TEORIJA SAMOODREENJA I JAANJA INTRINZINE MOTIVACIJE, DRUTVENOG RAZVOJA I BLAGOSTANJA- RYAN I DECI TEORIJA SAMOODREENJA ( SELF DETERMINATION THEORY

Y , SDT ) - pristup u ljudskoj motivaciji i linosti koji koristi tradicionalne empirijske metode koje rasvjetljavaju vanost razvoja ljudskih uroenih sposobnosti za osobnim razvojem i samoregulacijom - Istraivanja o teoriji samoopredjeljenja su fokusirana na drutveno kontekstualne uvjete koji olakavaju ili oteavaju prirodne procese samomotivacije i zdravog psiholokog razvoja. - Nalazi su doveli do hipoteze o 3 uroene psiholoke potrebe: KOMPETENCIJE, AUTONOMIJE I POVEZANOSTI - Kompetencija, autonomija i povezanost zadovoljavaju koliinu pojaane samomotivacije i mentalnog zdravlja, a pobrkane dovode do smanjene motivacije i blagostanja - Teorija samoopredjeljenja istrauje kod ljudi prisutne tendencije za razvojem i uroene psihologijske potrebe koje su temelj ljudske samomotivacije i osobne cjeline - U istraivanjima teorije samoopredjeljenja takoer se ispitivala i INTRINZINA MOTIVACIJA koja je prototipna manifestacija ljudske tendencije za uenjem i kreativnou - Prezentirana je i analiza samoregulacije koja ukljuuje nain na koji ljudi pretvaraju drutvene vrijednosti i ekstrinzine ciljeve u osobne vrijednosti i samomotivaciju PRIRODA MOTIVACIJE - Motivacija ukljuuje energiju, smjer, ustrajanje i sve aspekte aktivacije i panje - Motivacija nije jednostavan konstrukt zato to velik broj faktora motivira ljude na odreenu aktivnost - Pitanje postavljaju li se ljudi iza svojih postupaka na temelju interesa i vrijednosti ili se ponaaju zbog nekog vanjskog faktora je jedinstveno u svakoj kulturi INTRINZINA MOTIVACIJA - Prisutna tendencija za novou i izazovima, razvijanjem i vjebanjem kapaciteta, istraivanjem i uenjem - Konstrukt intrinzine motivacije opisuje prirodnu sklonost prema asimilaciji, spontanom interesu i istraivanju koje je bitno za kognitivni i drutveni razvoj i reprezentira osnovne izvore zadovoljstva i vitalnosti kroz ivot KOGNITIVNA EVALUACIJSKA TEORIJA (COGNITIVE EVALUATION THEORY, CET ) Prezentirali su je Deci i Ryan kao podteoriju teorije samoopredjeljenja kojoj je namjera specificirati faktore koji objanjavaju varijabilitet intrinzine motivacije CET je strukturiran u terminima drutvenih i okolinskih faktora koji pojaavaju ili smanjuju intrinzinu motivaciju te objanjava u kojim uvjetima e doi do izraavanja intrinzine motivacije Veina istraivanja vezanih uz utjecaj okolinskih dogaaja na intrinzinu motivaciju su fokusirana na pitanje autonomije nasuprot kontrole

sve oekivano jasne nagrade ovisne o izvoenju zadatka oslabljuju intrinzinu motivaciju Suprotno tome, izbor i sloboda samodirekcije pojaavaju intrinzinu motivaciju jer omoguuju ljudima vei osjeaj autonomije Studenti koji su bili naueni na kontrolu uili su manje uinkovito, posebno kad je uenje zahtijevalo konceptualno kreativno procesiranje Slino tome, roditelji koji potiu autonomiju svoje djece nasuprot onima koji su skloni kontroli imaju djecu koja su vie intrinzino motivirana Takvi nalazi su posebno primijenjeni u sportu i glazbi Studije su pokazale da sigurnost i poticanje autonomije od strane roditelja predviaju veu sklonost istraivanju kod male djece ili dojeneta djeca koja su radila na zanimljivom zadatku u prisutnosti strane osobe koja ih je ignorirala i koja im je odbijala dati odgovore na pitanja imala su malu razinu intrinzine motivacije postoji nia razina intrinzine motivacije kod studenata koji percipiraju svoje profesore kao hladne i nemarne ZAKLJUAK Kognitivno evaluacijska teorija naglaava da drutvena okolina moe pomagati ili oslabiti intrinzinu motivaciju potiui ili sprjeavajui uroene ljudske psiholoke potrebe Vano je naglasiti da e ljudi biti intrinzino motivirani samo za aktivnosti koje potiu kod njih neki intrinzini interes te za aktivnosti koje su novije, izazovnije i imaju estetsku vrijednost SAMOREGULACIJA EKSTRINZINE MOTIVACIJE Intrinzina motivacija je vaan tip motivacije , ali nije jedina vrsta samoopredjeljujue motivacije Pounutrenje i integracija su sredinje postavke u djejoj socijalizaciji 1 Teorija samoopredjeljenja je iznijela 2 postavke: M a) procesi kroz koje neintrinzino motivirano ponaanje postaje samoopredjeljujue A b) naini na koje drutvena okolina utjee na te procese R EKSTRINZINA MOTIVACIJA E Motivacija kojoj je porijeklo u faktorima izvan osobe ( npr. nagrada, kazna, pohvala, G kritika i razliite beneficije) , a ne u unutarnjim pobudama U postoji est tipova regulacije ponaanja; od vrha prema dnu piramide raste razina L autonomije pri regulaciji ponaanja (prema TEORIJI INTEGRACIJE ORGANIZAMA) A 2 C I J 1. nema regulacije E 3 2. eksternalna regulacija 3. 4. 5. 6. introjektirana regulacija identificirana regulacija integrirana regulacija intrinzina regulacija

