KAKO

PRONACI
POSAO
Vodic u trazenju posla
2
SADRZA1
UVOD
PRIPREMA:
- Osnovni principi traganja
- Razgovor sa samom sobom
- Razgovor sa porodicom
- Psiholoska priprema
TRAGAN1E ZA POTENCI1ALNIM POSLODAVCEM:
- Gradnja mreze
- Odgovaranje na novinske oglase
- Koriscenje usluga Sluzbe za zaposljavanje
- Koriscenje privatnih agencija za zaposljavanje
- Internet
- Direktni kontakti sa potencijlnim poslodavcima
- Pracenje lokalnih privrednih prilika
BIOGRAFI1A:
- BiograIija, CV, rezime
- Zasto je vazno dobro napisati biograIiju
- Sta jos postizemo dobro napisanom biograIijom
- Pogresna strategija: igrati na samilost
- Pogresan emocionalni ton
- Sta ne treba da sadrzi biograIija
- Sta biograIija treba da sadrzi
- Sadrzaj Iokusiran na poslodavca
- Izgled biograIije
- Dodatak: Primjeri biograIije
PROPRATNO PISMO, PRI1AVA
- Dodatak: Primjer propratnog pisma
INTERV1U:
- Prije intervjua
- Vas izgled i nastup
- Priprema za intervju
- Tok intervjua
- Intervju sa vise osoba
- Grupni intervju
3
- Intervju izvan poslovnih prostorija
- TeleIonski intervju
- Kvaliteti koje poslodavci traze
- Za vrijeme intervjua
- Kako odgovarati na tipicna pitanja?
- Poslije intervjua
PSIHOLOSKO TESTIRAN1E
- Sta ispituju testovi?
- Kako izgleda testiranje?
- Prakticni savjeti
STA AKO NE DOBI1ETE POSAO?
ZAPOSLILI STE SE:
- Prvi dan na poslu
- Ukoliko posao ne zadovoljava vase ambicije.
- Da bi napredovali.
Dodatak: Lista opisnih pridjeva
4
UJOD
Trazite posao? Nezaposleni ste, ili ste zaposleni, ali zelite
da promijenite poslodavca? Ova knjizica je namijenjena vama.
Sacinjena je sa ciljem da vas osposobi da u traganju za poslom
budete sto eIikasniji!
Bez obzira na vasu strucnu spremu, radno iskustvo i vrstu
posla koju zelite, nezavisno od toga da li biste vise voljeli da radite
kod privatnika ili u nekoj drzavnoj Iirmi i najzad, bez obzira na to
da li i koliko dugo "cekate" na birou, ili ste zaposleni, u nastojanju
da dobijete (novo) zaposlenje morate napraviti neke korake.
Upravo opis tih koraka cini sadrzaj ovog stiva.
Osnovno je pravilo: posao se ne ceka, posao se trazi. Da li
ovo znamo, i ako znamo, kako i koliko ovo radimo? Tim kljucnim
pitanjima strategije rada na sopstvenom zaposlenju, posvetili smo
prvih nekoliko stranica.
Mada nam se cesto cini da smo u trazenju posla sami, to
nije tako. Ko nam sve moze pomoci. Kakva je uloga nase
porodice, rodaka, prijatelja, poznanika. Gdje se nalaze inIormacije
od znacaja za trazenje posla i kako se do njih dolazi... I tome smo
posvetili nesto prostora..
Posao se rijetko dobija bez neke vrste pisane
komunikacije sa poslodavcem. Najcesce su to biograIija i
propratno pismo (prijava). Da li znamo kako se one pisu? Da li
smo svjesni koliko je i zasto vazno da one budu napisane na pravi
nacin? Jedno vazno poglavlje je posveceno ovoj temi.
Na kojoj tacki poslodavac donosi odluku da li ce nas
primiti na posao ili ne? Naravno, u najvecem broju slucajeva
odluka se donosi na osnovu razgovora koji smo imali sa njim. Da
li umijemo da se dobro pripremimo za intervju za zaposlenje. Da
li znamo sta cemo i kako govoriti i kako se ponasati, a da
ostavimo najbolji utisak? Kako izgleda intervju za zaposlenje? Sta
poslodavci obicno pitaju i kako na ta pitanja valja odgovarati...?
5
To je glavna tema ove knjizice i njoj je sa razlogom posveceno
najvise paznje.
Mnoge organizacije primjenjuju savremene postupuke
selektiranja kandidata koji obuhvataju i psiholosko testiranje. Ovo
po pravilu kod kandidata za zaposljavanje izaziva zebnju i druga
neprijana osjecanja. Sta ispituju i kako izgledaju psiholoski testovi.
Kako se treba ponasati u situaciji testiranja da bismo postigli sto
bolji uspeh. Jedno vazno poglavlje je posveceno ovim pitanjima.
Najzad, nije nam cilj samo da dobijemo posao vec i da ga
zadrzimo. I tu ima nekoliko korisnih uputstava i savjeta o kojima
nije naodmet razmisliti, te smo i ovoj temi posvetili nekoliko
stranica.
Naglasili smo da je stivo namijenjeno svima koji traze
posao. Ali treba reci da nije namijenjeno pripremi za komunikaciju
sa bilo kojom vrstom poslodavaca. Saznanja koja cete ovde steci
mogu biti od koristi samo u odnosu na poslodavca kome je stalo
do toga kakvog covjeka zaposljava. U praksi, u danasnje vreme
najvise je takvih poslodavaca, narocito privatnika.
Kada smo se odlucili da napravimo ovaj prirucnik bili
smo svjesni da nezaposleni zbog situacije u kojoj se nalaze,
najcesce nemaju strpljenja da citaju, a jos manje studiraju nekakvu
"strucnu literaturu na temu zaposljavanja. Uvazavajuci ovo,
nastojali smo da sacinimo sto krace i jednostavnije stivo, dato u
Iormi kratkih savjeta i preporuka i koncentrisano samo na one
korake koje je nuzno napraviti u procesu zaposljavanja.
Sta znaci da u tekstu nema viska sadrzaja? Znaci da je
SVE vazno, da se nista ne moze 'preskociti i da se sve mora, ne
samo procitati, nego i usvojiti. Preporucujemo zato da ovu knjizicu
par nedelja neprekidno drzite uz sebe i stalno je iznova pregledate.
Tim vise sto cete vrlo brzo vidjeti da veci dio preporuka koje su
ovdje date podrazumijeva dosta licnog rada i neku vrstu treninga.
U cilju skracenja i pojednostavljenja teksta, stivo je
oslobodeno teorijskih koncepcija koje leze u osnovi shvatanja koja
su izlozena. Te koncepcije, naravno, postoje i vise puta su
provjeravane kroz ozbiljna empirijska istrazivanja.
6
Naravno, opsevazecih istina nema ni u jednoj sIeri ljudske
prakse, pa ni u oblasti zaposljavanja. Dakle, ovo pozivanje na
naucnu zasnovanost preporuka koje cemo saopstiti, ne oslobada
citaoca odgovornosti da samostalno, po mjeri svog razmisljanja i
iskustva, procjenjuje i primjenjuje, ili ne primjenjuje, sve sto je
ovdje receno.
A sada napred u licno osposobljavanje za eIikasno
trazenje zaposlenja. Sigurni smo da ce vam znanja koja cete ovde
steci biti od pomoci. Zelimo vam srecu i uspjeh u tom poslu.
Autori
7
PRIPREMA
Veliki broj ljudi misli da je dobijanje
posla nesto sto se podrazumijeva, sto dolazi
samo po sebi i jedino treba biti dovoljno
strpljiv i sacekati da taj trenutak dode.
Istrazivanja, takode, pokazuju da suprotno
tome, nije mali ni broj onih koji su se, dugo
cekajuci na zaposlenje pomirili sa sudbinom,
potpuno se pasivizirali i prestali da vjeruju da ce se ikada zaposliti.
Iskustvo medutim ubjedljivo govori koliko su oba
pomenuta stava pogresna. Zaposlenje nije nesto sto dolazi samo po
sebi, ali nije ni cudo cija je verovatnoca dogadanja jednaka
dobijanju premije na lutriji. Jedini produktivan stav kada je rec o
zaposljavanju glasi: posao se ne ceka, posao se trazi; ukoliko
zelimo da dodemo do
zaposlenja moramo tragati za njim.
Da bi bili uspjesni u toj potrazi moramo se dobro
pripremiti. Moramo znati koji i kakav posao trazimo, moramo
znati kako i gdje cemo tragati, moramo pripremiti sebe, svoju
porodicu i svoje okruzenje.
Pozabavcemo se sada detaljnije ovim pitanjima koja su
nezaobilazni koraci u procesu nalazenja posla. No pre toga, na
samom pocetku, da ne bi bilo nesporazuma, moramo upozoriti na
sledece: Nas prevashodni cilj jeste da prenesemo znanja kojima
raspolazemo i pomognemo da citalac nauci kako da trazi posao i
da u tome bude uspjesan. Ali, posjedovanje tih znanja nije
dovoljno i ne moze biti zamjena za aktivan licni rad na
pronalazenju zaposlenja.Oni koji nisu motivisani da se u tom
smislu zaista potrude, ne treba da citaju ovo stivo, jer im ono,
samo za sebe, sigurno nece pomoci.
8
Osnovni principi aktivnog traganja
Ljudi cesto traze posao tako sto vise
razmisljaju o tome i brinu se nego sto nesto
konkretno cine na tom planu. Osnovno nacelo od
kojeg trebamo poci u trazenju posla je:
Posao se ne eka, posao se trazi.
Ovo smatramo aksiomom kojeg nema potrebe dokazivati i
neracionalno trositi prostor. Konacan rezultat u trazenju posla
srazmjeran je kolicini ulozenog truda. Zato ne zaboravite i sljedeci
vazan princip:
1razenje zaposlenja je posao.
Na prvi pogled izgleda kao da nismo rekli nista narocito znacajno.
Ali, razmislimo malo! Ako je traganje za zaposlenjem posao, onda
za njega vazi isto ono sto vazi za svaki drugi posao. Da bismo ga
uspjesno obavljali (citaj: da bismo uspjesno trazili i nasli
zaposlenje) potrebno je da imamo: odgovarajuce sposobnosti,
znanja, motivisanost i svakodnevno, cjelodnevno angazovanje.
Pitanjem motivacije ovdje se necemo baviti, jer
pretpostavljamo da imate motivaciju cim ste uzeli ovu knjizicu u
ruke. Takode, necemo detaljno razmatrati ni pitanje sposobnosti
za trazenje posla. Razlog tome je nase uvjerenje da traganje za
poslom ne zahtijeva nikakve posebne, specijalne, niti narocito
izrazene sposobnosti koje nema prosjecan covjek. Svaki prosjecan
covjek je sigurno sposoban da radi na sopstvenom zaposlenju pod
uslovom da zna kako da to radi i da tome posvecuje dovoljno
vremena.
Da odmah razjasnimo i pitanje posvecenosti. Da ste
zaposleni, koliko bi bilo vase radno vrijeme? Vjerovatno osam
casova dnevno, 40 sati nedeljno. A da li biste ponekad radili
9
prekovremeno? Vjerovatno da. A koliko casova dnevno (ili
nedeljeno) posvecujete trazenju posla?. Zato nemojte smetnuti s
uma princip: traenfe :aposlenfa fe posao sa punim radnim
vremenom'
Da bismo se posvetili traganju za poslom moramo znati
sta, odnosno kakav posao trazimo? Ne mozemo napraviti plan ako
nismo odredili cilj koji nastojimo postici. Zato je vazan i sljedeci
princip:
1asno definisan cilj u trazenju posla je
pola uspjeha.
Iskustvo pokazuje da veliki broj ljudi ovom
pitanju uopste ne posvecuje paznju. Jednu
krajnost predstavlja stav da tu nema sta da se
razmislja jer '... trazim posao (iskljucivo) u svom zanimanju.
Drugi ekstrem takode iskljucuje bilo kakvu potrebu za
razmisljanjem ove vrste jer.. ' trazim bilo kakav posao. Ipak ,
potrebno je da malo zastanemo na ovoj tacki. Postoji nekoliko
pitanja koja moramo sebi ovde postaviti, dobro promisliti i
odgovoriti na njih, a onda dejstvovati u skladu sa tim odgovorima:
- Da li trazimo posao samo u svojoj struci, ili i van nje?
- Da li smo zainteresovani samo za rad na neodredeno
vrijeme (stalni radni odnos), ili nam je prihvatljiv i rad na
odredeno vrijeme, bilo da je rijec o zamjeni odsutnog
radnika, ili privremenom, povremenom ili sezonskom
poslu?
- Da li nam odgovara samo rad sa punim radnim vremenom,
ili je prihvatljiv i rad sa manjim nedeljnim brojem sati od
zakonski propisanih?
- Da li zelimo zaposlenje kod drzavnog, ili privatnog
poslodavca, ili nam je svejedno?
- Da li smo zbog zaposlenja spremni da promijenimo mjesto
u kojem zivimo?
Na sva ova i slicna pitanja moramo u dijalogu sa samim
sobom odgovoriti i time deIinisati cilj/ciljeve naseg traganja.
10
Mnogi ljudi zele da vec prvi posao zadovoljava sve
njihove proIesionalne i egzistencijalne potrebe. To se rijetko
dogada i moze da nas blokira na duze vrijeme, posebno u nasim
privrednim okolnostima. Zato treba uzeti u obzir i princip:
Prvi posao se prihvata, a drugi bira.
Ovo znaci da kada smo nezaposleni ne treba mnogo da oklevamo.
Treba da zgrabimo prvu priliku za zaposlenje koja nam se ukazala,
pod pretpostavkom da posao zadovoljava minimum ekonomskih
zahtjeva, da nije u suprotnosti sa zakonom i da ne ugrozava
zdravlje. Kasnije, iz komIornije pozicije zaposlenog covjeka
mozemo da trazimo posao koji bi bio vise, ili cak u potpunosti
zadovoljavajuci. Da li mozemo prihvatiti i ponasati se u skladu sa
ovim principom? Ili jesmo u poziciji da se ponasamo upravo
suprotno? To je pitanje na koje svako ko trazi posao mora dati svoj
vlastiti odgovor. Valja naglasiti da recepta o tome kako ovde
postupiti nema i da svako treba da napravu sopstvenu procjenu,
vodeci racuna o cjelini situacije u kojoj se nalazi, ukljucujuci njen
ekonomski, socijalni i proIesionalni aspekt.
Mnogi ljudi postavljanju 'donji prag uslova da bi
prihvatili neki posao, koji se obicno odnosi na visinu zarade. (npr.
: 'Necu da radim za 200 KM). Ne zeleci da uticemo na vase
stavove o tom pitanju, skrecemo vam paznju na to sta sve gubite
iskljucenjem iz svijeta rada:
- Socijalne kontakte;
- Mogucnost ucenja i proIesionalnog razvoja;
- Samopouzdanje i uvazavanje;
- Mogucnost kontakta sa osobama koje mogu
biti korisne za nasu dalje karijeru, itd.
Zato ne treba zanemariti jos jedan princip:
Jrijeme ne radi za vas.
Znanja koja smo stekli u toku skolovanja vrlo brzo zastarijevaju.
Svijet rada se tako ubrzano mijenja da skolska diploma nakon
izvjesnog vremena malo znaci za neki posao. Pored toga, gube se
11
radne navike, vjestina komunikacije, spretnost, samopouzdanje i
samopostovanje. Ponekad i sansa da naucimo neki posao i
prosirimo krug poznanika moze biti dovoljan razlog da prihvatimo
posao koji i nije bas u skladu sa nasim ocekivanjima. Mezutim,
moslite o tome da je radni vijek dug i da imate jos dosta sansi da
postignete ono sto zelite, ali od neceg se mora poceti.
Prvi koraci
Bez obzira na to koji ste posao ili poslove odredili kao
cilj/ciljeve vaseg traganja, proces zaposljavanja ima neke Iaze kroz
koje morate proci:
- Prvi korak je uspostavljanje
kontakta sa potencijalnim
poslodavcem (javljanje na
konkurs, oglas, direktan kontakt
na osnovu preporuke ili bez
nje...).
- Drugi korak je dostavljanje poslodavcu osnovnih
inIormacija o vasim radnim karakteristikama (biograIija,
CV, rezime), na osnovu kojih on procenjuje da li biste
mogli biti kandidat za zaposlenje koji mu odgovara.
- Najzad, Iinalni korak je intervju - razgovor sa
poslodavcem, na kome, na osnovu podataka koje je dobio i
ukupnog utiska o vama, poslodavac donosi odluku da li ce
vas zaposliti.
Vazno je zapaziti da komunikacija sa poslodavcem nije
nista drugo nego prenosenje, ili saopstavanje nekih podataka o
vama. Kojih podataka? Svakako ne samo onih osnovnih (ime i
prezime, godine starosti, zanimanje) na koje odmah pomislimo,
vec svih onih koji poslodavcu mogu biti potrebni da bi mogao
doneti odluku o vasem zaposljavanju.
Slozicemo se da je to mnogo siri skup inIormacija. Jedna
mala vjezba moze nam pomoci da bolje razumemo ovo o cemu
govorimo: Zamislite za trenutak da ste vlasnik prodavnice koju ste
12
naslijedili od oca, koja je sve sto imate i do koje vam je jako stalo.
Treba da u njoj zaposlite novog radnika i povjerite mu da u njoj
samostalno boravi i radi osam sati dnevno. Pomislite, sta bi ste sve
zeleli i morali da znate o toj osobi da biste joj povjerili posao. Da li
samo to da je zavrsila odgovarajucu, trgovacku, skolu, da ima
diplomu, da moze raditi kao prodavac? Ili jos mnogo toga?
Razgovor sa samim sobom
Ako, dakle, prihvatimo da poslodavci
moraju imati podatke o nama da bi mogli da
donesu odluku da nas zaposle, mozemo postaviti
sljedeca pitanja:
- Da li smo sve potrebne podatke spremili?
- Da li znamo da jasno, precizno i uvjerljivo
iskazemo sve nase radne karakteristike,
sve ono sto moze biti potrebno poslodavcu.?
Ovaj detalj je toliko vazan da je bolje da ga saopstimo, ne kao
pitanje, nego kao imperativnu tvrdnju. Dakle zapamtite: da biste
mogli da se preporuite poslodavcu, nuzno je da sebe dobro
poznajete i da budete u stanju da to iskazete!
Prije nego sto se suocimo sa poslodavcem moramo
obaviti razgovor sa samim sobom: Ko smo, kakvi smo, koje su
nase dobre, a koje manje dobre
strane...Sjednite, dobro razmislite, a onda
popisite svoje sposobnosti, osobine, znanja,
speciIicne vjestine, prakticno iskustvo,
obrazovanje i obuku, interesovanja i hobije,...
sve sto vam padne na pamet, a sto moze biti predmet interesovanja
poslodavca. Zatim taj sareni popis organizujte, poboljsavajte,
memorisite, pokusajte da iskazete. Radite na njemu. (Kada kazemo
radite podrazumijevamo sate i dane, a ne na minute!). Mislite da je
ovo nepotrebno? Ili suvise lako, jer vi, naravno, sebe dobro
poznajete.
13
Da li je bas tako? Da napravimo malu probu. (Proba ce
uspJeti samo ako prema sebi budete surovo posteni.) Prekinite na
trenutak citanje i odmah, ali zaista odmah u roku od tri sekunde,
odgovorite naglas na pitanje: kojih pet osobina vas najbolje
opisuju?
Sta je bilo? Uspjeli ste? Bravo. Ili niste. Tesko vam je da
nadete rijeci, neprijatno, stali ste poslije jedne, ili dve. Ili vam ova
igra izgleda neozbiljno. Vjerujte nije! Zamislite da sjedite preko
puta potencijalnog poslodavca, na intrevjuu za zaposlenje i da vam
on postavlja to pitanje. Je li vam sada smijesno? Sigurni smo da
nije. Uzgred, znajte da ce vam poslodavac, na jedan ili drugi nacin
postaviti ovo pitanje na intervjuu.
Razgovor sa porodicom
Nezaobilazan korak u pripremi za aktivno trazenje posla je
razgovor i cvrst dogovor sa ukucanima. Ovde treba da postignete
dva cilja. Prvi je ultimativan: porodica ne sme da smeta vasem
radu na zaposljavanju; drugi je vrlo pozeljan: porodica treba da
pomogne. Ulogom porodice, pomoci koju bi ona trebalo da pruzi u
vasem traganju za poslom pozabavicemo se kasnije, a ovdje je
vazno da istaknemo da ukucanima morate jasno staviti do znanja
da je potraga za poslom vasa prioritetna svakodnevna aktivnost,
(ne zaboravite da im pritom stavite do znanja koliko je to i u
njihovom interesu) i da necete dozvoliti da vas bilo ko, ili bilo sta
u tome ometa.
Mozda ovi redovi zvuce grubo, ali je cinjenica da smo se u
praksi suocili sa zabrinjavajucim brojem slucajeva u kojima se
ispostavilo da su nezaposleni, bas zato sto su nezaposleni pa ih
pece savjest sto ne privreduju, ili zato sto su 'besposleni pa imaju
vremena, ili zbog neceg treceg, preuzeli na sebe svo ono mnostvo
sitnih kucnih poslova i obaveza koje postoje u svakom
domacinstvu i sebi tako 'organizovali zivot da jednostavno nisu
imali vremena da traze posao!?! Ovako ne moze. Razgovarajte sa
ukucanima, pitajte ih da li vas vole, da li im je stalo do vas. Ako
14
jeste, neka prihvate svoj deo kucnih obaveza i neka ne
ispostavljaju zahteve koji trose vase vrijeme porebno za trazenje
posla i jos sa obrazlozenjem da vi imate vremena jer ionako nista
ne radite.
Psiholoska priprema
Jedna izreka kaze: 'ako mislite da ne mozete u pravu ste,
a ako mislite da mozete, opet ste u pravu. Vjerovanje u uspjeh
zaista jeste pola uspjeha. Ako vam je zbog cinjenice da ste
nezaposleni poljuljano osjecanje samopostovanja i povjerenja u
sebe, morate se potruditi da ga povratite. Zasto je ovo nuzno? Za
trenutak se postavite u poziciju poslodavca.. Da li biste vi imali
poverenja u nekog ko nema povjerenja sam u sebe. Vjerovatno ne
bi. Pouka je jasna: ne mozete ocekivati da bilo ko, pa ni
potencijalni poslodavac vjeruje u vas ako vi ne vjerujete sami u
sebe.
Zapamtite, samouvjerenost i entuzijazam grade
uvjerljivost, a vi morate biti uverljivi u pokazivanju
poslodavcu da ce vasim zaposljavanjem napraviti
pravi poslovni potez.
Znamo da je lako pominjati, ali tesko
izgraditi samouvjerenost, ali se pitamo, koja je
alternativa: da sjedite kod kuce i jadikujete nad
