Biljeske Za Udzbenik Oftalmologije Za Stomatologe

Katedra za oftalmologiju Medicinskog fakulteta sveuilita u Rijeci
Biljeke za udbenik oftalmologije za stomatologe
Karmen Lonarek
Karmen Lonarek 1.6.2008.
SADRAJ
UVOD............................................................3 OSNOVNE OFTALMOLOKE VJETINE ....................................................4
Ukapavanje onih kapi........................... 4 One masti ............................................. 4 Zavoj oka ............................................... 4 Ispiranje oka........................................... 4 Diferencijalna dijagnostika crvenog oka .............................................................29 Ulcerozni keratitis (ulkus ronice) ....... 30 Punktiformni keratitis...........................30 Herpetiki keratitis ...............................31 Oftalmiki herpes zoster.......................31 Gljivini keratitisi.................................31 Degeneracije ronice ............................ 32 Distrofije ronice..................................32 Erozija ronice .....................................32 Rekurentna erozija ronice...................33
GRAA I FUNKCIJA OKA .......................6

Graa i funkcija spojnice ....................... 6 Graa i funkcija bjeloonice .................. 6 Graa i funkcija ronice......................... 7 Graa vjea............................................ 7 Akcesorni dijelovi vjea ........................ 9 Funkcija vjea........................................ 9 Graa staklastog tijela............................ 9 Graa i funkcija lee ............................ 10 Refrakcijske greke.............................. 12 Pigmentacija arenice .......................... 13 Graa i funkcija ilnice........................ 14 Graa mrenice.................................... 14 Graa orbite ......................................... 15 Graa suznog aparata........................... 16 Suze i prekornealni suzni film ............. 16
PROMJENE NA NEPODRAENOM OKU ............................................................ 34 PROMJENE NA POVRINI ONE JABUICE ................................................................ 34

Pingvekula............................................34 Unutarnji pterigij (trei kapak) .........34 Stafilom bjeloonice.............................35 Kongenitalni glaukom ..........................35
PROMJENE VELIINE I OBLIKA ZJENICE .... 36

Promjene veliine zjenice..................... 36 Promjene oblika zjenice .......................36
BIJELA ZJENICA .................................. 37

Katarakta ..............................................37 Retinoblastom ......................................38
PROMJENE NA VJEAMA I OKOLINI OKA ............................................................18

Ektropij ................................................ 18 Entropij ................................................ 18 Trihijaza............................................... 18 Lagoftalmus ......................................... 18 Blefaritis .............................................. 19 Jemenac (hordeolum) ......................... 19 Halacion............................................... 19 Tumori vjea........................................ 20 Benigni tumori vjea ........................... 20 Maligni tumori vjea ........................... 20 Bazaliom (bazeocelularni karcinom) ... 20 Planocelularni karcinom ...................... 21 Karcinom lojnih lijezda...................... 21 Melanom.............................................. 21 Ksantelazma......................................... 21 Dakriocistitis........................................ 21 Celulitis orbite ..................................... 22
IZRAZITO CRNA ZJENICA .......................... 39

Afakija..................................................39 Pseudofakija .........................................39
SUHO I SUZNO OKO .................................. 40

Sindrom suhog oka...............................40 Sindrom suznog oka - epifora .............. 40
IZBOENA ONA JABUICA ...................... 40

Egzoftalmus i proptoza.........................40 Distireoidna oftalmopatija....................41 Pokretanje one jabuice......................43 Biinokularne kretnje oiju ....................43 Binokularni vid ....................................43 Uzroci strabizma ..................................44 Vrste strabizma ....................................44 Vrste fiksacije u strabizmu ...................44 Konvergentni strabizam (ezotropija) ....45 Paralitiki strabizam.............................45 Dijagnostika strabizma.........................46 Nistagmus ............................................46 Akutna pojava crvenila oka..................47 Kontuzija oka .......................................47 Penetracijska i perforacijska ozljeda one jabuice ................................................47 Laceracije vjea ................................... 48 Strana tijela .......................................... 48 Fotoelektrika oftalmija .......................49 Keratitis uzrokovan kontaktnim leama49 Korozije ronice ................................... 49 Gigantocelularni ili temporalni arteritis49
CRVENO OKO ..........................................23

Vrste hiperemije spojnice .................... 23 Spontano subkonjunktivalno krvarenje (spontana hiposfagma) ......................... 24 Konjunktivitis ...................................... 24 Episkleritis ........................................... 26 Skleritis................................................ 26 Iridociklitis........................................... 26 Akutni glaukom zatvorenog kuta......... 27 Openito o glaukomskoj bolesti........... 27
UVOD
Oftalmologija je veoma specifina i visoko tehnologizirana struka koja sa stomatologijom ima veoma malo dodirnih toaka. Ipak, kako je podruje oka u neposrednom vidokrugu stomatologa, prepoznavanje promjena u tom podruju moe ubrzati traenje oftalmoloke pomoi. To se naroito odnosi na oftalmoloka hitna stanja i ozljede, koje bi stomatolog mora poznavati kao i bilo koji drugi zdravstveni radnik. Takoer, pacijenti oekuju od stomatologa kao strunjaka sa stanovitim medicinskim obrazovanjem i osobu koju titulira s doktore da o promjenama na vidljivom dijelu oka i okoline oka zna bar malo vie od njih. Sigurno da pacijent nee upitati svog stomatologa: Doktore, zato posljednjih dana vidim sve mutnije? No, pitanje: Doktore, vidite li ovo na mom kapku? nije neoekivano. Student stomatologije mora biti osposobljen da prepozna najee promjene, bolesti i ozljede na prednjem dijelu i okolini oka za ije otkrivanje nije potrebna nikakva dodatna oprema osim one kojom raspolae svaka stomatoloka ambulanta. Naime, promjene na oku, pogotovo gledane bez velikog poveanja, veoma nalikuju jedna na drugu, stoga se od stomatologa ne moe oekivati da tono dijagnosticira promjene na prednjem onom segmentu. Od vjetina treba znati palpirati dijelove oka, i to: rubove orbita, kapke, podruje suzne vreice i suzne lijezde, te onu jabuicu. Nadalje, isprati oko, staviti one kapi i mast, te povez preko oka. Ovaj udbenik nije napisan kao skraeni udbenik oftalmologije za medicinare, ve je koncipiran shodno stvarnom nainu i mjeri susretanja stomatologa sa oftalmolokom problematikom. Zato je gradivo organizirano problemski, to jest prema vodeim znakovima, a ne prema anatomskim strukturama.
OSNOVNE OFTALMOLOKE VJETINE

Ukapavanje onih kapi Povui donju vjeu prema dolje i u donju prijelaznu brazdu kapnuti jednu ili dvije kapljice. Bolesnik treba miriti minutu-dvije kako treptanje i suzenje ne bi ispralo ukapani lijek. Treba izbjegavati kapanje na samu ronicu, jer je neugodno. One masti Masti imaju dulje djelovanje nego kapi, ali zamuuju vid i bolesnicima je tee primjenjivati ih. Najpodesnije su za koritenje prije spavanja i kad je oko pokriveno, jer se tako due zadravaju u spojninoj vreici. Stavljanje masti: donja vjea se uhvati s dva prsta i odvoji od one jabuice, potom se u donju prijelaznu brazdu istisne oko 5 mm masti. Zavoj oka Ako je pokrivanje ozlijeenog ili upaljenog oka potrebno, onda valja preporuiti bolesniku da pokrije oba oka i miruje u zamraenoj prostoriji. Pokrivanje samo bolesnog oka je manje djelotvorno, jer pokretanje zjenice i miia zdravog oka uzrokuje iste pokrete i na pokrivenom oku. Ispiranje oka Oko ispiremo kod ozljede jetkim tekuinama (kiseline, luine) ili kad su u oku brojne strane estice (npr. buka). Ozljede jetkim tekuinama su hitnost i ispiranje treba otpoeti to prije.
Ukapavanje onih kapi u spojninu vreicu
Stavljanje one masti u spojninu vreicu
Zavoj oka Karmen Lonarek 1.6.2008. 4
Pribor i materijal za ispiranje oka 1. Kapljice (ili ampula) lokalnog anestetika 2. Runik 3. Plastificirano platno ili najlon 4. Bubreasta posuda 5. Tekuina za ispiranje (fizioloka otopina; u nedostatku boljega vodovodna voda sobne temperature) 6. Posuda za ispiranje (npr. vri za hranjenje; u nedostatku boljega boca i sistem za infuziju) 7. Sterilna vata 8. Mala pinceta Postupak 1. Ukapajte u oko anestetik. 2. Napunite posudicu za ispiranje (odnosno pripremite sistem za infuziju). 3. Pacijent neka lei ili sjedi. 4. Pomou plastificiranog platna i runika zatitite pacijentu vrat i ramena od moenja. 5. Pacijent neka nagne glavu na stranu ozlijeenog oka. 6. Prislonite bubreastu posudu na obraz na strani ozlijeenog oka. 7. Prstima lagano rairite kapke pacijenta i recite mu da gleda ravno naprijed. 8. Izlijevajte tekuinu na oko polako i kontinuirano, sa udaljenosti ne vee od 5 cm. Nastojte isprati i oba forniksa; izvrnite gornju vjeu da poboljate pristup gornjem forniksu.
Ispiranje oka
GRAA I FUNKCIJA OKA

