You are on page 1of 23

BLC BANJA LUKA COLLEGE BANJA LUKA MILOA OBILIA 30

SEMINARSKI RAD IZ MENADMENTA LJUDSKIH RESURSA


Rad na daljinu ( Telework )

Predmetni nastavnik: Doc dr Rajko Macura Asistent: mr Vanja unjar

Studenti: Antonio Popovi Dejan Tihonov Mio Suboti

172/09 227/09 75/09

Banja Luka, decembar 2010.

MENADMENT LJUDSKIH RESURSA RAD NA DALJINU

SADRAJ:
SEMINARSKI RAD IZ MENADMENTA LJUDSKIH RESURSA...............................1 SADRAJ:...........................................................................................................................2 UVOD..................................................................................................................................3 TEORIJSKI DIO..................................................................................................................4 2.1. NASTANAK I DEFINISANJE RADA NA DALJINU...........................................4 2.2. PREDNOSTI RADA NA DALJINU........................................................................6 2.3. MANE RADA NA DALJINU..................................................................................7 2.4. ZAKONSA REGULATIVA RADA NA DALJINU................................................9 2.4.1. USLOVI ZAPOSLENJA...................................................................................9 2.4.2. ZATITA PODATAKA....................................................................................9 2.4.3. OPREMA...........................................................................................................9 2.4.4. ZATITA PRIVATNOSTI..............................................................................10 2.4.5. ZATITA ZDRAVLJA I SIGURNOST NA RADU......................................10 2.4.6. ORGANIZACIJA RADA................................................................................10 2.4.7. EDUKACIJA...................................................................................................11 2.4.8. PITANJA KOLEKTIVNIH PRAVA.............................................................11 ISTRAIVAKI DIO.......................................................................................................13 3.1. PROBLEM..............................................................................................................13 3.2. PREDMET, CILJ I ZADACI ISTRAIVANJA....................................................13 3.3. HIPOTEZA.............................................................................................................14 3.4. INSTRUMENTI ISTRAIVANJA........................................................................14 3.5. UZROK...................................................................................................................14 3.6. NAIN OBRADE REZULTATA..........................................................................15 3.7. PRIKAZ I KOMENTAR REZULTATA ANKETE..............................................16 3.8. ANKETA................................................................................................................19 4. ZAKLJUAK................................................................................................................21 5. LITERATURA..............................................................................................................22

MENADMENT LJUDSKIH RESURSA RAD NA DALJINU

UVOD
Koliko vas svako jutro poeli da ba danas ne mora otii na posao? U dananje vrijeme je i to mogue - sjesti za raunar kad nam odgovara, i odraditi posao bre nego to bismo to uinili na svom uobiajenom radnom mjestu u kancelariji. Zahvaljujui razvoju informacione tehnologije rad van tradicionalnog kancelarijskog prostora je postao mogu. Rad na daljinu (engl. telework) posljednjih godina postaje sve znaajniji, naroito u poslovima gdje predstavlja prirodnu posljedicu razvoja samih djelatnosti (informatiki sektor, novinarstvo i slino), a razvoj tehnoloke infrastrukture (prije svega interneta) dozvoljava sve veem broju ljudi da, umjesto u uredu, rade u toplini doma svog Kod rada na daljinu dio se ili veina poslova obavlja kod kue na vlastitom raunalu, a rezultati rada (tekstovi, prezentacije, programski kod i ostalo) alju se poslodavcu. Komunikacija u suprotnom smjeru podrazumijeva primanje novih radnih zadataka ili povratnih informacija o kvaliteti napravljenog. Razmjena podataka izmeu naruitelja posla i osobe koja ga obavlja najee se obavlja e-mailom, iako se mogu koristiti i ostali web servisi (npr. FTP). Mi smo se odluili za ovu temu poto smo informatiki smjer i rad na daljinu nam je veoma blizak pojam. Rat za talente je, u kombinaciji s vremenom potrebnim za dolazak na posao, trokovima te poveanom potrebom za usklaivanjem poslovnog i privatnog ivota, glavni faktor za promoviranje rada na daljinu (telecommuting), istaknuo je Lanzalotto te je dodao da dobro postavljena telecommuting politika moe pridonijeti pobjedi ili porazu u natjecanju za visoko kvalificirana profesionalce. Meutim, istraivanje pod nazivom National Technology Readiness ustanovilo je da, iako etvrtina Amerikanaca radi za poslodavce sklone radu na daljinu ili na poslovima koji ima doputaju rad od kue, manje od 10% iskoristi takvu pogodnost. Takoer, oni

MENADMENT LJUDSKIH RESURSA RAD NA DALJINU


radnici koji mogu raditi od kue, to ne rade jer ne ele izgubiti kontakt s kolegama ili biti iskljueni iz donoenja vanih odluka.