sobom. Vrlo dobro, ako mislite da je tako bolje, onda treba da
sklopite stranice ove knjizice, jer ona nije namijenjena vama.
Poklonite je nekom ko zeli da se bori. Ali mozda jeste trenutak da
vas podsjetimo da ste prvi i najtezi korak u toj borbi vec ucinili
kada ste odlucili da se umjesto pasivnog mirenja sa sudbinom,
pokrenete i aktivno trazite posao.
Jos nesto treba da vas pitamo u vezi samouvjerenoscu i
samopovjerenjem koje lezi u njegovoj osnovi. Da li vi vjerujete
ljudima koji vas lazu. Vjerovatno ne. A sada opet trazimo da
budete surovo posteni prema sebi. Koliko puta vam se desilo da
15
sebi nesto obecate, pa ne ispunite, ili da grubo ali tacno kazemo:
da slazete sebe. Vjerovatno vise puta.
Da li treba da vas pitamo kako mozete da imate povjerenje
u sebe (ili samopovjerenje), ako ne ispunjavate obecenja data sebi
samima. Pocnite to da radite, pocnite od malih konkretnih stvari i
vidjecete kako ce vase samopovjerenje i na njemu zasnovano
samopouzdanje rasti. Onda tu naviku iskoristite u svom najboljem
interesu: napravite mjesecni, nedeljni i dnevne planove akcija koje
cete preduzeti sa ciljem sopstvenog zaposljavanja, zasucite rukave
i krenite da ih sprovodite. Budite strogi prema sebi. Ne zaboravite,
ako zelite da izgradite osjecanje samopouzdanja, nema opravdanja
za nesprovodenje dnevnih planova.
U okviru vasih 'psiholoskih priprema za trazenje posla
treba da se suocite sa jos dva vazna aspekta. Oba se odnose na
potrebu da unaprijed izgradite odbranu od Irustracije zbog
cinjenice da trazenje posla moze biti neprijatno.
Vecina onih koji traze posao mora da se susretne sa
znatnim brojem potencijalnih poslodavaca prije nego sto uspije da
se zaposli. Ako vas prvih nekoliko poslodavaca sa kojima ste
kontaktirali ne zaposli, nastavite da tragate. Ljudi koji traze
postao cesto vise desetina puta budu odbijeni prije nego sto se
konacno zaposle. Ako se obeshrabrite i prestanete da tragate,
znajte da vam nece biti ni malo lakse da kasnije ponovo pocnete.
Jos nesto neprijatno sa cime cete se vjerovatno suociti:
ponekad cete nailaziti na poslodavce koji ce vas uvrijediti. To
naravno nije nimalo ugodno, ali ne smijete dozvoliti da vas
pogodi. Glavu gore i nastavite da tragate! Ne smijete sebi dopustiti
da pocnete da se samosazaljevate. Najveci broj poslodavaca se ne
ponasa prema ljudima na takav nacin.
Najzad, odjeljak o psiholoskim pripremama treba zavrsiti
podsjecanjem na jedan, samo naoko manje vazan aspekt. Rijec je
o izgledu, odijevanju i higijeni. O tome treba jako voditi racuna.
Nikako se ne smijete zapustiti. Kada budemo razmatrali intervju za
zaposlenje, pojasnicemo znacaj neverbalne komunikacije, a u
okviru nje i izgleda, za predstavu koju o nekom sticemo. Tada ce
16
biti potpuno jasno zasto insistiramo na ovom aspektu. Za sada
valja pomenuti samo da i ovaj 'detalj doprinosi vasem osjecanju
samopouzdanja, a to nije malo.
Kada smo kod komunikacije: nemojte se povlaciti u sebe i
samovati. Druzite se, pricajte prijateljima i poznanicima o vasim
akcijama, saslusajte sta oni misle. Neka se o vasem trazenju posla
govori u vasem okruzenju. U sljedecem poglavlju saznacete zasto
vam to moze biti potrebno.
Zapamtite:
1. Posao se ne eka, posao se trazi.
2. 1razenje zaposlenja je svakodnevni i cjelodnevni
posao.
3. Prvi posao se prihvata, a drugi bira.
4. Jrijeme ne radi za vas. Svaki dan bez posla znai
visestruki gubitak vasih sposobnosti.
5. Da biste mogli da se preporuite poslodavcu,
nuzno je da sebe dobro poznajete i da to umijete
da iskazete.
. Ukucani moraju shvatiti i prihvatiti: Ji ste
nezaposleni, a ne besposleni, vas pripritet je
trazenje posla..
7. Morate vjerovati u sebe ako zelite da drugi
vjeruju u vas. Ako vi niste uvjereni u svoje
kvalitete, necete biti uvjerljivi u kontaktu sa
poslodavcem.
8. 1razenje posla moze biti neprijatno iskustvo, ali
to ne smije biti razlog da se od njega odustane.
17
1RACAA1E ZA POSLODAJCEM
Gdje traziti posao? To je svakako
kljucno pitanje koje sebi postavlja svako
nezaposleno lice, posebno u zemlji u kojoj
je skoro polovina radno-aktivnih stanovnika
nezaposlena i u kojoj se vise govori o
stecajevima i otpustanju nego o gradnji industrijskih postrojenja i
novom zaposljavanju. Takva situacija vecini nezaposlenih izgleda
beznadezno i deprimirajuce, pa i trazenje posla besmisleno.
Ipak, i u takvoj situaciji neki ljudi se zaposljavaju. Cak i u
preduzecima koja otpustaju radnike postoje ponekad potrebe za
nekim zanimanjima. Prava pitanja u takvim okolnostima su:
- Koja je alternativa odustajanju od trazenja posla?
- Kako da bas ja budem medu onim koji ce se zaposliti?
Odgovor na prvo pitanje je logican: nema alternative.
Ko ne trazi posao, nece ga ni naci.
Odgovor na drugo pitanje glasi:
Biti bolji, sposobniji i vjestiji od drugih!
Za uspjesno trazenje posla moramo se osloboditi najcescih
predrasuda:
1. Neko ce se sazaliti i pomoci da rijesim svoj egzistencijalni
problem.
Posao nije socijalna kategorija i ni jedan poslodavac u trzisnoj
ekonomiji ne moze sebi dozvoliti luksuz da zaposljava ljude koji
preduzecu nisu potrebni. Posmatrajte svoje zaposljavanje kao
rjesavanje problema poslodavca. Razmislite kako mozete
doprinijeti uspjesnijem poslovanju i zasto bi poslodavac imao
razloga da zaposli bas Vas? Sta poslodavac dobija Vasim
zaposljavanjem?
2. Trazili ste vec jednom posao u nekom preduzecu i nisu
imali potrebe za novim radnicima
18
Stvari se brzo mijenjaju. Preduzeca prosiruju svoje poslove, neki
ljudi prelaze u druga preduzeca, odlaze u penziju, na bolovanje,
preseljavaju se u drugi grad. Ako juce nije bilo potrebe, ne znaci
da je tako i danas ili sutra. Vazno je biti na pravom mjestu u pravo
vrijeme!
3. Posao je uglavnom predmet kupovine ili razmjene
izmedu ljudi koji imaju veliku moc
Mnogi smatraju da do posla mogu doci samo ako nekog podmite
ili imaju mocnog zastitnika cije usluge poslodavac treba. To se
zaista dogada, ali vecina poslodavaca danas upravo nerado cine
ustupke takve vrste. Razloga za to je sve veca odgovornost i
zahtjevi za proIitabilnim poslovanjem i opstankom u
konkurentskim uslovima. Svako radno mjesto je skupo i svaki
zaposleni mora svojim radom da nadoknadi troskove svog radnog
mjesta i donese proIit za poslodavca. Sada vec i u drzavnim
preduzecima povecanje plata se uslovljava smanjivanjem broja
sluzbenika. Uspjeh menadzera sve vise zavisi od zaposljavanja
dobrog i proIesionalnog radnog tima. Pored toga, poslodavcima je
potrebna sloboda da od radnika zahtijevaju maksimalni radni
ucinak i disciplinu, bez opterecenja i obaveza prema nekim koji se
mogu osjecati privilegovanim. Ljudi koji se zaposljavaju preko
veze kasnije su manje motivisani i ocekuju poseban tretman sto
moze biti veliki problem za poslodavca. To, medutim, ne znaci da
ne treba da se u trazenju posla oslanjamo na poznanike i prijatelje.
Fokusiranje na poslodavca
Kada se oslobodimo navedenih
predrasuda, najvaznije je da napravimo realnu
procjenu ko su moguci nasi poslodavci.
Sagledavajuci svoje zanimanje, proIesionalno
opredjeljenje i interesovanje, kao i realnu
situaciju u okruzenju, potrebno je da napravimo listu mogucih
poslodavaca. Koji poslodavci su predmet naseg interesovanja?
Cesto ljudi koji traze posao ne znaju moguce poslodavce ni u
19
najblizem okruzenju. Nase interesovanje mora ici i dalje prema
mjestima do kojih postoje dobre saobracajne veze ili neka druga
mogucnost smjestaja (npr. rodaci imaju kuce ili stanove).
Traganje za slobodnim radnim mjestom je svakako jedan
od najtezih zadataka u trazenju posla u nasim uslovima. Ozbiljno
trazenje posla pocinje sastavljanjem liste mogucih poslodavaca i
prikupljanjem inIormacija o njima. U tome nam moze pomoci
teleIonski imenik, privredni adresar, reklamni prostori, internet i
dr. Za svakog potencijalnog poslodavca otvaramo rubrike u nasoj
evidenciji koje sadrze imena kljucnih ljudi, brojeve teleIona, nasa
zapazanja, rezultate uspostavljenih kontakata...
Gradnja mreze pomagaca
Mreza je danas osnova uspjeha u
svakom poslu, pa i u trazenju posla. Mrezu
cine svi ljudi sa kojim stupamo u kontakt. Sto
je taj krug veci, nase sanse su bolje. Ko sve
moze biti u Vasoj mrezi?
- Porodica i njihovi poznanici i prijatelji
- Bracni partner, njegova porodica poznanici i prijatelji
- Nasi poznanici i prijatelji
- Roditelji prijatelja nase djece
- Poznanici
- Bivsi drugovi iz skole
- Drugovi iz vojske
- Raniji poslodavci, itd.
Nasa porodica, prijatelji i poznanici treba da znaju da
trazimo posao i da nam je stalo da ga nademo. Nesporno je da vam
mogu puno pomoci u trazenju i dobijanju posla. Njihova uloga se,
medutim, ne sastoji u tome da sav posao trazenja posla urade za
Vas i da se Vi samo usetate na novo radno mjesto. Oni mogu da
Vam pomognu
20
- Da dodete do dragocjenih inIormacija o poslodavcima,
njihovim planovima i zahtjevima u odnosu na kandidate
- Da vam otvore vrata za prvi intervju, odnosno razgovor
na kojem cete imati priliku da pokazete svoje sposobnosti
- Da garantuju za Vas u pogledu odgovornosti, pouzdanosti,
postenja...
Ako prepustimo da drugi prezentuju nase sposobnosti, moze se
dogoditi da to bude neadekvatno, nedovoljno ili bezvoljno, sto
moze da pokvari nase sanse.
Ae zaboravite: niko ne moze bolje da nas predstavi od nas samih
i niko nema toliko motivacije da to uini.
Kako doci do potencijalnih poslodavaca?
1. Prijava na oglase
Najlaksi i najjednostavniji nacin da se dode do
poslodavaca je putem oglasa u sredstvima
javnog inIormisanja. Nezaposleni su ubijedeni
da je u tom slucaju radon mjesto slobodno i da
mogu da se prijave. Treba samo napisati prijavu, prikupiti trazene
dokumente, poslati na naznacenu adresu u odredenom roku i
cekati.
Medutim, jedna od najcescih zabluda lica koja traze zaposlenje je
da se do posla dolazi uglavnom preko oglasa. Kolika je to zabluda
najbolje govore rezultati jednog istrazivanja predstavljnog u
sledecoj tabeli:
21
Kako vecina ljudi trazi posao? Kako poslodavci traze nove
radnike?
1. Oglasi 1. Interna mreza (rukovodioci,
zaposleni)
2. Zavod za zaposljavanje 2. Interni razmjestaj
3. Agencije za zaposljavanje 3. Eksterna mreza (poznanici,
poslovni partneri)
4. Raspitivanjem (od usta do
usta)
4. Zavodi i agencije za
zaposljavanje
5. Direktno kod poslodavaca 5. Oglasi
Procjene govore da se samo oko 10 poslova oglasava.
Poslodavac se obicno odlucuje za oglasavanje tak kada ne moze na
drugi nacin da nade radnike ili kada ima razloga da se na takav
nacin reklamira. Oglasavanje je za poslodavca skup i spor
postupak za popunjavanje upraznjenih radnih mjesta. Obicno su
poslodavci u takvoj situaciji pod pritiskom da zaposle poznanike i
prijatelje i gube mnogo vremena u odgovorima na pozive i
intervencije. Zato poslodavci radije izbjegavaju ovaj nacin da dodu
do kandidata. Ako to imamo u vidu, nece nas iznenaditi ni zacuditi
sto je neko vec zauzeo mjesto koje se oglasava kao slobodno.
Prijavljivanje na oglase moze, ipak, u nekim situacijama da bude i
korisno. To nam je prilika da:
- Upoznamo kljucne ljude u preduzecu koje nas interesuje
- Dodemo do inIormacija o eventualnim buducim potrebama
za radnicima
- Treniramo svoje sposobnosti pisanja CV i predstavljanja u
intervjuu.
Prilikom prijavljivanja na oglase treba da vodimo racuna
da dostavimo svu trazenu dokumentaciju u oznacenom roku.
Uporedo s tim treba da se raspitamo ko su ljudi u preduzecu koji
odlucuju i da li je zaista upraznjeno radon mjesto. Pokusajte da
pomocu svoje mreze dodete do tih ljudi I predstavite im se, cak I
22
ako ste obavijesteni da neko drugi vec radi. Nikad se ne zna!
Mozda ta osoba napusti uskoro preduzece, mozda ne budu
zadovoljni, mozda je unaprijede. Ukoliko nakon nedelju ili dvije
od zakljucivanja oglasa nemamo nikakvu reakciju od poslodavca,
potrebno je da se javimo i raspitamo o ishodu.
2. Koriscenje usluga Sluzbe za
zaposljavanje
Najidealnije bi bilo kada bi Zavod
za zaposljavanje za nas nasao posao i
samo nas pozvao da pocnemo da radimo.
Danas je to skoro nemoguce iz vise razloga. Poslodavci ne
prijavljuju svako slobodno radno mjesto Zavodu, a I u slucaju da
traze posredovanje od Zavoda, poslodavac uvek zeli da ima izbor
izmedu vise kandidata. To znaci da u svakom slucaju treba da
pripremite svoju strategiju nastupa kod potencijalnog poslodavca.
Koje usluge mozemo da koristimo od Zavoda za zaposljavanje?
Pored ostvarivanja nekih prava sa statusom nezaposlenog lica, od
Zavoda za zaposljavanje mozete dobiti I sljedece usluge:
- InIormacije o poslodavcima koji zaposljavaju radnike
Vaseg zanimanja, o njihovom poslovanju I razvojnim
planovima
- Imena lica kojim se mozete obratiti za posao u pojedinim
preduzecima
- InIormacije o poslodavcima koji su zainteresovani za
koriscenje sredstava Zavoda i mogucnosti zaposljavanja
po tom osnovu
- Savjete u pogledu ukljucivanja na strucnu obuku I
prekvaliIikaciju
- InIormacije o kursevima koje organizuje Zavod u cilju
ubrzanja zaposlenja.
Vasi kontakti sa sluzbenicima Zavoda i drugim licima koja
traze posao mogu da Vam donesu citav set korisnih inIormacija za
23
eIikasnije trazenje posla. Svako vase ucesce na kursevima koje
organizuje Zavod moze biti ne samo od koristi, nego I pozitivno
ocijenjeno od strane poslodavca kao spremnost na sopstveni
proIesionalni razvoj.
3. Koriscenje usluga privatnih agencija za zaposljavanje
Malom broju lica koja traze zaposlenje
poznato je da za pomoc mogu da se obrate i
specijalizovanim agencijama za zaposljavanje.
Agencije za zaposljavanje su najcesce
Iokusirane na odredene ciljne grupe, posebno
pronalazenje menadzerskih talenata. Pored toga, agencije vrse
kompletnu uslugu selekcije za svoje klijente poslodavce. Ciljna
grupa agencija nisu samo nezaposleni, nego i zaposleni, talenti,
studenti i sl.
Agenciji za zaposljavanje mozete se obratiti licno ili
pismenim putem. Mnoge agencije pruzaju mogucnost da im se
obratite i putem Interneta tako sto cete popuniti obrazac koji vam u
tu svrhu stoji na raspolaganju.
InIormacije o postojecim agencijama za zaposljavanje na
podrucju koje vam je interesantno za posao mozete dobiti i preko
sluzbe za zaposljavanje.
4. Internet
Danas je sve rasprostranjeniji oblik
posredovanja u zaposljavanju putem Interneta.
U nekim razvijenim zemljama skoro da je
nazmislivo komuniciranje na bilo koji drugi
nacin. Na Internetu mozete naci razlicite
domace i inostrane adrese koje sadrze podatke o
traznji u pojedinim zanimanjima.
Preko ovih sajtova mozete da se inIormisete o slobodnim radnim
mjestima, ali i da popunite aplikacije (prijave) na ponudenim
Iormularima. Takva adresa u BiH je posao.ba.
24
5. Direktni kontakti sa poslodavcima
Nezaposlena lica cesto izbjegavaju da se
direktno obrate poslodavcima radi inIormacije o
slobodnim radnim mjestima, vjerujuci da ih na
taj nacin uznemiravaju I mogu o sebi stvoriti
negativan utisak.
Ukoliko, medutim, zaposljavanje posmatramo kao
uskladivanje potreba/interesa poslodavca i nezaposlenog lica, onda
stvar moze izgledati I drugacije. Moguce je da cete vasim
direktnim obracanjem poslodavcu rijesiti I njegov problem, jer
upravo ima upraznjeno radon mjesto ili hitnu potrebu za novim
radnicima, a trazenje mu oduzima puno vremena. Mozda ste se
javili u pravi cas!
U slucaju da poslodavac ipak nema potrebu za vasim
angazmanom u trenutku vaseg javljanja, moguce je da ce mu u
nekoj drugoj prilici kasnije trebati radnici vaseg proIila I on ce
iskoristiti podatke koje vec ima (vas CV sa brojem teleIona).
Ne zaboravite: Ima poslodavaca koji prave sopstvenu bazu
podataka o potencijalnim kandidatima za posao, kako bi brzo i
lako dosli do njih kada se za to ukaze potreba.
Direktnim kontaktom mozete dobiti dosta vaznih
inIormacija o poslodavcu koji vas interesuje , njegovim
potrebama, zahtjevima I nacinu razmisljanja.
Jos jedna vazna cinjenica u vezi sa ovim pristupom
poslodavcu.. Mnogi ljudi cijene hrabre i uporne osobe, koje imaju
samopouzdanje i bore se za svoje ciljeve. Velika je vjerovatnoca
da cete na ovaj nacin dobiti jedan plus kod poslodavca, a moguce
je i da ostavite pozitivan utisak, pa da vas pozove prvom prilikom.
Konacno, sta imate da izgubite? Vi imate odgovarajuce
sposobnosti koje poslodavcu mogu biti od koristi I nije sramota
boriti se za ostvarenje svojih ciljeva. A vas cilj je posao.
Sada mozete s pravom postaviti pitanje: Kako da dodem do
poslodavca?
Svoj nastup treba da osmislite tako da ima neku logiku, a
ne da ste slucajno I nasumice 'naleteli bas na to preduzece. U
25
tome treba da Vam pomognu inIormacije koje ste sakupili o
poslodavcima I Vasa mreza. To znaci da cete se direktno obracati
samo poslodavcima za koje imate nekih indicija da bi mogli imati
potrebe za radnicima Vaseg zanimanja.
Vase direktno obracanje moze biti pismeno (propratno
pismo I CV), teleIonom ili direktan kontakt. Pri tome je korisno da
imate neku preporuku, odnosno da Vam neko iz Vase mreze
'otvori vrata. Za Vas to moze biti dovoljna sansa da se dobro
predstavite I zainteresujete poslodavca za sebe.
6. Pracenje privrednih prilika
Ne moze se reci da ozbiljno trazi
posao neko ko ne poznaje kretanja u privredi
svog regiona, pa i sire.
Koje inIormacije o privredi treba da ima lice
koje trazi zaposlenje?
1. O svim organizacijama/preduzecima
koja u strukturi poslova imaju zanimanja koja Vi
posedujete
2. O razvojnim planovima i poslovanju tih preduzeca
(prosirivanje trazista, novi poslovi, stecajevi...)
3. O kljucnim ljudima u tim preduzecima
4. O organizaciji, strukturi zaposlenih i eventualnim
potrebama za radnicima Vaseg zanimanja i nacinu
zadovoljavanja tih potreba (prekovremeni rad, angazovanje
po ugovoru ili preko omladinske zadruge, otkazima i sl.).
Logicno je pitanje kako mozete doci do tih inIormacija. Evo
nekolko mogucnosti:
- Prateci pazljivo stampu, radio i TV
- Analizirajuci reklame
- Preko raznih proIesionalnih i drugih udruzenja
- Preko Vase mreze.
1razenje posla je posao koji zahtijeva analitinost i sposobnost
prepoznavanja vaznih signala.
26
BIOGRAFI1A, CV, REZIME
Nesporno je da je neka vrsta pisane
korespondencije neophodna u uspostavljanju
veze sa potencijalnim poslodavcem. Prilikom
prijavljivanja na konkurs, ali i ukoliko zelimo
da svoje proIesionalne usluge ponudimo nezavisno od konkursa,
treba napisati prijavu, propratno pismo, molbu, CV odnosno
biograIiju... Pitanjenjima vezanim za prijavu i propratno pismo
pozabavicemo se kasnije, a ovdje je u Iokusu nase paznje kljucni
dokument u vasoj korespodenciji sa potencijalnim poslodavcem
biograIija.
Razlicita su misljenja o tome koliko je vazno dobro
sastaviti biograIiju. Cesto se moze cuti i misljenje da to nije
mnogo bitno jer, npr "...ja sam napisao i poslao preko 200 puta
biograIiju i molbu i nikad me nisu ni pozvali na razgovor. Sad, kad
negdje treba da konkurisem, napisem samo par rijeci, jer i onako
znam da me nece primiti..."