Graa i funkcija spojnice To je tanka, prozirna mukozna membrana koja oblae unutranju povrinu vjea i predji dio bjeloonice. U podruju bjeloonice spojnica je rahlo prirasla za podlogu i slobodno pomina, pa moe primiti veliku koliinu tekuine i jako nateknuti, npr. kod alergijskog edema ili traume (kemoza spojnice). Ispod epitela spojnice je stroma koja sadri brojne limfne vorie, akcesorne suzne lijezde i krvne ilice. Prisustvo leukocita u spojnici i njena obilna vaskularizacija omoguavaju brzu i snanu imunoloku obranu. No, zbog toga je spojnica i esto Shematski prikaz spojnice sjedite alergijskih upala. Osim toga, spojnica titi onu jabuicu, te svojom bogatom vaskularizacijom opskrbljuje ronicu kisikom kad su vjee sklopljene. Takoer sdjeluje u stvaranju suza: akcesorne suzne lijezde u forniksima spojnice lue vodeni dio suza, a vraste stanice lue mukozni dio. Graa i funkcija bjeloonice Bjeloonica ini etiri petine povrine one jabuice, dakle sve osim ronice. Ima oblik uplje kugle. Na njoj su dva potencijalna otvora, jedan sprijeda za ronicu, a drugi straga, za vidni ivac. Graena je od vezivnih lamela. Za razliku od ronice, vezivne lamele bjeloonice pruaju se u svim smjerovima, to bjeloonici daje vrstou i neprozirnost - ona titi unutranjost oka i skupa s uveom onemoguava prodiranje svjetla osim kroz zjenicu. Izvana se na bjeloonicu pripajaju vanjski oni miii. Poput ronice, i bjeloonica je avaskularna, no na mnogim mjestima ima sitne otvore kroz koje ilice i ivci ulaze u unutranjost one jabuice. Shematski presjek one jabuice
Graa i funkcija ronice Ronica je prozirna, okrugla, jae zakrivljena prednja petina vanjske one ovojnice. Unutarnja ploha ronice konkavna je i zakrivljena po manjem polumjeru nego li prednja, konveksna ploha, pa je ronica u sreditu dvostruko tanja nego na periferiji. Epitel ronice je veoma slabo privren za svoju bazalnu membranu, pa se lako odljuti ve i kod vrlo male traume. Sreom, ronini epitel ima veliku regenerativnu sposobnost. Najvei dio ronice ini njena stroma. Graena je od malog broja fibroblasta, kolagenih lamela i mukopolisaharidnog matriksa. Ronica je prozirna zato to su njena kolagena vlakna su neobino jednoobrazne veliine i paralelne, tako da ne raspruju svjetlost; ne sadri krvne ile; ivana vlakna ronice su veoma tanka. Zdrava ronica je posve avaskularna. U nekim bolestima ronice razvija se vaskularizacija, to moe teko otetiti njenu grau i funkciju. Vaskularizirana ronica je loa podloga za presaivanje ronice jer veoma esto dolazi do odbacivanja transplanta. Ronica ima vrlo velik broj osjetnih ivanih zavretaka i ini najosjetljiviji dio povrine tijela. Ta osjetljivost osigurava refleksnu zatitu od ozljeda. U starosti dolazi do ulaganja finih kapljica masti u periferiju strome, koje izgleda poput bjelkastog prstena ili srpa uz gornji i dolji dio limbusa (arcus senilis ili gerontokson).
Shematski presjek kroz prednji dio oka Graa vjea Vjee su lamelarne strukture izvana pokrivene koom, a iznutra spojnicom. Izmeu koe i spojnice nalaze se vezivni skelet i miini elementi vjee. Vjeni rasporak se zatvara pomou krunog onog miia, kojeg inervira sedmi modani ivac. Koa vjea je veoma tanka i elastina. Njeno potkoje vrlo je rahlo, ne sadri masnih stanica, te se u njemu lako moe nakupiti velika koliina tekuine
DIJELOVI VJEA: 1. Koa 2. Potkono vezivno tkivo 3. Kruni oni mii 4. Orbitalni septum 5. Mii podiza gornje vjee 6. Tarzusi 7. Spojnica
u edemu ili krvarenju, stvarajui brze i dramatine otekline vjea. Kruni oni mii sastoji se od nekoliko koncentrinih snopia vlakana oko vjenog rasporka. Dijeli se na orbitalni i palpebralni dio. Orbitalni dio djeluje kao sfinkter i pod kontrolom je volje; izvodi vrsto stiskanje i mrtenje vjea. Palpebralni dio prostire se u vjeama, a djeluje voljno (voljno treptanje) i nevoljno (refleksno treptanje). Orbitalni septum je tanak vezivni sloj koji se prua kao nastavak periosta krova i dna orbite, see do rubova tarzusa i vee se na Shematski presjek kroz gornju vjeu prednju stranu miia podizaa gornje vjee. Tarzusi su tanke i tvrde polumjeseaste vezivne ploice koje ine skelet vjea. U svakom tarzusu je po tridesetak sitnih lojnih lijezda koje se otvaraju na rubovima vjea. Njihov masni sekret spreava prelijevanje suza preko ruba vjee. Upale tarzalnih lijezda su veoma este (v. jemenac). Mii podiza gornje vjee polazi iz dna orbite, a zavrava aponeurozom na gornjem tarzusu. Kod bijele i crne rase jedan manji dio miinih vlakana ne zavrava u aponeurozi, ve meu vlaknima orbikularnog miia i u potkoju, uvlaei kou u poprenoj brazdi gornje vjee. Kod orijentalaca, pak, nema spoja izmeu miia podizaa gornje vjee i koe - zato orijentalna gornja vjea nema poprene brazde.
Prednji dio oka i akcesorni dijelovi vjea
Akcesorni dijelovi vjea Polumjeseasti nabor spojnice smjeten je u medijalnom onom kutu. Omoguava abdukciju oka, a ostatak je tree vjee koja postoji u niih ivotinja. Suzna bradavica je ispupeni otoi koe sa sitnim dlaicama i lojnicama, smjeten uz polumjeseasti nabor spojnice. Trepavice su dlaice usaene u dva ili tri nepravilna reda du prednjeg brida vjea. Za razliku od ostalih dlaka, trepavice ne sijede (osim u nekim bolestima, dok su kod albina bezbojne ba kao i kosa). Zadaa je trepavica da tite ronicu i spojnicu, kako mehaniki, tako i refleksno (dodirivanje trepavica izaziva refleksno zatvaranje vjea). Funkcija vjea Vjee tite oko od povreda i stranih tijela, te od prejake svjetlosti. Treptanje vjea moe biti spontano, refleksno ili voljno. Spontano treptanje je nesvjesno, deava se 5-10 puta u minuti, ee kod uzbuenosti ili uzimanja alkohola. Za vrijeme sna nema luenja suza, pa sklopljene vjee spreavaju isuivanje povrine oka. Loj kojeg stvaraju lojne lijezde u rubovima vjea ini povrni sloj suznog filma i daje mu trajnost. Osim toga, loj na rubovima vjea spreava razlijevanje suza preko rubova. Graa staklastog tijela Staklasto tijelo je prozirna struktura koja ispunjava najvei dio one jabuice. Viskoznost staklovine je dva puta vea od viskoznosti vode. Staklasto tijelo nije sluzava masa, ve ima veoma finu arhitektoniku koja podsjea na grozd ili trodimenzionaln u mreu. Starenjem se ta mrea razlae, pa se u stromi formiraju ciste ispunjene
Cisternalna graa staklastog tijela Karmen Lonarek 1.6.2008. 9
tekuinom bez stanica i vlakanaca. Ciste mogu konfluirati, a struktura staklovine moe biti toliko naruena da vitrealna membrana kolabira. Posljedice ove promjene su nekad veoma pogubne po vid i opisane su u odjeljku o ablaciji mrenice. Graa i funkcija lee Lea je prozirna bikonveksna struktura smjetena neposredno iza zjenice. Graena je od finih tankih vlakana, dugih 8-10mm. Ne sadri ile niti ivce. Povrina lee pokrivena je bazalnom membranom - lenom kapsulom. Zonularna vlakna su njeni snopii kolagenskih vlakana koji se proteu od cilijarnog tijela do kapsule lee gdje se veu za ekvator lee. Promjer ekvatora lee iznosi oko 10 mm. Akomodacija jest fokusiranje, prilagodba lee za gledanje na blizinu. Akomodaciju vri cilijarni mii. Kontrakcijom cilijarnog miia olabave se zonularna vlakna na ekvatoru lee, pa se lea pri Shema prostiranja lenih vlakana tome ispupi, a lomna jakost lee se povea. Kad prestane kontrakcija miia, zonularna vlakna se opet nategnu, pojaaju vlak na ekvator lee, pa lea poprima spljoten oblik prilagoen za gledanje na daljinu.
Makro-presjek kroz prednji segment: 1-epitel ronice, 2-stroma ronice, 3-endotel ronice, 4-prednja sobica, 5-arenica, 6-lea, 7cilijarno tijelo s cilijarnim miiem, 8-limbus ronice Karmen Lonarek 1.6.2008. 10
Istovremeno s akomodacijom uvijek dolazi do suavanja zjenice i konvergencije. Suavanjem zjenice blokiraju se periferne zrake koje upadaju u zjenicu, to izotrava sliku na mrenici. Konvergencija je jednaki i istovremeni pokret oba oka prema nosu. Konvergencijom se postie centriranje slike na foveolu.
Pogled iz unutranjosti oka na leu koju okruuju cilijarni nastavci. Zonularna vlakna koja se proteu od cilijarnih nastavaka do ekvatora lee presitna su da bi ovdje bila vidljiva.
Shematski prikaz akomodacije
11
Refrakcijske greke Sposobnost akomodacije se tokom ivota smanjuje. U djetinjstvu je najvea, a 65. godini akomodacije gotovo i nema. Oko 45. godine akomodacijska sposobnost je manja od 4 dioptrije, to je nedovoljno za itanje, pa su za gledanje na blizinu manju od 25 cm potrebna konveksna stakla. Ta pojava se zove Fokus dalekovidnog oka pada iza presbiopija ili staraka mrenice dalekovidnost. Staraku dalekovidnost treba razlikovati od obine dalekovidnosti ili hipermetropije. Hipermetropno oko ima slabiju lomnu jakost od normalnoga (bilo zbog preslabe lee, bilo zbog preslabe ronice) ili je pak prekratko, pa slika u njemu nastaje Fokus kratkovidnog oka pada ispred iza mrenice. Hipermetrop mora mrenice stalno akomodirati da bi mogao jasno vidjeti. Zato dalekovidni s manjom grekom mogu jasno vidjeti na daljinu. Dalekovidni kod kojih veliina refrakcijske greke nadilazi mo akomodacije nemaju jasan vid ni na blizinu, niti na daljinu. Zbog stalnog napora akomodacije hipermetropi esto osjeaju nelagodu i bol u oima, Minus-lee umanjuju, a plus-lee poveavaju osobito prilikom itanja i sliku gledanja na blizinu. Dalekovidnost se korigira konveksnim ili plus-leama. Oi gledane kroz njih izgledaju uveane. U kratkovidnosti ili miopiji slika nastaje ispred mrenice zato to kratkovidno
Meka kontaktna lea
Tvrda kontaktna lea 12
oko prejako lomi svjetlost, ili je pak predugo. Kratkovidni dobro vide bliske predmete i esto si pomau prinosei ih blizu k oima. Njihov vid na daljinu bez naoala je slab. Kratkovidnost se korigira konkavnim ili minus-leama. Zato oi gledane kroz miopske naoale izgledaju sitnije. Posebna vrsta miopije je progresivna miopija, degenerativna bolest oka u kojoj oko postaje sve kratkovidnije zato to ona jabuica cijelog ivota pomalo raste u duljinu. Pigmentacija arenice Boja arenice je individualna, a ovisi o koliini i rasporedu pigmenta u stromi, dok je debljina strome u svih ljudi podjednaka. Kod plavih oiju stroma nema pigmentnih stanica, ve predstavlja mutni, poluprozirni medij. Taj poluprozirni medij reflektira plavi dio spektra, dok crveni dio spektra prolazi kroz taj medij, dospije do tamnog pigmentnog sloja na stranjoj strani arenice koji ga apsorbira. Stoga se iz takve arenice reflektiraju samo plave zrake, a oko se, ovisno o debljini strome, doima modro, svijetlo plavo ili blijedo plavo, iako ne sadri plavog pigmenta. U albina pigment posve nedostaje, pa je boja arenice ruiasta jer se kroz stromu proziru arenine krvne ile. Pigment se moe javiti u mrljastim naslagama na povrini strome, pojedinano kao made, ili u veem broju tako da arenica podsjea na tigrovu ili leopardovu kou, iris tigrata. Nakupina moe pokrivati cijeli sektor arenice, pa je ona dvobojna, "iris bikolor". Pojava razliite boje arenica u iste osobe naziva se heterokromijom arenica. Najee je uzrok patoloki, a vrlo rijetko uroenost.
Zdrava zelenosmea arenica
Povrina arenice
Iris tigrata
Heterokromija arenica
13
Graa i funkcija ilnice ilnica je vaskularni sloj izmeu mrenice i bjeloonice. tanja je od pola milimetra. Graena je od gustog spleta finih ilica i kapilara, izmeu kojih su brojni melanociti. Oni ilnici daju tamnu boju. Pigmentacija ilnice spreava da svjetlost ulazi u onu jabuicu mimo zjenice, te tako oko djeluje kao tamna komora. ilnica ishranjuje vanjske slojeve mrenice, te pomae odravanju temperature oka. Starenjem u ilnici dolazi do degenerativnih promjena. Fibroza veziva u podruju spoja ilnice i cilijarnog miia vjerojatno ima ulogu u razvoju starake dalekovidnosti.
Presjek kroz onu jabuicu: zbog pigmenta je iznutra tamna
Graa mrenice Unutarnja ona ovojnica ili mrenica oblae cijelu unutarnju stranu srednje ovojnice, od optikog diska do ruba zjenice. Graena je veoma sloeno, od mnogih vrsta i velikog broja Normalna ona pozadina: svijetli krug je ivanih stanica. takva sloena optiki disk iz koga izviru mrenine ile; graa omoguava nam vidnu ovalno tamno podruje desno od diska je otrinu (sredinji vid), irinu vidnog uta pjega polja (periferni vid), osjeaj svjetla, osjeaj boje, osjeaj kontrasta, osjeaj sjajnosti, osjeaj pokreta, te percepciju prostora (osjeaj tree dimenzije). Na mrenici se graom posebno istiu optiki disk i uta pjega, te krvoilni crte. Optiki disk je bjelkasto podruje promjera 1,5 mm, a nalazi se blizu stranjeg pola one Histoloki i shematski presjek mrenice pokazuje da se jabuice. Normalni sastoji od deset slojeva i raznih vrsta ivanih stanica optiki disk je plitko Karmen Lonarek 1.6.2008. 14
diskoidno udubljen. U podruju optikog diska sastaju se aksoni ganglijskih stanica cijele mrenice, te izlaze iz one jabuice ujedinjeni u vidni ivac. Optiki disk sadri samo vlakna, i nijednu osjetnu stanicu, pa je nesposoban za primanje svjetlosnih podraaja. Zato se dio naeg vidnog polja koji odgovara optikom disku naziva slijepa pjega. Svoje slijepe pjege nismo svjesni, i ne osjeamo da nam taj dio vidnog polja nedostaje. Na optikom disku poinje grananje sredinje mrenine arterije i vene. uta pjega je ovalni sredinji dio mrenice promjera 3x5 mm. Ime je dobila zbog ukaste boje koju joj daje pigment lutein. Lutein titi utu pjegu kao podruje najotrijeg od jarkog svjetla i ultraljubiastih zraka. Slikovito reeno, lutein djeluje poput sunanih naoala za sredinju mrenicu. Graa orbite Orbite su kotane upljine smjetene s obje strane korijena nosa. Ispunjene su mekim tkivima: onom jabuicom, vidnim ivcem, vanjskim onim miiima, orbitalnim masnim jastuiem, suznom lijezdom, i krvnim ilama. Orbita oblikom podsjea na kruku zato to je ulaz u orbitu ui od dijela orbite koji odgovara ekvatoru one jabuice. Medijalna stijenka orbite je veoma tanka, oko 0,3 mm, te stoga esto strada kod udarca u podruje oka. Tad kroz frakturu ulazi zrak iz etmoidnih elija u orbitu i potkoje vjea i ela (emfizem koe). Kod palpacije potkonog emfizema uje se fini zvuk poput kripanja snijega, a uzrokuje ga pucketanje mjehuria zraka u potkoju.
Shema orbite - pogled kroz prednju lubanjsku jamu
Shematski pogled u orbitu odozgo i odozdo, vidljivi oni miii
15
Na prednjem dijelu medijalne stijenke nalazi se udubljenje u kojem je smjetena suzna vreica. Na prednjem dijelu lateralne stijenke nalazi se plitko leite suzne lijezde. Masno tijelo orbite ini masno tkivo koje ispunjava sve slobodne prostore oko one jabuice, izmeu miia, ila i ivaca. Ne gubi se ni kod jakog mravljenja, samo mu kod tekih iscrpljujuih bolesti turgor popusti, pa takvi bolesnici imaju upale oi. Masno tijelo orbite obloeno Tenonovom fascijom oblikuje konkavno zglobno tijelo za kretnje one jabuice, te ima zatitnu ulogu. Graa suznog aparata Suzni aparat ima dva dijela: seketorni i ekskretorni. Sekretorni dio ine glavna i akcesorne suzne lijezde, a ekskretorni ine: suzni kanalii, suzna vreica i suzonosni kanal. Suzna lijezda se prazni u gornji forniks kroz desetak njenih izvodnih kanalia. Inervacija suzne lijezde je vrlo sloena, a nadziru je i refleksni i psihogeni mehanizmi. Suze se treptanjem rasporeuju iz gornjeg forniksa po itavoj spojninoj vreici, a potom se skupljaju u suznom jezercu u medijalnom onom kutu. Treptanjem suze bivaju usisane kroz suzne tokice na suznim bradavicama u gornji i donji suzni kanali, i kroz njih u suznu vreicu, iz suzonosnim (nazolakrimalnim) koje se Poloaj suzne lijezde i vreice kanalom izlijevaju u donji nosni hodnik. Suze i prekornealni suzni film Suze imaju viestruku zadau. One vlae povrinu ronice i spojnice i spreavaju njihovo isuenje, ispiru povrinu ronice i spojnice otplavljujui sitna strana tijela, te je ine kliskom tako da se vjee kreu o njima bez trenja. Nadalje, opskrbljuju ronicu kisikom i hranjivim tvarima, budui da zdrava ronica nema vlastitu vaskularizaciju. Stalni tok suza, skupa sa imunoglobulinima i bakteriostatikom lizozimom, spreava naseljavanje bakterija u spojninoj vreici. Suze sadre i mnoge druge tvari vane za Donja suzna tokica metabolizam, normalnu funkciju i obnavljanje ronice i spojnice. Nabrojimo samo epidermalni faktor rasta, betafaktor transformacije rasta, fibronektin, razne citokine, organske kiseline, vitamin A, te ve spomenute imunoglobuline i lizozim. Spojnica i prednja povrina ronice pokrivene su suznim filmom koji se sastoji od tri sloja: povrni uljani sloj kojeg lue lijezde u rubovima vjea, srednji vodeni sloj kojeg lue suzne lijezde, i duboki mukozni sloj kojeg lue vraste stanice spojnice. Suzni film, osim ve spomenutih zadaa suza, daje ronici glatkou: tek Karmen Lonarek 1.6.2008. 16
ovlaen epitel stvara glatku optiku povrinu, pa je vlana ronica sjajna, a suha pak izgleda mutno. Bez urednog suznog filma nema ni uredne funkcije oka.
Suzni film ima tri sloja: mukozni, vodeni i lipidni
17
PROMJENE NA VJEAMA I OKOLINI OKA