TEORIJSKI DIO 2.1. NASTANAK I DEFINISANJE RADA NA DALJINU


Rad na daljinu (telecommuting, e-commuting, e-work, telework) je nov pojam koji podrazumeva rad od kue ili s nekog drugog mesta koje moe biti udaljeno od sedita matine kompanije stotine kilometara. Ovakav vid rada odbacuje pravila klasine radne sredine sa fiksnim radnim vremenom zaposlenih, ogranienim radnim prostorom, svakodnevnim putovanjem na posao. Mogunost rada na daljinu je logina posledica ubrzanog razvoja informaciono-komunikacionih tehnologija (multimedija, raunarskih mrea, Interneta). Mnogi zaposleni rade od kue, dok ostali, koje esto nazivaju nomadskim radnicima, koriste mobilne telekomunikacione tehnologije za rad iz kafia ili sa raznih drugih mesta. Ne postoji univerzalna definicija za pojam rad na daljinu, Telecommuting, teleworking ili rad na daljinu, nazivi su koji podrazumijevaju poslovni aranman kod kojeg zaposlenici uivaju povlastice fleksibilnog radnog vremena i mjesta rada. Istraivai rad na daljinu (telecommuting) definiu kao alternativni poslovni dogovor prema kojem zaposleni obavljaju radne zadatke van primarnog ili centralnog radnog okruenja, barem tokom odreenog dela svoga radnog vremena, pri emu se slue elektronskim medijima u komunikaciji sa ljudima u i van organizacije. Telecommuteri rade od kue, u knjiari, automobilu, u internet cafeu odakle god imaju pristup Internetu, bilo na laptopu ili obinom raunaru. Zapadne firme ve nekoliko godina praktikuju ovaj nain rada, u emu, oekivano, prednjae SAD. Istraivanja su pokazala da produktivnost kod rada na daljinu raste 10 -40 posto. Rad na daljinu oblik je organizacije i izvoenja rada uz upotrebu informacionih tehnologija, u okviru ugovora o radu, u kojemu se posao koji bi se mogao obavljati u prostorima poslodavca redovito obavlja izvan tih prostora. Rad na daljinu dobrovoljan je 4

MENADMENT LJUDSKIH RESURSA RAD NA DALJINU


i za ukljuenog radnika i za ukljuenog poslodavca, moe biti ukljuen u radnikov originalni opis poslova ili se moe naknadno otpoeti na dobrovoljnoj osnovi. U svijetu postoje i tzv. Telework centri u kojima se nalaze kancelarije s brzim pristupom internetu i ostalom potrebnom opremom za rad na daljinu. Zaeci teleworkinga pripisuju se tzv. ocu kibernetike, Norbertu Wieneru, koji je 1950. zamislio sluaj engleskog arhitekta koji nadzire gradnju u SAD-u putem telefaksa. Korijeni rada na daljinu seu u 1970-e godine, kad se slina tehnologija rabila za povezivanje satelita s gradskim mreama koristei telefonske linije kao network bridge. Ogroman pad cijena i ubrzana proizvodnja i jednostavnost koritenja PC-a rezultirali su decentralizacijom radnog mjesta tako da su neke kompanije ve u '80-ima uvele ovakve pogodnosti za svoje zaposlenike koji su se povezivali na intranet svojih kompanija. Razvitak LAN-a je dalje promovirao djeljenje resursa a klijentski posluitelji su doprinjeli jo veoj decentralizaciji radnog mjesta. Danas, prosjean zaposlenik koriste laptop-raunalo u kombinaciji s Wi-Fi-om to im omoguuje nesmetani rad diljem svijeta a kompanijama puno manje trokove odravanja u usporedbi s konvencionalnim uredima. Tako su se u ranim 70-ima internom telefonskom mreom poeli povezivati uredi u centru s onima na periferiji velikih gradova, a do poetka 80-ih, usavranjem raunala, komunikacija se izmeu meusobno udaljenih predstavnitava iste tvrtke dodatno unaprijedila. E-work ili rad (k)od kue je termin koji je patentirao Jack Niles 1973. godine za vrstu posla u kojem zaposlenici uivaju veu fleksibilnost u svezi mjesta i vremena obavljanja svog posla. Drugim rijeima, svakidanji put na posao i s posla je zamjenjen telekomunikacijskim pogodnostima kao to su intranet, LAN, WLAN VPN, videokonferencija, VoIP itd. koje su u dananjem svijetu irokopojasnih veza na Internet postale upotrebljive i uobiajene. Mnogi ovakvi zaposlenici rade kod kue, dok drugi, znani jo i kao radnici-nomadi, svoj posao obavljaju iz kafia ili lepeze ostalih lokacija. Amerikanci su jo 2000. godine obiljeili svoj prvi Nacionalni dan rada kod kue 21. jul. Ovaj "praznik" bio je usmjeren na ohrabrivanje zaposlenika da pokuaju raditi kod kue koristei "telecommuting" (obavljanje radnih poslova u kui, posredstvom telekomunikacija, bilo za javni ili privatni sektor). Na taj nain u 1999. godini radilo je 5

MENADMENT LJUDSKIH RESURSA RAD NA DALJINU


oko 19.6 milijuna Amerikanaca, znatno vie od 4 milijuna u 1990., i ta e brojka rasti brzinom kojom tehnologija i internet ljudima mogu omoguiti da svoj posao obavljaju od kue.