Pozabavicemo se sada pitanjem da li je i zasto vazno
dobro napisati biograIiju, koje ciljeve time mozemo i moramo
postici, sta se u biograIiji mora, a sta ne sme napisati, kako je valja
sastaviti, a da bude atraktivna..., no prije toga da rascistimo
terminolosku zbrku.
Terminoloske ili sustinske razlike
Izmedu termina biograIija (cesta je varijanta i radna
biograIija), CV (cita se si-vi, sto je skracenica od latinskog :
kurikulum vite - curriculum vitae tok, pregled zivota) i rezime
(ili radni rezime - eng. resume) postoje razlike, ali ne sustinske.
Svi ovi nazivi se odnose na istu stvar to je papir na kome su
saopsteni podaci o vama i vasim proIesionalnim i drugim
karakteristikama koje vas cine kandidatom za zaposlenje.
Kod nas je uobicajeni termin - biograIija. U Evropi se
najcesce koristi naziv CV, dok je u Americi najrasprostranjeniji
27
termin rezime. O ovome treba da vode racuna narocito oni koji
prilikom konkurisanja kod predstavnika stranih poslodavaca kod
nas, govore o svojoj biograIiji. Pazite: govore, a ne pisu! Neki
eksperti u ovoj oblasti (narocito americki) smatraju, naime,
greskom i izrazom neukusa da se CV ili rezime tako naslovljava.
Jer, ako se iz sadrzaja ne vidi o cemu se radi , vec se mora krupnim
slovima staviti naslov "CURRICULUM VITAE" - onda je to lose
napisana biograIija. No, o tome ce biti vise reci kasnije. U nasem
drustvenom okruzenju ne smatra se greskom, da se papir naslovi sa
BIOGRAFIJA ili RADNA BIOGRAFIJA, ili BIOGARFSKI
PODACI, ili CURRICULUM VITAE...
Zasto je vazno dobro napisati biograIiju?
Sta potencijalni poslodavac zna o
vama prije nego sto ste konkurisali? Najcesce
nista. Prvi korak u medusobnom upoznavanju,
jedino sto vas predstavlja potencijalnom
poslodavcu, i jedino na osnovu cega on treba da
donese odluku, da li da vas pozove na razgovor je - vasa
biograIija. Da li ce ona obaviti svoj osnovni cilj - dovesti vas do
intervjua za zaposlenje - zavisi od toga kako je napisana. Od dva
kandidata istih radnih kvaliteta, na intervju za zaposlenje ce biti
pozvan onaj koji je bolje napisao biograIiju.
Kada poslodavac trazi nove radnike (putem konkursa,
oglasa, ili na neki drugi nacin)? Onda kada se nasao pred
problemom nedostatka radnika, bilo zato sto ga je napustio neko
od postojecih, bilo zato sto otvara novo radno mjesto. Bez obzira
na razlog, vazno je da ovde uocimo cinjenicu: poslodavac trazi
radnika onda kada ON ima problem.
Vasa biograIija treba da jasno, upecatljivo, i u izuzetno
kratkom vremenskom roku (jer je biograIija obicno prvi put pred
ocima poslodavca jedva jedan minut), signalizira da ste vi osoba
koja ima takve proIesionalne osobine koje mogu rijesiti
28
poslodavcev problem. Zato biograIija mora biti i kratka i duga.
Kratka po broju rijeci, a duga po cinjenicama i energiji koju nosi!
U biograIiji se istice ono sto se desilo u vasem
proIesionalnom zivotu, akcije koje ste preduzeli da bi se to
dogodilo i licne karakteristike koje sa sobom unosite u posao. Ona
govori o tome kako mozete rijesiti problem poslodavca i u njoj
nema mesta ni za kakva uopstavanja i licna misljenja, a jos manje
za saopstavanje licnih problema. BiograIija je vase sredstvo kojim
treba da privucete paznju poslodavca i stvorite sebi priliku za
intervju. No, osim ovog osnovnog, dobro napisanom biograIijom
se postizu i neki posredni, ali na manje vazni ciljevi.
Sta jos postizemo dobro napisanom biograIijom?
Mozete li zamisliti u kojoj bi se situaciji nasao
poslodavac kada bi, narocito u slucaju velikih konkursa, makar i
na kratko razgovarao sa svakim ko se prijavio. Ne, on najcesce
pravi nekakvu selekciju. Na osnovu cega? Naravno, na osnovu
biograIija kandidata.
Sljedeca korist koju mozete imati od dobro
pripremljene biograIije je sto samo njeno pisanje koncentrise vasu
paznju i tako pomaze da se pripremite za intervju! Ova cinjenica,
da pisanje biograIije nije nista drugo nego odlicna priprema za
intervju, je mozda najznacajnija dobit koju sticete ozbiljnim
prilazom pri sacinjavanju biograIije!
Jedno od najtezih pitanja na pocetku intervjua je ono
cuveno "Kazite mi nesto o sebi"? Na ovo pitanje se, opet najcesce,
daju potpuno pogresni odgovori, bas zato jer je kandidat
nepripremljen, pa ili ne zna sta da kaze, ili se gubi u nebitnim, a
preopsirnim detaljima...itd. Dobar odgovor se moze dati samo ako
ste proveli neko vrijeme organizujuci se i pripremajuci da svoje
proIesionalne karakteristike iznesete na kratak, upecatljiv, jednom
rijecju - eIektan nacin. A najbolja licna priprema za ovo je upravo
pisanje biograIije.
29
Jos nesto, na prvi pogled iznenadujuce, ali tacno.
Vecina poslodavaca prihvata ono sto je u biograIiji napisano kao
cinjenicu. Pritom najveci broj poslodavaca pitanja u intervjuu
bazira na onome sto su procitali u biograIiji. Dakle sadrzajem
svoje biograIije vi u znatnoj mjeri Iakticki usmeravate tok
intervjua, sto je jako, jako vazno.
Najzad, kada se zavrsi intervju, sta mislite kako
poslodavac odlucuje? On analizira svoje biljeske, prijave,
Iormulare koje su kandidati eventualno popunili i naravno -
biograIije! Ima cak poslodavaca koji nista ne biljeze tokom
razgovora sa kandidatima, osim imena i prezimena. Jasno je
(posebno u tom slucaju) koliki je uticaj dobro napisane biograIije
na odluku o zaposlenju.
Prije nego sto se pozabavimo onim sto treba da
sadrzi biograIija, zadrzimo se na kratko na detaljima koje ona NE
TREBA da ima i koji je samo kvare. Vazno je da odmah
skrenemo paznju na dve strateske i nazalost, veoma rasirene
greske: pokusaj izazivanja sazaljenja i pogresan opsti emocionalni
ton kojim je biograIija napisana.
Pogresna strategija
Jedna od vrlo cestih gresaka u nastojanju da dodemo
do zaposlenja je pokusaj da kod poslodavca izazovemo zaljenje
zbog nase teske situacije, da ga tronemo i tako dobijemo posao.
Surova je istina, ali jeste istina, da je vjerovatnoca da se zaposlenje
dobije kao cin milosti, samilosti ili milostinje - zanemarivo mala.
To sto je nasa materijalna situacija neizdrziva, sto
zbog toga imamo ozbiljne porodicne i licne teskoce, sto smo
poremetili odnose sa poznanicima i prijateljima, cak i sa
ukucanima, to sto je uzdrmano nase osjecanje samopstovanja, sve
to i stosta drugo - jeste samo nas problem! I treba tako da ostane.
Insistiranje na pristupu "jadan ja", moze samo da nam odmogne.
Moze nas dovesti u situaciju da poslodavac pomisli: sta me
ovaj/ova zatrpava svojim problemima, kao da ja nemam dovoljno
30
vlastitih. Nisam ja dobrotvorna ustanova." Ne zaboravimo da ljudi
obicno ne vole "gubitnike", a i poslodavci su ljudi.
Posmatrajmo zato stvari na drugi nacin. Vama je
potreban posao da bi mogli da se izdrzavate i pristojno zivite. Ali i
poslodavcu je, sa druge strane, potreban pouzdan i produktivan
radnik koji ce mu donositi proIit. Vase zaposljavanje, dakle, nije
usluga koju poslodavac za vas cini (a jos manje cin njegove
samilosti ili milosrda), nego nesto sto je i u njegovoj, znaci u
obostranoj koristi. Zato se klonite strategije kukanja nad vlastitom
sudbinom.
Ji ne traite milostinfu, vec posao i traeci posao rfesavate ne
samo vas, vec i poslodavcev problem.
Pogresan emocionalni ton
Obicno, ali ne i nuzno povezan sa predhodnom
greskom je i neadekvatan emocionalni stil kojim je biograIija
napisana. Ovde je vazno postovanje zlatnog pravila da ne treba
pretjerivati. Nije dobro da biograIija bude napisana submisivno,
snishodljivo, poltronski. Nije dobro da vas poslodavac ocijeni kao
ulizicu i pre nego sto vas je upoznao. Medutim, jos je veca greska
zvucati nadmeno, prepotentno, agresivno. Pokusajte da zamislite
sta poslodavac moze misliti o nekom ko jos i nije dobio posao, a
vec dijeli lekcije i savjete koje mu niko nije trazio.
Zapamtite:
1. Cilj biografije: da dovede do intervjua.
2. Dobro napisana biografija: kratka po broju rijei, ali
ubojita po injenicama i energiji.
3. Pisanje biografije: najbolja priprema za intervju.
4. Sadrzaj biografije: usmjerava tok intervjua.
5. 1on biografije: Umjeren - ni snishodljivo ni arogantno.
31
Sta ne treba da sadrzi biograIija?
Pomenuli smo vec da biograIija treba da bude kratka
po broju rijeci, a duga i bogata po inIormacijama i energiji koju
nosi. Evo nekih detalja koji se zbog raznih razloga cesto stavljaju u
biograIije, a koji zaista predstavljaju cist visak koga se valja
osloboditi:
- Aavodenje linih podataka o starosti, verskom,
nacionalnom ili politikom opredeljenju..
Podatke ove vrste treba saopstiti poslodavcu samo u
slucaju da ih on izricito zahteva. Inace, u vecini
zakonodavstava savremenog razvijenog sveta, a i nase
zakonodavstvo se razvija u tom smeru, i samo trazenje
ovakvih i slicnih podataka licne prirode, smatra se
prekrsajem koji se zakonski sankcionise.
- Pominjanje plate i isticanje bilo kakvog izriitog zahteva.
Ne treba pominjati platu u bilo kom
kontekstu; suvise je rizicno. Dakle, i
ukoliko ste negdje vec radili i taj podatak
navodite kao dio svog radnog iskustva,
izostavite detalj o visini zarade. Jos manje je preporucljivo
da se pominje neka minimalna zarada koju ocekujete kod
poslodavca kome saljete svoje papire. Pravi trenutak za
razgovor o zaradi i ostalim vasim zahtevima i ocekivanjima
jeste poslije intervjua, kada je poslodavac odlucio da vas
primi.
- Konstrukcije tipa :..."Stojim Jam na raspolaganju...ili
...Mozete raunati sa mojom spremnoscu da odmah
ponem da radim..."
Ovo je visak koji se podrazumijeva. Rok u kome ste
spremni da preuzmete posao za koji konkurisete treba
eventualno pominjati samo ukoliko ste trenutno zauzeti
nekim privremenim poslom. Ali pazite, dobro procijenite
da li je i tada u vasem interesu da poslodavcu posaljete
poruku koja pomalo karikirano ima znacenje: Ja bih da
32
radim kod vas, ali ne sad nego malo poslije...! U vezi sa
stereotipnim jezickim konstrukcijama kao sto su ove,
generalni je savjet: treba ih sto vise izbjegavati. Sjetimo se
samo one Iamozne Iraze '...Molim gornji naslov da dole
potpisanom... Ima poslodavaca kojima je dovoljno da vide
ovakvu recenicu pa da biograIiju bace u kos ne citajuci je.
- Razlozi napustanja predhodnog poslodavca, (ukoliko ste
vec bili negdje zaposleni).
Ovo je jos jedno mjesto na kome se mozete okliznuti i valja
ga preskociti, bez obzira da li je do prekida posla doslo
zbog, vas, poslodavca, ili neke vise sile. Kasnije cemo
tokom rasprave o intervjuu vidjeti da nije dobro lose
govoriti o predhodom poslodavcu, cak i kada imate
razloge za to.
- Preporuke.
Ne smatra se ni dobrim ni umjesnim slati uz biograIiju, a
jos manje u okviru nje, pisane preporuke. Cak ne treba ni
navoditi imena ljudi koji vas preporucuju i kod kojih se
poslodavac moze inIormisati o vasim radnim kvalitetima.
Dovoljno je kratko napisti da ih na zahtev poslodavca
mozete dostaviti. Ali pazite, ovo ucinite samo ako zaista to
mozete i ostvariti.
- "Male" netanosti, sitne lazi.
Iskustvo pokazuje da je jedini produktivan stav pri pisanju
biograIije, da podete od pretpostavke da se sve sto je u njoj
napisano moze provjeriti i da ce poslodavac to i uciniti.
Samo tako cete biti sigurni da vas neka sitnica u kojoj ste,
npr u opisu svojih vjestina i znanja, malo pretjerali, nece
sutra kostati gubitka posla, kada se ispostavi da bas i ne
znate sve sto ste napisali da znate.
- Hendikep.
Ukoliko imate neki Iizicki, senzorni ili bilo koji drugi
hendikep, savjet je: Ne pominjite ga u biograIiji. Vec smo
rekli da nam je cilj da kroz biograIiju pokazemo zasto
mozemo (a ne zasto ne mozemo) biti korisni poslodavcu.
33
Svoj hendikep, cak i ukoliko nije vidljiv (npr gluvoca, ili
nagluvost) necete precutati. To bi bila velika greska koja
vas sutra moze kostati gubitka posla. Naprotiv, vi cete ga
pomenuti ako vas poslodavac pita u vezi s tim ili prvi
skrenuti paznju ako je hendikep vidljiv. Ali tek tokom
intervjua, kada cete biti u prilici da demonstrirate kako vas
hendikep ne sprecava da uspjesno obavljate dati konkretni
posao za koji konkurisete.
- Skracenice.
Sta bi za vas znacilo kada bi procitali da je neko clan
sekretarijata SDPS. Vjerovatno nista. (Uzgred - SDPS
znaci: Savez drustava psihologa Srbije). Dakle, treba
izbjegavati bilo kakve skracenice. To sto su nama usle u
usi, sto nam zvuce blisko i poznato jos uvijek ne znaci da
za poslodavca nose bilo kakvo znacenje.
- Zargon.
Preporuka je tu jasna: Treba izbjegavati sve vrste
zargonskog izrazavanja. Narocito se treba cuvati tzv.
tehnickog zargona, jer ne zaboravite: Vasu biograIiju nece
prvo citati vas buduci neposredni rukovodilac kome su
tehnicki izrazi koje vi koristite vjerovatno bliski i
razumljivi, nego poslodavac, ili kadrovski direktor, koji o
tome mozda nema pojma i koji jednstavno nece razumjeti
to sto ste napisali.
- Crafikoni, crtezi, sheme...
Iskustvo pokazuje da nije korisno, a moze biti stetno da se
uz biograIiju, a jos manje u okviru nje salju bilo kakvi
prilozi ove vrste. Bice prilike da ih kasnije pokazete. Ako
zaista mislite da su vazni za procjenu vasih proIesionalnih
kvaliteta, mozete ih ponijeti sa sobom na intervju. Ali i
tada ih prvo u pogodnom trentku treba pomenuti, a tek
ukoliko poslodavac zatrazi da ih vidi mozete ih pokazati. I
tada treba da pazite da ne pretjerate sa dugackim
objasnjenjima i dovedete poslodavca u situaciju da,
slusajuci vas, pocne da gleda u sat.
34
- Fotografija.
Licnu IotograIiju treba slati uz biograIiju samo u slucaju da
je poslodavac to izricito trazio (sto moze biti slucaj ukoliko
je rijec o nekim poslovima, gdje je komunikacija sa
klijentima u prvom planu, npr. na masmedijima...itd) . U
svim drugim prilikama, ova (inace - do prije par decenija
vrlo rasirena praksa) danas se smatra znakom neukusa.
- Ostali nebitni detalji.
Pokazite paznju prema potencijalnom poslodavcu tako sto
cete ga osloboditi citanja svega onoga sto vama licno
verovatno jeste vrlo vazno, ali zaista nema mnogo veze sa
vasim proIesionalnim kvalitetima. Baveci se ovom
tematikom imali smo prilike da vidimo desetine i desetine
biograIija koje na 7 - 8, pa i vise sitno kucanih stranica
iznose citave male licne i porodicne istorije i hronike.
Obicno pocinju sa opisom ranog detinjstva i skolovanja uz
obavezno detaljno prepricavanje radne karijere oca, majke,
a ponekad i babe i dede...Namerno malo karikiramo, da bi
vas jasnije upozorili. Cuvajte se ovakvih 'knjizevnih
izliva! U 99 slucajeva posljedica ce biti porazna: vasu
biograIiju niko nece procitati.
Opisali smo ukratko ono sto po misljenju vecine
eksperata i prema iskustvu iz prakse predstavlja tipican nepotrebni
visak sadrzaja u biograIiji, koji zbog toga vise radi protiv, nego za
kandidata za zaposlenje. Pozabavicemo se sada onim sto u njoj
treba da se nade.
35
Zapamtite:
AE u biografiji:
1. Starost, vjersko, nacionalno i politiko
opredjeljenje.
2. Oekivana visina zarade.
3. Bilo kakvi izriiti zahtevi.
4. Rok u kome ste spremni da preuzmete posao.
5. Razlozi napustanja prethodnog poslodavca
. Preporuke.
7. Male ili "male" netanosti, sitne lazi.
8. Hendikep.
9. Skracenice.
1.Zargon.
11.Crafikoni, crtezi, sheme.
12.Fotografija.
13.Ostali nebitni detalji.
Sta biograIija treba da sadrzi?
Prije svega nekoliko saveta o onome sto se obicno
podrazumijeva, o imenu, adresi, teleIonu i elektronskoj adresi (e
mail-u):
Puno ime i prezime.
Uvijek navedite puno ime i prezime, bez srednjeg slova ili
punog imena roditelja. Narocito ukoliko konkurisete kod stranog
poslodavca, ili njegovog predstavnika, vodite racuna da, prema
kod nas dosta rasirenoj navici, slucajno ne napisete prezime pa
ime. Mozete doci u komicnu, ali i neprijatnu situaciju. Poslodavac
ce misliti da se zovete onako kako se zapravo prezivate, pa ce,
kada se tokom intervjua nesporazum razjasni morati da vam se
izvinjava, a to nije bas dobro.
36
Takode, ne preporucujemo da u zaglavlju, u gornjem
lijevom uglu gdje cete napisati ime, prezime, adresu i teleIon i e-
mail, uz ime navedete strucno zvanje ili titulu. Znate ono: dipl. ing,
mas. teh, mr., dr., proI., ...jer to moze zvucati hvalisavo,
pretenciozno. Tako plasirana titula vise radi protiv vas, nego za
vas. Pravo mesto za puno navodenje strucnog zvanja koje ste kroz
obrazovanje stekli je upravo onaj dio biograIije gdje pisete o svom
obrazovanju. Tu ce podatak o strucnom zvanju imati najsnaznije
dejstvo.
Puna adresa i broj telefona
Uvijek je u biograIiji potrebno navesti broj teleIona, Iiksnog, ili
mobilnog, ili oba. Ukoliko nemate vlastiti teleIon navedite broj
usluznog teleIona. Naravno u tom slucaju je potrebno da se
prethodno dogovorite sa komsijom, prijateljem, ili rodakom (koji
je vlasnik teleIona), da bi on bio ljubazan i kooperativan u slucaju
da potencijalni poslodavac pozove i ostavi poruku za vas.
Navodenje teleIona je nuzno jer jedan broj poslodavaca, narocito
vlasnika malih Iirmi, nema ni naviku, ni vrijeme da kandidate za
zaposlenje pismeno poziva na razgovor.
Jedan vlasnik male prodavnice, u kojoj rade supruga i on, htio je
da primi radnika. Dao je oglas i pismeno mu se, molbama i
biograIijama, javilo desetak kandidata. Odabrano je pet kandidata.
Na razgovor su pozvana samo cetvorica, a peti nije naveo teleIon.
Poslodavac nije imao volje ni vremena da mu pise pismo. Poruka
ove price je jasna: Nemojte da se to vama desi.
Radno mjesto.
U praksi se jos mogu naci i nazivi "zeljeno radno mjesto", "radni
cilj" i slicni. Ovo je kljucni deo biograIije, kao i vase ime i adresa.
Strucnjaci kazu da se citava biograIija okrece oko radnog cilja, kao
planetni sistem oko sunca. Navodenje zeljenog radnog mjesta
odreduje i speciIikuje ono sto sadrzajem biograIije porucujete
poslodavcu. Ukoliko se javljate na konkurs, onda je ovaj deo
37
relativno lako pripremiti. Navescete Iormulaciju radnog mjesta
koja je data u konkursu. Postoje medutim dva pitanja koja u vezi
sa ovim treba ukratko razmotriti. Prvo, da li se zadrzati samo na
prepisivanju onoga sto je u konkursu dato, i drugo, sta ciniti u
situacijama kada se poslodavcu obracate "na hladno", dakle kada
konkurs uopste i nije objavljen?
Pozabavimo se prvim slucajem: objavljen je npr.
konkurs za radno mesto blagajnika. Vi ste ekonomski tehnicar i
zainteresovani ste i uz to, sposobni i obuceni da radite i druge
poslove u Iinansijskoj sluzbi, npr..posao knjigovode, kontiste ili
likvidatora. Da li to treba da saopstite u svojoj biograIiji? O
ovome postoje razliciti stavovi. Oni koji su protiv, tvrde da svako
"sirenje" radnog cilja otupljuje ostricu biograIije, i dovodi do
opasnosti da poslodavac pomisli da pisac biograIije i ne zna sta
zapravo hoce da radi. Zagovornici ovakvog sireg navodenja kazu,
medutim, da nije dobro unaprijed se odricati od mogucnosti da se
poslodavcu stavi do znanja da smo sposobni za jos neke poslove
koji su mu mozda potrebni, mada ih nije oglasio. Ovo se posebno
