Cura s 2. godine mi je poslala ovu skriptu iz psihologije, pa eto ako vam moe posluiti.

Na kraju imaju i neka pitanja iz kolokvija. :) TEORIJE DJEJEG RAZVOJA

1.Kognitivistiko razvojni modeli - korijeni u radovima J.J.Rousseaua (18.st) : da se ljudski razvoj odvija na predvidljiv nain uz malo ili bez utjecaja okoline suvremeni pridaju veu vanost okolinskim utjecajima odraavajui interakcionistiki pristup - djeje ponaanje je odraz strukture ili organizacije njihova znanja ili inteligencije

PIAGETOVA TEORIJA : - preivljavanje zahtijeva prilagodbu Inteligencija je stalna borba vrlo sloenog organizma koji se pokuava prilagoditi sloenoj okolini Ljudski se razvoj moe opisati pomou funkcija i spoznajnih struktura

FUNKCIJE : bioloki utemeljene sklonosti k organizaciji znanja u spoznajne strukture i za prilagoavanje na izazove iz okoline, jednaki su za sve i ostaju nepromjenjeni tijekom cijelog ivota SPOZNAJNE STRUKTURE: meusobno povezani sustavi znanja koji su u temelju inteligentnog ponaanja i njime upravljaju

KOGNITIVNE STRUKTURE:- Piaget smatra da je inteligencija proces, to dijete ini, djeluje, operira SHEME: spoznajne strukture dojenadi koje ukljuuju 2 elementa(predmet u okolini i djetetovu reakciju) Psiholoka struktura i odraz djetetova temeljnog znanja i upravlja njegovim interakcijama sa svijetom Sastoji se od skupa fleksibilnih i vjetih obrazaca aktivnosti kroz koje dijete razumije svijet oko sebe

FUNKCIJE:- dvije opce funkcije: 1. Organizacija: tenja za integracijom znanja u meusobno povezane spoznajne strukture Jedna od dviju bioloki utemeljenih funkcija po Piagetu Sila koja tjera nae spoznajne strukture da postaju sve sloenije 1. Adaptacija: tenja uklapanja u okolinu na naine koji pospjeuju preivljavanje Jedna od dviju biol.utemeljenjih funkcija po pIagetu i sastoji se iz dva potprocesa koji usko surauju : a) Asimilacija: interpretacija novih iskustava na osnovi postojeih spoznajnih struktura

b) Akomodacija:mijenjanje postojeih spoznajnih struktura da bi se uskladile s novim iskustvima; tako se poveava sloenost djejih spoznajnih struktura

Konstruktivizam : Piagetovo vjerovanje da djeca aktivno stvaraju znanjaumjesto da ga pasivno primaju

RAZVOJNI STUPNJEVI:- periodi- 4 opa stupnja na koje je podijeljen razvoj; svaki period je kvalitativno razliit oblik funkcioniranja kojeg karakterizira irok raspon spoznajnih aktivnosti 1. SENZOMOTORIKI - od roenja do 2.godine, oblik inteligencije u kojem je znanje temeljeno na tjelesnoj interakciji s ljudima i objektima - jednostavni refleksi koji se kombiniraju u fleksibilnije jedinice aktivnosti 2. PREDOPERACIJSKI od 2. do 6.god , oblik inteligencije u kojem simboli i mentalne akcije poinju zamjenjivati objekte i vanjsko ponaanje 3. KONKRETNE OPERACIJE od 6. 11.god, oblik inteligencije u kojem mentalne operacije omoguavaju logiko rjeavanje problema s konkretnim objektima 4. FORMALNE OPERACIJE - oblik inteligencije u kojem mentalne operacije vieg stupnja omoguavaju logiko rezoniranje u odnosu na astraktne i hipotetike dogaaje, a ne samo konkretne objekte.

MODELI OBRADE INFORMACIJA: ljudska spoznaja kao sustav sastavjen od 3 dijela :

Informacija u svijetu koja sustavu pribavlja ulaz input Mozgovni procesi koji djeluju na informaciju i mijenjaju je (kodiraju, skladite, pronalaze)

Nae ponaanje, govor, socijalne interakcije, pisanje output Analogija obrade informacija i rada s raunalom

SOCIJALNI MODELI SPOZNAJE: - na djetetov razvoj utjeu priroda i stupanj djetetovih spoznajnih vjetina

SOCIJALNA KOGNICIJA: znanje o socijalnom svijetu i meuljudskim odnosima

SOCIOKULTURALNI MODELI:- Lav Vigotski- kako socijalno iskustvo utjee na kognitivni razvoj

Kultura- odrednica razvoja pojedinca, doprinosi djetetovu intelektualnom razvoju znanje i orue inetelektualne prilagodbe tehnike miljenja i rjeavanja problema koje djeca internaliziraju iz svoje kulture Spoznajni razvoj rezultat DIJALEKTIKOG PROCESA:djeca ue kroz zajednika iskustva rjeavanja problema s drugima a to djetetovo usvajanje znanja i orua miljenja iz kulture(putem jezika) jest INTERNALIZACIJA

TEORIJE O UTJECAJU OKOLINE I UENJA Velik dio ljudskog ponaanja se stjee roenjem

Moderni bihevioristi interakcionisti i bioloki i kognitivni initelji doprinose ljudskom razvoju; no ne prihvaaju ideju da je kognicija temeljni proces djeje ponaanje moe biti nezavisno od nj spoznaje

ODREENJE UENJA Relativno trajna pomjena u ponaanju koja je rezultat vjebe ili iskustva 3 vana elementa

a)relativno trajna nauene promjene u ponaanju od promjena koje su samo privremene b)promjena u ponaanju kako uenje utjee na opaljivo ponaanje c)rezultat vjebe ili iskustva odvajanje nauenog u ponaanju od uroenog

B.F.SKINNER I ANALIZA PONAANJA * Skinnerova revizija umanjila ulogu pavlovijanskih procesa i uvela naela operantnog uvjetovanja * REFLEKSI sastoji se od podraaja koji uvijek izaziva odgovor; bioloka veza u kojoj specifini podraaj pouzdano izaziva specifinu reakciju * RESPONDENTNO PONAANJE reakcije koje su utemeljene na refleksima koje su kontrolirane specifinim podraajima manja kategorija ljudskog ponaanja * OPERANTNA PONAANJA voljno ponaanje kontrolirano svojim posljedicama- vea kategorija ljudskog ponaanja * ANALIZA PONAANJA uloga operantnog uenja u mijenjanju opaljivih ponaanja; lj.razvoj prolazi kroz 3 stupnjaOsnivaki(dojenatvo), osnovni(djetinjstvo i adolescencija) i socijetalni(odrasla dob i starost)

VRSTE UENJA *PRIVIKAVANJE(habitualizcija) opadanje ili nestanak refleksne reakcije koji se javljaju kao rezultat optovanog podraivanja najjednostavniji oblik uenja, ukljuuje respondentna ponaanja objanjava zato mala djeca mogu spavati u bunim okruenjima; npr. pljesak-trzaj, ponavljanje pljeska postupno privikavanje i prestanak trzaja *ODVIKAVANJE oporavak reakcije privikavanja koja se javlja kao rezultat promjene u podraaju koji izaziva

*RESPONDENTNO UVJETOVANJE klasino; oblik uenja koji ukljuuje reflekse, u kojem neutralni podraaj stjee mo izazivanja refleksne reakcije BR, zbog toga to je bio povezivan, uparivan s prirodnim podraajem BP neutralni podraaj onda postaje uvjetovani podraaj UP!

- BP- bezuvjetni podraaj, podraajni dio refleksa koji uviek izaziva respondentno ponaanje, reakciju BR - BR- bezuvjetna reakcij, reakcijski dio refleksa koji je uvije izazvan odreenim podraajem - UP- uvjetovani podraaj, neutralni podraaj koji poinje izazivati reakciju BR putem procesa uvjetovanja u kojem je konzistentno uparivan s drugim podraajem BP koji prirodno izaziva tu reakciju *GENERALIZACIJA PODRAAJA proces povezan s respondentnim uvjetovanjem u kojem podraaji koji su slini uvjetovanom podraaju takoer stjeu mo izazivanja reakcije *FOBIJA- strah koji je postao ozbiljan problem i generalizirao se na cijelu kategoriju objekata ili situacija *RESPONDENTNO GAENJE proces povezan s resp.uvjetovanjem u kojem uvjetovani podraaj postupno gubi mo izazivanja reakcijezbog toga to se vie ne uparuje s bezuvjetnim podraajem

*OPERANTNO UVJETOVANJE:- oblik uenja u kojem se vjerojatnost pojave operantnog ponaanja mijenja kao rezultat njegovih potkrepljujuih ili kanjavajuih posljedica - POTKREPLJENJE posljedica koja poveava vjerojatnost ponaanja nakon kojeg se javlja - POZITIVNO POTKREPLJENJE - potkrepljujua posljedica koja ukljuuje pojavljivanje neeg ugodnog nakon odr.pon - NEGATIVNO POTKREPLJENJE - potkrepljujua posljedica koja ukljuuje otklanjanje neeg neugodnog nakon odr.pon - KAZNA posljedica koja smanjuje vjerojatnost pojavljivanja ponaanja nakon kojeg slijedi -POZITIVNA KAZNA kanjavajua posljedica koja ukljuuje pojavu neeg neugodnog nakon odr.pon -NEGATIVNA KAZNA kanjavajua posljedica koja ukljuuje uklanjanje neeg ugodnog nakon odreenog ponaanja

*DISKRIMINACIJSKO UENJE:- vrsta uenja u kojoj djeca pilagoavaju svoje ponaanje prema podraaju koji signalizira priliku za potkrepljenje ili opasnost od kanjavanja --DISKRIMINATIVNI PODRAAJI pruaju infomacije o vjerojatnosti potkrepljivanja ili kanjavanja(pokuaji i posljedice i opaanjem drugih)

*TEORIJA SOCIJALNOG UENJA:-oblik teorijaokoline i uenja koaj uenje opaanjem dodaje i resp. i oper.uenju. Uenje opaaanjem je prema ovoj teoriji proces kojim se mjenja djeje ponaanje- Bandura soc-kogn.teorija *UENJE OPAANJEM oblik uenja prilikom kojeg se ponaanje opaaa mijenja kao rezulata opaanja modela *POSREDNO POTKREPLJENJE- potkrepljujuce posljedice koje doivljava opaa gledajui potkrepljivanje modela *POSREDNO KANJAVANJE kanjavajue posljedice koje doivlajava opaa gledajui kanjavanje modela *IMITACIJA- ponaanje opaaa koje je rezultat i sino je ponaanju modela *SELEKTIVNA IMITACIJA- ponaanje opaaa koje slijedi openiti oblik ponaanja modela, ali nije nj precizna kopija *INHIBICIJA-PROTUIMITACIJA- ponaanje opaaa koje je direktno suprotno ponaanju modela- rezultat posr.kanj.