5
6
2

TEORIJA INTEGRACIJE ORGANIZAMA Ryan i Deci subteorija TEORIJE SAMOODREENJA kontekstualni faktori: - INTERNALIZACIJA - INTEGRACIJA NEMOTIVIRANO STANJE: Stanje u kojem nema namjere, volje za akciju. U ovom stanju nema regulacije ponaanja. INTRINZINA MOTIVACIJA: Izvravanje neke aktivnosti zbog njenih zadovoljavajuih uinaka (sport, glazba...). Ekstrinzino motivirana ponaanja: - EKSTERNALNA REGULACIJA: ponaanja se izvode zbog izvravanja izvanjske zapovijedi ili nagrade. Najmanje su autonomna. - INTROJEKTIRANA REGULACIJA: pojedinac sudjeluje u regulaciji ponaanja, ali ju ne prihvaa kao autorski svoju. Ponaanja se izvode kako bi se izbjegla krivnja/anksioznost ili da bi se poveao ego. - IDENTIFICIRANA REGULACIJA: Identifikacija je rezultat svjesnog vrednovanja cilja djelovanja ili naina regulacije ponaanja, a samo se djelovanje prihvaa kao osobno bitno. - INTEGRIRANA REGULACIJA: Integracija se dogaa kada je regulacija ponaanja evaluirana i kada je uklopljena u pojedinev sustav vrijednosti i potreba. Ovo je najautonomniji oblik ekstrinzine motivacije. Ispitivanjem kontinuuma relativne autonomije otkriveno je da, to su vie uenici bili eksternalno motivirani, pokazivali su manje interesa, manje su evaluirali ponaanja, ulagali su manje truda, odbacivali su odgovornost. to je autonomnija bila ekstrinzina motivacija, ispitanici su se vie trudili, bili su uinkovitiji, manje su odustajali... Prednosti vee internalizacije: - vea ponaajna uinkovitost - vea voljna upornost - pojaana svijest o opem stanju - bolja asimilacija pojedinca socijalni uvjeti za olakavanje integracije ekstrinzine motivacije: SRODNOST POTREBA ZA PRIPADNOU POVEZANOST S DRUGIMA

SVIJEST O KOMPETENCIJI: ljudi e radije izvoditi aktivnosti, ukoliko se osjeaju djelotvorni u tim aktivnostima. KOMPETENCIJA POTPOMAE INTERNALIZACIJU! OSJEAJ AUTONOMIJE: facilitira internalizaciju, kritian je element za integraciju regulacije.

Rezultati nekih istraivanja: - Omoguavanje racionalnog principa za izvravanje NEZANIMLJIVOG zadatka, uz pomaganje za osjeaj AUTONOMIJE i POVEZANOSTI, je potpomoglo internalizaciju i integraciju tog ponaanja. - Internalizacija pozitivnih vrijednosti vezanih uz kolu je bolja kod djece iji su roditelji podupirali njihovu autonomiju i povezanost. - Podupiranje pojedineve autonomije vodi ka veoj internalizaciji! OTUENJE I NJEGOVA PREVENCIJA - Potpora ljudskoj KOMPETENCIJI, AUTONOMIJI i POVEZANOSTI omoguava veu predanost i autentinost u ponaanju. - Deprivacija psihikih potreba je glavni uzrok ljudske nesree! PSIHOLOKE POTREBE I MENTALNO ZDRAVLJE - tri su temeljne potrebe:-kompetencija -autonomija -povezanost Sve tri potrebe moraju biti zadovoljavane kroz ivot! 1) Pridavanje vee vanosti intrinzino motiviranim tenjama je pozitivno povezano sa pokazateljima opeg blagostanja- samopouzdanjem... 2) Ljudi ponekad pridaju vanost odreenim ivotnim ciljevima koji ne ispunjavaju temeljne potrebe( npr.: materijalizam). - Tinejderi, koji su bili izloeni bezosjeajnoj, kontroliranoj majinoj brizi, su u veini materijalistiki orijentirani. 3) Ispunjavanje temeljnih psiholokih potreba je presudno za doivljavanje najboljeg iskustva te za dnevno blagostanje. ZAKLJUAK - SDT je provjerljiva, konzistentna, jednostavna. - Tekoe u razlikovanju tipova motivacije? - Primjenjivost u obitelji, kolstvu, zdravstvu...

MOTIVACIJA ZA POSTIGNUEM I ISPITNA ANKSIOZNOST KAO MOTIVI ZA PRIBLIAVANJE USPJEHU I IZBJEGAVANJE NEUSPJEHA- ATKINSON I LITWIN Od 1950. vie istraivanja koja pokazuju da znanja o motivacijskim razlikama poboljavaju predikciju varijabli povezanih s postignuem istraivanja potrebe za postignuem pokazala su da ona poveava uinak u zadatku dok ga ispitna anksioznost smanjuje eksperimenti koji su uzimali u obzir samo anksioznost promatrali su ispitanike niske anksioznosti kao manje u konfliktu i vie orijentirane na uradak Atkinsonov teoretski model: - Ako je kod osobe motivacija za postizanjem uspjeha vea od motivacije za izbjegavanjem neuspjeha rezultat je suoavajua, pozitivna motivacija, neovisno o teini zadatka. Tako motivirani pojedinac najvie je zainteresiran za zadatke srednje teine za koje je subjektivna vjerojatnost uspjeha 0,50. Tu je motivacija najjaa. - Ako je motivacija za izbjegavanje neuspjeha vea onda je rezultat izbjegavajua motivacija za sve teine zadatka. Tako motiviran pojedinac nalazi sve zadatke odbojnima pogotovo one srednje teine kod kojih je najvea anksioznost. Obavlja ih samo ako je prisiljen i ini to neefikasno. 1.Osobe kod kojih je motivacija za postizanjem uspjeha vea od motivacije za izbjegavanjem neuspjeha: a) ee odabiru zadatke srednje teine b) rade due na zavrnom testiranju c) postiu vie rezultate na krajnjem testiranju od osoba kod kojih je jaa motivacija za izbjegavanjem neuspjeha 2. Rezultati postignua u Testu uvida trebali bi pozitivno korelirati sa preferiranjem zadataka srednje teine, upornou rjeavanja i zavrnim uspjehom. 3. Rezultati testa anksioznosti trebali bi negativno korelirati sa tim istim varijablama. Ispitanici: studenti psihologije, mukog spola, podaci su skupljeni na laboratorijskim vjebama podaci sa oba mjerenja, potrebe za postignuem i ispitne anksioznosti, bili su dostupni za 49 ispitanika