Ektropij To je izvrtanje ruba vjee prema van. Izloena spojnica na izvrnutoj vjei sklona je upalama, a oko suzi jer suzna tokica nije uronjena u suzno jezerce. Lijei se kirurki. Entropij i ektropij su najee posljedica starakih promjena, oiljaka vjea ili paralize miia vjea. Entropij To je uvrtanje ruba vjee prema onoj jabuici. Zbog toga pri treptanju trepavice sruu po povrini oka. Lijeenje. Kirurko. Ektropij donje vjee
Trihijaza To je rast trepavica prema onoj jabuici. Moe biti posljedica entropiona, ili se radi o nepravilnom rastu nekoliko trepavica bez vidljivog uzroka. Lijeenje. Ako je trihijaza Ektropij i posljedina trihijaza donje posljedica entropija, treba ga kirurki vjee sanirati. Pojedinane trepavice nepravilnog rasta uklanjaju se elektrinom ili laserskom epilacijom. Lagoftalmus To je stanje u kojem vjee ne mogu pokriti onu jabuicu, pa se ronica i spojnica sue i sklone su upali (keratitis e lagophthalmo). Nastaje zbog slabosti orbikularnog miia uzrokovane paralizom facijalnog ivca, zbog jakog egzoftalmusa ili defekta tkiva vjea. Lijeenje. Treba ukloniti uzrok lagoftalmusa. Povrina oka se zatiuje umjetnim
Lagoftalmus desnog oka
18
suzama, a nou i neutralnom mau. U teim sluajevima stavlja se vlana komora - satno staklo se nepropusnim flasterom privrsti preko oka tako da je zrak unutar toga stalno vlaan, to spreava isuivanje povrine oka. Krajnje rjeenje je kirurko. Blefaritis Rubovi vjea su crveni, ponekad oteeni, pokriveni ljuskicama i Stafilokokni blefaritis: pustule krasticama. Uzroci su bakterijska folikulima trepavica infekcija, seboreja, rozacea, alergija, kronina iritacija, kronini rinitis i sinuitis. Stafilokokni blefaritis karakteriziraju siune ragade u unutarnjem ili vanjskom kutu, slino angulusu infectiosusu na usnama samo bez crvenila - te edem vjea. Lijeenje. Odstraniti uzrok. Veoma je vana higijena vjea: tapiem s vatom umoenom u vodovodnu vodu treba Alergijski blefaritis svakodnevno odstranjivati krastice s rubova vjea i mazati ih antibiotikom mau. Za stafilokokni blefaritis antibiotika mast. Jemenac (hordeolum) To je gnojna upala tarzalnih lijezda odnosno lijezda u korijenu trepavica. Lijeenje. Antibiotska mast, topli oblozi; nema jasnih dokaza da antibiotici ili steroidi per os ili lokalno imaju uinka na tok bolesti. Ako ima bijeli vrh, treba ga punktirati. Halacion Pipa se kao vori pod koom vjee, dok je tarzalna spojnica nad voriem hiperemina. Zarazliku Nastaje kroninom upalom i opstrukcijom Meibomovih lijezda. od jemenca, nije bolan. Lijeenje. Operativno. Moe recidivirati, u tom sluaju se preporua oralna i lokalna primjena tetraciklina.
Jemenac
Halacion
19
Tumori vjea Tumori vjea se morfologijom, prirodnim tokom i terapijom ne razlikuju od istih tumora druge lokalizacije. Benigni tumori vjea Najei benigni tumori vjea su fibromi, papilomi, hemangiomi i ateromi. Kod djece su najei hemangiomi. To su ograniene tamnocrvene tvorbe koje se mogu javiti na bilo kojem dijelu vjea. Lijee se injekcijama steroida u sam tumor, laserskom koagulacijom ili klasinom kirurgijom.
Hemangiom donje vjee Fibromi vjee i okoline oka Maligni tumori vjea Sve maligne tumore vjea treba odstraniti do zdravog tkiva. Naalost, takvi zahvati esto mutiliraju vjee, pa su potrebne sloene kirurke rekonstrukcije kojima se vraa izgled i funkcija vjea. Zbog toga zahvat treba uiniti to je ranije mogue. Ponekad se kirurko lijeenje dopunjuje lokalnim ozraivanjem, koje moe izazvati kataraktu i otetiti dublje strukture oka. Bazaliom (bazeocelularni karcinom) Bazaliom je najee smjeten na koi donje vjee, uz rub ili na samom rubu vjee. Poinje kao vori koji uporno egzulcerira i pokriva se krastom. Oko egzulceracije odnosno kraste izdie se karakteristini bedem tumorskog tkiva sedefaste boje.
Cista koe unutarnjeg onog kuta
Bazaliom je infiltrirao cijelu donju vjeu
20
Planocelularni karcinom Planocelularni karcinom je mnogo rjei, ali i mnogo maligniji od bazalioma - bre raste i jae razara tkivo, te, za razliku od bazalioma, mnogo ee metastazira. Morfologijom moe nalikovati keratozi ili bazaliomu. Karcinom lojnih lijezda Najee je lokaliziran na rubovima vjea. Nalikuje na Planocelularni karcinom gornje vjee halacion, te kod svakog rekurirajueg halacija u starijih ljudi treba posumnjati na ovaj karcinom. Melanom Melanom vjea morfologijom se ne razlikuje od istih tumora druge lokalizacije. Ksantelazma Ksantelazma je bezbolno ukasto plosnato izboenje na medijalnim dijelovima vjea. Graena je od nakupina lipoidnih stanica. Pojava ksantelazme povezuje se sa hiperlipemijom. Nemaju medicinskog znaenja, no obino se iz kozmetikih razloga kirurki odstranjuju. Osim na vjeama, ksantelazma se javlja na natkoljenicama i sluznici eluca.
Melanom ruba gornje vjee
Dakriocistitis Opstrukcija suznih Ksantelazme svih vjea puteva moe postojati na bilo kojem dijelu odvodnog sustava, no obino je u nazolakrimalnom kanalu. Najei uzrok opstrukcije suznih puteva kod djece je kongenitalna opstrukcija ili stenoza nazolakrimalnog kanala. Kod odraslih najei uzrok je rekurentna upala suzne vreice (dakriocititis). Kronini dakriocistitis je uzrokovan smanjenim odvoenjem suza iz suzne vreice. Zastoj drenae ini pogodnu sredinu za razvoj bakterijske infekcije. Upala se oituje bezbolnim izboenjem u podruju suzne vreice, suzenjem i kroninim konjunktivitisom. Pritiskom na izboenje na suzne tokice izlazi sluzavi ili gnojni sadraj. Koa je nepromijenjena i nema drugih znakova aktivne upale. Kod ispiranja suznih puteva kroz donji suzni kanali tekuina se vraa na gornju suznu tokicu. Karmen Lonarek 1.6.2008. 21
Akutni dakriocistitis obino nastaje kao komplikacija kroninoga. Praen je svim znakovima upale: crvenilo, napetost, toplina i bolnost koe nad suznom vreicom, te suzenje oka zbog neprohodnosti suzne vreice. Upaljena suzna vreica promira neposredno ispod medijalnog onog kuta kao crvena, bolna i osetljiva masa. Moe apscedirati, ili se razviti u dakrioflegmonu. Lijeenje. Incizija i drenaa Akutni dakriocistitis suzne vreice, te sistemni antibiotici. Kod kronine upale esto je potreban je i vei kirurki zahvat. Celulitis orbite Vjee su oteene i zatvorene, spojnica crvena, edematozna i prominira kroz vjeni rasporak. Ona jabuica je u protruziji, a kretnje oka su ograniene i bolne. Ope stanje pacijenta je loe. Celulitis orbite esto je posljedica irenja infekcije iz paranazalnih sinusa ili zuba, zato obavezno treba uiniti rendgenogram. Ako se zanemari, moe napredovati u meningitis ili trombozu kavernoznog sinusa. Zato je kod svakog celulitisa orbite potrebna hitna hospitalizacija radi parenteralne antibiotike terapije i eventualnog kirurkog zahvata na izvoru infekcije.
Celulitis desne orbite (posljedica etmoiditisa)
22
CRVENO OKO
Vrste hiperemije spojnice Najprije valja ustanoviti radi li se zaista o hiperemiji, tj. proirenosti krvnih ila, ili pak o krvarenju subkonjunktivalnom (spojnica je dijelom ili cijela jasnocrveno obojena, pojedninane ilice se u tom podruju ne razabiru). Treba razlikovati dvije osnovne vrste hiperemije ili injekcije spojnice: konjunktivalnu i cilijarnu, te mijeanu. Konjunktivalna hiperemija je hiperemija samih spojninih ilica; dilatirane ilice se jasno istiu na bjelini sklere. Spojnina hiperemija je najjaa na tarzusima, a prema ronici je sve slabija. Cilijarna hiperemija se uoava kao blijedoljubiasta obojenost sklere u pojasu od 2-3 mm oko limbusa ronice. U cilijarnoj hiperemiji se pojedinane ilice ne razabiru; radi se naime, o hiperemiji cilijarnih ilica koje ljubiasto prosijavaju kroz poluprozirnu skleru. Izolirana cilijarna hiperemija rijetko se via; obino se radi o mijeanoj hiperemiji, to jest istovremenoj pojavi konjunktivalne i cilijarne hiperemije. Mijeana hiperemija nastaje zbog anastomoza izmeu konjunktivalnih i cilijarnih krvnih ila. Cilijarna odnosno mijeana hiperemija uvijek je znak ozbiljnih oftalmolokih stanja, a najee: bolesti ronice (keratitis), arenice i drugih dijelova uvee (iridociklitis), te akutnog glaukoma.
Konjunktivalna hiperemija u alergijskom konjunktivitisu: ilice su izrazite, no hiperemija ne see do same ronice
Mijeana hiperemija (usljed jake upale ilnice i arenice)
Cilijarna hiperemija u iridociklitisu
23
Spontano subkonjunktivalno krvarenje (spontana hiposfagma) Pucanje ilica spojnice krv oboji spojnicu jarko crveno. Najee je spontano, posve bezbolno, ee u hipertoniara i starijih ljudi, naroito usljed povraanja, kalja, napinjanja, a rjee je posljedica traume. Nestaje za 1-3 tjedna bez ikakve terapije. Jaka hiposfagma Konjunktivitis Konjunktivitis je upala spojnice karakterizirana proirenjem krvnih ila, staninom infiltracijom i eksudacijom. Uzroci konjunktivitisa su prvenstveno egzogeni: virusni, bakterijski, klamidijalni, alergijski, toksiki, aktiniki. Razliiti etioloki inioci daju slinu kliniku sliku, a isto tako jedan te isti inilac moe davati razliite klinike slike. Zbog toga je u svakodnevnoj praksi esto veoma teko ustanoviti etiologiju Fibrinska membrana na donjem nekog konjunktivitisa. Zato emo ovdje tarzusu kod akutnog virusnog dati podjelu konjunktivitisa prema konjunktivitisa klinikoj slici, a ne etiologiji. Akutni kataralni konjunktivitis karakteriziraju hiperemija spojnice, oskudni mukopurulentni iscjedak, peenje, osjeaj stranog tijela u oku. Radi se o blagom konjunktivitisu, s kojim se u praksi najee susreemo. Obino je virusnog uzroka i prolazi spontano nakon nekoliko dana. Kao terapija se daje kapi sulfacetamida ili antibiotika koje smanjuju tegobe, no, naravno, nemaju uinka na viruse. Papilarni konjunktivitis je karakteriziran bezbrojnim vaskulariziranim papilama veliine 0,1 mm na spojnici vjea koje joj daju barunasti izgled. Uzroci su piogene bakterije (najee stafilokok), alergija (tada je praen svrbeom), produeno noenje kontaktnih lea, te toksiki Brojne orijake papile na izvrnutom inioci. gornjem tarzusu kod vernalnog Folikularni konjunktivitis konjunktivitisa karakteriziraju bezbrojni prozirni vorii veliine 1 mm na spojnici vjea koji joj daju izgled kaldrme. Folikuli su limfni vorii uzrokovani virusnom, klamidijalnom ili granulomatoznom upalom. esto je zahvaena i ronica. Ponekad je praen osjetljivou preaurikularnih limfnih vorova, te traje dulje od papilarne forme.
24
Epidemijski keratokonjunktivitis (numularni keratitis) prate bol, fotofobija i poveanje preaurikularnih limfnih vorova te ronini infiltrati koji mogu trajati mjesecima. Sekrecija je mukopurulentna, veoma obilna karakteristino je da su nakon buenja vjee slijepljene sekretom. Veoma je zarazan tokom dva tjedna. Uzrokuju ga adenovirusi tipa 8 i 19. Kao i kod faringokonjunktivalne groznice, Brojni folikuli na izvrnutom donjem antivirusni lijekovi nemaju uinka. tarzusu kod folikularnog konjunktiVernalni konjunktivitis ili proljetni vitisa kataralni konjunktivitis je sezonski, rekurentni, bilateralni alergijski konjunktivitis djeje dobi. Tipino se javlja u proljee, u doba cvatnje. Prate ga jaki svrbe, suzenje, fotofobija, osjeaj stranog tijela u oku. Karakteriziraju ga orijake papile na tarzalnoj spojnici (poput kaldrme), te patognomonine bijele pjegice poput mrvica krede (Trantasove toke) na Vernalni konjunktivitis limbusu ronice. Lijei se kapima steroida i anitalergika. Prognoza je dobra, no bolest se moe vraati kroz niz godina. Klamidijalni konjunktivitis karakteriziraju folikularna hiperplazija i mukopurulentni iscjedak. esto je udruen s cervicitisom ili uretritisom. Prenosi se spolnim kontaktom te genitalnim ili spojninim iscjetkom. Lijeenje. Antibiotik (npr. eritromicin) oralno i lokalno tokom tri tjedna.
Konjunktivitis je najea uputna oftalmoloka dijagnoza, i obino prva dijagnoza na koju pomisli lijenik ope medicine kad vidi crveno oko. Tako se pod dijagnozom konjunktivitisa esto lijee mnogo opasnije oftalmoloke bolesti.
Kod sumnje na konjunktivitis nikad se lijeenje ne smije poeti steroidnim lijekovima: samo oftalmolog moe donijeti odluku o lijeenju steroidima. Naime, najei uzronici konjunktivitisa i keratitisa su virusi, i trajanje bolesti je ogranieno samim uzronikom (self-limited disease). Steroidi, istina, smanjuju simptomatske smetnje, ali i koe prirodne obrambene mehanizme, te mogu produljiti i pogorati bolest. Nadalje, steroidi oteavaju zarastanje epitelnih lezija, pa se neprepoznati keratitis koji se lijei steroidima pod dijagnozom konjunktivitisa moe pogorati do ulkusa i perforacije ronice. Isto vai i za traumu oka (udarac, erozija, strano tijelo) koja se lijei pod slikom iritacijskog konjunktivitisa. Steroidi su dobri, korisni i esto nezamjenjivi lijekovi, ali odluku o poimanju terapije steroidima moe donijeti samo oftalmolog nakon pregleda oka pod biomikroskopom. Karmen Lonarek 1.6.2008. 25
Ako niste u mogunosti uputiti pacijenta s crvenim okom k oftalmologu, najmanje ete pogrijeiti ako otponete lijeenje antibiotikim kapima ili mastima.
Episkleritis To je upala episklere i povrnog dijela bjeloonice nepoznatog uzroka. Javlja se kao ravno ili malo izdignuto podruje jako proirenih krvnih ila spojnice i eipsklere, obino u temporalnom dijelu bjeloonice. U episkleritisu bol nije jaka, a ile spojnice se njenim pritiskom prsta preko vjee mogu pomicati, za razliku od skleritisa gdje se spojnine ile ne mogu pomicati. Lijeenje. Lokalno se daju steroidi i/ili antireumatici. Bolest je ogranienog trajanja ("self-limited diseasae"; samoograniavajua bolest), pa se povlai i bez ikakve terapije ne ostavljajui posljedice.
Episkleritis
Skleritis Za razliku od episkleritisa, skleritis je ozbiljna i teka bolest, obino uzrokovana sistemnom kolagenozom. Javlja se kao bolno zadebljanje bjeloonice sa jakom episkleralnom i cilijarnom hiperemijom. Prate ga jaki bolovi na dodir i kod kretnji oka. Moe zahvatiti bilo koji dio bjeloonice. Prednji skleritis je lako dijagnosticirati ve vanjskim pregledom, a stranji skleritis ponekad veoma teko. Skleritis: mjesto upale je izboeno Perforirajua skleromalacija je bezbolni skleritis koji se javlja u bolesnika s reumatoidnim artiritsom. Sklera postupno nekrotizira i stanjuje se, pa kroz stanjeno podruje plavkasto prosijava i izbouje se cilijarno tijelo ili ilnica (stafilom bjeloonice). Moe zavriti perforacijom i gubitkom oka. Lijeenje. Sistemni steroidi, antireumatici, a ponekad i citostatici. Prognoza je loa - moe doi do gubitka vida, pa i cijelog oka. Iridociklitis Upala arenice naziva se iritis, a upala cilijarnog tijela je ciklitis. Kako je teko razluiti jednu upalu od druge, te kako su obino upalom zahvaene obje strukture, obino se koristi izraz iridociklitis. Karmen Lonarek 1.6.2008. 26
Znakovi iridociklitisa su: cilijarna hiperemija (ljubiasto crvenilo oka oko limbusa) ili mijeana hiperemija spojnice, zamuen vid, uska ili nepravilna zjenica, te bol u podruju oka i njegove okoline (cilijarna bol). Ronica moe biti vie ili manje zamuena zbog upalnih precipitata na roninom endotelu. U najteim sluajevima vidi Zamuenje donjeg dijela ronice zbog upalnih se jo i hipopion (gnoj u precipitata na roninom endotelu prednjoj sobici). Definitivna dijagnoza postavlja se biomikroskopskim pregledom. Uzrok iridociklitisa je u 60% nepoznat, a u najveem dijelu preostalih 40% su autoimune bolesti. Akutni glaukom zatvorenog kuta Glaukom uskog ili zatvorenog kuta ini oko 10% svih sluajeva glaukoma. Ovdje postoji zapreka otjecanju sobne vodice i to prije trabekuluma: komorni kut je djelomice zatvoren korijenom arenice. Kod glaukoma otvorenog kuta prednja komorica je znatno plia nego u normalnom oku, obino manje od 2 mm. Kod nekih bolesnika s glaukomom zatvorenog kuta moe doi do iznenadnog i potpunog zatvaranja komornog kuta, to Izgled oka u akutnom glaukomu: se naziva akutnim glaukomom. Slika je mijeana hiperemija spojnice, veoma dramatina: jaka glavobolja na zamuena ronica, srednje iroka strani zahvaenog oka praena nereaktivna zjenica muninom, povraanjem i bradikardijom. Oko je tvrdo poput biljarske kugle (intraokularni tlak prelazi 60 mm Hg), postoji cilijarna, a nekad i spojnina hiperemija, ronica je zamuena, vidna otrina smanjena, zjenica srednje iroka i nereaktivna. U akutnom glaukomu oko je crveno, vid smanjen, zjenica je srednje iroka ili iroka i ukoena. Bol u podruju oka i sljepoonice je veoma jaka (cilijarna bol), esto praena muninom i povraanjem (oprez! opasnost zamjene s migrenom ili gastrointestinalnim poremeajem). Intraokularni tlak je viestruko povien. Biomikroskopom se vidi plitka prednja komorica i zamuena ronica (zbog edema epitela). Openito o glaukomskoj bolesti Glaukom je sindromna bolest koju karakterizira oni tlak povien toliko da oteuje vidni ivac, atrofine promjene glave optikog ivca, te posljedini ispadi u Karmen Lonarek 1.6.2008. 27
vidnom polju. Normalni oni tlak kree se u granicama od 12 do 22 mm Hg, a najea vrijednost onog tlaka je 17 mm Hg. Glaukom je podmukla bolest koja rijetko izaziva subjektivne smetnje. Zbog toga ga svaki lijenik mora dobro poznavati kako bi prepoznao njegove rane simptome, upozorio bolesnika na ozbiljnost bolesti, motivirao na lijeenje i sudjelovao u aktivnom otkrivanju glaukoma. Antiglaukomski lijekovi imaju nekih sporednih uinaka i obino se primjenjuju doivotno, pa glaukomskim bolesnicima treba paljivo objasniti svrhu i potrebu za redovitom primjenom antiglaukomskih lijekova. Sve vrste glaukoma imaju jaku nasljednu komponentu, zato ga treba aktivno traiti meu srodnicima glaukomskog bolesnika. Patogeneza glaukomske bolesti Kod svih vrsta glaukoma propada sloj vlakana vidnog ivca u mrenici, te aksoni na optikom disku od ega on postane udubljen. U krajnjem stadiju glaukomskog propadanja optikog diska nastaje njegova atrofija: udubljenje zahvaa cijeli promjer diska, disk je posve bijel, a ivana vlakna u dnu udubljenja toliko su prorijeena da se vidi sitasti dio bjeloonice kroz koji vlakna izlaze van iz one jabuice. Subjektivni simptomi glaukoma Veina glaukoma je asimptomatska. Oni rijetki bolesnici koji imaju smetnje obino se ale na teinu u oima i smetnje pri itanju, a samo iznimno na prolazno zamuenje vida. Neki primjeuju pojavu duginih boja kad gledaju u izvor svjetlosti, Pojava je uzrokovana edemom epitela ronice usljed visokog intraokularnog tlaka: svaka edematozna stanica epitela poput prizme rastavlja svjetlo na dugine boje. Moe se javiti napad bola u jednoj strani glave slian migreni, boli gornjih zuba ili neuralgiji, s kojima se esto zamjenjuje. U akutnom glaukomu je, kako je ve reeno, uz bol prisutna i smanjenje vidne otrine, crvenilo spojnice i iroka nereaktivna zjenica. Bol je veoma jaka, esto praena muninom i povraanjem.
28
Diferencijalna dijagnostika crvenog oka Osobito paljivo treba pregledati zjenicu, jer je zjenica vaan diferencijalnodijagnostiki klju:
Zjenica
normalna uska srednje iroka, fiksirana nepravilna
Vjerojatno stanje
konjunktivitis blaa bolest ronice iridociklitis ulkus ronice akutni glaukom trauma
Drugi vani klju je vidna otrina; svako akutno smanjenje vidne otrine je znak opasnosti i zahtijeva hitan oftalmoloki pregled.
Vidna otrina
Stanje
akutni konjunktivitis
Znakovi
Bulbarna i palpebralna spojnica su hiperemine, ali je ronica uredna Iznenadna pojava bezbolne krvavocrvene boje bulbarne spojnice Na dijagnozu upuuju anamneza i vanjski pregled Fluorescein boji defekt roninog epitela
Normalna
subkonjunktivalno krvarenje
ozljeda oka bolest ili ozljeda ronice
Smanjena
akutni glaukom Ona jabuica tvrda kao kamen; zjenica srednje iroka ili iroka; ronica zamuena Sobna vodica zamuena (Tyndallov fenomen), prainasti precipitati na endotelu ronice; zjenica uska ili nepravilna.
iridociklitis
29
RONICA
UPALE RONICE - KERATITISI
Ulcerozni keratitis (ulkus ronice) Ulcerozni keratitis je posljedica ozljede povrine oka, obino nakon erozije ili usljed noenja kontaktnih lea. Najei uzronici su stafilokok, pseudomonas i penumokok, osobito kod slabih i zaputenih bolesnika. Na mjestu infekcije razvija se najprije leukocitni infiltrat koji zamuti taj dio ronice. Slijedi razvoj ulceracije koju nekad prati i hipopion. Hipopion je nakupina Veliki ulkus ronice sterilnog ili nesterilnog gnoja koja se taloi na dnu prednje komorice. Ulceracija moe napredovati do perforacije ronice. Ako je stroma ronice ulcerirana tako da je ouvana samo Descemetova membrana, ronica e se na tom mjestu izboiti poput hernije. Lijeenje. U lokalnoj anesteziji tetrakainom uzme se bris ulceracije radi obojenog preparata i kultivacije. Odmah Ulkus ronice s razinom gnoja u dnu prednje treba otpoeti lijeenje topikim, komorice (hipopionom) subkonjunktivalnim i sistemnim antibioticima. Prijeti li perforacija ronice, treba je kirurki pokriti spojnicom ili amnijskom membranom. Punktiformni keratitis Oznaavaju ga brojni siuni defekti epitela ronice, koji se ne mogu otkriti lupom, ve samo biomikroskopom. Obino je udruen s konjunktivitisom. Spojnica je hiperemina, sa ili bez sekreta. Bolesnik se redovito ali na uljanje i osjeaj pijeska u oku. Najee je uzrokovan adenovirusima, i tad je obino praen iscjetkom (trepavice ujutro mogu biti zalijepljene sekretom). Ostali uzroci su kontaktne lee, ultraljubiasto svjetlo (varenje bez maske), te suho oko (keratokonjununktivitis sicca). Lijeenje. Topiki antibiotici radi prevencije bakterijske superinfekcije.
30
Herpetiki keratitis Herpetiki ili dendritiki keratitis je veoma esta bolest ronice uzrokovana herpes simplex virusom. Javlja se obino kad je otpornost organizma smanjena, kao to je sluaj i kod drugih manifestacija herpes simplex virusa - na usnama ili nosnicama. Patognomonino je dendritiko grananje lezije koje slijedi grananje roninih ivaca, te Herpetika granica na ronici znatna bol. Bolest moe trajati tjednima. esto ostavlja zamuenje ronice uzrokujui trajno smanjenje vida. Lijeenje. Antivirotik (npr. aciklovir) u obliku one masti i u tabletama. Topiki steroidi su najstroe zabranjeni jer veoma pogoravaju bolest i mogu uzrokovati perforaciju ronice. Herpetiki keratitis novoroeneta treba hitno lijeiti lokalnim i sistemnim antivirusnim lijekovima jer prijeti velika opasnost od herpetikog encefalitisa. Kod trudnica s herpetikim cervicitisom indiciran je carski rez kako bi se izbjegla infekcija eda dok prolazi kroz poroajni kanal. Oftalmiki herpes zoster Zosteriki keratitis je posljedica infekcije trigeminalnog ganglija virusom variele (Varicella zoster virus). Obino se javlja kod starijih osoba i kod oslabljenog imuniteta. Karakterizira ga bol i brza pojava vezikula u podruju grananja oftalmikog ivca (oko, vjee, elo, nos, gornji dio lica). Vezikule pucaju, pretvaraju se u kruste koje koje ponekad Oftalmiki herpes zoster ostavljaju oiljke - kao i kod variela. Na ronici mogu nastati punktifrmni keratitis ili ulkus, praeni konjunktivitisom. Komplikacije oftalmikog zostera osim keratitisa su: uveitis, alopecija, defekti koe i vjea, te postherpetika neuralgija. Lijeenje. Antivirusni lijekovi topiki i per os. Kako su u prva dva tjedna bolesti esti jaki bolovi, valja dati i neki analgetik. Gljivini keratitisi Obino se javljaju nakon ozljeda u poljodjelstvu ili u vrtu, a u zadnje vrijeme i kod produenog noenja kontaktnih lea. Karakterizira ih tvrdokoran ulkus, esto pokriven bijelim naslagama. Lijeenje. Antimikotici topiki; u najteim sluajevima i sistemno. Karmen Lonarek 1.6.2008. 31
Degeneracije ronice To su steene bolesti ija je pojava povezana s ranijim bolestima ronice (upale, ozljede, kirurki zahvati na ronici, lagoftalmus), metabolikim poremeajima, atrofijom one jabuice ili su nepoznatog uzroka. Ovisno o uzroku, javljaju se edem, bule, ulceracije, zamuenja, neovaskularizacije, razliiti depoziti (amiloid, lipidi, vapno itd.). Lijeenje. Kad god je mogue, uklanja se primarni uzrok. U nekim sluajevima mogua je keratoplastika. Distrofije ronice To su nasljedna multipla ronina zamuenja. Razliitog su izgleda i uzroka, ima ih na desetine razliitih tipova. Zamuenja koja znaajno smanjuju vidnu otrinu zahtijevaju transplantaciju ronice. Preporua se i genetsko savjetovanje.
Pojasasta degeneracija ronice
Distrofija ronice Erozija ronice Kako su epitel ronice i njegova bazalna membrana embrioloki razliitog porijekla, veza izmeu njih je slaba. Zbog toga ve i mala trauma moe izazvati eroziju, tj. odvajanje epitela od podloge. Zate je erozija ronice najea ona trauma. Ogoljena ivana vlakna na mjestu erozije su veoma osjetljiva, pa ve i dodir s vjeom izaziva osjeaj stanog tijela i bol. Uz to se javlja trias znakova podraaja prednjeg segmenta oka: fotofobija, epifora i blefarospazam. Ponekad nastaje i cilijarna hiperemija. Erozija ronice: vidljiv rub epitelnog Kod svake erozije reba izvrnuti defekta i zamuenje na mjestu odljutenog vjee ne bi li se nalo zaostalo epitela strano tijelo (najee - na spojnici gornjeg tarzusa). Kako je ve spomenuto u odjeljku o grai ronice, epitel se obnavlja od periferije prema sreditu i iz dubljih slojeva prema povrini. Oteti li se epitel cijele ronice, obnovit e se samo ako je ouvan barem dio limbalnog epitela, koji ima veliku sposobnost obnavljanja. Ako nema infekcije ni ozljede dubljih slojeva ronice, epitelizacija se odvija veoma brzo: jedan milimetar ruba erozije dnevno Karmen Lonarek 1.6.2008. 32
proizvede jedan kvadratni milimetar epitela, odnosno - promjer erozije se dnevno smanjuje za gotovo dva milimetra. Zbog toga najvei broj erozija zaraste za dan-dva. Sekundarna infekcija i oteenje dubljih slojeva mogu uzrokovati trajno zamuenje ronice. Lijeenje. Antibiotske kapi ili mast triput dnevno; analgeteik po potrebi; zavoj oka ako je tako pacijentu ugodnije. Antibiotici smanjuju opasnost infekcije. Osim toga, mast smanjuje trenje izmeu ogoljelih ivanih zavretaka i vjee. Kod manjih erozija okluzija oka nije potrebna. Ako je ozlijeeni sudionik u prometu, bolje je da za vrijeme upravljanja vozilom nema zavoj na oku. Rekurentna erozija ronice Uzrokovana je uroeno slabom vezom epitela s bazalnom memebranom. Svakih nekoliko tjedana ili mjeseci spontano nastane erozija roninog epitela, tipino ujutro kod otvaranja oka tokom buenja. Lijeenje. Dugotrajno noenje terapeutske kontaktne lee, po nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci, uz koritenje lubrikanata. Ako erozija nije u optikoj zoni, mogue je insulinskom iglicom njeno izbockati ronicu. Zahvat se naziva stromalna punkcija. Cilj oba postupka je omoguiti da epitel bolje prione na bazalnu opnu.
33
PROMJENE NA NEPODRAENOM OKU