UENJE OPAANJEM ukljuuje 4 odvojena procesa: 1) Procesi panje- odreuju koliko e pane diejte posvetiti modelu stjecanje ili uenje ponaanja modela 2) Procesi pamenja odreuju koliko e se dijete sjeati ponaanja modela - -II-

3) Procesi izvoenja odreuju koliko e dobro dijete ponoviti pon modela kontrolira uradak ponaanja 4) Motivacijski procesi odreuju koliko je dijete motivirano imitirati model - -II-

RECIPRONI DETERMINIZAM:- Bandurin proces kojim opisuje interakciju znaajki i sposobnosti osobe(P), ponaanja(B) i okoline(E) kojih je rezultat ljudski razvoj!

ETOLOGIJA:-istraivanje razvoja iz evolucijske perspektive; utemeljena je na evolucijskim naelima C.Darwina ponaanja imaju neposredne i evolucijske odrednice(uroena ponaanja).

Lorenz i Tinbergen 4 znaajke uroenog ponaanja univerzalno, stereotipno, ne zahtijeva uenje i pod minimalnim je utjecajem okoline *SOCIOBIOLOGIJA- grana biologije koja istrauje evolucijsko porijeklo socijalnog ponaanja UROENI MEHANIZMI obrasci uobiajenog ponaanja slijed pon potaknut specifinim podraajem Uroeni poticajni sklop- podraaj koji pokree uroeni slijed ili sklop ponaanja podraajni znak OSJETLJIVI PERIODI utiskivanje- biol.proces tijekom kojeg mladunad stjee emoc.privrenost majci Osjetljivo kritino razdoblje tijekom kojeg se odreena ponaanja mogu lake nauiti

LJUDSKA ETOLOGIJA - tek nedavno jer se evolucija nije smatrala vanom za ponaanje

EKOLOKI PRISTUP pristup istraivanju razvoja koji se usredotouje na pojedincu u njegovu okolinskom kontekstu *TEORIJA EKOLOKIH SUSTAVA Uriea Bronfenbrennera naglaava meusobne veze pojedinca sa slojevima okolinskog konteksta. *TRANSAKCIJSKI UTJECAJ dvosmjeran ili reciproan odnos u kojem pojedinci meusobno utjeu na ponaanje **EKOLOKI MODEL RAZVOJA slojevi konteksta 1) 2) MIKROSUSTAV okolinski sustav najblii djetetu obitelj ili kola MEZOSUSTAV meusobni odnosi izmeu djetetovih mikrosustava

3) EGZOSUSTAV soc.sustav koji moe utjecati na djecu, ali u kojm ona neposredno ne sudjeluju 4) MAKROSUSTAV - kultura i subkultura u kojo dijete ivi Kontekst moe utjecati na bilo koji i na sve aspekte djejeg ponaanja i razvoja

2.ROENJE, TJELESNI RAST I RAZVOJ VJETINA

ROENJE I PERINATALNO RAZDOBLJE TRUDOVI I POROD Trudovi ritmiko stezanje miia maternice svakih 15-20 min u poetku 3 faze poroda: irenje vrata maternice, poraanje djeteta i izbacivanje posteljice Utjecaj kulture na vjerojatnost da e majka preivjeti tudnou i raanje djeteta

*POREMEENO STANJE FETUSA:- stanje abnormalnog stresa u fetusa abnormalni puls tijekom raanja *POJAM RIZINOG opisuje se kod djece kod koje postoji vea vjerojatnost razvojnih problema nego kod dr.djece *FIZIKA UGROENOST NOVOROENETA: - dijete samo mora preuzeti 3 presudne funkcije disanje, samostalna cirkulacija krvi i uklanjanje otpd.tvari *ANOKSIJA nedostatak opskrbljivanja stanica kisikom oteenje mozga ili dr.tkiva cer.paraliza

* PRERANO ROENO DIJETE NENADNOENO- roeno prije zavretka normalnog razdoblja trudnoe *MALEN ZA GESTACIJSKU DOB djeca koja po svojoj poroajnoj teini spadaju meu donjih 10% djece iste gestacijske dobi

PROCJENA PONAANJA 3.indikator rizinosti:1) Apgar procjenjivanje - redoviti postupak prvog procjenjivanja djeteta 5 zivotno vanih funkcija srce, disanje, miini tonus, boja koe i reakcija na blago bolan podraaj (o-2) Nii rezultati majina depresivnost, anksioznost, puenje, alkohol, lijekovi

2) Prechtlov test procjena neurolokog funkcioniranja zadaci kao i kod Apgara, ali ukljuuju i budnost, trzaje, spontane pokrete, izraaje lica... 3) Brazeltonova ljestvica procjenjivanje ponaanja novoroenadi, procjena djetetove sposobnost privikavanja na ponavljani podraaj.. Zadaci iz 4 ope kategorije ponaanja: panja i socijalna osjetljivost, miini tonus i tjelesni pokreti, kontrolla budnosti i fizioloka reakcija na stres

ORGANIZIRANO NOVOROENE Stanje budnosti - 6 stanja : - mirno ili duboko spavanje, aktivno ili lagano spavanje, drijemanje, neaktivna budnost, aktivna budnost, plakanje ELEKTROENCEFALOGRAF EEG: mjeri aktivnost mozga na nain da se na povrini lubanje snimaju male elektrine promjene - REM: nepravilno spavanje u kojem se oi brzo pomiu, premda su kapci zatvoreni Organizacija stanja spavanja odraava sazrijevanje mozga rizina djeca slabije organizirana djeca su osjetljivija na podraaje i spremnije ue kada su u stanjima budnosti RITMOVI ponavljani pravilni obrasci dnevne aktivnosti , bioloki su programirani, ali nisu poteeni utjecaja iz okoline tekoe u ritmovima imaju djeca majki koje su alkoholiarke ili ovisnice o drogama ORGANIZIRANO PONAANJE NOVOROENETA:- REFLEKSI automatska i stereotipna reakcija n a odreeni podr.

Daju nam podatke o stanjima mozga i ivanog sustava, neki postoje tijekom itavog ivota, no najvaniji su oni koji nestaju u prvoj godini jer ukazuju na razvoj sloenijih funkcija mozga: Refleks traenja usnama okretanje glave na onu stranu na kojoj mu dodirnemo obraz te otvaranje usta Refleks hvatanja reakcija obuhvaanja prstima predmeta koji podrauje djetetov dlan

Morov refleks reakcija na gubitak oslonca za glavu ili na glasan zvuk, dijete naglo iri ruke i prste nakon ega slijedi stiskanje aka i naglo obuhvaanje prsnog koa Toniki vratni refleks promjena poloaja tijela kada dijete okrene glavu u stranu isprui se ruka koja se nalazi na toj strani tijela, a savije druga ruka Refleks koraanja reakcija kad se dijete dri u uspravnom poloaju lagano nagnuto prema naprijed, pri emu mu stopala dodiruju vodoravnu povrinu, a sastoji se od pokreta koraanja

UROENO ORGANIZIRANA PONAANJA - gledanje, sisanje, plakanje nisu izazvana nikakvim posebnim ustanovljenim podraajem, a djeteu slue za dobivanje hrane, istraivanje okoline i upravljanje njome - sisanje usklaena radnja s disanjem i gutanjem , sredstvo istraivanja svijeta, 1.slo.radnja, sredstvo umirivanja - plakanje gladni, bijesni i bolni - atipian pla ukazuje na probleme krik make, Downov sindrom - prirodom svog plaa djeca utjeu na rane socijalne odnose s osobama koje o njima vode brigu i manipuliraju - djeca tekog temperamenta imaju neugodniji pla MOTORIKI RAZVOJ:-dvije ope kategorije : 1) POKRETLJIVOST: kretanje pojedinca prostorom i RAZVOJ TJELESNOG ODRANJA: upravljanje tijelom 2) HVATANJE : -sposobnost hvatanja predmeta rukama i baratanja njima

NAELA MOTORIKOG RAZVOJA :

1) PROKSIMODISTALAM dijelovi tijela se razvijaju od trupa prema ekstremitetima, od bliega prema daljem 2) CEFALOKAUDALAN dijelovi tijela sazrijevaju od glave prema stopalima od glave prema repu Individualne razlike u pojavljivanju nekih motorikih dogaaja- motor.razvoj nije vrsto genetski programiran Djeca svoje udove esto usklauju, npr. puzanje

Glavne motorike prekretnice djeca dostiu unutar dobnog raspona od svega nekoliko mjeseci MOTIVACIJA ZA DJELOTVORNOU elja dojeneta ili djeteta da postane uinkovito u djelovanju na svoju okolinu i u noenju predmeta i ljudima u njoj - bolje razumiju prostorne odnose onda kad upravljaju vl.pokretima NAKON DOJENAKE DOBI:-3 skupa temeljnih pokreta kretanja, baratanja pokretina, odravanja ravnotee 3 faze: poetna, osnovna i zrela

LJUDSKI MOZAK RAZVOJ U 3 FAZE: stvaranje stanica, seoba stanica, elaboracija stanica Nakon 28 tjedna ne stvaraju se nove stanice, ali njihova elaboracija traje jo godinama, a stvaraju se u prekomjernom broju te se zatim otklanjaju sve do adolescencije vano iskustvo odluuje o odumiranju

Mozak fetusa raste bre nego ijedan drugi organ, prvo sazrijeva motorno podruje Polutke su specijalizirane Lijeva govor, a desna strana razumijevanje prostornih odnosa, predodbe, meutim pod odreenim okolnostima jedna modana poutka moe preuzeti funkciju druge

OVJEKOV RAST:

Starost kostiju- stupanj zrelosti pojedinca odreen stupnjem tvrdoe njegovih kostiju starost kostiju ne mora odgovarati djetetovoj kronolokoj dobi

Adolescencija nagli porast tjelesne visine, dobivanje masnog tkiva i ostale promjene razdoblje u kojem se dogaaju kemijske i fizike promjene u tijelu, koje omoguuju reprodukciju Vodea uloga genetskog naslijea u brzini sazrijevanja Poremeaji hranjenja zbog pretjerane zaokupljenosti tjelesnom tezinom Anoreksija pretjeran gubitak teine zbog izgladnjivanja Bulimija prekomjerno uzimanje hrane pa namjerno povraanje Pretilost pretjerano nakupljanje masnog tkiva, 20% vea od idealne teine

