienju

7. upotreba laserskog oruja posebno namjenjenog uzrokovanju trajnog slijepila zabranjen je Protokolom o

zabranjena oruja za masovno unitenje; 1. zaguljivi otrovi i njima slini plinovi Druga haaka deklaracija prvi meunar. ugovor koji je zabranjivao
uporabu metaka s takvim djelovanjem; i enevski protokol iz 1925. Danas je ti opeprihvaeno kao op i Rimski statut MKS proglaava to ratnim zloinom

2. ostalo kemijsko oruje, Konvencija o zabrani razvijanja, proizvodnje, stvaranja zaliha i koritenja kemijskog
oruja i o njegovom unitenju, 1993 - stranke nikad ni u kojim okolnostima ne smiju upotrebljavati, razvijati, proizvoditi, uvati ili prenositi kemijsko oruje, a nalae im se da unite ono kemijsko oruje koje posjeduju. - kemijsko oruje se definira kao otrovno, tj takvo koje svojim kemijskim djelovanjem na ivotne procese moe prouzroiti smrt, privremenu nesposobnost ili trajnija oteenja ljudi i ivotinja

3. bioloko oruje; enevski rotokol 1925 o zabrani upotrebe zaguljivih otrova i slinih plinova i bakteriolokih
sredstava svoju zabranu protee i na upotrebu bakteriolokih metoda ratovanja ali s vremenom je pistupljeno posebnom ureenju K o zabrani usavravanja, proizvodnje i stvaranja zaliha biolokog i toksinog oruja i njihovom unitavanju

4. nuklearno oruje je ve zabranjeno postojeim pravilima meunarodnog prava koji se odnose na ograniavanje
napada na vojne ciljeve (jer bi imali utjecaja na civilno stanovnitvo)

moe se tvrditi da upotreba nuklearnog oruja spada i pod zabranu otrovnih i bakteriolokih sredstava

164

meutim Meunarodni sud je naglasio da ne postoji ni ugovorno ni obiajno pravilo o potpunoj i univerzalnoj zabrani nukleranog oruja. (svaki od MU koji regulira gore navedeno je donesen u posebnim okolnostima&u odnosu na posebnu vrstu sredstava; iako je uporaba tog oruja teko spojiva s nekim naelima humanitarnog prava, aud je istaknuo da se ne moe rei da je primjena nukl. oruja u svim situacijama protivna pravilima or. sukoba)

OGRANIENJA S OBZIROM NA NAIN RATOVANJA 28 opeprihvaeno naelo klasinog ratnog prava je zabrana perfidnih naina i sredstava borbe

C-

posebno su zabaranjeni Haakim pravilnikom 1907. ; 1. izdajniko ubijanje ili ranjavanje pripadnika neprijateljskih naroda ili vojske 2. izjava da se nee davati milost 3. zloupotreba parlamenrane zastave, neprijateljske zastave, vojnikih znakova ili uniformi, kao i enevskih znakova i bijele zastave

no naelno ratne varke nisu zabranjene - one se ne smiju upotrebljavati zloupotrebom sredstava i oblika koji imaju u borbi odreenu svrhu - ne smije se npr. upotrebljavati znak dizanja ruke za predaju pa onda nastaviti borbu protiv neprijatelja koji se pouzdao u taj znak, - doputeno je zavaravanje neprijatelja odailjanjem signala ili vijesti na nain kako se njima slui neprijatelj, hiniti povlaenje ili bijeg, upotreba mamaca, kamuflae, lanih operacija i dezinformacija u pomorskom ratu poznata je varka da ratni brod preuzme vanjska svojstva trgovakog broda, tu se smatra doputenom upotreba lane zastave ali vlastita zastava mora se istaknuti prije nego pone napad razaranje ili zapljena neprijateljske imovine osim u sluajevima kada vojna potreba imperativno nalae takva unitenja ili zapljene preputanje grada ili naselja pljaki, ak i ako su osvojeni na juri pijunaa koju provodi neprijatelj protiv neprijatelja nije zabranjena meunarodnim pravom; otro postupanje sa pijunima nije kazna nego ratna mjera - najbolji dokaz je da se protiv njega moe postupati samo ako bude uhvaen na djelu pijunom se smatra osoba koja koja potajno ili u lanom svojstvu prikuplja ili nastoji prikupiti podatke o operacijskom podruju neke vojske s namjerom da ih saopi protivniku; osobe koje samo prenose vijesti ili u uniformi obvljaju izvianja nisu pijuni

4. 5. 6.

Protokol 1 iz 1977. uz enevske konvencije o zatiti rtava rata 1949. POTVRUJE TA PRAVILA POSTALA
SU DIO OP o zabranjuje ubijanje, ranjavanje ili zarobljavanje protivnika sluei se perfidijom

perfidiju definira kao ine kojima se zadobiva povjerenje protivnika kako bi ga se uvjerilo da ima pravo na zatitu

ili obvezu da prui zatitu na temelju pravila meunarodnog prava s namjerom da se to povjerenje iznevjeri. (hinjenje namjere pregovaranja, statusa civila, onesposobljnosti zbog rana ili bolesti, zatienog statusa upotrebom znakova ili odora UN) zabranjena je svaka nepropisna upotreba meunarodno priznatih znakova i obiljeja te upotreba simbola, vojnih oznaka ili odora protivnikih stranaka za vrijeme napada kako bi se prikrile, poduprle ili omele vojne operacije protokol zabranjuje davanje izjava da se nee davati milost, tj da ne smije biti preivjelih, time prijetiti protivniku ili na toj osnovi vodIti neprijateljstva ali P kao i HP doputa ratne varke ali njima se ne kre pravila mp i ne postupa se perfidno jer se njima ne zadobiva povjerenje protivnika glede zatite tog prava

104. ZATITA RANJENIKA, BOLESNIKA I ZAROBLJENIKA 29 svojim

C-

prikazom bitke kod Solferina vicarac Henri Dunant potaknuo je izradu prve Konvencije o poboljanju sudbine vojnika ranjenih u ratu, 1864.

Nakon drugog svjetskog rata na inicijativu Meunarodnog odbora Crvenog kria vicarska je vlada sazvala 1949. Diplomatsku konferenciju na kojoj su usvojene 4 enevske konvencije o zatiti rtava rata;

1.

Konvencija za poboljalje poloaja ranjenika i bolesnika u oruanim snagama u ratu

165

2. 3. 4.

Konvencija za poboljanje poloaja ranjenika, bolesnika i brodolomaca oruanih snaga na moru Konvencija o postupanju sa ratnim zarobljenicima Konvencija o zatiti graanskih osoba u vrijeme rata

zajednika im je karakteristika da vie nego prije naglaavaju zatitu ovjeka kao takvog a ne toliko u njegovu svojstvu pripadnika oruanih snaga temeljno je naelo dviju enevskih konvencija o zatiti ranjenih i bolesnih pripadnika oruanih snaga da te osobe treba tititi i njegovati bez obzira na to kojoj sukobljenoj stranci pripadaju. Obje konvencije predviaju zatitu ranjenika, bolesnika, brodolomaca, zatitu sanitetskih jedinica u sastavu vojske ili mornarice, bolnikog osoblja, zgrada, osoba, brodova... enevska konvencija za poboljanje poliaja ranjenika, bolesnika i brodolomaca oruanih snaga na moru daje posebna pravila koja su uvjetovana okolnostima pomorskog ratita. Konvencija priznaje ustanovu bolnikih brodova i brodskih bolnica bolniki brodovi moraju biti bijeli i imati crveni kri te uz zastavu svoje zemlje viju i enevsku bolniki brodovi ne smiju se uppotrebljavati ni za kakve vojne svrhe. Oni plove i rade u prostoru ratnih operacija na vlastiti rizik. Ne smiju ometati kretanje ratnih brodova, a sukobljene stranke imaju pravo na nadzor i pretragu, mogu ukloniti njihovu pomo i zapovjediti im da se udalje u smjeru plovidbe koji im oni odrede, mogu postaviti svog povjerenika na brod a mogu brod i zadrati do 7 dana ako to zahtijeva ozbiljnost prilika - moraju pomagati svima bez obzira na pripadnost. brodske bolnice moraju se po mogunosti tedjeti u sluaju borbe na brodu i ne smije im se mijenjti namjena dok god su potrebne Konvencija titi i brodolomce - brodolomom se smatra svaki brodolom bez obzira na okolnosti u kojima se zbio odredbe vrijede i za zrakoplov koji je prisilno sletio ili pao u more ako brodolomci padnu u ruke protivnika on treba s njima postupati kao sa ratnim zarobljenicima Protokol I iz 1977. dopunjuje odredbe prvih dviju konvencija te jami zatitu svim ranjenim i bolesnim i pripadnicima oruanih snaga i graanskim osobama to se odnosi i na civilne i vojne brodolomce - on ujedno i proiruje zatitu na civilno sanitetsko osoblje stranke sukoba. enevskom konvencijom o postupanju s ratnim zarobljenicima izgraena je opsena zatita ratnih zarobljenika - s njima treba uvijek postupati ovjeno, titi ih od nasilja, zastraivanja i uvreda - nijedan ratni zarobljenik ne smije biti podvrgnut fizikom sakaenju ili raznim pokusima, a njihova osoba i ast mora se potovati. ratnim zarobljenicima se smatraju: o pripadnici oruanih snaga stranke sukoba, o pripadnici milicija i dobrovoljakih odreda koji ulaze u sastav oruanih snaga o pripadnici organiziranih pokreta otpora ako ispunjavaju ona 4 uvjeta (noenje oruja, potivanje pravila mp, znak raspoznavanja, odg zapovjednitvo) o pripadnici redovnih oruanih snaga koji izraze vjernost nekoj vlasti koju nije priznala njihova vlast

+ + +

osobe koje prate or. snage po ovlasti zapovjednitva (npr. ratni dopisnici)

lanovi posada trgovakih brodova&civilnih zrakoplova (ako nisu privilegirani na temelju drugih odredaba mp) sudionici pukog ustanka (ako otvoreno nose oruje&potuju mp) glavari drava ministri diplomati po obiajnom pravu

zarobljenici imaju pravo na na disciplinski i sudski postupak, pravo pritube na postupanje prema njemu, pravo obraanja dipl. predstavniku koji je preuzeo zatitu interesa njegove domovine zarobljenici moraju biti pristojno smjeteni i opskrbljeni a uvjeti njihova smjetaja moraju biti jednako povoljni kao i oni koji su osigurani postrojbma drave u ijoj su vlasti, a koje su smjetene u istoj regiji zarobljenici mogu biti uposleni, ali asnici se ne smiju siliti na rad, a zarobljenici imaju pravo izabrati svog predstavnika koji e ih zastupati kod vlasti nakon prestanka aktivnih neprijateljstava moraju se ratni zarobljenici bez odgode osloboditi i vratiti u domovinu repatrirati