nisu svi ispitanici sudjelovali u kasnije provedenim skupljanjima podataka u svim usporedbama uzet najvei mogui broj ispitanika iako je to dovelo do malih fluktuacija u broju uzorka izmeu razliitih usporedbi Postupak: primijenjen Test uvida koji se sastojao od 10 kratkih tvrdnji o ljudima koje su ispitanici trebali analizirati koritene dvije forme tog testa ocjenjivai su bodovali ispitanikovu potrebu za postignuem distribucija bodova podijeljena je na medijanu, ispitanici su podijeljeni na one sa: visokom potrebom za postignuem niskom potrebom za postignuem Upotrijebljen je Mandler-Sarasonov upitnik ispitne anksioznosti (TAQ) Distribucija rezultata ispitne anksioznosti dihotomizirana je na medijanu Ispitanici su rjeavali Test osobnih sklonosti (PPS) Distribucija rezultata PPSa takoer je dihotomizirana na medijanu ispitanici su igrali igru bacanja prstena ispitanicima je dana uputa prirodna situacija, bez stroge kontrole u obradu uzeti samo podaci mukih ispitanika Podaci iz zavrnog testa: Test viestrukog izbora i kratkih odgovora vrijeme rjeavanja 3 h zabiljeeno je vrijeme rjeavanja pojedinog ispitanika i pretvoreno je u bodove povezano je s rezultatima drugih individualnih mjerenja i rezultatom u igri bacanja prstena Rezultati: Klasifikacija ispitanika 1.visoka potreba za postignuem-niska ispitna anksioznost 2.visoka potreba za postignuem- visoka ispitna anksioznost 3.niska potreba za postignuem- niska ispitna anksioznost 4.niska potreba za postignuem- visoka ispitna anksioznost Preferencija udaljenosti u igri bacanja: sve etiri grupe pokazale preferenciju za udaljenost od 9-11stopa (2,74- 3,35m) najizraenija preferencija kod ispitanika sa visokom potrebom za postignuem i niskom ispitnom anksioznou a najmanje izraena kod ispitanika sa niskom potrebom za postignuem i visokom ispitnom anksioznou, ostale grupe su izmeu sa ekstremnih udaljenosti najvie gaali ispitanici sa niskom potrebom za postignuem i niskom ispitnom anksioznou koriten je registar prosjene devijacije kao mjera tendencije svakog ispitanika da preferira rizik srednje vrijednosti (srednje udaljenosti) nizak rezultat znaio je da je najvie gaano sa srednje udaljenosti a visok rezultat da je najvie gaano sa jako male ili jako velike udaljenost ispitanici sa visokom potrebom za postignuem ostvaruju nie rezultate u registru prosjene devijacije, tj. Pokazuju najveu preferenciju za preuzimanje rizika srednje

vrijednosti, provode vie vremena rjeavajui zavrni test te na njemu ostvaruju bolje rezultate statistiki se znaajno razlikuju od grupe sa niskom potrebom za postignuem ispitanici visoke ispitne anksioznosti tendiraju veim vrijednostima prosjene devijacije i statistiki se znaajno razlikuju od grupe niske ispitne anksioznosti grupa 1 ima najvie vrijednosti registra prosjene devijacije grupa 4 ima najvie vrijednosti registra prosjene devijacije ostale dvije grupe nalaze se izmeu navedenih ekstrema grupa 1 i 4 statistiki znaajno razlikuju PPS mjera potrebe za postignuem: ispitanici koji su ostvarili visoke rezultate na PPS imaju vii registar prosjene devijacije, to nije oekivano! nije naena stat. znaajna razlika izmeu duljine rada na zavrnom testu i uspjeha na testu izmeu dviju PPS grupa PPS mjera potrebe za postignuem zapravo se ponaa kao mjera motivacije za izbjegavanje neuspjeha NE postoji statistiki znaajna povezanost izmeu triju koritenih mjera; Zakljuci: 1. Vrijednosti dobivene mjerom potrebe za postignuem jesu pokazatelj snage motivacije za postizanjem uspjeha, a vrijednosti dobivene testom anksioznosti ukazuju na sklonost osobe izbjegavanju neuspjeha. 2. Postoji pozitivna korelacija izmeu mjere potrebe za postignuem i ustrajnosti na zadatku. 3. Rezultati koji se tiu potrebe za postignuem dobiveni preko PPS mjere nebulozni su. Razliite metode pristupanja ljudskim motivima ne daju usporedive rezultate. Teko je uope rei to se zapravo mjeri PPS testom. Za razliku od toga nalazi osiguravaju uvjerljive dokaze o valjanosti Testa uvida i Testa ispitne anksioznosti.