Tjelesni rast ovisi normalnom funkcioniranju hipofize i titnjae, ali i o zlostavljanju koje zaustavlja rast

*Tijekom djetinjstva neprekidno se raste, ali se taj rast ne odvija jednakom brzinom . ona se postupno smanjuje do adolescencije kad se naglopoveava pa se opet smanjuje *Sve do adolescencije djeaci i djevojice rastu prilino slino

RAZVOJ OSJETILA I PERCEPCIJE *OSJET- doivljaj izazvan podraivanjem osjetnog organa *PERCEPCIJA- tumaenje osjetnog podraivanja temeljeno na iskustvu *PANJA- izabiranje od.ulaznih podraaja koji e se perc.i kogn obraivati i odbacivanje suprotnih - uloga iskustva u perceptivnom razvoju razvoj se dogaa kako djeca putem iskustva ue iz odvojenih ulaznih osjetnih podataka stvarati sve detaljnije i sloenije percepcije utjee na osjetne stanice i nj.veze - Etolozi manji naglasak na iskustvo ak i mala djeca osjete podatke percipiraju cjelovito razvoj se sastoji u poveanju osjetljivosti na strukturu ulaznnih infomacija, kao i na to koja se svojstva mijenjaju, a koja ne -kognitivistiki pristup utjecaj znanja na percepciju Piaget nain na koji dijete percipira svijet odreen je stupnjem njegova razvoja, a pristup obrade informacija usmjeren je na nain na koji se ulazni podaci preobraavaju za vrijeme dok ih mozak obrauje

DODIR- vaan za stvaranje odnosa izmeu djece i ostalih HAPTIKA PERCEPCIJA perceptivni doivljaj koji nastaje kao rezultat aktivnog istraivanja predmeta dodirom poboljava se s dobi Vestibularna osjetljivost perceptivni doivljaj koji proizlazi iz kretanja tijela i djelovanja sile tee

Osjet dodira i boli, mirisa i okusa, tjelesne ravnotee i kretanja razvijeni ve u trenutku roenja Fetus je osjetljiv na dodir, poveava se osjetljivost tijekom prvih dana ivota Dodir- laka prilagodba novoroeneta, socijalna uloga Osjetljivost na mirise i okuse(prepoznaje majku po mirisu i razluuje okuse)

SLUH- najmanje nekoliko mjeseci prije roenja fetus moe uti - novor.manje osjetljivi na zvuk nego odrasli Osjetljivost na visoke frkv vec je u prvoj godini dobra kao ikod odraslih djeca dojenake dobi razlikuju zvukove na temelju intenziteta, frekvencije i trajanja vana su ona koja su znaajna za perc.govora Zamjecuju razliku u trajanju i brzini promjene intenziteta zvuka lokaliziranje izvora kod roenja, zatim se smanjuje, pa do 4 mj ponovo poraste prvih 18 mj sve preciznija sposobnost VID- VIDNA AKOMODACIJA automatsko prilagoavanje one lee slika predmeta pada tono na tkivo koje se nalazi tono na stranjoj strani oka i koje je osjetljivo na svjetlost *PERIFERNI VID percepcija vidnih podraaja koji se nalaze izvan podruja na koje je usredotoen pogled *BINOKULARNI VID sposobnost oiju da istovremeno vide iste aspekte nekog predmeta - neposredno podraivanje- fizika energiija koja dolazi do osjtnih organa - udaljena svojstva predmeta stvarna svojstva nekog predmeta boja, veliina -KONSTANTNOST VELIINE fizika vel nekog predmeta ostaje ista bez obzira to se veliina nj slike mijenja u glavi -INVARIJABILNOST postojanost odnosa meu znaajkama predmeta, dok se dr znaajke mijenjaju

-PARALAKSA KRETANJA blii predmet se bre kree vidnim poljem nego dalji, a u stvarnosti imaju istu brzinu -Monokularni znakovi udaljenosti vidni znakovi dostupni i kad gledamo jednim okom, ne ovise o inf iz oba oka - Kinetiki znakovi udaljenosti- vidni znakovi koji nas obavjestavaju o razmjernoj udaljenosti nekog pedmeta

*periferni i 3D vid te zapaanje boja postoji u najranijim mjesecima ivota INTERMODALNA PECEPCIJA veina naih perceptivnih doivljaja obuhvaa nekoliko osjetilnih modaliteta

Istraivaki intermodalni odnosi postoje u trenutku roenja, ali se kroz iskustvo prilagoavaju U drugoj pol prve godine ivota djeca razvijaju misaone predodbe koje spajaju dodir i vid, sluh i vid

RAZVOJ PANJE:-PANJA U NAJRANIJEM DJETINJSTVU Orijentacijski refleks prir.reakcija na nove podraaje koja pospjeuje obradu podraaja, a obuhvaa namjetanje oiju i uiju tako da se omogii najpovoljnije primanje podraaja, inhibiciju dotadanje aktivnosti Obrambeni refleks -prir.reakcija na nove podraaje koja titi organizam od daljnjeg podraivnja, a obuhvaa okretanje osjetnih receptora od izvora podraivanja i brojne fizioloke promjene Selektivna panja usredotoenost na neki podraaj ili predmet- drugo podr ili predm se zanemaruju *JO SE NE ZNA TO UPRAVLJA DJETETOVOM PANJOM(uzorci i obrisi, nesklad s znanjem ili kogn.napor) SELEKTIVNA PANJA U STARIJE DJECE:- Flavell:

S dobi se poboljava kontrola panje poveava se trajanje panje Prilagodljivost panje Planiranost Uspjenost u prilagoavanju svojih strategija panje podacima koje dobivaju iz zadatka

Cocktail party fenomen praenje odr.razgovora kroz buku koju stvaraju brojni drugi razgovori

Panjom najprije upravljaju vanjski podraaji, a kasnije samokontrola

PERCEPCIJA I DJELOVANJE:-meusobno su isprepleteni ve u dojenakoj dobi refleksi utjeu na vidnu percepciju

Djeca upotrebljavaju vid da bi sama sebe podraivala; oekivanja dogaanja samokontrola Drugi sustavi djelovanja sto su djeca spretnija dohvaanje rukom, kretanje utjeu na vl.iskustvo Upravljanje pokretima tijela razumijevanje stabilnosti prostora kolska dob- kognit i perc strategije- upotreba povratne inf- za prilagodbu perc-motor okolnostima

KOGNITIVNI RAZVOJ PIAGETOVSKI PRISTUP

*KOGNICIJA vii mentalni procesi miljenje, rasuivanje, uenje, rjeavanje problema shvatiti svijet oko sebe PIAGETOVA TEORJA utjecaj filozofije i biologije PRILAGODBA - kroz 2 nadopunjujua procesa akomodacije i asimilacije dolazi do razvojnih promjena 4 razvojna stupnja

1)SENZOMOTORIKO RAZDOBJE:-6 podstupnjeva: - 1. VJEBANJE REFLEKSA O-1mj

- jednostavni bioloki odreeni refleksi, automatski odgovori na okolinske podraaje -2.RAZVOJ SHEMA - 1-4 mj -senzomotorike sheme uvjebani i uopeni sklopovi odgovora pomou kojih dijete djeuje i ui razumijevati svijet oko sebe kogniivne strukture ranog djetinjstva - pojedine strukture postaju sve savrenije; poetno neovisne sheme poinju se usklaivati u vee cjeline osjet-kanal -3.POSTUPCI OTKRIVANJA 4-8mj - MAGINA UZRONOST-vjerovanje da openito uinkovita uzrona aktivnost moe poeljeti bilo koji eljeni ishod, ak i kad ne postoji fiziki dodir izmeu uzroka i posljedice -4.NAMJERNO PONAANJE:- 8-12mj -namjerno ponaanje dijete opaa eljeni cilj i razmilja kako e ga ostvariti - ponaanje iji cilj postoji prije aktivnosti odabrane za nj postizanje- omoguava ga spos odvajanja sredstva od cilja -znak djeje inteligencije 1.stvarni inteligentni obrazac ponaanja -5. NOVOST I ISTRAIVANJE-12-18mj -dijete eksperimentira zbog istog zadovoljstva eksperimentiranjem nov nain novi ishodi -6.MENTALNO PREDOAVANJE:-18-24mj -predoavanje- upotreba simbol kako bi se iznutra zamislilo i djelovalo na svijet

*POJAM STALNOSTI PREDMETA predmeti imaju stalnost koja je neovisna o naem perceptivnom dodiru s njima- glavno postignue senzomotorikog razdoblja *AB POGREKA- djetetova sklonost da trai na izvornom mjestu gdje je predmet najprije pronaen, umjesto da se usmjeri prema posljednjem mjestu gdje je predmet sakriven 4 stupanj *PROGRESIVNA DECENTRACIJA - postupno smanjenje egocentrizma tijekom razvoja *EGOCENTRIZAM nesposobnost da razlikujemo sebe od vanjskog svijeta. U kasnijem djetinjstvu definira se kao nemogunost razlikovanja vlastite perspektive od tue

*NEPROMJENJIVOST aspekt svijeta koji ostaje isti premda su se ostai aspekti promjenili razliiti oblici nepromjenjivosti shvaaju se na razliitim razvojnim stupnjevima - Piaget je esto podcjenio mogunosti djetetove spoznaje

2)PREDOPERACIJSKO RAZDOBLJE 2-6-GODINE - djetetova int podloga- bra, uinkovitija, pokretnija i drutveno djeljiva - SIMBOLIKA FUNKCIJA sposobnost upotrebe neke stvari kao simbola za predodbu o emu drugom - NEIZRAVNO OPONAANJE opanaanje modela opaenog ranije u prolosti - SIMBOLIKA IGRA oblik igre u kojem dijete upotrebaljava jednu stvar namjerno se pretvarajui da je neto drugo *SNAGA PREOPERACIJSKE MISLI * KVALITATIVNI IDENTITET kval priroda neega ne mijenja se promjenom u vanjskon izgledu neke stvari * RAZLIKOVANJE POJAVNOSTI OD STVARNOSTI razlika izmeu izgleda predmeta i onog to stvarno jest- ukljuuje sposobost tone prosudbe i pojavnosti i stvarnosti *TEORIJE UMA misli i uvjerenja koji se odnose na misaoni svijet *POGRENA UVJERENJA ljudi mogu vjerovati u neto to nije tono, dokaz o spos.razlikovanja misaonog od nemisaonog *OGRANIENJA PREDOPERACIJSKE MISLI *EGOCENTRIZAM - nesposobnost da razlikujemo sebe od vanjskog svijeta. U kasnijem djetinjstvu definira se kao nemogunost razlikovanja vlastite perspektive od tue *CENTRACIJA djetetova sklonost da se usmjeri samo na jedan aspekt problema u odreenom trenutku, perceptivno pristrann oblik odgovaranja koji esto dovodi do netone prosudbe *KONZERVACIJA da se kvantitativna svojstva nekog predmeta ili skupa predmeta ne mijenjaju s pomjenom vanjskog izgleda kokretno operacijsko dostignue