166

Protokol I proirio je koncept meunarodnih oruanih sukoba koji ukljuuje i antikolonijalne i druge oruane borbe za nacionalno osloboenje. Taj protokol na potpuno novi nain definira oruane snage odreujui da se oruane snage stranke sukoba nastoje od svih organiziranih oruanih snaga, naoruanih grupa i jedinica koje su pod zapovjednitvom odgovornim toj stranci ak i kad tu stranku zastupa vlada ili vlast koju protivnika stranka ne priznaje. pripadnici or. snaga su borci koji imaju status r. zarobljenika iako su svi borci duni pridravati se pravila mp, krenje tih prava ne oduzima ima status boraca niti pravo da budu smatrani rat. zarobljenicima! pravo na status r. zarobljenika gubi gerilski borac koji nije potivao ni minimum pravila da nosi oruje za vrijeme pripremnog vojnog djelovanja&dok ga protivnik moe vidjeti no i on uiva standardnu zatitu iz K pripadnici sanitetskog i vjerskog osoblja ne mogu biti razni zarobljenici ali ih se moe zadrati da pomau ratnim zarobljenicima borcima se ne smatraju plaenici, koji zajedno s pijunima nemaju status ratnog zarobljenika ako budu zarobljeni neka temeljna pravila iz K primjenjuju se i na or. sukobe koji nemaju meunar. znaaj: o ovjeno postupanje sa svakim tko ne sudjeluje neposredno u neprijateljstvima to se protee i na vojnike koji su poloili oruja & koji su izvan bojnog ustroja (npr. ranjeni); zabranjuje se svako muenje, okrutnost, uzimanje talaca, povreda dostojanstva, kanjavanje bez suenja o ranjenici&bolesnici trebaju se prihvatiti i njegovati Protokol II razrauje ta pravila (odnosi se na nemeunar. sukobe)

K obvezuju drave da osiguraju u kaznenom zakonodavstvu propise za suzbijanje ina protivnih konvencijama, a
za teke povrede moraju goniti i kazniti poinitelje: o namjerno ubojstvo

o o o o o o o o o o

muenje&neovjeno postupanje bioloki pokusi namjerno uzrokovanje tekih patnji teko oteenje fiz. integriteta ili zdravlja unitenje/prisvajanje imovine koje nije opravdano vojnim potrebama prisiljavanje ratnih zarobljenika da slue u vojnim snagama protivnika liavanje prava na nepristrano suenje uzimanje talaca nezakonito deprotiranje prisilno premjetanje

Protokol

I proiruje te odredbe i na perfidno postupanje, nasumine napade, napade na postrojenja koja sadravaju opasne sile, napadi na nebranjena mjesta, civilno stan., jasno preepoznatljive povijesne spomenike

ratni zloini nisu jedini zloini koji se mogu poiniti u ratu to mogu biti i zloini protiv ovjenosti, genocid; mogu
se poiniti i u nemeunar. sukobima i u doba mira

105. ZATITA CIVILNOG PUANSTVA C30 zatita civilnog puanstva podignuta je na viu razinu usvajanjem enevske Konvencije o zatiti graanskih osoba
u vrijeme rata 1949.

Konvencija titi i sve osobe koje nisu pripadnici drave pod ijom se vlau nalaze Komvencija se ne odnosi samo na svaki oruani sukob izmeu drava nego i na sluajeve djelomine i potpune
okupacije neke zemlje, ak i ako ta okupacija ne nailazi na nikakav otpor njihse odnosi drugi dio K s openitim odredbama o zatiti

njome se ne zatiuju dravljani neke drave koja ima redovne dipl. odnose s dravom u kojoj se oni nalaze, ali i na opa je svrha Konvencije zatita svih ljudi bez razlika, a posebno ranjenika, bolesnika, ena, starih i djece
Konvencija uvodi zatitu odreenih mjesta ustanovljenih radi sklanjanja graanskog puanstva ili njegove njege;

167

1. sanitetske i sigurnosne zone i mjesta - svrha im je da od djelovanja rata sklone ranjene, bolesne, nemone, strace i
djecu ispod 15 godina, trudnice i majke koja imaju djecu mlau od 7 godina ta se mjesta mogu organizirati na vlastitom ili okupiranom podruju sporazumom izmeu stranaka u sukobu

smiju zauzeti samo manje podruje, moraju biti udaljeni od svakog vojnog objekta, vanog industrijskog postrojenja i administrativne ustanove ne smije biti branjen, a njegove prometne puteve ne smije koristiti vojno osoblje na granicama tih mjesta bit e postavljen znak: crvene kose crte na bijelom polju njihovu pravilnu namjenu mogu kontrolirati posebne komisije bolesnih boraca kao i graanskih osoba koje sudjeluju u djelatnostima vojne prirode

2. neutralizirane zone se mogu sporazumno ustanoviti na podrujima gdje se vode borbe radi sklanjanja ranjenih i 3. od napada se tite i civilne bolnice i njihovo osoblje zatita prestaje ako se ona pone koristiti za ine koji tete
neprijatelju

Konvencija zahtjeva potovanje zatienih osoba i njihove asti, zabranjuje svaku diskriminaciju, pritisak ili istrebljenje Protokol 1 ureuje da se graanskom osobom smatra svaka osoba koja se ne ubraja u kategoriju boraca u sluaju dvojbe da li je neka osoba vililna osoba ili pripadnik oruanih snaga smatra ju se graanskom osobom propisuje da se i novinari smatraju graanskim osobama, ak i ako prate oruane snage nazonost meu civilnim stanovnitvom pojedinaca koji nisu graanske osobe ne liava to stanovnitvo njegovog civilnog
karaktera

namjerno mjeanje boraca i civila je krenje pravila mp. civili uivaju zatitu sve dok izravno ne sudjeluju u neprijateljstvima (npr. puca na neprijatelja) civili&civilno stanovnitvo ne smiju biti predmet napada potvreno protokolom zabranjeno je izgladnjivanje civila dakle ne smije se napadati dobro prijeko potrebno za preivljavanje (smije jedino ako
bi bilo upotrebljavano iskljuivo za or. snage)

posebno 106. 31.

je naglaena zatita civilnih organizacija civ. zatite isto ne smiju biti predmet napada osim u sluaju imperativne vojne potrebe

RATNA OKUPACIJA

C-

ratna okupacija je stanje kada se podruje neke drave stvarno nalazi u vlasti neprijateljske vojske.

za uinak okupacije po pravilima meunarodnog prava se trai stvarno provoenje vlasti, dok istodobno zakonita
vlast nije u mogunosti provoditi svoju vlast

podruje gdje traje borba ne smatra se okupiranim, okupacija se protee samo na podruja gdje je vlast okupanata uvedena i gdje se moe provoditi

veina pravila o okupaciji je kodificirana Haakim pravilnikom 1907. tradicionalno se okupacija smatrala samo u ratu K je to promijenila pa sad ne mora doi ni do otpora, nije potrebno ni ratno stanje Protokol I proiruje primjenu i na brobu protiv okupacije u ostvarivanju naroda prava na samoodreenje okupirano podruje ne stjee se okupacijom, a ako okupant poslije stekne to podruje mirovnim sporazumom
njegovo stjecanje ne bi bilo retroaktivno

drava koja je bila prisiljena napustiti neko podruje radi okupanata zadrava svoju suverenost ali je provoenje

vlasti na njenom podruju obustavljeno i na njeno mjesto stupa okupant koji izvrava vlast, ali vlastitu, a ne neku koja bi bila prenesea od te drave okupant nema vlasti nad osobama i stvarima koje su u pravnoj vezi s okupiranim podrujem, ali se ondje ne nalaze (npr. dravljani koji su u drugoj zemlji) zakona osim ako u tome nije apsolutno sprijeen

najvanija dunost okupanta je da poduzme sve mjere da uspostavi&odri javni red i ivot, i to uz potivanje domaih 168

 nije doputena nikakva izmjena domaeg zakonodavstva koja nije nepohodna radi ratnih svrha kazneno zakonodavstvo se moe mijenjati samo ako ono znai opasnost za sigurnost
primjenu enevske konvencije o zatiti graanskih osoba za rata

okupanata ili prijei

smrtna kazna moe se izrei samo za pijunau, sabotau vojnih postrojenja ili namjernu uzrokovanu smrt jedne
ili vie osoba, ali i to samo ako je za takva djela bila predviena smrtna kazna u zakonodavstvu okupiranog podruja i prije okupacije provodi u njegovo ime on se za to moe sluiti i organima okupirane drave ali ih na to ne smije siliti

okupant mora poduzeti mjere da uspostave javni red i ivot, on mora urediti upravu okupiarnog podruja, te se uprava okupant ima pravo ubiranja svih vrsta dravnih davanja ali se pri tome mora sluiti postojeim propisima; a moe
traiti i nova davanja ali ona ne smiju premaivati trokove uprave i potrebe okupacijske vojske

nije doputena izmjena domaeg zakonodavstva koja nije potrebna radi ratnih svrha stanovnitvo se ne smije tjerati da napusti to podruje, ali se ne smije ni siliti da ostane ako to zahtijevaju sigurnost
kraja ili imperativni vojni razlozi

mora se potovati ast, obiteljska prava privatno vlasnitvo i vjerska uvjerenja doputene su rekvizicije dobara i usluga za potrebe okupacijske vojske, takve se rekvizicije mogu zahtijevati samo prema ovlasti nadlenog vojnog zapovjednika,

zahtijeva se potivanje privatne imovine ali dravna imovina nije toliko zatiena. odgovoran je za odravanje pristojnih ivotnih uvjeta. ako se drava sloi s okupacijom govori se o mirnodopskoj okupaciji. KRAJ III. KNJIGE