- Izmeu tri zavisne, bihevioralne varijable POSTOJI pozitivna korelacija; Zakljuci: Osobe koje imaju visoku potrebu za postignuem mogu imati visoke, ali i niske vrijednosti na upitniku ispitne anksioznosti. Pretpostavka je da je kod skupine sa visokom potrebom za postignuem i niskom anksioznou motivacija za postizanjem uspjeha vea od motivacije za izbjegavanjem neuspjeha. Kod skupine sa niskom potrebom za postignuem i visokom anksioznou prevladava motivacija za izbjegavanjem neuspjeha. Studenti su iznimka, oni ne izbjegavaju rizik srednje vrijednosti (veina ljudi s jaim motivom izbjegavanja neuspjeha eliminirana prije studija).

KVANTITATIVNE VARIJACIJE POTICAJA I UINKOVITOST U BIJELIH TAKORA - CRESPI Tri specifina problema 1. Kakav je odnos izmeu veliine poticaja i razine djelovanja? 2. Kakav je odnos izmeu veliine poticaja i distribucije truda (gradijenti) tijekom djelovanja? 3. Koji su efekti variranja veliine poticaja prilikom djelovanja? Dva komplementarna aspekta - Internalna psiholoka stanja - otputaju energiju i dovode do aktivnosti - sklonosti i averzije mogu se definirati kao potrebe ili nagoni - Vanjski poticaji - slue tome da potiu, usmjeravaju i dovode niz aktivnosti do kraja - poticaji i pobude- pozitivni poticaji kad su u skladu sa sklonostima, a negativni poticaji kad su u skladu s averzijama Pitanje variranja Nagona- ako se istrauje utjecaj nagona na odgovor ivotinje, vanjski podraaji dre se konstantnima - Poticaja- ako se istrauje kako faktor motivacije uvjetuje reagiranje, nagon se dri konstantnim koliko je to mogue Kvalitativno razlikovanje poticaja

Intermodalni- kvalitativne promjene u poticaju koje ukljuuju promjene u nagonu ako su eljeni novi poticaji, npr. promjena s hrane na vodu - Intramodalni- kvalitativne promjene koje ne ometaju sukladnost nagona ; dokazuje se promjenom s jedne hrane na drugu, osim ako se naravno ne istrauju specifine gladi Kvantitativno razlikovanje poticaja - Pozitivni - Negativni Specifino podruje ovog istraivanja je kvantitativno razlikovanje pozitivnog poticaja na ponaanje ivotinja! Uenje i Izvedba - Bilo je potrebno ispitati odnos ta dva koncepta i utvrditi razliku - Izvedba (djelovanje) je ponaanje ivotinje u odreenoj situaciji i ukljuuje uenje kao jednu od svojih determinanti - Uenje je kapacitet ivotinje za izvedbu (djelovanje), a motivacija njena elja za djelovanjem - Za prikladnost ovom istraivanju daljnja razlika e se raditi izmeu - perioda uenja- aktivnost je odraz i uenja i motivacije - perioda izvedbe- slijedi iz napredovanja u adaptaciji do situacije kada doprinosi izvedbi od uenja dolaze do kraja ostavljajui motivaciju kako primarnu determinantu - Efekt varijacije u koliini poticaja (incentive amount) ovisit e prije o motivacijskom aspektu izvedbe nego njenom aspektu uenja - Zato e se praviti razlika izmeu perioda uenja (koji je pod utjecajem faktora uenja, tj. kapaciteta za uenje te motivacijskih faktora) i perioda izvedbe (performance period za koga se pretpostavlja da je primarno pod utjecajem motivacije - psiholoki plato). - Nezavisna varijabla Vrijeme i pogreke - Jednostavnost -Minimalizirati utjecaj uenja - Vidljivost -Kvalitativne promjene u ponaanju takora Staza - Eksperimentalna situacija bila je ravna staza duga 6,1 m sa stranicama od perploe visokim 30 cm - Startni boks bio je jednostavni nastavak staze od 30 cm - Prostor s hranom bio je kvadrat mjera 35 x 35 cm - Klizna vrata bila su na ulazu u startni boks, a za izlaz iz njega koritena su vrata s koloturom i konopcem, koja je podizao eksperimentator - Adekvatno osvjetljenje osiguravale su etiri arulje. Jedna je bila postavljena u prostor za hranjenje, jedna u startni box, a dvije na jednakoj udaljenosti u samom hodniku. Svjetla su visjela 75 cm iznad staze, na dasci postavljenoj 90 cm iznad - Cijeli je aparat bio obojan u nereflektirajuu crnu boju Sustav mjerenja vremena - Sustav je bio organiziran tako da mjeri vrijeme prolaska takora na svakoj etvrtini staze. - Koriten je kimograf. Postojala su dva instrumenta za kontrolu brzine takora: prekida-poluga i instrument s foto elijama.

