POD LUPOM DOGA\AJI

Ni kilogram
NA SABORU
HDZ-a U
MANJA ZAGREBU
IVO SANADER
PAKOVANJA

nije ono {to

ISPRA]EN
PROIZVODA, SUZAMA
A CIJENE
OSTALE ISTE
Jadranka Kosor
str. 23!i 24
je nekad bio na ~elu HDZ-a 4 str.

www.nezavisne.com • CIJENA 1 KM (SA URA^UNATIM PDV-om) • 40 DIN • 0.5 € • 7.5 HK • 32.5 DEN • BROJ 3920 • NEDJELJA 5. JULA 2009.

QSWP!J[EBOKF

Klju~ni problem
u BiH su Tihi}eve
Neboj{a Radmanovi},
predsjedavaju}i
Predsjedni{tva BiH najave sukoba str. 9i:
NA LICU MJESTA Zaga|ena
voda
mo`e biti
PODI] KOD DRVARA uzro~nik
bolesti

Svjetlo
nakon 12
godina
Kada je zasvijetlila prva
sijalica, mje{tani Podi}a, kako
ka`u, ponovo su se rodili
str. 27!i 28

Stanovnici ruralnih naselja vodu koju piju gotovo nikada ne podvrgavaju kontrolama

U seoskim bazenima
nalaze i pacove UPITNA I ISPRAVNOST VODE
NA IZVORIMA PORED PUTEVA
str. 21!i 22
2 ofekfmkb!5. 7. 2009.

Doga|aji
Sa uvi|aja nakon ubistva
FOTO M. RADULOVI]

Radnici "Vranice"
sutra na ulicama
SARAJEVO - Preko 300 radni-
ka Gra|evinskog preduze}a "Vra-
nica" sutra izlazi na ulice Sarajeva
tra`e}i osnovna prava za `ivot,
potvrdio nam je Ibro Kurtovi},
predsjednik [trajka~kog odbora.
U generalni {trajk su stupili pro-
{le sedmice jer su posljednju platu
primili u oktobru pro{le godine, a
sa zahtjevom da im se za po~etak
isplati jednokratna pomo} od po
600 KM.
"Moramo iza}i na ulice. U osam
sati }emo krenuti u koloni od Stupa
prema Hrasnu gdje se nalaze prosto-
ri na{e firme. Najprije }emo tra`iti
sastanak sa ~lanovima Nadzornog
odbora, ali ako ne bude rje{enja tra-
`i}emo da se sastanemo i sa kanto-
nalnim ministrom privrede Abidom
[ari}em", rekao nam je Kurtovi}.
Ka`e kako }e odmah prestati sa
{trajkom ako im se isplati pomo} od
po 600 KM.
"Tra`imo da se do svakog 20. u
da pre`ivimo, porodice da prehrani-
mo. Situacija je izuzetno te{ka, a bili
smo gigant u zemlji. Na ime toplog
obroka za proteklih devet mjeseci
nam je ispla}eno 1.250 KM, a to je
oko 130 KM mjese~no", govori s
ogor~enjem Kurtovi}.
Abid [ari}, ministar privrede Kan-
tona Sarajevo, isti~e da zna za nevo-
lje GP "Vranica" i da sastanak nije
sporan.
Posljednju
platu primili u
oktobru pro{le godine
"Nije sporno da ih saslu{am, ali ne
znam koliko se mo`e pomo}i kada
su u pitanju nov~ana sredstva. Situ-
acija je te{ka", rekao je [ari}.
Edhem Biber, predsjednik Saveza
samostalnih sindikata BiH, ka`e ka-
ko }e pomo}i koliko je u njihovoj
mo}i da se situacija sa radnicima GP
Istraga o dvostrukom
ubistvu kod CJB
Najvi{a Banjaluka u toku
otkupna
cijena
p{enice
u regionu
BANJALUKA - Vlada Re-
publike Srpske odlu~ila je
da otkupna cijena kilograma
hljebnog `ita roda 2009. go-
dine bude 0,28 KM, stoji u
saop{tenju za javnost Vlade
Republike Srpske.
"Na ovu ot ku pnu ci je nu
Vlada je odobrila 0,07 KM
po ki lo gra mu, {to uku pno
iznosi 0,35 KM po kilogra-
mu za proizvo|a~a p{enice
roda 2009. godine. Ovo je
ujedno i najvi{a otkupna ci-
jena u regionu", stoji u saop- Naknadno }e biti odlu~eno da li
{tenju.
Dodaje se da }e Vlada RS }e biti vo|en krivi~ni postupak
preko nadle`nih institucija protiv policajca koji je usmrtio
kontrolisati porijeklo preda-
te p{enice. [trpca, potvrdio Stani{ljevi}
"Ukupna cijena p{enice je

Motiv
mjesecu ispla}uje po 500 KM. Pa "Vranica" rije{i. po dr`a na od pred sta vni ka
mi ve} mjesecima ne znamo kako E.Du. Udru`enja poljoprivrednih
proizvo|a~a RS", stoji u sa-
op{tenju Vlade RS.
Milica Markovi} D.S.

novi predsjednik Godi{njica

stradanja u
OO SNSD-a Bijeljina Zagonima i
Dragan SLADOJEVI], Dinka KOVA^EVI] On je demantovao pisanja nekih medija da je i Po-
BIJELJINA - Novoizabrani predsjednik OO SNSD-a Bijeljina je Mi-
lica Markovi}, a predsjednik IO OO SNSD-a je Marko Ostoji}, odlu~e-
Krnji}ima povi}eva imala oru`je, te da su [trbac i Popovi}eva bili
no je na izbornoj konferenciji odr`anoj u petak nave~e u Bijeljini. BRATUNAC - Op{tinska BANJALUKA - Slobodan [trbac (44), koji je u zgradi CJB Banjaluka prije tog doga|aja. Dodao je da
Markovi}eva je rekla da je ubije|ena da }e SNSD u budu}nosti postati vo- organizacija porodica zaro- ubijen u petak u blizini zgrade Centra javne bezbje- ubijeni [trbac u to vrijeme nije bio na du`nosti.
de}a partija u Bijeljini, istakav{i da }e i dalje opoziciono djelovati u lokal- bljenih i poginulih boraca i dnosti Banjaluka, bio je policajac, pripadnik ovog "Obdukcija tijela nastradale Popovi}eve je
nom parlamentu, ali, kako je naglasila, sa sasvim druga~ijim pristupom. nestalih civila Bratunac da- CJB-a, dok ubijena Jasna Popovi} (36) nije bila pri- zavr{ena, a u toku je obdukcija tijela [trpca. Rezultati ob-
OO SNSD-a Bijeljina je izabrao 36 novih ~lanova, od kojih dvije tre}ine nas }e polaganjem cvije}a i padnica MUP-a ve} je radila u inostranstvu, pot-
~ine prijedlozi sa terena. Pot- paljenjem svije}a kod spo- vrdio je ju~e Zoran Stani{ljevi}, na~elnik CJB
Vi{e detalja o dvostrukom
predsjednici OO SNSD-a Bi- men-krsta u Vojni~kom gro- Banjaluka.
Markovi}eva ubistvu javnosti }e biti predo~eno
jeljina su Du{ko Trifkovi} i blju u Bratuncu obilje`iti 17. Istakao je da je o motivima ovog dvostrukog ubist-
ubije|ena da }e SNSD kad se utvrde sve okolnosti
Zlatan Lazarevi}. godi{njicu stradanja 14 sr- va za sada rano govoriti.
u budu}nosti postati pskih civila iz bratuna~kog "Zna mo da je tom doga|aju prethodio
Predsjednik SNSD-a Milo-
vode}a partija u Bijeljini sela Zagoni, koje su ubile verbalni duel izme|u [trpca i Popovi}eve, nakon ~ega dukcije bi}e naknadno objavljeni", rekao je Stani{ljevi}.
rad Dodik izrazio je zadovolj-
stvo, ka ko je re kao, muslimanske snage iz Sre- je on pucao u Popovi}evu i usmrtio je. Poslije toga je Na~elnik CJB Banjaluka je istakao da je istraga u to-
kompaktno{}u konferencije koja se manifestovala kroz potpuno organizaci- brenice. pripadnik CJB-a usmrtio [trpca", naveo je Stani{ljevi}. ku, te da }e naknadno biti odlu~eno da li }e biti vo|en
ono i akciono jedinstvo. Bo ra ~ka or ga ni za ci ja iz
"Milica Markovi} koja je na ~elu Odbora ima moje puno povjerenje", ista- Srebrenice danas }e parasto-
kao je Dodik i kazao da je njegova uloga kao lidera partije bila da svjedo~i som i po la ga njem cvi je }a
ispravnosti, demokrati~nosti i transparentnosti procedura.
Dodik je naglasio da je izbor novog odbora partije u Bijeljini bio veoma
kod spomen-obilje`ja u selu
Krnji}i obilje`iti 17 godina Poljoprivrednici nezadovoljni
va`an jer je Bijeljina jedan od strate{kih mjesta SNSD-a, te jo{ jednom na- od pogibije 24 mje{tanina
glasio cilj da SNSD bude liderska partija na terenu.
O.S.
ovog sela, od kojih su ve}i-
na bili civili. (Srna)
odlukom Ustavnog suda BiH
tretirani. Odluka Ustavnog suda me iznena-
SDP BiH obilje`ila Povrije|en dila. Izvr{na vlast nastavlja da radi u korist
stranih zemalja, a ne BiH", kazao je Jele~.
motociklista
100 godina postojanja SARAJEVO - T.A. (34) iz
Mladen Zirojevi}, ministar spo-
ljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, sa
SARAJEVO - Socijaldemokrat- tom, prezentirao je dokument sa Sarajeva te{ko je povrije|en druge strane, pozdravio je ovu odluku Usta-
ska partija BiH (SDP BiH) ju~e je mjerama za suprotstavljanje recesiji u saobra}ajnoj nezgodi koja vnog suda BiH i ocijenio da }e ova mjera
obilje`ila 100 godina postojanja, a i podr`avanje razvoja u BiH. Radi se u petak oko 18.45 dogo- omogu}iti vra}anje kredibiliteta BiH, kao
na sve ~a noj sje dni ci Gla vnog se o mjerama za postizanje makro- dila na mostu "Suada Dilbe- zemlje koja ima ozbiljne namjere za priklju-
odbora ove stranke prisutnima su ekonomske stabilnosti, za pobolj{a- rovi}" u Sarajevu, op{tina ~enje EU.
se obratili predsjednik SDP-a nje efekata ekonomskih odnosa s Centar. I Rajko Kuzmanovi}, predsjednik RS,
Zlatko Lagumd`ija i potpredsje- inostranstvom, za poticanje doma}e Do nez go de je do {lo smatra da je Ustavni sud BiH postupio is-
dnik SDP-a i ~lan Predsjedni{tva tra`nje, za poticanje zaposlenosti i usljed skretanja s kolovoza i pravno, bez obzira {to to ide na {tetu nekih
BiH @eljko Kom{i}, saop{teno je unapre|enje poslovnog ambijenta", udara u stub uli~ne rasvjete doma}ih proizvoda ili proizvo|a~a.
iz SDP BiH. saop{teno je iz SDP BiH. U saop- motocikla kavasaki, vlasni- A. [U[NJAR Mladen
"Za{tita doma}e proizvodnje je
Na sjednici je i prikazan doku- {tenju stoji da je GO SDP BiH poz- ka S.G. iz Jaj ca, ko jim je Zirojevi} bitan element u politici jedne dr`ave, ali potpi-
mentarni film koji je hronolo{ki, od dravio odluku upravljao T.A. SA RA JE VO - Se ad Je le~, se kre tar FOTO NN
sani su i odre|eni me|unarodni sporazumi,
osnivanja do danas, prikazao djelo- Vije}a za implementaciju mira u On je za do bio fra ktu ru Udru`enja poljoprivrednika BiH, kazao je kao {to je CEFTA, i mislim da se u ovoj fazi
vanje ove stranke. Nakon sve~ane BiH kojom se do daljeg omogu}uje kosti desnog ramena, a lje- ju~e da odluka Ustavnog suda BiH o pri- moramo pridr`avati potpisanih odredbi", rekao
sjednice, odr`an je nastavak druge, ostanak OHR-a u na{oj zemlji, ta- karska pomo} ukazana mu vremenoj suzpenziji Zakona o za{titi do- je Kuzmanovi}.
te tre}a sjednica Glavnog odbora ~nije sve dok ne budu ispunjeni svi je u Klini~kom centru Sara- ma }e proi zvo dnje u BiH ide u ko rist Odluku Odlu ku je poz dra vi lo i Mi nis tar stvo
SDP-a na kojoj je klju~na rasprava uslovi za zatvaranje ove kancelarije. jevo. stranih zemalja, a ne BiH. pozdravili ekonomije i regionalnog razvoja Srbije, isti-
vo|ena oko socijalno-ekonomske Gla vni odbor je je dno gla snom O nezgodi je obavije{ten "To je namjera izvr{ne vlasti da vrati sta- zvani~nici ~u}i da je to dobra vijest za Srbiju, BiH i ci-
krize u BiH i odgovoru SDP-a na odlukom isklju~io iz ~lanstva SDP- de`urni kantonalni tu`ilac, a nje u poljoprivredi kao {to je to bilo zadnjih iz BiH i jeli region.
istu. a Refika Ahmedinovi}a zbog nedo- na licu mjesta je izvr{en uvi- deset godina. To stanje je katastrofalno. Na{a regiona Iz Ustavnog suda BiH je saop{teno da
"Sa vjet za eko nom ski ra zvoj li~nog i neprimjerenog pona{anja. |aj. (Fena) poljoprivreda je nejaka i nije razvijena kao u }e ova odluka ostati na snazi do dono{enja
SDP-a, na ~elu sa Antom Domaze- A.[u. susjednim zemljama. Ne mo`emo biti isto kona~ne odluke Ustavnog suda BiH.
 Doga|aji 5. 7. 2009. ofekfmkb 3
Vijesti
Mogu}e tu`iti
me|unarodne
zvani~nike
BANJALUKA - Rajko Ku-
zmanovi}, predsjednik RS,
rekao je ju~e u Banjaluci da
se mo`e podnijeti tu`ba pro-
tiv me|unarodnih zvani~ni-
ka kao {to je vi so ki
predstavnik u BiH, ali nakon
{to im prestane mandat na
funkciji koju obavljaju u na-
{oj zemlji.
On je podsjetio da me|u-
na ro dni zva ni ~ni ci ko ji
obavljaju odre|ene funkcije
u BiH imaju imunitet, a da
se tu`ba protiv takvih osoba
mo`e podnijeti njihovim ze-
mlja ma na kon {to za vr{e
mandat na funkciji koju tre-
nutno obavljaju.
Ku zma no vi} je na po me -
nuo i da bi tu`ba bila "po-
sljednja mjera" koja se mo`e
preduzeti, te izrazio uvjere-
nje da u ovoj fa zi do to ga
ne}e do}i. (Fena)