POJAM PRAVA MEUNARODNIH ORGANIZACIJA Pravo meunarodnih organizacija: Je pravni podsustav MP dakle, dio mp Ureuje pravne odnose izmeu meunarodnopravnih subjekata u MZ Bavi se prvenstveno meunarodnim organizacijama kao subjektima MP Bavi se meunarodnopravnim subjekrivitetom meunarodnih organizacija ureujui istodobno njihove pravne odnose izmeu sebe, d, dn i ostalim subjektima mp

169

 Ureuje pravne odnose meunarodnih organizacija Ono je vretikalno strukturiran pravni sustav (za razliku os opeg mp iji subjekti drave, osim po svom pristanka,

nisu podrvrgnuti nikakvoj vioj vlasti) drave koje ulaze u lanstvo ve konstitutivnim aktom prihvaaju svoju podvrgnutost organima organizacije (a nekad i pravnu obvezatnost njihovih akata)

Pravo svake MO ravna se prema vlastitom konstitutivnom aktu Ustavu, a tek podredno prema pravilima opeg mp (lex generalis) Zajednika polazita u prouavanju prava MO:

Konstitutivni ustavni akt i drugi pravni akti MO te pravotvorna praksa MO ustanovljuju pravo pojedine MO, no takva pravila mogu posredstvom obiajnog prava postati izvorom prava MO uope Podudarnost ustavnih akata razliitih MO takoer moe utjecati na razvoj prava MO openito Obiajno MP nalazi primjenu u pogledu svih MO (npr. meunar. odgovornost MO) Opa naela prava priznata od civiliziranih naroda kao jedan od formalnih izvora MP nalaze takoer primjenu u ureenju meunarodnopravnih odnosa MO openito (pacta sunt servanda, audiatur et altera pars) Pravila tumaenja meunarodnih ugovora primjenjiva su i na tumaenje konstitutivnog akta MO koji je takoer meunarodni ugovor Analogija s drugim dijelovima MP (dipl.&konzul. pravo) takoer moe nai svoju primjenjivost i u pravnim odnosima MO.

IZVORI PRAVA MEUNARODNIH ORGANIZACIJA Imamo:

Izvore prava u materijalnom smislu Izvore prava u formalnom smislu Izvori prava u materijalnom smislu bit e sadrani u odnosima u drutvu, njima e se baviti sociologija MP analizirajui ope razvojne procese koji utjeu na oblikovanje drutva, MZ i njezina prava.

Formalni izvori prava MO su: Ustavi MO i njihovo tumaenje (konstitutivni akti) Akti MO vezani uz djelokrug pojedine organizacije ija obvezanost proizlazi iz ustava te organizacije (operacionalni akti) Tzv. Institucionalni akti organa MO (statut, pravilnik..) Pravotvorna praksa MO Pravila obiajnog MP Opa naela prava priznata od civiliziranih naroda, l.38 Ugovorno MP Sudske rjeidbe i meunarodnopravna doktrina kao pomono sredstvo u iznalaenju i tumaenju formalnih izvora.

antinomije izmeu pravnih normi razliitih izvora ba kao i meu izvorima mp uope rjeavati po opim pravilima (lsdlg, lpdlp a lsdli samo kod kogentnih normi jer su svi izvori u mp izjednaeni) MO vrlo rijetko poznaju kontrolu ustavnosti odluka svojih organa, ve je najee sam organ sudac ustavnosti svog djelovanja, ime ujedno i sam tumai granice svoje nadlenosti postavlja se pitanje: ako on sam provodi svoju nadlenost, je li mogue i da je prekorai? u prirodi svakog meunarodnog pravila je da ga njegov adresat moe prekriti. pa ga tako i MO barem teoretski mora biti sposobna prekriti

Svako tumaenje ustava MO mora biti u svjetlu opih pravila o tumaenju MU, kodificiranih u lancima 31.i32. Beke koncencije o pravu meunarodnih ugovora 1969. lanak 5 konvencije odreuje primjenjivost Beke konvencije i na MU koji su konstitutivni akti MO. Pri takvom tumaenju treba voditi rauna o: a) Prirodnom i uobiajenom znaenju rijei i konteksta

170

b) c) d) e) f)

Predmetu i svrsi takva ugovora Naknadnoj praksi u primjeni ustava organizacije Pripremnim radovima u izradi ustava Ostalim okolnostima Uzimajui u obzir naelo ut res magis valeat quam pereat, djelujui time in favorem odredbi ustava organizacije.

POJAM MEUNARODNE ORGANIZACIJE

Nema definicije meunarodne organizacije. MO za razliku od drava su neteritorijalni subjekti MP. tako se moe rei da je teritorijalna uvjetovanost mp subjektiviteta drave kod MO zamijenjena funkcionalnom uvjetovanou uoblienoj u institucionalizaciji meunar. suradnje, ustavu (konst. ugovoru)
FUNKCIONALISTIKA TEORIJA razlog pojave i svrhu postojanja MO vidi u postizanju ciljeva, tj u ostvarenju interesa lanova MO zbog kojih su ju oni i osnovali. MO e trajati onoliko koliko njezini lanovi budu imali interes za njom. Prigovor toj teoriji je njezina dravnocentrinost. Ona se uvelike zasniva na pretpostavci o dravama kao primarnim subjektima MP (zamjena anarhije institucionalizacijom .- jer sve drave su suverene) REALISTIKA TEORIJA takoer dijeli shvaanje o dravi kao sredinjem MP subjektu, takoer dijeli i uvjerenje u sposobnost drava da u meunarodnim odnosima djeluju racionalno te ue kako da svoje interese to efikasnije ostvare pri emu vide MO kao prikladno sredstvo. (takoer dijele shvaanje o anarhiji) Ova teorija za razliku od funkcionalista ne polazi od uvjerenja da su suradnja meu dravama sposobne sprjeiti ratove i osigurati svjetski mir. Izvorna anarhinost moe biti tek djelomino smanjena jer drave sporo ue. Vei znaaj daju moi drava, pa sudbina MO ovisi od velikih sila i njihovih odnosa. Za realiste imaju izgleda da budu uinkovite samo one MO iji se djelokrug tie vitalnih interesa snanih dravau njihovu lanstvu. Oni ne vjeruju u ideju meunarodne integracije i stvaranja svjetske vlade.

Razlikujemo nekoliko teorija: Funkcionalistika teorija Realistika teorija Disagregacionistika teorija Kritika teorija Konstruktivistiki pristup
Negira dravnocentrini pristup MZ. Pristae polaze od uvjerenja da drave nisu monolitne tvorevine nego su sastavljene od razliitih interesnih grupa. Osim drava u meunarodnim odnosima sudjeluje sve vie nedravnih entiteta.

KRITIKA TEORIJA ima puno zamjerki prethodnim teorijama. KONSTRUKTIVISTIKI PRISTUP temelje MP i MO vidi u Zamjera eurocentrinost i promatranje MZ bez uvaavanja drugih transnacionalnim vrijednostima koje jednako dijele drave i Meunarodne organizacije kao neteritorijalni subjekti MP odreene su sljedeim konstitutivnim elementima: civil. krugova. Zamjera suvremenom MP i MO spolnu pojedinci i svi drugi sudionici u MZ. Za pristae ove teorije MO Ustanovljene su meunarodnim i ene. Ukazuje na takve MO (dakle, sukladno pravu mu) neravnomjernost u zastupljenosti mukarca ugovorom koji je USTAV same bitno oblikuju interese drava. Oni tu vide dvosmjeran rasnu diskriminaciju u MO i na prezastupljenost pripadnika bijele stupanja na snagu konstitutivnog akta proces u kojem MO nisu egzogeni fenomeni u odnosu na svoje trenutak nastajanja MO u pravilu je trenutak rase. Takoer upuuje kritiku na dominaciju bogatih drava na drave lanice nego s njima dijele zajedniko poelo u drutenim u cjelokupnom MP. tetu siromanih posebnost tih ugovora vidljiva je i po tome to uglavnom zabranjuju stavljanje rezervi na svoje odredbe odnosima i vrijednosti u meunarodnoj zajednici.

sam naziv konst. akta kao ustava potpuno je nebitan (povelja, statut, pakt...) za razliku od drava, koje mogu nastati i originarno, MO uvijek nastaju voljom drava koje sklapaju MEUNAR. UGOVOR ustav budue organizacije ipak, premda jedan od naelno konstitutivnih elemenata, USTAV (kao mu u pisanom obliku izmeu buduih lanica) mada najee prisutan NIJE NUAN za postojanje MO! i ovdje imamo N. NEFORMALNOSTI (ne moraju biti oblikovani u jedinstvenoj ispravi)

tako MO zapravo nastaje INSTITUCIONALIZACIJOM SURADNJE IZMEU D!!! faktikim zapoinjanjem funkcioniranja svojih organa ona zapoinje ivot, a ustav kao mu ve je samim tim prisutan u konkludentno izraenoj volji drava da stvore organizaciju Stalni organi MO kao njezini konstitutivni element zapravo su izraz institucionalizacije meunarodne suradnje kojom je takva organizacija i nastala lanstvo organizacije kojeg ine drave okupljene oko cilja organizacije takoer je njezin konstitutivni element (u lanstvu mogu osim drava biti i druge meunar. organizacije i drugi subjekti mp) MO ima vlastitu pravnu osobnost odvojenu od one drava lanica (dakle, i kvalitativna razlika od puke ukupnosti njezinih d) Djelokrug, ciljevi i funkcije MO utvreni u pravilu ustavom organizacije takoer su jedan od njezinih konstitutivnih elemenata.

171

iako nema definicije, mogli bismo ih definirati kao udruenje drava (i drugih mp subjekata) osnovano (u pravilu) na
temelju MU ustava, koje ima stalne organe, djelokrug, ciljeve i fje i razliitu osobnost odvojenu od d - pojam MO u pravilu oznaava meuvladinu organizaciju - ako susternemo pojam MO bez atributa nevladine treba zakljuiti da je rije o meuvladinim, slubenim MO u injem se lanstvu mogu nai iskljuivo drave ili eventualno drugi javnopravni meunar. subjekti - ipak, naziv organizacije je nebitan za njezin karakter MO(unija, zajednica, komisija, ugovor...) - dakle, znaaj MO nikad ne ovisi o nazivu, pri emu ak i ako izostane pisani ustav, ostali elementi nuno moraju biti prisutni (djelokrug, ciljevi, stalni organi, lanstvo) da bi mogli govoriti o MO Meunarodne organizacije U IREM SMISLU je mogue razlikovati kao: 1. Meuvladine organizacije i meunarodne nevladine organizacije

Meuvladine organizacije u svom lanstvu okupljaju meunarodnopravne subjekte javnog sektora, drave i druge subjekte MP. Meunarodne nevladine oranizacije (NGOs) u svom lanstvu okupljaju subjekte privatnog sektora (pojedince, nevladine udruge iz razliitih drava i druge meunarodne nevladine organizacije).