Za 2. i 3. eksperiment, kad je trebalo mjeriti samo ukupno vrijeme, koritena je samo toperica jer je to bilo sasvim dovoljno i tono, ali je za poetak ostavljena zraka svjetlosti jer je bila dobra za detektiranje trenutka kada je takorova njukica provirila iz startnog boksa. Aparat za palete - Za hranu, koja je trebala biti koritena u malim jedinicama, relativno konstantnima to se tie veliine, Skinnerovi peleti su bili iskljueni jer su bili preveliki. Moralo se paziti da se ne prehrani takore. - Zato je koriten pitolj za mast, na koji je bila zakvaena posebna trcaljka. Napravili su zatim hranu u obliku paste koja se sastojala od mljevenih Purina pseih keksa i vode, i pomou pitolja se formirala u cilindrine trake koje su kasnije suili i rezali na male, jednake komadie. Vlaili su ih rasprivaem. Ujednaenje nagona - Nagon, unutranji izvor motivacije, je bilo potrebno kontrolirati jer se u protivnom varijabilitet djelovanja ne bi mogao pripisati samo koliini poticaja izvana - Zakljuke o utjecaju vanjskih poticaja moemo donositi samo ako je nagon konstantan, i ako iskljuimo mogunost nekih nekontroliranih sistematskih faktora - Sve takore je trebalo jednakomjerno hraniti s obzirom na njihovu teinu i prije eksperimentalnog tranja ih ostaviti oko 22 sata deprivirane od hrane - Bilo je potrebno ujednaiti hranidbene navike takora. - To su uinili tako da su takore drali u predeksperimentalnom razdoblju od 10 dana, kada su im ustaljivali jednaki ritam hranjenja - Bilo je potrebno kontrolirati vremenski razmak izmeu tranja i hranjenja. - Taj period bio je varijabilan, od pola sata do sat vremena spreavanje pojave vremenskog kondicioniranja i toga da takori hranjenje nakon tranja ne bi povezivali s eksperimentom kao nagradu ili neto slino. - Eksperimentalno tranje bilo ogranieno na jedno dnevno, kako bi se nagon mogao drati konstantnim

Veliine poticajnih varijacija - Razlikovanje kvantiteta- Upotreba koliina koje je takor mogao razlikovati - Raspon- etverostruka progresija(1-4-16-64-256), gdje 64 i 256 nisu bili sjeckani komadii, ve vei komadi Eksperiment 1 - Prvobitni istraivaki eksperiment - N = 22 albino mia (u poetku 23), podijeljena u skupine koje su se razlikovale po koliini dobivanih poticaja - Dva ogranienja populacije takora: - 1. nije smjelo biti spolnih razlika - svi takori su bili muki zbog povezanosti plodnog ciklusa i nivoa aktivnosti - 2. dob takora svi su imali od 5,5 do 6,5 mjeseci - Vano jer su mnogim eksperimentima pokazane razlike u aktivnosti s obzirom na dob takora

10

Mogunost ovisnosti brzine o teini takora ujednaene teine svih grupica ( M=188 grama) (na kraju nije dobivena znaajna povezanost) - Mievi su bili iz laboratorijskog uzgoja, pa se nije toliko strogo pazilo na sluajni odabir legla Eksperiment 2 - Primarni cilj provjeriti i uvrstiti zakljuke o niim nivoima koliine poticaja - N = 21 takor; podijeljeni su u 3 grupe po 7 takora - Ponovno ukljueni samo mujaci - Dob - od 2,5 do 3,5 mjeseci, dakle drugaija nego u exp. 1 kako bi se poveali dometi rezultata, odnosno mogunost generalizacije - Teina - razliita, ali na kraju ispalo da je varijacija samo 3 grama po grupama (M=140g) - Cijela grupa takora je prvo trala s poticajom od 16 paleta, dok nisu dostigli odreeni nivo uinka; zatim su razdijeljeni u 3 grupe izjednaene po prosjenoj brzini Problem 1. Kakav je odnos izmeu veliine poticaja i razine djelovanja? Zakljuak - Krivulja odnosa koliine poticaja i razine uinka je spljotena sigmoidna krivulja - Koliina poticaja ima efekta od samog poetka uenja - to je vei poticaj manji je varijabilitet unutar grupe - Frustracija je prisutna kod takora s manjom koliinom poticaja Problem 2. Kakav je odnos izmeu veliine poticaja i distribucije truda (gradijenti) tijekom djelovanja? - U ranom periodu uenja, kako je koliina poticaja poveavana, krivulja brzine pokretanja se mijenja: - od pozitivno akcelerirane, preko linearne, do negativno akcelerirane - U ranom periodu uenja, kako je koliina poticaja poveana, krivulja brzine mijenja se od: - lagano pozitivno akcelerirane, preko jako negativno akcelerirane, do gotovo ravne - U periodu izvedbe aktivnosti, kako je koliina poticaja poveana, krivulja brzine pokretanja varira progresivno - od negativno akcelerirane do potpuno ravne Problem 3. Koji su efekti variranja veliine poticaja prilikom djelovanja? - Kakav je efekt varijacije u veliini poticaja na izvedbu i to: - pomak na veu koliinu poticaja- Efekt oduevljenja - pomak na manju koliinu poticaja- Efekt depresije - Efekti depresije i oduevljenja su eksperimentalna potvrda oekivanja poticaja kod takora - U skladu s Tolmanovom teorijom oekivanja (prema kojoj oekivanje nagrade slui kao potkrepljenje) Crespi je ponudio dvofaktorsku teoriju motivacije Dvofaktorska teorija motivacije - Vrijednost poticaja ovisi dva faktora: oekivanju poticaja (kvalitete i/ili kvantitete) i stvarnom dobitku poticaja

11

to je vei nerazmjer izmeu oekivanja i dobitka to je vee oduevljenje (ako je dobitak vei od oekivanog), odnosno razoaranje (ako je dobitak manji od oekivanog) - Efekt oduevljenja- poveana vrijednost poticaja u odnosu na kontrolnu grupu koja oekuje ba takav poticaj - Efekt depresije/razoaranja- smanjena vrijednost poticaja u odnosu na kontrolu skupinu

TEORIJA LJUDSKE MOTIVACIJE - MASLOW Sljedee pretpostavke moraju biti ukljuene u svaku cjelovitu teoriju ljudske motivacije: 1. Integrirana cjelovitost organizma mora biti jedna od osnova motivacijskih teorija