3. RAZDOBLJE KONKRETNIH OPERACIJA 6-11,12godina -KONZERVACIJA razliiti oblici konzervacije svladavaju se u razliitim razdobljima - predstavlja drugi oblik nepromjenjivosti dijete spoznaje da su kvantitativna svojstva predmeta nepromjenjiva *UKLJUIVANJE KLASA konkretno operacijsko dostignue spoznaja da podrazredi ne mogu biti vei od nadreenog razreda koji ih ukljuuje * SERIJACIJA sposobnost redanja podraaja uzdu neke koliinske dimenzije kao to je duina *TRANZITIVNOST sposobnost loginog kombiniranja odnosa kako bi se izveli nuni zakljuci *OPERACIJE izraz za razliite oblike mentalnih radnji pomou kojih starija djeca rjeavaju probleme i log.rasuuju *REVERZIBILNOST mo operacija da isprave mogue poremeaje i da tako dou do rjeenja problema(inverzija) -- Dijete poinje shvaati razliite vidove razvrstavanja i rasuivanja PIAGET PRIPISUJE TA I OSTALA POSTIGNUA SREDNJEG DJETINJSTVA USPOSTAVI KONKRETNIH OPERACIJA, ORGANIZIRANOM SUSTAVU UNUTRANJIH MISAONIH RADNJI! prigovor :nije dosljedna! - Piaget je precijenio razliku izmeu ranog i srednjeg djetinjstva mala djeca nisu uvijek egocentrina!

5.RAZDOBLJE FORMALNIH OPERACIJA s poetkom adolescencije *HIPOTETIKO-DEDUKTIVNO RASUIVANJE- oblik rjeavanja problema kojem je svojstvena sposobnost stvaranja i provjere hipoteza i izvoenje logikih zakljuaka na temelju rezultata provjere

KOGNITIVNA PROMJENA:-Piaget -4 glavna initelja koji pridonose razvoju sazrijevanje, fiziko iskustvo, drutveno iskustvo i ekvilibracija

*EKVILIBRACIJA uravnoteenje Piagetov izraz za bioloki proces samoregulacije koji potie kognitivni sustav na sve vie i vie oblike ravnotee odgovorna za organizaciju, motivaciju i usmjerenost razvoja *EKVILIBRIJ ravnotea, obiljeje kognitivnog sustava u kojem su asimilacija i akomodacija uravnoteeni, te tako doputaju prilagodbene, neiskrivljene odgovore prema okolini -- glavna metodologija za ispitivanje tih promjena jesu prouavanja uinaka uvjebavanja moemo pokuati pouiti novim znanjima djecu koja ih jo ne posjeduju(konzervacija)

SOCIJALNI RAZVOJ I RAZVOJ LINOSTI

*RANI SOCIJALNI I EMOCIONALNI RAZVOJ - djeje socijalne interakcije su transakcijske ne samo da reagiraju na okolinu nego na nju i utjeu *ETOLOGIJA dijete je evolucijski programirano na 2 procesa: a) zadravanje primarnog skrbnika osoba(majka) s kojom dijete razvija temeljni odnos privrenosti zadrava majku plaem, a kasnije razvojem lokomotornog sustava lake ju prati tri i hoda za njom b) motiviranje primarnog skrbnika da mu prui odgovarajuu njegu J - smijei se ili s njom odrava kontakt oima -- neki aspekti djejeg tjelesnog izgleda su uroeno ljupki te na taj nain potiu pruanje njege i skrbi ISTINA J

*SOCIJALIZACIJA proces tijekom kojeg drutvo oblikuje djetetova uvjerenja, oekivanja i ponaanja -- teorije socijalnog uenja priklanjaju se manje biolokim tumaenjima pretpostavljaju da reakcije privrenosti izmeu majke i djeteta proizlaze iz kombinacije procesa pozitivnih i negativnih potkrepljenja pri emu i dijete i skrbnik osiguravaju posljedice za ponaanja onog drugoga

--kognitivna objanjenja ranog socijalnog razvoja dre da je kognitivni razvoj temelj nakojem se gradi socijalni razvoj tj.da djeja socijalna ponaanja odraavaju njegovu socijalnu kogniciju

--teoretiari Vigotskijeve tradicije dre da tijekom procesa voenog sudjelovanja roditeji i drugi pomau djetetu u stjecanju socijalnih vjetina i znanja

*UNUTRANJI RADNI MODEL kognitivno poimanje djeteta i skrbnika koje oni imaju jedno o drugome, a koje koriste da bi oblikovali odreena oekivanja i predvianja

UZAJAMNA REGULACIJA DJECE I SKRBNIKA privrenost izmeu majke i djeteta poinje s roenjem i ovisi o komunkaciji - prvo pla uskoro se javljaju drugi elementi afektivnog sustava Majka i dijete uzajamno reguliraju svoja ponaanja afektivnim ekspresijama i prepoznavanjem afektivnih ekspresija onog drugog (djeca- jednostavne emocije u poetku, kasnije facijalne ekspesije) *PLAKANJE ponaanje kojim se pobuuju uroena skrbnika ponaanja majke - da bi pla sluio kao obli komunikacije nuna su 2 uvjeta : razliita vrsta plaa prenosi razliite poruke i sluai moraju biti u stanju razlikovati jednu vrstu plaa od druge *EMOCIJE- unutranje reakcije ili osjeaji koji mogu biti pozitivni ili negativni *AFEKTI vanjsko izraavanje emocija putem izraza lica, gesti, intonacije i sl. *PRAVILA IZRAAVANJA EMOCIJA oekivanja i stavovi dutva prema izraavanju emocija *UPUENOST NA SOCIJALNO OKRUENJE koritenje podataka koje dobivamo od drugih ljudi da bismo regulirali vlastito ponaanje *INTERAKCIJA LICEM U LICE tijekom prvih mjeseci - vana uloga u razvoju privrenosti izmeu djeteta i skrbnika

*MIKROANALIZA istraivaka tehnika prouavanja dijadnih interakcija, pri emu su 2 osobe istovremeno snimane pomou 2 videokamere, a potom se snimke usporedno analiziraju *INTERAKCIJSKA USKLAENOST ili sinkronost ponaanja meusobna usklaenost ponaanja majke i djeteta

TEMPERAMENT aspekt linosti prouavan u male djece, ukljuuje djeju emocionalnu ekspresivnost i spremnost na odgovore na podraaje relativno je stabila kad su u pitanju negativne emocije poput straha...

VRSTE TEMPERAMENTA 1) NYLS- njujorka longitudinalna studija longitudinalno istraivanje koje su proveli Thomas i Cheesova kako bi prouili djeji temperament i njegovo znaenje za kasniju psiholoku prilagodbu laka, teka i suzdrana djeca --- utjecaj temperamenta na djetetov kasniji razvoj proizlazi iz STUPNJA PODUDARANJA - odnos izmeu djetetova temperamenta i njegova socijalnog i fizikog okruenja 2) EAS MODEL teorija temperamenta Plomina i Bussa prema kojoj se temperament moe mjeriti du dimenzija emocionalnosti koliko brzo dijete postaje uzueno i poinje negativno reagirati na podraaje iz okoline, aktivnosti djetetov tempo i koritenje energije i socijabilnosti - djetetove preferencije da bude s drugima 3) MODEL ROTHBARTOVE temperament odraava individualne razlike u 2 podruja: Reaktivnost lakoaa i intenzitet djejih reakkcija na podraaje Samoregulacija sposobnost djeteta da poea ili umanji svoju reaktivnost

n Usklaenost djejeg temperamenta i majine linosti pospjeuje privrenost

*TEMPERAMENT I PROBLEMI PONAANJA: TEKA DJECA rizina u pogledu kasnijih poremeaja u ponaanju ZAKOENA INHIBIRANA DJECA Kaganova oznaka stila temperamenta kod djece koja na nepoznate situacije reagiraju bojaljivo ii izbjegavajue

*PRIVRENOST 1. FAZA 0-2mj NEDISKRIMINATIVNE SOCIJALNE REAKCIJE - djeca na poetku ne usmjeravaju svoju panju iskljuivo na majku; na svakog reagiraju pozitivno -MAJINSKA VEZANOST majina emocionalna privrenost djetetu do koje dolazi vrlo brzo nakon roenja i za koju neki teoreiari smatraju da se razvija u prvim kontaktima s djetetom

2.FAZA -2-7mj DISKRIMINATIVNE SOCIJALNE REAKCIJE - dijete i skrbnik razvijaju interakcijske obrasce komunikacija i uspostavljanje jedinstvenog odnosa - dijete stvara kognitivnu predodbu unutranji radni model procjenjuje pouzdanost u skbnika - djeca poinju razvijati doivljaj sbe i razumijevati da su odvojena od ostatka svijeta te da na svijet mogu utjecati razliitim postupcima

3.FAZA -8-24mj USMJERENA PRIVRENOST - OPREZ PRED NEPOZNATIMA opi strah od nepoznatih ljudi koji se oko osmog mjeseca javlja kod mnoge djece, a pokazatelj je stvorene veze privlanosti - PROSVJED ZBOG ODVAJANJA djetetovo plakanje i dozivanje majke kada ga se od nje odvoji - jasan zna privrenosti djetetovo odbijanje da se odvoji od majke *ISPITIVANJE U NEPOZNATOJ SITUACIJI Ainsworthov laboratorijski postupak za procjenu jaine privrenosti koji se sastoji u opaanju djetetovih reakcija na niz strukturiranih epizoda koje ukljuuju majku i nepoznatu osobu sigurno privrena djeca(OBRAZAC B) ako je skrbnik osjetljiv na djetetove znakove i potrebe, anksiozno izbjegavajua(OBRAZAC A) odbijaju majku i anksiozno opirua(OBRAZAC C) opiranje tijekom odvajanja od majke