Odlikovanja
za 17 lica
i kolektiva

jo{ nepoznat
BANJALUKA - Povodom
Vidovdana, krsne slave Voj-
ske Republike Srpske i obi-
lje `a va nja zna ~aj nih
godi{njica otad`binskih ra-
tova, predsjednik RS Rajko
Kuzmanovi} donio je ukaze
o odlikovanju 17 lica i kole-
ktiva, saop{teno je iz Biroa
za odnose sa javno{}u pred-
krivi~ni postupak protiv pripadnika CJB koji je usmrtio Dodao je da ne `eli da spekuli{e o tako ozbiljnom `enu. Policajac koji se na{ao u blizini dvoje poginulih je, sjednika RS.
[trpca. doga|aju. prema izjavama tog o~evica, poku{ao otrgnuti `enu od Ku zma no vi} je or de nom
Gospa Arseni}, portparol Centra javne bezbje- "O motivima u ovom trenutku ne}u spekulisa- [trpca. RS na ogrlici odlikovao Nje-
dnosti Banjaluka, potvrdila je ju~e da }e vi{e detalja o ti, ali me u su{tini najvi{e interesuje da li je pripadnik poli- "Mu{karac koji je udarao `enu je zaprijetio policaj- go vu sve tost ar hi epis ko pa
Ubijeni pe }kog, mi tro po li ta beo -
tom dvostrukom ubistvu javnosti biti predo~eno kad se cije, koji je pucao u drugog policajca koji je na parkingu cu koji je pritr~ao u pomo} da }e ubiti i njega, nakon ~e-
Slobodan gradsko-karlova~kog i patri-
utvrde sve okolnosti pod kojima su se ubistva desila. pucao u `enu, postupio u skladu sa zakonom i onim ovla- ga je pucao i sa vi{e hitaca pogodio `enu, poslije ~ega je
[trbac bio
Stanislav ^a|o, ministar unutra{njih po- {tenjima koje ima. Informacije sa kojima u ovom trenutku policajac ubio tu mu{ku osobu", kazao je taj o~evidac. jarha srpskog Pavla za rad,
policajac,
slova RS, okarakterisao je ovaj doga|aj kao ogromnu raspola`em govore tome u prilog, ali }emo vidjeti {ta }e Na vo dno je Po po vi }e va neposredno izvanredne zasluge i nemjer-
a ubijena
tragediju, zbog koje je izrazio i li~no `aljenje. na kraju istraga pokazati", kazao je ^a|o. prije nego {to ju je [trbac usmrtio vikala: "Pomozite mi, ljiv doprinos u razvijanju i
Jasna
"Istraga o tom slu~aju je u toku i u ovom trenutku [trbac i Popovi}eva su ubijeni u petak oko 16.45, a ubi}e me". Na mjestu tog doga|aja u petak u ve~ernjim ja~anju svijesti i duhovnog
Popovi}
nemam nekih posebnih informacija u vezi s njom. Ono prema izjavama o~evidaca pucnjavi je prethodila bu~na ~asovima pored Stani{ljevi}a bio je i Uro{ Pena, direktor ra zvo ja srpskog na ro da u
radila u
{to mene zanima je da se istraga provede temeljito i de- rasprava i galama koja se ~ula s parkinga iza CJB-a kod Policije RS, ve}ina na~elnika CJB Banjaluka i veliki broj borbi za slobodu i nezavi-
inostranstvu
taljno, te da se utvrde sve objektivne ~injenice. Svaka- Vatrogasnog doma u Banjaluci. Jedan od o~evidaca je is- policajaca. Kako nezvani~no saznajemo, Popovi}eva je snost.
ko, svemu tome treba pristupiti krajnje profesionalno i pri~ao da je vidio mu{karca i `enu kako izlaze iz auto- razvedena majka dvoje djece i `ivjela je u Austriji, a u Or de nom zas ta ve Repu-
odgovorno", rekao je ^a|o. mobila i sva|aju se, nakon ~ega je mu{karac po~eo tu}i Banjaluku je do{la prije nekoliko dana. blike Srpske sa srebrnim vi-
jen cem odli ko van je
am ba sa dor Ru si je u BiH
Konstantin [uvalov. (Srna)

Jadranka Kosor na ~elu HDZ-a

ZA GREB - Ivo Sa na der, pred sje dnik
Sakovi}
ponovo
predsjednik
HDZ-a u ostavci, ispra}en je ju~e sa govornice
13. op{teg sabora HDZ-a suzama nove pred-
Podr{ke
BR^KO - ^lanovi Vije}a
sjednice ove stranke Jadranke Kosor, te Luke iz dr`ave Stranke za BiH Br~ko distri-
Bebi}a i Ivana [ukera, kao i aplauzom 9.188 i Evrope kta izabrali su na konstituti-
delegata. vnoj sje dni ci odr`a noj u
Kosorova, koja je ju~e jednoglasno izabrana Tlv!q v!v![b. petak uve~e [emsu Sakovi}a
na funkciju predsjednika HDZ-a je u svom govo- hsfcv!tf!pcsb!ujp!j!qbs!. za predsjednika ove stranke
ru istakla kako }e biti te{ko zamijeniti Ivu Sana- u distriktu.
mb!n fo!u bs!o j! esab!w oj
dera, ali da je dobrobit hrvatskog naroda na Za potpredsjednike izabra-
prvom mjestu. Za njenog zamjenika izabran je tf!l sf!u bs! Okf!n b!• lf
Lsjt!uj!bo!\njeu-!lbp!mj!. ni su Nedima Hamzabego-
Darko Milinovi}, a za {est potpredsjednika stran- vi}, Ja smin Ahme to vi} i
ke Vladimir [eks, Andrija Hebrang, Ivan Jar- •oj!j{b!t mb!o jl!Bo!h f!mf
Nfs!l fm/! Qj!t np! qp!. [emsudin Avdi} [emo.
njak, Bo`idar Kal met, Ivan [u ker i Pe tar Sjednici je od 23 ~lana ru-
^obankovi}. es|lf!qp!tmbp!kf!j!gsbo!.
dvt!l j! qsfe!t kf!e ojl kovodstva prisustvovalo 20,
Kao jedan od razloga svog iznena- a za do sa da{ njeg i no vog
dnog povla~enja iz politi~kog `ivota Sanader je Oj!lp!mb!Tbs!lp!{j/
predsjednika Stranke za BiH
naveo situaciju oko slovena~ke blokade prego- u distriktu glasalo je 17 ~la-
vora. Govore}i o tome za{to je ba{ Jadranku Ko- }e stranku i dr`avu voditi "~vrstom `enskom ru- nova.
Upravo je dio njegovog govora u kojem je sor izabrao za nasljednicu, opisao ju je kao "vri- kom". Poru~ila je da Hrvatska ostaje u petoj brzi- Time je okon~ana izborna
Ljubljani poru~io da ne}e dobiti ni centimetar jednu zapisiva~icu". ni na putu u EU i da je borba protiv korupcije aktivnost unutar ove stranke
hrvatske teritorije ostavio najve}i utisak na dele- "Kada bismo imali va`an sastanak, njen prioritet. u distriktu nakon {to su na
gate okupljene u zagreba~koj Areni, gdje se Na op{tem saboru ostavljali smo je u sabornici da zapisuje {to se Tokom svog obra}anja Sanader, izbornoj sjednici Skup{tine
odr`avao sabor. HDZ-a u Zagrebu govori. Ona je sve vrijedno zapisivala i onda bi- sada po~asni predsjednik HDZ-a, rekao je da ne prije nekoliko dana usvojeni
"Ne}ete uspjeti s ucjenama! Hrvatska }e us- Ivo Sanader smo mi kasnije o tome raspravljali", kazao je Sa- isklju~uje mogu}nost povratka u aktivnu politi- izvje{taji i programski doku-
pjeti, Hrvatska }e u}i u Europu i za to }e morati ispra}en suzama nader. ku, napominju}i da nikada ne treba biti isklju~iv. menti, te izabrano Vije}e za
glasati i Slovenija", naglasio je Sanader, a za ove Jadranka Kosor, dosada{nji zamjenik pred- Saboru HDZ-a u Zagrebu, prisustvovao je i Dr- naredni mandat.
rije~i je dobio dug aplauz svih prisutnih. sjednika HDZ-a nakon imenovanja obe}ala je da gana ^ovi}, predsjednik HDZ BiH. (Agencije) N.Ta.
4 ofekfmkb!5. 7. 2009. Doga|aji

Na Mrakovici
obilje`ena Sje}anje na
heroje ne blijedi
67. godi{njica
bitke na
Kozari

Obilje`en Dan borca

{irom RS
V!wj|f!hsbepwb!v!ST!kv•f!kf!qpmb.
Uz brojne
hbokfn!wjkfobdb!pcjmkfafo!5/!kvmj-!eb!o!lb!. zvani~nike
eb!tf!v!cjw!|pk!Kv!hp!tmb!wj!kj!pcj!mkf!ab!wbp!Ebo iz RS i vi{e
cps!db/
Ef!mf!hb!dj!kf!TV!COPS.b!pq!|uj!of!Usf!cj!okf!j stotina
v•f!toj!lb!j!qp!|up!wb!mb!db!bo!uj!gb!|jt!uj!•lf!cps!. gra|ana
cf!qp!mp!aj!mf!tv!dwj!kf!~f!ob!tqp!nfo.lpt!uvs!. Potkozarja,
oj!dv!asuwb!nb!gb!|j!{nb!v!Hsbe!tlpn!qbs!lv
v!Usf!cj!okv/! Kozaru su ju~e
Qpmbhbokfn!wjkfobdb!j!dwjkf~b!ob!dfo. posjetili
usbmop!tqpnfo.pcjmkfakf!v!Sb•j!!qsfajwkfmj
v•ftojdj!OPS.b-!okjipwj!qpupndj!j!qp|up.
gra|ani iz
wbpdj!uflpwjob!OPC.b!pcjmkfajmj!tv!Ebo skoro svih
cpsdb!v!Cjkfmkjoj/ krajeva biv{e
W/E/.P/T/
Jugoslavije
D. KOVA^EVI]

PRIJEDOR - Tradicionalnim narodnim

zborom, u organizaciji Odbora za njegovanje
tradicije oslobodila~kih ratova Vlade RS i SU-
BNOR-a, ju~e je je na Mrakovici kod Prijedo-
ra obilje`en Dan borca i 67. godi{njica bitke na
Kozari.
Uz brojne zvani~nike iz RS i vi{e stotina gra-
|ana Potkozarja, Kozaru su ju~e posjetili gra|ani
iz skoro svih krajeva biv{e Jugoslavije koji su
svojim prisustvom odali po~ast stradalima u naj-
poznatijoj bici NOB-a. Blagoja Gaji}, predsje-
dnik SUBNOR-a RS, rekao je da je Kozara
~uvena planina, prije svega po hrabrosti naroda i
boraca NOB-a koji su se, po njegovim rije~ima,
zajedni~ki borili protiv daleko nadmo}nijeg ne-
prijatelja.
"^uvena je i slavna na{a Kozara i
po darovanju 23.000 svojih sinova i k}eri pod
zastavu NOB-a i po 43 svoja narodna heroja te le-
gendarnom partizanskom doktoru i vo|i ustanka
Mladenu Stojanovi}u", rekao je Gaji}.
Dodao je da borba protiv fa{izma i danas ima
U Memorijalnoj zoni
spomeni~kog kompleksa prisutni
su polo`ili vijence ispred vje~ne
vatre
smisla ako se na tekovinama slavnih bitaka poput
kozarske epopeje odgajaju i mladi nara{taji.
"Kozara je i danas opomena, jer se na ovoj
planini u zbjegu u junu i julu 1942. godine na{lo
80.000 `ena, djece i staraca. U tom zbjegu na vje-
~noj stra`i ostalo je 10.000 partizanskih boraca
koji su poginuli, ali Kozara nije i nikad ne}e biti
pora`ena", naglasio je Gaji}.
U Memorijalnoj zoni spomeni~kog komple-
ksa na Mrakovici prisutni su polo`ili vijence is-
pred vje ~ne va tre unu tar spo me ni ~kog
kompleksa.
Stanislav ^a|o, ministar MUP-a RS, pola-
gaju}i vijence u ime Vlade RS naglasio je da sje-
}anje na heroje s Kozare nikad ne}e nestati.
Jovanka "Ovo mjesto je za mene pravo sveti{te. Ono
Bogojev
{to me raduje je ~injenica da danas ovdje i na
Okupili se po{tovaoci
Titovog djela
ovom svetom mjestu ima i dosta mladih ljudi",
rekao je ^a|o.
Me|u onima koji su ju~e pohodili
Kozaru bila je i Jovanka Bogojev (83), koja je u
vrijeme slavne epopeje bila na Kozari i sa samo
15 godina postala partizanska bolni~arka.
"Bila sam pripadnik Kraji{kog partizanskog
odreda i te dane u kojima je stradavao narod na
Kozari nikada ne}u zaboraviti, jer su uz partizane
ginuli neja~, djeca, `ene i starci", rekla je Bogo-
jeva.
U sklopu obilje`avanja godi{njice bitke na
Kozari za sve u~esnike velikog narodnog zbora
prire|en je i bogat kulturno-umjetni~ki program.