2.2. PREDNOSTI RADA NA DALJINU


Rad na daljinu sa stanovita nas informatiara je pravi izbor iz sledeih razloga: Kvalitet usluge je isti ili bolji. Trokovi projekta su znatno manji jer je cena programerskog posla kod nas znatno manja nego u inostranstvu. Poslodavac nema problema sa obezbeenjem viza, porezima i socijalnom i zdravstvenom zatitom. Komunikacija se obavlja putem Interneta, a to je najjeftiniji nain komunikacije. Cena odravanja softvera je znatno nia.

Rad u kui u mnogome se moe protumaiti pozitivnim: nemate fiksno odreeno radno vrijeme, nego si sami moete organizovati satnicu. Na taj nain moete raditi kada osjeate da ste najproduktivniji, a kad osjetite da vam ne polazi za rukom, jednostavno zaboravite neko vrijeme na posao, odmorite se i vratite poslu kad osjetite da ga moete dovriti. Obavljanje posla u kunim uslovima je mnogo leernije i zahvaljujui atmosferi koju si sami moete stvoriti. Kao jedna od prednosti ovakvog naina obavljanja posla navodi se i smanjenje oneienja. ak i velike korporacije koje proizvode informatiku tehnologiju poput Microsofta, a koje se i same koriste prednostima rada kod kue, u svojim marketinkim kampanjama potencijalne kupce upozoravaju na razne mogunosti koje njihovi proizvodi pruaju, a jedna od njih je svakako i rad kod kue. Prednosti: Veliki broj ljudi moe biti unosno zaposleno, na primjer, oni koji imaju privatne obaveze i koji ne mogu odlaziti od kue na dui period ali mogu svoje vrijeme organizovati kod kue, u koju ukljuuju period rada. Fleksibilnost radnih sati: neki ljudi vole da rade u tri sata ujutru, dok ostali ljudi spavaju, a rad na daljinu im daje tu mogunost.

MENADMENT LJUDSKIH RESURSA RAD NA DALJINU


Rad kod kue smanjuje vrijeme putovanja, trokove kancelarijskog smjetaja i namjetaja.1

2.3. MANE RADA NA DALJINU


Rad na daljinu nije bez mana pa zaposlenici mogu iskusiti slijedee: vei stres i vie posla ukoliko svoje radno mjesto ne shvate kao obavezu ve kao povremeni rad rizik gubitka i integriteta podataka o kompanijama koje zaposlenici imaju kod kue, pogotovo ukoliko ne koriste sve mjere softverske i fizike zatite rizik krae osobnog raunala produktivnost e-radnika ispoetka manja od konvencionalne - potrebno vrijeme za prilagodbu potrebne poneto drukije metode ocjenjivanja rada injenica da je e-rad jeftiniji od uobiajenog ne znai ujedno i da informacijska tehnologija nema svoje zahtjeve, kako financijske, tako i tehnoloke sumnja u integritet zaposlenika koji nisu pod stalnim nadzorom problemi oko plaanja 2

Kompanije i zaposlenici bi, stoga, trebali uvijek biti svjesni zakonskih, sindikalnih i lokalnih odredbi te ih se pridravati. Evaluacija, simulacijski programi, team-mitinzi, pismeni materijali, forumi i teajevi su oblici dijeljenja informacija i trebali bi biti shvaeni ozbiljno u virtualnim uredima da ne bi dolo do konflikata, pogotovo ukoliko doe do izostanka operativne i administrativne podrke te je zbog toga od izuzetne vanosti da ovakve kompanije budu dosljedno i precizno rukovoene, s otvorenou k novim oblicima poslovanja. Jedan od goruih i rastuih problema rada na daljinu su i online prijevare (tzv. scamovi) koje igraju na kartu financijske neovisnosti kao sna mnogih ljudi. Svi potencijalni e-radnici moraju biti svjesni da ukoliko poslovna ponuda sadrava i obeava izostanak rizika, malo napora i velike profite, zasigurno je prijevara.