PROMJENE NA POVRINI ONE JABUICE
Pingvekula To je hijalina degeneracija veziva spojnice uz medijalni dio limbusa ronice. ukaste je boje, okruglog oblika, veliine oko 2 mm. Veoma je esta nakon tridesete godine ivota. Lijeenje. Ne zahtijeva lijeenje; ako je sklona inflamaciji (pingueculitis) ili izgledom smeta pacijentu, moe se operativno odstraniti. Pingvekula Unutarnji pterigij (trei kapak) To je duplikatura spojnice nalik krilcu kukca, koja se protee iz medijalnog onog kuta preko limbusa ronice. Radi se o degenerativnoj hiperplastinoj promjeni bulbarne spojnice uzrokovanoj ultraljubiastim zraenjem i mehanikim podraajem (rad u praini). Lijeenje. Ako je pterigij veoma vaskulariziran i sklon rastu, treba ga operativno odstraniti. Preraste li optiku Unutarnji pterigij zonu ronice, smetat e vidu, a oiljak na ronici nakon odstranjenja tako opsenog pterigija veoma esto smanjuje vidnu otrinu. Recidivi pterigija nakon odstranjenja nisu rijetkost. Ponekad zahtijevaju plastiku sluznicom usne upljine. Svakom bolesniku s pterigijem se preporua noenje sunanih naoala s filterom za ultraljubiaste zrake.
Made spojnice Amelanotini melanom spojnice Karmen Lonarek 1.6.2008. 34
Made spojnice. Melanom spojnice. Made spojnice je lokalizirana pigmentacija, najee uz limbus ili na suznoj bradavici. Ne zahtijeva terapiju. Vaan je zbog diferencijalne dijagnoze prema melanomu spojnice. Melanom je breg rasta, patoloki vaskulariziran i sklon prodiranju u susjedna tkiva. Lijeenje. Made nije potrebno odstranjivati, ve samo pratiti njegov rast i mogue znakove maligne alteracije: jau pigmentaciju, bri rast, nejasne rubove, vaskularizaciju, pojavu sekundarnih pigmentacija u okolini made. Lijeenje melanoma je, kao i kod svih drugih lokalizacija, operativno, a potrebna je i daljnja onkoloka obrada. Karcinom spojnice Obino nastaje u podruju limbusa kao bogato vaskularizirani sivoruiasti vori, gladak ili papilomatoznog izgleda. Lijeenje. Operativno odstranjenje. Stafilom bjeloonice To je degenerativna promjena izboenje lokalno stanjene bjeloonice Stanjenje je uzrokovano upalom, loe saniranom perforativnom ozljedom, visokom miopijom ili veoma visokim onim tlakom. Kroz tako stanjenu bjeloonicu tamno prosijava uvea. Lijeenje. Kod opasnosti od perforacije stanjeno mjesto se ojaava implantatima (fascija; bjeloonica mrtvog davaoca).
Karcinom spojnice
Stafilom bjeloonice
Kongenitalni glaukom Uzrok kongenitalnog glaukoma je malformacija komornog kuta, tonije - Megalokornea lijevog oka usljed zaostalo mezodermalno tkivo u podruju kongenitalnog glaukoma trabekuluma, koje spreava normalnu drenau sobne vodice. Vodei znak kongenitalnog glaukoma je poveana ronica (megalokornea) i poveanje cijelog bulbusa kao posljedica velike rastezljivosti ovojnica oka u prvim mjesecima ivota. Ponekad je oko crveno, dijete trlja oi i plaljivo je, prisutna je fotofobija. Lijeenje je iskljuivo operativno i treba ga izvesti im ranije. Nelijeeni kongenitalni glaukom ubrzo zavrava sljepoom. Karmen Lonarek 1.6.2008. 35
PROMJENE U PODRUJU ZJENICE

