Allah d..

, kae: Taj drugi svijet daemo onima koji ne ele da se na Zemlji ohole i da nered ine, a oni koji se Allaha boje eka srean kraj. (el-Kasas, 83.)
ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., u tefsiru ovog ajeta, kae: Ljudi se dijele na etri skupine: 1. Oni koji se ele oholiti nad ljudima i koji ele initi nered na zemlji, to je sve odreda sami grijeh i neposlunost prema Allahu d... Ovakvi su kraljevi i glaveine pokvarenjaci poput faraona i njegove skupine. Ovo su najgora stvorenja na zemlji. Allah d.., kae: Faraon se u zemlji bio ponio i stanovnike njezine na stranke bio izdjelio; jedne je tlaio, muku im djecu klao, a ensku u ivotu ostavljao, doista, je veliki smutljivac bio. (el-Kasas, 4.) Imam Muslim biljei predaju od Abdullaha b. Mes'uda r.a., u kojoj Poslanik s.a.w.s., kae: U dennet nee ui osoba u ijem srcu bude imalo i koliko trunka oholosti, a niti e ui u vatru osoba koja u srcu bude imala i koliko trunku imana. Jedan ovjek ree: O Allahov Poslanie, ja volim da mi je odijelo lijepo, i da mi je obua lijepa; da li je to kibur/oholost? Ree: Ne, Allah je lijep i voli ljepotu. Kibur/oholost je odbijanje i poricanje istine i poniavanje i potcjenjivanje ljudi! (Sahihu Muslim, br.91.) Ovakvo je stanje onih ljudi koji se ele oholiti i na Zemlji nered initi! 2. Oni koji ele nered na Zemlji initi ali bez oholjenja nad drugima poput lopova i kriminalaca iz reda niih klasa ljudi. 3. Oni koji se ele samo oholiti nad drugim ljudima bez injenja nereda na Zemlji poput onih koji imaju pri sebi dina i vjere pomou kojeg se uzdiu i ohole nad drugim ljudima. 4. Dennetlije oni koji ne ele da se ohole i uzdiu nad ljudima niti ele da ine nered na Zemlji, i pored toga to e moda biti veeg poloaja i pozicije u odnosu na druge ljude. Alah d.., kae: I ne gubite hrabrost i ne alostite se; vi ete pobijediti ako budete pravi vjernici. (Alu 'Imran, 139.); I ne budite kukavice i ne nudite primirje

onda kad ste jai, jer Allah je s vama, On vas nee nagrada za djela vaa liiti. (Muhammed, 35.); A sva snaga je u Allaha i Poslanika Njegova i u vjernika! (el-Munafikun, 8.) Koliko li je onih koji se ele oholiti nad ljudima a to im jo vie povea prezrenost i ponienost, i koliko je onih koji su bili jedni od velikana a nisu eljeli da se ohole i uzdiu, a niti su eljeli da ine nered na zemlji! elja za uzdizanjem nad stvorenjima je nasilje/zulum jer su svi ljudi jedna vrsta tako da elja jednog ovjeka da bude gornji i najvei a da drugi ovjek, koji je njemu potpuno identian, bude pod njime je zulum/nasilje, a i pored toga to je to zulum ljudi u osnovi mrze takve i neprijatelji su mu, jer normalni ovjek ne voli da bude poraen i savladan od strane potpuno identinog stvorenja ovjeka a nenormalni ovjek je onaj koji eli da bude kahir nadreen i gornji. Logino je a i vjerski da postoje ljudi koji su iznad drugih kao to smo o tome ve zborili kao isto kao to tijelo ne moe opstati bez glave na njemu. Allah d.., kae: On ini da jedni druge na Zemlji smjenjujete i On vas po poloaju jedne iznad drugih uzdie da bi vas iskuao u onome to vam daje. Gospodar tvoj, zaista, brzo kanjava, ali On, doista, prata i samilostan je. (el-En'am, 165.); Zar oni da raspolau milou Gospodara tvoga? Mi im dajemo sve to im je potrebno za ivot na ovom svijetu i Mi jedne nad drugima uzdiemo po nekoliko stepeni da bi jedni druge sluili, a milost Gospodara tvoga bolja je od onoga to oni gomilaju! (el-Zuhruf, 32.) Dakle, eri'at je taj koji koji trai od nas da se vlast i pare troe na Allahovom putu! Ako se vlau i parama ima za cilj pribliavanje Allahu d.., uz troenje i dijeljenje istog na Njegovom putu to e predstavljati dobro i dina i dunjaluka (salahud-dini ve dunja). Ako se odvoji sultan/vlast od dina/vjere ili din/vjera od sultana hal i stanje ljudi e se pokvariti! Sljedbenici Allahove pokornosti se razlikuju od sljedbenika Allahove nepokornosti po iskrenom nijjetu i dobrom djelu, kao to se biljei u Sahihajnu da je Poslanik s.a.w.s., rekao: Allah ne gleda u vaa tijela niti u vae imetke, ve gleda u vaa srca i u vaa djela! S obzirom da veina vladara ele pare i ast udaljili su se od sutine imana kada je njihov vilajet/uprava, u pitanju, dok veliki broj ljudi tk., misli da je vilajet/uprava-vlast, u suprotnosti sa samim imanom/vjerom, i savrenstvom dina.

