X FRAGILNI SINDROM Sindrom fragilnog X najedi je uzrok nasljedne mentalne retardacije. Javlja se sa uestalodu od 1:2500-4000 mukaraca.

. Bolest je dobila ime prema krhkom mjestu na dugom kraku kromosoma X (q27.3) koji se oituje u posebnim uvjetima kultivacije kromosoma u mediju siromanom folnom kiselinom.SINDROMFMR-1 gen otkriven u toj regiji kodira stvaranje FMR-1 proteina za koji se smatra da ima vanu ulogu u razvoju sredinjeg ivanog sustava. U podrujju egzona 1 FMR1 gena nalazi se vrlo polimorfna regija ponavljajudih CGG tripleta. Normalni X kromosomi imaju stabilan broj takvih tripleta koji se krede od 6-50 a koji se nasljeuje kodominantno. Kad broj tripleta dosegne kritinu granicu od 44-45 tripleta (tzv. "siva zona"), cijela regija postaje nestabilna i sklona irenju. Kad je broj tripleta neke osobe 50-200, kaemo da ona nosi premutaciju, a ekspanzije iznad 200 tripleta rezultiraju tzv. punom mutacijom. Pune mutacije, bez obzira na veliinu ekspanzije dovode do nenormalne metliacije CpG otoka iznad FMR1 gena, kao i cijele regije, to dovodi do sprjeavanja prepisivanja gena i fenotipskog oitovanja bolesti. Sindrom fragilnog X kromosoma je X vezana dominantna bolest s nepotpunom penetracijom. Ucestalost bolesti u muskaraca je 1:4000, a u zena 1:6000. Bolest nastaje kao posljedica tzv. dinamicne mutacije u genu FMR1 (od engl. fragile X mental retardation), a ocituje se produljenjem broja tripleta CGG u polimorfnoj, nekodirajucoj regiji prvog eksona. U zdravih osoba broj tripleta je 6-50 ; osobe koje imaju broj tripleta 50-200 nosioci su premutacije i najcesce nemaju izrazenu klinicku sliku. Simptomi bolesti se javljaju u osoba koje nose punu mutaciju, odnosno >200 tripleta u genu FMR1. Klinicka slika oboljelih je vrlo varijabilna, s time da su u muskaraca simptomi bolesti izrazeniji. Glavna osobitost je umjerena do izrazena mentalna retardacija, a neke osobe pokazuju i poremecaje ponasanja. U razdoblju poslije puberteta javljaju se i kraniofacijalne osobitosti, a kod oboljelih muskaraca makroorhidizam. Razvojem metoda molekularne biologije moguce je otkriti sve veci broj nasljednih oboljenja. Buduci da do danas jos nije otkriveno valjano lijecenje ove bolesti, dijagnostika sindroma fragilnog X kromosoma od izuzetne je vaznosti za pracenje mehanizma naslijedjivanja bolesti u rodoslovnom stablu. Na taj se nacin oboljelom i clanovima njegove obitelji genetickim savjetovanjem moze pruziti korisna informacija o riziku naslijedjivanja bolesti. Izvor: Bibliographic record number: 173347 Authors: Bago, Ruzica; Hecimovic, Silva; Barisic, Ingeborg; Pavelic, Jasminka Title: Dijagnostika sindroma fragilnog X kromosoma metodama molekularne medicine ( Diagnostics of fragile X syndrome by the methods of molecular medicine ) Source: Paediatria Croatica (1330-724X) 48 (2004), suppl 2; 24 Sindrom ede zahvada mukarce nego ene. Najuestaliji je nasljedni uzrok mentalne retardacije. Potpuna mutacija se javlja kod mukaraca 1: 3600, a kod ena 1: 4000 do 6000. Osobe sa XFS moe zahvatiti mnotvo razvojnih problema, ukljuujudi: tekode u uenju, blaga do teka mentalna retardacija, tekode rukovoenja ponaanjem, ADHD, osjetilni i percepcijski problemi, autizam i autistino ponaanje. Karakteristike su : abnormalna fizika obiljeja ( npr.