Zrni M., UVOD U MENADMENT LJUDSKIH RESURSA, BLC Banja Luka College & Besjeda, 2007. god., str 144. 2 http://hr.wikipedia.org/wiki/Rad_na_daljinu 12.12.2010., 10:30

MENADMENT LJUDSKIH RESURSA RAD NA DALJINU


Ukoliko se radnik u potrazi za poslom susretne s ponudom koja prvotno zahtjeva ulaganje neke manje koliine novca da bi dolo do ostvarenja njegovog sna lake zarade, moe biti siguran da se u tom sluaju radi o novanoj jami i mamcu za neiskusne i lakome radnike te su takvim naivnim ponudama u proteklih nekoliko godina lane, nepostojee kompanije zaradile milijune dolara i ujedno izbjegle kaznene postupke! Rad od kue ima velikih prednosti, ali treba se osvrnuti i na njegove loe strane. To moe biti oseaj izolovanosti to zaziva gubitak motivacije. Zato se rad od kue ne preporuuje poetnicima i ljudima bez radnog iskustva. Nae reenje tog problema je da yaposlenik ima jedan vid odgovornosti da se predaje recimo dnevni ili sedmini izvjetaj o radu. Velike kompanije, koje zapoljavaju teleworkere, organizuju psiholoke testove i razgovore s ljudima zainteresovanim za rad od kue kako bi utvrdili ispunjavaju li sve potrebne uslove. Osim uobiajenih kvalifikacija koje kandidati moraju imati za odreeni posao, rad na daljinu uslovljavaju i drugi specifini kriterijumi. To je pre svega zrelost, pouzdanost, samostalnost, samodisciplina i odreeno radno iskustvo. Primjer, mladoj osobi bez radnog iskustva potrebna je stimulacija radne sredine i prikupljanje radnog iskustva od starijih kolega. Nakon nekoliko godina, kad stekne radno iskustvo i, recimo, zasnuje porodicu itekako e je zainteresovati mogunost rada od kue, jer e svoje radno vreme moi lake da uskladi sa novonastalim obvezama. Mladi roditelji neprestano su u trci s vremenom i esto se ale kako nemaju dovoljno vremena za svoju porodicu. Koliko se samo vremena (i novca) izgubi spremajui se na posao i u svakodnevnim guvama u saobraaju, da i ne spominjemo kuvanje na brzinu i ostale kune poslove. Ali, kad deca odrastu ili kad se nakon nekoliko godina zaeli kancelarijske atmosfere i druenja s kolegama, poeli da se vrati u klasino radno okruenje. To je, zapravo, najvea prednost teleworkinga, mogunost izbora radnog mesta.

MENADMENT LJUDSKIH RESURSA RAD NA DALJINU

2.4. ZAKONSA REGULATIVA RADA NA DALJINU


2.4.1. USLOVI ZAPOSLENJA U smislu uslova zaposlenja, radnici na daljinu uivaju ista prava koja im garantuju vaei propisi i kolektivni ugovori, kao i usporedivi radnici koji rade u kancelarijama. Meutim, da bi se u obzir uzele sve posebnosti rada na daljinu, mogu biti potrebni posebni dodatni kolektivni ili individualni ugovori.3

2.4.2. ZATITA PODATAKA Poslodavac je odgovoran za poduzimanje odgovarajuih mjera, posebice vezano uz softver, za osiguranje zatite podataka koje radnik na daljinu koristi i obrauje u profesionalne svrhe. Poslodavac obavjetava radnika na daljinu o svim vaeim zakonima i pravilima firme o zatiti podataka. Obaveza je radnika na daljinu pridravati se tih pravila. Poslodavac obavjetava radnika na daljinu o slijedeem: svim ogranienjima upotrebe informacijske opreme ili alata, poput interneta, kaznama u sluaju ne-pridravanja ogranienja.

2.4.3. OPREMA Sva pitanja vezana uz opremu, odgovornost i trokove moraju biti jasno definisana prije poetka rada na daljinu. Pravilo je da je poslodavac odgovoran za osiguravanje, instalaciju i odravanje opreme potrebne za redvanrad na daljinu, osim u sluaju da radnik na daljinu koristi svoju opremu. Ako se rad na daljinu obavlja redovno,

resourcecentre.etuc.org/linked.../agreement%20telework%20HR.pdf, 12.12.2010., 12:05

MENADMENT LJUDSKIH RESURSA RAD NA DALJINU


poslodavac plaa naknadu ili pokriva trokove izravno nastale zbog obavljanja posla, posebno one koji se odnose na komunikaciju. U skladu s dravnim zakonima i kolektivnim ugovorima, poslodavac je odgovoran za trokove gubitka i tete na opremi i podacima koje radnik na daljinu koristi. 2.4.4. ZATITA PRIVATNOSTI Poslodavac potuje privatnost radnika na daljinu. Ako se primjenjuje neka vrsta sistema nadzora, ona mora odgovarati svrsi i mora biti uvedena u skladu zakonom.