2. Univerzalne i regionalne meunarodne organizacije Univerzalne meunarodne organizacije okupljaju lanove iz razliitih regija, razliitih kontinenata. Kod regionalnih organizacija lanstvo je unaprijed ogranieno pripadnou lanova organizacije odreenoj regiji. Ta regija moe biti odreena kontinentom, moe obuhvaati dio kontinenta ili obuhvaati neko podruje koje prelazi granice kontinenta formirajui politiki ili gospodarski takvu regiju vie nego geografski.

3. Otvorene i zatvorene meunarodne organizacije

Razlikuju se po tome jesu li otvorene za ulazak u svoje lanstvo svim dravama svijeta (pr. UN) ili je krug lanstva unaprijed ogranien po nekom objektivnom kriteriju ije ispunjenje ne ovisi o volji drave potencijalne lanice (pr. regionalne MO).

4. Supranacionalne meunarodne organizacije i ostale meunarodne organizacije

7.

Kod supranacionalnih organizacija obvezujui akti njihovih organa uivaju neposrednu primjenjivost u pravnim sustavima njihovih drava lanica (pr. Europska zajednica).

5. Ope i specijalizirane meunarodne organizacije U djelokrug opih organizacija spadaju sva pitanja meunarodne suradnje izmeu drava lanica pr.UN. Specijalizirane karakterizira djelokrug specijaliziran na samo pitanja koja su odreena ustavom organizacije, pr. specijalizirane ustanove UN.

6. Trajne i privremene meunarodne organizacije Razlikuju se ovisno o tome jel im trajanje na bilo koji nain unaprijed odreeno ili su osnovane na neogranieno vrijeme. Meunarodne organizacije koje mogu imati sudske ovlasti prema dravama lanicama (pr.UN preko MS) te meunarodne organizacije koje takve ovlasti nemaju.

PRAVNI SUBJEKTIVITET MEUNARODNIH ORGANIZACIJA

Postavi nositeljem prava i obveza po pravilima MP, MO stjeu meunarodnu pravnu sposobnost. MO su potvrdile i postojanje neposredne djelatne sposobnosti u meunarodnopravnom sustavu ostvarenjem sposobnosti sklapanja meunarodnih ugovora i ostvarenjem prava poslanstva.

Stjecanje pravne sposobnosti MO u unutarnjim pravnim sustavima drava moe biti:

1. Mogue je da pravna osobnost MO u pravnim sustavima drava lanica bude predviena ustavom MO, pa njezino
priznanje od tih drava postaje tada njihovom meunarodnougovornom obvezom

172

2. Ponekad se stjecanje pravne osobnosti MO u dravi ureuje samim ugovorom o sjeditu, npr. sporazum Lige naroda i
vicarske o sjeditu Lige

3. Priznanje pravne osobnosti MO biva preputeno zakonodavstvu pojedine drave

to ako neka drava ne eli priznati MO?

Priznanje neke MO je slobodan i dobrovoljan in druge drave. Takvo priznanje uzima se deklaratorno i retroaktivno s djelovanjem od dana kad je organizacija nastala, tj stupanjem na snagu njezina ustava. Danas je kriterij brojnosti lanova organizacije nebitan. Za nastanak drave danas i stjecanja njezinog mp subjektiviteta nije potrebno priznanje od strane drava ili drugih mp subjekata. Takvo priznanje e imati deklaratorni uinak. Priznanje Mo od strane drave najee se zbiva konkludentno, dakle ili zahtjevom za primanje u lanstvo ili faktikim ulaskom u meunarodnopravne odnose drave nelanice s meunarodnom organizacijom. Moemo izdvojiti ona subjektivna prava MO koja su najue vezana uz ostvarenje njezinih funkcija. Prema doktrini UKLJUENIH OVLASTI, a posebno prema doktrini FUNKCIONALNE NUNOSTI ona su imanentna meunarodnoj organizaciji. Tu spadaju: Prava i obveze koje neposredno proizlaze iz ustava MO Prava i ovlasti nune za izvravanje funkcija organizacije utvrenih ustavom Prava i ovlasti nune za ostvarenje ciljeva orgaizacije. Ustav je najee meunarodni ugovor koje sklapa organizacija. Trenutkom stupanja na snagu njega MO zapoinje svoj pravni ivot te postaje zajedno s ostalim dravama stranka tog ugovora vezana njegovim odredbama. Do trenutka stupanja na snagu takvog ugovora ona ima poloaj nasciturusa.

U kontekstu djelatne sposobnosti meunarodna doktrina izdvaja:

Pravo sklapanja meunarodnih ugovora Pravo poslanstva Prvo sudjelovanja u lanstvu MO Sposobnost sudjelovanja u stvaranju pravila MP Pravo mp subjekta da na temelju vlastite stranake sposobnosti obrati nekom mp pravosudnom tijelu Tzv.pravo na rat Pravo da ostvarenje svog subjektiviteta postigne i uporabom sile, tj.ratom protiv druge drave Me.org mogu postati lanicama drugih MO. Isto tako mogu na svoj nain sudjelovati u stvaranju mp normi. Tu je vana uloga Komisije UN-a za MP koja se bavi kodifikacijom i progresivnim razvojem mp. Tu je znaajna i uloga tzv.estog odbora kao jednog od glavnih odbora O Un-a.

LANSTVO MEUNARODNIH ORGANIZACIJA Pitanja lanstva u MO ureena su prvenstveno odredbama konstitutivnog akta ustavasvake organizacije !!!

lanovi MO ovisno o ustavnim odredbama: Drave Druge meuvladine organizacije Drugi javnopravni subjekti MP npr. Sveta stolica + Podruja s posebnim poloajem + Nesamostalna upravna podruja

173

Pitanje lanstva - upitno: SUBJEKATA TZV. PRIVATNOG SEKTORA pojedinaca, nevladinih organizacija i dr. Javnoprivatnih subjekata unutarnjeg, ali ne i MP ministarstava, parlamenata Oduzelo bi takvoj organizaciji znaaj meuvladine organizacije, te i nju pretvorilo u neki oblik meunarodne nevladine organizacije ili barem tzv. kvazi nevladine organizacije tzv. quasi nongovernmental organization quango

Pitanje ogranienja lanstva u organizaciji

Univerzalne i regionalne meunarodne organizacije Organizacije otvorenog i zatvorenog tipa Ovisno o tome mogu li u njihovo lanstvo ui sve drave svijeta, ili tek one koje udovoljavaju unaprijed odreenim kriterijima za primitak u lanstvo organizacije npr. geografske pripadnosti

Pitanje maksimuma i minimuma lanstva mo: Maksimum ovisno u ustavu (kod otvorenih organizacija teoretski sve drave svijeta, kod regionalnih iz regije). Minimum lanstva gotovo nikad nije odreen on je ponajvie uvjetovan funkcionalnom utemeljenou MO, pa i organizacija iji bi broj lanova toliko opao da bi doista otvorio pitanje minimuma lanstva, zacijelo bi ve ugasla, tj. prestala postojati sama po sebi izgubivi svrhu svoga postojanja. Ipak, teorija MP ne odreuje minimalni broj lanova MO MO bi mogla postojati i s npr. barem dvije drave lanice pod uvjetom da njezina pravna osobnost bude kvalitativno razliita od puke ukupnosti pravnih osobnosti tih lanica !!!

Iskonske & naknadno primljene lanice

Tu imamo osnivae s jedne strane u pravilu su sudjelovale na osnivakoj konferenciji i stupanjem meunar. ugovora na snagu automatski postaju lanicama organizacije, i u skladu s ustavnom procedurom naknadno primljene drave lanice s druge strane. Ali to razlikovanje ima samo politiki znaaj jer su uglavnom izjednaene u pravima&obvezama

Punopravne lanice&one na koje se odnosi samo dio ustavnih odredbi Ponekad je mogue razlikovati punopravne lanove MO od lanova na koje se odnosi samo dio odredbi ustava organizacije. Meu punopravnim lanovima mogue je nai iskonske lanice jednako kao i naknadno primljene. Nasuprot tome, lanovi na koje se odnosi dio odredbi su u pravilu - paradravni - preddravni - meudravni entiteti kojima MO jo ne moe priznati punopravno lanstvo. Njima se u pravilu ostavlja status pridruenog lanstva ili promatraa ovisno o Ustavu organizacije. Status pridruenog lanstva bio je uglavnom zamiljen za starateljska podruja, a sada se zadrao kao svojevrsna priprema drava za lanstvo one s MO sklapaju ugovore o pridruivanju u kojima im se nameu obveze kojjima uvjetuju njihov prijam u punopravno lanstvo (RH i EU: Ugovor o stabilizaciji i pridruivanju).

lanstvo kao preduvjet

automatski lan i druge organizacije (UN-UNESCO) preduvjet za lanstvo u drugoj organizaciji (lanstvo u MMF je preduvjet za lanstvo u Meunar. banci za obnovu i razvoj) ipak, ispunjenjem tog uvjeta drava ne ulazi automatski u uvjetovanu organizaciju, nego je samo izaberiva

Uvjeti za prijam

Svaka Mo moe svojim ustavom predvidjeti uvjete za prijam u svoje lanstvo, koji mogu biti:

Tehniki, pr. u organizacijama specijaliziranog tehnikog djelokruga Politiki, pr. u politikim meunarodnim organizacijama opeg djelokruga, pr. UN-a, VE

174

Ekonomski, pr. u ekonomskim organizacijama Vojni, pr. u vojnim organizacijama poput NATO-a

Prema Povelji UN, ulazak u lanstvo UN uvjetuju: Dravnost subjekta koji trai prijam Miroljubivost Mogunost ... ...i volja da se izvravaju obveze koje povelja namee dravama lanicama

lanstvo

Prijam u lanstvo je diskrecijsko pravo same meunarodne organizacije

zato neprimitak drave koja je objektivno ispunila uvjete NIKAD NEE BITI SMATRAN KRENJEM MP jer u opem mp ne postoji subj.pravo drava da uu u organizaciju, nego samo pravo organizacije da primi dravu ako organizacija ne bi primila dravu, to se tumai kao neoboriva presumpcija da nisu bili ispunjeni uvjeti za ako je drava indeed primljena, to znai da ju je MO priznala, a takoer i drave koje su dale glas za primanje meutim, to se ne odnosi na drave koje su glasovale protiv! (mogu biti u istoj MO s nepriznatom dravom)

u lanstvo

Spojivost statusa trajne neutralnosti s lanstvom u MO

Postavlja se ako neka organizacija predvia kolektivnu upotrebu sile. Praksa je to rijeila ulaskom trajno neutralne Austrije u UN sustav kolektivne sigurnosti predvien u Glavi 7 Povelje pretvorio se u dobrovoljno sudjelovanje drava u mirovnim akcijama UN, pa je status trajne neutralnosti opravdano smatrati spojivim s lanstvom u UN. Ali ako bi drava pristupila lanstvu u kojem bi upotreba oruane sile bila obavezna, to je nespojivo sa statusom TN (NATO)

Suverena jednakost drava u MO

U UN pet velesila, ponderirano glasvanje (na temelju koliine l. prinosa) u nekim organizacijama... je li to spojivo s pravom na jednakost?