PROMJENE VELIINE I OBLIKA ZJENICE
Promjene veliine zjenice Mioza ili konstrikcija zjenice je normalna u dojenakoj dobi i starosti. Fizioloki je izazivaju jarko svjetlo, spavanje, te akomodacija. Najei nefizioloki uzroci mioze su lijeenje kapima pilokarpina (glaukom), intoksikacija narkoticima, koma, iridociklitis, te neke lezije ponsa. Midrijaza ili dilatacija zjenice je normalna u djece. Fizioloki je uzrokuju tama i simpatikotonus (strah, bol, uzbuenje). U praksi je najei uzrok midrijaze ukapavanje midrijatika (atropin i srodne tvari), akutni glaukom, kontuzija one jabuice, epiduralni ili subduralni hematom, duboka anestezija. Zjenica slijepog oka ne reagira na svjetlo, ali zbog konsenzualne zjenine reakcije nije iroka. Nejednakost zjenica je patoloka pojava, no u oko 20% ljudi postoji fizioloka mala razlika veliine desne i lijeve zjenice. Promjene oblika zjenice Oblik zjenice moe biti promijenjen iz mnogo razloga: kongenitalno, kao posljedica upale, ozljede, kirurkog zahvata. Za stomatologa je dovoljno da zna kako su takve promjene mogue i raznovrsne.
Shematski prikaz razliitih poremeaja oblika zjenice Karmen Lonarek 1.6.2008. 36
BIJELA ZJENICA
Katarakta Katarakta je bilo kakvo zamuenje one lee. Katarakte se iz didaktikih razloga dijele na razliite naine: prema dobi kad se javljaju, morfologiji, lokalizaciji zamuenja u lei, uzroku, boji, uznapredovalosti zamuenja. Uzroci katarakte s mnogi, a vrlo razliiti uzroci mogu stvarati jednak izgled katarakte. Najei uzrok katarakte je starenje (tzv. Katarakta: zamuena je cijela lea senilna katarakta). Ostali uzroci su: dijabetes, trauma oka, druge one bolesti, zraenja (radioaktivno, rentgensko, infracrveno ili ultraljubiasto), lijeenje kortikosteroidima, te kongenitalna katarakta. Senilna katarakta je najea vrsta katarakte. ak 95% ljudi starijih od 65 godina ima neki oblik katarakte, i velik broj tih katarakta je tako neproziran da zahtijeva operativno odstranjivanje. Zahvaa oba oka, ali obino ne istovremeno, Kortikalna katarakta ve najprije jedno, pa nakon vie mjeseci ili godina i drugo oko. Drugi praktino vaan uzrok je dijabetes. Dijabetika katarakta se javlja u loe reguliranom dijabetesu melitusu. Ne razlikuje se morfologijom od obine senilne katarakte, ve se posebno spominje Obostrana katarakta u djeteta zato to se katarakta u dijabetiara javlja tri puta ee (do tri puta) i mnogo ranije nego u prosjene populacije. Kod djece se obino radi o kongenitalnoj katarakti. Kongenitalna katarakta moe biti nasljedna, javiti se u sklopu razliitih sindroma, ili biti posljedica rubeole majke u prvom tromjeseju trudnoe. Kongenitalnu kataraktu koja smeta vidu treba to ranije operirati najbolje ve u prvim tjednima ivota - jer e kasnije uzrokovati slabovidnost zbog nevienja (ambliopija zbog anopsije). Traumatska katarakta je posljedica ozljede kapsule lee, dakle, moe se razviti i nakon tupe ozljede oka koja nije probila onu jabuicu. Moe se pojaviti ve Karmen Lonarek 1.6.2008. 37
nekoliko minuta nakon ozljede. Najvanijii morfoloki oblici su kortikalna i nuklearna katarakta. U kortikalnoj katarakti zamuenja izgledaju poput bica kotaa ili klinova s bazom na ekvatoru i vrhom okrenutim k sreditu lee. Nuklearna katarakta zahvaa sredinji dio lee. Lijeenje. Bez obzira na morfologiju, jedino lijeenje svake katarakte koja smeta vidu jest operativno. Kapi za usporavanje razvoja katarakte nepouzdanog su djelovanja. Nakon operacije se usljed umnoavanja ostataka nepotpuno odstranjene katarakte moe razviti novo zamuenje, takozvana sekundrana katarakta. Ti ostaci mogu narasti toliko da nalikuju na pravu kataraktu. Najee se lijee laserom. Retinoblastom Retinoblastom je est maligni intraokulani tumor djeje dobi. Na njega treba posumnjati kod svakog djeteta s bijelom zjenicom i strabizmom. Karakteristino se javlja na vie mjesta na mrenici odjednom, i esto je kalcificiran, to je uoljivo na rentgenskoj snimci. Retinoblastom je u oko 40% sluajeva nasljedan; svi bilateralni retinoblastomi su nasljedni, stoga preivjelima koji kane imati djecu treba pruiti savjet genetiara. Retinoblastom je veoma zloudan tumor koji se iri u okolicu i hematogeno metastazira. Preivljavanje ovisi o ranoj dijagnozi. Manji tumori se mogu lijeiti krioterapijom i zraenjem, a vei zahtijevaju enukleaciju.
Bijela zjenica (retinoblastom)
divergentni
strabizam
lijevog
oka
38
IZRAZITO CRNA ZJENICA

