Glagoljako sjemenitePriko ( Omi )

Prilog povijesti kolstva u Dalmaciji

Stanje kolstva u Dalmaciji za mletake vladavine

Nedostatak

javnih kola U gradovima postoje privatni uitelji plaeni od strane komune Osim svjetovnih uitelja postoje privatne kole u upama i samostanima Splitska akademija 1781. pokree akciju za opismenjavanje seljaka iz okolice

 Vojna

kola u Zadru Providur ( Provveditore generale ) Gradenigo 1777. predlae Senatu osnivanje Zavoda za kolovanje plemike i graanske mladei u Dalmaciji ( Coleggio Nazionale ) u enskom samostanu sv. Dimitrija u Zadru.

 Postoji

nekoliko zavoda za pripremu rimokatolikog sveenstva (Fermo,Loreto) Splitsko sjemenite i gimnazija (1700.) Za popove glagoljae pokroviteljstvom dalm. biskupa (Bizza, Zmajevi, Biankovi) od sredine XVIII. st. sjemenita u Priku i Zadru.

 Nepostojanje

viih kola Studiranje na mletakim sveuilitima Venecija, Padova, Verona Takoer Rim, Be, Nizozemska asniki kadrovi u Veroni

 Osnovni

uvjet upisa na veini talijanskih sveuilita je poznavanje latinskog jezika Privatno spremanje kod kue i izvanredno polaganje ispita

Literatura sjemenitaraca
Teoloko

znanje se temelji na prouavanju Bellarminova i Kanisijeva katekizma Teoloki prirunici; Kadiev Boggoslovje dilloredno, Dobretieve Moralne bogoslovicze Zvani jezgrai Djeluju lokalno

Glagoljako sjemenite- Priko (1750.-1879.)

Duga tradicija
Ranokranska bazilika Benediktinski samostan sv. Petra 1074. residentibus in ecclesia beati Petri, quae sita est in Olmisi Od kraja XVI. st. povremeno franjevci

Djelovanje
Pomo

redovnicima Prevoenje Biblije i raznih religijskih tekstova ( crkvenoslavenski jezik ) Poljiki statut ( kodificirano starohrvatsko obiajno pravo ), bosanica

 1828.

Bula Locum beati Petri Lava XII. Dalmacija postaje jedinstvena crkvena pokrajina sa novim sjeditem u Zadru. Austrija ukida brojne upe i sjemenita iz financijskih razloga