Seminarski rad iz mikroekonomije TEORIJA IGARA

SADRAJ

strana

I II III IV V

Uvod . 2 Igra, igra, strategija 3 Vrste igara 5 Prijetnja, obvezivanje i vjerodostojnost 8 Vrste strategija .. 1. Spreavanje ulaska .. 2. Strategija pregovaranja .. 3. Primjena teorije igara Zakljuak . 10 10 12 13 15 16

VI

VII Literatura .

www.BesplatniSeminarskiRadovi.com

Seminarski rad iz mikroekonomije TEORIJA IGARA

UVOD
Malo je vjerovatno da postoji neko ko nikada nije uao u sportsku kladionicu da odigra keca ili dvojku ili igrao igre na sreu na vaaru gdje svaka dobija.Koliko smo puta uli uvrijeeni izraz siguran par, dobitak zagarantovan.Ali ta se ustvari krije iza tih parova, tombole, lutrije i kladionice?Krije se neto to je puno iri pojam od kladionice ili pobjede i poraza.Krije se nauka koja je utkana u sve sfere ivota.Tu se krije, meu obinim ljudima nepoznata, TEORIJA IGARA. Teorija igara predstavlja puno vie od osvrta na igru. Teorija igara sadri strategiju kao najsavreniji pojam u igri. ta je to strategija koju primjenjuju igrai u igri? Ko su igrai? ta je igra? Nas je to zanimalo vie nego ostale, pa smo odluili da pokuamo obraditi tu temu u ovom seminarskom radu. Igra je lijepa stvar, lijepo je biti igra. Sjajno je biti strateg. Ali samo kad se radi o zabavi. Zamislite da ste u situaciji da vam ivot ovisi o vaoj strategiji i da vas pogrena procjena ili rizikovanje moe stajati glave. To je ve neto sasvim drugo. To je ono to emo vam mi pokuati pribliiti u ovom sminarskom radu. Jo uvijek drite ovaj rad u rukama? To je znak da vas zanima ta imamo rei. Mi smatramo da je interesantno, a vi to procijenite sami.

Seminarski rad iz mikroekonomije TEORIJA IGARA

Igra, igra, strategija

U teoriji igara se obrauje nain na koji se dva igraa u igri odluuju na strategiju, koja procjenjuje namjeru drugog sudionika u igri. Historijat teorije igara see u daleku '44. godinu prolog stoljea, a vee se za njenog tvorca Johna von Neumann-a (J. Nojman 1903.-1957.), koji je porijeklom iz Maarske. Temeljno djelo iz oblasti strategijskih igara primijenjenih u ekonomiji objavljeno je od strane Johna von Neumann-a, koji je u saradnji sa O. Morgenstern-om objavio djelo pod nazivom Theory of Games and Economic Behaviour (Teorija igara i ekonomsko ponaanje). Bazini pojmovi u teoriji su: igra, igra, strategija i rezultat (ishod). Igra je aktivnost u kojoj uestvuju ne manje od dva igraa iji su interesi suprotnosmjerni. Dakle to je situacija u kojoj igrai (sudionici) donose strateke odluke - odluke kod kojih se uzimaju u obzir meusobne akcije i reakcije. Najbolji primjer za pojanjenje pojma igra su preduzea, koja meusobno konkuriraju odreivanjem cijena ili grupe potroaa, koje se takmie na aukciji za kupovinu nekog umjetnikog djela. Glavni cilj teorije igara je odreivanje optimalne strategije, koju e primjenjivati svaki pojedinac u igri. Dakle strategija je pravilo ili plan akcija za igranje igre. Za preduzee, koje odreuje cijenu mogua je strategija: Odravat u visoku cijenu sve dok tako postupaju i moji konkurenti, ali u, kad neki od konkurenata snizi cijenu, svoju cijenu spustiti jo nie. Natjecatelj na aukciji moe imati ovakvu strategiju: Ja u dati prvu ponudu od 2000 dolara kako bih uvjerio druge natjecatelje da ozbiljno namjeravam dobiti, ali u odustati, ako ostali natjecatelji podignu ponudu iznad 5000 dolara1. Optimalna strategija je strategija koja svakom igrau maksimizira njegov oekivani povrat, odnosno rezultat (ishod). U igrama mogu uestvovati dva ili vie igraa odnosno stratega, to preneseno na ekonomiju moe da znai oligopol, duopol, i preduzee u monopolistikoj konkurenciji. Rezultat (ishod) igre moe biti stalna ili nestalna suma. U igri sa stalnom sumom moe biti bilo koji broj, ako je u igri dobitak jednog igraa jednak gubitku drugog igraa, imamo igru sa sumom 0. Na primjer, preraspodjela trita kod oligopola, koji je na tritu sa koeficijentom elastinosti potranje 1. to jedan dobije drugi gubi. U igri sa nestalnom sumom zbir rezultata nije i ne moe biti konstantan. Ilustracije radi dajemo primjer: Ako je koeficijent elastinosti potranje na tritu duopolista razliit od 1, tada e ukupni prihod biti takoer razliit, odnosno vei ili manji, zavisno od nivoa cijene. U teoriji igara rezultat svakog igraa se zove isplata. U oligopolskoj konkurenciji rezultat je profit ili gubitak oligopoliste. Rezultati su determinisani primjenjenim strategijama oligopolista, te takoer ogranienjima sa kojima se stratezi (oligopolisti) susreu. Ta
1