2.4.5. ZATITA ZDRAVLJA I SIGURNOST NA RADU Poslodavac je duan primjenjivati pravila za zatitu zdravlja i sigurnost na radu radnika na daljinu u skladu s zakonom i vaeim, iz nje proizalim, direktivama, nacionalnim zakonodavstvom i kolektivnim ugovorima. Poslodavac je duan izvijestiti radnika na daljinu o politici firme o zatiti zdravlja i sigurnosti na radu, posebno o zahtjevima vezanim za opremu sa zaslonom. Radnik na daljinu duan je ispravno provoditi politike sigurnosti na radu. Da bi potvrdili ispravnu provedbu vaeih propisa zatite zdravlja i sigurnosti na radu, poslodavac, predstavnici radnika i/ili nadlene vlasti imaju pravo pristupa mjestu obavljanja rada na daljinu, u okviru dravnoga zakonodavstva i kolektivnih ugovora. Ako radnik na daljinu radi u svome domu, pravo pristupa uvjetovano je prethodnom obavijesti i suglasnosti radnika. Radnik na daljinu ima pravo zahtijevati inspekcijske posjete.

2.4.6. ORGANIZACIJA RADA U okviru vaeeg zakonodavstva, kolektivnih ugovora i pravila firme, radnik na daljinu sam upravlja organizacijom svoga radnoga vremena. Koliina posla i norme kvalitete obavljanja posla radnika na daljinu jednake su onima postavljenima usporedivim radnicima koji posao obavljaju u prostorima poslodavca ( kancelarijama ). Poslodavac je duan osigurati provedbu mjera kojima se

10

MENADMENT LJUDSKIH RESURSA RAD NA DALJINU


sprjeava izoliranje radnika na daljinu od ostatka radne zajednice u firme, poput pruanja prilika za redovite susrete s kolegama ili osiguravanja pristupa informacijama u firmi.

2.4.7. EDUKACIJA

Radnici na daljinu imaju jednako pravo na edukaciju i mogunosti napredovanja kao i usporedivi radnici koji rade u prostorima poslodavca i podloni su istim politikama ocjenjivanja kao i ti radnici. Radnici na daljinu moraju proi prikladnu edukaciju o tehnikoj opremi koja im je na raspolaganju i o znaajkama ovoga oblika organizacije rada. Nadreenima i/ili izravnim saradnicima radnika na daljinu takoer moe trebati izobrazba o ovom obliku rada i nainu upravljanja njime. 2.4.8. PITANJA KOLEKTIVNIH PRAVA Radnici na daljinu imaju ista kolektivna prava kao i radnici koji rad obavljaju u prostorima poslodavca. Ne smije biti zapreka komunikaciji s predstavnicima radnika. Za radnike na daljinu vrijede isti uvjeti za sudjelovanje i kandidiranje na izborima za tijela koja predstavljaju radnike ili osiguravaju predstavljanje radnika. Radnici na daljinu ukljueni su u izraune za odreivanje pragova za tijela u kojima su prisutni predstavnici radnika u skladu s evropskim i nacionalnim zakonodavstvom, kolektivnim ugovorima ili praksom. Organizacijski dio kojemu je radnik na daljinu pridruen s ciljem ostvarivanja kolektivnih prava odreuje se na poetku. Predstavnike radnika obavjetava se i konzultira o uvoenju rada na daljinu u skladu s evropskim i nacionalnim zakonodavstvom, kolektivnim ugovorima i praksom. Zaposleni na daljinu mogu da: rade puno radno vreme ili pola radnog vremena podele radno vreme izmeu rada kod kue i rada u firmi budu mobilni i da svoju kuu koriste kao administrativnu bazu. Pri uspostavljanju rada na daljinu meusobni odnos poslodavca i zaposlenog treba da bude definisan ugovorom o radu. 11

MENADMENT LJUDSKIH RESURSA RAD NA DALJINU


Pre svega to je definisanje udarnog radnog vremena kada je zaposleni duan da radi i da bude dostupan i na raspolaganju poslodavcu. Takoe, zaposleni mora da bude upoznat po kom osnovu moe da kontaktira svog pretpostaljenog kao i firmino osoblje. Treba definisati i u kojim sluajevima poslodavac ima pravo pristupa u kuu zaposlenog. Ako zaposleni koristi sopstvena sredstva rada treba utvrditi koliko e mu firma plaati na ime amortizacije. I ostala prava zaposlenog na nadoknadu trokova treba da budu regulisana, pre svega tu se radi o trokovima koji nastaju po osnovu rada, a pre svih to su trokovi komunikacije. Posebno je vano da procedure sigurnosnog obezbeenja opreme i podataka budu precizno definisane u ugovoru o radu (pristup firminoj bazi podataka i aplikacijama i bezbednosna sigurnost informacija, redovna izrada beck up varijanti, redovno auriranje anti-virusnih programa, izbor Internet servisnog provajdera koji moe da obezbedi da je materijal koji se alje i prima putem Interneta slobodan od virusa i dako dalje). Poslodavac je duan da obezbedi zaposlenom potrebnu opremu, ako drugaije nije dogovoreno, i u tom sluaju je duan da je instalira i odrava. Novana vrednost opreme treba da bude precizirana u ugovoru. Takoe, poslodavac je odgovoran i za primenu mera zatite na radu i u tom smislu mora da izvri uviaj u kui zaposlenog i proceni mogue rizike. Pored svega navedenog poslodavac se suoava i sa izazovom kako da one koji rade na daljinu integrie u ivot organizacije, to je od izuzetnog znaaja jer je potencijalna izolovanost tamna strana medalje zbog koje mnogi posle izvesnog vremena odustaju.