Afakija Afakija je nepostojanje one lee. Najee je posljedica operativnog odstranjenja katarakte, a iznimno perforativne ozljede oka. Prepoznaje se po izrazito crnoj boji zjenice, vrlo dubokoj prednjoj komorici (arenica kao da je udaljena od ronice), te finom podrhtavanju arenice (nastaje zato to je arenica izgubila oslonac kojeg joj daje lea, a sama lea nema nikakve vrstoe ona je zapravo vrlo tanka i njena membrana). Pseudofakija To je stanje nakon operacije oka gdje je ona lea zamijenjena umjetnom intraokularnom leom od plastine mase. Ta je lea usaena u stranju ili, rjee, u prednju onu komoricu. Prednja ona sobica je izrazito duboka, a u zjenici se uoava plastini odsjaj, mnogo jai i ivlji nego kod prirodne one lee.
39
SUHO I SUZNO OKO

Sindrom suhog oka Rezultat je smanjene sekrecije suza ili jedne od komponenata suznog filma. Manifestira se kroninim konjunktivitisom i/ili keratitisom, crvenilom i/ili svrbeom oka. Samo rijetko se bolesnik ali na suhou oiju, pa se kronino suho oko esto dugo lijei kao kronini konjunktivitis nepoznate etiologije. Uzroci suhoe oka su brojni. Najee se radi o senilnoj involuciji glavne i/ili akcesornih suznih lijezda (toan razlog nepozat), ili pak njihovoj upali. Za stomatologa je praktino vano znati da se suhoa oka javlja u nekim autoimunim bolestima, npr. Sjgrenova bolest, kad se javlja i izrazita suhoa usta i drugih sluznica. Lijeenje. Ne moe li se ukloniti primarni uzrok, sindrom suhog oka najee se lijei supstitucijom umjetnim suzama. Kod naroito tekih sluajeva suhog oka u oko se ukapava posebno obraen serum samog bolesnika. Sindrom suznog oka - epifora Epifora ili suzno oko uzrokovano je pojaanim luenjem suza (obino refleksnim, usljed bolesti prednjeg segmenta), ili smanjenom drenaom. Refleksno pojaano suzenje ne zahtijeva posebno lijeenje. Smanjena drenaa je uzrokovana opstrukcijom u suznim putevima. U starosti drenaa moe biti oslabljena zbog mlohavosti vjee zato to donja suzna tokica vie nije uronjena u suzno jezerce (tj. poetni ektropij).
IZBOENA ONA JABUICA

Egzoftalmus i proptoza Egzoftalmus i proptoza su sinonimi te oznaavaju protruziju one jabuice, no izraz egzoftalmus se koristi prvenstveno za protruziju uzrokovanu bolestima titnjae, koja je i najei uzrok protruzije one jabuice. Ostali uzroci su orbitalni pseudotumori, tumori, te upale (celulitis - fegmona apsces orbite). Egzoftalmometrom se egzoftalmus moe tono izmjeriti, a to omoguava praenje njegovih promjena.
Proptoza desnog oka
Proptoza lijevog oka
40
Distireoidna oftalmopatija Gravesova ili Basedowljeva bolest je autoagresivne etiologije, a karakterizira je trijas: hipertireoza sa difuznom strumom, oftalmopatija i dermatopatija. Ove tri manifestacije ne moraju se pojaviti sve zajedno, zato na nju treba posumnjati ak i onda kad su testovi titnjae uredni. Naime, u 10-25% sluajeva distireoidne oftalmopatije nema ni klinikih ni biokenijskih znakova disfunkcije titnjae. Tireoidna oftalmopatija je najei uzrok proptoze. Veinom je obostrana, premda se na jednoj strani moe pojaviti ranije nego na drugoj. Najvaniji znakovi tiroidne oftalmopatije su egzoftalmus, otkrivanje gornjeg dijela ronice pri pogledu na dolje, te retrakcija vjea. Retrakcija vjea ini egzoftalmus jo izrazitijim. U teim sluajevima javljaju se ograniena pokretljivost vanjskih onih miia i diplopija. U najteim sluajevima kompresija vidnog ivca uzrokuje oteenje vida. Kod veoma jakog egzoftalmusa vjee ne pokrivaju povrinu ronice, pa zbog izloenosti nastaju keratitis i konjunktivitis. Egzoftalmus i smetnje bulbomotorike posljedica su upalne infiltracije orbitalnog sadraja (osim one jabuice), a najvie onih miia. irok vjeni rasporak i rijetko treptanje posljedica su simpatike stimulacije izazvane hipertireozom. Lijeenje. U lakim sluajevima nije potrebno. U teim sluajevima daju se sistemno steroidi, a ponekad je potrebna kirurka dekompresija orbite. Kod
Akutna faza distireoidne oftalmopatije: obostrano izboene one jabuice, jak edem i crvenilo vjea, hiperemija spojnica Karmen Lonarek 1.6.2008. 41
izloenosti ronice ukapava se metilceluloza ili stavlja vlana komora. Tireoidna oftalmopatija se ponekad spontano povue, no isto tako moe opstati i nakon postizanja eutireoze.
Obostrani egzoftalmus u distireoidnoj oftalmopatiji: one jabuice izboene, pri pogledu ravno naprijed vidljiv je gornji dio bjeloonice
Obostrani egzoftalmus u distireoidnoj oftalmopatiji: one jabuice izboene, pri pogledu na dolje vidljiv je velik gornji dio bjeloonice
42
STRABIZAM I AMBLIOPIJA
Pokretanje one jabuice Ona jabuica ne mijenja poloaj u odnosu na orbitu, ve je vanjski oni miii rotiraju oko sredinje toke. Ona jabuica vri kretnje poput kuglastog zglobnog tijela, a ulogu konkavnog zglobnog tijela ima masno tijelo orbite. Pokreti su mogui u svim smjerovima, ali se iz didaktikih razloga opisuju samo kretnje oko tri glavne osi: okomite (temporalno - nazalno), transverzalne (gore - dolje) i sagitalne (rotacija prema unutra prema van). Svaki pokret one jabuice rezultat je djelovanja vie miia. Pokreti desne i lijeve jabuice su usklaeni i istovremeni, ak i ako je jedno oko slijepo. Biinokularne kretnje oiju Razlikujemo verzije i vergencije. Verzije su istovremene kretnje oba oka u istom smjeru. Vergencije su jednaki i istovremeni pokreti oiju u suprotnim smjerovima: Dvije su vrste vergencija: konvergencija, ako se oi pokreu prema nosu, te suprotna kretnja, divergencija, gdje se oi pokreu od nosa prema temporalno. Binokularni vid Binokularni vid je sposobnost da se slika primljena istovremeno sa obje mrenice u svijesti prihvati kao jedna jedina. Stereoskopski vid ili stereopsija je percepcija tree dimenzije, to jest, osjeaj dubine predmeta dobiven stapanjem (fuzijom) dviju mreninih slika koje se meusobno malo razlikuju. Slike na mrenici su malo razliite zato to su oi razmaknute i lijevo oko gleda predmet pod kutem razliitim od desnog oka. Ako se iz nekog razloga (kod djece je to najee strabizam) slika na mrenicama ne projicira u korespondirajue toke, slike nastaju u neodgovarajuim anatomskim podrujima mrenice pa ih mozak ne Osjeaj dubine predmeta nastaje moe stopiti u jednu sliku. Zato nastaju stapanjem u mozgu dviju mreninih dvoslike, koje ometaju normalan ivot i slika koje se meusobno malo poimanje okoline. Kod djeteta iji razlikuju binokularni vid jo nije posve razvijen mozak se brani od dvoslika na dva naina. Jedan je nain potiskivanje slike u mozgu iz jednog oka, tako da mozak uvijek prima sliku iz samo jednog oka, a nikad iz oba. Primati moe uvijek iz istog oka, ili naizmjence iz jednog i drugog, ovisno o smjeru pogleda.
43
Drugi nain obrane od dvoslika jest da mozak pone sparivati neodgovarajue toke iz desne i lijeve mrenice. Normalno je da mozak sparuje anatomski odgovarajue toke, to jest foveolu s foveolom, a periferiju jedne mrenice s periferijom druge. Kod anomalnog sparivanja toaka, mozak spari foveolu jednog oka s nekom drugom tokom mrenice drugog oka. Ta druga toka koja je preuzela fiksacijsku funkciju foveole nikad ne moe imati i njezinu vidnu otrinu, te se na takvom oku razvija slabovidnost ili ambliopija. Uzroci strabizma Za laika kiljenje znai suavanje vjenog rasporka, kao kod prejakog svjetla. Za oftalmologa kiljenje, razrokost ili strabizam znai greku u poloaju onih osovina. Ta greka je uzrokovana neravnoteom vanjskih onih miia. Posljedica nekorigiranog strabizma je ambliopija - gubitak vidne otrine, te gubitak fuzije odnosno percepcije prostora. Strabizam je prisutan u oko 4% sve djece. Uzrok strabizma nije poznat. est je kod djece s poremeajem vidne otrine (refrakcijska greka, ozljeda oka, retinoblastom, dugotrajno pokrivanje oka zavojem, katarakta itd.). Vjerojatno je razlog tome nedostatak fuzionog impulsa. Nadalje, est je i kod djece s oteenjima mozga. Strabizam moe biti prvi znak retinoblastoma, osobito ako otklonjeno oko ima bijeli zjenini refleks. Vrste strabizma Stanje potpune ravnotee onih miia je rijetko - nalazimo ga samo kod 25% osoba. Kod ostalih 75% osoba postoji neravnotea onih miia, to jest, latentna ili manifestna sklonost oka prema devijaciji. Ipak, veina ljudi s latentnom sklonou prema strabizmu nije razroka, jer neravnoteu onih miia nadomjetaju fuzionim pokretima (to je nevoljna aktivnost!). Fuzija je sposobnost mozga da stvori jednu, trodimenzionalnu sliku iz dvije pojedinane slike koju dobiva od oiju s urednom, centralnom fiksacijom (tj. s foveolom u sreditu). Najea je sklonost oka prema devijaciji nazalno, te prema temporalno. Ako fuzija ne nadvlada sklonost oka prema devijaciji, javlja se strabizam. Dakle, strabizam je abnormalna, manifestna devijacija oka, koja se fuzijom ne moe ispraviti. Zato je u strabizmu prostorni vid onemoguen. Strabizam se dijeli u dvije osnovne skupine: konkomitirajui ili pratei, te paralitiki. Konkomitirajui strabizam je uzrokovan neravnoteom onih Konvergentni strabizam lijevog oka miia. Paralitiki strabizam uzrokovan je paralizom jednog ili vie onih miia. Vrste fiksacije u strabizmu Ovisno o vrsti fiksacije, konkomitirajui strabizam moe biti prisutan samo na jednom oku, ili
Divergentni strabizam desnog oka 44
naizmjenino na oba oka. Kod jednostranog strabizma jedno oko je stalno otklonjeno, dok drugo stalno gleda pravo. Ako se unilateralni strabizam ne lijei, fovea otklonjenog oka ne prima vizualne podraaje pa e se na njemu razviti slabovidnost zbog neupotrebe ambliopija zbog anopsije. Kod alternirajueg strabizma je naizmjence jedno oko u otklonu, a drugo gleda pravo. Pri tome oi naizmjence fiksiraju, a fuzija je odsutna: mozak potiskuje sliku iz otklonjenog oka kako bi izbjegao dvoslike. Vidna otrina svakog oka moe biti uredna, no ne postoji stereo-vid jer mozak u svakom trenutku prima sliku samo iz jednog oka. U praksi su najei horizontalni strabizmi - ezotropija i egzotropija. Osobito je esta ezotropija koja ini vie od 75% svih strabizama. Konvergentni strabizam (ezotropija) Konvergentni strabizam se, slino kao i kod ostalih strabizama, prema vrsti fiksacije dijeli na alternirajui (naizmjenina fiksacija strabizam oba oka dobra vidna otrina) i jednostrani (zahvaeno samo jedno oko trajna supresija njegove slike u mozgu ambliopija). Tu je i trea vrsta fiksacije, a to je ukriena fiksacija. Kod ukriene fiksacije oba su oka istovremeno okrenuta nazalno, pri emu desno oko fiksira lijevu stranu, a lijevo oko fiksira desnu stranu. Ovdje je razvoj ambliopije manje vjerojatan zato to obje fovee primaju vizualne podraaje. Ipak, i ovdje je, kao i u ostalih strabizama, stereo-vid onemoguen. Konvergentni strabizam je esto povezan s dalekovidnou. Paralitiki strabizam Konkomitirajui strabizam se javlja u djetinjstvu i ne prate ga dvoslike zato to ih mozak izbjegava potiskujui sliku iz otklonjenog oka. Paralitiki strabizam se moe javiti u djetinjstvu kao posljedica kongenitalne paralize nekog bulbomotornog ivca, no ee je steen - javlja se kasnije u ivotu kao posljedica oteenja jednog ili vie bulbomotornih ivaca usljed bolesti mozga (najee vaskularne etiologije), bolesti bulbomotornog ivca ili samog miia. Bulbomotorni ivci mogu biti paralizirani usljed traume, infekcije, trovanja, degenerativnih bolesti (multipla skleroza) ili dijabetesa. Od uzroka u samom miiu to su trauma i miopatija (npr. u hipertireoidizmu). Paraliza moe nastupiti naglo - akutno, ili se postupno, kronino razvijati. Javi li se paraliza u vrijeme kad je binokularni vid ve razvijen, bolesnik e imati dvoslike zato to se slike stvaraju na nekorespondentnim mjestima na mrenici. Pojava dvoslika (diplopija) najjaa je kad bolesnik gleda u smjeru najjae funkcije paraliziranog miia. Dvoslike su veoma neugodna pojava i bolesnik naginje glavu u poloaj u kojem su one najslabije - kretnjama glave kompenzira nedostatnu funkciju Dvoslika paraliziranog miia. esto je Karmen Lonarek 1.6.2008. 45
mogue ublaiti dvoslike kirurkim zahvatom na zahvaenim miiima. Dijagnostika strabizma 1. Devijacija jednog oka je esto vidljiva obinim promatranjem. 2. Manje oit strabizam moe se otkriti po decentriranom refleksu svjetla na deviiranom oku kad se baterijsko svjetlo uperi u oi. 3. Pouzdaniji je test pokrivanjem oka: pacijent fiksira udaljenu toku (npr. baterijsko svjetlo), a lijenik pokrije oko koje gleda ravno. Deviirano oko e se pokrenuti da preuzme fiksaciju. U ezotropiji oko se pokree iz nazalne pozicije lateralno prema primarnom poloaju. U egzotropiji se oko pokree iz temporalne pozicije prema medijalno do primarnog poloaja. Nistagmus Nistagmus je nevoljno ritmiko pokretanje oiju. Uzrok mu je oftalmoloki (npr. ambliopija), neuroloki (multipla skleroza), otoloki (podraaj labirinta ili vestibuluma), ili je kongenitalan. Postoji i normalni, fizioloki nistagmus. Fizioloki nistagmus se normalno javlja kod pogleda krajnje lijevo ili krajnje desno, kod gledanja iz vozila u pokretu, te kod podraivanja labirinta ili vestibularnog ivca. Prema vrsti nistagmikih pokreta razlikuju se tri glavne vrste nistagmusa: trzajni, pendularni i mijeani. Trzajni nistagmus se sastoji od spore faze, koju slijedi brza korektivna faza u suprotnom smjeru. Imenuje se prema smjeru brze faze, tj. prema gore, dolje, desno, lijevo i rotatorni trzajni nistagmus. Trzajni nistagmus je obino znak patolokog procesa u primozgu. U pendularnom nistagmusu oi se kreu poput klatna - oscilacije su jednake u oba smjera. Kongenitalni pendularni nistagmus je horizontalan, konjugiran, a esto pri pogledu u stranu prelazi u trzajni. Nasljedan je i postoji od roenja. U vrijeme spavanja nije prisutan. est je kod slabovidne djece. Za razliku od kongenitalnoga, u steenom pendularnom nistagmusu ona jabuica se pokree ukoso, ukrug, ili eliptino.
46
OFTALMOLOKE HITNOSTI
Akutna pojava crvenila oka Tema crvenog oka detaljno je obraena u dogovarajuem poglavlju, pa ovdje donosimo samo tablini prikaz diferencijalne dijagnostike najeih uzroka akutno crvenog oka.
Diferencijalna dijagnostika crvenog oka