Na Balkani kod Mrkonji} Grada

Festival
ZA ILI PROTIV folklora Odr`ani "Dani kosidbe
u Doboju
Pi{e:
Aleksandar STIJAKOVI] DOBOJ - Oko 500 ~lanova
kulturno-umjetni~kih dru{ta-
va iz BiH, Bugarske, Make-
-Balkana 2009"
Korupcija donije, Srbije, Kipra i ^e{ke
predstavilo se igrama i pje-
D. LEKI]

MRKONJI] GRAD - "Dani kosi-

Korupcija. Jedna od naj~e{}e kori{}enih rije~i u BiH. A {ta rade na- smama na Internacionalnom
dle`ne institucije u borbi protiv korupcije? O njihovoj borbi najbolje dbe-Balkana 2009", 18. me|unarodna
fes ti va lu fol klo ra "Do boj
govore brojke koje nam ka`u da je u ovoj godini Dr`avna agencija za tradicionalna manifestacija, odr`ana je
2009", koji je u petak ve~e
istrage i za{titu (SIPA) nadle`nom tu`ila{tvu podnijela samo jedan iz- ju~e u turisti~kom centru Balkana, nado-
po~eo u Doboju.
vje{taj koji se direktno ti~e korupcije. Neko neuk bi, gledaju}i tu statis- mak Mrkonji} Grada.
U ovom projektu u~estvuju Kao i svake godine, manifestacija koju
tiku, pomislio da se BiH nalazi u Skandinaviji, gdje zemlje imaju kulturno-umjetni~ka dru{tva
izuzetno nizak procenat korupcije, ali bi se brzo razuvjerio kad bi po- je otvorio Zoran Kova~evi}, pomo}nik mi-
iz RS, FBiH i distrikta Br~ko, nistra za poljoprivredu, {umarstvo i vodo-
ku{ao izvaditi neki dokument ili dozvolu. Tom prilikom bi se uvjerio ka- koja su i doma}ini ansambli-
ko se sve br`e odvija ako se neko dobro "podma`e". Naravno, privredu RS okupila je nekoliko hiljada
ma koji su u posjeti BiH. gostiju iz raznih dijelova BiH, Crne Gore i
postavlja se pitanje dokle }e-
Prije nego {to su zaigrali Srbije.
mo se u ovoj zemlji baviti "po-
Postavlja se dmazivanjem". pred oko dvije hiljade Doboj- U nadmetanju je u~estvovao 21 takmi-
pitanje dokle }emo se Korupcija je prisutna skoro lija, u~esnici festivala prode- ~ar, a najbolji je bio Milorad Gazdi} iz Plje-
u ovoj zemlji baviti u svim segmentima dru{tva. filovali su ulicama Doboja. valja. Drugo mjesto osvojio je Mladen
"podmazivanjem" Tome u prilog govori ~injeni- "Ve~eras smo igrali najle- Tomi} iz Mrkonji} Grada, dok je na tre}em
ca da su na fakultetima u Ba- p{u koreografiju i ako je ~o- mjestu Bla`o Kotlaja iz Pljevalja. S ciljem
njaluci bile organizovane akcije u kojima studenti treba da prijave vek po sma tra od po ~et ka da se obogati sadr`aj ove manifestacije uve-
profesore koji primaju novac u zamjenu za prolazne ocjene. To je nara- vide}e da te~e posao za jednu deno je i odr`avanje vi{eboja za "Deliju
vno pozitivan primjer, ali zar korupcijom ne bi trebalo da se bave svadbu", rekao je Aleksan- Balkane". Tim povodom su se kosci i ove op{tine, koja je organizator.
prvenstveno policijske slu`be, a ne studentske organizacije? Sjetimo se dar [terijovski, KUD "Oro" godine poslije ko{enja takmi~ili u obaranju Prije po~etka nadmetanja kosaca, sve-
U nadmetanju
akcija na fakultetima u Srbiji i velike akcije u Hrvatskoj u okviru afere Skoplje, Makedonija. sa brvna, bacanju kamena s ramena, u sko- u~estvovao 21 {tenici Mrkonji}ke eparhije su odr`ali pa-
"Indeks", kada je veliki broj profesora i studenata optu`en za primanje Prvi put u Doboju su gosto- ku udalj i tr~anju oko velikog jezera Balka- takmi~ar rastos pokojnom koscu Lazaru Laketi,
i davanje mita. Kada smo vidjeli takvu akciju u BiH? Znamo li da je vali KUD "Ostravica" iz ^e- na. nekada{njem {ampionu Evrope u ru~nom
korupcija problem zbog kojeg je Bugarskoj i Rumuniji uskra}en pris- {ke, KUD "Sev dah" iz Ti tu lu "De li ja Bal ka ne" ko{enju trave, koji je bio utemeljilac ove
tup fondovima Evropske unije i da }emo se tim pitanjem i mi morati Grada~ca, te KUD "Behar" iz ponio je Mladen Tomi}. Titulu manifestacije.
ozbiljno pozabaviti? O~igledno da ne{to nije u redu i sa samim siste- Mao~e, Br~ko distrikt. Naj- "Cilj manifestacije je o~uvanje tradicije najboljeg Posjetioci su mogli u`ivati i
mom vrijednosti u dru{tvu kad smo korupciju prihvatili zdravo za go- ve}i aplauz dobili su doma}i- i obi~aja naroda ovoga kraja i promocija kosca odnio u bogatom kulturno-zabavnm programu.
tovo. Ne treba ni{ta vi{e re}i kad znamo da nikom vi{e nije ~udno da ni. Festival }e trajati ~etiri prirodnih vrijednosti i ljepota op{tine Mrko- Milorad Pokrovitelj manifestacije je op{tina
glavni kriterijum prilikom zapo{ljavanja nije znanje i iskustvo ve} od- dana. nji} Grad", rekao je Tomislav Todorovi}, di- Gazdi} Mrkonji} Grad i Ministarstvo poljoprivrede,
govor na pitanje "Ima{ li vezu?". S.^a. rektor Agencije za privredni razvoj ove iz Pljevalja {umarstva i vodoprivrede RS.
 Doga|aji 5. 7. 2009. ofekfmkb 5

Omladinski
muzi~ki Zavidan talenat
mladih izvo|a~a
festival "Prvi
aplauz 2009"
u Banjaluci
Dragan SLADOJEVI]
BANJALUKA - Omladinski muzi~ki
festival "Prvi aplauz 2009", na kojem se
predstavilo 25 interpretatora zabavne muzi-
ke starosti do 35 godina, odr`an je u petak
nave~e na tvr|avi Kastel u Banjaluci.
Ljubitelji svih zabavno-muzi~kih `anrova
mogli su da ~uju 24 kompozicije koje su izveli
mladi pjeva~i iz 13 gradova, svrstani u dvije sta-
FOTO A. ^AVI]
rosne kategorije - mla|u od 12 do 16 godina i
stariju od 16 do 35 godina.
Zavidan talenat mladih muzi~ara nagra|en
je gromoglasnim aplauzima publike, koja je
burno navijala za svoje favorite.
Ivana Spremi} (21), koja se pred-
stavila kompozicijom "Ima ne{to nedore~eno",
progla{ena je najboljim interpretatorom ovogo-
di{njeg festivala u starosnoj kategoriji od 16 do
35 godina. Spremi}eva je dobila i nagradu za
najbolji tekst u toj starosnoj kategoriji. Gran pri Nagrade za najtalentovanije
festivala u kategoriji od 16 do 35 godina osvojili
su Nikolina Kova~ i Adnan Mu{anovi} za kom-
Ivana Spremi} najbolji poziciju "Sav moj svijet", koju je izvela Nikoli-
interpretator na Kova~ (19) iz Sarajeva.
FOTO M. RADULOVI]
U kategoriji od 12 do 16 godina najboljim
interpretatorom progla{en je Neven Crni} (15)
iz Prijedora, koji je izveo kompoziciju "Od su-
mraka do svitanja", dok je gran pri u toj katego-
ri ji oti {ao u ru ke Su ada Su lej ma ni ja za
Ivana kompoziciju "Nek' ti{ina pri~a", koju su izveli
Spremi} (21), Darija Ka{anski (16) i Fatmir Sulejmani (14) iz
Br~kog.
koja se Pored nagrada za najbolje kompozicije i in- hodnih godina tog festivala.
predstavila terpretacije, peto~lani `iri dodijelio je i nagrade "U cjelini, kada je organizacija u pitanju,
za najbolji tekst i aran`man u obje kategorije.
kompozici- Tako|e, gledaoci su telefonskim glasanjem "Prvi aplauz" iz godine
jom "Ima odlu~ili da nagrada publike ode u ruke Nikoline u godinu sve vi{e sazrijeva,
Kova~ iz Sarajeva u kategoriji od 16 do 35 go- ocijenio umjetni~ki direktor
ne{to dina, te Ivani Laguza iz Banjaluke u mla|oj ka- festivala
nedore~eno", tegoriji.
progla{ena je Dragoljub Sladojevi}, umjetni-
~ki direktor ovog festivala, sumiraju}i utiske mislim da je ovogodi{nji festival bio bolji. Rije~
najboljim izrazio je zadovoljstvo ovogodi{njim "Prvim je o jedinoj festivalskoj manifestaciji koja i afir-
mi{e i daje mogu}nost mladim pjeva~ima da
interpreta- aplauzom".
nastupe na nekom od me|unarodnih festivala",
"Mislim da smo napravili pomak u odnosu
torom na dosada{nje festivale, kako scenski, tako i kazao je Dereti}.
festivala u izvo|a~ki", kazao je Sladojevi}. Anela ^oli} (24) iz Lukavca, koja je kompo-
Ocijenio je da "Prvi aplauz" iz godine u go- zicijom "Ne}u da vjerujem" osvojila tre}u nagra-
starosnoj dinu sve vi{e sazrijeva, te da je odvajanje takmi- du za interpretaciju u starijoj kategoriji, rekla je
dobi od 16 ~a ra u sta ro sne ka te go ri je do pri ni je lo da je zadovoljna u~e{}em na "Prvom aplauzu".
dinami~nosti festivala. "U~estovala sam na brojnim festivalima, a
do 35 godina Nikola Dereti}, direktor "Prvog aplauza", ovo je moja prva solo pjesma. Za nju sam sama
ocijenio je da su kompozicije bile na nivou pret- napisala tekst", navela je ^oli}eva.

Starac
prona|en
mrtav
u bunaru
OD@AK - Anto Stani} (73)
iz sela Gornji Svilaj u op{tini
Od`ak prona|en je mrtav u
bunaru svog susjeda Bla`e
Gudelja ju~e ujutro, potvr|e-
no je u od`a~koj policiji.
Sta rac je `i vio sa si nom,
snahom i unu~adi, a njegov
nes ta nak je uo~en u pe tak
nave~er. Stani}evo tijelo u
"Lavirint" bunaru dubokom 18 metara
uo~io je njegov sin Pavo Sta-
odu{evio publiku ni}. Pre tpos tav lja se da je
An te Sta ni} iz vr{io sa mo -
PRIJEDOR - Promocija albuma "Lavirint" srbijanske rok grupe ubistvo. To~an uzrok smrti
"Van Gogh", koja je u sklopu koncerta u petak uve~e odr`ana u ba{ti pokaza}e obdukcija, koju }e
prijedorskog kluba "Life", okupila je brojne ljubitelje njihove muzike. tu`itelj vjerovatno zatra`iti.
S obzirom na to da je "Van N.Tr.
Gogh" veoma popularan u Re-
Ube|en sam da je publici Srpskoj, ~lanovi benda Preminuo
ljudima bilo odli~no. Kao nisu bili iznena|eni velikom po-
{to mi to ka`emo "na svaki sjetom i dobrom atmosferom. usljed
njihov huk mi pravimo "Jako smo sre}ni {to smo po- predoziranja
zvuk", rekao \ule novo ovde. Nama je samo va`no
da se popnemo na binu, da se SARAJEVO - Dvadeseto-
ugledamo sa publikom, pogoto- go di{ nji B.H. pro na |en je
vo kada imamo povod, a ovoga puta je povod zaista aktuelan, vru}, promo- mrtav u po ro di ~noj ku }i u
cija novog albuma 'Lavirint'", kazao je pjeva~ grupe Zvonimir \uki} \ule. Kold`inoj ulici u Sarajevu, a
Po{to je ovo bila tre}a godina zaredom kako nastupaju u Prijedoru, publi- njegova smrt najvjerovatnije
ka je unaprijed znala da od njih mo`e o~ekivati odli~nu zabavu. je nastupila usljed predozira-
"Ube|en sam da je ljudima bilo odli~no. Kao {to mi to ka`emo 'na svaki nja narkoti~kim sredstvima,
njihov huk mi pravimo zvuk'", dodao je u svom stilu \ule. saop{teno je ju~e iz MUP-a
Od energi~nih, raspjevanih ~lanova benda ni{ta manje raspolo`ena nije bi- Kantona Sarajevo.
la ni publika, koju su u prvim redovima ve}inom ~inili tinejd`eri. Spremni Kantonalnu policiju o pro-
da ih prate u svakoj pjesmi, mladi ljudi su skakali, vri{tali i aplaudirali po- na las ku be `i vo tnog ti je la
slije svake numere. Publika je zaista bila glasna, pa je gotovo u svakoj pje- mla di }a u pe tak na ve ~e je
smi \ule tra`io od organizatora da uklju~i reflektore nad njima, kako bi ih obavijestio Zavod za hitnu
mogao vidjeti i u`ivati u prizoru. medicinsku pomo} u Saraje-
Po{to je povod za koncert bila promocija novog albuma "Lavirint", koji je vu. Na lice mjesta iza{li su
za 21 dan prodat u ~ak 100.000 primjeraka, prve dvije pjesme bile su najno- slu `be ni ci po li ci je, a po
vije, "Nek' te telo nosi" i "Aerodrom". Nakon toga uslijedile su ne{to starije, ovla{tenju de`urnog kanto-
ali jednako dobre pjesme "Vrte{ka", "Kiselina" i "Mama". nal nog tu `i oca iz vr{en je
B.L. uvi|aj. (Srna)
6 ofekfmkb!5. 7. 2009. Doga|aji
Jadranka Kosor Vijesti
mandatar Prvi slu~aj
Napad na
policijsku
Vlade Hrvatske gripa u
Hrvatskoj
stanicu
BUJ!OB! .! [hsb!eb! Nj!ojt!ubs!.
ZAGREB, LJUBLJANA - U tuwb! vov!usb|!okji! qp!tmp!wb! v
Hrvatskoj je registrovan prvi Buj!oj!v!qf!ubl!ob!wf!•f!kf!cj!mb
slu ~aj gri pa ti pa A (H1N1) ob! nf!uj! nbt!lj!sb!oji! ob!qb!.
kod jedne `ene koja je neda-
eb!•b/!
vno boravila u Australiji, izja-
vio je u pe tak u Za gre bu V! jo!d j!e fo!u v! v! lp!kfn! kf
hrvatski ministar zdravlja Dar- qp!abs! j{b!{wbo! Np!mp!upw!mkf!.
ko Milinovi}. wjn!lp!luf!mj!nb-!ob!tsf!~v!oj!kf
"Prvi slu~aj virusa H1N1 re- cj!mp!qp!wsjkf!}f!oji-!b!qsj!•j!okf!.
gistrovan je kod jednog paci- ob! kf! {ob!u ob! nb!u f!s j!kbm!o b
jenta", rekao je Milinovi} i |uf!ub/!)BQ*
dodao da je rije~ o `eni (60)
koja `ivi u Splitu i koja se pro-
{le nedjelje vratila iz Sidneja.
Pacijentkinja se odmah po
Uprkos o{trim