Jest, jer je pravo na jednakost subj. pravo drave kojim ona moe raspolagati (ograniiti ga), a ulazak u
lanstvo neke organizacije koja ima povlatene lanice je jedan od naina disponiranja njime. S druge strae, njenim istupanjem iz te organizacije, pravo na jednakost se vraa

Sukcesija drava To je odvojeno pitanje od sukcesije u pogledu MU iako je ustav MO u biti meunr. UGOVOR, on u pogledu sukcesije ne dijeli sudbinu ostaluh MU ve se sukcesija po lanstvu UVIJEK RAVNA PO PRAVU MO Ipak,imaju neka naela (koja su, dodue, dispozitivna i uvijek je mogue drukije ugovoriti):

ako drava zadri dotadanji kontinuitet dravnosti, zadrava i lanstvo o otcijepljenje otcijepljena kao nova, stara ostaje lanica ujedinjenje ako je barem jedna bila lanica, ujedinjena drava naslijeuje to mjesto raspad (ex YU) svaka drava nastala raspadom trai novi prijem (*tu nema
otcijepljenja, kad se drava raspadne, sve su nove lanska prava&obveze lanstvo u MO donosi lanu niz prava i obveza. Prava: Pravo glasa Sudjelovanje u radu organizacije Te u radu i lanstvu njezinih organa Sudjelovanje u postupku odluivanja o proraunskim i financijskim pitanjima Pravo lana da se povue iz lanstva - neotuivo Obveze: Obveza potivanja ustava MO i drugih izvora njezina prava

kontinuiteta kao kod

175

Sudjelovanje u ostvarenju funkcija i zadaa iz djelokruga organizacije Podmirenje lanskih prinosa i drugih obveza financijskih davanja prema organizaciji

Disciplinske sankcije: U pravilu su predviene ustavom organizacije po svojoj prirodi to su sankcije pravnih podsustava opeg mp subj. prava ija se povreda sankcionira nisu propisana opim mp, nego normom pr. sustava same MO. To su dakle SVE MJERE KOJE BEZ OBZIRA NA SADRAJ POGAAJU PRAVA&POVLASTICE LANA MO Povelja UN predvia 3 disc. sankcije suspenzija (l. 5.), mala suspenzija (l. 19.), iskljuenje (l. 6.) A. Suspenzija disciplinska sankcija kojom meunarodna organizacija zadire samo u lanska prava i povlastice svoga lana, ostavljajui mu nedirnutima njegove obveze prema organizaciji. Moe biti opa i djelomina, (sva ili samo neka prava suspendira), a u oba sluaja automatska i neautomatska (nastupa li samom injenicom ispunjenja uvjeta za primjenu, ili poslije ispunjenja uvjeta odlukom nadlenog organa) Opa suspenzija predviena je Poveljom i to je neautomatska sankcija 2/3 veinom OS, NA PRIJEDLOG VS. lanu Ujedinjenih naroda protiv kojeg je Vijee sigurnosti poduzelo preventivnu ili prinudnu akciju, Opa skuptina moe na preporuku Vijea sigurnosti privremeno obustaviti ispunjavanje prava i povlastica koje ima svaka drava na osnovu lanstva u Organizaciji. Ipak, neka prava su usko povezana s dunostima, pa ona ne bi trebala biti pogoena suspenzijom. Postoji i razlikovanje na prava koja se vre i prava koje se uivaju; suspenzijom bi po nekim miljenjima bila onda pogoena ova prva, a ona koja se uivaju (npr. vezana uz Meunar. sud) nee se suspendirati (tako i u Povelji). Takoer ne bi mogla susp. dirati u pravo sudjelovanja u OS/VS kad bi se zvao i ne-lan. Primjena suspenzije je u nadlenost VS za preporuku OS, koja opet ima iskljuivo u svojoj nadlenosti hoe li preporuku prihvatiti ili nee; ipak, OS IMA KONANU ODLUKU. Meutim, stalna lanica VS n e m o e biti objektom suspenzije jer preporuka VS ima znaaj meritorne odluke (*moe biti usvojena samo ako nijedna stalna lanica ne glasuje negativno). Prava koja se gube: iznoenje&upozoravanje na spor ili stuaciju pravo glasa u svim organima UN pravo sudjelovanja u diskusijama organa pravo bit birana u lanstvo organa pravo koritenja usluga organizacije pravo biranja lanova Meunar. suda pravo sudjelovanja u izmjeni Statuta ms Prava koja se ne gube: - prava utemeljena na nekom drugom meunar. ugovoru upraviteljstvo staratelj. podrujem lanstvo u specijaliziranim ustanovama UN njeni dravljani ostaju slubenici Tajnitva + VS&OS mogu ograniiti suspenziju na samo dio prava koje bi mogla zahvatiti Vijee sigurnosti moe ponovo uspostaviti ispunjavanje ovih prava i povlastica (*samo je VS nadleno za prestanak suspenzije). Svaki lan Ujedinjenih naroda moe upozoriti Vijee sigurnosti ili Opu skuptinu na svaki spor ili situaciju, a i iznijeti ga pred VS suspenzijom to gubi. Drava koja nije lanica Ujedinjenih naroda moe upozoriti Vijee sigurnosti ili Opu skuptinu na svaki spor u kojemu je ona stranka, ako za taj spor prethodno prihvati obveze o mirnom rjeavanju propisane u Povelji. Suspenziju poznaju i druge MO, - univerzalne, regionalne U nekim MO suspenzija nastupa i zbog neplaanja l. prinosa u UN nije tako, on za to ima posebnu sankciju:

B. Mala suspenzija je disciplinska sankcija koja pogaa samo jedno lansko pravo drave lanice - ona joj
suspendira pravo glasa u Opoj skuptini ako iznos njezinih zaostataka u plaanju lanskih prinosa organizaciji dosee ili prelazi iznos prinosa koji ona duguje za pune dvije godine.

176

- to je automatska sankcija, ali odreena procedura ipak postoji GT obavjetava OS na poetku zasjedanja koje drave kasne, to ide do odbora OS da bi na kraju predsjednik OS to priopio skuptini. Provodi se nepozivanjem drava da glasuju (npr. nedostavljanjem glasakih listia). Budui da o njoj ne odluuje VS, to je JEDINA SANKCIJA KOJA MOE SNAI STALNU LANICU VS!!! bez njena pristanka. NE POGAA promatrae, i zaostajanje s plaanjem prema MS! OS ipak moe dopustiti glasovanje ako drava nije platila bez svoje krivnje znaajna uloga ODBORA ZA L. PRINOSE koji savjetuje OS glede toga; a drava koja je pogoena ms ipak moe glasovati kad se odluke u OS ne donose pojedinanim glasanjem d! I nju poznaju mnoge druge MO.

C. Sankcija iskljuenja . najtea disciplinska sankcija u pravu meunarodnih organizacija.

Opa skuptina moe na preporuku Vijea sigurnosti iskljuiti iz organizacije lana Ujedinjenih naroda koji uporno kri naela sadrana u Povelji. Za razliku od suspenzije, to je autonomna sankcija nije uvjetovana nikakvim postupkom, opomenom, prethodnim upozorenjem ili ranijom sankcijom, ali ipak nije automatska nastupa po istom postupku kao suspenzija (2/3 OS na prijedlog VS; *tako nastupa i primanje u lanstvo) tako je i ova sankcija neprimjenjiva na stalnu lanicu bez njezina pristanka. Takoer, nije dovoljno samo jedno krenje naela mora biti uporno. Najvanija zamjerka: o iskljuenju odluuju politiki, a ne pravni organi, iako je to neposr. reakcija na povredu pravne norme. Budui da iskljuenje pogaa sva prava, ali i obveze, neki ga vide manjim zlom od suspenzije. Ni ono se automatski ne odraava na lanstvo u specijaliziranim organizacijama UN. Ako bi iskljuena drava htjela opet u UN, morala bi proi redovan postupak prijama iako bi bilo mogue da se njena reintegracija po uzoru na Indoneziju provedetako da OS na prijedlog VS opozove odluku o iskljuenju. Prednosti iskljuenja: minimalni trokovi primjene (osim ako se radi o bitnoj lanici za MO), rjeavanje lana koji ionako ne eli ispujavati obveze, a tako i spreavanje njegovog utjecaja na ostale lanove Mane iskljuenja: zanemarivanje dijaloga s takvim lanom kad je dijalog najpotrebniji, vie nagrada nego kazna jer ga iskljuenje oslobaa i obveza, onemoguava se daljnji nadzor nad lanom (bitno kod nekih organizacija, npr. WHO); svrha disc. mjera bi trebala prije biti resocijalizacija nego kanjavanje.