odnosi na situaciju obracanja poslodavcu "na hladno", kada
poznajete samo njegovu djelatnost ali ne i speciIicne potrebe za
zaposljavanjem na nekom kokretnom radnom mestu.. (Da li znate
da se u razvijenim zemljama Zapada u vise od polovine slucjeva,
zaposljavanje odvija u direktnom kontaktu poslodavaca sa
zainteresovanim radnicima, bez javnog oglasavanja i posredovanja
drzavnih, ili privatnih agencija. Kod nas se ovakve statistike ne
vode ali situacija vjerovatno nije bitno razlicita.) Narocito kod
konkurisanja "na hladno" moze biti korisno navodenje nekoliko
vrsta poslova koje ste u okviru svoje strucne spreme spremni i
sposobni da radite. Naravno u ovome ne treba pretjerati jer
poslodavac stvarno moze pomisliti da ne znate sta hocete, ili sto je
podjednako lose, da smatrate da mozete sve raditi podjednako
dobro.
38
Obrazovanje i obuka.
U okviru ovog dijela biograIije navode se podaci o strucnoj spremi
i zvanju (eventualno tituli) koju ste tokom skolovanja stekli. Dobro
je navesti sve kurseve, seminare, tecajeve i specijalisticke obuke
koje smatrate znacajnim i koji vas mogu preporuciti poslodavcu.
Sve ove inIormacije treba dobro organizovati tako da budu jasne i
pregledne, bez nebitnih i suvisnih detalja. U vezi sa organizacijom
podataka skrecemo paznju da ukoliko konkurisete za
(predstavnika) stranog poslodavca postujete obicaj da prvo
navedete podatke o najvisem obrazovnom nivou, pa onda ostalo.
Dakle NE "...posle osnovne skole zavrsio sam srednju ekonomsku,
pa visu ekonomsku, pa ekonomski Iakultet, NEGO obrnuto:
ekonomski Iakultet, pa onda nanize. (Nemojte smetnuti sa uma da
ovakav redosled saopstavanja treba koristiti i prilikom navodenja
podataka o radnom iskustvu). U nasem drustvenom okruzenju,
medutim, jos uvijek je rasirena praksa da se podaci navode po
hronoloskom redosledu dogadanja. Takode, ukoliko nemate neki
posebni razlog, nije potrebno da detaljno pominjete nize nivoe
Iormalnog obrazovanja kroz koje ste morali proci da biste stekli
najvise koje posjedujete. To se posebno odnosi na osnovnu skolu,
koja se podrazumijeva.
Medutim, neki drugi detalji vezani za obrazovanje mogu biti
veoma vazni. To se posebno odnosi na rezultate takmicenja i
nagrade, koje pokazuju dugotrajnu sklonost kandidata prema
odredenom zanimanju.
Navescemo jedan slucaj iz prakse koji nam je ostao u sjecanju kao
dobar primjer. Radilo se o mladicu, izuzetnom studentu, tek
diplomiralom na masinskom Iakultetu koji je zelio da se zaposli u
razvojnom odjeljenju jedne ugledne Iirme koja je raspisala
konkurs za diplomiranog masinskog inzenjera, ali sa najmanje tri
godine radnog iskustva! Dakle, Iormalno gledano on nije imao
osnova ni da se prijavi na konkurs. Nije imao ni dana radnog
39
iskustva, a na evidenciji nezaposlenih je proveo manje od jednog
mjeseca. Ono sto je, medutim, imao bila je blistava obrazovna
istorija: Nosilac Vukove diplome u osnovnoj skoli i gimnaziji,
pobjednik na vise gradskih i republickih takmicenja iz matematike
i Iizike, Iakultet zavrsen u roku sa prosjekom iznad devet...Prijavu
i biograIiju smo zajednicki sastavljali veoma pazljivo, mjereci
svaku rijec i potrosivsi najmanje 5 - 6 sati za pisanje tih tridesetak
redova teksta. On je uz to kontaktirao sa proIesorima sa Iakulteta i
uspio da od njih dobije pisane preporuke. Poslao je papire i bio
pozvan na razgovor. Zbog njega je konkurs ponisten i raspisan
novi, na kome je bio primljen. Danas je jedan od vodecih
konstruktora u toj Iirmi.
Dio biograIije koji govori o obrazovanju jeste pravo mesto
za navodenje onih znanja i vjestina koje nemaju neposredne veze
sa vasim Iormalnim skolovanjem, a koje svakako mogu biti od
koristi za poslodavca. Rijec je npr. o poznavanju stranih jezika,
koriscenju racunara ili necem trecem. Dobro je ovdje biti precizan.
NE
"...sluzim se engleskim jezikom",
NEGO
"...govorim, citam i pisem engleski" ili " sposoban da prati strucnu
literaturu na ruskom jeziku"...itd.
NE
"...znam da radim na PC racunaru",
NEGO
"...poznavanje rada u WINDOWS okruzenju: WORD, EXCEL,
ACCESS, POWER POINT...itd.
40
Radno iskustvo.
Ukoliko imate odgovarajuce radno iskustvo, treba ga sto vise
istaci. Sto je bogatije treba vise prostora potrositi opisujuci ga.
Naravno nije neophodno navoditi svaki detalj, vec u prvi plan
treba izvuci ono sto je u vezi sa poslom za koji upravo konkurisete.
Sto se tice duzine predhodnog radnog iskustva, ukoliko nije bilo
prekida, kontinuitet treba naglasiti (to poslodavci posebno cijene)
preciznim navodenjem datuma. ("U toj i toj Iirmi sam radio/radila
od tad do tad".)
Sto se tice sadrzaja, treba navesti naziv radnog mjesta i precizirati
nafvanife poslove kofe ste obavlfali. Potrebno je da u vezi sa ovim
ukazemo na jedno "klizavo" mesto. Postoje Iirme koje imaju vrlo
speciIicne nazive radnih mjesta koji nikom van njih ne znace nista.
Vodite racuna o tome. Poseban je slucaj kada Iirme koriste nazive
radnih mjesta i titule da bi motivisale zaposlene, ili ostvarile neku
drugu poslovnu korist. Ako ste imali "srecu " da radite u nekoj od
njih, pazite da svoju zvucnu titulu ne pomenete u biograIiji jer cete
doci u neprijatnu situaciju.
Za poslodavca je mnogo vaznije sta ste sve radili, nego kako vam
se zvalo radon mjesto.
U sjecanju nam je slucaj jednog poznanika koji moze biti dobar
primjer za ovo o cemu govorimo. On ima malu trgovinsku Iirmu, i
kao vlasnik, sebi je dodijelio titulu generalnog direktora. Svi ostali
zaposleni, osim sekretarice, njih ukupno petoro, imaju titule
direktora prodaje. Rijec je, naravno, samo o komercijalistima, ali
je politika Iirme takva da se smatra da je korisno da zaposleni
imaju visoke titule zbog osjecanja samopostovanja i utiska koji
ostavljaju na klijente. Sada, mozete zamisliti sta ce se desiti
ukoliko neko od njih, zeleci da promijeni Iirmu, u svojoj biograIiji
napise da je dvije godine radio kao direktor prodaje, a novi
potencijalni poslodavac ga prilikom intervjua zapita: Koliki je bio
broj ljudi kojima ste rukovodili?!
41
Prije pisanja dijela biograIije o vasem obrazovanju i radnom
iskustvu treba da dobro razmislite: Sta je vasa jaca strana, a sta je
eventualna slabost.. Vec prema tome nastojacete da istaknete ono
sto vam ide u prilog. Da li je u vasem slucaju rijec o tome da
nemate radnog iskustva? Tada cete akcent staviti na obrazovanje,
Iormalno i neIormalno. Ili ste osoba sa skromnim Iormalnim
kvaliIikacijama, ali zato imate bogato prakticno iskustvo, bez
obzira da li ste vec bili u radnom odnosu ili ne. Najzad, ukoliko
vam ni obrazovanje ni radno iskustvo nisu jace strane, naglasicete
svoju radnu motivaciju, snagu zelje da radite i trudite se da se sto
brze i eIikasnije osposobite za kvalitetan rad. I na ovome cete
insistirati tokom intervjua! Sjetimo se da nam je cilj da nas dobro
napisana biograIija dovede do prilike da se licem u lice suocimo sa
poslodavcem.
Line karakteristike.
Ovaj dio treba da biograIiju obogati vasom licnom notom i da
prethodnim dijelovima, koji su po svojoj prirodi IaktograIski, da
'dusu. Praksa je da se na kraju biograIije, u par recenica, kaze
nesto u tom smislu. Treba navesti one personalne osobine koje vas
krase, a nisu vezane za vase strucne kvalitete, ali sa druge strane
jesu znacajne za vasu radnu uspjesnost. Da li ste savjesni i
odgovorni, da li ste ambiciozni i zeljni da napredujete u strucnom
pogledu, da li ste drustveni i komunikativni...? Treba da to, na lijep
nacin saopstite poslodavcu. Iskustvo pokazuje da se cesto prilikom
pisanja biograIije, kod ovog dijela javljaju velike teskoce. Jer
zaista nije lako, prvo napraviti ozbiljnu, postenu, samoprocjenu
svojih svojstava koja su vazna za proIesionalni rad, a onda ih
iskazati kratko i upecatljivo, a jos pritom, ne upasti u gresku da to
zvuci hvalisavo ili Irazerski. No, zaista vrijedi potruditi se. Od
pomoci ovdje moze biti lista opisnih pridjeva koja je pripremljena
42
i data u prilogu na kraju ove knjizice. Procitajte je, vjerovatno ce
vam koristiti da lakse prebrodite pisanje ovog segmenta.
Zapamtite:
DA u biografiji:
1. Ime, adresa, telefon i e-mail.
2. Radno mjesto (zeljeno radno mjesto, radni cilj)
3. Obrazovanje i obuka.
4. Radno iskustvo.
5. Line karakteristike.
Sadrzaj Iokusiran na odredenog poslodavca
Mnogi su u nedoumici da li da napisu biograIiju koja ce
biti tako dobra da mogu da je posalju svakom poslodavcu. Imajmo
u vidu da su poslodavci razliciti i da radna mjesta u istom
zanimanju imaju razlicite zahtjeve. To znaci da ne mozemo
JEDNOM, sjesti, potruditi se i sastaviti dobar tekst biograIije, koji
onda moze da se mnogo puta umnozava i salje raznim
potencijalnim poslodavcima. Naprotiv, sadrzaj mora uvijek biti u
potpunosti prilagoden konkretnom poslodavcu i zahtjevima
radnog mjesta za koje on trazi kandidata. Ako ste npr.ekonomista
sigurno necete isti tekst biograIije slati velikoj drzavnoj Iirmi koja
trazi ekonomistu za rad u svom Iinansijskom sektoru, maloj
privatnoj Iirmi koja trazi komercijalistu za rad na terenu i skoli
koja trazi predavaca za predmet ekonomika. Svaki put cete tekst
biograIije korigovati tako da istaknete one aspekte koji su za datog
poslodavca najvazniji. To ipak ne znaci da se svaki put biograIija
pise iz pocetka, ali najmanje sto morate uraditi je da pazljivo
pregledate postojecu verziju biograIije prije nego sto je posaljete
poslodacu i provjerite da li je ona odgovarajuca. Korisno je drzati
se principa: jedan potencijalni poslodavac jedna varijanta
biograIije.
43
Dilema: pisati biograIiju sam ili traziti pomoc?
BiograIija je nase ogledalo i traba da nam otvori vrata kod
poslodavca. Ona treba da bude napisana tako dobro da nas u
najboljem svjetlu kvaliIikuje za posao. Cak i onim koji su 'laki na
peru nije jednostavno napisati dobru biograIiju, pa se postavlja
cesto pitanje: Zar nije najbolje da to uradi neko ko je 'strucan?
U odgovoru na ovo pitanje naglasavamo da niko ne moze
bolje od nas samih da prepozna i istakne sta je najvrednije u nasim
proIesionalnim kvalitetima. Osim toga, pisuci biograIiju, treniramo
svoju prezentaciju na intervjuu.
BiograIiju ne moramo napisati odjednom i brzo. Pred nama
je vrijeme u kojem mozemo svakodnevno da preispitamo sta smo
napisali i ponesto da dodamo ili oduzmemo, u zavisnosti od toga
za koji posao se prijavljujemo i ko je poslodavac. Nafvanife fe da
biografifa bude u korelacifi sa :ahtfevima posla i da nas prikae
kao osobu kofa odgovara upravo :a taf posao.
Nase sanse da se zaposlimo daleko su vece na poslovima
za koje smo kvaliIikovani, nego na 'bilo kakvom poslu. Zato je
vazno da uz pisanje biograIije razmisljamo o svom proIesionalnom
razvoju i koristimo svaku priliku da naucimo nesto novo. Ni
najbolja biograIija nece pomoci ako imamo malo znanja i
sposobnosti i ako na trzistu rada nismo bolji od nasih konkurenata.
Izgled biograIije
Na prvi pogled, moze se postaviti pitanje, ima li uopste
svrhe trositi prostor na nesto sto se podrazumijeva. Valjda je jasno
da biograIija treba da bude cisto i uredno otkucana na lijepom
papiru. Ali, zbog zaista izuzetne vaznosti ovog aspekta naglasimo
jos jednom telegraIski: ne treba, osim u izuzenim slucajevima, biti
duza od jedne, do dvije strane. Sjetimo se onog sto smo rekli na
pocetku: mali broj rijeci, ali da budu eIektne.
Pravopisno-gramaticke i stamparske greske su neoprostive.
Ako je potrebno konsultujte prijatelje za sve dileme, ali Iinalni
produkt u tom smislu mora biti savrsen. Uvijek je potrebno da
44
imate vise primjeraka svoje biograIije. Svaki primjerak treba da
izgleda kao original. Zbog toga zaboravite kucanje na klasicnoj
pisacoj masini kod koje se original i prve dvije, tri kopije dobro
vide, a ostalo se samo naslucuje. Zamislite sta ce pomisliti
potencijalni poslodavac ukoliko mu posaljete petu ili sestu kopiju
na tankom pelir papiru!
BiograIiju napisite na racunaru koristeci neki od
standardnih Iontova (vrsta slova) npr. Times New Roman ili Arial,
i umnozite na kompjuterskom stampacu ili kvalitetnom Iotokopir
aparatu, naravno na super kvalitetnoj bijeloj hartiji, Iormata A4.
Zamislite poslodavca koji treba da procita vise desetina, pa
i stotina radnih biograIija napisanih rukom, u varijetetima od
'krasnopisa do 'svrakopisa, ili nekim egzoticnim Iontovima
koje je bilo skoro nemoguce rastumaciti, sa posebno, sarenim
Ilomasterima podvucenim 'kljucnim' mjestima. NE!!!
Zapamtite:
1. 1edan potencijalni poslodavac - jedna varijanta
biografije.
2. Izgled: bijeli papir, format A4, napisano na
raunaru i isprintano na laserskom printeru, font
1imes Aew Roman ili Arial, veliina fonta 11 -
12, provjereno bez gramatikih i slovnih
gresaka.
3. Pomoc u pisanju biografije je pozeljna, ali je to
ipak zadatak koji moramo obaviti u konanoj
veziji sami.
45
DODA1AK:
PRIM1ERI RADAIH BIOCRAFI1A
46
Jovan Jovanovic
51000 Banja Luka
ul. Marka Kraljevica 11.
Tel: 051 555-555
Mob tel: 065 555-555
E-mail: Jovan.Jovanovicyahoo.com
RADAA BIOCRAFI1A
Zeljena pozicija: PEKAR / POSLASTICAR /PIZZA-
MA1STOR
Obrazovanje:
- Srednja birotehnicka skola Banja Luka (1995 1999)
- Zavrsen tecaj strucnog osposobljavanja za pekare-
poslasticare u NU 'Bozidar Adzija Banja Luka (2001.)
Profesionalno iskustvo:
- Jun 2004. i sada: Glavni pizza-majstor u restoranu
'ZVIJEZDA Banja Luka.
- Novembar 2003 jun 2004: Pizza-majstor u restoranu
'ORAO Banja Luka.
- Jun 2003. septembar 2003: Pizza-majstor u piceriji
'GALEB Budva.
- Februar 2002 jun 2003: pekarski pomocnik u pizzeriji
'GOLUB Banja Luka.
- Septembar 2001 Iebruar 2002: pekar na poslovima
pripreme tijesta u pekari Petar Petrovic i sin Banja
Luka.
Licni profil:
- Mladost i iskustvo.
- Potpuna posvecenost poslu.
- Voli jasne i ciste poslovne odnose.
- Osposobljen da radi sve vrste pekarskih i poslasticarskih
poslova.
47
- Specijalista za izradu svih vrsta pizza.
- Nosilac III nagrade na gradskom takmicenju 'NAJ-
PIZZA LETA - Budva (2003.).
Preporuke:
Posjedujem preporuke svih predhodnih poslodavaca.
48
Jovan Jovanovic
51000 Banja Luka
ul. Marka Kraljevica 11.
Tel: 085 555-555
Mob tel: 065 555-555
E-mail: Jovan.Jovanovicyahoo.com
RADNA BIOGRAFI1A
Zeljeno radno mjesto: AUTOMEHANICAR
Obrazovanje i obuka:
- Diploma automehanicara (IV stepen strucne spreme)
stecena u Srednjoj tehnickoj skoli u Banjaluci 2000.g,
prosjecan skolski uspeh: vrlo dobar.
- Obavezna skolska praksa obavljena u Autokuci OPEL,
ocjena na praksi: odlican.
- Diploma zavrsene interne obuke za servisiranje kocionih
sistema autobusa Mercedes stecena u JP GRADSKI
PREVOZ Banja Luka.
- Vozacka dozvola B i C kategorije.
Radno iskustvo:
- Od juna 2002.gi sada: Automehanicar u autoservisu
Gradskog komunalnog preduzeca GRADSKI PREVOZ
Banja Luka. Glavna duznost je odrzavanje tehnicke ispravnosti
autobusa Gradskog prevoza.. Od septembra 2003. zaduzen za
kontrolu ispravnosti kocionih sistema autobusa Mecedes i
MAN. (Preporuka neposrednog rukovodioca dostupna na
zahtjev).
- Od juna 2002.g do septembra 2003.g radio na poslovima
mehanicara odgovornog za pomocne poslove na servisiranju
hidraulicnih sistema autobusa iste marke. Pored odrzavanja
49
autobusa radna obaveza je obuhvatala i tekuce odrzavanje
putnickih automobila preduzeca.
- Od decembra 2000.gdo juna 2002 .g: Automehanicar u
privatnom servisu ZVIJEZDA vl. Petar Petrovic. Radio na
svim pomocnim poslovima automehanicara i na svim vrstama
putnickih vozila, najvise na vozilima is programa FIAT I
OPEL. (Preporuka poslodavca dostupna na zahtjev).
Licne karakteristike:
Ambiciozan, odgovoran, vrijedan, voljan da uci u cilju
napredovanja u poslu. Spreman da putuje u cilju obavljanja
radnih zadataka. Voli druzenje, sport i zdrav zivot.
50
Jovana Jovanovic
51000 Banja Luka
ul. Marka Kraljevica 11.
Tel: 051 555-555
Mob tel: 065 555-555
E-mail: Jovana.Jovanovicyahoo.com
CURRICULUM VITAE
Radni cilj: Mesto u finansijskom sektoru, poslovi knjigovode
ili likvidatora
Obrazovanje i obuka:
- Ekonomski tehnicar (IV stepen strucne spreme), Srednja
ekonomska skola Banja Luka, 2000 2004. g
Skolski uspjeh odlican.
- Strucna praksa obavljena u Novoj Banci Banja Luka.
- Poznavanje rada na racunaru: Windows - MS OIIice:
Word, Excel, Power Point.
- Srednjeskolsko znanje engleskog jezika.
- Vanredni student Vise poslovne skole Banja Luka (prva
godina)
Licni profil:
Mlada, pazljiva, pedantna, spremna da nedostatak iskustva
nadoknadi marljivoscu, svjesna da jos puno mora da uci da bi
postala uspjesan proIesionalac. Komunikativna, lako i brzo
uspostavlja kontakte sa ljudima. Spremna da privremeno radi i
druge poslove: posebno poslove prodavca i poslovnog
sekretara.
51
Jovan Jovanovic
51000 Banja Luka
ul. Marka Kraljevica 11.
Tel: 051 555-555
Mob tel: 065 555-555
E-mail: Jovan.Jovanovicyahoo.com
CURRICULUM VITAE
Zeljeno radno mjesto:
Ekspertski poslovi u oblasti upravljanja ljudskim resursima
KLJUCNE KVALIFIKACIJE:
- Najvisi nivo Iormalnog i neIormalnog obrazovanja u oblasti HRM-
a
- Vise od dvadeset godina iskustva u oblasti psihologije rada i upravljanja
ljudskim resursima organizacije
OBRAZOVANJE (Iormalno):
- Magistar psihologije, Beogradski univerzitet 1992.g
- Diplomirani psiholog, Beogradski univerzitet 1977.g
- Gimnazija, Banja Luka 1972.g
OBRAZOVANJE (neIormalno):
- Vise kurseva i seminara iz oblasti menadzmenta, posebno u oblasti
upravljanja ljudskim resursima, ukljucujuci i 'Grundlagen der
UnternehmensIuhrung' u organizaciji Educational Management
International Center oI WirtschaItskammer Osterreich. (Wien 1999.g)
(Potvrde i diplome dostupne na zahtev)
- Aktivno znanje engleskog i njemackog jezika.
- Osposobljen za koriscenje PC (MS OIIice)
KARIJERA:
- Od 1.3.2000.g i sada izvrsni direktor za ljudske resurse u Kapital
banci Banja Luka
52
- Od 1996.g do 2000.g pomocnik direktora Republickog zavoda
za trziste rada
- Od 1987.g do 1996.g: savjetnik i seI Odeljenja za
proIesionalnu orijentaciju u Republickom zavodu za trziste
rada
- Od 1979.g do 1987.g industrijski psiholog u EI 'Rudi
Cajavec Banja Luka.
DRUGE RELEVANTNE INFORMACIJE:
- Stalni saradnik i licencirani instruktor za predmete Psihologija
rada i Psihologija prodaje Centra za poslovno osposobljavanje
Privredne komore Slovenije i Instituta za razvoj malih i
srednjih preduzeca Banja Luka.
- Licencirani predavac (sevice provider) za oblast
menadzmenta Regionalnog centra za razvoj malih i srednjih
preduzeca Banja Luka.
- Vise desetina odrzanih predavanja i treninga sa moderiranjem
aktivnog ucesca slusalaca u oblastima psihologije rada,
psihologije prodaje i upravljanja ljudskim resursima.
REFERENCE: Dostupne na zahtjev.
53
Robin Green
32 GiImore Lane
West SpringfieId, IL 23408
Home: (412) 555-1212
robinjgreen@yahoo.com
Objective
An entry-level position in international banking.
Experience
STANDARD CHARTERED BANK
June 1999 - Present Data Services
Manager/Administrative
Assistant
Springfield, L