ZAGREB - Hrvatski predsje-
dnik Stjepan Mesi} u petak nave-
~e je dao mandat za sastav nove
grebu. Poslanica i potpredsjednica
Hrvatskog parlamenta bila je u peri-
odu od 1995. do 2000. godine. Kra-
Pjongjang
povratku obratila ljekarima,
po {to je osje }a la sim pto me
gripa. Testovi su potvrdili da je
rije~ o gripu tipa A.
U Slo ve ni ji je pot vr|e no
pet novih slu~ajeva oboljelih
od gripa tipa A H1N1, pa se
ukupan broj zara`enih popeo

balisti~ke
vlade potpredsjednici Vlade Ja- jem 2003. iza bra na je za na 12, saop{teno je iz slove-
dranki Kosor. potpredsjednicu Vlade i ministarku na ~kog Za vo da za za {ti tu
Mesi} je izrazio o~ekivanje da }e za porodicu. I u novoj vladi Hrvat- zdravlja.
nova vlada nastaviti da vodi vrlo ja- ske 12. januara 2008. ponovo je iza- U svim slu~ajevima rije~ je
snu i odlu~nu proevropsku politiku. brana za potpredsjednicu u resoru o mla|im osobama, a bolest
"Jadranka Kosor je dala dokaze je, kako tvrde u Zavodu za za-
koji govore da ona u sada{njem sas- {titu zdravlja, bla`eg oblika,
tavu Sabora ima potrebnu ve}inu", Kosorova pa pacijenti nisu hospitalizo-
rekao je Mesi}. izrazila uvjerenje da vani. (Srna)
Jadranka Kosor izrazila je uvjere- }e Vlada biti izabrana
u ponedjeljak
nje da }e vlada biti izabrana u pone- Glava{ i
djeljak i kao prvi korak najavila je
rebalans dr`avnog bud`eta. Ona je dru{tvenih djelatnosti, spoljne poli-
dalje prima
navela da bi do kraja godine trebalo tike i ljudskih prava, a istovremeno poslani~ku
da budu nastavljeni pregovori o
ulasku Hrvatske u Evropsku uniju
je i ministarka porodice, branilaca i
me|ugeneracijske solidarnosti. ^lan
platu
(EU). Jadranka Kosor je ro|ena 1. je Hrvatske demokratske zajednice ZAGREB - Branimir Glava{,
jula 1953. godine u Pakracu. U Li- (HDZ), u kojoj je od 1995. dvije koji je osu|en na 10 godina za-
piku je zavr{ila osnovnu {kolu, a u godine bila potpredsjednica. Za za- tvora zbog zlo~ina nad Srbima
rodnom mjestu gimnaziju. Diplomi- mjenika predsjednika HDZ-a iza- 1991. godine u Osijeku, i dalje
rala je na Pravnom fakultetu u Za- brana je 2002. (Beta) pri ma pla tu kao po sla nik
Hrvatskog sabora, bez obzira
{to se nalazi u bijegu u BiH i
Zajedni~ka borba {to je za njim Hrvatska raspisa-
la me|unarodnu potjernicu. SEUL - Sjeverna Koreja ispalila je ju~e sedam
sand`a~kih Bo{njaka [ef sa bor ske Slu `be za
odnose sa javno{}u Ru`ica [i-
balisti~kih raketa tipa skad u more na granici sa Ja-
panom, javila je ju`nokorejska novinska agencija
BEOGRAD - Deceniju i po suprotstavljene, dvije bo{nja~ke partije su munovi} saop{tila je da Gla- Pjongjang je Jonhap.
se prvi put ujedinile s ciljem da unaprijede polo`aj Sand`aka u Srbiji. va{ svoju platu prima legalno i ranije zaprijetio "Sjeverna Koreja ispalila je oko osam ~asova uju-
Stranke Rasima Ljaji}a i Sulejmana Ugljanina osnovale su Forum san- na osnovu zakona, bez obzira tro. Domet raketa je oko 500 kilometara", javila je agen-
d`a~kih poslanika, koji od Vlade tra`i da {est sand`a~kih op{tina bude na nepravosna`nu sudsku pre-
interkontinentalnom cija pozivaju}i se na neimenovanog zvani~nika Ju`ne
jedan statisti~ki region. sudu, bijeg iz dr`ave i potjer- balisti~kom raketom Koreje.
Ipak, stranke ostaju konkurenti u politi~koj borbi. Poslanici Ljaji}eve San- nicu koja je za njim raspisana. ukoliko se Savjet Ju`nokorejska vojska saop{tila je da je
d`a~ko demokratske partije bi}e i dalje u klubu "Za evropsku Srbiju", dok U obja{njenju ove slu`be se "u potpunosti spremna da se odupre svakoj prijetnji i
}e dva Ugljaninova predstavnika nastaviti rad u okviru poslani~kog kluba navodi da je zakonom odre|eno bezbjednosti ne izvini provokaciji Sjeverne Koreje".
manjina. Po~etkom devedesetih Rasim Ljaji} i Sulejman Ugljanin bili su da mandat poslanika prestaje zbog uvo|enja sankcija Sjeverna Koreja ispalila je jednu raketu dugog do-
strana~ki partneri, me|utim od rascjepa 1996. godine dvije vode}e bo{nja- samo u ~etiri slu~aja - ukoliko
~ke partije nikada nisu sara|ivale. Od pro{le godine i jedan i drugi lider dio podnese ostavku, ukoliko mu je
su Kabineta Mirka Cvetkovi}a, a za sve ove godine jedino ih je ujedinila po- pravosna`nom sudskom odlu-
dr{ka Borisu Tadi}u na predsjedni~kim izborima. Sastanak Ljaji}a i Ugljani-
na inicirao je turski ambasador jer Turska `eli da ula`e u politi~ki stabilan
sand`a~ki region. Smatraju da je prvi korak ka uspostavljanju povoljne kli-
kom oduzeta poslovna sposo-
bnost, ukoliko je pravosna`no
osu|en na bezuslovnu kaznu
Sara Pejlin dala ostavku
me ispravljanje gre{ke biv{eg re`ima, kada su op{tine Novi Pazar, Sjenica, zatvora du`u od {est mjeseci ili ANKORID@ - Guverner Aljaske
Tutin, Nova Varo{, Prijepolje i Priboj podijeljene. (RTS) smr}u. (Srna) Sara Pejlin {okirala je ameri~ku ja-
vnost kada je usred mandata najavila
da }e krajem jula odstupiti s du`nosti i
prenijeti ovla{tenja na zamjenika gu-
vernera [ona Parnela.
Pejlinova je postala poznata {iroj ja-
vnosti kada je pro{le godine bila republi-
kanski potpredsjedni~ki kandidat.
Objavljuju}i ostavku Pejlinova je re-
kla da se ne}e ponovo kandidovati za
drugi guvernerski mandat na izborima
2010. godine, {to je izazvalo spekulacije
da pla ni ra pred sje dni ~ku kan di da tu ru
2012.
Foks njuz, te le vi zij ska mre `a
bliska Republikanskoj stranci, ocjenjuje
kako joj ostavka omogu}uje da se kandi- obuzdavanju uticaja mo}nog naftnog lo-
duje za predsjednika SAD 2012. godine bija za kojeg se govori da neometano
bez guvernerskih obaveza. Ostavka joj vlada Aljaskom.
Pejlinova je na konferenciji za novi- omogu}uje da "@eljela sam ~vrste i efika-
nare nabrojala svoje brojne uspjehe na se kandiduje za sne promjene, a ne samo da udaram gla-
du`nosti guvernera. predsjednika vom u zid i gledam kako dragocjeno
Posebno je naglasila svoj doprinos SAD 2012. vrijeme i milioni dolara odlaze niz vo-
na ja~anju bezbjednosti u dana{njem tru- godine bez du", rekla je ona na konferenciji za no-
snom svijetu, ostvarenju energetskih pro- guvernerskih vinare ispred svoje ku}e u mjestu Vazila
je ka ta, sma nje nju ja vne po tro{ nje i obaveza na Aljasci. (AP)
 Doga|aji 5. 7. 2009. ofekfmkb 7

Ubijeno devet Zelaja se vra}a

~e~enskih
policajaca
HSP![OJ!.!Ef!wfu!•f!•fo!tlji
qp!mj!db!kb!db!kf!qp!hj!ov!mp-!b!21!kf
sb!okf!op!lb!eb!kf!okj!ipw!lpo!wpk
vqbp!v!{b!tkf!ev!v!Jo!hv!|f!uj!kj-
ob!tkf!wf!sv!Lbw!lb!{b-!qpu!wsej!mj
tv!{wb!oj!•oj!dj/!
Wb!usb!ob!qp!mj!djk!tlj!lpo!wpk
puwp!sf!ob!kf!ob!qv!uv!j{nf!}v
tf!mb!_f!nvm!hb!j!Bsb!|ubk/!V!ob!.
qb!ev-!{b!lp!kj!qp!mj!dj!kb!lb!af!eb
kf!vob!qsj!kfe!jt!qmb!oj!sbo-!{b!qb!.
mkf!ob!tv!usj!wp!{j!mb/!)BQ*
u Honduras
CV!FOPT!BKSFT!.!Bs!hfo!.
ujo!t lj!qsfe!t kf!e ojl!Lsjt!u j!o b
Gfs!obo!eft!puqv!up!wb!~f!eb!obt
j{!Wb!|jo!hup!ob!v!Ipo!ev!sbt!tb
twshov!ujn!qsf!etkf!eoj!lpn!uf
dfo!u sbm!o p!b nf!s j!• lf!{f!n mkf
Nb!ov!fmpn![f!mb!kpn/!Ps!hb!oj!.
{b!d j!kb! bnf!s j!• lji! esab!w b
)PBE*!obt!up!kj!eb!vcj!kf!ej!sf!.
ajn!v!Ipo!ev!sb!tv!eb!wsb!uj![f!.
mb!kv! ob! wmbtu-! qsj!kf!u f!~ j! v
qsp!uj!wopn!ej!qmp!nbu!tljn!tbo!.
ldj!kb!nb/!)BQ*

upozorenjima svjetskih sila Vijesti

lansirao
Sedam
poginulih
u sudaru
SOFIJA - Sedam lica, od kojih
jedno dijete, je poginulo, dok su
dvije osobe povrije|ene u sudaru

rakete
Domet ispaljenih
balisti~kih raketa je
oko 500 kilometara
FOTO AFP
meta u aprilu, a ubrzo nakon toga niz raketa kratkog do- Prodaja raketnih sistema je jedan od va`nih izvora goto-
meta, {to je izazvalo veliku me|unarodnu reakciju. vine za Pjongjang.
Pjongjang je saop{tio da je imao pravo da ispali ra- Ova rezolucija omogu}ava zemljama ~lani-
ketu u aprilu u sklopu svog civilnog svemirskog progra- cama UN-a da provjeravaju Sjevernu Koreju na moru,
ma i zaprijetio je interkontinentalnom balisti~kom
raketom ukoliko se Savjet bezbjednosti ne izvini zbog Sjeverna Koreja
uvo|enja sankcija. najavila da }e izvr{iti jo{ vi{e
Nakon nuklearne probe Sjeverne Ko- raketnih i nuklearnih testova
reje 25. maja Savjet bezbjednosti UN-a usvojio je rezo-
luciju koja, izme|u ostalog, zabranjuje testiranja
balisti~kih raketa, kao i trgovinu oru`jem Pjonjangu. kopnu i u vazduhu, kao i da zaplijene i uni{te svaku ro-
bu koja eventualno predstavlja kr{enje san-
kci ja. SAD tre nu tno po ku {a va ju da
isposluju globalni embargo na trgovinu
oru`ja sa sjeverom.
Sjeverna Koreja najavila je
da }e izvr{iti jo{ vi{e raketnih i nuklearnih
testova.
Glavnokomanduju}i pomorskih
operacija SAD, admiral Geri Raf-
hed, rekao je da je ameri~ka voj-
ska spremna za bilo koji raketni
test Sjeverne Koreje.
"Na{i brodovi i vojnici
spremni su za slu~aj ispalji-
vanja raketa i u potpunoj su pri-
pravnosti", rekao je Rafhed danas u
Tokiju nakon sastanka sa japanskim
vojnim zvani~nicima. (AP)
minibusa iz Turske i autobusa
srbijanskih registarskih oznaka
na putu izme|u gradova Ljubi-
mec i Svilengrad u Bugarskoj.
Bugarsko Ministarstvo za van-
redne situacije saop{tilo je da su
svi poginuli putnici iz minibusa i
turski dr`avljani, dok su povrije-
|eni voza~ autobusa koji je smje-
{ten u bolnici u gradu Haskovu i
jedna dvadesettrogodi{nja dje-
vojka koja je preba~ena u bolni-
cu u Svelingradu. Nesre}a se
dogodila kada je minibus iz Tur-
ske nepravilno po~eo da preti~e i
direktno se sudario sa srbijan-
skim autobusom. (Srna)
Bez dokaza
o atomskom
oru`ju Irana
NJUJORK - Novi {ef Me|una-
rodne agencije za atomsku ener-
giju Jukija Amano izjavio je da
nije vidio nijedan ~vrst dokaz da
Iran poku{ava da razvije nuklear-
no oru`je.
"Nisam vidio bilo kakav dokaz
u zvani~nim dokumentima IAEA
o tome", rekao je Amano.
Amano (62), japanski diploma-
ta, }e od 1. decembra, nakon {to
njegov izbor i formalno potvrdi
Generalna skup{tina IAEA, na
~etiri godine preuzeti funkciju
generalnog direktora od Moha-
meda el Baradeja. (AP)

U po`aru poginulo {est osoba Medvedev

~estitao
LONDON - U po`aru koji je izbio u jednoj vi{espratnici Obami Dan
u jugoisto~nom dijelu Londona poginulo je {est ljudi, me|u nezavisnosti
kojima jedna beba od tri nedjelje i dvoje djece.
Vatrogasci su prona{li tijela {estogodi{njeg dje~aka i dvije MOSKVA - Ruski predsjednik
odrasle osobe, dok su beba, sedmogodi{nje dijete i jedna `ena Dmitrij Medvedev ~estitao je
progla{eni mrtvim u bolnici. ameri~kom predsjedniku Baraku
Pol Vudrou iz londonske Hitne pomo}i rekao je da je Obami nacionalni praznik SAD
18 ljudi, me|u njima 11 djece, preba~eno u bolnicu i da su neki u - Dan nezavisnosti.
veoma te{kom stanju. "Iskreno se nadam da }emo
zajedni~kim naporima, pona{a-
njem u duhu me|usobnog po{to-
Vatrogasci su prebacili 18 ljudi, va nja i ra zu mije va nja i
me|u njima 11 djece, u bolnicu i neki potrebnim dinamizmom dopri-
od njih su u veoma te{kom stanju nijeti rusko-ameri~kom partner-
stvu i dosti}i novi, kvalitetniji
Vi{e od 100 vatrogasaca u~estvovalo je u ga{enju po`ara koji nivo i iza}i u susret interesima
je, kako se vjeruje, izbio na stepeni{tu na 11. spratu zgrade. na{ih dr`ava i cjelokupnog me-
Londonska vatrogasna brigada saop{tila je da |unarodnog dru{tva", poru~io je
su i pored veoma te{kih uslova vatrogasci uspjeli da spasu sve os- Medvedev u ~estitki.
tale u zgradi i da je po`ar stavljen pod kontrolu. Predsjednik Rusije je naveo da
Portparol Vatrogasne brigade je rekao da je u toku prelimi- istorija odnosa dvije dr`ave, koja
narna istraga koju zajedno provode vatrogasci i specijalni timovi. po~inje od prvih godina osniva-
Vatrogasne slu`be saop{tile su da }e biti potrebne nedjelje, nja ameri~ke dr`ave, poznaje
ako ne i mjeseci da se utvrdi ta~an uzrok po`ara. mnogo dobrih primjera konstru-
Oko 50 ljudi moralo je da napusti svoje domove i smje{teno ktivne i uzajamne dobre sara-
je u prihvatni centar koji je formirala op{tina Sautvork. (BBC) dnje. (AP)
8 ofekfmkb!5. 7. 2009.