Mikroekonomija Robert S. Pindyck, Daniel L. Rubinfeld 2001. ; MATE d.o.o. Zagreb 2005.

Seminarski rad iz mikroekonomije TEORIJA IGARA

ogranienja mogu biti jako izdiferencirani, a primjer su raspoloive tehnologije, cijene faktora, ali i carine. Rezultati dvojice igraa se obino prikazuju u obliku matrice u kojoj su horizontalno navedene strategije jednog, a vertikalno strategije drugog igraa. Na primjer, ako je rezultat jedne igre (konkurencije) dva igraa (preduzea) stalna suma 100, matrica rezultata dva igraa (preduzea) i dvije strategije moe biti prikazano na slijedei nain:

Strategija 1 Preduzee A Strategija 2

Preduzee B Strategija 1 Strategija 2 A 50 B 70 50 30 C 30 D 40 70 60

Ako oba preduzea primjene strategiju 1, one svoj rezultat djele na jednake djelove, odnosno pola pola (trite). Ako preduzee A primjeni strategiju 1, a preduzee B primjeni strategiju 2, rezultat ide u korist preduzea A, i to, kako se vidi iz matrice u odnosu 70 prema 30. Ako oba preduzea, i preduzee A i preduzee B primjene strategiju2, dobiveni rezultat izgleda 60 prema 40 u korist preduzea A. Oigledno je gledajui ove primjer, da e oba preduzea ii na strategiju 2. Strategija 2 donosi preduzeu A 60 od ukupno 100 dijelova sume. U ovom sluaju preduzee B biva primorano da se prilagodi strategiji preduzea A, da bi minimiziralo svoje gubitke. Jer u sluaju kad bi primjenilo strategiju 1, preduzee B bi dobilo 30 od ukupno 100 dijelova sume. Primjenom strategije 2, preduzee B dobija 40 dijelova sume. Strategija 2 je u ovom primjeru dominantna strategija. To je situacija kad je jednom igrau na raspolaganju, za njega najpovoljnija strategija u igri bez obzira kojom strategijom djeluje oponentski igra. U ovom sluaju se radi o duopolu. Duopol se uzima kao najjednostavniji oblik oligopola, a sve to s ciljem to lakeg razumijevanja teorije igara. Osim toga oligopol ovog tipa vrlo se esto pojavljuje u lokalnim okvirima, na primjer u gradovima na tritu usluga i pojedinih proizvoda. U teoriji igara pored vlastitog cilja i moguih akcija bitno je poznavati ciljeve i akcije suparnika. Isto tako treba znati da i drugi igra na isti nain analizira ciljeve i strategije onog prvog.