--kvaliteta privrenosti izmeu djeteta i skrbnika proizlazi iz skrbnikove osjetljivosti --majke koje su osjetljivije na signale svoje djece uspostave sigurnu privrenost, pri emu veliku ulogu igra i majino sjeanje na njeno djetinjstvo i djetetov temperament --omjer klasifikacija varira i razliitim dravama i kulturama razliiti stavovi i vrijednosti

UTJECAJ OBITELJI TRANSAKCIJSKA PRIRODA OBITELJSKOG SUSTAVA dodaaji poput prinove mogu izmijeniti uspostavljene uloge lanova obitelji --obitelj kao najvanije okruenje u kojem dolazi do ranog socijalnog razvoja djeje socijalno ponaanje pod utjecajem je roditeljskog stila odgoja : *Djeca autoritarnih, popustljivih i ravnodunih roditelja pokazuju socijalne i ponaajne probleme *Autoritativni roditelji imaju najnezavisniju i socijalno najkompetentniju djecu --moe se razviti i snana privrenost s oevima to ovisi o oevoj osjetljivosti no nije snana kao majina --bake i djedovi velika uloga djeaci u pubertetu postaju sve bliskiji s njima, dok se djevojice udaljuju --sve vie majki radi javlja se slabija privrenost izmeu djeteta u ranom soc razvoju i majke majinska tjeskoba

**ZLOSTAVLJANJE DJECE teti djetetovu kognitivnom i socijalnom razvoju djeca su privrena majkama zlostavljaima,ali taj odnos nije siguran --djeca majki koje imaju prekomjerno stimulirajui stil skrbi OBRAZAC A privrenosti --djeca nedovljno stimulirajuih majki OBRAZAC C --jo dva obrasca kod zlostavljanje djece A-C i D(neorijentirana i neorganizirana djeca)

RAZVOJ POJMA O SEBI *Egzistencijski pojam o sebi - subjektivni doivljaj postojanja, ja komponenta

*Empirijski pojam o sebi ukljuuje neija objektivna osobna obiljeja, mene komponenta *Sustav pojma o sebi niz meusobno povezanih pocesa znanje o sebi, samovrednovanje i samoregulacija *Znanje o sebi svijest o sebi, to djeca znaju o sbei samima *Samovrednovanje samoevaluacija to djeca misle o sebi i svojim sposobnostima *Samoregulacija dio pojma o sebi koji se odnosi na samokontrolu javlja se kad djeca internaliziraju standarde do kojih su dola vanjskim procesima pa usklauju svoje ponaanje s tim standardima

KOGNITIVNO RAZVOJNI PRISTUP SELMANOVO ISTRAIVANJE SVIJSET O SEBI -5 faza: 1) RAZINA 0 DOJENATVO- razumiju fiziko, ali ne i psihiko postojanje 2) RAZINA 1 RANO DJETINJSTVO razlikuje psih.stanja i ponaanja misli da moe upravljati akcijama 3) RAZINA2 SREDNJE DJETINJSTVO - shvaa da se osjeaji i motivi mogu razlikovati od ponaanja 4) RAZINA3 PREDADOLESCENCIJA JA predstavlja stabilni dio linosti

5) RAZINA 4 ADOLESCENCIJA shvaaju da neki aspekti linosti ostaju na nesvjesnoj razini

*SHEMA O SEBI unutranji kognitivni portret pojma o sebi koji organizira podatke koje imamo o sebi *SAMOUINKOVITOST Bandurin pojam koji se odnosi na sposobnost ljudi da uspjeno obavljaju razliite zadatke vlastite prosudbe tih sposobnosti poboljavaju se uz pomo 4 procesa : verbalnih uputa roditelja i ostalih odraslih, doivljaja uspjeha i neuspjeha, opaanja relev.modela i zamjeivanja unutarnjih tjelesnih reakcija *VREDNUJUE REAKCIJE USMJERENE PREMA SEBI Bandurin pojam koji se odnosi na posljedice koje ljudi primjenjuju sami na sebe nakon to su ostvarili ili nisu ostvarili osobne standarde *ETOLOZI* - odgoj u kojem su roditelji osjetljivi na znakove djece i sigurna privrenost pospjeuju djeji razvoj pojma o sebi

ZNANJE O SEBI OSOBNO DJELOVANJE razumijevanje toga da moemo biti uzroci dogaaja *MOTIVACIJA ZA VJETINOM uroena elja da utjeemo na svoju okolinu i da njome upravljamo *VIZUALNO SAMOPREPOZNAVANJE sposobnost prepoznavanja sebe, najee u zrcalu, postojanje svijesti o sebi -- djetetovo znanje o sebi napreduje tijekom djetinjstva vanu ulogu igraju perceptivni procesi --porastu svijesti o sebi pridruen je i porast svijesti o drugima -- samoopisi predkolske djece ukljuuju predoperacijsko miljenje

SAMOVREDNOVANJE :*SAMOPOTOVANJE svijest o vlastitoj vriijednosti vrednovanje sebe i vl.afektivne reakcije na ta vrednovanja *SVJESNOST O SEBI briga o miljenjima drugih ljudi o nama igra ulogu u privremenom opadanju samopotovanja *ZRCALNI POJAM O SEBI postavka o pojmu o sebi utemeljena na tome to netko misli o tome kako ga vide drugi - Konformiranje pritiscima vrnjaka u adolescenciji uzrokuje poveanu svjesnost o sebi i pad samopotovanja *KOMPETENTNOST samovrednovanje koje ukljuuje i ono to bismo eljeli postii i stupanj uvjerenja da to moemo *KOLSKI POJAM O SEBI- dio samopotovanja-ukljuuje djeju percepciju njihovih kolskih sposobnosti *NAUENA BESPOMONOST steeni osjeaji nekompetentnosti koji esto proizlaze iz ponavljanih neuspjeha *SOCIJALNA KOMPARACIJA usporedba vlastitih sposobnosti sa sposobnostima drugih povazana s k.postignuem

--miljenja koja djeca stvaraju o sebi ine njihovo samopotovanje koje ima kognitivnu i afektivnu komponentu --pad samopouzdanja u vrijeme adolescencije --vaan dio samopotovanja osjeaj kompetentnosti i kolski pojam o sebi nii kod djevojica --kolski pojam o sebi pod utjecajem je povratne informacije vezane za neuspjeh --roditeljski stilovi interakcije posebno oeva- utjeu na kolski pojam o sebi

SAMOREGULACIJA UNUTRANJA SAMOKONTROLA - glavno postignue koje predstavlja preokret od vanjske kontrole prema unutranjoj regulaciji -primitivna tijekom ranog djetinjstva ukljuuje nevoljne bioloke procese -POSLUNOST spremnost podvrgavanju zahtjevima drugih - prvi znakovi samokontrole u 3.godini djeca izraze elju da neto naprave sama

*VIGOTSKIJEV MODEL privatni govor govor djece koji ona upuuju sama sebi tijekom rjeavanja problema egocentriki govor izrasta iz njihovih interakcija s roditeljima i drugima - sociogeneza proces usvajanja znanja ili vjetina kroz socijalne interakcije

*LURIJIN MODEL uloga koju govor igra u ponaanju male djece - djeca u dobi od oko 5 godina mogu kontrolirati vastito ponaanje koristei internalizirani, samoupravljeni govor

*TEHNIKA ZABRANJENE IGRAKE eksperimentalni postupak za izuavanje djejeg odupiranja iskuenju, pri emu se djecu ostavlja nasamo u prostoriji s privlanom igrakom uz uputu da se njome ne igra - pod utjecajem brojnih initelja posebo treba navesti djetetu dobar razlog

*TEHNIKA ODGODE ZADOVOLJENJA eksperimentalni postupak za izuavanje djeje sposobnosti da odgode manju neposrednu nagradu kako bi kasnije dobila veu stabilna crta linosti - vane su samoupute i razliite metode odvraanja panje od iskuavajue situacije koje dijete treba savladati

MORALNI RAZVOJ *Moralna pravila- pravila pomou kojih drutvo titi pojedince i osigurava njihova prava *DRUTVENE NORME pravila pomou kojih drutvo upravlja svakodnevnim postupcima i odrava red *MORALNO POSTUPANJE vid djejeg moralnog razvoja koji se odnosi na ponaanje *MORALNO RASUIVANJE vid djejeg moralnog razvoje vezan za poznavanje i razumijevanje moralnih pravila

*KOGNITIVISTIKO RAZVOJNI MODELI

1) PIAGETOV MODEL promatrao djecu kako se igraju -MORALNE DILEME prie koje Piaget i dr autori koriste za procjenu razine djejeg moralnog razvoja -MORALNI REALIZAM druga faza moralnog razvoja djeje rasuivanje se temelji na objektivnim i fizikim aspektima situacije i esto je kruto -OBJEKTIVNA ODGOVORNOST pri procjeni moralnih situacija u obzir uzimaju jedino objektivne posljedice postupka - BEZUVJETNA PRAVDA kazna mora slijediti nakon svakog krenja pravila, neovisno o tome je li prekraj okriven - MORALNI RELATIVIZAM 3.faza pravila su rezultat dogovora koji se ne moe izmijeniti uzimaju u obzir motive - 4. Faza djeca mogu stvarati nova pravila

*KOHLBERGOV MODEL - prijelaz iz faze u fazu kad dijete doivi misaoni sukob 1.PRETKONVENCIONALNA RAZINA -sadri prve dvije faze moralnog razvoja - temelji se na pretpostavci da pojedinci moraju zadovoljavati svoje potrebe A) heteronomna moralnost djeca smatraju da svi osjeaju kao i ona, morl proizlazi iz moi i autoriteta B)individualnost i instrumentalnost ne mogu se staviti u kou drugih, moralno pon slui vlastitim interesima

2.KONVENCIONALNA RAZINA -trea i etvrta faza moralnog razvoja drutveni sustav mora se osnivati na zakonima i pravilima C)prilagoavanje drugima shvaanje drugih, moral se oituje u ispravnom djelovanju kako bi te drugi voljeli

D) red i zakon odranje reda i pridravanje zakona najvie su vrijednosti

3.POSTKONVENCIONALNA RAZINA -peta ii esta razina moralnog razvoja vano je ouvati vrijednost, dostojanstvo i prava svakog pojedinca E) drutveni ugovor LJUDSKA PRAVA VANIJA SU OD ZAKONA F) univerzalna etika prvila MORALNOST JE STVAR OSOBNE SAVJESTI

*TEORIJA SOCIJALNOG UENJA BANDURA- za djeje uenje moralnih postupaka odgovorna su dva procesa: potkrepljenje i kazna - uenje opaanjem vana moralna pravila i postavke dijete naui promatrajui druge -upotrebom samoprocjena i samokanjavanja djeca poinju utjecati na svoje postupke da bi odgovarali vlastitim moralnim pravilima

*ETOLOKI PRISTUP *ALTRUIZAM ponaanje koje koristi nekom drugom, aistodobno ne prua dobit onome tko tako postupa *paradoks altruizma kako pomiriti samortvujue postupke s pojmom prirodnog odabira i opstanka najjaih *izbor srodnika pretpostavljeni mehanizam kojim neije alt ponaanje prema srodniku poveava vjerojatnost preivljavanja gena slinih tom pojedincu *reciproni altruizam pretpostavljeni mehanizam pomou kojeg neije alt ponaanje prema lanovima drutvene grupe moe potpomoi preivljavanje vl gena ili ne moe osigurati preivljavanje slinih gena

*AGRESIVNOST LJESTVICA NADMOI struktura drutvene grupe gdje vii lanovi ljestvice upravljaju onima ispod sebe, najee agresijom i sukobom, a katkada samo prijetnjama

MORALNO RASUIVANJE najbre se razvija kada se s djetetom razgovara kao da je u jednoj fazi viznad trenutane TEHNIKA JEDNA FAZA IZNAD *provjera Piagetova modela podcjenio moralno rasuivanje mlae djece *provjera Kohlbergova modela potvrda da su kognitivne sposobnoosti i empatija preduvjet za razvoj moralnog ras. *druenje s vrnjacima u stuaciji moralnog sukoba potie moralni razvoj, takoer i roditeljsko kanjavanje *moralno rasuivanje i moralno ponaanje Kohlberg tvrdi da bi trebali biti usko povezani nije potvreno!