INTERVJU
Neboj{a Radmanovi}, predsjedavaju}i Predsjedni{tva Bosne i Hercegovine

Klju~ni problem
Tihi}eve najave
Razgovarala: Nata{a KRSMAN

FOTO S. PINJAGI]
lju~ni problem u BiH je odbijanje predsje-

K
dnika SDA Sulejmana Tihi}a da u~estvuje
u dogovorima politi~kih lidera, a posebno Kada bismo u
su problemati~ne njegove izjave kojima
najavljuju demonstracije i sukobe u BiH, BiH bili jedinstveni
smatra Neboj{a Radmanovi}, predsjeda- da `elimo puni
vaju}i Predsjedni{tva BiH. On zbog ta-
kvog Tihi}evog nastupa zaklju~ke Savjeta za implementaciju suverenitet BiH,
mira (PIC) smatra nerealnim. Radmanovi}, koji sutra predaje dakle odlazak
du`nost @eljku Kom{i}u, nakon osam mjeseci predsjeda-
vanja tvrdi da je PIC ispostavio pogre{an ra~un Predsje- naredbodavaca
dni{tvu BiH jer su uradili sve iz svojih nadle`nosti za odavde, onda
vojnu imovinu. Ocjenjuje da se prije ljetne pauze moraju
okupiti politi~ki lideri da dogovore klju~ne stvari za prove- bismo ubrzali taj
dbu reformi i transformaciju OHR-a, s kojim BiH ne mo`e put ka EU, rekao
ni u EU, ni u Savjet bezbjednosti UN-a. Prema Radmano-
vi}evoj ocjeni, uklju~ivanje ustavne reforme u dogovore Radmanovi}
upropastilo je prudski proces.
NN: Predajete mjesto predsjedavaju}eg @eljku Ko-
m{i}u. Jeste li zadovoljni osmomjese~nim predsjedava-
njem? Da li ste ispunili planirano?
RADMANOVI]: Te{ko je u kolektivnom radu odva-
jati li~ni rad jer Predsjedni{tvo je takav organ. Predsjedavaju-
}i ima vi{e obaveza, ali ne i prava i zbog toga on ne{to vi{e
radi od drugih. Te{ko je ocjenjivati sopstveni rad iako su
politi~ari u BiH navikli da sami o sebi govore kako su do-
bri. Ne postoji nijedan predmet koji je Predsjedni{tvo tre-
balo da uradi, a da nije uradilo. Onaj dio koji je vezan za
li~ni pristup svakog ~lana Predsjedni{tva, a posebno pred-
sjedavaju}eg bio je prvenstveno usmjeren ka EU. U okviru
toga i Predsjedni{tvo se trudilo koliko je u njegovoj nadle-
`nosti, ali i uticalo na druge organe da se ispunjavaju neop-
hodni uslovi, prvenstveno bezvizni re`im i transformaciju
OHR-a, {to je vrlo va`no na putu ka EU. Za osam mjeseci
bio sam sa 14 predsjednika dr`ava u Evropi, s nekima vi{e
puta, s najodgovornijim funkcionerima EU, a sve u cilju
predstavljanja i napretka BiH prema EU.
NN: Pro{la je godina od kada je BiH potpisala Spo-
razum o stabilizaciji i pridru`ivanju. Kada je realno o~e-
kivati da se aplicira za status kandidata za EU? Visoki Ministarstva odbrane i Predsjedni{tva. Na koji na~in }e kobe u BiH. To niko ne spominje. Pominju se, me|utim, za- Neboj{a Radmanovi}: PIC ispostavio
predstavnik kazao je da bi to moglo biti poslije oktobra to biti rije{eno? klju~ci NS RS, koji u vrijeme te sjednice ni ne postoje. Neko pogre{an ra~un Predsjedni{tvu BiH
2010, a Vi ste ranije najavljivali i do kraja ove godine? RADMANOVI]: Prvo, nema odgovornosti Pred- je potpuno svjesno napisao ocjenu stanja u BiH kako mu se
RADMANOVI]: Tu ulazimo u famoznu pri~u o sjedni{tva nimalo jer je uradilo sve ono {to je ustavna i neko svi|ao ili nije svi|ao. Samo je ta~na ocjena o ispunjava-
OHR-u, koji sjedi tu i nema namjeru da ode. Imao sam zakonska nadle`nost kada je u pitanju odbrana i nije mo- nju uslova i ciljeva jer tu nije ni te{ko re}i {ta je ura|eno. Ljude u BiH dijele
vjerovatno pogre{nu procjenu kada sam rekao da }e prije glo ni vi{e, ni br`e. Ta ocjena PIC-a jednostavno nije ta- NN: Rekli ste da nema u kominikeu pobuna i pri- samo politi~ari
do}i do transformacije OHR-a i do aplikacije. Kada ~na. ^ak i ocjena koja se odnosi na rad Ministarstva prema za sukobe. Mislite li na retoriku u vezi s tim ili je
sam bio u posjeti u Evropskoj komisiji u januaru jasno odbrane je blago re~eno ~udna. Treba precizno pro~itati ne{to drugo u pitanju? OO;!Cp!sb!wj!uf!j!v!Cb!okb!mv!dj!j!v
mi je re~eno da ne predajemo aplikaciju, izbjegavaju}i, nekoliko redova i vidjeti da ona i zna~i osudu i ne zna~i. RADMANOVI]: Mislim na potpuno jasno iznesene Tb!sb!kf!wv/!Np!af!uf!mj!pdj!kf!oj!uj!eb!mj!v
naravno, da ka`u da je to zbog OHR-a. Novembarski Ta~no je u kominikeu PIC-a da nismo ispunili jedan od stavove, i to vi{e puta u posljednjih mjesec, Sulejmana Ti- pwpk!{f!nmkj!mkv!ef!wf!av!tb!np!flp!opn!.
izvje{taj o napretku BiH nije se mnogo razlikovao od ciljeva, a to je raspodjela imovine koja se dijelom odnosi hi}a, predsjednika SDA, najmo}nije politi~ke partije iz Sa-
tlf!of!eb!~f!jmj!tv!wf~!qsjt!ub!mj!ob!qp!.
zemalja zapadnog Balkana koje su predale aplikaciju i i na vojnu. Tu su potpuno suprotstavljeni stavovi unutar rajeva, koji otvoreno i javno govori o mogu}im sukobima
ekf!mf!twb!lf!wstuf@
primljena je. Ovdje se sada postavlja pitanje, ne kada BiH i ne znam ni kako }emo to rije{iti. Pitanje vojne u BiH. Znamo da iz te partije pozivaju na demonstracije u
imovine dio je ukupne imovine u BiH i te{ko da se mo- Sarajevu i u~estvuju u organizaciji toga. Jasno je onda da SB!ENB!OP!WJ^; Mkv!ef!v!CjI!wf!av
}emo mi, nego kada }e predstavnici me|unarodne za- nop!hf!tuwb!sj;!{b!kf!eoj!•lb!qsp!|mptu-
jednice odlu~iti da odu iz BiH, kada }e jedan broj poli- je to reme}enje ukupnog stanja u BiH, prije svega u Sara-
jevu. Iako je ovo re~eno na sjednici PIC-a, niko to ni ne nop!hp!tmj!•oji!tuwb!sj!v!usb!ej!dj!kj-!ev!hp!.
ti~ara iz BiH prestati da ih moli da ostanu ovdje jer je
Radom MIP-a nije zadovoljan spominje, a govore se neke stvari koje su prevazi|ene. Mi- hp!ej|!okj!aj!wpu!{b!kf!eop-!sb!{of!lvm!uv!sp!.
to direktno u vezi s putom ka EU. Uslove za predaju
niko u BiH osim ministra Svena Alkalaja slim da PIC nije u{ao u su{tinu problema u BiH i da takav mp!|lf!tmj!•opt!uj-!jt!uj!kf!{jl!cf{!pc!{j!sb!ob
aplikacije imamo i to bi ubrzalo procese u BiH, a sa-
i jedne male ekipe oko njega na~in rada ne poma`e stabilizaciji stanja u BiH. up!|up!hb!qp!mj!uj!•b!sj!esv!hb!•j!kf!{p!wv!j
mim tim i put prema EU koji svi `elimo. Ovako, stanje
NN: BiH je jedini kandidat za nestalno ~lanstvo u nb!mj!qspt!ups!lp!kj!kf!mb!lp!qsf!mb!{j!uj/!Sb{!.
je obrnuto - sve procjene politi~ara iz BiH kojim tem-
`e odvajati. Predsjedni{tvo BiH je zavr{ilo svoj posao i Savjetu bezbjednosti UN-a iz na{eg regiona. Da li je iz- ewb!kb!kv!ji!tb!np!qp!mj!uj!•b!sj/!Ob!ab!mptu-
pom }emo i}i su nerealne jer odlu~uju stranci.
jasno reklo, na prijedlog Ministarstva odbrane, {ta je vjesno da }e i postati ~lanica krajem godine i koliko }e to sb!ej!mp!tf!up!j!v!qsp!|mpt!uj!j!up!tf!v!CjI!j
NN: Nije ni{ta do nas?
RADMANOVI]: Kada bismo u BiH bili jedinstveni perspektivna, {ta neperspektivna imovina. Rekli smo da promijeniti na~in rada Misije pri UN-u? Je li BiH spre- dj!kf!mpn!Cbm!lb!ov!lswb!wp!{b!ws|b!wb!mp!eb
da `elimo puni suverenitet BiH, dakle odlazak naredboda- ima 69 perspektivnih objekata i nije sporno da pripadnu mna za to? cj!tf!jt!uj!uj!np!sb!mj!lb!toj!kf!nj!sj!uj/!J!ebobt
vaca odavde, onda bismo ubrzali taj put ka EU. U me|u- Ministarstvu odbrane, a kako }e se dijeliti neperspekti- RADMANOVI]: Svi u BiH smo opredijeljeni da BiH {b!wb!}b!kv!qp!mj!uj!•b!sj!eb cj!pt!uwb!sj!mj!of!lf
vremenu ispunjavamo uslove. Kada nekome ka`ete u vna ne mo`e odlu~iti Predsjedni{tvo. postane ~lanica SB-a, to je va`no za imid` BiH i sve njene twp!kf!dj!mkf!wf!kfs!lb!eb!tv!ob!sp!ej!{b!wb!.
Evropi da smo imali 174 uslova za bezvizni re`im oni se NN: Zna~i, PIC je Predsjedni{tvu ispostavio pogre- gra|ane. Dosad je dobijena velika podr{ka i realno je da mo- }f!oj!ob!nb!mpn!qspt!up!sv!po!eb!jo!uf!sft
~ude, a ispunili smo ih sve. I opet ne ide. Dakle, neko van {an ra~un? `emo biti izabrani. Vrijeme je i da se ka`u problemi koji pra- tb!np!jnb!kf!ebo!cspk!qp!mj!uj!•b!sb!j!kf!ebo
ovih prostora vjerovatno uz podr{ku nekoga s ovih prosto- RADMANOVI]: To je dio kominikea koji je potpuno te takvu kandidaturu i izbor. Ne mo`eno biti ~lanica SB-a cspk!lsj!nj!ob!mb!db/!Twj!pt!ub!mj!of!nb!kv!jo!uf!.
ra odlu~uje o tome i mi onda dajemo pogre{ne procjene i ja pogre{no intoniran. Ina~e, taj kominike PIC-a je, po mom vi- dok OHR sjedi ovdje jer se postavlja pitanje ko predstavlja sf!tb/!Qsj!sp!eop!kf!eb!up!hsb!}b!oj!np!hv
bih to sada izbjegao. |enju, s iznesenim ocjenama potpuno obrnut u odnosu na BiH, da li visoki predstavnik ili Predsjedni{tvo koje mo`e tiwb!ub!uj!kfs!tv!poj!obk!wj!|f!{mpv!qp! usjkf!.
NN: Nakon sjednice PIC-a re~eno je da nisu ispu- stanje u BiH. Su{tinskih problema, koji postoje u BiH, nema smijeniti visoki predstavnik?! Nelogi~no je da visoki predsta- cmkf!oj!j!obk!wj!|f!tusb!eb!kv/!Ob!ebn!tf!eb
njeni ciljevi u vezi s pokretnom i nepokretnom vojnom u kominikeu PIC-a. Nema ekonomskih problema, nemogu- vnik predstavlja BiH, a da Predsjedni{tvo daje ocjenu o iz- kf!up!wsj!kf!nf!qsp!|mp!jblp!nf!of!lj!eof!.
imovinom. ^ini se da je odgovornost podijeljena izme|u }nosti rje{avanja socijalnih pitanja, pobuna i pripreme za su- vje{taju visokog predstavnika. To je paradoksalna situacija. woj!ep!hb!}b!kj!ef!nbo!uv!kv/
 5. 7. 2009. ofekfmkb 9