12

2. Fizioloki nagoni su odbaeni kao sredinje toke tih teorija 3. Trebaju se bazirati na osnovnim, a ne parcijalnim i povrnim ciljevima. 4. Svjesne, specifine i kulturoloki odreene elje nisu bitne kao osnovni i nesvjesni ciljevi 5. Svako motivirano ponaanje predstavlja kanal kroz koji se izraavaju i zadovoljavaju brojne osnovne potrebe. 6. Gotovo sva stanja organizma su motivirana ili motivirajua 7. Ljudske potrebe se formiraju u hijerarhijama superiornosti. 8. Klasifikacije motivacija baziraju se na ciljevima prije nego na poticajnim nagonima ili motiviranom ponaanju 9. Motivacijske teorije trebaju se orijentirati na ljude, a ne na ivotinje 10. Situacijski faktori se trebaju uzeti u obzir, ali sami ne mogu objasniti ponaanje. 11. Treba u obzir uzeti mogunost izoliranih i specifinih reakcija, a ne samo integraciju organizma 12. Motivacijska teorija nije sinonim za bihevioralnu teoriju OSNOVNE POTREBE 1.FIZIOLOKE POTREBE a. Homeostaza se odnosi na tjelesne automatske napore da se odri konstantno, normalno stanje krvi b. Ako tijelu nedostaje neki element onda e pojedinac razviti apetit ili glad za hranu koja sadri upravo taj element. - Fizioloke potrebe su netipine: izolirane (neovisne jedne o drugima, neovisne o drugim motivacijama i organizmu kao cjelini) i mogu se somatski lokalizirati. Fizioloke potrebe imaju veu snagu od svih ostalih. Osoba kojoj nedostaje u velikoj mjeri sve u ivotu kao glavnu motivaciju imati zadovoljenje tih potreba. - Problem je s mogunosti generaliziranja. Krizni uvjeti su po definiciji rijetki u normalnim miroljubljivim drutvima. 1. Budui da se veina istraivanja vri na takorima koji imaju samo par motivacija osim onih fiziolokih, esto se ljudska motivacija objanjava u terminima takora 2. esto se ne shvaa da je sama kultura adaptivno orue ija je jedna od funkcija i ta da se fizioloke krizne situacije to manje dogaaju U sluaju zadovoljenja fiziolokih potreba se pojavljuju ''vie'' potrebe koji poinju dominirati organizmom. Kad se one zadovolje javljaju se nove ''vie'' potrebe i tako svaki put - ljudske osnovne potrebe organizirane u hijerarhiju relativne superiornosti 2. POTREBE ZA SIGURNOU - Javljaju se ako su fizioloke potrebe relativno zadovoljene - Razumijevanju potreba za sigurnou moemo bolje prii kroz prouavanje djece, i to iz dva razloga: 1. Djeca ne inhibiraju reakcije na opasnost za razliku od odraslih 2. Djeca imaju puno izravnije reakcije na tjelene bolesti razliitih vrsta koje uzrokuju da se dijete ne osjea sigurnim. -

13

Zakljuno moemo rei da prosjeno dijete u naem drutvu preferira siguran, ureen, predvidljiv i organiziran svijet u kojem se ne dogaaju opasne i nezamislive stvari, a u svakom sluaju ima roditelje koji e ga tititi od svake opasnosti. - Sigurnosne potrebe direktnije se vide na neurotinim osobama ili pak ljudima na dnu socio-ekonomske ljestvice. Izmeu tih ekstrema ekspresije tih potreba moemo percipirati samo kroz preferencije za poslom koji prua sigurnost, eljom za tednim knjiicama, raznim osiguranjima itd. - Traenje sigurnosti u svijetu uoava se i u estoj preferenciji za poznatim i bliskim stvarima. - Dominantne samo u kriznim situacijama (npr.opsesivno-kompulzivna neuroza) 3. LJUBAVNE POTREBE - Kad su fizioloke i sigurnosne potrebe relativno zadovoljene javljaju se potrebe za ljubavlju, emocionalnom povezanou te potrebe za pripadanjem. - Disfunkcija ovih potreba rezultira potekoa s prilagoavanjem i ozbiljnijim psihopatologijama 4. POTREBE ZA POTOVANJEM - Te potrebe se dijele na dva dijela: 1. elja za snagom, uspjehom, nezavisnou, slobodom itd. 2. elja za ugledom (definirano u terminim potovanja od strane drugih), priznanjem, panjom, vanou itd. - Disfunkcije ovih potreba mogu rezultirati opom obeshrabrenou i neuroticizmom 5. POTREBA ZA SAMOAKTUALIZACIJOM - Ova tendencija se moe opisati kao potreba da netko postane sve to je u mogunosti postati. PREDUVJETI ZADOVOLJENJA OSNOVNIH POTREBA - Sloboda govora, izraavanja, traenja informacija, branjenja, pravda, potenje, ureenje itd. - Branimo ih tako esto jer je zadovoljenje osnovnih potreba bez njih jako teko, ako ne i nemogue.

