Samardija: Leksikologija

- SINONIMIJA - hiperonim leksem s nespecifinom sastojnicom u znaenju, nadreenica - svaki hiperonim ima najmanje dva hiponima leksem s uim znaenjem primjer: ovjek hiperomin Mukarac, ena hiponimi ( ujedno i kohiponimi leksemi koji imaju zajedniki hiperonim) 1) bliskoznanice zamjenjive samo u nekim kontekstima primjer: narataj, pokoljenje, generacija 2) istoznanice zmajenjive u svim kontekstima primjer: muzika, glazba ljekarna, apoteka

- ANTONIMIJA - leksiko-semantika pojava znaenjske opreke PO PODRIJETLU a) raznokorijenski primarni primjer: istina la, iv mrtav b) istokorijenski tvorbeni primjer: upisati ispisati, zatvoriti otvoriti PO NARAVI ZNAENJSKE OPREKE a) binarni - kad leksiko-semantiki sustav ine samo dva znaenjski suprotna leksema Primjer: iv mrtav, djeak djevojica b) stupnjeviti -predstavljaju krajnje toke mikrosustava Primjer: Malen velik, mlad star, visok nizak c) obratni -razliito opisuju odnose izmeu osoba, stvari i pojava Primjer: Pradjed praunuk, ispod iznad, izgubiti dobiti

- viestruka antonimija Primjer: Star nov, mlad, moderan - kontekstualni antonimi oni koji se nalaze samo u tekstu, a izvan njega nemaju opreno znaenje
2

ANTONIMI

PO PODRIJETLU - primarni - istokorijenski (tvorbeni)

PO USVOJENOSTI - opejezini - individualni PO NARAVI ZNAENJSKE OPREKE - binarni (komplementarni) - stupnjeviti - obratni

- VREMENSKA RASLOJENOST

Pasivni leksik
HISTORIZMI leksemi koji su iz aktivnog u pasivni leksik preli djelovanjem izvanjezinih imbenika Primjer: - titule i slube: barun, grof, kmet... - institucije: banovina, vlastelinstvo... - dijelovi odjee: krinolina, surka... - novac: kuda, talir... ARHAIZMI zastarjeli izrazi koji su u jeziku zamijenjeni novim izrazima a) izrazni primjer: horugva zastava; islo broj b) sadrajni ili znaenjski - kada je leksemu pridruen nov i drugaiji sadraj primjer: vra je arhaian izraz ako mu pridruimo sadraj lijenik c) tvorbeni - leksemi sa zastarjelim sufiksom primjer: kraljski kraljevski; ljepost ljepota d) fonoloki primjer: sarce, cesar (car) e) ortografski ili grafijski - kada se iz stilskih razloga primjenjuje stari pravopis NEKROTIZMI karakteristiniza jednog pisca, ali nisu u opoj uporabi Primjer: ljesit (drven) B.Karnaruti bojan (straan) Stulli KNJIKI LEKSEMI nalaze se samo u knjigama i uglavnom su ih stvorili puristi Primjer: brodokrje (brodolom); mirisnica (parfumerija)
4

Na granici pasivnog i aktivnog leksika

ZASTARJELICE sve rjei leksemi u suvremenom jeziku Primjer: ferije; fiskultura POMODNICE pojavljuju se naglo, brzo se ire i brzo zastarijevaju Primjer: kafi, tenisice (danas) dolevita, ukavac (nekad) OIVLJENICE Primjer: sveza, bitnica, bojnik NOVOTVORENICE (neologizmi) Primjer: samoposluivanje, zrakomlat

- PODRUNA RASLOJENOST LOKALIZMI leksemi koji pripadaju mjesnom govoru Primjer: gospar - dubrovaki jalpa (al) splitski REGIONALIZMI leksemi koji obuhvaaju vie mjesnih govora, ali njih ne upotrebljavaju svi govornici jednog narjeja Primjer: manestra (juha) primorje DIJALEKTIZMI leksemi koji pripadaju podruju jednog narjeja a) akavizmi: spuva b) kajkavizmi: kukac c) tokavizmi: kotati (nije uao u standardni jezik) 1) leksiki razlikuju se cjelovitim izrazom Primjer: hia kua 2) znaenjski sadrajem se razlikuju od izraza u standardnom jeziku Primjer: tovar = teret; magarac gae = rublje; hlae 3) tvorbeni Primjer: slonek (sloni), biidid (pradjed) 4) fonoloki Primjer: pes (pas), crikva (crkva) 5) etnografski standardni jezik za njih nema zamjenu Primjer: kulen, trukli, picigin, poculica

- LEKSIKO POSUIVANJE POSUENICE Primjer: lektor, asopis, arm, drevan... a) TUICE strane rijei u hrvatskom tekstu b) INTERNACIONALIZMI Primjer: demokracija, kronika, stil, valcer, viza c) EGZOTIZMI oznaavaju razliite posebnosti pojedinih naroda Primjer: votka, fado, mazurka, iglu, banana, avokado, pono, gnu, ljama..., strane novane jedinice d) EPONIMI leksemi nastali prema imenima Primjer: giljotina, sendvi, petrarkizam, ovinist, marksizam e) PREVEDENICE izrazom i sadrajem nasljeduju izraz i sadraj leksema Primjer: vodopad, neboder... PRILAGODBA POSUENICA 1) grafijska 2) fonoloka 3) morfoloka 4) znaenjska - USVOJENICE prilagodbom se potpuno uklapaju u hrvatski standardni jezik Primjer: boja, car, amac, kip, kralj, krumpir... - TUICE ni poslije prilagodbe ne uklapaju se u standardni jezik Primjer: ansambl, bicikl, fascikl, ou, bistro...