SEDAM DANA
Pi{e:
Nata{a KRSMAN

u BiH su Budni i nadobudni

Od svih sjednica odr`anih pro{le sedmice, a bilo
ih je, mnogo je vi{e odjeka u javnosti izazvala vi-
jest da je i u BiH stigao novi grip.
Dobar povod za pri~u o stanju u zdravstvu, stra-
tegijama, na~inu finansiranja i savremenoj tehno-
tijela jer su mladi, najve}im dijelom tog jutra spa-
vali do kasno, a poslije su imali pametnijeg posla
u vi{im sferama gdje ina~e borave. Oni, koje su
senatori vidjeli dan ranije u Sarajevu, a nazivaju
ih liderima, izabrani su prve nedjelje u oktobru i

sukoba
Nadam se da }e OHR da se transformi{e i da }emo biti izba-
rani za nestalno ~lanstvo. Onda dolazimo do drugog dijela
pitanja o funkcionisanju u SB-u. BiH nema iskustva u tome,
ali nismo prva zemlja koja ga nema. Sada{nji nivo osposob-
ljenosti Misije pri UN-u nije dovoljan, mora}e se vrlo brzo
oja~ati. Koliko znam, u MIP-u rade na tome, nedovoljno i ne
dobrim tempom, ali kako se pribli`ava trenutak odluke mo-
ramo vi{e raditi. To zna~i vi{e ljudi i kvalitetnijih diplomata
jer se tamo raspravlja o su{tinskim svjetskim problemima. To
zna~i vi{e analitike u radu i vi{e jedinstva u odlu~ivanju.
NN: Jeste li zadovoljni radom Ministarstva inostra-
nih poslova BiH?
RADMANOVI]: Radom MIP-a nije zadovoljan niko
u BiH osim ministra Svena Alkalaja i jedne male ekipe oko
njega. ^ak i oni koji ponekad javno podr`avaju ovakav rad
MIP-a znaju kakvi su propusti u radu. To je jedna od slabijih
ta~aka u BiH. MIP je vrlo va`an i mora raditi u skladu s Us-
tavom i zakonima, pokazati vi{e fleksibilnosti u zajedni{tvu,
ne samo kod ostvarivanja ciljeva spoljne politike nego i kod
raspore|ivanja ljudi i profesionalno, ali i nacionalno jer je to
ustavna kategorija u BiH. To, na`alost, ni{ta nije tako u MIP-
u. Ne `elim da govorim o pri~ama unutar MIP-a i kori{tenju
bud`etskih sredstava, neka to ispituje onaj ko je nadle`an za
to. BiH }e morati di}i ovo ministarstvo na mnogo ve}i nivo.
NN: Kako ocjenjujete odnose BiH i Srbije?
RADMANOVI]: Ukupno se radi o vrlo dobrim
odnosima. Srbija je zemlja koja najvi{e investira u BiH i
granice rijekom Unom, te izlaz na otvoreno more. Sve treba
rje{avati prije pregovora s EU.
NN: Nedavno ste pozvali na smirivanje situacije u
BiH. Mislite li da novi sastanak politi~kih lidera mo`e ri-
je{iti pogor{ane odnose u BiH?
RADMANOVI]: Pozvao sam na smirivanje i tome
nije posve}ena zna~ajna pa`nja, ~ak ni u medijima. Zbog do-
govaranja sam podr`ao i prudski proces, ne ulaze}i u sadr`i-
nu dogovora lidera. Treba dogovarati i to vi{e politi~kih
lidera koji imaju kapacitet da u parlamentima iznesu ono {to
je dogovoreno. Na`alost, neki ljudi ne}e da se dogovaraju i
uslove postavljaju uo~i samog sjedanja za sto. Imali smo po-
lugodi{nju pauzu zbog predsjednika SDA, koji prvo tri mje-
seca nije htio ni{ta da radi dok se borio da bude reizabran, a
kada se to desilo, o~ekuju}i njegov puni kapacitet, krenuo je
da postavlja uslove i uop{te ne}e da dogovara. To je klju~ni
problem u BiH. Ako to pove`emo s najavom tih demonstra-
cija, ~ime se ne izlazi iz krize, onda vidite da se ne{to krupno
de{ava u BiH i to obrnuto od dogovaranja. To je negativno i
zato mislim da PIC nije su{tinski ocijenio situaciju u BiH jer
su morali utvrditi taj najkrupniji problem. Nadam se da }e
prevladati razum kod svih lidera i me|unarodnih predstavni-
ka i da }emo nastaviti dogovore prije ljetne pauze.
NN: Da li je Va{ poziv za smirivanje poslu{ao lider
Va{e partije Milorad Dodik ili Va{ kolega iz Predsjedni{-
tva Haris Silajd`i}, koji je isti dan imao vanrednu konfe-
renciju za novinare?
FOTO M. RADULOVI]
logiji u zdravstvenim ustanovama. Djevojka koja
se razboljela, saznadosmo, dobro je. Zna~i, dobiti
novi grip ne zna~i rastati se od `ivota, ali stari
oprobani recept dizanja tenzije u medijima jo{ je-
dnom je dobro do{ao. Naravno da su farmaceut-
ski svjetski gigantni ra~unali na to, kao i na svaki
detalj u vezi sa novim gripom. Va`no je da su svi u
BiH spremni. Nedjelja koja ostaje za nama ni po
~emu nije vrijedna pam}enja, po~ev{i od tmurnih
ki{ovitih ljetnih dana, do bezli~nih zaklju~aka koji
Oni, koje su senatori vidjeli
dan ranije u Sarajevu, a nazivaju ih
liderima, izabrani su prve nedjelje
u oktobru i opet }e, vjerovatno, jer
mladi se bude samo kada ih profesori
pozovu na neki va`an skup
pretenduju da nam mijenjaju `ivot. Upravni odbor
Savjeta za provedbu mira (PIC) zasjedao je nepo-
sredno po odlasku delegacije ~lanova Kongresa
SAD. I jedni i drugi pri~ali su kako je neophodno
mijenjati Ustav BiH, svi su imali svoja vi|enja,
`elje i favorite me|u doma}inima.
Kongresmeni se sreli sa studentima, a oni im re-
kli da ne `ele ovakvu dr`avu, niti tri predsjednika i
etni~ke okove. Odu{evljeni kongresmeni i senatori
odr`a{e nam toplo predavanje dirnuti vi|enjem
mladih ljudi u BiH. Ne zna se da li su se ~lanovi
Senata SAD sjetili pitati ko je tim mladim ljudima
izabrao vlast koja ih predstavlja.
Na pro{lim izborima iza{la je polovina bira~kog
opet }e, vjerovatno, jer mladi se bude samo kada
ih profesori pozovu na neki va`an skup.
Budni su mladi, koji ve} pomalo sjede, poput Ja-
na Zlatana Kulenovi}a, vje~itog predsjednika
Omladinske informativne agencije BiH, iliti Na|e
Lutvikadi}, koja malo sjedi u Komisiji za mlade, a
malo je portparol "BH telekoma". Njoj sve mlade
aktivistice zavide na stajlingu, frizuri, tenu i ko-
`nim ta{nama... kad porastem bi}u Na|a, misle
studentice. Jo{ jedan nevladin aktivista vrtoglavo
se popeo u orbitu, pa odmah iz udru`enja zavr{io
u ambasadorskoj fotelji Ujedinjenih nacija, gdje
sa nevjericom odlaze diplomate sa dvadeset i vi{e
godina diplomatskog iskustva. Tako Ivan Barba-
li}, ambasador BiH, sada sjedi u Njujorku, a nije
davno bilo kada je on bio u klupama dok su dola-
zile strane ugledne delegacije. No, nemaju sve
asocijacije mladih sre}u da vrtoglavo napreduju,
nemaju ni svi studenti bez obzira na desetke u in-
deksu sre}u da objasne kongresmenima i senatori-
ma kakvu BiH bi `eljeli da vide.
Mo`da bi oni njima rekli i kakvu bi Ameriku `e-
ljeli da vide da je bilo slobode u izboru najboljih
me|u najboljima. Sljede}u posjetu treba organi-
zovati u kafani preko puta fakulteta, gdje sjede
studenti koji se ne ulizuju profesorima zato {to su
naj~e{}e lideri ili ~lanovi glavnih odbora neke
stranke. Tada bi gosti iz daleke Amerike ~uli da
studenti vole i netom osu|ene kriminalce i ba{ su
im cool. O tro~lanom Predsjedni{tvu nemaju bla-
ge veze i ne zanima ih, za izbore su pospani, a i
nemaju ni{ta zajedni~ko sa svojim vr{njacima u
pink kravatama {to streme ka diplomatiji.

moramo imati dobre odnose. Srbija je ~etvrta po spoljno-

trgovinskoj razmjeni sa BiH, a s njima imamo vrlo dugu
granicu i mnoge zajedni~ke interese. Srbija je zemlja koja
po Dejtonskom sporazumu ima pravo na specijalne i para-
BiH s Hrvatskom ima nerije{eno
pitanje ~itave zapadne granice rijekom
Unom, te izlaz na otvoreno more. Sve
treba rje{avati prije pregovora s EU
lelne veze s entitetima. Srbija sada ima predsjednika koji
`eli, ho}e i trudi se da ima najbolje mogu}e odnose s BiH.
Sve su to razlozi koji govore da su odnosi sa Srbijom na
vrlo visokom nivou. Na`alost, uvijek ima ljudi koji iz dne-
vnopoliti~kih razloga kvare te odnose. Dobro je {to se to
ne de{ava iz Srbije. Mi u BiH moramo sjesti i dogovoriti
korake koji }e dodatno pobolj{ati odnose sa susjedima jer
nam je to i pravac spoljne politike.
NN: Kako komentari{ete ostavku hrvatskog premi-
jera Ive Sanadera i mo`e li to uticati na stanje u BiH?
RADMANOVI]: Te{ko je komentarisati li~ni ~in
nekog politi~ara, a Sanader je kazao da se radi o li~nom ~i-
nu. Nadam se da to ne}e uticati na odnose s BiH. Ipak, iz
ugla predsjednika BiH, ~ini mi se da nije dobro za ~itav re-
gion {to se to desilo u ovom momentu. Iznenadna ostavka
lidera s ovog prostora ozbiljna je opasnost za reme}enje
odnosa u regionu, ali i cijelog regiona u odnosima prema
EU. Nadam se da }e biti snage unutar Hrvatske da prevazi-
|e ostavku tako zna~ajne politi~ke li~nosti i da }e nova vla-
da imati snage da izvu~e Hrvatsku iz te{ke ekonomske
situacije, te da }emo u ~itavoj ovoj pri~i nastaviti dogradnju
odnosa koji su se uvijek kretali naprijed, ali sporo. Ne bi bi-
lo dobro ni za BiH da ovo izaziva {ire potrese jer ovdje su
Hrvati konstitutivan narod, vezani za Hrvatsku i, vjerova-
tno, za Sanadera i to je osjetljivo pitanje za nas.
NN: Treba li BiH uskoro rije{iti pitanje granica sa
susjedima s obzirom na posljedice koje zbog sli~nog pro-
blema Hrvatska sada ima sa Slovenijom?
RADMANOVI]: Svi na Balkanu moraju rije{iti pita-
nje grani~nih sporova jer svi imamo tih problema. Hrvatska
ima problema sa svim susjedima po tom pitanju, izuzev s
Ma|arskom. Na tome je trebalo da se radi br`e. Inicijativu bi
trebalo da daje Hrvatska, koja ima najvi{e problema i sa svim
susjedima i mi s njom. Nigdje ne vodi odlaganje rje{enja i na
kraju do|e do ovoga kao sa Slovenijom, gdje je ispao pro-
blem s vrlo malim dijelom granice. [ta onda mi da o~ekuje-
mo? BiH s Hrvatskom ima nerije{eno pitanje ~itave zapadne
RADMANOVI]: Dodik je na djelu pokazao da je za
dogovore. Druga je stvar {to neki iz Sarajeva misle da je do-
govor onakav kako oni diktiraju, a to nije mogu}e ne samo
Foto nedjelje
sa Dodikom ve} s bilo kim iz SNSD-a, pa ni ve}inom iz
RS. Dogovor podrazumijeva korektne razgovore, izno{e-
nje argumenata i popu{tanje kod razli~itih stavova. [to se
ti~e Silajd`i}a, kada imam kontakte s njim ~ini mi se da je
on spreman na dogovor. Pitanje je da li dovoljno pa`nje
posve}ujemo svakome ko ho}e da u~estvuje u dogovori-
ma ili ga unaprijed osudimo. Mislim da se ovo drugo de-
{ava u BiH i da smo skloniji osudama unaprijed i ljude
odbijemo od dogovaranja. Silajd`i} ima nepromijenjen
stav godinama, recimo o imovini, ali ako `elimo dogovor
od stavova se mora i odstupati. Imam posve druga~iji stav
od njegovog po tom pitanju, ali moramo se na}i na pola
puta. Samo tako BiH mo`e da funkcioni{e jer isklju~ivost
ne}e dovesti do bilo kakvog rje{enja.
NN: Podr`avate li rje{enja iz prudskog sporazuma i
da li je bilo neophodno ustavnu reformu uklju~iti u pa-
ket rje{enja teku}ih pitanja i uslova PIC-a?
RADMANOVI]: Uklju~ivanje ustavne reforme u
prudski proces je i upropastilo taj proces. No, ne mo`e se
izbje}i da imate i to pitanje kada jedna od strana u~esnica
zahtijeva da se i o tome dogovarate. Politi~ari treba da
budu realni jer nerealne stvari unositi u neke dokumente
zna~i pravljenje ve}ih problema. Danas je realno govoriti Pokaznom vje`bom "Vedro 2009", vazduhoplovne snage Oru`anih
o samo dvije stvari kod izmjene Ustava i one su trenutno i snaga BiH demonstrirale su u ~etvrtak u bazi Zalu`ani kod
jedino potrebne. Iskazivanje maksimalisti~kih ciljeva u Banjaluke mogu}nosti helikopterskih jedinica u ga{enju po`ara i
ovom momentu zna~i da ne}emo ni{ta uraditi. Realno je spasavanju povrije|enih na nepristupa~nim terenima. Pokazano je
da uskladimo Ustav s Evropskom konvencijom o ljudskim kako se pomo}u helikoptera gazela mogu transportovati vatrogasci
pravima i eventualno pove}amo broj poslanika u bh. par- sa opremom na teren koji je nepristupa~an motornim vozilima,
lamentu. Ostalo su stvari koje su toliko suprotne da je bo- kako se izvodi evakuacija povrije|enog i uz pomo} metalnog
lje da ih ne otvaramo u predizborno vrijeme. Ako lideri ili aluminijumskog vedra vr{i direktno ga{enje vatre.
budu realno pristupali problemu onda }e dogovoriti neop-
hodno poput rje{enja raspodjele imovine, jer su elementi iz
Pruda dobri i ispuni}emo taj cilj da bismo do{li do tran-
sformacije OHR-a, s kojim ne mo`emo naprijed.
NN: Sad smo u fazi da se pregovara {ta je zapravo
dio prudskog sporazuma - popis, povratak, ~etiri terito- Rajko VASI],
rijalne jedinice... izvr{ni sekretar
RADMANOVI]: Spominjanje teritorijalne prekom- SNSD-a
pozicije u BiH je stresno stanje za sve, pa i one kojima se ~ini
da je to dobro za njih. Mislio sam da je popis rije{en dogovo- OHR }e nastaviti da `ivi u
rom iz Pruda i da to treba samo preto~iti u odluke, ali je Tihi} Bosni i Hercegovini kao trula
odustao od tog dijela u vezi s nacionalnim izja{njavanjem. bukva u {umi Davida [trpca.
Re}i nekome u demokratskoj zemlji da ne{to nema pravo, a
posebno da se nacionalno izjasni u zemlji koju ~ine tri kon-
stitutivna naroda potpuno je apsurdno.
10 ofekfmkb!5. 7. 2009.

ANKETA
Sumnjate li u ispravnost
vode koju pijete?

Neophodna
doza opreza
Jusmil Emini},
radnik (Sarajevo)
Qsj!mb!{jn!wp!ej!t!ep!{pn!pqsf!{b!kfs!qp!.
of!lbe!tf-!lb!eb!tf!ob!tqf!v!gmb!|f!jmj
of!lf!wf!~f!qp!tv!ef-!ub!mph!wj!ej!hp!mjn
plpn/!Bmj-!of!np!hv!lb!{b!uj!lb!lp!tbn
jnbp!{esbw!tuwf!oji!qsp!cmf!nb!{cph
wp!ef/!