Vrste igara
4

Seminarski rad iz mikroekonomije TEORIJA IGARA

Ekonomska igra u kojoj sudjeluje preduzee moe biti kooperativna i nekooperativna. Kooperativna igra je igra u kojoj sudionici mogu sklapati obavezujue ugovore, koji im omoguavaju planiranje zajednikih strategija. Primjer kooperativne igre moemo nai u sferi obinog trgovanja. Na primjer pregovaranje prodavaa i kupca oko prodaje bicikla. Ako proizvodnja bicikla iznosi 100KM, a kupcu taj bicikl vrijedi 200KM, u tom sluaju mogu je kooperativan ishod igre; bilo koji dogovor o prodaji bicikla po cijeni izmeu 101KM i 199KM maksimizirat e zbir potroaevog vika i prodavaevog profita, te su tako obje strane na dobitku. Drugi primjer kooperativne igre ukljuuje dva preduzea koja pregovaraju o zajednikoj investiciji u razvoj nove tehnologije (uz pretpostavku da ni jedno preduzee nema dovoljno znanja, da bi moglo samostalno uspjeti). Ako preduzea mogu sklopiti obavezujui ugovor o djeljenju profita, kao ploda zajednike investicije, onda je mogu kooperativni rezultat, takav da su na dobitku obje strane. Nekooperativna igra je situacija kod koje dva konkurentna preduzea uzimaju u obzir vjerovatno ponaanje onog drugog kada ta preduzea nezavisno jedno od drugog odreuju svoju cijenu. Svako preduzee zna da bi sniavanjem svojih cijena ispod cijena konkurenta zadobilo vei udio na tritu, ali da bi taj riskantni potez povukao, malo poeljni, rat cijena. Drugi primjer za objanjenje nekooperativne igre je ve spomenuta aukcija, koju emo detaljnije objasniti: Kako kupiti novanicu od jednog dolara ? Uzeti emo za primjer igru Martina Shubika2 : Novanica se nudi na aukciji, ali na neuobiajen nain. Najvea ponuda dobija dolar, a zauzvrat se daje ponueni iznos. Meuti, drugi najbolji ponua takoer mora predati iznos koji je ponudio a zauzvrat ne dobija nita. Kad biste sudjelovali u ovoj igri, koliko biste ponudili za novanicu od jednog dolara? Iskustvo iz amfiteatra pokazuje da studenti esto zavre tako to nude vie od jednog dolara za dolar. U tipinom scenariju jedan igra ponudi 20 centi,a drugi 30 centi. Igra sa niom cijenom je sada u poziciji da gubi 20 centi, te zakljuuje da poveanjem ponude moe zaraditi dolar te nudi 40 centi. Ponude rastu sve dok igrai ne dou do ponude od jednog dolara prema 90 centi. Sada igra koji nudi 90 centi moe izabrati izmeu toga da ponudi 1,10 dolara za dolar ili da plati 90 centi, a ne dobije nita. U najeveem broju sluajeva on podie ponudu i takmienje se nastavlja. U nekim sluajevima pobjedniki takmiar na kraju plaa 3 dolara za 1 dolar. Najbolje rjeenje u ovakvim situacijama je ne ponuditi nita. Ponavljajue igre su igre kod kojih se stalno ponavljaju preduzete radnje i primljeni povrati. Kod ponavljajuih igara strategije mogu postati sloenije. Na primjer kada bi se za svako preduzee ponavljala dilema zatvorenika svako
2

Ibidem

Seminarski rad iz mikroekonomije TEORIJA IGARA

preduzee bi razvilo odreenu reputaciju o svom ponaanju i moglo bi prouavati i ponaanje konkurenata.

OKVIR 1.

ZATVORENIKOVA DILEMA

Zatvorenikova dilema je jedan od najranijih i najpoznatijih primjera na koju se moe primijeniti metodologija teorije igara. - Nedostatak dokaza Tuilac je obeao da e zatvorenik koji prizna zloin ubistva biti osloboen bilo kakve kazne, a onaj koji ne prizna zloin e dobiti 20 godina. Ako nijedan od njih ne prizna, obojica e biti osloboeni zbog nedostatka dokaza. Vaan detalj je da su njih dvojica zatvoreni u razliitim elijama i nemaju apsolutno nikakvog kontakta. Takoer, tuilac je rekao da, ukoliko obojica priznaju dobit e kazne koje zakon propisuje, a to je po 10 godina za svakog ponaosob. S tim u vezi svaki osumnjieni ima dvije strategije, a to su priznati i ne priznati. Svaki od njih se suoava sa dilemom: priznati (i u tom sluaju biti osloboen, ako drugi ne prizna ili ako drugi osumnjieni prizna dobiti zatvorsku kaznu od 10 godina) ili ne priznati (i u tom sluaju se osloboditi svake sumnje ako i drugi osumnjieni ne prizna ili dobiti maksimalnu kaznu od 20 godina ako drugi osumnjieni prizna zloin).
10 godina Zatvorenik 1 20 godina 0 godina

Priznati

10 godina

0 godina

0 godina 0 godina

Ne priznati

20 godina Zatvorenik 2

Ako je cilj postii ravnoteu onda je ravnotea postignuta kad se zatvorenik 1 odlui za najbolju moguu strategiju pri tome uzimajui u obzir ta e uiniti zatvorenik 2, i obratno. Za prvog zatvorenika dominantna strategija je da prizna, a ta strategija je dominantna i za drugog, jer i on treba da prizna. Pretpostavimo da se vi kao Preduzee 1 nalazite u dilemi zatvorenika prikazanoj matricom isplata u prvoj tabeli. Ako oboje odredite visoku cijenu, oboje ete imati vii profit nego da ste naplaivali nisku cijenu. Meutim, vi se ne
6