PROSOCIJALNO PONAANJE drutveno poeljna ponaanja kojima je osnova altruizam *EMPATIJA sposobnost razumijevanja neijih osjeaja, ali i njihovo dijeljenje -razvija se postupno tijekom djetinjstva i vjeruje se da je rezultat nasljednih procesa i socijalizacije -moe biti u niskoj ili visokoj korelaciji s altruistikim ponaanjem

-- ak i sasvim mala djeca pokazuju neke oblike prosocijalnog ponaanja UESTALOST PONAANJA RASTE S DOBI -- na prosocijalno ponaanje utjeu kognitivni i emocionalni initelji --okolinski initelji *sustavno provoeno potkrepljivanje jaa altruizam

*modeliranje - u laboratorijskim uvjetima postupci drugih ljudi *utjecaj tv emisija s prosocijalnim sadrajem

*AGRESIJA drutveno neprihvatljivo ponaanje s namjerom da se nanese teta ljudima ili imovini *INSTRUMENTALNA agresija iji je cilj dobiti ono to elimo *NEPRIJATELJSKA OSVETNIKA cilj je nanijeti bol ili ozljedu

RAZVOJ SPOLNIH ULOGA I RAZLIKA MEU SPOLOVIMA

*SPOLNA DIFERENCIJACIJA proces javljanja bioloke uvjetovanosti izmeu spolova *RAZLIKE MEU SPOLOVIMA postupci ili osobine po kojima se mukarci i ene obino razlikuju posljedica biol. *SPOLNO TIPIZIRANJE proces tijekom kojeg se u djece razvija spolna uloga koja se u nj kulturi smatra prikladnom *SPOLNA NEPROMJENJIVOST shvaanje da je spol trajni dio vlastitog bia, ukljuuje SPOLNI IDENTITET svijest o vl.spolu, SPOLNU STABILNOST shvaanje da spol ostaje isti tijekom cijelog ivota i SPOLNU DOSLJEDNOST shvaanje da se spol ne moe izmijeniti promjenama u odijevanju, zanimanju -- faze se izmjenjuju unaprijed utvrenim redoslijedom i javljaju se u svim kulturama

SPOLNA SHEMA kognitivna struktura organizacija podataka to se odnose na vlastiti spol SPOLNI SCENARIJ poznat slijed ili niz dogaaja koji se ipino povezuju samo s jednim spolom --model spolnih shema i razvojnih faza predviaju da se u djece nee javiti spolno tipizirana ponaanja dok ne dosegnu prikladan stupanj spoznajnog razvoja --prema teoriji soc.uenja ponaanja vezana uz spolnu ulogu stjeu se i zadravaju pricipima uenja potkrepljivanjem, modeliranjem i samoregulacijom

SPOLNO TIPIZIRANJE I NASTANAK RAZLIKA MEU SPOLOVIMA

*RAZDVAJANJE ILI RASCJEP SPOLOVA nastojanje djeaka i djevojica da se igraju djecomistog spola -- spolno tipiziranje je temelj razvoja spolnih uloga tek kod predkolske dobi u razliitim igrakama --postupanje s djetetom od roenja je odreeno njegovim spolom --spolno tipiziranje postie se i modeliranjem -djeca vie panje obraaju na model istog spola i ee oponaaju njegove postupke !! OEVI SE VIE OD MAJKI BRINU O ODRAVANJU TRADIC IONALNIH SPOLNIH ULOGA U DJECE OEVI S IZRAENIJIM SPOLNIM STEREOTIPIMA IMAJU DJECU KOJA RANJE NAUE RAZLIKOVATI SPOLOVE J

RAZUMIJEVANJE SPOLNIH ULOGA I STEREOTIPA - shvaanje da se odreena igraka, aktivnost ili osobna karakteristika smatraju prikladnijim za odreeni spol --svijest o spolu razvija se kroz 3 faze SPOLNI IDENTITET, SPOLNA NEPROMJENJIVOST I SPOLNA DOSLJEDNOST --znanje o spolnim ulogama svijest o pojmovima muko i ensko i kulturalno odreenim stereotipima --odrastanjem djeca uviaju da spolne uloge odreuje drutvo --prema kogn.teoriji razliiti oblici poznavanja spolnih uloga prethode odgovarajuim spolno tipiz postupcima --pridavanje spolnih oznaka utjee na djeje ponaanje

OBITELJSKI UTJECAJI NA RAZVOJ SPOLNIH ULOGA

--obitelj najutjecajnije socijalno okruenje u kojem nastaje spolna tipizacija --djeca iz obitelji vieg socioekonomskog poloaja, djeca koja imaju samojednog roditelja i djeca ije majke su zaposlene izvan kue imaju manje spolnih stereotipa **RODITELJSKA UVJERENJA I PONAANJA POVEZANA SA SPOLOM UTJEU NA STJECANJE SPOLNIH STEREOTIPA U DJECE DOKAZ :SLINOST IZMEU RODITELJSKIH I DJEJIH UVJERENJA

UOBIAJENE RAZLIKE MEU SPOLOVIMA n U spoznajnom podruju djevojice su uspjenije od djeaka stjecanje jezika i verbalne sposobnosti n Djeaci bolji u matematici i matematikom rasuivanju i zadacima prostornog predoavanja n Djeaci su tjelesno aktivniji, a drutveni utjecaj se esto sastoji od prijetnji i upotrebe sile n Djevojice esto odabiru nagovaranje i rasuivanje altruistinije su n Djeaci su skloniji tjelesnoj agresiji od djevojica

BIOLOKI UTJECAJI NA RAZVOJ SPOLNIH ULOGA *SPOLNI DIMORFIZAM bioloke razlike izmeu mukih i enskih pripadnika neke vrste u svrhu reprodukcije

KROMOSOMSKE ANOMALIJE *Turnerov sindrom kad enama nedostaje jedan X kromosom nemaju jajnike i imaju osobine linosti superene *Klinefelterov sindrom kad mukarci imaju viak X kromosom feminiziraniji *47XYY sindrom kad mukarci imaju viak y kromosom izraene muevne osobine linosti *Sindrom krhkog X kromosoma genetski poremeaj povezan s X kromosomom ei u mukaraca, dovodi do mentalne retardacije

*Spolno ograniene osobine geni koji se ne nalaze na spolnim kromosomima, a ipak razliito djeluju na mukarce i na ene.. npr. gen za elavost imaju i mukarci i ene, ali pojavljuje se samo kod mukaraca

HORMONI kod fetusa *ANDROGENI djeluju maskulinizirajue i ima ih mnogo vie u mukaraca nego u ena *ESTOGEN I PROGESTERON djeluju feminizirajue i ima ih vie u ena

MOZGOVNA LATERALIZACIJA podjela ljudskog mozga na polutke koje obavljaju razliite funkcije *HIPOTALAMUS mozgovna struktura koja upravlja radom hipofize

*KONGENITALNA ADRENALNA HIPERPLAZIJA hormonalni poremeaj koji nastaje zbog pretjeranog luenja androgena u trudnoi

*NEOSJETLJIVOST NA ANDROGENE genetski poremeaj pri kojem fetus ne reagira na maskulinizirajue hormone *ANDROGINOST - tip linosti sastavljen od poeljnih osobina mukog i enskog tipa linosti takva djeca imaju iri raspon sposobnosti i interesa od ostale djece

ODNOSI S VRNJACIMA

TEORIJE O ODNOSIMA S VRNJACIMA 1)KOGNITIVISTIKO-RAZVOJNA TEORIJA vrnjaci su vani kao pokretai promjena u spoznajnom razvoju,

-PIAGET I KOHLBERG iz sukoba s vrnjacima razvija se sposobnost uvaavanja tug miljenja -VIGOTSKI poduavajua uloga kompetentnijih vrnjaka - nain djetetova razmiljanja o vrnjacima odreuje njegovo ponaanje prema njima

2)TEORIJA SOCIJALNOG UENJA vrnjaci pridonose socijalizaciji djeteta : potkrepljnjem ili kanjavanjem, modeliranjem, kao izvor procjene samoefikasnosti

3)ETOLOKI PRISTUP ponaanja prema vrnjacima imaju bioloku osnovu koja odraava evolucijski razvitak

UOBIAJENI ODNOS MEU VRNJACIMA Tijekom djejeg razvoja dolazi do velikih promjena u odnosima s vrnjacima Zanimanje za drugu djecu pojavljuje se ve sa 6 mjeseci Predkolsko razdoblje simbliki oblici ponaanja(igre) prevladavaj nad tjelesnim *igra pretvaranja- koriste predmet ili osobu kao simbol neeg drugog

*usporedna igra djeca se igraju jedno kraj drugog i sa slinim materijalima, ali bez stvarnog druenja Igra se usavrava u spoznajnom smislu pa se sve ee pojavljuje suradnika igra

kolska dob razvoj drutvenih ponaanja formalne(pod utjecajem ili vodstvom odraslih) i neformalne grupe koje stvaraju i vode sama djeca Na druenje s vrnjacima utjeu i situacijski initelji i drutvena okolina Stvarne drutvene interakcije vjetine rjeavanja problema(drutvenih dilema)