14

EMOCIJE I YERKES DODSONOV ZAKON - BROADHURST Yerkes - Dodsonov zakon prikazuje odnos izmeu stupnja opeg uzbuenja i radnog uinka, tj. uspjeha u nekoj aktivnosti Jedno vrijeme uinak raste s porastom emocionalne angairanosti, da bi, nadilaenjem optimalne razine u zoni pretjerane uzbuenosti, dolo do pada uspjenosti Optimalno uzbuenje razliito je ovisno o teini zadatka, stupnju uvjebanosti, koliini predznanja itd. Ako je zadatak jednostavan, optimalan uinak moe se postii uz dosta jako uzbuenje, dok se optimum uinka kod tekog zadatka postie s malim uzbuenjem. Broadhurst navodi istraivanje iji je cilj provjeriti valjanost Yerkes Dodsonova zakona na takorima. Oekivano je da e emocionalno pobueniji takori, uslijed deprivacije, imati vei nagon, vie e se bojati i uit e bre ako je zadatak jednostavan, a sporije ako je sloen. Time bi se potvrdilo da je optimalni nivo nagona nii za emocionalno angairane, nego za one koji to nisu. Zadatak 120 mujaka albino takora bio je proi podvodni labirint u obliku slova Y i dosei razinu iznad povrine vode. Nacrt eksperimenta bio je 3 x 4 x 2 : 3 razine podvodne osvijetljenosti 4 razine motivacije proistekle iz duljine deprivacije zrakom ( 0, 2, 4 i 8 sekundi) 2 razine uzbuenosti izraene stupnjem defekacije Pet dana prije provoenja eksperimenta obavljana su preeliminarna testiranja i kontrola faktora koji bi mogli biti relevantni za ishod eksperimenta, primjerice, takori su uvjebali efikasan ulazak i izlazak iz labirinta. Eksperiment je trajao 10 dana i svaki su dan takori 10 puta prolazili kroz labirint. Na kraju je zabiljeeno vrijeme prolaska i broj greaka u 100 pokuaja za svakog takora. U 5 naknadnih provedbi eksperimenta, zamijenjena su tri uginula takora i sedam onih koji su iskljueni zbog preferencije jednog odgovora. Konano, za svakog je takora naen broj prolazaka obavljenih bez greke i nad tim je rezultatima provedena sloena analiza varijance. Dobiveno je : sva tri glavna efekta su statistiki znaajna interakcija sloenosti zadatka i motivacije je statistiki znaajna interakcije uzbuenosti i motivacije, uzbuenosti i sloenosti zadatka te meusobna interakcija triju ispitivanih varijabli statistiki su neznaajne Yerkes Dodsonov zakon djelomino je potvren ovim eksperimentom na takorima. Naime, emocionalno pobueni takori oekivano bre ue laku diskriminaciju, i jednako su dobri kao neuzbueni u srednje tekim zadacima diskriminacije. No, iznenauje podatak da je naena njihova prednost i u zadacima tee diskriminacije. Sveopa superiornost u uenju emocionalno pobuenijih takora, meutim, nije statistiki znaajna. Mogua reorganizacija eksperimenta pretpostavlja brzinu kao zavisnu varijablu. Oekuje se da bi emocionalno pobueniji takori bre plivali. Iako to nije mogue direktno izmjeriti, na temelju rezultata ovog istraivanja, moglo bi se zakljuiti da postoji odnos izmeu emocionalne uzbuenosti kod takora i neuroticizma kod ljudi.

15

ORUJE KAO PODRAAJ KOJI IZAZIVA AGRESIJU- BERKOWITZ* Hipoteza: prisutnost objekata povezanih sa agresijom(oruje) je samo po sebi znak za agresivnost- ti objekti potiu agresivne reakcije kod ljudi spremnih na agresiju Nezavisna varijabla: ispitanici sa 7 dobivenih okova izvjeuju znaajno veu ljutnju od onih koji su dobili samo jedan ok U kabini pokraj ispitanika je 1. prisutno oruje povezano sa agresorom 2. prisutno oruje nepovezano sa agresorom 3. prisutan neutralni objekt(reket i loptice) 4. nema nikakvog objekta prisutnog ZV1: broj okova Prisutnost oruja znaajno utjee na broj okova zadanih od strane ispitanika koji su ljuti Ljuti su dali vie okova sa prisutnim orujem, bez obzira je li nepovezano ili povezano s agresorom Ljuti daju najvie okova kad je oruje povezano s agresorom, ali to nije znaajno vie od nepovezanog Obje skupine sa orujem se znaajno razlikuju od neutralnog objekta, ali razlika je znaajna samo izmeu oruja povezanog sa agresorom i situacije bez ikakvog objekta ZV2: trajanje okova Rezultati su nekonzistentni Kod neljutih ispitanika prisutnost oruja smanjuje duinu zadanog oka(odnosno, ok je najdulji kad nema oruja) Kod ljutih se skupine ne razlikuju znaajno, ali se vidi trend- najdui ok zadaju kad je oruje povezano s agresorom Ljuti ispitanici u prisutnosti orua daju znaajno due okove od neljutih s orujem