Seminarski rad iz mikroekonomije TEORIJA IGARA

usuujete naplaivati visoku cijenu jer ste, u sluaju da konkurent naplauje nisku cijenu, na gubitku, a da stvar bude gora, konkurent e se bogatiti. Robert Axelrod je u jednom zanimljivom istarivanju zatraio od teoretiara igara da pronau najbolju strategiju koju mogu smisliti za uzastopno igranje igre.3 ( Mogua strategija bila bi : Poeti u s visokom cijenom i zatim je sniziti. Ako tada moj konkurent smanji svoju cijenu, ja u neko vrijeme podii svoju cijenu prije nego to je ponovo snizi, itd.) Zatim je Axelrod u raunalnoj simulaciji iskuavao strategije jednu protiv druge kako bi saznao koji najbole funkcioniraju. Sekvencijalne igre su igre kod kojih igrai (stratezi) naizmjenice povlae poteze, odgovarajui tako na meusobne akcije i reakcije. Jedan od primjera sekvencijalne igre je Stackelbergov model.
OKVIR 2.

STACKELBERGOV MODEL PREDNOST PRVOG POTEZA

Ovaj model je model oligopola u kojem jedno preduzee odreuje svoj nivo proizvodnje prije druge. Pogledajmo sada ta se deava ako jedno od preduzea prvo odredi nivo proizvodnje. Postavljaju se dva pitanja. Prvo: je li prednost biti prvi? Drugo: koliko e svako preduzee proizvesti? Pretpostavimo da oba preduzea imaju MC=0 , a da je trina krivulja potranje P=30-Q (Q-ukupna proizvodnja). Pretpostavimo da Preduzee A prvo odredi svoj nivo proizvodnje, te potom Preduzee B donosi svoju odluku o proizvodnji tek nakon saznanja o proizvodnji Preduzea A. U odreivanju nivoa proizvodnje Preduzee A mora imati u vidu kako e reagovati Preduzee B. Ponimo sa Preduzeem B. Ono donosi odluku o proizvodnji nakon Preduzea A i uzima njegovu proizvodnju kao fiksnu. Reakcijska krivulja Preduzea B izgleda: Q2=15-1/2Q1 . Preduzee A odabire Q1 tako da je MR=MC=0, pa je prihod Preduzea A: R1=PQ1=30Q1-Q1-Q2Q1. Budui da R1 ovisi o Q2 Preduzee A mora predvidjeti koliko e Preduzee B proizvesti. Preduzee A zna da e Preduzee B izabrati Q2 u skladu sa reakcijskom krivom Preduzea B: Q2=15-1/2Q1 . Kada u jednainu prihoda Preduzea A R1=PQ1=30Q1-Q1-Q2Q1 , uvrstimo jednainu Q2=15-1/2Q1 umjesto Q2 dobijamo prihod Preduzea A: R1=PQ1=30Q1-Q1-(15-1/2Q1) Q1=15Q1-Q1. MR je prema tome MR1=R1/Q1. Poto znamo da je MR1=0 dobijamo da je Q1=15 (prihod Preduzea A), a Q2=7,5 (prihod Preduzea B). >>>>> >>>>> Stoga zakljuujemo da Preduzee A ima dvostruko veu proizvodnju nego Preduzee B, stoga ima i dvostruko vei profit. U ovom sluaju Preduzee je imalo strateku prednost to je bilo prvo i dovelo konkurente pred svren in, a to 3 je: Vie o obzira taAxelrod, The Evolution of Cooperationproizvodnja, a samim York : iBasic Books, bez tome, Robert va konkurent radio vaa (Evolucija kooperacije) (New tim profit e 1984.) biti vei.
7

Seminarski rad iz mikroekonomije TEORIJA IGARA

Postoje i brojni drugi primjeri tipa Stackelbergovog modela: jedno preduzee donese odluku o oglaavanju, a drugo na nju odgovara; jedno preduzee na tritu investira kako bi osujetilo ulazak konkurenata, a potencijalni konkurent potom donosi odluku da li e ui na trite ili nee. Sekvencijalne igre je mnogo lake analizirati nego igre u kojima igrai (stratezi) simultano povlae poteze. Kod analize sekvencijalnih igara vano je razmisliti o akcijama i racionalnim reakcijama, koje e povui drugi igrai. Analizirajui Stackelbergov model fokusiramo se na slijedee pitanje: koje radnje preduzee moe uraditi s ciljem sticanja prednosti na tritu? Dakle, kako bi preduzee osujetilo postojee konkurente i potaklo nove konkurente da podignu cijenu, smanje proizvodnju ili ak napuste trite? Kljuna radnja koja daje odgovor na ovo pitanje je strateki potez. Strateki potez, prema Thomasu Schelling-u4 je onaj potez koji utie na izbor druge osobe na nain koji je u nau korist, utiui na oekivanja druge osobe o tome kako emo se mi ponaati. Dakle, mi ograniavamo protivnikov izbor tako to ograniavamo vlastito ponaanje. Prijetnje, obvezivanje i vjerodostojnost
Odreivanje cijena mob. sa mp3 i kamerom i standardnih mob. Preduzee B Niska cijena Visoka cijena Preduzee A Niska cijena 200; 180 180; 200 Visoka cijena 50; 0 35; 50