PRIJATELJSTVO trajan odnos izmeu dvije osobe koj obiljeavaju odanost, prisnost i uzajamna privlanost

- mala djeca shvaaju prijateljstvo kao izvor neposredne ugode -DRUTVENA MREA osobe s kojima se netko redovito drui -DRUTVENA PODRKA mogunosti koje drugi ljudi pruaju u nesigurnim i tekim vremenima

n Djeca biraju prijatelje po slinosti njima samima dob, spol, rasa, ponaanje n Procesi koji pridonose nastanku prijateljstva razmjena informacija, rjeavanje sukoba, davanje podataka n Ponaanje prema prijateljima razliito je od ponaanja prema drugoj djeci prosocijalni postupc n Prijatelji postaju sastavni dio drutvene mree veine djece i vaan su izvor drutvene podrke

OMILJENOST I TEKOE U ODNOSIMA S VRNJACIMA *Sociometrijske tehnike postupci za utvrivanje djetetova poloaja u grupi na temelju vrnjakih procjena *ODBAENO DIJETE dijete koje ima malo pozitivnih, a mnogo negativnih vrnjakih biranja u sociometrijskom postupku djeca koju vrnjaka grupa ne voli, slabo razvijene socijalne vjetine, mnoga od njih postupaju agresivno, antisocijalno i neprikladno situaciji *ZAPOSTAVLJANO DIJETE ono koje ima malo pozitivnih i malo negativnih vrnjakih biranja u sociometrijskom postupku djeca nakoju vrnjaka grupa ne obraa panju, stidljiva su i povuena *KONTROVERZNO DIJETE ono koje ima mnogo pozitivnih i mnogo negativnih vrnjakih biranja *POVLAENJE OD DRUGIH SAMOIZOLACIJA iz vrnjake skupine

n OMILJENOST po roenju, intelektualnoj sposobnosti, tjelesnoj privlanosti i imenu n Ono to razlikuje omiljenu djecu od manje omiljene vjetina zapoinjanja i odravanja interakcije, vjetina rjeavanja sukoba

OBITELJ iskustva koja djeca stjeu u obitelji povezana su s ponaanjem prema vrnjacima Roditelji na razliite naine utjeu na vrstu odnosa koje e njihova djeca imati s vrnjacim

LINOST - specifian i karakteristian obrazac misli, emocija i ponaanja koji ini poseban stil interakcije pojedinca s fizikom i drutvenom okolinom

*METODE MJERENJA LINOSTI - njima se nastoji smanjiti potencijalni skup naziva osobina, nastoje izraditi pouzdane i valjane instrumente za mjerenje linosti, provode empirijska istraivanja *Raymond Cattel saeo je Allport Odbertov popis na manje od 200 crta i za svaku od njih prikupio samoprocjenei procjene vrnjaka primjenio faktorsku analizu 16 faktora - HANS EYSENCK dva faktora: 1)faktor neuroticizma stabilnost-nestabilnost 2)faktor ekstraverzije introvertiran ekstrovertiran

*5 faktora crta linosti - tzv. 5 velikih koje obuhvaaju sve aspekte linosti -OSEUN = Otvorenost prema iskustvu, Savjesnost, Ekstraverzija, Ugodnost, Neuroticizam

*INVENTARI LINOSTI upitnici koji mjere linost postavljaju ista pitanja svakoj osobi, a odgovori se obino daju u obliku koji se lako boduje esto pomou kompjutora

*MINNESOTA MULTIFAZINI INVENTAR LINOSTI MMPI - metoda vezna uz kriterij ili empirijsku konstrukciju - s ciljem psihijatrijske verzije intrevjua na koji s epismeno odgovara s tono , netono, ne znam

- najvredniji u nekom opem razlikovanju abnormalne i normalne populacije, a moe se koristiti za procjenu ope teine poremeaja odreene osobe

*KALIFORNIJSKI PSIHOLOKI INVENTAR CPI mjeri osobine poput dominacije, drutvenosti, samoprihvaanja, odgovornosti i socijalizacije -jedan od najire validiranih invenatara linosti, namjenjenih normalnim populacijama

*Q-RAZVRSTAVANJE metoda mjerenja linosti u kojoj procjenjivai slau kartice s pridjevima koji opisuju linost na 9 kupova.Kartica koja najslabije opisuje odreenu osobu stavlja se na 1.kup lijevo, a ona koja najbolje opisuje odreenu osobu na 9.kup desno

*PSIHOANALITIKI PRISTUP- teorija linosti Sigmunda Freuda istraivanje podsvjesnog i metoda slobodnih asocijacija -LJUDSKI UM usporedio s ledenjakom svjesni dio(iznad povrine vode) i predsvjesni dio sve one informacije koje nam u tom trenutku nisu na pameti , ali ih moemo osvjestiti ako je to potrebno (ispod povrine vode)

-PSIHOLOKI DETERMINIZAM doktrina koja tvrdi da sve misli, emocije i akcije imaju svoj uzrok

**STRUKTURA LINOSTI PO FREUDU :) 1) ID najprimitivnij dio linostiiz kojeg se kasnije razvijaju ego i superego Potreba za hranom, piem, izbjegavanjem boli, zadobivanjem seksualnog uitka

Djeluje po naelu uitka stalno i neovisno o vanjskim okolnostima nastoji doi do uitka 2) EGO slijedi naelo realnosti izvrni organ linosti Odluuje koji e impulsi ID-a biti zadovoljeni i na koji nain

3) -

Posrednik izmeu zahtjeva ID-a, stvarnosti svijeta i zahtjeva SUPEREGA SUPEREGO prosuuje koje su akcije dobre, a koje loe Savjest osobe i njena predodba moralni idealne osobe nazvane ego ideal Nastaje kao reakcija na roditeljske nagrade i kazne

DINAMIKA LINOSTI OUVANJE ENERGIJE ljudi su zatvoreni energetski sustavi svaka osoba ima odreenu konstantnu koliinu energije LIBIDO izraavajui time stav da je seksualni nagon primaran DINAMIKA LINOSTI ANKSIOZNOST I OBRANA osobe koje imaju pobudu uiniti neto zabranjeno doivljavaju anksioznost i tjeskobu nain ublaavanja, tj strategije za spreavanje stanjatjeskobe su OBRAMBENI MEHANIZMI

GLAVNI OBRAMBENI MEHANIZMI *REPRESIJA iskljuivanje iz svesnog doivljavanja impulsa ili sjeanja koja su suvie zastraujua i bolna *RACIONALIZACIJA pripisivanje loginih ili drutveno poeljnih motiva onome to radimo kako bismo ostavili dojam da radimo racionalno *OBRNUTA REAKCIJA prikrivanje nekog motiva od nas samih snanim izraavanjem suprotnog motiva *PROJEKCIJA pripisivanje naih vl.nepoeljnih svojstava u pretjeranoj koliini drugima *INTELEKTUALIZACIJA pokuaj udaljavanja od stresne situacije tako da se s njom nosimo na intelektualiziran nain *NEGIRANJE poricanje postojanja neke neugodne stvarnosti *PREMJETANJE usmjeravanje nekog motiva koji ne moe biti zadovoljenu jednom obliku, u neki drugi kanal

RAZVOJ LINOSTI faze psihoseksualnog razvoja po Freudu impulsi idakoji trae uitak u svakoj fazi usredotouju se na odreeni dio tijela i aktivnosti vezane s tim podrujem 1) ORALNA FAZA 1.godina ivota, uitak u sisanju i dojenju u svemu to mogu dosei staviti u usta 2) 3) 4) 5) ANALNA FAZA 2.godina ivota,uitak u zadravanju i izbacivanju fekalija FALUSNA FAZA 3-6.godina ivota uitak u diranju svojih genitalija 5 i 6 godina seksuani impulsi djeaka su usmjereni na majku(EDIPOV KONFLIKT) RAZDOBLJE LATENCIJE 7-12.godina, seksualno smireno razdoblje GENITALNA FAZA adolescencija zrela faza odrasle seksualnosti i funkcioniranja

MODIFIKACIJE FREUDOVE TERIJE *CARL JUNG uz osobno nesvjesno postoji i kolektivno nesvjesno(dio uma koji je zajedniki svim ljudima a sastoji se od pradavnih predodbi li arhetipova naslijeenih od predaka *HARRY SULLIVAN neo-freudovac ,vlastita teorija linosti na temelju svog iskustva s psihoanalizom primarni naglasak je stavio na interpersonlne odnose - 7 faza razvoja linosti rano djetinjstvo, djetinjstvo, kasno djetinjstvo, predadolescencija, rana adolescencija, kasna adolescencija, odrasla dob - naglaava ulogu EGA ego je prisutan kod roenja, razvija se neovisno o idu i vaan je za uenje kako se nositi s okolinom kako osmisliti svoja iskustva; istraivanje, manipulacija i kompetentnost u izvoenju zadataka

*TEORIJA OBJEKTIVNIH ODNOSA naklonosti osobe i njezini odnosi s drugim ljudima tijekom ivota *ERIKSON psihoseksualne faze smatra psihosocijalnim fazama koje na 1.mjestu ukljuuju ego procese - nj teorija dodaje i nove procese kako bi njima bio obuhvaen cijeli ivotni vijek

PROJEKTIVNI TESTOVI sastoje se od neodreenih ili nejasnih podraaja na koje osoba moe odgovoriti kako eli Takvi podraaji su vieznani i ne trae specifian odgovor pa time osoba projicira svoju linost

*RORSCHACHOV TEST 1920- skup od 10 predloaka na kojima se nalaze prilino sloene mrlje tinte - pojedinac mora pogledati jedan po jedan predloaki navesti na to ga ta mrlja podsjea - 3 glavne kategorije bodovanja mjesto, odrednice i sadraj

*TEST TEMATSKE APERCEPCIJE(TAT) H.Murray - ispitaniku se pokau vieznane slike osoba i scena te o svakoj od slika mora izmisliti priu

*TEKOE S PROJEKTIVNIM TESTOVIMA sustav preesto pogreno klasificira normalne osobe kao patoloke naroito etnike manjine ili osobe koje dolaze iz drugih kultura - mnogi projektivni testovi nisu bili dovoljno ispitivani da bi se utvrdila njihova korisnost u mjerenju linosti, A oni koji jesu istraeni pokazali su nepouzdanost i nevaljanost