Supervise, manage and train 22-person office staff.

Prepare for meetings and correspond with member representatives on

upcoming meetings.

Prepare correspondences, document invoices, including materials for

payment of trainers.

Maintain in-office calendar and training calendar, keeping track of

schedules/appointments.

Format monthly newsletter and membership directory.

Create and reconfigure client databases

Received cash and check receipts, maintained ledger book and

computer record of band deposits.
STANDARD CHARTERED BANK
April 1997 - June 1999 Bookkeeper/Training
Coordinator
springfield, L

Wrote and distributed employee and contractor checks.

Posted billing and ran various invoices for member and non-member
agencies.

Organized materials for various training sessions, registered participants,

prepared room and organized catering
54
February 1996 -
April 1997
Receptionist/Information
Specialist
springfield, L

Answered phones, greeted and assisted visitors, and handled general

administrative duties, such as filing, faxing, copying and mailing.

Organized mailing of monthly newsletter

IMEX MARKETING
June 1995 - February
1996
Customer Service
Representative
memphis, TN

Checked order forms, confirmed and canceled magazine orders.

Corresponded with customers.

Education
WEST SPRINGFIELD UNIVERSITY
June 2004 Master of Business
(MBA)
nternational Finance
West Springfield, L
Coursework includes: international finance, contract negotiation, legal
issues in international banking.
SkiIIs