12

MENADMENT LJUDSKIH RESURSA RAD NA DALJINU

ISTRAIVAKI DIO
Istraivaki dio je i najvaniji dio ovog seminarskog rada i zbog toga smo posvetili veliku panju rjeavanj problema rada na daljinu.

3.1. PROBLEM
Rad na daljinu je ve uspostavljena radna praksa u nekim zemljama koja e verovatno postati sve prisutnija i znaajnija u narednih nekoliko godina. U dananjoj eri kompjutera i Interneta rad na daljinu je postao neto to veina firmi moe da priuti sebi. Ovaj oblik rada je naroito interesantan i moe biti ak i vitalan za mala i srednja preduzea koja su u razvoju. Danas, u doba tzv. recesije, mnogo poslodavaca primjenjuje da zaposlenom ponudi rad na daljinu tj. kod kue radi izbjegavanja plaanja mnogih obaveza jer znaju da je mo u njihovim rukama. Kod nas rad na daljinu nije jo toliko primjenjen ali se poinje sve vi primjenjivati. Tokom ovog istraivanja poto smo informatiari cilj nam je prikazati rad na daljinu kao neto pozitivno, a ne negativno.

3.2. PREDMET, CILJ I ZADACI ISTRAIVANJA


Predmet je sam pojam rada na daljinu i sve to se vezuje za taj pojam. Rad na daljinu je budunost, posebno kod ljudi sa nekom vrstom nedostata. Cilj nam je uvjeriti kako sadanje zaposlenoe tako i budue zaposlene da je rad na daljinu veoma dobra stvar. Rad na daljinu ne mora biti puno radno vrijeme, moe se raditi i polovino radno vrijeme tako da neko moe raditi i vie poslova od jednom poto su ljudi primorani na tako neto, jer recimo, u etverolanoj porodici se moe desiti da samo jedan lan radi da bi osigurao egzistenciju svoje porodice. 13

MENADMENT LJUDSKIH RESURSA RAD NA DALJINU


Zadaci su nam upoznati trenutno, a i budue zaposlenike sa radom na daljinu, sprovesti anketu i utvrditi da li smo upjeli u ostvarivanju naeg cilja.

3.3. HIPOTEZA
Krajnji cilj ovog istraivanja je da se pokrene svijest zaposlenih ili buduih zaposlenih da rad na daljinu iskoriste u svoju korist.

3.4. INSTRUMENTI ISTRAIVANJA


Kao osnovni instrument tokom naeg istraivanja koristili smo anketu. Lino smo ispitali zaposlene, ne zaposlene i poslodavce. U anketi smo koristili ( otvorena pitanja ) i strukturirana pitanja ( zatvorena pitanja ).

3.5. UZROK
Uzrok ovom istraivanju je naa vlastita znatielja da saznamo to vie o ovom pojmu, i to ne samo kroz prouavanje dosad ve utvrenih injenica i saznanja o njemu kroz istraivanja poznatih svjetskih strunjaka i teoretiara, nego i elja da saznamo koliko se o takvom obliku rada uopte zna i na naim prostorima.

14

MENADMENT LJUDSKIH RESURSA RAD NA DALJINU

3.6. NAIN OBRADE REZULTATA


Uzorak ispitivanja Broj ispitanika: 60 Zaposleni ( 20 ) Nezaposleni - studenti ( 20 ) Poslodavci ( 20 ) Mjesto istraivanja BiH Banja Luka Banja Luka College Gospodska ulica Vrijeme anketiranja: Decembar 2010. god. U anketi tokom ispitivanja uestvovalo je 60 ispitanika od ega 20 zaposlenih, 20 ne zaposlenih i 20 poslodavaca i u takve grupe smo ih i razdvojili. Ispitivanje smo sproveli u gradu Banja Luka na vie lokacija. Nezaposlene smo anketirali na Banja luka College u, zaposlene, koji su bili razliitih profila, u Gospodskoj ulici, a poslodavce na razliitim destinacijama. Na osnovu sprovedene ankete doli smo do sljedeih rezultata, koji su u narednom dijelu grafiki prikazani.