Prestanak lanstva u MO moe nastupiti iz niza razloga: Prestankom meunarodne organizacije Iskljuenjem kao disciplinskom sankcijom Prestankom drave lanice prema opem mp, mada je ustav MO lex specialis Neprihvaanjem izmjenjenog ustava meunarodne organizacije Istupanjem iz lanstva u meunarodnoj organizaciji sporno, ali MOGUE iako bi moda ustav utio o tome/zabranjivao proizlazi iz prava na suverenost i svako lanstvo je dobrovoljno trenom kad ta volja prestane, drava je slobodna istupiti iz udruenja Ponekad istupanje iz lanstva nee utjecati na neke pr. odnose nastale po osnovi lanstva (npr. nadlenost MS u postupku koji traje u trenu istupanja iz UN). Ponekad se istupanje iz lanstva ispreplie s nekim drugim nainom prestanka (npr. neprihvaanje novog ustava). Posebno pitanje: PREDSTAVLJANJE DRAVA Beka K o predstavljanju drava u meunar. odnosima, 1975. kad u zemlji doe do protuustavne promjene vlade, i kad sredinja vlast prestane funkcionirati nepriznavanje prava toj vladi na zastupanje u MO ne dovodi u pitanje lanstvo te drave u MO! ona je samo do daljnjeg onemoguena u aktivnom sudjelovanju VERIFIKACIJSKI ODBOR poseban odbor OS nadlean za odluivanje o tome

177

 svoju fju zna koristiti vrlo ekstenzivno, izraavajui time svoju simpatiju prema odr. vladi, a nekad i kao sankciju, to mnogi smatraju prekoraenjem ovlasti a uskrata verifikacije ima jednak uinak kao suspenzija samo bez primjene mjera iz Glave 7 to je dakle UPLITANJE os U RAD VS jer o prestanku takve faktine suspenzije ne bi moglo odluivati VS, kako je propisano, nego opet Odbor institut verifikacije djeluje zapravo kao institut priznanja vlade - nasuprot l. statusu, pravo MO priznaje i status promatraa. = poseban oblik predstavljenosti drava koje ne ele (ili ne mogu) ui u lanstvo, ali ele i ovlateni su sudjelovati u radu te MO i pratiti rad njenih organa - njihov je status veinom ureen ustavom, neto manje op - status promatraa osim za drave moe biti vezan i za neke druge MO kojima nije doputeno lanstvo (u UN npr. Arapska liga) - sadraj promatrakog statusa relativno je skroman i pasivan - ovlateni su na sudjelovanje u sjednicama ali bez prava glasa - imaju pravo na iznoenje svojih stajalita, ali samo na poziv organa MO - aktivnije sudjelovanje: status savjetodavca, sudionika u prvom redu meunar. nevladine organizacije (tako je omogueno i njihovo sudjelovanje u radu MO) ORGANI MEUNARODNIH ORGANIZACIJA

Stalni su organi jedan od konstitutivnih elemenata meunarodnih organizacija. gotovo svaka MO ima barem 3 organa plenarni, izvrni, pomoni

Svi organi meunarodne organizacije mogu se podijeliti na: a) Glavne i pomone pri emu ih razlikuje to to su glavni predvieni ustavom organizacije, a pomone organe osnivaju glavni organi pri vrenju svojih funkcija. (iznimka: Odbor vojnog taba koji je pomoan organ VS, a propisi o njemu su u Povelji

b) Prema sastavu mogue je razlikovati:

organe u kojima sudjeluju pojedinci u osobnom svojstvu organe sastavljene od predstavnika drave organe sastavljene od svih drava lanica organizacije (plenarne) organe sastavljene od samo nekih drava lanica

c) tzv. Funkcionalna podjela koja organe MO razlikuje na:

organe s normativnom funkcijom izvrne organe sudske organe administrativno tehnike organe

d) organe koji imaju ovlast donoenje obvezujuih odluka za lanove organizacija i organe koji su ovlateni donositi
obine preporuke

e) organe koji se sastaju povremeno ili periodiki I organe koji djeluju stalno
Plenarni organi Plenarni organi MO su oni u ijem sastavu sudjeluju sa svojim predstavnicima sve drave lanice MO. Oni djeluju kroz diplomatske konferencije drava lanica. Tu jedna drava ima jedan glas u pravilu svaka MO ima takav organ nazivi su razliiti od ustava do ustava delegacije drava mogu, takoer ovisno o ustavu, biti sastavljene od predstavnika vlada, parlamenata, ministara vanj. poslova ipak, od iznimne je vanosti tko se doista formalno nalazi u lanstvo MO (npr. INTERPOL to nisu vlade nego policije pa se formalno ne smatra meuvladinom organizaijom jer policije nemaju mp subjektivitet) neke MO imaju i 2 plenarna organa (koja su onda najee u hijerarhijskom odnosu)

178

 neki plenarni organi nekad fjiraju poput kvaziparlamenata s proporcionalnom zastupljenou d prema broju stanovnika (pralamentarna skuptina VE) i neki pomoni organi mogu biti plenarni u pravilu pripremaju rad glavnog u nekim plenarnim organima sudjeluju promatrai, a postoji i status savjetodavca i sudionika (*bolji poloaj nevladinim MO) uglavnom plenarni organi utvruju opu politiku (traenje god. izvjetaja, donoenje&usvajanje prorauna) u pravilu moe samo donositi neobvezujue preporuke

Izvrni organi Izvrni organi - kontinuitet rada MO izmeu zasjedanja plenarnog organa u pravilu odravaju organi Mo u kojima sudjeluje ogranien broj lanova omoguije bre djelovanje (tako je VS izvrni organ UN) sastav varira od ustava do ustava mogu biti u cijelosti izborni ili imati stalna mjesta za odr. drave ali moraju djelovati u interesu organizacije u cjelini u pravilu se obnavljaju na nain predvien ustavom sukcesivno (npr. 10 nestalnih lanica VS bira OS na 2 godine, ali svake godine 5 novih) ovlasti, djelokrug & obvezatnost pr. akata utvreni su ustavom. Pomoni organi Pomoni organi MO u pravilu nisu predvieni ustavom organizacije nego ih naknadno osnivaju organi organizacije za pomo u obavljanju svojih funkcija. na temelju ovlasti dane u ustavu imaju to pravo i kad nije naznaeno u ustavu implied powers to je dio nihovih ukljuenih ovlasti tako npr. u UN: glavni, postupovni, stalni i ad hoc odbori takoer kao pomoni organi u UN: Komisija za mp, Odbor za miroljubivu uporabu svemira, Ekonomsko&soc. vijee ima svoje komisije; VS sankcijske organe, a i neke sudske koji djeluju po Glavi 7. Povelje (ICTY) pom. organi mogu biti osnovani kao trajni, i kao ad hoc pa da preraste u trajni nekada i pomoni organi mogu osnivati pomone ovlasti pomonih organa ne smiju nikad prelaziti djelokrug glavnih, kao ni same MO (nemo plus iuris) poto su podvrgnuti nadzoru glavnog organa, on u pravilu odluuje o prihvaanju odluka donesenih by pomoni sve su to pravila dispozitivne naravi mogue je da glavni organ osnuje pomoni koji mu ne bi bio podreen, ve bi u svom djelovanju bio nezavisan od njega (meunar. kazneni sudovi ICTY - kao pom.org. VS; nezavisni su od svakog utjecaja ali moraju ga izvjetavati to nije nespojivo) meusobni odnosi glavnih organa hijerarhijski, koordinacijski ili mjeovit Administrativno tehniki

Administrativno tehniki organi u pravilu spadaju meu glavne organe MO sa zadaom da osiguravaju kontinuitet

djelovanja organizacije izmeu, pr. zasjedanja plenarnog organa. uglavnom nose naziv Tajnitvo, sekretarijat glavna fja im je koordinacija djelovanja d&MO on je sredinji organ MO u pogledu svih dokumenata; sastavlja dn. red zasjedanja, izrauje nacrt prorauna, informira javnost o djelovanju organizacije, depozitar je mu sklopljenih u njoj, koordinira aktivnost drugih organa, sudjeluje u posredovanju i arbitrai kod meunar. sporova, ima i vanu politiku ulogu, ponekad moe vriti i upravne fje, ovlaten je sklapati priv.pr. ugovore u ime organizacije u pravilu ga imenuje plenarni organ MO (u UN VS+OS) on imenuje lanove Tajnitva pazei na ravnomjernu geografsku raspodjelu neovisan je od utjecaja bilo koje d zato i ima imunitet, a to je i potvrda odvojene mp osobnosti MO

Sudski i kvazisudski organi Sudski organi MO zasluuju biti promatrani kao samostalne meunarodne institucije. Ovdje imamo 3 kategorije: 1. Organi koji bez obzira jesu li osnovani ustavom MO uivaju od organizacije ipak odvojen status. Pr. stalni sud meunarodne pravde - Liga naroda, Meunarodni sud (ima Statut; drava moe postati njegova lanica iako nije lanica UN)

179

2. Organi koji su iako nezavisni u svom djelovanju u uoj institucionalnoj vezi s MO unutar koje djeluju - esto su 3.
pomoni organi glavnog organa Upravni sud UN (UNAT) vezan uz OS ima vlastiti statut, ali ga OS moe mijenjati; ad hoc kazneni sudovi (ICTY, ICTR) koji su pom. org. VS Kvazisudski organi koji nisu osnovani kao organi neke MO nego na temelju nekog MU usvojenog u krilu neke MO, ali u ulozi nadzornog mehanizma u izvrenju tog meunarodnopravnog akta. Odbor za prava ovjeka (MPGPP), Odbor za ek, soc, kult. prava (MPESKP); odbor za dekolonizaciju, protiv muenja, rasne diskriminacije (svi na odnosne konvencije)

oni ne donose presude u pravnom smislu, ali nihovo stajalite u pogledu potovanja obveza iz odn. akta ima pravnu snagu i moe dovesti do ozbiljnih posljedica za dravu koja ne potuje akt obiljeje svih tih sudskih i kvazisud. organa je zahtjev za nezavisnou meunar. sudovi (uz iznimku ad hoc kaznenih sudova!) u pravilu poznaju samo jednostupanjsko sudovanje bez ikakvih viih prizivnih instanci pravni lijekovi su tako samo izvanredni i remonstrativni doputena je tek revizija presude povodom novootkrivenih bitnih okolnosti te zahtjev za tumaenjem donesene presude o emu odluuje isti organ koji je presudu donio za prisilno izvrenje presuda u pravilu su zadueni izvrni organi (za presude MS je VS!) a nekad i plenarni administrativno tehnike poslove vre njihova tajnitva u pravilu se suce ne moe svrgnuti (jedino jednoglasnom odlukom sud. zbora) *mogua prisutnost ad hoc suca ako drava sudjeluje u sporu a unutar redovnog sastava suda se ne nalazi njezin sudac; to moe biti i njezin ne-dravljanin, a imenovanje takvog suca nije obveza drave nego samo njeno pravo; ako ga indeed imenuje, njegova e prava i dunosti biti jednaka onim redovnih sudaca ali samo u odnosu na taj spor nadlenost se ravna prema njihovim temeljnim aktima sami odluuju o svojoj nadlenosti, sami biraju mjerodavno pravo (iako e svaki sud veinom suditi na temelju akta za iji je nadzor predvien npr. ESLJP po EKLJP) ali nadlenost e se uvijek temeljiti na izravnom (jednostrana izjava o prihvatu nadlenosti, ugovorna obveza potpisnica MU, poseba meudr. ugovor opodvrgavanju buduih sporova sudu), ili barem neizravnom (ve samim lanstvom u MO u kojoj takav sud djeluje) PRISTANKU DRAVA djeluju na stvaranje mp ali ne putem presedana kao angloam., nego putem naelne ujednaenosti sud. prakse, doprinos tumaenjem - sud je esto i odbijao pravotvornu ulogu; presuda je izvor prava samo za stranke nekad su i nesudski organi ovlateni rjeavati sporove npr. Poveljom je to dano VS ali on nema ovlast donoenja obvezujuih odluka, taj postupak vie slii mirenju