Microsoft Word

Microsoft Excel

Powerpoint

Lotus Spreadsheet
55
PROPRA1AO PISMO
Prijava ili propratno pismo su obavezni
dijelovi pisane komunikacije sa poslodavcem.
U oba slucaja radi se o istom, ili vrlo slicnom
dokumentu. O prijavi govorimo kada
konkurisete na 'vruce, dakle kada se
prifavlfufete na konkurs odn. oglas za posao, a
o propratnom pismu kada se poslodavcu obracate na 'hladno, tj.
kada konkurs nije objavljen.
U vezi sa terminima, treba pomenuti da se jos ponegdje u
praksi moze sresti pomalo anahron izraz: molba . Ako se nadete
pred takvim slucajem preporucujemo da u komunikaciji slijedite
termine koji koristi poslodavac. Ako je u konkursu naveo da
posaljete prijavu, tako cete uciniti. Ako je trazio molbu, poslacete
mu molbu...
Bez obzira na ime, vazno je naglasiti da je osnovna Iunkcija
ovih dokumenata identicna: treba da poslodavcu prenesu prvu, i
zbog toga najvazniju inIormaciju da ste vi prava osoba za njega.
Propratno pismo, kao sto mu samo ime kaze, prati kljucni
pisani dokument koji dostavljate poslodavcu biograIiju i treba da
zainteresuje poslodavca da biograIiju pazljivo procita. Propratno
pismo treba slati uvijek, (klasicnom ili elektronskom postom) osim
u slucaju kada biograIiju licno nosite poslodavcu.
Sve ono sto smo istakli o paznji sa kojom treba sastaviti i
otkucati biograIiju odnosi se i na propratno pismo. Ipak ima nekih
bitnih razlika. Propratno pismo je pismo i treba da ima
odgovarajuca obiljezja. Za razliku od biograIije kod koje se nikad
ne imenuje primalac i koja se nikad ne datira i ne potpisuje, ovde
sve to treba uciniti. I naravno propratno pismo je bitno krace od
biograIije, ne treba da bude duze od dva tri pasusa.
56
Izgled i sadrzaj propratnog pisma
Standardan izgled propratnog pisma, koji preporucujemo
jer ga poslodavac ocekuje, podrazumijeva da se u lijevom gornjem
uglu navede primalac: dakle ime i adresa Iirme kojoj saljete pismo.
Ovdje je jako dobro navesti i ime osobe kojoj saljete pismo, ako
ste uspjeli da ga saznate.
Na desnoj strani nekoliko redaka nize treba da napisete mjesto i
datum.
Pismo cete poceti sa 'Postovani... Ako znate ime osobe
kojoj se obracate onda necete propustiti da obracanje
personalizujete i napisete: Postovani gospodine (Postovana
gospodo) ime i prezime. Ne zaboravite da ljudi najcesce vole da
vide, odnosno cuju svoje licno ime, a ako je vec tako, zasto jedan
mali poen ne bi osvojili i pre pocetka utakmice.
U uvodnoj resenici treba navesti razlog, odnosno povod
obracanja. Ako ste za otvoreno radno mjesto saznali iz oglasa u
novinama onda je to lako. Jednostavno napisite: Obracam Vam se
povodom oglasa objavljenog u..., ili 'Prijavljujem se na konkurs
za radno mesto ......, objavljen u dnevnom listu... Pritom, ako se
obracate na 'vruce, navedite precizan naziv radnog mjesta
(prepisite ga iz oglasa) i navedite precizno ime i datum novina u
kojima ste oglas nasli.
Malo je teze srociti ovaj dio pisma u slucaju da se
poslodavcu obracate na hladno, ali vrijedi potruditi se. Ako vam je
npr. prijatelj rekao da kod tog poslodavca postoji slobodno radno
mjesto....ili ste u novinama procitali intervju poslodavca u kome
prica da se sprema da otvori novu proizvodnu liniju..., onda se na
lijep nacin pozovite na taj povod.
U sljedecem pasusu treba da u najsazetijem vidu saopstite
zasto ste vi prava osoba za dati posao. Mozete reci npr. 'Sa
zavrsenom skolom ............. i sa radnim iskustvom na
57
poslovima......., posjedujem sve strucne i personalne kvalitete
potrebne za dato radno mesto, ili nesto slicno tome. Nemojte
ovdje biti preopsirni i nemojte ponavljati ono sto ste vec napisali u
biograIiji.
I to je sve. Mozete dodati i jednu ljubaznu recenicu tipa:
'Unaprijed se radujem sto cete mi pruziti priliku da pokazem svoje
strucne kvalitete, ili nesto tako. Na kraju, uz obavezno 'S
postovanjem, ili 'U ocekivanju Vaseg odgovora pismo treba
svoferucno potpisati i uz njega poslati biograIiju i sva druga
dokumenta koje poslodavac u konkursu trazi.
Koverat koji koristite treba da bude kvalitetan, (bez
ekscentricnih detalja), a adresa citko i tacno napisana. Ako ste u
mogucnosti, savjetujemo da pismo posaljete preporucenom
postom. Prvo, zato sto djeluje ozbiljnije i proIesionalnije, i drugo
sto cete jedino tako biti sigurni da ce ga poslodavac dobiti i da ce
pismo stici na vrijeme. Ovo je posebno vazno u situacijama kada
je konkurs orocen (obicno je rok osam dana), a znamo kakve su
nase poste.
Zapamtite:
1. Propratno pismo (prijava ) stvara prvi i najvazniji
utisak koji poslodavac stie o vama.
2. Cilj prijave je da zainteresuje poslodavca da
proita biografiju.
3. Prijava (propratno pismo) mora biti kratko, jasno
i gramatiiki savrseno tano.
4. Prijava (propratno pismo) se svojeruno
potpisuje.
5. Prijava se salje preporuenom postom.
58
DODA1AK:
PRIM1ERI PROPRA1AOC PISMA
59
PP ~Merkur
Banja Luka
Gospodin Petar Petrovic, generalni direktor
Ul. Glavna br 15.
Banja Luka, 25.10.2004.
Postovani gospodine Petrovicu,
Obracam vam se povodom konkursa objavljenog u dnevnom listu
'Nezavisne novineod 18.10.2004. za radno mjesto varioca.
Posjedujem sve trazene kvaliIikacje, strucne diplome i sertiIikate,
kao i osmogodisnje radno iskustvo na poslovima gasnog i elektro
varioca. Zbog renomea koji ima vasa Iirma, rad u njoj bi za mene
predstavljao zadovoljstvo i veliki proIesionalni izazov.
U prilogu saljem kopije diplome, setriIikata i radnu biograIiju.
Slobodan sam za razgovor u vrijeme koje Vama odgovara.
U ocekivanju nase buduce saradnje primite izraze mog postovanja,
Jovan Jovanovic
0o=ov 0o=ovo=i| 0o=ov 0o=ovo=i| 0o=ov 0o=ovo=i| 0o=ov 0o=ovo=i|
60
REKTORATU UNIVERZITETA ISTOCNO SARAJEVO
ProI. Dr Marko Markovic, rektor
Srpskih ratnika 5
57 000 Pale
Pale, 22.11.2004.
Postovani gospdine rektore,
Unaprijed se izvinjavam sto sam toliko slobodna da Vam se
obratim i izrazim svoje interesovanje za rad u vasoj cijenjenoj
instituciji, s obzirom da sam odlucila da se preselim u Sarajevo,
gdje imam stan.
Trenutno radim kao strucni saradnik na Univerzitetu u Beogradu, u
Odjeljenju za meduuniverzitetsku saradnju i upravo me intersuje
rad na slicnim poslovima, kao i drugim poslovima koji su u skladu
sa mojim strucnim znanjem i kvaliIikacijama.
S obzirom da sam se skolovala i odrasla u SR Njemackoj, gdje
sam naucila sta znaci red i disciplina, a imam i radno iskustvo od 8
godina, vjerujem da bih svojim radom i znanjem mogla doprinijeti
razvoju meduuniverzitetske saradnje Univerziteta Istocno
Sarajevo.
U prilogu dostavljam moj CV.
U nadi da cete me pozvati na razgovor,
Srdacno Vas pozdravljam
Mirjana Kovacevic
61
IA1ERJ1U
Kljucni korak u vasem procesu zaposljavanja je nesporno
intervju. Da li cete biti zaposleni ili ne, to u najvecoj mjeri zavisi
od ishoda intervjua za zaposljavanje.
Svjesni toga, verovatno i vi kao i vecina
kandidata za zaposlenje, dozivljavate
intervju kao vrlo stresnu i neprijatnu
situaciju. Zato je vazno da se sto bolje
pripremite da ga uspjesno prebrodite.
Pogledajmo na pocetku sta je pozitivno u samoj cinjenici
da ste pozvani na intervju: To je susret "licem u lice" sa vasim
potencijalnim poslodavcem i prilika da potvrdite ono sto
poslodavac vec misli o vama: Da, na bazi podataka iz vase
biograIije i prijave za zaposlenje, vi JESTE osoba koja je vrlo
vjerovatno kvaliIikovana za dati posao. Zasto znamo da on tako
misli? Zato sto, obicno, samo mali procenat onih koji se prijavljuju
za posao uopste i "dode" do intervjua. Statistika pokazuje da od sto
kandidata koji konkurisu za neki posao, poslodavci na intervju
zovu samo pet do deset. Saznanje da ste medu tim malim brojem
odabranih jeste svojevrsno priznanje i treba da poveca vase
samopouzdanje i entuzijazam. Vas cilj je sada, da to
samopouzdanje i entuzijazam ponesete sa sobom na intervju.
Da bi to ucinili, na intervju treba da gledate kao na licni
izazov. Razmisljajte o njemu kao o prilici da provjerite svoje
kvalitete i sansi da dobijete nesto vrijedno, ne rizikujuci pritom
nista i troseci jedino malo svoga vremena. I pripremite se sto bolje.
Bicete iznenadeni vidjevsi kakve promjene moze donijeti dobra
priprema.
62
Prije intervjua
Jedna stara poslovica kaze: Prvo pobijedi onda se bori.
Razmislite dobro o njenom znacenju. Na intervju ne smijete poci
bez razradene strategije, taktike i jasno postavljenih ciljeva koje
morate postici. Razmisljanje tipa: Idem pa sta bude, neka
bude, skoro sigurno vodi u neuspjeh.
Prvo, potrudite se da sto vise saznate o poslodavcu, Iirmi, i
posebno o poslu za koji ste kandidat. Koristite sve moguce izvore
inIormacija: novine, promotivne papire koje ima skoro svaka
Iirma, internet...Nije lose pronaci nekog ko vec radi u datoj
organizaciji i dobro se raspitati: Ko su, kakvi su, kakvo je
rukovodenje i politika zarada, kakve su su interne norme i obicaji,
meduljudski odnosi, uopste kultura i klima u Iirmi... Znajte da je
jedan od korjena iz koga nice trema strah od nepoznatog. Sto
bolje i tacnije budete znali sa kim imate posla, to ce te imati manju
tremu.
Drugo, pripremite inIormacije o sebi tako da sto vise
korespondiraju sa onim sto ste saznali o Iirmi i poslu za koji
konkurisete. Sjetite se koliko smo u poglavlju o pisanju biograIije
insistirali na sto ozbiljnijem razgovoru sa samim sobom i potrebi
da se osposobite da jasno i uvjerljivo artikulisete sve svoje
proIesionalno relevantne osobine. Sada je trenutak da sve to
iskoristite. Poslodavac ce vas intervjuisati sa ciljem da utvrdi da li
treba ili ne treba da vas zaposli. Sto vise mu pomognete da ostvari
taj cilj, vece su sanse da budete zaposleni. Iskoristite prvu
sansu koja se tokom intervjua ukaze da objasnite i istaknete svoje
poslovne kvalitete!
Pripremite se psiholoski. Ubijedite sebe da ste najbolji
kandidat za dati posao. Potrebno je da "zracite" kompetentnoscu,
samopouzdanjem i entuzijazmom. Budite spremni da vec u u toku
prvih pet minuta intervfua, opisete licne kvalitete koji vas cine
podobnim za taj posao.
Da bi ovo ucinili morate biti dobro organizovani i :ato
morate znati sta posao zahtijeva i koliko vi odgovarate tim
63
zahtjevima. Poredite zahtjeve posla sa vasim osobinama. Obratite
paznju na radno iskustvo, obuku, licna obiljezja i karakteristike
koje vas cine dobrim kandidatom za dati posao. Te kvalitete
morate saopstiti poslodavcu sto bolje.
Cak i kada vam poslodavac bude postavljao tzv. licna
pitanja, odgovarajte uvijek isticuci kvaliIikovanost za dati posao.
To se posebno odnosi na tzv. "otvorena" pitanja uopstenog tipa
kao sto su: 'Kazite mi nesto malo o sebi, zasto ste dosli bas kod
nas, sta mozemo da ucinimo za vas, kako bi sebe opisali kao
covjeka, zasto da izaberemo bas vas...itd.
Mozda cete pomisliti da vas poslodavac pita o vasim
licnim, Iinansijskim ili drugim temama i problemima, ali to je
zabluda. On zeli da procijeni da li i koliko odgovarate poslu na
koji ste konkurisali. Zato na takva pitanja odgovarajte uvifek se
vezujuci za dati posao i vasu kvaliIikovanost da ga uspesno
izvrsavate.
Vas izgled i nastup
Ne treba da zanemarite cinjenicu da je
intervju kao komunikacioni proces mnogo
slozeniji nego sto je to samo jednostavno
prenosenje inIomacija poslodavcu.
Dakle, ne samo to sta govorite, vec i
kako govorite, kako se ponasate i kako
izgledate, veoma je bitno. Sjetite se: nije dovoljno da budete
uvjereni da mozete uspjesno obavljati posao za koji konkurisete,
morate biti uvjerljivi.
Zato morate sto potpunije kontrolisati i svoje neverbalno
ponasanje: jacinu i boju glasa, izraz lica, mimiku i gestikulaciju.
Posebno povedite racuna o izgledu. Izgled kandidata za
zaposlenje je PRVA stvar koju poslodavac primecuje. A prvi
utisci su obicno najsnazniji utisci koje o nekome sticemo jer se
kroz njih prelama citavo naknadno opazanje. Nemojte smetnuti s
uma da urednost i korektna poslovna odjeca po pravilu stvaraju
64
pozitivnu sliku o vama i daju vam priliku da u povoljnoj atmosIeri
pokazete ko ste i kavi ste.
Poznato je da je licni izgled za mnoge poslodavce skoro
podjednako vazan kao i proIesionalne sposobnosti. Ma koliko
zvucalo nevjerovatno, ovo je istina, cak i kada su u pitanju poslovi
npr. u gradevinarstvu. Dobar, uredan, odgovarajuci licni izgled se
vjerovatno, od strane poslodavca dozivljava istovremeno i kao
znak postovanja, spremnosti da se slijede pravila Iirme i
pozitivnog stava prema poslu.
Potrudite se da izgledate najbolje sto mozete. Obucite se
pristojno, bez ekstravagantnih detalja. Oblacenje zavisi od vrste
posla za koji konkurisete i imidza Iirme. Ipak, cista i ispeglana
odjeca je pravilo. Uredna odjeca ce povecati vase samopouzdanje i
sigurno stvoriti povoljan utisak. Nije neumjesno da se podsjetimo i
"sitnica" koje se obicno podrazumijevaju: licna higijena, oprana
uredna kosa, savrseno cisti nokti, izglancane cipele. Nemojte otici
na intervju "namirisani" duvanskim dimom, ili nekim teskim
parIemom. Pripadnice ljepseg pola, ne zaboravite: Nakit svesti na
minimum! Jos jedan savjet: ukoliko ste u dilemi oko oblacenje
uvijek odaberite konzervativniju varijntu.
Ljudi koji traze posao cesto su u dilemi kakvu odjecu da
obuku kada podu na intervju. Ako se obucemo suvise dobro,
poslodavac moze da pomisli da nam posao i ne treba, a ako se
obucemo skromno, mozemo ostaviti los utisak. Niko ne voli
gubitnike i zato treba da izgledamo pristojno. U nekim razvijenim
zemljama kandidati za posao za intervju kupuju novu i kvalitetnu
odjecu i obucu da bi izgledali sto bolje. Nije neophodno bas da
pretjerujemo u dotjerivanju, ali odjeca za intervju treba da bude u
svakom slucaju bolja od svakodnevne. Ne treba naglasavati da
treba da bude cista, uredna i umjerena. U svakom slucaju ne
preporucuje se dzins i izrazito sportska odjeca, kao ni
ekstravagantna (duboki dekolte, jarke boje, napadan nakit i sl.) .
65
Priprema za intervju
Intervju je najvazniji trenutak u trazenju posla. U relativno
kratkom vremenskom okviru od 15 do 30 minuta treba da se
predstavimo na najbolji nacin i poslodavca ubijedimo da smo
prava osoba za dati posao. Kako da uspijete u tome?
Rjesenje problema je u dugim i temeljitim pripremama i
vjezbanju, vjezbanju, vjezbanju. Zamislite za momenat da ste
trener neke sportske ekipe. Da li bi kao odgovoran trener dopustili
sebi da na utakmicu izvedete nepripremljenu ekipu. Verovatno ne.
E sad, nema niceg loseg u tome da i intervju za zaposlenje dozivite
kao utakmicu, i to takvu u kojoj ste sami sebi trener. Hocete li
igraca, tj. sebe samoga da izvedete na mec nepripremljenog.
Naravno da ne.
Potreba da provjezbavate situaciju intervju za zaposlenje
neophodna je i zbog postizanja minimuma rutine u ponasanju.
Morate izgledati strucno, ozbiljno i kompetentno, ali istovremeno i
spontano i opusteno. A kao sto je greska da zamuckujete, stenjete i
ne znate kako da odgovorite na pitanja koja vam se postavljaju,
isto takva je greska da deklamujete unaprijed naucene Iraze, kao
amaterski glumac koji pokusava da odigra lose naucenu ulogu.
Morate izgledati autenticno, spontano, a ne zaboravite da nista ne
izgleda tako spontano kao dobro pripremljena stvar.
Potrebno je da budete pripremljeni i na jos jedan aspekt
intervju situacije. Ona moze biti vrlo neprijatna i zbog uvredljivog
ponasanja poslodavca. Mogucnost takvih neugodnih dozivljaje nije
iskljucena, iako se najveci broj poslodavaca ponasa pristojno i
korektno. Intervjuer moze biti i sracunato neprijatan jer planski
zeli da vas dovede u stresnu situacju, da vas dekoncetrise i zbuni,
da bi utvrdio kako reagujete u stresnoj situaciji. Ovakva strategija
stres intervjuisanja davno je opisana u literaturi i obicno se
primjenjuje kada su u pitanju stresni poslovi. Kada znate o cemu
se radi, nece vam biti tesko da se i u odnosu na ovakav pristup
postavite kako treba.
66
Vazno je da obratimo paznju na jos jedan detalj. Postoji
kod nas rasireno vjerovanje da mala ili "mala" doza alkohola
pozitivno utice na ponasanje u stres situacijama kakva je i
razgovor sa poslodavcem. Sigurno ste culi za "dobar" savjet tipa:
Popij jednu da razbijes tremu, da ti se razveze jezik...itd. U vezi sa
ovim stvar je apsolutno jasna: nemojte da vam se to slucajno desi.
Alkohol u intervjuu za zaposlenje - nikad!
Priprema za intervju podrazumijeva i da pripremite i
provjerite svu vasu dokumentaciju i dokaze na navode iz biograIije
(CV). Nacinom na koji je vasa dokumentacija sortirana i
pripremljena pokazite poslodavcu da ste uredni i pedantni. Dobro
je da u toj situaciji imate i primjerak vase biograIije i da jos
jednom pogledate sta ste u njoj pisali, kako biste u toku razgovora
sve to mogli i da potvrdite i dokumentujete.
Da biste na intervju dosli tacno u zakazano vrijeme,
preporucljivo je da dan ili dva ranije odete do mjesta na kojem je
zakazan intervju i procijenite koliko vam vremena treba za to.
Uvijek planirajte malo vise vremena, odnosno da na odrediste
stignete desetak minuta ranije.
Obavezno se, unaprijed raspitajte i utvrdite tacnu lokaciju
Iirme, da vam se ne bi desilo da adresu trazite duze nego sto ste
planirali i zbog toga zakasnite na intervju.
Na intervju idite sami! Nemojte ni slucajno povesti
roditelje, supruga/suprugu, dijete ili prijatelja.
Kada dodete na lice mesta (to je obicno personalno
odjeljenje) predstavite se i recite da imate zakazan razgovor.
Navedite vrijeme koje vam je zakazano i ime osobe koja vas je
pozvala.
Pozdravite intervjuera i predstavite se. Intervjueru se
obracajte sa g-ine (ili g-do) i prezimenom. Obavezno ga persirajte i
nemojte oslovljavati licnim imenom, osim ako vam to izricito ne
trazi.
67
Zapamtite:
1. Sto vise saznajte o poslodavcu, firmi i poslu za koji
ste kandidat.
2. Podsjetite se svega sto ste saznali o datom
poslodavcu i poslu.
3. Pripremite se psiholoski: potrebno je da "zraite"
kompetentnoscu,
4. Pripremite informacije o sebi tako da sto vise
korespondiraju sa onim sto ste saznali o firmi i
poslu za koji konkurisete.
5. 1reba da izgledate uredno, ozbiljno i kompetentno,
ali istovremeno spontano i opusteno
. Jjezbajte vase predstavljanje i nastup.
7. Alkohol u intervjuu za zaposlenje - ne!
8. Ae zaboravite linu kartu i ostala dokumenta.
9. Aa intervju idite sami!
1.Planirajte vrijeme, nemojte sluajno da zakasnite
na intervju.
Tok intervjua
Uz male varijacije, na koje cemo skrenuti paznju, gotovo
svaki intervju za zaposlenje se odvija na isti nacin. Ukoliko nemate
iskustva, dobro je da unaprijed saznate sta mozete ocekivati, jer ce
time jos jedan od uzroka treme i nervoze biti umanjen.
Intervju se u vecim Iirmama obicno odvija u prostorijama
personalne sluzbe, a u manjim u kancelariji vlasnika, odnosno
poslodavca. Vrlo rijetko se (o tome ce biti rijeci kasnije) intervju
za zaposljavane obavlja van prostora organizacije.
68
Na pocetku ce vas obicno pozdraviti, pozeljeti vam
dobrodoslicu, ponuditi da sjednete, razmijeniti sa vama nekoliko
prigodnih uopstenih Iraza o vremenu, saobracaju, ili postaviti
pitanja tipa: Da li je bio problem da pronadete nasu adresu ili
slicno, i vjerovatno vam ponuditi kaIu, sok ili kiselu vodu. U vezi
sa ovim pazite na jedan detalj: Ako imate tremu i bojite se da cete
zbog drhtanja ruku prosuti kaIu, bolje je da je odbijete, nego da
prihvatite, pa da vam tokom intervjua deo paznje odvlaci taj
problem. Sok ili kiselu vodu prihvatite, jer zbog treme grlo moze
tako da se osusi da izgovaranje svake rijeci predstavlja nevidenu
muku. Sama cinjenica da pred vama stoji casa iz koje mozete brzo
otpiti gutljaj dok vam intervjuer postavlja pitanje, djeluje
blagotvorno.
Obicno intervju pocinje tako sto poslodavac ili druga
osoba koja vas intervjuise kaze nekoliko recenica o Iirmi i
razlozima zbog kojih traze radnika, a zatim pocinju pitanja vezana
za vasu obrazovnu i radnu istoriju. To su pitanja tipa: Kazite nam
nesto o sebi, Kako biste se predstavili u pet recnica, Kazite
nam nesto vise o vasem skolovanju, ili Vidimo da ste u Iirmi
XY radili tri godine, kazite nam na kojim ste poslovima najvise
bili angazovani...
Posle toga najcesce idu pitanja vezana za detalje
inIormacija koje je intervjuer nasao u vasoj biograIiji, kao npr. Iz
vase biograIije slijedi da ste kod posljednjeg poslodavca radili
samo cetiri mjeseca, hocete li nam reci zasto je prekinut radni
odnos
Zatim mogu biti postavljna pitanja koja treba da vas
osvijetle kao licnost. Takva su pitanja: Koje su vase najbolje
proIesionalne osobine?, cesto poslije toga moze slijediti pitanje:
a koje su najlosije? kao i pitanje, Cega se na poslu za koji
konkurisete najvise plasite? ili Pretpostavimo da vas primimo,
da pocnete da radite i da se na poslu desi problem XY, kako bi ga
rijesili?.
69
Najzad, kada iscrpi sva svoja pitanja, intervjuer ce vas
pitati da li vi imate neka pitanja za njega...Ukupno citav intervju
obicno traje izmedu 15 i 30 minuta
Grubu semu intervjuisanja, koju smo ovdje iznijeli, treba
shvatiti samo kao okviran model i ne treba se iznenaditi ako u
praksi nastanu bitna odstupanja. Nije rijetko npr. da se intervjuer
ne drzi logickog reda, vec da skace sa teme na temu, i cesto se na
jedan ili drugi nacin, vraca na pitanja za koja ste mislili da su
ostala iza vas. Dalje, intervjueri sa iskustvom pustaju kandidata da
govori troseci ne vise od 20 vremena na pitanja, ali ima onih koji
vole da pricaju. Ovo se narocito dogada ako je intervjuer
poslodavac, vlasnik male Iirme i ako nije vjest u vodenju intervjua.
Vi cete se tome, naravno, prilagoditi koristeci svaku priliku da
kazete ono sto ste pripremili.
Intervju sa vise osoba
Moze se desiti da intervju bude tako
organizovan da sa vama razgovara vise ljudi
iz Iirme. Ovde imamo dve varijante: u prvoj
rijec je o tzv. 'Panel intervjuu gde se nalazite
pred komisijom ciji sastav moze varirati, ali
su u njoj obicno vas buduci neposredni
rukovodilac, ili rukovodilac sektora u kome bi trebalo da radite,
neko iz personalne sluzbe (to moze biti i psiholog sutuaciju u
kojoj procedura zaposljavanja podrazumeva psiholosko testiranje
smo obradili u posebnom odeljku) i neko drugi od rukovodilaca,
ukljucujuci i direktora Iirme poslodavca.
Sve sto vazi za intervjuisanje 'u cetiri oka vazi i za ovu
situaciju, uz malu dopunu: komunicirajte sa svima, a ne smo sa
najstarijim po poslovnoj hijerarhiji. Nije dobro za vas da se ostali
osjete manje vrijednim. Povremeno pogledajte u svakog, a