* dobrotom kolege Jakia

16

STRASTVENI OVJEK: PREISPITIVANJE KONCEPTA NAGONA- TOMKINS Prema teoriji koju su zastupali Hull i Freud, osnovni motivi ovjekovog djelovanja su nagoni Meutim, to je iluzija koja je nastala zbog zamjene signala nagona sa pojaivaem nagona, jer je osnova zapravo ono to pojaava nagon Postoje specifini i nespecifini pojaivai nagona, poput retikularne formacije, koji slue i motivacijskim i nemotivacijskim sustavima, odnosno, odnose se na bilo koju neuralnu poruku Pojmovi aktivacije i pobuenosti su prespecifini i treba ih zamijeniti upravo pojmom pojaivaa Nagoni i afekti imaju nespecifine pojaivae, ali nagoni nemaju dovoljnu motivacijsku snagu ako ih ne pojaaju i nespecifini pojaivai i sami afekti Uloga nagona jest da nam da informacije o vremenu, mjestu i vrsti odgovora kada si tijelo samo ne moe pomoi- npr. postajemo gladni mnogo prije kritine razine nedostatka hrane, a zasitimo se takoer prije nego to je potreba tijela sasvim otklonjena Takoer nam daje informaciju o mjestu odgovora- glad zahtijeva stavljanje hrane u USTA i slino Ta je informacija ugraena u mjesto konzumacije, pa je mogunost pronalaenja pravog odgovora vrlo visoka Ovakva specifinost vremena i mjesta u sustavu nagona je zapravo ogranienje za generalnu vanost po ljudska bia Zato je autor doao do zakljuka da su afekti primarni ljudski motivi Razlozi: nagoni moraju imati prisutno pojaavanje od strane afekata, a afekti su sami po sebi dovoljni motivatori- moramo biti uzbueni da bismo bili seksualno pobueni, ali obrnuto ne vrijedi za razliku od nagona, afekti imaju openitija svojstva, pa nam to omoguuje pretpostavku da su afekti centralni u motivaciji ovjeka- afekti imaju generalizirano vrijeme djelovanja, za razliku od nagona, jer su nagoni zapravo transportni sustav koji nosi materijal iz tijela i u njega, pa moraju imati specifian ritam- ne moemo disati samo na odreene dane u tjednu, ali je mogue da budemo sretni samo odreene dane kao to je ve navedeno, sustav nagona je vremenski ogranien, a aktivaciju afekata vrijeme ne ograniava- moemo biti ljuti sat, dan ili itav tjedan, ili nikad, ili pak samo povremeno, a glad se javlja u tono odreenim intervalima postoje strukture u tijelu izmeu nagonskih i afektivnih mehanizama ?!

1.

2.

3.

4.

17

5. sustav afekata omoguuje generaliziranje objekata- kad smo gladni, uvijek moramo utaiti glad nekom hranom, ali svaki mogui objekt moe biti povezan s nekom emocijom 6. emocije takoer imaju veu mogunost generalizacije intenziteta- glad neprestano raste, a intenzitet emocija moe vremenski varirati 7. zbijenost kao produkt intenziteta i vremenskog trajanja- veina nagona djeluje u uskom okviru zbijenosti, jer ako previe variramo u unosu zraka, moe doi do anoksije, dok afekti mogu biti vie i manje zbijeni 8. takoer, afekti se mogu kombinirati i stvarati centralni sklop- izvrni mehanizam u koji dolaze informacije iz mnogih izvora i natjeu se za sudjelovanje u upravljanju centralnim sklopom. Afekti mogu biti pobueni iz centralnog sklopa ili pomou perifernih poruka iz bilo kojeg izvora, a sami mogu kontrolirati raspored tih poruka i njihovih izvora afekti su set miinih i ljezdanih odgovora smjetenih u licu i tijelu, koji stvaraju osjetne povratne informacije, i to prihvatljive ili neprihvatljive ti organizirani setovi odgovora su smjeteni u subkortikalnim centrima gdje su pohranjeni programi za svaku emociju zasebno i kad su aktivirani mogu zahvatiti iroko rasporeene organe, poput lica, srca, endokrinih lijezdi, koji onda emitiraju specifine reakcije vezane za neku emociju osoba ne ui te odgovore, ve su oni steeni unutranji tjelesni odgovori su zapravo manje vanosti od facijalne ekspresije emocija, jer lice pokazuje to se zbiva u tijelu dakle, afekti su primarno facijalna ponaanja, a sekundarno tjelesne reakcije, unutarnje i vanjske kad postanemo svjesni naih reakcija, postajemo svjesni i samih afekata, ali moemo na njih odgovarati bez svjesnosti o povratnoj informaciji o njima zbog vanosti lica potrebno je spomenuti i tabu pogleda oi u oi, naime, najee izbjegavamo taj izravni pogled, jer se pod njim osjeamo ugroeno i on je rezerviran za intimnog partnera

PRIMARNI AFEKTI 1. pozitivni: - interes ili uzbuenje, sa sputenim obrvama, i pogledom fiksiranim na predmet interesa - uivanje ili radost, sa osmijehom - iznenaenje(pozitivno ili negativno), sa uzdignutim obrvama i treptanjem 2. negativni: - jad ili bol, sa plaem - strah ili prestravljenost, sa oima iroko otvorenim i fiksiranim na neki objekt, sa hladnom i blijedom koom, znojenjem i marcima na koi - sram ili ponienje, sa sputenim pogledom i glavom - prezir ili gaenje, da podignutom gornjom usnom - ljutnja ili bijes, sa mrtenjem i stisnutom eljusti, te crvenim licem

18

afekti imaju unutarnje aktivatore, koji ukljuuju i nagone, ali i mnoge druge podraaje koji ih aktiviraju ti podraaji moraju biti povezani sa bioloki korisnom informacijom, te sa subkortikalnim centrom u kojem je pohranjen odgovarajui program neki aktivatori moraju biti podloni habituaciji, a neki otporni na nju razliite emocije se generiraju pomou razlika u zbijenosti ivanih impulsa- porast stimulacije, pad stimulacije i stagnacija na taj nain nastaju razliiti afekti razliitog intenziteta porastom stimulacije dolazi do pojave pozitivnih i negativnih afekata- preneraenost, strah, interes, kad je stimulacjia konstantna javljaju se samo negativne emocije, poput ljutnje i jada, a kod pada stimulacije javljaju se pozitivne emocije poput veselja. Tako je zato to porast stimulacije moe dovesti do kanjavajueg ili nagraujueg afekta, ovisno o strmini nagiba, dok konstantna stimulacija, ovisno o tome koliko je iznad optimuma, dovodi do jada ili ljutnje, a pad stimulacije uzrokuje smanjenje negativnih emocija ili pojavu pozitivnih.

prestravljenost

strah

interes ljutnja jad

veselje

19