dugako i usko lice), kognitivna zakanjenja, govorni i jezini problemi, motorna i senzorna zakanjenja te disfunkcije u ponaanju. To je nasljedno stanje koje uzrokuje irok raspon mentalnih potekoda. Utjecaj na mukarce : znaajni intelektualni nedostatci; fizika obiljeja povedane ui, dugako lice sa istaknutom bradom, veliki testisi se pojavljuju nakon puberteta; poremedaj panje, govorne smetnje, slab kontakt oima i averzija prema dodiru i buci. Utjecaj na ene : x kromosom koji funkcionira djelomino nadoknauje onaj koji ne funkcionira; samo tredina ima intelektualne nedostatke, ostale imaju umjerene intelektualne potekode; fizike karak. i karak. ponaanja se rjee pojavljuju i u blaem obliku. Lijeenje : trenutno nema lijeka, ali pomau posebna edukacija, govorno-jezina terapija i terapija ponaanja; lijenika intervencija moe pomodi u agresiji, anksioznosti, hiperaktivnosti i manjku panje; vana je evaluacija jakosti i slabosti pojedinaca jer su razliiti utjecaji x-fragilnog sy. KARAKTERISTIKE KOGNITIVNOG RAZVOJA ak 80% mukaraca sa XFS je opisano kao kognitivno zaostalo. Djeca sa XFS napreduju, ne nazaduju, ali polako i sa niim krajnjim rezultatom (ishodom). Nedostatci u prilagoavanju na okolinu, ne odnose se samo na zakanjenja akademskih vjetina nego i na zakanjenja ivotnih vjetina. Djevojice koje imaju potekoda u matematici ili prostornim zadacima, mogu imati dobro itanje i prosjean IQ. Na kogniciju utjeu ADHD, anksioznost, govorno jezini poremedaji i ostalo, to moe utjecati na uenje i rjeavanje testova. Mnoga djeca i odrasli postiu vie nego to se oekuje. KARAKTERISTIKE PONAANJA Karakteristike ponaanja su pozitivne. Djeca su opisana kao slatka i puna ljubavi, sa velikom eljom za drutvenim interakcijama. Djeca sa XFS imaju dobar smisao za humor, vole ale i humoristine situacije. Veliki broj djeaka ( 80 90 %) su opisani kao zbunjeni i impulzivni, sa simptomima ADHD ili ADD - poremedaj panje. Djeaci imaju kratak raspon panje i potekode zadravanja na zadacima. Mnogo djeaka ima neobina, stereotipna ponaanja kao to su pljeskanje, vakanje odjede ili objekata, to moe biti povezano sa anksioznodu ili problemima senzorne obrade. Problemi senzorne obrade mogu se manifestirati kao slab kontakt oima ili osjetljivost na zvuk ili svjetlo. Anksioznost u djeaka i djevojica se manifestira na razliite naine. Neke osobe postanu zabrinute zbog promjena u rutinama ili zbog nadolazedih stresnih dogaaja ( npr. sastanci ). Roditelji kau da se njihova djeca ukoe kada su ljuti ili uznemireni, te da postanu kruti i jako napeti. Guve ili nove situacije uzrokuju kod djeaka pla, cviljenje ili nepristojno ponaanje, jer ele pobjedi iz nadmodnih okvira. Siromaan kontakt oima i tekode odravanja konverzacije uzrokuju socijalne slabosti. Djevojice sa XFS su opisane kao srameljive, anksiozne, depresivne i sa potekodama u socijalnim kontaktima. KOJA SE PITANJA RAZMATRAJU PRI PROCJENI GOVORA I JEZIKA Prije govorno jezinog ispitivanja, potrebno je audioloko ispitivanje da se iskljui gubitak

sluha. Procjena ukljuuje : ispitivanje sluha, intervju sa roditeljima, oralno-motorno ispitivanje, ispitivanje receptivnog (sluanje) i ekspresivnog (govor) vokabulara i sintakse te procjena govora i glasa. Procjena ukljuuje i evaluaciju pragmatike, ako je mogude sa vrnjacima ili lanovima obitelji. Malu djecu se procjenjuje pomodu lista i skala koje se daju roditeljima te procjena na temelju igre. Strunjak gleda razumijevanje i izraavanje jezika te interakciju sa prisutnim ljudima i igrakama. Strunjak promatra pokuaje komuniciranja, rjeavanja problema i istraivanja, zajedno sa jezinim razumijevanjem i sposobnodu govora. U ranom djetinjstvu i kolskoj dobi, strunjak procjenjuje dijete pomodu intervjua sa roditeljima, standardiziranih testova, neformalnih lista i opservacije. Strunjak mjeri receptivne i ekspresivne sposobnosti u semantici (vokabularu), sintaksi i pragmatici. Za djecu sa XFS je vana mirna, tiha soba za ispitivanje, po mogudnosti sa poznatom osobom. Mnogi dobiveni rezultati ne mogu biti dobar reprezentant njihova potencijala, jer su anksiozni i zabrinuti zbog nepoznate ispitivajude situacije. Strunjaci ele dobiti uzorak djece koja priaju, a to ukljuuje : konverzaciju sa djetetom za vrijeme audio ili video zapisa, to slui za analizu reenine duljine, jasnode govora, rjenika i konverzacijskih jakosti i slabosti. CILJEVI I STRATEGIJE KOJI SU VANI ZA GOVORNO-JEZINU TERAPIJU Bitno je da ciljevi i strategije zadovolje potrebe svakog djeteta. Svaki skup ciljeva i strategija se bazira na: individualnoj procjeni djeteta, opaanju djeteta i na podacima koje daje roditelj. Strategija smirivanja treba prethoditi terapiji. Vizualne natuknice poput kalendara ili slika dnevnih aktivnosti pomau, a za stariju djecu vizualne natuknice su znakovi ili simboli za prikladna ponaanja (npr. ruka na usta kad se zijeva). Dramatizacija pomae razumijevanju slijeda i zapleta prie. Za djeake sa XFS ciljevi receptivnoga jezika su : povedati vokabular, razumjeti smjernice, shvatiti gramatiku i priznati ulogu sluaoca u konverzaciji. Ciljevi ekspresivnog jezika za djeake i djevojice su fokusirani na pragmatine vjetine : iniciranje konverzacija i kontroliranje ustrajanosti i komentara. Djeca sa XFS imaju najvie koristi od stvarnih ivotnih situacija, kao to su : konverzacije za vrijeme ruka i pozivi za igranje. Ciljevi sintakse su razviti fraze, reenice, upitne oblike ili druga pitanja reda rijei. Djeca sa XFS imaju veliku mod imitiranja govora iz televizijskih emisija ili pjesama, a ta imitacija im moe pomodi da naue cijele fraze ili reenice i da ih prikladno upotrijebe. Govorni ciljevi ukljuuju rad na razumljivosti, naroito sa rijeima i reenicama. Taj rad ukljuuje oralno-motorne vjebe za jaanje usana i kontrolu jezika. Neke od tehnika koje se upotrebljavaju za mucanje (npr. spor govor) mogu biti korisne. Strunjaci pomau uiteljima da smanje brzinu govora i da jasno naglase rijei djeci koja imaju sporu obradu. KARAKTERISTIKE DJEAKA Govorno jezine karakteristike: Panja, pamenje, ispravljanje rijei i sluni slijed utjeu na razumijevanje i produkciju govora i jezika. Karak. govorne produkcije: netona artikulacija, visoka brzina govora i prenatrpanost. Glasovne karak. : visok volumen sa neobinom hrapavou. Viestruka znaenja i apstraktne rijei uzrokuju slabosti kako djeaci rastu. Ekspresivni vokabular je slabiji od receptivnog tj. razumiju vie rijei nego to ih upotrebljavaju. Veina djeaka naui govoriti u reenicama. Karakteristike razvoja vokabulara:

Receptivni vokabular je bolji od ekspresivnog. Rijei najbolje ue u kontekstualnim situacijama tj. pokupe cijele rijei iz knjiga, televizije i podruja koja ih zanimaju. Kako odrastaju tako imaju problema sa viestruko znaenjskim rijeima i apstraktnim vokabularom, ali to znai da zaostaju za vrnjacima, a ne da gube vokabular. Karakteristike razvoja sintakse: Razvoj sintakse zaostaje. Veina naui govoriti u reenicama, ali neki ostanu na razini kratkih fraza. Slogovna ponavljanja, krivi poetak i nepravilno formuliranje mogu uzrokovati raspad u sintaksi. Imaju problema sa upitnim oblicima (npr. to to je, umjesto to je to), negacijskim oblicima i upotrebom zamjenica. Neki radije upotrebljavaju svoja imena nego zamjenicu (npr. Ivan je umoran, umjesto Ja sam umoran). Karakteristike pragmatikih/ konverzacijskih vjetina: Imaju socijalnu anksioznost i senzorno-motornu obranu to pridonosi njihovim potekoama u socijalnoj interakciji. Neprimjerene promjene tema uzrokuju komunikacijske slomove. Mnogi djeaci ne sluaju i ne razumiju temu o kojoj sugovornik govori pa ne odgovaraju primjereno. Zbog svoje anksioznosti odgovore neprimjereno ili neku frazu sa televizije. U govoru su prisutne perseveracija (ponavljati stalno istu stvar) i eholalija (ponavljati neije rijei ili fraze). Djeaci ponavljaju slogove, rijei ili fraze jer ele da konverzacija ode naprijed. Na kvalitetu konverzacije utjee slab kontakt oima, ali djeaci ele socijalne interakcije. GOVORNO JEZINE KARAKTERISTIKE DJEVOJICA Verbalni IQ, vokabular i sintaksa su u normalnom rasponu, to dovodi do dobrih vjetina u itanju i pisanju. Imaju problema u konverzaciji zbog anksioznosti i srameljivosti, a neke djevojice imaju neorganizirani nain govorenja. Neke od tih pragmatinih potekoa mogu biti povezane sa problemima vizualno-spacijalne obrade i matematike. Potekoe neverbalne obrade mogu uzrokovati slomove u razumijevanju napomena u konverzaciji kao to su ton (sarkazam, humor), facijalne ekspresije i volumen. Neke djevojice imaju socijalnih problema jer ne prate dobro svoje odgovore u konverzaciji, to onda rezultira neprimjerenim komentarima i pitanjima. JAKOSTI I SLABOSTI U KOGNICIJI U DJEAKA I DJEVOJICA DJEACI KOGNITIVNE JAKOSTI : verbalno opisivanje; receptivni(sluanje) vokabular; vizualno usporeivanje; zadaci vizualne percepcije(npr. puzle od poznate slike); dobri su mimiari; dobro pamte tonove(zvukove) i rijei KOGNITIVNE SLABOSTI: kompleksno rjeavanje problema; uzrono-posljedina pitanja; apstraktni zadaci DJEVOJICE

KOGNITIVNE JAKOSTI: vokabular i razumijevanje stvari na IQ testovima; pamenje znaajnih materija; dobra postignua u itanju i pisanju KOGNITIVNE SLABOSTI stvaranje strategija za rjeavanje problema; konverzacijska obrada; uenje matematike; slabo auditivno pamenje sekvenci