Eleonora Zelenika,
radnica (Banjaluka)
Vpq!|uf!of!csj!ofn!p!up!nf!eb!mj!kf!wp!.
eb!•jt!ub!j!qj!kfn!hsbe!tlv!wp!ev/!Nj!.
tmjn!eb!kf!nb!mb!np!hv!~optu!eb!ep!}f
ep!of!lf!{b!sb!{f/!Of!cp!kjn!tf!up!hb/
Lpe!obt!kf!wp!eb!ept!ub!•jt!uj!kb!v!qp!sf!.
}f!okv!tb!popn!tb![b!qb!eb/

Vodu iz bunara
rijetko kada
nose na analizu

Rijad Radon~i},

U seoskim
nezaposlen (Sarajevo)
Of!tv!nokbn!v!jt!qsb!woptu!wp!ef!lp!kv
qj!kfn/!Nf!oj!kf!pemj!•ob/!Tb!sb!kf!wp!kf!sj!.
kf!ebl!hsbe!v!twj!kf!uv!v!lp!kfn!jnb!kb!.
woji! •f!t nj! tb! qju!l pn! wp!e pn/
Tnb!usbn!eb!kf!ob!|b!wp!eb!obk!cp!mkb/
Oj!lb!eb!oj!tbn!jnbp!oj!lb!wji!qsp!cmf!.
nb!lpe!lpo!{v!nj!sb!okb/!

Aleksandar Duvnjak,
radnik (Banjaluka)
Oj!tbn!p!up!nf!qv!op!sb!{nj|!mkbp-!bmj
nj!tmjn!eb!wp!ev!ob!tf!pt!ljn!cb!{f!oj!.
nb!j!cv!ob!sj!nb!oj!lp!jmj!nb!mp!lp!lpo!.
usp!mj!|f/!\up!tf!uj!•f!hsbe!tlf!wp!ef-
bazenima gled i ocjenu higijenske ispravnosti.
Privatne izvore niko ne kontroli{e: Sanitarni in-
Ramiz Kliko, sanitarni inspektor u op{tini Jaj-
ce, ka`e da je kontrola vode u seoskim naseljima,
qj!kfn!kf!tubm!op/!Nj!tmjn!eb!tf!pob!sf!. spektori {irom BiH ka`u da stanovnici ruralnih na- gdje je manje od 500 stanovnika, prepu{tena mje-
ep!wop!op!tj!ob!bob!mj!{v/ ^esti su slu~ajevi da selja, koji se vodom snabdijevaju iz bunara, rijetko {tanima.
dezinfikukuju takve bunare i jo{ rje|e uzorke vode, "U takvim naseljima sami mje{tani nose vodu
gra|ani i bez obzira na koju svakodnevno konzumiraju, odnose kako bi na analizu, a da li to ~ine dovoljno ~esto - pitanje je.
uputstva nadle`nih o provjerili da li je mikrobiolo{ki i hemijski ispravna. Me|utim, ~injenica je da odr`avanje seoskih vodo-
Istovremeno, na privatnim posjedima uz pute- voda nije onakvo kakvo bi trebalo da bude", pri~a
stanju i kvalitetu voda ve u ruralnim dijelovima BiH nalaze se brojni izvori Kliko.
i opomeni da se ona ne sa kojih putnici gase `e|, pritom se ne pitaju}i da li Ugro`eni i u~enici: Selver Ba{i}, {ef
Radojka Vejnovi}, je voda koju piju ispravna. Odsjeka za inspekcijske poslove u op{tini Kakanj,
penzioner (Sarajevo)
smije koristiti za pi}e, Novak Petra{, na~elnik Odjeljenja za inspekcij- ka`e da sanitarni i vodni inspektor te op{tine mogu
ipak takvu koriste jer ske poslove u Administrativnoj slu`bi grada Banja- uzimati uzorke vode iz ruralnih naselja i nositi ih na
V!qp!kf!ej!ojn!usf!ov!dj!nb!tv!nokbn/!Sj!. luka, ka`e da je imao priliku vidjeti da na izvoru analizu, ali da to obi~no ~ine kada neko prijavi da je
kfu!lp!lb!eb!qj!kfn!wp!ev!j{!•f!tnf/ je ona, navodno, koji se nalazi na regionalnom putu Banjaluka - ^a- voda koju pije sumnjive ispravnosti.
Vhmb!wopn!qj!kfn!cj!mkof!•b!kf!wf-!nmj!kf!. "uvijek" bila ~ista |avica prolaznici piju vodu. Ba{i} se sla`e da bi vodu trebalo kontrolisati
lp-!b!wp!ev!lpo!{v!nj!sbn!lb!eb!tbn On obja{njava da je rije~ o privatnom izvoru, te periodi~no jer seoski bunari i vodovodi ~esto nisu
cb|!qsj!ov!}f!ob/! da vodu iz takvih izvora ljudi piju na vlastitu odgo-
Dragan SLADOJEVI] vornost.
"Nema zakonske obaveze za bilo koga da vr{i
tanovnici ruralnih naselja u kontrolu higijenske ispravnosti vode s izvora koji

Dra{ko Kne`evi},
u~enik (Banjaluka)
V!Cb!okb!mv!dj!sf!ep!wop!qj!kfn!hsbe!tlv
wp!ev!j!oj!tbn!jnbp!{esbw!tuwf!oji!qsp!.
cmf!nb/!Nf!}v!ujn-!lb!eb!jefn!ob!tf!mp-
pcj!•op!op!tjn!wp!ev!lp!kv!~v!qj!uj!kfs!oj!.
tbn!tj!hv!sbo!eb!mj!kf!ub!np!ep!wp!mkop
•jt!ub-!uf!cb!luf!sj!pmp!|lj!j!if!njk!tlj!jt!qsb!.
wob/!
FOTO A. ^AVI], D@. TORCHE
S
BiH uglavnom koriste vodu za
pi}e iz bunara, bazena i lokal-
nih vodovoda koje su sami iz-
gradili, a ve}ina njih skoro
nikada ili rijetko takvu vodu,
kako bi znali {ta piju, nosi na
analizu.
"Ve}ina stanovnika ne smatra situaciju sa vo-
dom za pi}e toliko zna~ajnim elementom po svoje
zdravlje, s obzirom na to da jo{ imaju utisak da `ivi-
mo u prili~no zdravoj `ivotnoj sredini, da industrija
ne radi, ali povremeno pri promjeni fizi~ko-hemij-
skih karakteristika vode ili pojavi stoma~nih tegoba
u proljetnom ili ljetnom periodu odlu~uju se da do-
nesu vodu na ispitivanje", ka`u u Institutu za za{titu
zdravlja RS.
U tom institutu isti~u da stanovnici iz prigrad-
skih i seoskih naselja rijetko donose vodu na pre-
nemaju javni karakter, tako da tu vodu pije svako na
sopstvenu odgovornost", ka`e Petra{.
Nedeljko ]eli}, direktor preduze}a "Vodovod"
iz Kne`eva/Skender Vakufa, ka`e da to preduze}e
svakog mjeseca vr{i kontrolu ispravnosti vode na
desetak ~esmi u tom gradu, te da su ti pregledi do
sada pokazivali da je ona ispravna.
Me|utim, izvore u ruralnim naseljima poput
onih koji se nalaze uz put Banjaluka - Kne`e-
vo/Skender Vakuf kontroli{e, kako ka`e ]eli}, "sam
Bog".
"Niko ne vodi ra~una o ispravnosti vode na tim
izvorima. Tako|e, kada su sela u pitanju gdje stano-
vnici grade bunare ili bazene koje pune ki{nicom ili
izvorskom vodom, skoro nikad ne provjeravaju is-
pravnost takve vode. Svi misle da ta voda mora da
bude ~ista. Ponekad takve bunare o~iste i okre~e i to
Gra|ani se odlu~e nositi uzorke na analizu
je sve", ocjenjuje ]eli}. kada golim okom uo~e neispravnost
 5. 7. 2009. ofekfmkb 11

Uzorci
naj~e{}e
neispravni ljeti
Stanovnici Ev!| bo!l b! Eb!o p!kf!w j~-
tqf!dj!kb!mjt!ub!ij!hj!kf!of!j!{esbw!tuwf!.
ruralnih of!flp!mp!hj!kf!v!Jo!tuj!uv!uv!{b!{b!|uj!uv
{esbw!mkb!ST-!lb!af!eb!{cph!qp!wf!.
naselja vodu ~b!oji!ufn!qf!sb!uv!sb!of!jt!qsb!woj

koju piju
v{ps!dj!wp!ef!ep!mb!{f!obk!•f|!~f!mkf!uj
jmj!qbl!v!up!lv!lj!|oji!qf!sj!peb/!

gotovo V!ub!lwjn!plpm!opt!uj!nb!{cph
ep!usb!kb!mpt!uj!wp!ep!wp!eoji!tjt!uf!nb
nikad ne jmj!qp!qmb!wb!j!wf!~fh!qsj!mj!wb!wp!ef
ep!mb!{j!ep!j{!nkf!of!okf!oji!lb!sb!.
podvrgavaju luf!sjt!uj!lb!j!jt!lb!{j!wb!okb!qp!ufo!dj!kbm!.
oph!fqj!ef!nj!pmp!|lph!sj!{j!lb!qp
kontrolama {esbw!mkf!tub!op!wojlb/
#Ub!eb!tf!qsf!qp!sv!•v!kf!qp!kb!•bo
tb!oj!ubs!op.ij!hj!kfo!tlj!obe!{ps!obe
wp!epn-!ef!{jo!gf!ldj!kb!jmj!qp!tmj!kf!pu!.
lsj!wb!okb!v{sp!lb!ij!qfs!imp!sj!tb!okf!j
[kolama sa jtqj!sb!okf!dkf!wp!wp!eb!lb!lp!cj!tf
neispravnom tnb!okj!mb!np!hv!~optu!obt!ubo!lb
vodom nalo`eno
da istaknu pcp!mkf!okb!lp!kb!tf!qsf!op!tf!ij!esj!.
obavje{tenje •ojn!qv!ufn#-!tb!wkf!uv!kf!Eb!op!kf!.
da nije za pi}e
wj!~f!wb/
FOTO A. ^AVI]