MO (ba kao i drava) STOJI IZA DJELOVANJA SVOJIH ORGANA KAO SUBJEKT MP, pa tako i odg za njih

ako poine meunar. pp in to se tie naina glasovanja, odluke se donose na nain propisan ustavom U postupku odluivanja unutar MO mogue je razlikovati vie faza: i. Pripremna faza koja je inicijativa koja se u praksi MO nerijetko obavlja posredstvom diplomatskih predstavnika drava lanica organizacije uglavnom bez prisutstva javnosti ii. Debata koja se javlja kao 2. faza u postupku odluivanja unutar MO glavni organi samostalno utvruju dn. red svojih sjednica; pom. organi moraju staviti na dn. red sve to im je naloio glavni organ iii. Faza odluivanja gdje svaka drava ima pravo glasa: jedna drava jedan glas, iako je to dispozitivno pravilo tu je dvojbeno je li u redu da iako su neke drave (Kina) znatno brojnije stanovnitvom, imaju samo 1 glas u odnosu na neke jako malene iv. Faza objavljivanja odluka i njihovog stupanja na snagu nain stupanja na snagu ovisi o pravilima u ustavu; to se tie objavljivanja, ugovori lanica UN moraju se registrirati u Tajnitvu

4 osnovna naina donoenja odluka u meunarodnim organizacijama: Jednoglasno odluivanje esto paralizira rad MO Veinsko odluivanje varira od obine veine do njrazliitijih kvalificiranih veina Sustav ponderiranog glasovanja razliito pravo glasa moe proizlaziti iz znaaja poj. drave (5 stalnih u VS), visine l. prihoda (pravi ponderirani sustav, MMF), broju stanovnika d (Europski parlament EU) Konsenzus odluka se donosi bez glasovanja, suglasnou svih prisutnih d rijetko Vano je naglasiti da pravna snaga odluke ne ovisi o nainu njezina donoenja, nego o sadraju te odluke. AKTI MEUNARODNIH ORGANIZACIJA

180

 Akti organa MO nisu obvezujue za drave lanice samom injenicom njihova lanstva nego samo ako ustav MO

tako odreuje!!! U protivnom akti MO imat e za dravu lanicu samo znaenje preporuke. Pa tako imamo sljedee preporuke: Obine preporuke este, i pod raznim nazivima (izrazi elja, savjeti, pozivi), a mogu sadravati i negodovanje i osudu to je ponekad prvi korak ka drugim sankcijama Preporuke s obvezom izvjetavanja neobvezujue, ali trae izvjetavanje o razlozima ev. neprihvaanja i stanja u zakonodavstvu d glede pitanja na koja se odnosi Tehnike preporuke formalno neobvezujui, ali njihova e obvezatnost ipak proizai iz funkcionalne nunosti ureenja odr. podruja (npr. sankcije) Prividne preporuke formalno neobvezujue, ali pozivaju na izvrenje neke ionako postojee obveze d odnose se na pravne, a ne poput obinih preporuka na moralne obveze d

Drave bi glede preporuka imale obvezu da ih barem razmotre u dobroj vjeri. Nema zapreke ni da se drava ugovorom obvee na potovanje sadraja preporuke pa za nju postaje obveznom, a za ostale d ima i dalje znaaj preporuke Mogue je da neki formalno neobvezujui akti organa MO svojim sadrajem postanu obvezatni. Pritom se tu razlikuju 3 mogunosti: 1. Mogue je da neki formalno neobvezujui akt preraste svojim sadrajem u obiajno pravo te tako postane jedan od formalnih izvora meunarodnog prava. iako formalno i dalje ostaje neobvezujuim taj akt pa ako bi se neka drava u sporu pozvala na njega, ne moe se suditi po njemu, nego samo po obiajnom pravu (u koje je on preao) 2. Mogue je da formalno neobvezujui akt meunarodne organizacije kodificira ve postojee obiajno pravo ili ak neka opa naela prava priznata od civiliziranih naroda i njegov sadraj samim usvajanjem akta postaje obvezuju. tu je dakle akt i dalje neobvezuju formalno, ali njegov sadraj JEST jer je kodifikacija ve postojeih obveznih normi; takvi akti se esto nazivaju deklaracijama - ponekad OS zna u svoju formalno neobvezujuu rezoluciju uklopiti takva pravila i podnijeti ih d na prihvat kao MU; tada e, ako bude prihvaen, imati snagu punovanog pravnog izvora (*l. 38.) za razliku od rezolucije koja e kao njegov pravni okvir i dalje biti pravno neobvezujua 3. Mogue je i mjeovito rjeenje kojim se akt MO iako formalno neobvezujui donosi svojim sadrajem dijelom kodifikaciju ve postojeeg obiajnog MP, a dijelom tzv. progresivni razvoj kao nova rjeenja koja nemaju obvezujui karakter ali ga mogu naknadno stei. prerastanjem u op

tree drave NIKAD nisu vezane aktima MO, osim ako ne prerastu u op (a i tada e biti vezane njima ne formalno, nego preko op)

Odluke MO mogli bismo sistematizirati i prema kriteriju njihovih adresata, pa tako imamo: Odluke organizacije koje se odnose na organe i slube same organizacije (interne odluke) Odluke upuene lanicama Odluke koje se odnose na drave nelanice ali samo kroz djelovanje ustava kao MU u odnosu na tree (l.34-38 BK) Odluke koje se odnose na druge MO takoer kao tree u odnosu na konkterni ustavni akt Odluke upuene pravnim subjektima unutar drava lanica Obvezujui akti meunarodnih organizacija: 1. Ustav 2. Zakljuci 3. Akti organa Mo ija obveznost proizlazi iz ustava 4. Presude sudskih organa 5. Institucionalni akti 6. Ugovor o sjeditu MO 7. Ugovori koje MO sklopi djelujui kao pravna osoba privatnog prava sa subjektima privatnog sektora 8. Odluke 9. Prerastanje neobvezujueg akta u obiajno pravo

181

MEUSOBNI ODNOSI MEUNARODNIH ORGANIZACIJA U SUSTAV UN ULAZE (BAREM) 3 SKUPINE MEUNARODNIH ORGANIZAMA: SPECIJALIZIRANE USTANOVE UN Samostalne MO s vlastitim ustavima i uope vlastitim pravnim sustavima - Neke od njih su ak i starije od UN ILO, UPU, ITU

Imaju vlastiti specijalizirani djelokrug U pravilu vidljiv ve iz naziva svake od njih npr. Svjetska zdravstvena organizacija No, one se na temelju l. 57. Povelje POVEZUJU sa sredinjom organizacijom Ujedinjenim narodima Kako se vri povezivanje?! Formalno sporazumima Tko ih sklapa?! Ekonomsko i socijalno vijee u ime UN Tko ih potvruje?! Opa skuptina Tko ih sklapa na strani tih organizacija?! Njihov nadleni organ Uz iju potvrdu?! U pravilu, plenarnog organa tih organizacija

l. 58. Povelje Sadraj takvog odnosa sastoji se u pravu UN na davanje preporuka za USKLAIVANJE politike i djelatnosti tih organizacija U ijoj je nadlenosti usklaivanje?! Ekonomsko i socijalno vijee to ini putem preporuka i savjetovanja s tim organizacijama, a i putem preporuka koje upravlja Opoj skuptini i lanovima UN u smislu l. 63. st. 2. Povelje U ijoj je nadlenosti usklaivanje djelatnosti izmeu UN i specijaliziranih ustanova, te izmeu samih specijaliziranih ustanova?! U nadlenosti je posebnog koordinacijskog odbora u krilu Ekonomskog i socijalnog vijea Odbor je sastavljen od glavnog tajnika UN i ravnatelja svake od specijaliziranih ustanova + Specijalne ustanove alju Ekonomskom i socijalnom vijeu redovite izvjetaje, a Vijee moe na te izvjetaje davati svoje primjedbe Opoj skuptini u smislu odredbe l. 64. Povelje. Predstavnici specijaliziranih ustanova mogu sudjelovati u radu Ekonomskog i socijalnog vijea, ali bez prava glasa Takoer, predstavnici Ekonomskog i socijalnog vijea mogu sudjelovati u radu pojedinih specijaliziranih ustanova. lanstvo specijaliziranih ustanova ne mora se nuno preklapati s lanstvom UN niti je ogranieno na to lanstvo No danas kada su gotovo sve drave svijeta lanice UN do takva e preklapanja nuno doi. ORGANIZACIJE POD OKRILJEM UN Posebna su, premda malobrojna, skupina organizacija u sustavu UN To su MO osnovane takoer vlastitim ustavima u pravilu takoer meunarodnim ugovorima, s vlastitim organima i lanstvom koje se ne mora nuno podudarati s onim UN Npr. Meunarodna agencija za atomsku energiju - Njihova je vezanost za UN znatno vea od one specijaliziranih ustanova - Ulogu ekonomskog i socijalnog vijea u tom odnosu uvelike preuzima Vijee sigurnosti UN TZV. POBONI ORGANI UN To zapravo nisu posebne MO, a niti organi UN u pravom smislu te rijei, ve tek specijalizirani programi osnovani unutar samih UN Ponajprije: - Programi Ope skuptine Program UN za okoli - UNEP - Fondovi UNICEF - Uredi Ured Visokog povjerenika UN za izbjeglice UNHCR ... Stoga je i vezanost takvih pobonih organa uz matinu organizaciju UN znatno vea nego u sluaju specijaliziranih ustanova ili pak organizacija pod okriljem UN. Pitanje odnosa un s regionalnim sporazumima tj. Regionalnim organizacijama (povelja, glava 8.) Povelja doputa osnivanje regionalnih sporazuma ili ustanova u svrhu rjeavanja predmeta koji se tiu ODRAVANJA MEUNARODNOG MIRA I SIGURNOSTI Pod uvjetom da su ti sporazumi ili ustanove i njihov djelovanje sukladni ciljevima i naelima UN. Prvenstvena svrha?! Rjeavanje lokalnih sporova i to prije nego to se ti sporovi iznesu pred Vijee sigurnosti L. 52. Povelja predvia i mogunost da Vijee sigurnosti upotrebljava takve regionalne organizacije ak i za PROVOENJE PRISILNE AKCIJE koju je ono odredilo u smislu odredbi glave 7. Povelje. Meutim, u L. 53. Povelje stoji kako se nikakva prisilna akcija ne moe poduzeti od strane takvih regionalnih organizacija bez ovlatenja Vijea sigurnosti. &ak i kada je neka regionalna organizacija svojim ustavom odreena kao obrambeni savez sa svrhom da djeluje u smislu kolektivne samoobrane napadnute drave (poput NATO dakle, u smislu L. 51. Povelje) TO JU NE LIAVA PRIRODE REGIONALNE ORGANIZACIJE sporazuma ili ustanove u smislu odredbi glave 8. Povelje. Primjere uske suradnje, katkad i pravog institucionalnog povezivanja MO, mogue je nai i meu nekima od specijaliziranih ustanova UN npr. kod WIPO, a posebice izmeu organizacija objedinjenih u tzv. Grupi Svjetske banke.