Uzmimo kao pretpostavku da Preduzee A proizvodi mobilne telefone koji osim standardnih funkcija imaju ugraeni digitalni fotoaparat i mp3, a da Preduzee B proizvodi mobilne telefone koji imaju samo standardne funkcije. Kako pokazuje predhodna matrica isplata, sve dok Preduzee A naplauje visoku cijenu za svoje mobitele oba preduzea mogu dobro zaraditi. ak i kad bi Preduzee B naplaivalo nisku cijenu za standardne mobitele, ljudi bi svejedno kupovali mobitele sa kamerom i mp3 playerom (jer na njima imaju dodatne opcije za zabavu), iako bi pojedine kupce razlika u cijeni mobitela Preduzea A i preduzea B potakla da kupi mobitel sa standardnim funkcijama. Ali, kad bi Preduzee A naplaivalo nisku cijenu, Preduzee B bi takoer moralo spustiti
4

Ibidem str. 479 Poglavlje 13.6 ire vidjeti: Thomas C. Schelling, The Strategy of Conflict (Strategija sukoba)(New York: Oxford University Press, 1960.), str. 160

Seminarski rad iz mikroekonomije TEORIJA IGARA

cijenu (ili izgubiti profit), a profit oba preduzea bi se smanjio. Preduzeu A bi odgovarao ishod u gornjem lijevom uglu matrice. Za Preduzee B naplaivanje niske cijene je oito dominantna strategija, stoga e prevladati ishod u gornjem desnom uglu bez obzira koje preduzee prvo odredi cijenu. U toj brani Preduzee A se smatra kao dominantno preduzee, jer odreuje cijenu, a i profit cijele brane. Moe li Preduzee A potaknuti Preduzee B da naplauje visoku cijenu prijetei mu da e sniziti svoju cijenu, ako Preduzee B snizi svoju cijenu? Odgovor se vidi u matrici; ta god Preduzee B radilo Preduzee A bi prolo puno gore naplaivajui nisku cijenu. S tim u vezi prijetnja nije vjerodostojna. Preduzea nekada mogu svoje prijetnje uiniti vjerodostojnim. Iz slijedeeg primjera emo vidjeti kako. Uzmimo za primjer dvije imaginarne firme i to Global Computer, koja proizvodi personalne raunare i firma High-Tech, koja proizvodi specijalizovane dijelove za personalne raunare. Firma High-Tech veinu svojih dijelova prodaje Global Computer-u, a samo manji dio ogranienom eksternom tritu. Bez obzira na to ono ovisi o Global Computer-u, te svoje odluke donosi kao odgovor na planove proizvodnje Global Computer-a. Stoga imamo sekvencijalnu igru u kojoj je firma Global Computer voa. Ona odluuje koje e raunare proizvoditi, a High-Tech tada odluuje kakve e dijelove proizvoditi.
Problem izbora proizvodnje GLOBAL COMPUTER Spori comp. Brzi comp. Slabi dijelovi 3;6 3;0 Jaki dijelovi 1;1 8;3

HIGH-TECH

Prethodna matrica pokazuje mogue rezultate ove igre. (profit je u stotinama hiljada KM). Primjetimo da e firma G.C. najbolje proi ako proizvodi spore raunare. Ona zna da e na ovu odluku H-T proizvoditi slabe dijelove, iju veinu e kupiti G.C.. Posljedica toga je da e G.C. zaraditi 600 000, a H-T 300 000KM. Firmi H-T bi odgovarao rezultat u donjem desnom uglu, jer bi zaradila 800 000KM,a G.C. bi zaradio 300 000KM. Moe li H-T potaknuti G.C. da proizvodi brze umjesto sporih raunara. Pretpostavimo da H-T zaprijeti proizvodnjom jakih dijelova bez obzira na odluku G.C. i da nijedna druga firma ne moe zadovoljiti potrebe G.C.. Kad bi G.C. vjerovao prijetnjama H-T morao bi proizvoditi brze raunare, inae bi imao problem da nae dijelove za spore raunare, i zaradio bi samo 100 000, umjesto 300 000KM. Ali prijetnja nije vjerodostojna, jer kad bi G.C. jednom odgovorio namjerom da proizvodi spore raunare H-T ne bi imao poticaja da ostvari prijetnju. H-T moe uiniti svoje prijetnje vjerodostojnim tako to e unititi ili zatvoriti dijelove svojih kapaciteta za proizvodnju slabih dijelova. Sve to e rezultirati novim rezultatima prikazanim u matrici ispod.
9