Simptom Iscjedak Fotofobija Bol Vidna otrina Zjenica Konjunktivitis Izrazit Ne Ne Normalna Normalna Iritis Ne Izrazita Mala do izrazita Smanjena Manja ili jednaka Akutni glaukom Ne Slaba Izrazita Smanjena iroka i fiksirana Keratitis, abrazija ronice Oskudan ili odsutan Slaba Izrazita Ovisi o mjestu oteenja Jednaka ili manja
Kontuzija oka Tupa ili otra trauma moe uzrokovati niz razliitih ozljeda oka: od erozije ronice, hifeme (prisutnost krvi u prednjoj onoj komorici), edema ili ablacije mrenice, razdora ilnice, krvarenja u staklovinu, do ozljede vidnog ivca, frakture orbite i perforacije one jabuice. Svaka ozljeda s gubitkom vidne otrine zahtijeva hitni oftalmoloki pregled. Kod svake sumnje na ozljedu orbite Hifema (krv u prednjoj onoj komorici) obvezatno uiniti rendgenogram i potraiti znakove frakture i stranog tijela. Penetracijska i perforacijska ozljeda one jabuice Bjeloonica i ronica mogu se probiti velikim brojem objekata - od metala, drva, plastike, stakla, kamena, velikim ili jedva vidljivim, eksplozivnim, ili puknuti usljed tupog udarca. Penetracijska ozljeda znai probijanje one jabuice na jednom mjestu, tj. postoji samo ulazna rana. Kod perforacijske ozljede ona jabuica je probijena dvaput, tj. postoje i ulazna i izlazna rana. Karmen Lonarek 1.6.2008. 47
Tipina penetracijska ozljeda ronice vidi se kao kapljica boje arenice koja viri kroz perforaciju, zjenica je izobliena, a prednja komorica plitka. Sitna estica velike brzine moe perforirati onu jabuicu tako da se tkiva nakon toga zatvore, i smetnje se jave tek kasnije (upala, toksino djelovanje estice). Penetracija estice moe sezati do u lubanjsku upljinu, pa treba obratiti pozornost na mogue neuroloke simptome, osobito kod eksplozivnih ozljeda. Svaka ozljeda u kojoj je probijena ona jabuica zahtijeva hitnu hospitalizaciju i kirurku obradu zbog opasnosti od trajnog oteenja vida i onih struktura, infekcije i krvarenja. Takoer, obvezatno treba uiniti rendgenogram da bi se otkrilo eventualno intrabulbarno strano tijelo. Laceracije vjea Povrne laceracije vjea moe zbrinjavati lijenik ope medicine. Sve ozljede koje zahvaaju rub vjee, suzne puteve ili unutarnji oni kut obvezatno mora kirurki obraditi oftalmolog. Ako se u rani vidi masno tkivo, laceracija je vjerojatno prodrla u orbitu i moe postojati ozljeda dubokih onih adneksa. U takvom sluaju se i ozljeda bulbusa moe otkriti tek naknadno. Strana tijela Mogu se nalaziti na spojnici, ronici ili unutar oka. Kod stranih tijela ronice i spojnice bolesnik se tipino ali na osjeaj stranog tijela u oku, uljanje i grebanje u oku, suzenje i fotofobiju. Intraokularna strana tijela, zaudo, mogu biti posve asimptomatska. Strana tijela spojnice mogu se nai na bilo kojem njenom dijelu, a najee na spojnici gornjeg tarzusa. Strana tijela pod gornjom vjeom uzrokuju jako draenje ronice. Obrtanje gornje vjee i odstranjenje stranog tijela donosi trenutno veliko olakanje tegoba.
Prolaps arenice kroz ozljedu na granici ronice i bjeloonice
Laceracija vjee zbrinuta avima
Metalno strano tijelo ronice
48
Strana tijela ronice su obino metalne estice koje prte kod varenja ili strojnog bruenja metala i zabiju se u stromu. Uklanjanje stranog tijela ronice treba uiniti lijenik. Fotoelektrika oftalmija To je keratitis koji nastaje gledanjem u varilaki luk ili kvarcnu svjetiljku, a uzrokuje ga ultraljubiasto zraenje. Spojnica je podraena, vid lagano smanjen, a pacijent osjea bol i uljanje u oima (obino je obostrano!). Ukapavanje lokalnog anestetika donosi dramatino privremeno olakanje, ali ga se nikako ne smije dulje koristiti. Ronica se tokasto oboji fluoresceinom. Obavezno treba potraiti i strana tijela ronice i spojnice. Lijeenje: Antibiotike kapi ili mast 3x, zavoj oka. Analgetici; hipnotici ako bol ometa san. Keratitis uzrokovan kontaktnim leama Keratitis ili ulkus ronice moe biti uzrokovan predugim noenjem kontaktnih lea, infekcijom, loom higijenom, potom iskrivljenom ogrebenom ili neodgovarajuom kontaktnom leom. Pacijent osjea jaku bol u oku. Bojenje fluoresceinom pokazuje eroziju ili ulceraciju. Lokalni anestetik donosi trenutno olakanje, ali ga se ne smije koristiti za olakavanje tegoba. Lijeenje je kao i kod fotoelektrine oftalmije. Kontaktne lee treba provjeriti lijenik koji ih je ordinirao. Korozije ronice Doe li oko u dodir s kiselinom ili luinom, to prije ga treba isprati velikom koliinom vode. Ako je mogue, ukapa se lokalni anestetik pa se ispire fiziolokom otopinom dok pH papir ne pokae neutralizaciju. Prognoza je dobra ako je ronica prozirna. Korozija vapnom ima lou prognozu. Zamuenje ronice zahtijeva hospitalizaciju. Gigantocelularni ili temporalni arteritis Gigantocelularni arteritis je sistemni vaskulitis koji moe zahvatiti bilo koju arteriju, no najee su to povrna temporalna (temporalni arteritis), oftalmika, ili vertebralna arterija. Tipino zahvaa osobe starije od 60 godina. Simptomi su: glavobolja, bolna kod osjetljivost skalpa, bol vakanja, poviena sedimentacija (iznad 50 mm) te kompleks reumatske polimialgije (mialgija,
Korozija ronice jetkom tekuinom
Temporalni arteritis: kroz kou sljepoonice istie se nepravilno zadebljana temporalna arterija 49
gubitak teine, anoreksija, febrilitet nepoznatog uzroka). Palpacija temporalne arterije otkriva bolnu osjetljivost, nedostatak pulsacija, te vorasta zadebljanja u toku arterije. Od onih simptoma vodi iznenadni gubitak vida, a na onoj pozadini se vidi blijedi edematozni optiki disk. Mogui su i znakovi pareze okulomotornog ivca. Gubitak vida je prvi znak temporalnog arteritisa u 10% sluajeva. Temporalni arteritis je stanje koje ozbiljno ugroava vid. Zato kod sumnje na njega odmah treba dati sistemno steroide, ne ekajui na laboratorijske rezultate. Obino uslijedi dramatino poboljanje, dok bez terapije dolazi do tekog i trajnog gubitka vida. U 75% nelijeenih bolesnika bolest zahvati i drugo oko, esto nakon samo nekoliko sati ili dana.
50
Pojmovnik
Afakija - nepostojanje one lee (uroeno ili steeno) Akomodacija - mehanizam fokusiranja one lee Akromatopsija neraspoznavanje boja uope (sinonim: monokromazija) Albinizam - nedostatak melanina u oku i/ili svim tkivima (okularni/okulokutani albinizam) Ambiopija - slabovidnost; stanje smanjene otrine vida u odsutnosti bilo kakvi anatomskih promjena fovee i koje se ne moe ispraviti korekcijskim leama Astigmatizam - refrakcijska greka uzrokovana nepravilnom zakrivljenou ronice, a iznimno rijetko lee Basedowljeva bolest autoimuna bolest koju karakterizira trijas: hipertireoza s difuznom strumom, oftalmopatija i dermatopatija Binokularni vid - sposobnost da se slika primljena istovremeno sa obje mrenice u svijesti prihvati kao jedna jedina Blefaritis upala vjea Bulbomotorika pokretanje one jabuice Celulitis orbite upala mekih dijelova orbite Ciklitis - upala cilijarnog tijela Cilijarna hiperemija - blijedoljubiasta obojenost bjeloonice u pojasu od - mm oko limbusa ronice, usljed prosijavanja hipereminih cilijarnih ilica (koje se, zbog neprozirnosti bjeloonice, same ne razabiru) Dakrioadenitis upala suzne lijezde Dakriocistitis - upala suzne vreice Dinamiki nistagmus (nistagmus u krajnjem poloaju): normalno se javlja kod pogleda krajnje lijevo ili krajnje desno. Diplopija - dvoslika Disocirani nistagmus: oi se pokreu neovisno jedno o drugom. Javlja se kod multiple skleroze. Divergencija - oba oka gledaju prema lateralno Dukcije - kretnje samo jednog oka Egzoforija - sklonost oka prema devijaciji temporalno Egzoftalmometrija - mjerenje egzoftalmusa pomou posebnog pominog mjerila, egzoftalmometra Egzoftalmus - protruzija one jabuice; izraz egzoftalmus se koristi prvenstveno za protruziju uzrokovanu bolestima titnjae Ektropij - izvrtanje ruba vjee prema van Endoftalmitis - upala uvee, mrenice i staklovine Entropij - uvrtanje ruba vjee prema onoj jabuici Epifora - pojaano suzenje Episkleritis upala episklere - povrnog sloja bjeloonice Erozija oguljotina epitela (ronice) Fakoemulzifikacija - operacija katarakte pomou ultrazvune sonde (fakoemulzifikatora) uvuene u prednju komoricu Fotoelektrika oftalmija - keratitis uzrokovan ultraljubiastim zraenjem, usljed gledanja u varilaki luk ili kvarcnu svjetiljku Fotofobija - svjetloplahost; preosjetljivost na svjetlo
51
Fuzija - sposobnost mozga da stvori jednu, trodimenzionalnu sliku iz dvije pojedinane slike koju dobiva od oiju s urednom foveolarnom fiksacijom Glaukom optikoneuropatija koju karakteriziraju ekskavacija optikog diska, ispadi u vidnom polju, te oni tlak koji je povien toliko da oteuje vidni ivac Gravesova bolest v. Basedowljeva bolest Halacij - vori pod koom vjee, usljed kronine upale i opstrukcije Meibomovih lijezda. Heterokromija arenice - pojava razliite boje arenica u iste osobe Heterotropija - razrokost (sinonimi: strabizam, tropija) Hipermetropija - dalekovidnost; refrakcijska greka u kojoj oko ima slabiju lomnu jakost od normalnoga Hiperopija dalekovidnost; v. hipermetropija Hipopion - nakupina gnoja na dnu prednje komorice Hiposfagma - subkonjunktivalno krvarenje Hordeolum - jemenac; gnojna upala lijezda u rubu vjee Iridociklitis - prednji uveitis; upala arenice cilijarnog tijela Iris bikolor - nakupine pigmenta koja pokriva cijeli sektor arenice, pa je arenica dvobojna Iris tigrata brojne nakupine pigmenta na povrini arenice, zbog ega je nalik na tigrovu ili leopardovu kou Iritis -upala arenice Iridociklitis - upala arenice i cilijarnog tijela Katarakta - bilo kakvo zamuenje lee Keratitis upala ronice Keratokonjunktivitis upala ronice i spojnice Komplicirana katarakta zamuenje lee nastalo kao posljedica neke druge one bolesti Kongenitalni glaukom - kongenitalna malformacija; glaukom uzrokovan anomalnom graom struktura komornog kuta Konkomitirajui strabizam - razrokost uzrokovana neravnoteom onih miia Konvergencija - oba oka gledaju prema medijalno Konjunktivitis - upala spojnice Ksantelazma - bezbolno ukasto plosnato izboenje na medijalnim dijelovima vjeagraeno od nakupina lipoidnih stanica Kseroftalmija zadebljanje i keratinizacija epitela spojnice, te poremeaj luenja mucina, kao posljedica avitaminoze vitamina A, upale ili ozljede Lagoftalmus - stanje u kojem vjee ne mogu pokriti onu Lutein - ksantofilni pigment koji utoj pjezi daje ukastu boju Midrijaza - dilatacija zjenice Mijeana hiperemija - istovremena pojava konjunktivalne i cilijarne hiperemije (v.) Minimum separabile - najmanji kut pod kojim prosjeno oko vidi dvije toke kao odvojene; iznosi jednu lunu minutu Miopija kratkovidnost; oko prejako lomi svjetlost, pa slika nastaje ispred mrenice Mioza - konstrikcija zjenice Neutralizacija je potiskivanje slike iz jednog oka u mozgu, tako da mozak uvijek prima sliku iz samo jednog oka Nistagmus - nevoljno ritmiko pokretanje oiju Okluzija oka pokrivanje oka zavojem Optokinetiki nistagmus - normalni nistagmus koji se javlja kod gledanja iz vozila u pokretu Karmen Lonarek 1.6.2008. 52
Ortoforija - stanje potpune ravnotee onih miia Pendularni nistagmus - nevoljno ritmiko pokretanje oiju poput klatna, oscilacije su jednake u oba smjera Penetracijska ozljeda - probijanje one jabuice na jednom mjestu, tj. postoji samo ulazna rana Perforacijska ozljeda - ona jabuica je probijena dvaput, tj. postoje i ulazna i izlazna rana Pingvekula - hijalina degeneracija veziva spojnice uz medijalni dio limbusa ronice Presbiopija - staraka dalekovidnost; fizioloko smanjenje sposobnosti oka da akomodira u dobi nakon . godine zbog skleroziranja lee i cilijarnog miia Progresivna miopija - nasljedna degenerativna bolest koja zahvaa gotovo sve dijelove oka, u kojoj zbog trajnog rasta one jabuice kratkovidnost napreduje tokom cijelog ivota Proptoza - izboenost jednog ili oba oka Pseudofakija - stanje nakon operacije oka gdje je ona lea zamijenjena umjetnom intraokularnom leom Refrakcija - lom svjetlosti pri prijelazu iz jednog sredstva u drugo zbog razlike u brzini irenja svjetlosti kroz ta sredstva; u oftalmologiji se pod refrakcijom podrazumijeva pronalaenje kombinacije lea koje najbolje ispravljaju pacijentovu refrakcijsku greku Retinoblastom - maligni intraokulani tumor djeje dobi; esto nasljedan i obostran Sekundarna katarakta zamuenje ostatka lene kapsule nakon operacije katarakte Sekundarni glaukom glaukom kao posljedica neke druge one Simultana percepcija je sposobnost da se slike koje padaju izvan korespondirajuih podruja primaju istovremeno, iako se ne stapaju u jednu sliku, to jest - ne fuzioniraju, pa ak mogu stvarati i dvoslike koje meutim, promatrau ne smetaju. Skleritis upala bjeloonice Slijepa pjega projekcija optikog diska na vidnom polju, sitno podruje nevienja kojeg nismo svjesni Stafilom - izboenje lokalno stanjene bjeloonice kroz koje tamno prosijava uvea Stereopsija stereoskopski vid; percepcija tree dimenzije Strabizam razrokost (sinonim: heterotropija, tropija) Temporalni arteritis - sistemni vaskulitis (gigantocelularni arteritis) koji je zahvatio povrnu temporalnu arteriju Trihijaza - rast trepavica prema onoj jabuici Unutarnji pterigij -trei kapak; duplikatura spojnice nalik krilcu kukca, koja se protee iz medijalnog onog kuta preko limbusa ronice Vergencije - jednaki i istovremeni pokreti oiju u suprotnim smjerovima Verzije - su istovremene kretnje oba oka u istom smjeru Vidno polje - polje koje jedno oko obuhvaa pogledom ne mijenjajui mu pravac uta pjega - ovalni sredinji dio mrenice promjera 3x5 mm na kojoj se istue tamnoutom bojom
53
KAZALO POJMOVA Afakija............................................. 39 Akomodacija ................................... 10 Ambliopija ...................................... 46 Ambliopija zbog anopsije ............... 45 Antiglaukomski lijekovi.................. 28 Arcus senilis ...................................... 7 Binokularni vid ............................... 43 Bjeloonica........................................ 6 Blefaritis.......................................... 19 Bol ................................................... 28
astenopska ...................................................... 12 cilijarna........................................................... 27 gljivini........................................................... 31 herpetiki ........................................................ 31 punktiformni...................................................30 ulcerozni .........................................................30 uzrokovan kontaktnim leama ........................ 49
Celulitis orbite........................... 22, 40 chemosis............................................ 6 Conjunctivitis .................................. 24 Dakriocistitis