182

Meunarodne (nevladine) organizacije stupaju u razliite odnose ne samo s drugim takvim organizacijama, ve katkad i s meunarodnim nevladinim organizacijama !!! PRAVNI TEMELJ SUDJELOVANJA MEUNARODNIH NEVLADINIH ORGANIZACIJA U SUSTAVU UN POVELJA UN L. 71.: Ekonomsko i socijalno vijee moe poduzeti prikladne mjere za konzultacije s nevladinim organizacijama koje se bave predmetima iz njegove nadlenosti. Takve se mjere mogu utanaiti s MO i, ako je potrebno, s nacionalnim organizacijama, nakon konzultacije sa zainteresiranim lanom UN. ZNAAJ: - Po 1. puta se u meunarodno pravo uvodi pojam meunarodnih nevladinih organizacija kao jedinstvene kategorije - Postavlja formalni okvir statusa tih organizacija u UN Rezolucija 1996/31 sudjelovanje nevladinih organizacija u radu ekonomskog i socijalnog vijea un predvia u obliku savjetodavnog (konzultativnog) statusa 3 KATEGORIJE:

OPI SAVJETODAVNI STATUS Organizacije iji djelokrug obuhvaa veinu aktivnosti Ekonomskog i socijalnog vijea, te mogu na zadovoljavajui nain dokazati Vijeu svoju sposobnost kontinuiranog sudjelovanja u ostvarivanju ciljeva UN. One trebaju biti bitno ukljuene u ekonomski i drutveni ivot naroda podruja koja predstavljaju, a njihovo lanstvo treba biti znatno, te iroko reprezentatirati veinske dijelove puanstva u velikom broju zemalja. POSEBNI SAVJETODAVNI STATUS Organizacije s posebnim djelokrugom koje se bave samo nekima od podruja iz djelokruga Vijea, te su poznate u podrujima u kojima imaju ili ele stei savjetodavni status Npr. nevladine organizacije koje djeluju na podruju zatite ljudskih prava, ili na podruju zatite ouvanja okolia. LIST ROSTER Ukljuuju se u Listu ukoliko Vijee ili glavni tajnik UN nakon savjetovanja s Vijeem ili njegovim Odborom za nevladine organizacije smatra da njihovo prigodno sudjelovanje u radu Vijea njegovih tijela ili drugih organa UN moe biti korisno.U Listu mogu biti ukljuene i organizacije koje uivaju savjetodavni ili drugi slian status pri specijaliziranim ustanovama, kao i pri pobonim organima UN.

POJEDINE MEUNARODNE ORGANIZACIJE SVE ISTO KAO U SKRIPTI MP 2

SPECIJALNE USTANOVE *Sve vano ima u skripti mp2!!! OSNUTAK London, 1945. SJEDITE Pariz SVRHA UNESCO Pridonoenje meunarodnom miru i sigurnosti kroz obrazovanje, znanost i kulturu u cilju unaprjeenja pravde, vladavine prava i potivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda bez obzira na razlike u rasi, spolu, jeziku ili vjeroispovijesti, a u skladu s Poveljom UN L. 1. ST. 1. Ustava UNESCO ZADAA L. 1. ST. 2. - Unaprjeivanje uzajamnog poznavanja i razumijevanja meu narodima - Unaprjeivanje znanosti i umjetnosti - Poticanje irenja prosvjete i kulture u najirim slojevima stanovnitva - Suzbijanje nepismenosti KOME JE OTVORENO LANSTVO U UNESCO?! - Drave lanice UN Automatski - Drave nelanice UN Na temelju odluke Ope konferencije donesene 2/3 veinom Na preporuku Izvrnog odbora Organizacije - Nesamoupravna podruja Samo kao pridrueni lanovi Na temelju odluke Ope konferencije donesene 2/3 veinom predanih glasova drava lanica, a na temelju zahtjeva za prijamom upuenog od strane drava koje tim podrujima upravljaju DISCIPLINSKE SANKCIJE ZA LANOVE UNESCO: - Iskljuenje - Suspenzija lanskih prava Nastupaju prema dravi lanici UNESCO tek snae li ju ista sankcija u UN

183

USTAV UNESCO, za razliku od Ustava UN, PREDVIA: - Mogunost povlaenja iz lanstva Organizacije - Tzv. mala suspenzija Suspenzija prava glasa u Opoj konferenciji za lana koji iz neopravdanih razloga nije podmirio svoje lanske prinose prema Organizaciji vie od 2 godine ORGANI UNESCO OPA KONFERENCIJA plenarni organ SASTAV: - Predstavnici svih drava lanica Organizacije Svaka od njih ovlatena je imenovati najvie 5 delegata Uz konzultacije s nadlenim tijelima zaduenima za prosvjetu, znanost i kulturu u odnosnoj dravi SVJETSKA ZDRAVSTVENA ORGANIZACIJA WHO PRETEA Meunarodni ured za javnu higijenu (u vrijeme Lige naroda) IDEJA O OSNIVANJU WHO Konferencija u San Franciscu, 1947. Ustav je stupio na snagu SJEDITE eneva SVRHA L. 1. Ustava Ostvarenje najvee razine zdravlja za sve narode Zdravlje svih naroda utvreno je kao preduvjet za ostvarenje meunarodnog mira i sigurnosti OSTVARENJE SVRHE, L. 2.: Djeluje kao sredinje tijelo u meunarodnoj zajednici na koordinaciji zdravstvenog rada Surauje s UN, te s njihovim drugim specijaliziranim ustanovama, a i s drugim organizacijama u ostvarenju svog djelokruga Pomae dravama u unapreenju zdravlja kroz pruanje odgovarajue tehnike pomoi; ukljuujui i obavljanje epidemioloke i statistike slube Promie zdravstvenu suradnju i istraivanja Sudjeluje u pripremi pravnih akata vezanih uz pitanja meunarodnog zdravlja Potie razmjenu informacija. KOME JE OTVORENO LANSTVO?! Za sve drave svijeta Drave lanice UN + drave koje su sudjelovale na osnivakoj Meunarodnoj zdravstvenoj konferenciji 1946. Mogu ui u lanstvo samo potpisivanjem ili drugim nainom konanog prihvaanja Ustava Organizacije - Drave koje su to uinile do prvog zasjedanja Zdravstvene skuptine ostvarile su status iskonskih lanica Organizacije, dok je za ostale drave predvien postupak prijama o emu konanu odluku donosi Zdravstvena skuptina obinom veinom Kategorija pridruenog lanstva Za nesamoupravna podruja Opseg njihovih prava i obveza u Organizaciji ovisi od odluke Zdravstvene skuptine SANKCIJE Tzv. mala suspenzija Gubitak prava glasa + drugih usluga Organizacije za dravu lanicu koja ne podmiruje svoje financijske obveze prema Organizaciji ORGANI SVJETSKA ZDRAVSTVENA SKUPTINA ZDRAVSTVENA SKUPTINA IZVRNI ODBOR MEUNARODNA ORGANIZACIJA ZA CIVILNO ZRAKOPLOVSTVO ICAO ODLUKA O OSNIVANJU Na Meunarodnoj organizaciji za civilno zrakoplovstvo, Chicago 1944. Na Konferenciji je usvojena Konvencija o meunarodnom civilnom zrakoplovstvu tzv. ikaka konvencija koja u svom drugom dijelu sadri ujedno i ustav odnosne organizacije SVRHA Unapreenje i poveanje sigurnosti zranog prometa Osiguranje razvoja meunarodnog civilnog zrakoplovstva, zranih cesta, zranih luka Ostvarenje sigurnog, redovitog, svrsishodnog i ekonominog zranog prometa Uklanjanje nerazumne konkurencije Osiguranje prava drava ugovornica ikake konvencije Jednaka mogunost za upotrebu meunarodnih zranih linija Izbjegavanje nejednakog postupanja izmeu tih drava Promicanje meunarodnog civilnog zrakoplovstva u svim njegovim aspektima

184

LANOVI Drave stranke ikake konvencije - Drave koje su ju ratificirale ostvaruju status iskonskih lanica, dok ostale drave mogu tek pristupiti Konvenciji, a onda i ui u lanstvo Organizacije samo uz odobrenje UN DISCIPLINSKE SANKCIJE Tzv. mala suspenzija Gubitak prava glasa u Skuptini, ali i Vijeu za dravu lanicu koja u primjerenom roku nije ispunila svoje financijske obveze prema Organizaciji 3 GLAVNA ORGANA SKUPTINA VIJEE ZRAKOPLOVNA KOMISIJA .

185