PSIHOANALITIKI PORTRET LJUDSKE PRIRODE ljudi su po prirodi zli, voeni silama izvan svoje kontrole bez ograniavajuih snaga drutva i superega ljudi bi se meusobno unitili Naa linost odreena je naslijeenim ngonima i dogaajima tijekom prvih 5 godina ivota Ljudi su relativno pasivna stvorenja psihiko zdravlje = vrsta kontrola ega nad idom

EVALUACIJA PSIHOANALITIKOG PRISTUPA Uloga nesvjesnih procesa opeprihvaena Freudova dinamik teorija izdrala je test vremena, istraivanja i opaanja

BIHEVIORISTIKI PRISTUP ponaanje kao rezultat trajne interakcije osobe i okolinskih varijabli koji dobro oblikuju ponaanje kroz uenje, a ponaanje osobe mijenja okolinu

*SOCIJALNO UENJE I UVJETOVANJE *OPERANTNO UVJETOVANJE - uinci akcija drugih ljudi -nagrade i kazne koje nam daju utjecaj na nase ponaanje -osnovno naelo bihevioralne teorije operantno ili instrumentalno uvjetovanje - ljudi ue obrasce ponaanja kroz neposredni iskustvo kazna, nagrda, opanje - potkrepljenje koje kontrolira izraavanje nauenog ponaanja moe biti neposredno opipljive nagrade, posredno- opaam kako netko drugi dobiva nadradu ili kaznu i dobiveno od samog sebe

*KLASINO UVJETOVANJE vrsta uenja do kojeg dolazi kad se odreene situacije povezuju s od.ishodima

*INDIVIDUALNE RAZLIKE - bihevioristi gledaju na linost kao na produkt jedinstvene povijesti pojedinca i naglaavaju stupanj u kojem ponaanje varira od situacije do situacije

*BIHEVIORISTIKI PORTRET LJUDSKOG PONAANJA bihevioristiki pristup je deterministiki -usredotouje se na okolinske odrednice ljudska linost je vrlo prilagodljiva *EVALUACIJA BIHEVIORISTIKOG PRISTUPA - velik doprinos klinikoj psihologiji i psihologiji linosti

- kritika preveliko isticanje situacijskih utjecaja na ponaanje

*KOGNITIVNI PRISTUP opi empirijski pristup i skup tema koje su povezane s nainima na koje ljudi obrauju informacije o sebi i svijetu razlike u linosti proizlaze iz razlika u nainima na koje pojedinci mentalno reprezentiraju informacije

*TEORIJA SOCIJALNOG UENJA unutarnji kognitivni procesi djeluju na ponaanje, kao to na njega djeluje i opaanje ponaanja drugh ljudi i okoline u kojoj se ponaanje odvija --BANDURA socijalno-kognitivna teorija naglaava reciproni determinizam u kojem vanjske detrminante ponanja(nagrade, kazne) i unutarnje determinante ponaanja(vjerovanja, oekivanja) djeluju na ponaanje --okolina moe djelovati na ponaanje i ponaanje moe djelovati na okolinu -- veina ponaanja pojavljuje se bez vanjskih nagrada i kazni prozlazi iz unutarnjih procesa samoregulacije

**WALTER MISCHEL individualne razlike u teoriji socijalnog uenja: 1. KOMPETENCIJE intelektualne, socijalne, fizike sposobnosti 2. STRATEGIJE KODIRANJA razlika ljudi u selektivnom obraanju panje na informacije 3. OEKIVANJA pojedinac usmjerava svoje ponaanje prema posljedicama koje oekuje od tog ponaanja 4. SUBJEKTIVNE VRIJEDNOSTI 5. SAMOREGULATIVNI SUSTAVI I PLANOVI

**KELLYJEVA TEORIJA OSOBNIH KONSTRUKATA Dimenzije koje pojedinci koriste za interpretiranje sebe i svijeta

SHEME O SEBI kognitivna struktura koja nam pomae percipirati, organizirati, obraditi i upotrijebiti informaacije Najvanija od svih shema je ja-shema koja se sastoji od kognitivnih generalizacija o sebi, utemeljenih na prolim iskustvima, koje organiziraju i usmjeravaju obradu informacija povezanih s vlastitim ja

EVALUACIJA KOGNITIVNOG PRISTUPAn Pozitivni aspekti temelji se na empirijskim istraivanjima te u tumaenju linosti ide dalje od pristupa crta linosti n Kritika koristi se nejasnim pojmovima

**HUMANISTIKI PRISTUP 1962. udruga za humanistiku psihologiju 4 naela :

Primarni je interes osoba i njezini doivljaji Preferirane teme istraivanja su ljudski odabir, kretivnost i samoaktualizacija U odabiru istraivakih problema smislenost mora prethoditi objektivnosti Najvea vrijednost dostojanstvo osobe ljudi su dobri, a cilj psihologije je razumjeti ljude

*CARL ROGERS - temeljna snaga koja motivira ljudski organizam je sklonost aktualizaciji prema ispunjenju svih sposobnosti - vlastito ja pojam o sebi sastoji se od svih ideja, percepcija i vrijednosti koje za svakog ovjeka karakteriziraju njega samog pojedinac procjenjuuje svako iskustvo u odnosu na pojam o sebi - svatko od nas ima neko idealno ja zamisao o tome kakvi bismo eljeli biti to je idealno ja blie realnom ja, to je osoba ispunjenija ---mjeri se metodom Q-razvrstavanja

*ABRAHAM MASLOW - hijerarhija potreba od temeljnih biolokih potreba do sloenijih psiholokih motiva - najvii motiv samoaktualizacija moe biti zadovoljen samo kako su sve nie potrebe bile zadovoljene

- fizioloke potrebe, potrebe za sigurnou, potrebe pripadanja i ljubavi, potrebe za ugledom, estetske potrebe i samoaktualizacija *vrhunski doivljaj prolazni trenuci samoaktualizacije osjeaj sree i ispunjenja vremenski ogranien stanje koje nije usmjereno na sebe i u kojem se niem ne tei -- ljudi su u osnovi dobri, tee rastu i samoaktualizaciji, aktivni su i mogu se mijenjati --psihiko zdravlje je proces , a ne konano stanje

**EVOLUCIJSKI PRISTUP pokuava protumaiti ljudsko ponaanje i linost prilagodbenom vrijednou koju su neke karakteristike imale za preivljavanje i reproduktivnu uspjenost tijekom ljudske povijesti n Evolucijska teorija u skladu je s nekim opaenim spolnim razlikama u preferencijama u odabiru partnera n Kontroverzna teorija zbog drutvenih komplikacija i tekoa s opovrgnutim argumentima same teorije

**GENETIKA I LINOST --podaci prikupljeni u ispitivanjima blizanaca pokazuju da genski faktori znatno utjeu na osobine linosti --u oblikovanju linosti okolinski i genski faktori ne djeluju neovisno ve su uzajamno isprepleteni od roenja --3 dinamika procesa interakcije osoba-okolina : a) reaktivna interakcija- razliite osobe izloene istoj okolini doivljavaju, interpretiraju i reagiraju na nju razliito b) pobuujua interakcija linost neke osobe izaziva razliite reakcije drugih ljudi c) proaktivna interakcija ljudi biraju ili kreiraju vlastite okoline sve vanija kako dijete odrasta

n Zajedniko nasljeivanje svih gena(jednojajani blizanci) vie od 2 puta je uinkovitije od nasljeivanja samo polovine zajednikih gena(dvojajani blizanci) djelomino je to posljedica 3 dinamika procesa interakcije

Ljudi evo vam pitanja koja su bila prolih godina u kolokviju iz psih. nadam se da e vam pomo,jer navodno ih ponavlja!! :)

sta je licnost, sta je androginost, spolni indetitet, nabrojat 4 obrambena mehanizma, povezat pomove kakav je kognitivisticki, humanisticki,bihevioristicki,psihoanaliticki i evolucijski pristup (tu imas def pa ih moras spojit sa ovim pojmovima), povezat pomjmove sa def- pojmovi su ti AB pogeska, egocentrizam, centralizacija, simbolicka igra, stalnost predmeta bilo je i nesto u vezi morala za zaokruzit, neznam sad tocno sta ali si ponovi za to one pojmove sta imas sa strane, jedan od njih je bio ali ne znam vise koji kako je podjeljena freudova struktura licnosti? i imas kao za zaokruzit sta pod licnost podrazumijevamo

e sad se stvarno vise ne mogu sjetit, ako se jos ceha sjetim posaljem ti..

Vouuu.... imam ja jo neto - prijenos podataka od cure s druge godine: - testovi za procjenjivanje novoroendadi (osobito Apgar procjenjivanje i Brazeltonova ljestvica) - respodentno i operantno ponaanje -generalizacija podraaja -operatntno uvjetovanje i potkrepljivanje -kazne -proksimodistalan i cefalokaudalan -pojam o sebi - pojmovi na 488.str

a, ovo drugo to mi je rekla je ve navedeno :D

ovakoo..bio vam je najvie Piaget i Freude pa na njih posebice obratite panju..ugl pitanja su o njihovim istraivanjima i teorijama..pa sretno!! :) ima na zaokruivanje i na povezivanje najvie..

Khm... do Vaste nisam dola, ali znam da je meu psihoanalitikim teorijama linosti, pa... E, i ree mi sada cimerica da e nam ove vrste igara sa 606.stranice u Vasti da je to svima bilo :*

daa, veli i meni cura iz prve grupe da je 90 % toga bio piaget i freude...

i kae jo; "pojmove naui,akomodacija,asimilacija,organizacija, konformizam i adaptacija - bile su te rijei i par nekih teorija pa ih treba uvrstit"

nove inf:to je androidnost,to je linost,3 faze po nekom kolbergu/kohlbergu,zadatk di treba povezivat znajke svih teorija linosti sa nazivama teorija,povezivanje teorija s autorima,puno toga o spolnim ulogama,piaget,freud

bilo je koje su 2 najvanije funk kod piageota-organizacija i adaptacija,struktura linosti kod freuda lol

a sam dobila ova pitanja.. :D -Rizinost, -Koja se teorija najmanje bavila pojmom o sebi, -3 tipa strukture linosti prema freudu, -nabroji freudove razvojne faze, -Sheme to su? -Piagetova razdoblja(ima kao neke oblaie koje treba ispunit) ugl mora znati koje razdoblje traje koliko-od koje do koje godine i ta je znaajno za svako razdoblje,Kohlbergove razine naui,to je androginost...

-povezat pojmove asimilacija,akomodacija,organizacija sa znaenjima,vrste igara s obzirom na drutvenu razinu,najee upotrebljavan test za djecu i kako se vri bodovanje (to ti je onaj Apgar test), -2 najvanija Eysenckova faktora linost