odgovarajte obracajuci se onom ko vam je postavio pitanje. Kada
vi budete postavljali pitanja, obracajte se najvisem prisutnom
rukovodiocu...
70
Druga, u praksi rjeda, varijanta ovog istog nacina
intervjuisanja podrazumijeva da ne razgovarate sa svima
jednovremeno, vec da idete od jednog do drugog intervjuera (ili da
se oni smjenjuju u prostoriji u kojoj se vi nalazite). Tada imamo
mini seriju od tri, ili cetiri razgovora, i za svaki vaze sva ova
pravila koja izlazemo.
Grupni intervju
Postoji i varijanta grupnog razgovora sa kandidatima, gde
intervjuer na nekoj vrsti okruglog stola odjednom razgovara sa
vise kandidata za zaposljavanje. To nije bas prijatna situacija jer
treba da vodite racuna o svemu onome na sta inace u postupku
intervjuisanja morate da pazite, a istovremeno treba da se borite
protiv direktnih konkurenata za radno mesto. Ovde je najvazniji
savjet: postupati sa mjerom. Nije preporucljivo da budete agresivni
i uvijek prvi otimate rijec, ma sta poslodavac pita, jer cete ostaviti
los utisak, ali je jos gore da budete previse Iini i tolerantni i da
cutite, pustajuci druge da se isticu, jer jednostavno necete imati
priliku da se valjano predstavite ako se sami ne izborite za nju.
Intervju izvan poslovnih prostorija
Pozabavimo se sada situacijom u kojoj se intervju za
zaposlenje odvija izvan prostorija organizacije. Takvi slucajevi
jesu rijetki, ali morate biti spremni i za njih. Rijec je standardnom
intervju koji se odvija van Iirme i o teleIonskom intervjuu.
U vezi sa standardnim intervjuom koji se odvija izvan
prostorija organizacije treba da obratite paznju da vas ne zavara
neIormalan ili nestandardni ambijent situacije u kojoj razgovarate!
To feste intervju za zaposlenje. Cinjenica da vas je potencijalni
poslodavac pozvao da se nadete u kaIicu, nekom klubu, na nekom
drugom, mjestu, ili vas cak pozvao na rucak i da 'malo popricate o
poslu ne znaci da treba da se opustite i da se ponasate
neIormalno, jer ste i u toj situaciji na ispitu. Ako ovo smetnete sa
71
uma i poneseni situacijom pocnete da se ponasate spontno, necete
dobro proci.
TeleIonski intervju
TeleIonski intervju se koristi
izuzetno rijetko kao iskljucivi nacin
komuniciranja sa kandidatom i to obicno kao
preliminarni postupak selektiranja i sredstvo
da se izbjegnu uticaji izgleda kandidata i na
brz nacin stekne osnovni utisak i na osnovu njega, smanji lista
potencijalnih kandidata za zaposljavanje koji bi na osnovu
podataka iz prijava i biograIija mogli doci u obzir. Zato i na takvu
situaciju treba da budemo spremni.
Zamislite da jednog dana zazvoni vas teleIon i da cujete:
'Dobar dan, Vi ste konkurisali za posao u Iirmi XY? Ovde je Petar
Petrovic, kadrovski direktor (ili vlasnik) Iirme, hteo bih da malo
popricamo Mnogima bi se u toj situaciji odsjekle noge i zavezao
jezik tako da jednostavno ne bi bili u stanju ni da zucnu a kamoli
da jasno, glasno i samouvjereno pricaju.
Uzgred, setite se sta smo u poglavlju o biograIiji rekli o
teleIonu. Ako smo naveli broj teleIona, ne smemo misliti da ga
potencijalni poslodavac nece koristiti, ili da ce ga upotrebiti samo
da bi nas obavestio kada smo pozvani na razgovor. On ga moze
koristiti i da bi sa nama razgovarao teleIonom, i zbog toga ne treba
da se iznenadujemo.
Prvo je pravilo da je i teleIonski intervju intervju za
zaposlenje i treba bi mu pristupiti najozbiljnije. Jer, ako se u ovoj
prilici ne snademo, tesko cemo doci do prilike da se sa
poslodavcem vidimo licem u lice. Preporucujemo da kopija
biograIije i prijave, kao i olovka i prazan papir budu blizu teleIona.
Pripremite ukucane za mogucnost da vas poslodavac pozove
teleIonom. Ako se oni jave na poziv treba da budu spremni da
korektno razgovaraju, prime poruku...itd. Takode, ako su prisutni u
72
kuci kada se vi javite treba da se na jedan vas mig utisaju i
obezbijede vam uslove za maksimalnu koncentraciju.
SpeciIicnost teleIoniranja koju moramo postovati,
ukoliko zelimo da budemo uspjesni, je cinjenica da na
raspolaganju imamo jedino glas kao sredstvo komunikacije.
Strucnjaci medutim savetuju da je najbolji nacin da se ponasamo
kao da nas sagovornik vidi. Preporuka je da sjedite pravo i blago
se smijesite. To ce dati vrlo pozitivne eIekte na kvalitet razgovora.
Najzad, ako vas poslodavac na kraju teleIonskog
razgovora pozove da dodete u Iirmu na intervju, ljubazno se
zahvalite, zavrsite razgovor i odmah napravite biljesku o upravo
zavrsenoj teleIonskoj komunikaciji. Zapisite sta vas je pitao i sta
ste vi odgovarali. Pogledajte biljesku par puta prije nego sto
krenete u Iirmu. Znajte da ce intervju u stvari biti nastavak vaseg
teleIonskog razgovora.
Kvaliteti koje poslodavci traze
Poslodavci ocekuju da zaposleni posjeduju ona znanja, vjestine
i stavove prema radu koji ce pomoci Iirmi da bude uspjesna na
trzistu. Svako preduzece ima svoju politiku i praksu selektiranja
novih radnika, ali vecina poslodavaca zeli i ocekuje da, osim
strucnih znanja i vjestina koje dati posao iziskuje, zaposleni imaju
i sljedece kvalitete, koje navodimo, a vi se potrudite da ih tokom
intervjua pokazete:
- Postovanfe pravila firme.
Prema istrazivanjima, poslodavci smatraju da je spremnost
radnika da prihvati i ponasa se u skladu sa propisanim pravilima,
njegova najvaznija osobina. Mnogi od poslodavaca cak smatraju
da je ovaj aspekt vazniji nego strucno znanje radnika.
- Po:itivan stav prema radu .
Prema misljenju poslodavaca radnik sa pozitivnim stavom je
onaj koji je entuzijasta, prijateljski raspolozen, motivisan i
spreman da sa zadovoljstvom prihvati zaposlenje. On dobro
73
saraduje i sa rukovodiocem i sa kolegama. Interesuje se za Iirmu i
ponosan je sto se njegov rad u njoj zapaza. Spreman je da ulozi
dodatni napor u svoj posao i svakoj situaciji prilazi na pozitivan
nacin.
- Kooperativnost.
Poslodavcima su potrebni ljudi koji ce se
dobro slagati i sa rukovodiocem i sa drugim
zaposlenima kao i sa strankama i musterijama.
Radnik koji se dobro slaze sa rukovodiocem
je spreman da primi kritiku, savjestan, razuman, odgovoran i
iskren, samouvjeren, samodisciplinovan.
Radnik koji se dobro slaze sa saradnicima je pouzdan,
ljubazan, entuzijasta, spreman da pomogne i ohrabri, lojalan,
odmjeren i uvidavan, spreman da oda priznanje, spreman da
podijeli inIormaciju.
Radnik koji se dobro slaze sa strankama je entuzijasta,
zainteresovan i spreman da pomogne, uvazava interes stranke,
postuje misljenje stranke, spreman da slusa.
- Organi:ovan privatni ivot.
Poslodavci ocekuju da zaposleni bude sposoban da
organizuje svoj privatni zivot tako da licni problemi ne uticu na
njegov rad. Od zaposlenog se ocekuje da svoje privatne probleme
(npr. Iinansijske, bracne, zdravstvene, brigu oko djece ...) rijesi
prije nego sto oni ugroze radni ucinak.
Potrudite da ih tokom intervjua pokazete da posjedujete
navedene kvalitete.
Zapamtite:
Kvaliteti koje poslodavci traze:
1 .Odgovarajuca znanja, vestine i stavove prema
radu
2. Postovanje pravila firme.
74
3. Pozitivan stav prema radu.
4. Kooperativnost.
5. Organizovan privatni zivot.
Potrudite da ih tokom intervjua pokazete da posjedujete
navedene kvalitete.
Za vrijeme intervjua
Podsjecamo da su prvi trenuci kontakta
sa poslodavcem kljucni za sticanje utiska o
vama. Budite spremni da brzo reagujete ako
vam poslodavac pruzi ruku, kako na pocetku,
tako i na kraju intervjua. Ako vam poslodavac pruzi ruku, jedan
mali, ali vazan deo odluke o tome da li cete biti primljeni, zavisi
od toga kako cete se rukovati. To treba da bude odmjereno, kratko,
cvrsto rukovanje, uz blagi smijesak i pogled pravo u zjenice!
Vazno je da se tokom intervjua kontrolisete i vladate
sobom. Treba da izgledate mirno i stalozeno.
- Nemojte prekstati noge, klatiti slobodnom nogom i igrati se
sopstvenim noktima ili grickati ih vrijeme intervjua!
- Dalje ruke od brkova, brade, kose!
- Ne igrajte se nakitom!
- Ne dobujte prstima po stolu ili naslonu stolice.
Ako imate tremu, mozda ce pomoci da to i spomenete.
Poslodavci su navikli na to da su kandidati za zaposlenje nervozni.
Jednostavno recite: "Pomalo sam uzbuden-a, ovo mi puno znaci.
To ce pomoci da se stvori nesto opustenija situacija.
Trudite se da na licu zadrzite ozbiljan, ali vedar izraz.
Pokusajte da se malo smijesite. Nemojte smetnuti sa uma da je
veselo lice prijatnije nego natmureno.
Gledajte intervjera u oci, ali izbjegavajte da buljite u
njega. Ako poslodavca ne gledate u oci moze pomisliti da ste
neiskreni ili nesigurni. Nemojte nositi tamne naocare.
75
Nemojte sjesti dok vas ne ponude. Ako vas ne ponude u
prvih par sekundi, upitajte da li mozete da sjednete i pokazite na
slobodnu stolicu. Ako budete mogli da birate, nemojte da sjedate
suvise daleko od poslodavca, i nastojte da budete okrenuti prema
njemu, a ne drugom kraju kancelarije.
- Nemojte se naslanjati na sto.
- Izbjegavajte "podizanje tjelesnih barijera".
- Nemojte prekrstiti ruke na grudima.
- Ne stavljajte nista na sto izmedu vas i poslodavca.
- Nemojte sjedeti zavaljeni unazad u polozaju povlacenja od
poslodavca.
- Sjedite pravo, blago nagnuti naprijed.
- Nastojte da ne izgledate bezvoljno ili umorno.
Obicno poslodavac VODI intervju. Treba da ga slijedite.
Da biste to mogli da cinite slusajte pazljivo sta on govori.
Nemojte uskakati sa upadicama, ali nemojte se ustezati da
postavite pitanje ukoliko nesto ne razumijete.
- Razmislite o svojim odgovorima, razmislite da li ste dobro
razumjeli smisao pitanja.
- Govorite jasno, dovoljno glasno i uvjerljivo. Tesko je
vjerovati nekom ko zvuci kao da sam sebi ne vjeruje.
- Nemojte biti snishodljivi, ali nemojte ni pretjerati i zvucati
arogantno.
- Varirajte tempo i ton kojim govorite. Nemojte mumlati,
zvakati gumu, niti pusiti, cak i ukoliko intervjuer to cini.
Ni jednog trenutka ne trebate smetnuti s uma da je vas
glavni cilj da pokazete kompetentnost, entuzijazam i spremnost za
rad. Ako zaista zelite da radite za tog poslodavca, pokazite mu to
jasno.
- Ne raspravljajte se sa poslodavcem. Svoje misljenje
zadrzite za sebe koliko god mozete.
- Ne pokusavajte da dobijete posao racunajuci na to da cete
izazvati sazaljenje. Svoje licne probleme i Irustracije
zadrzite za sebe.
76
- Novodite sto vise primjera.
- Budite otvoreni u svojim odgovorima, ali izbjegavajte
"klizava" podrucja.
Vi, vise nego intervjuer, mozete kontrolisati sadrzaj
razgovora. Treba da unaprijed znate sta zelite da kazete i da
trazite sansu da to ucinite. Ne ustezite se da pomalo prosirite
odgovore na pojedina pitanja kako bi u njih ukljucili i ono sto
smatrate da je vazno reci, a sto vas poslodavac nije pitao. Pazite,
ovo radite bez pretjerivanja inace moze izgledati da pitanja ne
slusate dovoljno pazljivo.
- NIKAD se ne zalite na predhodnog poslodavca i bivse
saradnike!!!
- Budite iskreni, ali promisljeni u svojim odgovorima
poslodavcu.
Ako vi imate nekih pitanja, posebno oko zahtjeva
posla, postavite ih dovoljno rano i najpazljivije slusajte sta ce vam
poslodavac reci. Ove inIormacije su dragocjene jer ce vam
pomoci da svoje odgovore u daljem toku intervju tako
usmeravate da pokazete sto vecu saglasnost izmedu vasih osobina
i onoga sto posao zahtijeva.
Povezujte svoje odgovore sa poslodavcevim potrebama, a
ne sa svojim proslim radnim ili obrazovnim iskustvom. Presiroka
prica o proslosti je jedna od najcescih gresaka koje tokom
intervjua prave kandidati za zaposlenje. Nemojte se hvaliti onim
sto ste u proslosti ucinili. Umesto toga, govorite o poslodavcevim
potrebama i o tome kako ih mozete zadovoljiti.
- Nemojte pominjati nikakve Iinansijske ili licne probleme
koje mozda imate.
- Mislite o tome sta mozete da ucinite za poslodavca.
- Ne pominjite platu, godisnje odmore, ni druge
beneIicije. Sacekajte da poslodavac otvori ta pitanja.
Najbolje vrijeme da razgovarate o plati je onda kada
budete izabrani za dati posao. Tada ste u mnogo boljoj
poziciji da pregovarate.
77
Kad god je moguce preokrenite negativno pitanje u
pozitivno. Npr: Ako je pitanje: "Sta je najgora stvar koju bi
vas predhodni poslodavac mogao da kaze o vama"? Pozitivan
odgovor bi mogao da bude: "Moj predhodni poslodavac bi
mogao da kaze da sam suvise proIesionalan". Na ovakva pitanja
nije lako odgovarati, pa preporucujemo da odredeno vrijeme
posebno posvetite pripremi i uvezbavanju odgovora. Kad god je
moguce izbegavajte da kazete bilo sta lose o sebi.
Iz vaseg prehodno obavljenog "istrazivanja" o
poslodavcu, sigurno cete imati pitanja u vezi sa njegovim
proizvodima ili uslugama. Unaprijed se dobro pripremite da ih
tokom intervjua na pravi nacin postavite.
Zapamtite:
Intervju je i neverbalna komunikcija, zato:
1. Odmjereno, kratko, rukovanje, na licu osmijeh,
pogled pravo u zjenice!
2. Ae ponasajte se nervozno,
3. 1rudite se da na licu zadrzite ozbiljan, ali vedar
izraz. Ako mozete, osmijehnite se.
4. Cledajte intervjera u oi, ali izbjegavajte da buljite
u njega.Aemojte nositi tamne naoare.
5. Aemojte sjesti dok vas ne ponude. Ako budete
mogli da birate, sjedite sto blize poslodavcu, licem
okrenuti njemu,
. Izbjegavajte "podizanje tjelesnih barijera".
7. Sjedite pravo, blago nagnuti naprijed, nemojte
izgledati bezvoljno.
8. Covorite jasno, dovoljno glasno i uvjerljivo.
Aemojte biti snishodljivi, ali ni arogantni.
9. Jarirajte tempo i ton kojim govorite.
78
1.Aemojte zvakati gumu, niti pusiti,
11.Slusajte pazljivo poslodavca, nemojte upadati u
rije.
Kada govorite:
1. Aovodite sto vise primjera.
2. Budite iskreni i otvoreni u svojim odgovorima, ali
izbjegavajte "klizava" podruja.
3. AIKAD se ne zalite na prethodnog poslodavca i
bivse saradnike!!!
4. Ae pominjite platu, godisnje odmore, ni druge
beneficije. Saekajte da poslodavac otvori ta
pitanja.
. Kad god je moguce preokrenite negativno pitanje
u pozitivno.
Kako odgovarati na tipicna pitanja?
Pitanja koja postavljaju poslodavci svode se na vrijecije 15
do 25 tipicnih pitanja, kao sto su:
1. Kaite nam nesto o sebi?
Kada vam se pitanje ovako postavi, ocekuje se da kazete
nesto o vasim licnim osobinama i svojstvima, a ne o poslovnim
znanjima i vestinama. Tek posle pominjanja vasih licnih svojstava
, mozete nesto reci o sebi u vezi sa poslom i to:
- Vase interesovanje i iskustvo vezanu za tu vrstu
posla,
- Vase prethodno radno iskustvo, ukoliko ga imate,
- Vase obrazovanje i obuku
- Vas snazni interes i zadovoljstvo zbog moguceg
dobijanja posla na koji konkurisete.
79
2. Da li ste do sada radili ovakvu vrstu posla?
Cak i ako niste radili istu vrstu posla, izbjegavajte da na
ovakvu vrstu pitanja odgovorite samo sa "NE". Povezite posao koji
ste radili sa poslom na koji konkurisete. Imajte uvijek u vidu da ne
postoje dva identicna posla i da se i neki tipicni poslovi (npr.
sekretarski) razlicito obavljaju u raznim organizacijama.
Poslodavac to obicno zna i zapravo zeli procijeniti da li u
prihvatljivom roku mozete da se osposobite za dati posao. Zato u
odgovoru pomenite svoje prethodno radno iskustvo, obrazovanje
tako da se moze stvoriti utisak o vasoj sposobnosti i spremnosti da
obavljate posao za koji ste se prijavili.
Zasto elite da radite ovde?
Kada vas poslodavac ovo pita, on zeli da procijeni da li
cete, ukoliko budete primljeni, biti zadovoljni poslom i Iirmom i
duze ostati u njoj. Svi poslodavci imaju otpor prema onima koji se
kratko zadrzavaju i stalno menjaju Iirme. Da bi ga uvjerili u to,
pomenite sve dobre stvari koje o datoj Iirmi znate, npr. Firma ima
dobru reputaciju, culi ste da je poslodavac Ier u nagradivanju
vrijednih radnika, volite upravo ovakvu vrstu posla...
Zasto ste napustili prethodni posao?
Kada vas poslodavac to pita, cilj mu je da utvrdi da li imate
neki problem koji bi vas mogao opterecivati i na poslu za koji
konkurisete. Ljudi obicno napustaju posao iz vise razloga, a treba
u odgovoru pomenuti one koji vam idu u korist. Ako ste posao
napustili (dobili otkaz) zato sto niste mogli da ga dobro obavljate,
to ne pominjite, jer to ne znaci da ovaj na koji konkurisete necete
moci da obavljate dobro...
Kakvu :aradu ocekufete?
Ovim pitanjem poslodavac zapravo zeli da procijeni kolika
su vasa ocekivanja i da li su previsoka za njega. Vi sa vase strane
zelite maksimum koji je Iirma spremna da plati. Odgovaranjem i
80
iskazivanjem bilo kakve konkretne sume u ovoj Iazi zaposljavanja,
samo cete sebi naskoditi. Ako pomenete nizu ciIru od one koju je
poslodavac imao u vidu, on je (ukoliko mu sve drugo odgovara),
moze glatko prihvatiti i vi cete zaradivati manje no sto ste mogli.
Ukoliko pomenete visu ciIru nego sto je poslodavac imao u vidu,
to moze biti razlog da se intervju prekine i da vam se poslodavac
zahvali na vremenu i da kaze da ste preskupi za njega. Cini se da je
najmudrije izbjeci izjasnjavanje o konkretnoj ciIri sve do trenutka
kada je poslodavac odlucio da vas primi i kad vam ponudi
zaposlenje. Tada cete biti u mnogo povoljnijoj poziciji. Jedan od
nacina da se izbjegne direktan odgovor je i da kazete da ste
spremni da radite za onaj nivo zarade koji je standardan u Iirmi za
zaposlene koji imaju kvaliIikacije i radno iskustvo kao i vi.
Zasto bi :aposlili vas, a ne nekog drugog?
Poslodavac ovim zeli da se vi stavite u njegovu poziciju i
da pokazete vase prednosti u odnosu na druge kandidate.. Kao sto
smo naveli u pripremi intervjua, treba dobro sagledati svoje
prednosti i biti spreman da kratko, jasno i uvjerljivo iznesete
nekoliko svojih osobina koje vas cine atraktivnim kandidatom za
zaposljavanje.
Koliko ste i:ostafali sa posla na vasem prethodnom :aposlenfu?
Jasni su motivi zbog kojih poslodavci vrlo cesto postavljaju
ovo pitanje. Svaki od njih zeli da ima zaposlene na koje moze
racunati. Sustina ovog pitanja, mada se to na prvi pogled ne vidi, je
ustvari odgovornost. Zato treba da se potrudite da kroz vas
odgovor pokazete da zaista jeste odgovorni. Ako ste na
prethodnom poslu izostajali, objasnite poslodavcu razloge i
uvjerite ga da su oni prestali da postoje. Ako niste izostajali,
nemojte samo odgovoriti odricno, vec iskoristite priliku da kazete
par racenica na temu koliko vi drzite do odgovornog odnosa
prema radu...itd.
81
Kako fe vase :dravlfe?
Ovo pitanje ima svrhu kao i prethodno, samo iskazano na
drugi nacin. I kod njega je motiv je isti: poslodavca inetresuje da li
cete izostajati sa posla. Dakle, posto poslodavac nije vas ljekar,
najgori nacin da mu odgovorite je da pocnete pricu o svemu sto
vas muci i boli. Intervju za zaposlenje nije mjesto za ispovijedanje
o migrenama, reumama,..itd. Mnogim ljudima je dovoljno da budu
zapitani o zdravlju, pa da pocnu da se ponasaju kao da su
zaboravili gde se i zasto nalaze. Mali povod je dovoljan da pocnu
nasiroko da prepricavaju svoju zdravstvenu istoriju pocevsi od
djecijih bolesti, malih boginja i zausaka pa nadalje... Jednostavno
treba reci da nemate zdravstvne probleme zbog kojih bi izostajali
sa posla, ili nesto slicno...
Ukoliko imate neki zdravstveni problem koji nije vidljiv,
npr. visok pritisak i sl, nemojte ga pominjati ukoliko on nije tako
izrazen da vas cini nepouzdanim radnikom u smislu izostajanja.
Ovo se rijetko dogada zato sto se najveci dio problema ove vrste
moze medicinski tretirati tako da vas ne sprecava da normalno
obavljate radne aktivnosti.
Postoji medutim jedno pitanje koje na ovom mjestu treba
ozbijno razmotriti. Pretpostavimo da ste invalid i da imate neki
senzo-motorni problem koji je vidljiv poslodavcu. On ce zeljeti da
utvrdi da vas taj problem ne eliminise kao kandidata za posao za
koji konkurisete. U takvim slucajevima prvo je pravilo da
posjedujete medicinski dokument koji pokazuje da je vase stanje
stabilno i da ne zahtijeva intenzivno medicinsko lijecenje, ili bilo
koji drugi oblik tretmana koji bi podrazumevao izostajanje sa
posla. Drugo je pravilo da tu temu treba da pomenete vi, a ne
poslodavc kome je vjerovatno neprijatno. Trece, treba da istaknete
i, ukoliko je ikako moguce, demonstrirate kako mozete da
Iunkcionisete adekvatno i pored postojeceg hendikepa. Pitajte
poslodavca za radnu situaciju u kojoj misli da bi vi imali problema
i pokazite kako bi se u njoj snasli. Cetvrto je pravilo da
istaknete kako vas vas invaliditet u stvari cini boljim radnikom.
Pitajte npr. poslodavca da li zna da istrazivanja pokazuju da su
82
radnici sa hendikepom odgovorniji, disciplinovaniji, da manje
izostaju sa posla, manje Iluktuiraju...
Kada ce te biti spremni da preu:mete posao?
Primjeren odgovor sadrzi kontrapitanje: Kada bi Vama to
odgovaralo? Na taj nacin cete podstaci poslodavca da sa Vama
ugovori pocetak radnog angazovanja, a to ste upravo htjeli.
Kofe su vase nafface vrline?
Navedite vase vrline, vestine i ostalo sto ste deIinisali
tokom pisanja biograIije i pripreme za intervju.
Kofe su vam slabosti?
Ovim poslodavac zeli da vidi koliko ste samokriticni.
Sustina je da u odgovoru slabost pretvorite u vrlinu. Mozete npr.
reci da ste suvise pedantni.
Kofih pet reci vas nafbolfe opisufu?
Slobodno navedite one osobine za koje ste uvjereni da vas
karakterisu. U tome vam moze pomoci lista u prilogu.
Kofi su vasi dugorocni profesionalni cilfevi?
Nekad se ovo pitanje postavlja na sledeci nacin:. Sta
mislite koji ce biti poslovi na kojima cete raditi kroz deset godina,
ili koliko dugo mislite da ostanete u ovoj Iirmi. Poslodavci vole
radnike na koje mogu dugorocno racunati. Dakle, treba ga uvjeriti
da njegova Iirma nije samo usputna stanica u vasoj karijeri na
kojoj namjeravate da se kratko zadrzite.
Na kofim vrstama masina i opreme ste radili?
Ovo je povezano sa pitanjem vaseg prethodnog iskustva.
Ono pokazuje da je poslodavac veriziran u tehnickim pitanjima.
Prema tome budite precizni u svom odgovoru. Ukoliko nemate
iskustva pomenite opremu na kojoj ste radili tokom strucne prakse.
83
Da li moete raditi pod pritiskom i kratkim rokovima?
Treba uvijek odgovarati aIirmativno. Jasno je da
savremeno poslovanje podrazumijeva ostar ritam, i deIinisane
rokove i ne treba pokazati da vam to ne odgovara. Sa druge strane,
niko od vas ne moze ocekivati da cinite nemoguce. Ako je vec
tako onda se nemojte zapetljavati u dugacka obrazlozenja, vec
kratko odgovorite potvrdno i jos mozete dodati da takve uslove
rada dozivljavate kao izazov i priliku da pokazete da ste dobar
radnik.
Sta bi radili u ovof situacifi...pa se onda navede neka