Meu ljudima postoje i oni koji daju prednost dinu ali odbijajui ono bez ega se ne moe upotpuniti din, dok ima i onih koji su vidjeli linu korist u svemu tome pa ga uzee za sebe, odbijajui time vjeru jer imaju ubjeenje da se to ne moe spojiti s vjerom, pa je kod njega din/vjera sinonim za samilost i poniznost, nikako ne mogavi da zamisli da din/vjera moe biti sinonim za veliinu i snagu. Kada je nemogunost i nesposobnost upotpunjenja vjere ovladala sljedbenicima dva dina (jevrejima i kranima), jer su ih na tom putu snalazila razne muke i iskuenja, njihov pravac je oslabio, a nitavnim ga ocijeni onaj ko je umislio da se time ne moe ostvariti niti njegov a niti tui interes! Ta dva pokvarena puta su putevi onih koji se pripisae vjeri a ne upotpunie je onim za ime je u potrebi sultanom/vlau i dihadom/borbom i malom/imetkom, kao i onih koji se latie vlasti, novca i rata ali nisu imali za cilj uspostavljenje vjere time! Ova dva puta su putevi onih na koje se Allah rasrdio i onih koji su zalutali jevreja i krana! Pravi put put onih koje je Allah obasuo blagodatima svojim poput poslanika, iskrenih, ehida i dobrih ljudi, je put naeg poslanika Muhammeda s.a.w.s., i put pravovjernih halifa i ashaba nakon njega, i onih koji se njihova puta drae, prvih generacija muhadira i ensarija, i onih koji se u dobru za njima povedoe, kojima bi Allah zadovoljan a i oni Njime, i kojima je pripremio vrtove ispod kojih rijeke teku, ostajui u njima vjeno, to je veliki uspjeh! Obaveza je svakom muslimanu da se po ovom pitanju trudi onoliko koliko moe, pa ko od njih preuzme na sebe neki vilajet/upravu, imajui za cilj pokoravanje Allahu d.., i uspostavu onoga to se uspostaviti moe od dina/vjere i interesa muslimana, pa sprovede ono to bude mogao od vadiba/obaveza i bude se klonio zabranjenih stvari onoliko koliko bude mogao nee biti kanjen i odgovoran za ono to nije bio u mogunosti sprovesti! Zapoljavanje dobrih i potenih ljudi je bolje po islamski ummet od zapoljavanja loih i pokvarenih ljudi. Ko ne bude u mogunosti uspostaviti vjeru putem sultana/vlasti i dihada/borbe, pa uini ono to bude u mogunosti od davanja nasihata/savjeta iz srca, i uenja dove za ummet, volei hajr/dobro, inei ono to moe uiniti od hajra nee biti odgovoran za ono to nije mogao uiniti! Vjera ivi i opstaje

uz Knjigu vodilju i eljezo kao pomo, kako nam to Allah d.., spominje! (Pogledaj: Medmu'ul-Fetava, 28/395.)

Prijevod s arapskog jezika: Sead ef. Jasavi, prof.fikha