akutni.............................................................. 22 kronini .......................................................... 21
Degeneracije ronice....................... 32 Descemetokela ................................ 30 Diferencijalna dijagnostika

crvenog oka .................................................... 29
Dijagnostika strabizma.................... 46 Distireoidna oftalmopatija............... 41 Distrofije ronice............................. 32 Ectropion ......................................... 18 Egzoforija........................................ 44 Entropion......................................... 18 Epifora............................................. 40 Epiphora .......................................... 40 Ezotropija ........................................ 45 Fotoelektrika oftalmija .................. 49 Fuzija............................................... 44 Gerontokson ...................................... 7 Gigantocelularni arteritis................. 49 Glaukom.......................................... 27
akutni........................................................ 27, 29 kongenitalni.................................................... 35
Kongenitalna katarakta ....................37 Konjunktivitis ............................24, 25 Kontaktne lee .................................49 Kontuzija oka...................................47 Korozija ronice...............................49 Kretnje oiju ....................................43 Kruni oni mii...............................8 Laceracije vjea ...............................48 Lea..................................................10 Lena kapsula ..................................10 Lizozim ............................................16 Masno tijelo orbite ...........................16 megalokornea...................................35 Midrijaza..........................................36 Mioza ...............................................36 Mii podiza gornje vjee ................8 Multipla skleroza .......................45, 46 Nistagmus ........................................46 One masti .........................................4 Okluzija
oka .............................................................. 4, 44
Herpes zoster................................... 31 Heteroforija ..................................... 44 Hiperemija spojnice ........................ 23 Hipermetropija ................................ 12 Hipopion.......................................... 30 Hordeolum ...................................... 19 Iridociklitis ................................ 26, 29 Jemenac ......................................... 19 Katarakta ......................................... 37 Keratitis ..................................... 30, 49
Opstrukcija suznih puteva................21 Orbita ...............................................15 Orbitalni septum ................................8 Ozljeda oka ......................................29 Paralitiki strabizam ........................45 Penetracijska ozljeda one jabuice.47 Perforativna ozljeda one jabuice ..47 Polumjeseasti nabor spojnice ...........9 Presbiopija .......................................12 Pseudofakija.....................................39 Rekurentna erozija ronice ..............33 Retinoblastom ..................................38 Ronica ..............................................7 arenica
pigmentacija ...................................................13
Senilna katarakta..............................37 Septum orbitale ...............................7 Sindrom

suhog oka........................................................ 40 suznog oka...................................................... 40
Slijepa pjega.....................................15 Spojnica ...........................................49 54
Staklasto tijelo................................... 9 Strabizam......................................... 44

konkomitirajui .............................................. 44 paralitiki.................................................. 44, 45
Strano tijelo
ronice............................................................ 49 spojnice .......................................................... 48
Subkonjunktivalno krvarenje .......... 24 Suze ................................................. 16 Suzna bradavica ................................ 9 Suzni film ........................................ 16 Temporalni arteritis......................... 49 Test pokrivanjem oka...................... 46 Tireoidna oftalmopatija............. 41, 42
Traumatska katarakta.......................37 Treptanje ............................................9 Tumori .............................................20 Tumori vjea....................................20 Ukapavanje onih kapi.......................4 Unutarnja ona ovojnica ..................14 Uzroci strabizma ..............................44 Vjee..............................................7, 9 Vrste strabizma ................................44 ilnica ..............................................14 Zonularna vlakna .............................10 uta pjega ........................................15
55

Biljeske Za Udzbenik Oftalmologije Za Stomatologe

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Biljeske Za Udzbenik Oftalmologije Za Stomatologe

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Katedra za oftalmologiju Medicinskog fakulteta sveuilita u Rijeci

Biljeke za udbenik oftalmologije za stomatologe

Karmen Lonarek 1.6.2008.

GRAA I FUNKCIJA OKA .......................6

PROMJENE NA NEPODRAENOM OKU ............................................................ 34 PROMJENE NA POVRINI ONE JABUICE ................................................................ 34

PROMJENE VELIINE I OBLIKA ZJENICE .... 36

BIJELA ZJENICA .................................. 37

PROMJENE NA VJEAMA I OKOLINI OKA ............................................................18

IZRAZITO CRNA ZJENICA .......................... 39

SUHO I SUZNO OKO .................................. 40

IZBOENA ONA JABUICA ...................... 40

CRVENO OKO ..........................................23

Karmen Lonarek 1.6.2008.

Karmen Lonarek 1.6.2008.

OSNOVNE OFTALMOLOKE VJETINE

Ukapavanje onih kapi u spojninu vreicu

Stavljanje one masti u spojninu vreicu

Zavoj oka Karmen Lonarek 1.6.2008. 4

Karmen Lonarek 1.6.2008.

GRAA I FUNKCIJA OKA

Karmen Lonarek 1.6.2008.

Karmen Lonarek 1.6.2008.

Prednji dio oka i akcesorni dijelovi vjea

Karmen Lonarek 1.6.2008.

Cisternalna graa staklastog tijela Karmen Lonarek 1.6.2008. 9

Shematski prikaz akomodacije

Karmen Lonarek 1.6.2008.

Meka kontaktna lea

Tvrda kontaktna lea 12

Karmen Lonarek 1.6.2008.

Zdrava zelenosmea arenica

Karmen Lonarek 1.6.2008.

Presjek kroz onu jabuicu: zbog pigmenta je iznutra tamna

Shema orbite - pogled kroz prednju lubanjsku jamu

Shematski pogled u orbitu odozgo i odozdo, vidljivi oni miii

Karmen Lonarek 1.6.2008.

Suzni film ima tri sloja: mukozni, vodeni i lipidni

Karmen Lonarek 1.6.2008.

PROMJENE NA VJEAMA I OKOLINI OKA

Lagoftalmus desnog oka

Karmen Lonarek 1.6.2008.

Karmen Lonarek 1.6.2008.

Cista koe unutarnjeg onog kuta

Bazaliom je infiltrirao cijelu donju vjeu

Karmen Lonarek 1.6.2008.

Melanom ruba gornje vjee

Celulitis desne orbite (posljedica etmoiditisa)

Karmen Lonarek 1.6.2008.

Mijeana hiperemija (usljed jake upale ilnice i arenice)

Cilijarna hiperemija u iridociklitisu

Karmen Lonarek 1.6.2008.

Karmen Lonarek 1.6.2008.

Karmen Lonarek 1.6.2008.

ozljeda oka bolest ili ozljeda ronice

Karmen Lonarek 1.6.2008.

Karmen Lonarek 1.6.2008.

Pojasasta degeneracija ronice

Karmen Lonarek 1.6.2008.

PROMJENE NA NEPODRAENOM OKU

Made spojnice Amelanotini melanom spojnice Karmen Lonarek 1.6.2008. 34

PROMJENE U PODRUJU ZJENICE

Shematski prikaz razliitih poremeaja oblika zjenice Karmen Lonarek 1.6.2008. 36

Bijela zjenica (retinoblastom)

Karmen Lonarek 1.6.2008.