15

MENADMENT LJUDSKIH RESURSA RAD NA DALJINU

3.7. PRIKAZ I KOMENTAR REZULTATA ANKETE


Od 60 anketiranih lica odgovore smo svrstali u 3 grupe poslodavci, ne zaposleni, zaposleni. Na pitanje da li vam je poznat pojam rada na daljinu odgovori su sljedei: Poslodavci Zaposleni Nezaposleni Da 13 Da 12 Da 15 Ne 7 Ne 8 Ne 5

Rezultati na ovo pitanje su iznenaujui zbog toga to su mlai ljudi vie upoznati sa pojmom nego ljudi srednje dobi. Prijedlog za reenje ovog problema je organizovati neke vrste seminarskog i za poslodavce i za zaposlene. Na pitanje Da li radite na daljinu ili poznajete nekog ko radi na daljinu u vasem okruenju odgovori su sljedei: Poslodavci Zaposleni radim na daljnu 2 radim na daljnu 5 poznajem nekog ko radi na ne poznajem nikog daljinu ko radi da daljinu 15 3 poznajem nekog ko radi na ne poznajem nikog daljinu ko radi da daljinu 4 11 poznajem nekog ko radi na ne poznajem nikog daljinu ko radi da daljinu 5 4

Nezaposleni radim na daljnu 11

U ovom sluaju nezaposleni tj. studenti najvie rade na daljinu, a posao koji rade jeste pakovanje koverti. Poto jee teleworking ili rad na daljinu kod nas nov pojam malo 16

MENADMENT LJUDSKIH RESURSA RAD NA DALJINU


poslodavaca i zaposlenih koji rade na daljinu, ali poto je napredak strahovit u skorije vrijeme e se i to promjeniti. Na pitanje da li mislite da je rad na daljinu bolji od klasinog naina rada rezultati su sljedei: Poslodavci Zaposleni Nezaposleni Da 7 Da 16 Da 11 Ne 13 Ne 4 Ne 9

Zaposleni su najvie naveli da im vie odgovara rad na daljinu nego klasian nain rada, a kod studenata veina nije radila pa su rezultati malo drugaiji. Poslodavci zbog ne upuenosti u rad na daljinu veina bi ostali pti starom nainu rada. Kao to smo i pre naveli odreene vrste seminara bi promjenila miljenja. Na pitanje koji je nain rada po vaem miljnju vie stresan odgovori su sljedei: Poslodavci Zaposleni Nezaposleni Klasian nain rada 16 Klasian nain rada 7 Klasian nain rada 3 Rad na daljinu 4 Rad na daljinu 13 Rad na daljinu 17

Jedino poslodavci misle da je klasian nain rada manje stresan, ali kod njih su rezultati u tom smislu malo vie zatitniki prema sebi jer ne vide svoje negativne strane, dok zaposleni i nezaposleni smatraju obrnuto. Na pitanje smatrate li da je klasian odlazak na posao i dolazak sa posla gubljnje vremena odgovori su sljedei: Poslodavci Zaposleni Nezaposleni Da 8 Da 6 Da 11 Ne 12 Ne 14 Ne 9

U ovom sluaju odgovori su slini tj. izjednaeni. Na pitanje ta bi bio glavni motiv da pristanete na rad na daljinu rezultati su sljedei: Poslodavci Zaposleni Fleksibilno radno vrijeme 4 Fleksibilno radno vrijeme 9 Poveanje zarade 12 Poveanje zarade 5 Umanjenje stresa 4 Umanjenje stresa 6 17

MENADMENT LJUDSKIH RESURSA RAD NA DALJINU


Nezaposleni Fleksibilno radno vrijeme 6 Poveanje zarade 10 Umanjenje stresa 4

Veina misli da bi rad na daljinu donjelo vie zarade, ali razlog je to nisu dovoljno upoznati sa samim pojmom, mi mislimo da radno vrijem i stres igraju veliku ulogu u radu. ovjek ako je organizovan i skoncetrisan na posao moe ostvariti daleko veu produktivnost za svog poslodavca. Na pitanje da li je kod rada na daljinu vea prednost na strani zaposlenog ili na strani polodavca rezultati su sljedei: Poslodavci Zaposleni Nezaposleni Na strani zaposlenog 8 Na strani zaposlenog 13 Na strani zaposlenog 10 Na strani poslodavca 12 Na strani poslodavca 7 Na strani poslodavca 10

Na ovo pitanje odgovori su uravnoteeni. Na pitanje da se ocjene prednosti rada na daljinu odgovori su sljedei: Zaposleni uteda trokova poveana produktivnost poveana motivacija Fleksibilnost organizacije posla Poslodavci uteda trokova poveana produktivnost poveana motivacija Fleksibilnost organizacije posla Ne zaposleni uteda trokova poveana produktivnost poveana motivacija 1 2 3 5 2 4 4 5 3 7 5 10 15 8 18 1 2 2 3 3 7 4 5 5 4 5 7 8 3 5 6 6 7 10 1 2 1 3 6 10 2 10 4 10 7 8 3 5 4 2 10 4

MENADMENT LJUDSKIH RESURSA RAD NA DALJINU


Fleksibilnost organizacije posla Zaposleni fleskibilno radno vrijeme manji stress
smanjenje trokova odlaska i dolaska s posla