pretpostavlfena problematicna situacifa?
Nemojte odgovoriti odmah. Na trenutak razmislite.
Potrazite jos neke detalje i objasnjenja koja su vam potrebna. U
principu, primenite opsta nacela resavanja problemskih situacija, a
to su:
1. sakupljanje inIormacija,
2. analiza inIormacija
3. klasiIikacija po redu vaznosti
4. konsultovanje misljenja eksperata
5. donosenje odluke
6. rasprava o odluci
7. sprovodenje odluke
Da li ra:mislfate o nastavku skolovanfa i strucnog usavrsavanfa?
Ovo pitanje se obicno postavlja mladima i iza njega se opet
krije namjera da se utvrdi da li cete se u Iirmi zadzati kratko...
Sta mislite o radu u grupi?
Cilj da utvrdi da li ste drustveni. Govorite o dobrim
stranama rada u grupi...
Da li ste vfencani?
Ako jeste, onda istaknite prednosti. Ako niste, opet
istaknite prednosti.
84
Da li imate nekih pitanfa :a nas?
Varijanta A, odgovorite: Ne, nemam zaista ste tokom
interjvua iscrpli sve , htio bih da vam zahvalim, jedino je pitanje
kada cu poceti da radim...Varijanta B, pitajte za (najvise ) par
aspekata rada Iirmi ili vaseg posla...
Zapamtite:
1. Odgovarajte na pitanja tako da pokazete vezu
izmedu vasih osobina i sposobnosti i zahtjeva
posla
2. Postavite kratka pitanja tokom intervjua u cilju
da pokazete vase interesovanje za firmu.
3. Pitanja postavljajte sazeto, jasno i bez oklevanja.
4. Aemojte insistirati na dobijanju iscrpnih,
detaljnih odgovora, vi ste taj koga intervjuisu a
ne poslodavac.
3. Obratite paznju na neverbalne znake da je
poslodavac spreman da zavrsi intervju, nemojte
da dodete u situaciju da on pomisli da
dosadujete.
4. Razmisljajte kao poslodavac.
Poslije intervjua
Nacin na koji cete zavrsiti intervju je gotovo isto toliko
vazan kao i nacin na koji cete poceti. Nazalost, malo ljudi
razmislja o tome koliko je znacajno zavrsiti intervju na pravi
nacin.
85
Ako ovdje pogrijesite mozete povrijediti osecanja
poslodavca, a onda se, naravno, mozete oprostiti od posla. Cak i
ako je intervju bio neprijatan, ne ponasajte se kao da vam je drago
sto se zavrsio i ne zaboravite da se zahvalite poslodavcu za
vrijeme koje vam je posvetio.
Takode se zahvalite i sekretarici. Njeno misljenje o vama
je mozda znacajnije nego sto vam se cini. Ako procijenite da je
poslodavac bar malo zainteresovan da vas zaposli, dogovorite da
mu se kasnije javite kako bi saznali sta je odluceno. Upitajte tacno
kada mozete da ga zovete i nemojte prihvataiti odgovor 'Javicemo
vam se. Upitajte kada, recite da imate u izgledu i druge poslove i
da vam je vazno da sto prije imate tacnu inIormaciju.
Ovo je trenutak da ponudite svoje preporuke ako ih imate i
ako ih do tada poslodavac nije trazio. Budite strpljivi. Poslodavac
ce vjerovatno zeljeti da provjeri vase preporuke, kao i da razgovara
sa drugim kandidatima, prije donosenja odluke o tome koga ce
primiti.
Kada se intervju zavrsi nemojte stajati i caskati. Ovo
moze da stvori utisak da nemate nista korisnije i pametnije da
radite.
PSIHOLOSKO 1ES1IRAA1E
U mnogim Iirmama psiholosko
testiranje je dio standardne selekcione
procedure prilikom prijema kandidata u
radni odnos. Iskustvo pokazuje da je upravo
testiranje onaj dio postupka prijema koji
kandidati najmanje poznaju i od koga
najvise zaziru. Otuda postoji jasna potreba da se u okviru vasih
priprema za trazenje posla i ovom temom pozabavimo kako bi i za
ovu situaciju bili sto pripremljeniji.
Prvo, psiholoski testovi, (ili psiho testovi kako se cesto
zovu, mada bi tacniji naziv bio psihometrijski instrumenti) su u
86
savremenom svetu uobicajena stvar, i ako ih Iirma u kojoj ste
konkurisali primjenjuje to samo znaci da nastoji da valjanije i
pouzdanije provede postupak selekcije kandidata, a nikako ne
znaci da bilo ko u toj Iirmi misli da ste vi 'ludi, 'glupi,
'nenormalni, 'specijalan slucaj ili nesto drugo od brojnih etiketa
takve vrste kojih smo se tokom godina prakse naslusali.
Drugo, testiranje je postupak koji vama koristi, jer je po
deIiniciji objektivniji (rezultati su nezavisni od ocenjivaca)
selekcioni postupak nego intervju. Ako imate razloga da smatrate
da ste pravi kandidat za dati posao, budite sigurni da ce i rezultati
testova to pokazati.
Ako osjecate strah, odbojnost, tremu ili drugi otpor slicne
vrste prema testiranju, znajte da je to normalno i da se tako osjeca
najveci broj ljudi. Ovakva osjecanja dijelom nastaju zbog
nepoznavanja situacije testiranja i rasirenih zabluda koje u vezi sa
njom postoje, a dijelom zbog toga sto je ljudima neprijatno da se
izlazu situaciji koja je slicna skolskom ispitu i u kojoj ih neko
'provjerava, narocito ako su predmet tih provjera neka licna
svojstva. Zato ce biti od pomoci da o testovima i testiranju saznate
onaj minimum koji vam je potreban da kroz njega prodete
najuspjesnije sto mozete.
Sta ispituju testovi?
Pretpostavljamo da se slazete da radna uspjesnost ne zavisi
samo od strucnih znanja i vjestina. Uz njih, na radnu uspesnost
veoma uticu i sposobnosti, razlicite licne karakteristike, motivacija
za rad...itd. Cilj testiranja je upravo utvrdivanje tih vasih osobina.
Grubo posmatrano, testovi se mogu podijeliti u nekoliko sljedecih
grupa:
a. Testovi sposobnosti.
Rijec je o najbrojnijoj grupi testova i ujedno jedinoj grupi koja se u
punom smislu moze nazvati testovima. Sastoje se od nizova
zadataka cije resavanje treba da pokaze koliko je kod kandidata
razvijena sposobnost koju mjere. Ovi testovi ne ispituju znanje.
87
Cak se tako i konstruisu da se uticaj skolskog znanja kandidata
svede na najmanju mogucu mjeru. Znaci, to kakav ste bili dak ili
student nece imati bitnog uticaja na vas rezultat i ne treba da vas
brine.
Postoji vise vrsta ovih testova, vec prema sposobnosti koje
ispitaju: To su prije svega testovi opste intelektualne sposobnosti
(opste inteligencije) koji mjere sposobnost logickog rezonovanja i
rjesavanja problema, zatim testovi posebnih sposobnosti: testovi
sposobnosti shvatanja odnosa medu rijecima, numerickih
sposobnosti, sposobnosti shvatanja prostornih odnosa, odnosa
medu mehanickim elementima, testovi kreativnosti...itd.
Kako izgledaju? Najcesce su to nizovi zadataka dati u obliku slika
i crteza medu kojima postoji neka pravilnost koju treba da uocite, i
da medu (cetiri, sest ili osam ponudenih odgovora) pronadete i
obiljezite onaj koji po toj pravilnosti koju ste uocili pripada skupu i
predstavlja rjesenje.
Ako je rijec o testu koji mjeri sposobnost shvatanja odnosa medu
rijecima zadatak npr. moze da glasi:
DOPUNI (obiljezavanjem slova ispred tacnog odgovora):
PLITAK JE PREMA DUBOKOM KAO NIZAK PREMA
..............
a) Bijelom b)Visokom c)Velikom d)Malom e)Sirokom
I)Uskom
Naravno da je tacan odgovor pod b. i vi bi ga radeci dati test
oznacili.
Vazno je jos par napomena vezanih za testove sposobnosti:
- Najcesce su vremenski oroceni, tj. postoji precizno
deIinisano vreme za njihovo popunjavanje,
- Testovi sposobnosti su tako konstruisani da je zaista jako,
jako tesko da se svi zadaci urade u predvideno vreme. Ovo
ima svoje razloge, ali se njima ovde necemo baviti.
Ako ne uradite sve zadatke, nemate razloga da se zbog toga lose
osjecate, najveci broj ljudi postize takav rezultat.
b. Testovi sen:omotornih vfestina.
88
Ovo je jedina grupa testova za koju je karakteristicno da
nisu tipa papir olovka. Rijec je o instrumentima za
mjerenje brzine i tacnosti opazanja nekih stimulusa i
reagovanja na njih. Rijetko se primjenjuju, ali treba ih
pomenuti jer i na njih mozete naici. Njima se ispituju tacnost
videnja i cuvenja, koordinacija oko ruka, tremor (drhtanje
ruku) i druga culna i motorna svojstva kandidata.
c. Testovi licnosti.
Prva razlika koju cete primijetiti kod ove, u odnosu na
prethodno pomenute grupe testova je to da kod testova
licnosti nema tacnih ili pogresnih odgovora i da njihovo
popunjavanje nije vremenski ograniceno. Najcesce se sastoje
od niza pitanja na koja cete odgovarati (dopisivanjem, ili
obiljezavanjem nekog od ponudenih odgovora). U
najkracem, cilj testova licnosti je da utvrde kakva ste vi
osoba i da se uz pomoc njih predvidi kako cete se ponasati u
radnoj situaciji u odnosu na sebe, druge zaposlene,
rukovodioce, klijente, probleme na koje cete mozda naici...
d. Testovi motivacife i interesovanfa.
Ovi upitnici su vrlo slicni testovima licnosti, ali su
Iokusirani na utvrdivanje kvaliteta i snage potreba i motiva
koji vas pokrecu, istrajnosti i nivoa energije koju ste spremni
da ulozite u izvrsavanje radnih zadataka...itd.
Kako izgleda testiranje?
U razlicitim Iirmama testiranje ima razlicit status. U nekim
slucajevima ono moze biti korisceno kao eliminatorni selekcioni
potupak. U toj varijanti, samo ce oni koji zadovolje na testiranju,
doci do intervjua. Ima organizacija kod kojih testiranje sluzi za
prikupljanje veceg broja inIormacija samo o onim kandidatima za
koje je donesena odluka da budu primljeni u radni odnos. (Te
inIormacije se kasnije koriste u postupcima upravljanja ljudskim
resursima Iirme). Ali najveci broj organizacija koriste testiranje
kao integralni dio postupka izbora ljudi (naravno, uz intervju).
89
Poslodavci nekada kazu kakav je status testiranja u
njihovoj Iirmi, a nekad preskoce taj 'detalj. Ovo treba da znate,
ali ne preporucujemo da se raspitujete cemu ce sluziti rezultati
vasih testova, vec da testiranju u svakom slucaju pristupite
najozbiljnije.
Testiranje se moze obavljati individualno ili grupno, kada
se mali broj kandidata, koji na osnovu podataka iz biograIije,
najvise odgovaraju zahtjevima posla, pozovu u Iirmu. Ne
zaboravite, oni su vam konkurenti.
Obicno se ispitivanje izvodi u vecoj kancelariji ili drugoj
prostoriji u kojoj kandidat(i) mogu nesmetano i koncentrisano da
rade. U 99 slucajeva bicete suoceni sa testovima tipa papir
olovka i da bi ih radili ne treba vam nista osim pribora za pisanje.
Naravno ako imate problema sa vidom, ne zaboravite naocare.
Citav postupak obicno traje oko 60 minuta.
Prakticni savjeti
Preporuke koje slijede uglavnom se odnose na situaciju u
kojoj ce biti testirane vase sposobnosti, ali je vise nego korisno
pridrzavati ih se u svakoj situaciji psiholoskog testiranja:
- Budite smireni i najpazljivije slusajte uputstvo.
- Pazljivo procitajte pisano uputstvo koje obicno stoji na
svakom testu. Morate biti sigurni da tacno razumijete sta se
od vas trazi da uradite.
- Svaki test sadrzi par pitanja, odnosno zadataka za vjezbu,
nemojte ih slucajno preskakati, 'jer su laki i podrazumijeva
se da znate da ih uradite.
- Pitajte osobu koja zadaje test za svaki detalj uputstva koji
vam eventualno nije jasan. Nemojte pocinjati da radite sa
idejom da ce vam se tokom popunjavanja testa stvari
razjasniti.
- Ukoliko je rijec o testu brzine, (a takvih je medu testovima
sposobnosti najvise) gdje je ograniceno vrijeme rada, to ce
vam u okviru davanja uputstva biti receno. Zapamtite
90
koliko se tacno minuta test radi i kontrolisite svoje
'prolazno vrijeme, ali nemojte gledati na sat svakih
tridesetak sekudi, jer cete tako rasipati dragocjeno vrijeme.
- Radite brzo, ali ne brzopleto! Nastojte da uradite sto vise
zadataka i zato nemojte trositi previse vremena na svakom
pojedinacnom.
- Obicno se testovi sposobnosti konstruisu tako da u njima
tezina zadataka progresivno raste. Zato treba da radite po
redu ne preskacuci zadatke. Ali ako na neko pitanje bas ne
znate odgovor preskocite ga, budete li imali vremena
vraticete se na njega.
- Kod vecine testova odgovori se ne upisuju u samu testnu
svesku nego u poseban list za odgovore. Zato jako pazite
da vam se broj zadatka u testnoj svesci poklapa sa brojem
zadatka u listu za odgovore. Cesto se dogada da kandidat
ne zna da odgovori na neko pitanje, pa ga preskoci, pa onda
u brzini, odgovor na sljedece pitanje upisuje na to
mjesto, pomjerajuci tako za jedno mesto sve sljedece
odgovore. Ocjenjivac to prilikom pregleda ne moze da zna
i ishod je jako los. Zato pazite, nemojte da vam se to desi.
- Nemojte odgovarati nasumce. Testovi su tako konstruisani
da je gotovo nemoguce slucajno 'pogoditi tacan odgovor.
- Ako pogrijesite, pa ispravite gresku, postarajte se da to
jasno oznacite kako onaj ko ocenjuje test ne bi bio u dilemi
sta ste odgovorili.
- Ako je testiranje grupno, nemojte pokusavati da
prepisujete. Prvo, zato sto testovi ne mjere skolsko znanje
pa nema razloga da vjerujete da je covek ispred ili iza vas
(koji je, da ponovimo, vas konkurent) sposobniji. Drugo, vi
niste nestasno skolsko dijete nego ozbiljna osoba koja trazi
posao i vise je nego neprijatno da vas opominju, ili cak
iskljuce sa testiranja.
- Ako zavrsite pre isteka vremena nemojte odmah predavati
test nego jos jednom prokontrolisite svoje odgovore.
91
S1A AKO AE DOBI1E1E POSAO?
I pored svih savjeta i vaseg truda, moze se
dogoditi da ne dobijete posao na koji ste konkurisali?
To uostalom nije nista neobicno u sadasnjim
okolnostima kod nas. Pitanje je, medutim, kako da se
postavite i sta da cinite dalje?
Prvo je vazno da analizirate razloge zbog
kojih niste dobili posao. Postoji citava lista mogucnosti:
- Mozda je preduzece odustalo od zaposljavanja novih
radnika i upraznjeno radno mjesto popunilo iz reda
zaposlenih!
- Mozda je neki drugi kandidat bio strucniji i u cjelini 'jaci
od vas!
- Mozda je neko imao 'jake preporuke, odnosno 'vezu!
- Mozda ste nedovoljno ili suvise kvaliIikovani za taj posao!
- Mozda niste znali da se dobro predstavite poslodavcu!
Ukoliko je problem u vasoj vjestini predstavljanja, jos
jednom procitajte ova uputstva i analizirajte gdje ste pogrijesili i
pripremite se bolje za sljedeci nastup.
Ne zaboravite: Trazenje posla je slicno prodaji, samo
sto je u ovom slucaju kupac vas potencijalni poslodavac, a vi
treba da ~prodate svoje vjestine.
I jos nesto:
Trazite posao dok ga ne nadete. Nemate
alternativu. Nemojte dozvoliti da vas
privremeni neuspjeh obeshrabri. Danas je
nezaposlenost skoro ~normalno stanje. Imajte
povjerenje u sebe i slijedite svoje ciljeve dok ih
ne ostvarite
92
ZAPOSLILI S1E SE
Uspjeli ste u svojim nastojanjima da nadete posao.
Cestitamo! Napravili ste jedan od vaznih zivotnih koraka. Treba da
budete zadovoljni i ponosni jer za to itekako imate razloga. Ako je
vasem zaposljavanju ova knjizica doprinijela, onda je ispunila
svoju namjenu. Kako sada stoji stvar sa vasim osjecanjem
samopostovanja?
Ipak, nije trenutak da se opustite. Kao pocetnik na novom
poslu, treba da vodite racuna o nekim stvarima, kako bi se izbjegli
uobicajeni problemi i kako bi se radna karijera zapocela i gradila
na pravi nacin. Evo nekoliko kratkih savjeta o tome.
Prvi dan na poslu
- Odmah prvog dana provjerite da li su
vam za posao potrebni neki
specijalni alati, oprema, ili odjeca, o
cemu prethodno niste bili inIormisani.
- Prvog dana se raspitajte koja su
vam sve licna dokumenta potrebna za
zasnivanje radnog odnosa i evidenciju
preduzeca. Ona za koja pretpostavljate
da su neophodna (licna karta, radna i zdravstvena
knjizica...itd.) ponesite obavezno sa sobom.
- Sto prije pronadite, procitajte i dobro zapamtite pravila
kojima je regulisan rad i ponasanje u datoj Iirmi.
- Budite pozitivno orijentisani prilikom upoznavanja sa
neposrednim rukovodiocem i saradnicima. (Sjetite se
onoga sto smo navodili o vaznosti ostavljanja dobrog prvog
utiska).
- Nastojte da odmah zapamtite imeni kljucnih ljudi sa
kojima cete dolaziti u kontakt tokom obavljanja posla.
93
- Ne plasite se da postavljate pitanja, ne oklijevajte da
trazite razjasnjenje za sve sto vam nije jasno. Niko vam
nece zamjeriti, naprotiv, od vas se to ocekuje.
- Nemojte da se pravite vazni. Nemojte ni izgledati kao da se
pravite vazni, a takav utisak se o vama moze steci ukoliko:
1. Ne postavljate nikakva pitanja, jer vam je "sve jasno",
2. Odmah pokusate da reorganizujete posao koji radite,
3. Odmah pocnete sa kritikovanjem odredenih aspekata posla
koji vam je poveren.
- Budite spremni da vam na pocetku daju najteze,
najprljavije, najdosadnije,...jednom rijecju najgore poslove.
Nemojte to dozivljavati tragicno i prihvatite mirno. Tako
to biva u svijetu rada. Vidjecete, nece dugo proci a stvari
ce se promijeniti.
- Ako je dato radno mesto bilo neko vrijeme nepopunjeno,
moze se desiti da ima puno zaostalog posla koji treba
zavrsiti. Namojte dopustiti da vas taj povecani obim uplasi
i demotivise.
- Zaposljavanjem, vi zapravo pravite ugovor sa
poslodavcem. Vasa je obaveza da obavljate odredene
duznosti, a za uzvrat dobijate platu i druge beneIicije.
Vas stav prema pravilima koja vaze u Iirmi i spremnost da
slijedite uputstva rukovodioca igraju vaznu ulogu u
procjeni vase radne uspjesnosti.
- Vasa je obaveza da budete prisutni i spremni za rad u
odredeno vrijeme, da znate sta treba da radite, kako da
radite i kada posao treba da bude zavrsen.
- Nikad nemojte smetnuti sa uma da je postovanje rokova
isto toliko vazno koliko i dolazenje na posao na vrijeme.
Vas neposredni rukovodilac ce periodicno ocjenjivati vas
rad. Od njegove ocjene moze zavisiti da li cete ostati na
poslu ili ne.
- Kod vecine poslova, za pocetnike je predviden probni rad.
On moze trajati od 30 dana do 12 mjeseci. Procedura
otpustanja za one koji ne zadovolje na probnom radu je
94
mnogo jednostavnija nego po prijemu u radni odnos i
poslodavci je koriste. Da se to vama ne bi desilo treba da,
naravno, uspjesno prebrodite probni rad, a da bi to ucinili
treba da dobijete zadovoljavajucu ocjenu od neposrednog
rukovodioca. On ce ocjenjivati kvalitet i kvantitet vaseg
rada, poznavanje posla, vasu sposobnost prilagodavanja i
kooperativnost, inicijativnost i druga licna svojstva.
Dobro je da sa rukovodiocem, TOKOM trajanja probnog
rada razgovarate o, kako pozitivnim, tako i negativnim
aspektima vaseg radnog ponasanja, i da od njega trazite
sto preciznije savjete i sugestije na bazi kojih cete
PRAVOVREMENO korigovati ono sto nije
zadovoljavajuce.
Ukoliko posao koji obavljate
ne zadovoljava vase ambicije...
- Obavijestite ljude u organizaciji o svojim proIesionalnim
aspiracijama i ambicijama,
- Posao na koji ste primljeni obavljajte kvalitetno! Najgori
nacin da radite na svojoj proIesionalnoj promociji je da
posao koji obavljate zapravo samo otaljavate, jer je ispod
nivoa vasih sposobnosti i kvaliteta ocekivanja i aspiracija.
- Nastavite da budete aktivni u trazenju odgovarajuceg posla,
kako u samoj organizaciji u kojoj ste primljeni tako i van
nje. Ne zaboravite, svaki posao je samo stepenica koju
treba preci u razvoju vase radne karijere.
Da bi napredovali...
Radite postojeci posao najbolje sto mozete. I
uvijek radite malo vise nego sto se to ocekuje.
Radite sa radoscu, bez gundanja i kukanja
kako vam je tesko.
95
Pomazite svojim saradnicima. Sa svima budite dobri. Ne
zaboravite da su istrazivanja pokazala da glavni uzrok izostanka
napredovanja u poslu kod najveceg broja ljudi nije neodgovarajuca
strucnost nego nesposobnost uspostavljanja dobre saradnje sa
kolegama.
Ne dopustite da emocije upravljaju vasom radnom karijerom. Prije
nego sto se posvadate sa seIom ili saradnicima, zapitajte se da li je
to stvarno u skladu sa vasim dugorocnim proIesionalnim
interesom.
Ostavite vase licne probleme kod kuce.
Budite poslovni i stalno ucite. Naucite sve sto se moze nauciti o
poslu koji obavljate, o poslu koji vidite kao sljedeci cilj u vasoj
proIesionalnoj karijeri i o Iirmi u kojoj radite kao celini.
Stavite svom rukovodiocu do znanja da ste zainteresovani za
napredovanje u poslu. Kada saznate da ce biti upraznjenih mjesta
na poslovima za koje ste zainteresovani, zamolite da razmisle o
vama kao mogucem kandidatu. Pazite, to ne treba izgledati tako da
se stekne utisak da ste nezadovoljni svojim postojecim poslom, ali
sa druge strane, ako niko ne zna da ste zainteresovani za novi
posao, tesko da ce vam ga ponuditi.
Srecno!
96
DODATAK:
Lista licnih karakteristika (opisnih pridjeva):
Ova lista sluzi kao podsjetnik da sagledate svoje licne
karakteristike. Obiljezite pridjeve koji vas najbolje karakterisu i
provijenite koliko su te osobine bitne za posao koji trazite. Ukoliko
su bitne, isticite ih u svom predstavljanju prilikom trazenja posla.
- AKTIVAN: Ja sam pokretan. Nastofim da ucestvujem u vecini
:bivanfa
- PRILAGODLJIV: Mogu mijenjati ideje, stavove i izlazim na
kraj i u teskim situacijama.
- AVANTURISTA: Volim nove ljude, mjesta i stvari.
- AGRESIVAN: Idem za onim sto zelim, nisam stidljiv i ne biram
sredstva.
- OBAZRIV: Obracam paznju na druge i postajem svjestan svoje
okoline i odgovornosti.
- AMBICIOZAN: Postavljam visoke ciljeve i onda radim uporno
da ih postignem.
- OPREZAN: Volim skupljati sve inIormacije prije donosenja
odluke.
- SAVJESTAN: Stalo mi je da dobro obavljam posao i imam
izrazenu radnu etiku.
- KOOPERATIVAN: Cinim iskrene napore da bih se uklopio sa
ostalima.
- RADOZNAO: Uvijek zelim da znam kako i zasto.
- DOMINANTAN: Volim da odlucujem i da budem voda.
- EFIKASAN: Nalazim najdjelotvorniji nacin da izvrsim zadatke.
- FLEKSIBILAN: Mogu mijenjati svoj raspored da bih izasao u
susret potrebama drugih.
- KORISTAN: Obicno pomazem drugima ako trebaju moju
pomoc.
- NEZAVISAN: Obicno radim samostalno i ne trazim pomoc od
drugih.
- METODICAN: Zavrsavam stvari pazljivo korak po korak.
97
- OPTIMISTICAN: Obicno gledam na svjetliju stranu u vecini
situacija i izazova.
- ORGANIZOVAN: Planiram svoje aktivnosti i buduce zadatke.
- STRPLJIV: Be: nervo:e i urbe radim na i:vrsenfu povferenog
:adatka..
- ISTRAJAN: Veoma sam uporan i radim predano da bih svaki
preuzeti zadatak u potpunosti izvrsio.
- TACAN: Vodim racuna o vremenu i o rokovima.
- POUZDAN: Mozete uvijek racunati na mene.
- ODGOVORAN: O:bilfno i redovno izvrsavam svoje obaveze
- OBZIRAN: Uvijek vodim racuna o pravima , interesima i
osfecanfima drugih.
- PREDUSRETLJIV: Volim ljude i zelim da im pomazem..
- DRUSTJEN. Prifatno mi fe sa drugim lfudima, volim da budem
u drustvu i da radim sa lfudima
- SRDACAN. Neposredan sam u i:raavanfu svofe simpatife :a
druge.
- KOMUNIKATIJAN. Lako i br:o uspostavlfam kontakt sa
lfudima.
- POSLUSAN. Be: protivlfenfa cinim ono sto se od mene na poslu
trai.
- DISCIPLINOJAN. Postufem poslovna pravila i propisani nacin
rada.
- OPREZA .Jodim racuna o svom ponasanfu fer ne elim
neprifatna i:nenadenfa.
- SAMOUJJEREN. Imam povfernfe u svofe sposobnosti i stavove.
- ODLUCAN. Odvano pristupam i:vrsenfu planiranih akcifa.