Seminarski rad iz mikroekonomije TEORIJA IGARA

Modificirani problem izbora proizvodnje GLOBAL COMPUTER Spori comp. Brzi comp. Slabi dijelovi 0;6 Jaki dijelovi 1;1

HIGH-TECH

0;0 8;3

Vrste strategija
Spreavanje ulaska Ponekad prepreke ulasku, koje predstavljaju znaajan izvor monopolske moi i profita, nastaju prirodno. Na primjer, ekonomija obima, patenti licence ili pristup znaajnim faktorima proizvodnje mogu stvoriti prepreke za ulazak na trite. Meutim, ponekad i sama preduzea mogu spreavati ulazak potencijalnih konkurenata. Kako bi osujetilo ulazak konkurenata, postojee preduzee mora uvjeriti sve potencijalne konkurente da e njihov ulazak biti neprofitabilan. Da bi shvatili kako je to izvodljivo stavite se u poziciju monopoliste koji se suoava sa moguim konkurentom, Preduzeem X. Zamislimo da e ulazak u sektor Preduzee X kotati 80 miliona KM za gradnju tvornice (nepovratni troak). Vi elite potai Preduzee X da ne ulazi u sektor i tako nastaviti naplaivati visoke monopolske cijene.
Mogunosti ulaska Potencijalni konkurent Ui Ne ui Visoka cijena (prilagodba) 100;20 200;00 Niska cijena (rat cijena) 70;-20 130;0

Monopolista

U matrici je prikazano da biste zaradili 200 miliona KM profita ukoliko potencijalni konkurent ne ue na trite. Ako Preduzee X ue na trite moete se prilagoditi i zadrati visoku cijenu nadajui se da e Preduzee X uiniti isto. U tom sluaju zaraujete 100 miliona KM jer dijelite trite. Preduzee X zarauje 20 miliona KM neto profita (100 mil. KM 80 mil. KM nepovratnih trokova). Postoji opcija za vas da poveate kapacitete, proizvedete vie i smanjite cijene. Uz niu cijenu dobit ete vei udio na tritu i vee prihode za

10

Seminarski rad iz mikroekonomije TEORIJA IGARA

20 miliona KM. Meutim poveanje kapaciteta kota vas 50 miliona KM, pa je va neto profit 70 miliona KM. zbog rata cijena i prihod Preduzea X biti e manji za 30 miliona KM, stoga ono ima deficit od 10 miliona KM (sve navedeno moe se proitati u prethodnoj matrici). Ako Preduzee X misli da ete vi biti prilagodljivi i zadrati visoku cijenu smatrati e da se ulazak isplati. Ako vi zaprijetite poveanjem proizvodnje i cjenovnim ratom, hoete li sprijeiti Preduzee X da ue? Ako Preduzee X smatra tu prijetnju ozbiljnom nee ui jer e imati gubitak od 10 miliona KM. Ako Preduzee X ne ue, a vi poveali kapacitete ispunjavajui svoju prijetnju imat ete manjak profita za 70 miliona KM (50 mil. KM poveanja kapaciteta + 20 mil. KM zbog snienja cijena). Oito je da ovaj izbor ne bi imao smisla, jer se moe lako desiti da Preduzee X ne ue u granu, te da vi imate 70 miliona KM manji profit. Zato ete se vi opredijeliti za prilagoavanje novom konkurentu (Preduzeu X).
Spreavanje ulaska Potencijalni konkurent Ui Ne ui Visoka cijena (prilagodba) 50;20 150;0 Niska cijena (rat cijena) 70;-10 130;0

Monopolista

Meutim,ako se obaveete da ete promijeniti akcije u sluaju ulaska konkurenta ne ostaje vam puno izbora osim smanjiti cijenu. Imamo novu matricu u kojoj vidimo da je vaa odluka o ulaganju u dodatne kapacitete i rat cijena potpuno vjerodostojna. Budui da posjedujete dodatne kapacitete za voenje rata cijena najbolje je da ostavite visoku cijenu. Preduzee X zna da ulazak na trite izaziva cjenovni rat, pa je razuman potez da ne ulazi. A vi pri tome postavljate barijeru za ulazak Preduzeu X i uz to imate profit od 150 mil. KM. Postavlja se pitanje moe li se osujetiti ulazak novog konkurenta bez dodatnog ulaganja tako da barijera za ulazak bude reputacija monopoliste o njegovoj iracionalnosti. (reputacija iracionalnosti je potez kojim monopolista istiskuje potencijalnog konkurenta zlobnim smanjivanjem cijena, iako to za njega predstavlja gubitak tj. racionalno je neopravdano). Tada njegove prijetnje postaju vjerodostojne i pokazuju Preduzeu X da mu je bolje da ne ulazi na trite. Ako bi se ova igra beskonano puta ponovila tada bi monopolista imao poticaj da to radi pri svakom ulasku potencijalnih konkurenata, to je i dugorono profitabilno, jer je gubljenje monopola na tritu puno vea cijena za platiti od novca koji se gubi sniavanjem cijena pri cjenovnom ratu. Prijetnja ratom cijena mora biti vjerodostojna, jer potencijalni konkurenti znaju da bi monopolista, koji prijeti, mogao, nakon to Preduzee X odustane od