10

3 2 3

4 5 6 10 8

5 13 11 4 7

usklaivanje privatnih i poslovnih obaveza Poslodavci fleskibilno radno vrijeme manji stress
smanjenje trokova odlaska i dolaska s posla

1 1

5 4

2 1 5 4

3 2 4 10 2

4 7 6 5 8

5 10 5 1 10

usklaivanje privatnih i poslovnih obaveza Nezaposleni fleskibilno radno vrijeme manji stress
smanjenje trokova odlaska i dolaska s posla

3 3

4 3 2

5 14 18 10 15

usklaivanje privatnih i poslovnih obaveza

3 1

7 4

3.8. ANKETA
19

MENADMENT LJUDSKIH RESURSA RAD NA DALJINU


Poslodavac Zaposlen Nezaposlen

Starosna dob_________
1. Da li vam je poznat pojam rada na daljinu ?

a) Da b) Ne 2. Da li radite na daljinu ili poznajete nekog ko radi na daljinu u vasem okruenju? a) radim na daljnu b) poznajem nekog ko radi na daljinu c) ne poznajem nikog ko radi da daljinu
3. Da li mislite da je rad na daljinu bolji od klasinog naina rada?

a) Da b) Ne 4. Koji je nain rada po vaem miljnju vie stresan? a) klasian nain rada b) rad na daljinu 5. Smatrate li da je klasian odlazak na posao i dolazak sa posla gubljnje vremena? a) Da b) Ne 6. Da li mislite da osoba koja radi na daljinu mora dobro i efikasno organizovati svoje vreme? a) Da b) Ne 7. ta bi bio glavni motiv da pristanete na rad na daljinu? a) fleksibilno radno vrijeme b) poveanje zarade c) umanjenje stresa

20

MENADMENT LJUDSKIH RESURSA RAD NA DALJINU


8. Da li je kod rada na daljinu vea prednost na strani zaposlenog ili na strani polodavca? a) na strani zaposlenog b) na strani poslodavca 9. Ocijenite ocjenom od 1 do 5 prednosti rada na daljinu
-

Prednosti za poslodavca: uteda trokova poveana produktivnost poveana motivacija fleksibilnost organizacije posla Prednosti za zaposlene fleskibilno radno vrijeme manji stres smanjenje trokova odlaska i dolaska s posla usklaivanje privatnih i poslovnih obaveza

4. ZAKLJUAK
21

MENADMENT LJUDSKIH RESURSA RAD NA DALJINU


Prema naem istraivanju koje smo sproveli rad na daljinu kod nas je nov pojam, dok u Americi postoji preko 30 godina. Poto je u naoj dravi sve u razvoju tako e i rad na daljinu postajati vremenom sve rasprostranjeniji. Iz rezultata smo vidjeli da su miljenja podjeljenja, ali su poprilino uravnoteena i takve smo rezultate oekivali. Poto ivimo u vrijeme velikih tehnikih razvoja na nama informatiarima je da smislimo kako da olakamo rad na daljinu, a na menadmentu je da prezentuje irokim narodnim masama. Prednosti rada na daljinu su i na strani poslodavca i na strani zaposlenih. Ne treba gledati ko ima veu prednost, zbog ega itd., i odmah ulaziti u konflikt nego treba pronai nain kako da se pobolja timski rad jer svi imaju koristi iz toga, a to se najbolje postie adekvatnim informisanjem i poseivanjem seminara. Ako je osoba disciplinovana, i ne treba stalan nadzor rad na daljinu je idealan za njih. Na kraju nema sumnje da e se u bliskoj budunosti rad na daljinu primenjivati u veini firmi. Za sve ljude sa bilo kakvim nedostatcima rad na daljinu e biti idealno rjeenje da ne dobiju otkaz i da se izbjegnu konlikti. Nadam se da smo uspjeli dokazati da je rad na daljinu pozitivna stvar, naravno da ima i nedostataka ali vremenom i tokom usavravanja moe se nauiti da se ti nedostatci umanje.

5. LITERATURA

22

MENADMENT LJUDSKIH RESURSA RAD NA DALJINU


1. Zrni M., UVOD U MENADMENT LJUDSKIH RESURSA, BLC Banja Luka College & Besjeda, 2007. god. 2. Bahtijarevi-iber, F., Management ljudskih potencijala, Golden marketing, Zagreb, 1999.; 3. http://hr.wikipedia.org/wiki/Rad_na_daljinu 4. resourcecentre.etuc.org/linked.../agreement%20telework%20HR.pdf 5. http://www.websters-online-dictionary.org/definitions/teleworking?cx=partner-pub0939450753529744%3Av0qd01-tdlq&cof=FORID%3A9&ie=UTF 8&q=teleworking&sa=Search#922 6. http://onlinetrziste.com/2010/11/15/rad-na-daljinu-na-balkanu/

23

You might also like