11

Seminarski rad iz mikroekonomije TEORIJA IGARA

ulaska na trite, ponovo dignuti cijenu. Pri kreiranju vjerodostojnosti prijetnje veoma pomae ve navedena reputacija iracionalnog ponaanja. Strategija pregovaranja Pri analizi zatvorenikove dileme i slinih problema zakljuujemo da bi najbolji ishod bio kad bi strane mogle pregovarati, gdje bi obeanja svake pojedine strane bila obavezujua. Meutim, postoje tzv. antitrustovski zakoni koji zabranjuju preduzeima da dogovaraju cijenu pri emu bi oni vjerovatno, kao monopolisti, odredili najveu cijenu. U ovim situacijama strategija pregovaranja je jednostavna. Meutim, postoje situacije u kojima potez jednog pregovaraa moe da promjeni njegovu poziciju u pregovorima.
Odluka o proizvodnji PREDUZEE B Proizvoditi proizvod A Proizvoditi proizvod B 40;50 50;50 60;40 5;45

PREDUZEE A

Proizvoditi proizvod A Proizvoditi proizvod B

Imamo situaciju u gornjoj matrici da preduzea ele plasirati dva komplementarna proizvoda. U matrici se vidi da Preduzee A ima trokovnu prednost nad Preduzeem B u proizvodnji proizvoda A. Stoga oba preduzea proizvode proizvod A, a Preduzee A moe zadrati niu cijenu i imati vei profit. Isto tako je sa Preduzeem B pri proizvodnji proizvoda B. Racionalan ishod bi bio u gornjem desnom uglu matrice, gdje oba preduzea zarauju po 50 novanih jedinica. Preduzeu A bi odgovarao ishod u donjem lijevom uglu, ali zanemarimo sad to i orijentiimo se na problem koji imaju oba preduzea, a to je da li da se pridrue konzorciju za istraivanje, koji planira osnovati tree preduzee. Naredna matrica prikazuje matricu isplata za rjeenje ovog problema.

PREDUZEE 1

Odluka o pridruivanj konzorciju PREDUZEE 2 Samostalan rad Pridruivanje konzorciju Samostalan rad 10;10 10;20 Pridruivanje konzorciju 20;10 40;40

12

Seminarski rad iz mikroekonomije TEORIJA IGARA

Iz matrice se vidi da je dominantna strategija za oba preduzea pridruivanje konzorciju i poveanje profita od po 40 novanih jedinica. Ako Preduzee A povee ova dva pregovaraka problema i kae da e se pridruiti konzociju samo Aukcija ako Preduzee B prihvati proizvodnju proizvoda A. U ovom sluaju interes Preduzea B da proizvodi proizvod A (Preduzee A proizvodi proizvod B), a za Postoje aukcijska trita-trita na kojima se proizvodi primjer pokazuje da uzvrat e Preduzee A biti lan konzorcija. Ovaj kupuju i prodaju putem formalnih procesa pregovaranja. Postoje razne vrste aukcija. esto se koriste kombiniranje problema u pregovorima moe donjeti vie koristi jednoj na utrb za kupovinu druge strane. i prodaju diferenciranih proizvoda tipa umjetnina, antikviteta ili prava na eksploataciju neke rude. Ponekad drave koriste aukciju za prodaju nekih dijelova elektromagnetnog spektra za usluge mobilne telefonije ili je Primjena teorije igara kod odreivanja obima zagaivanja od Ministarstvo odbrane putem aukcija kupovalo vojnu opremu. Ovakve aukcije strane preduzea na oligopolskom tritu5 imaju znaajne prednosti, jer troe manje vremena nego pojedinano pregovaranje. Prodavau odgovara ona aukcija, koja maksimizira prihod od prodaje. Aukcije mogu biti: Igra zagaivanja 1. Tradicionalna engleska (ili govorna) aukcija: prodava aktivno TPA Graanica trai (nagovara) sve vee ponude grupe potencijalnih kupaca. U Malo su svjesni Veliko zagaivanje* svakom trenutku aukcije uesnicizagaivanjecijene predmeta prodaje. Aukcija prestaje kad nijedan uesnik nije spreman nadmaiti trenutnu ponudu; predmet A prodat onom ko ponudi najvie po je 100KM B 120KM NATRON Malo zagaivanje najvie ponude. cijeni jednakoj iznosu 100KM -30KM Maglaj2. Holandska aukcija: prodava poinje nuenjem predmeta po -30KM D* 100KM Veliko zagaivanje* C relativno visokoj cijeni i potom sputa cijenu za fiksne iznose sve 120KM 100KM dok se neko ne javi da mu odgovara iznos. 3. Aukcija zapeaenih (kovertiranih) ponuda: tu se ponude daju u *Nashova ravnotea zapeaenim kovertama istovremeno, a pobjeuje takmiar sa najviom ponudom. Aukcija kovertiranih ponuda najbolje cijene je Ove dvije ona gdjepapirne ambalae obje orijentirane na maksimiziranje profita i tvornice je ponuena cijena jednaka prodajnoj cijeni. Aukcija neregulisane, u opasnoj igri zagaivanja isputaju otpad u rijeke je u zrak. Ako kovertiranih ponuda druge najbolje cijene je ona gdje i prodajna jedno od njih pokua svoju proizvodnju ponudi.iom ono time die cijene gubi cijena jednaka drugoj najveoj uiniti poslove i trpi pad profita. Nesaradnika Nashova ravnotea u D* vodi do ishoda sa 4. Procjena i informacija-pri prodaji posebnog i vrijednog proizvoda, puno zagaivanja-desnonovia imate dilemu koja je aukcija najbolja za vas. kao slike ili dolje. Drava moe dovesti douizlaza iz te situacije ako nametne saradniku ravnoteu iz Odgovor lei procjenama i informacijama takmiara: ishoda A, gdje suAukcija s privatnom vrijednou gdje svaki ponua zna a) profiti isti, a okolina ia. individualnu procjenu, a ponude se razlikuju od ponuaa do ponuaa npr. dnevnik Elvisa Presley-a (dnevnik vie znai OKVIR 3. nekom ko je u nekoj vezi s Elvisom) b) Aukcija s uobiajenom vrijednou-predmet prodaje je priblino jednake vrijednosti za sve ponuae. Oni ne znaju tanu vrijednost, ali imaju procjene koje se takoer razlikuju (ne znaju koliinu nafte u buotini ili troak eksploatacije iste, 5 ali imaju procjene). Primjer preuzet i modifikovan; P. Samuelson XVII izdanje, MATE Zagreb, 1994. godine * Prokletstvo pobjednika-situacija u kojoj ponua ponudi i kupi stvar vei iznos od stvarne vrijednosti predmeta. 13

Seminarski rad iz mikroekonomije TEORIJA IGARA

ZAKLJUAK
Nadamo se da ete nakon itanja ovog seminarskog rada pri ulasku u kladionicu znati ta predstavlja klaenje izmeu dvije ili tri opcije. Tome doprinosi primjer zatvorenikove dileme, gdje on ima dvije opcije, priznati ili ne priznati, a vi pobjeda ili poraz tipovanog tima. Takoer moramo dati svoj komentar, a to je da je tema TEORIJA IGARA jako iroka, ali nadasve interesantna oblast. S obzirom da smo bili ogranieni s vremenom tako je i na seminarski rad u skladu s vremenom, koje smo imali za obradu ove teme. Takoer moramo napomenuti da nam je bilo zadovoljstvo prodirati u sutinu Teorije igara, jer je nesporno da je oblast jako duboka. I za kraj bismo eljeli napomenuti dvije stvari: prva je da je tema dovoljno iroka za izradu rada mnogo ireg nego to okviri jednog seminarskog rada doputaju; druga, puno vanija, je da smo pri izradi i prikupljanju literature imali bezuslovnu pomo asistenta Adnana Bogunia.

14

Seminarski rad iz mikroekonomije TEORIJA IGARA

Literatura:

1. 2. 3. 4. 5.

Mikroekonomija, dr. Jozo Bakalar, II izdanje, Sarajevo (etc.): HKD Napredak (etc.), 1999. godina Mikroekonomija, Robert S. Pindyck, Daniel L. Rubinfeld, MATE d.o.o. Zagreb 2005. godina (prevod: Sanja Suman) The Evolution of Cooperation, Robert Axelrod, New York: Basic Books, 1984. godina Mikroekonomija, P. Samuelson, XVII izdanje, MATE d.o.o. Zagreb, 1994. godina Teorija trita i cijena, Smiljan Jurin, Jasminka ohinger, II dopunjeno izdanje, Globus Zagreb, 1990. godina

Napomena: Nazivi literatura su navedeni razliitim bojama da bi bili lake pronaeni u iroj literaturi navedenoj u fusnotama.

www.BesplatniSeminarskiRadovi.com

15