Seoske
vodovode
skoro
niko ne
kontroli{e

Niko ne vodi
ra~una o
ispravnosti
vode na
izvorima
pored puteva

nalaze i pacove adekvatno izgra|eni, pa je ispravnost te te~nosti u

njima pod znakom pitanja.
Lokalni vodovodi, ka`u u op{tini Prnjavor, ta-
ko|e su problem u seoskim naseljima.
Mirko "Poseban problem predstavljaju lokalni seoski
Vasiljevi}, vodovodi koji nisu registrovani ve} su izgra|eni od
sanitarni vlastitih sredstava mje{tana, te je nemogu}e usposta-
inspektor u viti monitoring ispitivanja vode, kao i postupak de-
op{tini Ribnik, zinfekcije", ka`e Lidija Kalenjuk, samostalni stru~ni
ka`e da saradnik za odnose s javno{}u u op{tini Prnjavor.
je u toj U toj op{tini navode da je od po~etka pro{le
op{tini, kada godine do 15. juna teku}e godine u 29 {kolskih
je u pitanju objekata uzet 121 uzorak vode, od ~ega 62 uzorka
kontrola
vode na mikrobiolo{ku analizu i 59 uzoraka vode na
vode za pi}e,
hemijsku analizu.
"katastrofalno
"Prema dostavljenim nalazima od strane Insti-
stanje"
tuta za za{titu zdravlja RS Banjaluka, utvr|eno je da
60 uzoraka vode ne ispunjava odredbe Pravilnika o
higijenskoj ispravnosti vode za pi}e u mikrobiolo-
Umiru zbog zaga|ene vode
Qsf!nb!qp!eb!dj!nb!VO.b-!wf~!tb!eb!tf!plp!|ftu!nj!mj!kbs!ej
mkv!ej!tv!p•b!wb!tb!qsp!cmf!nj!nb!wp!ef-!cj!mp!eb!tf!sb!ej!p!oft!ub!|j!dj!jmj!p
of!ep!wp!mkop!lwb!mj!uf!uopk!wp!ej!{b!mkve!tlv!vqp!usf!cv-!lb!af!Bewj!kb!]po!.
mj~!j{!Dfo!usb!{b!flp!mp!hj!kv!j!fofs!hj!kv!Uv!{mb/
Pob!ep!eb!kf!eb!kf!{cph!up!hb!qp!sb!ab!wb!kv!~j!qp!eb!ubl!eb!plp!qf!.
uob!ftu!nj!mj!pob!mkv!ej!hp!ej|!okf!vnj!sf!pe!cp!mft!uj!qspv!{sp!lp!wb!oji!{b!.
hb!}f!opn!wp!epn-!b!qsj!up!nf!tb!np!ekf!df!plp!|ftu!ij!mkb!eb-!j!up
eof!wop/!
#Qsf!ewj!}b!okb!VO.b!tv!eb!tv!oft!ub!|j!df!wp!ef!tj!hvs!of-!|up!{cph
qp!sbt!ub!csp!kb!tub!op!wojlb-!{b!hb!}f!okb-!of!bef!lwb!uoph!vqsbw!mkb!okb!j
obk!wj!|f!{cph!lmj!nbu!tlji!qsp!nkf!ob#-!lb!af!]po!mj!~f!wb/
V!Jo!tuj!uv!uv!{b!{b!|uj!uv!{esbw!mkb!ST!ub!lp!}f!ob!hmb!|b!wb!kv!eb!pcp!mkf!.
okb!j{b!{wb!ob!of!ept!ubu!lpn!jmj!vqp!usf!cpn!of!lwb!mj!uf!uof!wp!ef!twb!lf
hp!ej!of!v!{f!nmkb!nb!v!sb!{wp!kv!qspv!{sp!lv!kv!tnsu!wf!mj!lph!csp!kb!ekf!.
df/!
{kom pogledu i 21 uzorak u hemijskom pogledu, {to
u procentima izra`eno pokazuje da voda u 93 odsto
Petra{: Sa privatnih
izvora ljudi gase `e| na
vlastitu odgovornost
slu~ajeva nije ispravna u mikrobiolo{kom pogledu i
u 30 odsto slu~ajeva u hemijskom pogledu", ka`e
Kalenjukova.
"Sre}a pa nema infekcija": "Na
osnovu navedenih analiza od strane Zdravstveno-sa-
nitarne inspekcije upu}eno je obavje{tenje {kolama
sa nalazom o kvalitetu vode, te nalo`eno da se vidno
istakne obavje{tenje da voda nije na pi}e, te da ranije
izdata rje{enja o zabrani vode za pi}e i dalje ostaju
na snazi", dodaje Kalenjukova.
Ona ka`e da je zbog takve situacije programom
predvi|eno da se jednom mjese~no u svim javnim
objektima obavlja dezinfekcija vode.
Mirko Vasiljevi}, sanitarni inspektor u op{tini
Ribnik, ka`e da je u toj op{tini, kada je u pitanju
kontrola vode za pi}e, "katastrofalno stanje".
On tvrdi da najmanje radi posao u vezi sa kon-
trolama ispravnosti te te~nosti, te dodaje da njihova bili na terenu i oti{li smo na bazen odakle je u {kolu "Odli~no je da ljudi kopaju bunare, da su svje-
op{tina nema lice koje vr{i hlorizaciju vode. dolazila sporna voda. Tamo smo zatekli katastrofal- sni nesta{ice vode i da tu vodu koriste za zalijevanje
"Ruke su mi svezane jer imam srednju sanitar- no stanje: bazen neogra|en, nedaleko od njega bio je vo}njaka. Naravno, nipo{to ne bismo smjeli vodu
nu {kolu i ve} dvije godine ne mogu raditi taj posao. konjski izmet, pa ~ak smo i u njemu uo~ili tri paco- koristiti za pi}e prije nego {to odnesu uzorak na ana-
Sre}a pa nema nekih infekcija stanovnika. Da se to va", tvrdi Juri{i}, navode}i da bi i stanovnici sela tre- lizu. Treba da se raspitaju u svojim op{tinama da li
desi, ni sam ne znam ko bi odgovarao", ka`e Vasi- balo da brinu o svom zdravlju. postoje institucije koje vr{e analizu i to treba da ura-
ljevi}. de ako je `ele koristiti za pi}e", ka`e \onli}eva.
On isti~e da se ~ak i slu~aj zaraze meningitisom Ona isti~e da bi trebalo svima biti jasno da za-
Sa kvalitetom vode ili
u selu ^a|avica u toj op{tini, kada je od te bolesti ga|ena voda mo`e biti uzro~nik bolesti i da na osno-
krajem pro{le godine oboljelo petoro |aka podru- sanitarnim standardom na
neposredan ili posredan na~in vu izgleda ne mogu znati ni{ta o njenoj ispravnosti.
~nog odjeljenja Osnovne {kole "Petar Ko~i}", mo`e "^esti su slu~ajevi da gra|ani i bez obzira na
dovesti u vezu sa neispravno{}u vode. povezano 80 odsto svih bolesti
upute nadle`nih o stanju i kvalitetu voda i opomeni
Izmet kod se os kog ba ze na: da se voda ne smije koristiti za pi}e ipak takvu ko-
\uro Juri{i}, direktor JKP "Ribnik", ka`e da oni re- On ka`e da vodu na selima niko ne kontroli{e, riste, jer je ona, navodno, 'uvijek' bila ~ista. Mnogo
dovno nose uzorke vode iz ribni~kog vodovoda na a "kopaju se bazeni i bunari sa vodom kojoj je kvali- je puteva kojima se zaga|uje voda, a ljudi nisu svje-
analizu, te da svakodnevno vr{e hlorizaciju. tet upitan". sni da zaga|enje postoji", pri~a \onli}eva.
Me|utim, na osnovu iskustva Juri{i} govori da Advija \onli}, stru~ni saradnik za za{titu eko- U Institutu za za{titu zdravlja RS nagla{avaju
je ispravnost vode u ruralnim podru~jima upitna.
logije u Centru za ekologiju i energiju iz Tuzle, upo- da se vjeruje da je 80 odsto svih bolesti na neposre-
"Ba{ nedavno, kad je bila zaraza meningitisom zorava da bi gra|ani obavezno trebalo da kontroli{u dan ili posredan na~in povezano sa kvalitetom vode
u selu ^a|avica, i predstavnici na{eg preduze}a su vodu koju piju. ili sanitarnim standardom.
12 ofekfmkb!5. 7. 2009.
Potro{a~i na meti
"olak{anih" proizvoda
FOTO A. ^AVI]
Petrovi}:
Onaj koji
kupuje mora
da otvori
~etvoro o~iju
Manja pakovanja
proizvoda, a cijene
ostale iste
Dragan SLADOJEVI], Tanja [IKANJI]
Ni kilogram nije
okolade od 100 grama, odnedavno su
lak{e za 15 grama, ali ih kupci i dalje pla-
^
}aju po istim cijenama, a isti slu~aj je i s
jogurtom, ~ija koli~ina je umanjena za 20
mililitara, pa sada iznosi 180.
Umjesto grama`e na koju su doma}i
kupci navikli, proizvo|a~i sve ~e{}e paku-
ju svoje proizvode u manja pakovanja, pa
se tako, umjesto standardnih 500, 200 ili 100 grama, na-
ilazi na proizvode 450, 180 mililitara ili pak 85 grama.
Me|utim, problem je u tome {to kupci te proizvode i dalje
pla}aju po istim cijenama.
Kako su gra|ani postali osjetljivi na sve u~estaliji rast
cijena, pojedini proizvo|a~i odlu~ili su se na potpuno dru-
ga~iji na~in poskupljenja.
Neprimjetno smanjenje mase: Mlije~ni proizvodi,
slatki{i, tjestenina, prera|evine od mesa, vo}ni sirupi i {e-
}er, samo su neke od namirnica koje su "preko no}i" kod
nekih proizvo|a~a izgubile na kila`i.
Prodati proizvod manje koli~ine po istoj cijeni, jedan
je od na~ina kojim se proizvo|a~i nastoje suprotstaviti po-
sljedicama globalne ekonomske krize, vidljivim prven-
stveno u smanjenju potra`nje, {to je prema mi{ljenju
mnogih, obmana.
Naime, za ve}inu kupaca smanjenje mase je nepri-
mjetno, dok oni koji gledaju {ta kupuju, uglavnom nego-
duju, navode}i da su obmanjeni.
Kupci ka`u da rijetko provjeravaju te`inu artikala
koje pazare i ne ~itaju deklaracije. Poja{njavaju da su na-
vikli da, na primjer, vo}ne sirupe kupuju u pakovanju od
jednog litra, a mlije~ne proizvode u pakovanjima od je-
dnog, pola litra ili pak 200 mililitara.
Sada je, ka`u gra|ani koji ~itaju deklaracije, ustaljena
praksa da, primjera radi, kiselu pavlaku ili jogurt, proizvo-
|a~i pakuju u ambala`u od 180 ili ~ak 150 mililitara. Po-
tro{a~ima nije jasno ni za{to, kada se smanji grama`a
nekog proizvoda, ne snizi se i njegova cijena.
"Od kada znam za sebe, ~okolada je pakovana od
100 grama ili vi{e. Danas ima i onih koji taj isti proizvod
stavljaju u ambala`u od 90 grama ili ~ak manje", ka`e
studentkinja Zorana \uri} iz Banjaluke.
"Plja~ka" gra|ana: Ona pri~a da je sve
manje iznena|uje kada vidi da je odre|enom proizvodu
smanjena grama`a, jer je, kako nagla{ava, to postala ve}
ustaljena praksa proizvo|a~a.
"Kada kupce nagrade, na primjer, sa 25 odsto gratisa
nekog proizvoda, onda to dobro istaknu na pakovanju.
Me|utim, kada smanje koli~inu, to niti najave, niti upozo-
re potro{a~e", ka`e ova studentkinja.
U tr`nim centrima, pak, ka`u da zbog takvog pos-
tupka proizvo|a~a nemaju negodovanja od strane kupaca.
Biljana Luki}, portparol tr`nog centra "Pevec", ka`e
da do sada zbog smanjenja grama`e proizvoda nisu imali
Ve}ina kupaca i ne
primje}uje da je
grama`a pojedinih
proizvoda smanjena,
dok oni koji gledaju
{ta kupuju, uglavnom
negoduju, navode}i
da su obmanjeni
Neophodan
oprez pri
kupovini
prehrambenih
artikala
zamjerki od strane kupaca, a isto je potvrdila i Dijana Mi-
lankovi}-Kusturi}, PR menad`er tr`nog centra "Delta
maksi".
U bh. udru`enjima potro{a~a, me|utim, nagla{avaju
da su ogor~eni zbog takvih postupaka proizvo|a~a.
Zoran Peto{, koordinator u Udru`enju za za{titu po-
tro{a~a "Don" iz Prijedora, mi{ljenja je da, ako je korigo-
vana cijena istovremeno kada i grama`a nekog
proizvoda, to se ne bi moglo nazvati obmanom.
"Ako je cijena ostala ista kada se smanji grama`a,
ljudi su obmanjeni. Me|utim, to nije kr{enje zakonskih
akata niti pravila", pri~a Peto{.
Mensud Lakota, predsjednik Udru`enja potro{a~a
FBiH, kategori~an je da je rije~ o "ogromnoj plja~ki gra-
|ana", te da smanjenjem grama`e proizvo|a~i obmanjuju
potro{a~e.
Potro{a~i zbunjeni: "Kilogram kod nas
vi{e nije ono {to je bio. Ni {e}er vi{e nemamo gdje na}i
po kilogram. [to je vrlo interesantno, proizvo|a~ na svom
proizvodu ne istakne da je kilogram {e}era, na primjer,
1,20 KM, nego pi{e da je 900 grama jednu marku. Je-
dnostavno, na osnovu pakovanja, potro{a~e dovode u za-
bunu", ka`e Lakota i dodaje:
"Ne mo`e svako gledati da li je odre|eni proizvod
pakovan u 900 ili 350 grama. To je nevi|ena plja~ka! Na
taj na~in ne mo`ete do}i do cijene ko{tanja. Ranije je
standard bio da su pakovanja od kilogram, litar i sli~no.
Vi{e toga nema. Tako je kod skoro 90 odsto proizvoda,
kada je rije~ o grama`i, u pitanju lopovluk proizvo|a~a".
Lakota smatra da su ljudi prevarani, jer vide proi-
zvod i znaju cijenu, a nemaju predstavu o tome koliko
ko{ta kilogram ili litar tog proizvoda.
Dragovan Petrovi}, sekretar Udru`enja potro{a~a
RS, pak, ka`e da je smanjenje grama`e proizvoda na prvi
pogled neprimjetno.
Nagla{ava da do sada nije bilo pritu`bi potro{a~a
tom udru`enju zbog smanjenja mase prehrambenih proi-
zvoda.
On isti~e da je na kupcima da gledaju {ta pazare.

ono {to je nekad bio
"Onaj koji prodaje njemu je uvek malo zarade, dok
onaj koji kupuje mora da otvori ~etvoro o~iju da bi ono
{to je tra`io dobio za novac kojim pla}a", zaklju~io je Pe-
trovi}.
Skriveni na~in poskupljenja: Mnogi
misle da takav postupak proizvo|a~a zapravo predstavlja
prikriveno poskupljenje.
"Kad se cene di`u po nekoliko feninga ili kad se gra-
ma`a smanjuje za, na primer, 20 grama, svejedno, re~ je o
skrivenom na~inu pove}anja cena", pri~a Petrovi}.
Ka`e da je tako ne{to te{ko i primijetiti.
"Kad se smanjuje ambala`a, ljudi to i ne gledaju.
Trgovci i proizvo|a~i ne rade ni{ta protivzakonito, jer
imaju pravo na slobodno formiranje cena", ka`e Petrovi},
ocjenjuju}i, ipak, da su potro{a~i na ovaj na~in obmanjeni.
Sa{a Grabovac, izvr{ni direktor Udru`enja ekono-
mista RS SWOT, tako|e ka`e da je rije~ o skrivenom na-
~inu poskupljenja proizvoda.
"Rije~ je o jednom instrumentu u marketingu koji ni-
je u vezi samo sa ekonomskom krizom, mada se tada ~e{-
}e koristi. To je, na neki na~in, skriveno poskupljenje - da
se zvani~no ne bi dizala cijena proizvoda, ide se na vari-
jantu da se smanji grama`a. Sve je to u redu ako je jasno
nagla{eno, ali se protivi kodeksima u marketingu ako je
vizuelno ista veli~ina pakovanja, a manja grama`a", navo-
di Grabovac.
Dodaje da je u praksi naj~e{}e prisutan slu~aj da ku-
pac i ne zna da kupuje manje robe za isti novac.
"Tu je odgovornost proizvo|a~a ve}a nego potro{a~a,
kad, {to bi rekao na{ narod, 'ispod `ita' provla~i svoje akti-
vnosti, a da potro{a~ sa njom nije dovoljno upoznat",
ocjenjuje Grabovac.
Nedeljka Iliji}, izvr{ni direktor Udru`enja gra|ana
"Oaza" iz Trebinja, smatra da bi proizvo|a~i trebalo da
objasne kupcima za{to smanjuju grama`u svojih proizvo-
da.
"To bi trebalo da se objavi putem medija, ali i na ula-
zima u markete. Mi insistiramo na informisanosti potro{a-
~a", isti~e Iliji}eva.
Lakota: Rije~ je
o ogromnoj
plja~ki gra|ana
Kada je konkretno u pitanju smanjenje grama`e proi-
zvoda, ona dodaje da nije bilo pritu`bi od strane gra|ana.
"A, kada je u pitanju ovakav postupak proizvo|a~a,
to je njihova igra da smanjenjem grama`e proizvoda os-
tvare zaradu", ka`e Iliji}eva.
Potro{a~i pasivni: Ona smatra da su po-
tro{a~i neaktivni te da ~esto pre}ute svoje nezadovoljstvo.
Sa druge strane, proizvo|a~i se ne sla`u da se u pa-
kovanju od, na primjer, 450 ili 180 mililitara, "krije pos-
kupljenje" proizvoda.
Vjekoslav Jovi}, direktor mljekare DTD iz [njegoti-
ne kod Tesli}a, koja kiselu pavlaku pakuje u ambala`u od
jedan litar, 410 mililitara i 180 mililitara, tvrdi da je rije~ o
"standardu po kojem sada rade svi".
"Mi smo od po~etka proizvodnje tih proizvoda pako-
vali ih u ambala`u od litar, 410, odnosno 180 mililitara.
Rije~ je o trendu koji je do{ao sa zapada. Drugi pakuju pa-
5. 7. 2009. ofekfmkb 13
Umjesto
200, jogurt pakuju u
pakovanje od 180
mililitara
Mensud Lakota
smatra da smanjenjem
grama`e proizvo|a~i
obmanjuju potro{a~e
vlaku od 900 mililitara, a mi od litar. Neki ~ak vo}ne jo-
gurte pakuju u ambala`u od 140 mililitara. Ne bih se slo-
`io da je rije~ o 'skrivenom poskupljenju', jer na
pakovanju jasno stoji kolika je kila`a", ka`e Jovi}.
Dodaje da se proizvodi te mljekare izvoze i u Hrvat-
sku, te da na tom tr`i{tu nikada nisu imali problema.
"Ne mo`e to niko nazvati kra|om jer je to grub izraz
i bilo bi nekorektno prema proizvo|a~ima, jer je cijena u
skladu s kila`om", isti~e Jovi}.
Borka Surtov, glavni tr`i{ni inspektor RS, nagla{ava
da je kod ve}ine proizvoda slobodno formiranje cijena,
osim kod onih kojima je cijena ograni~ena Uredbom o
ograni~avanju mar`i.
"Uzmimo za primjer ~okoladu koja je deklarisana sa
100 grama, a koja ko{ta tri marke. Ako proizvo|a~ sma-
nji taj proizvod na 90 grama, a prodavac stavi da je cijena
i dalje tri marke, bitno je da je u njegovim knjigama tako i
da na deklaraciji pi{e da je taj proizvod od 90 grama. A,
to {to su one iste ili jedna manje grama`e, a ista cijena, za-
konom je dozvoljeno", ka`e Surtovova.
Amra Vu~ijak, na~elnik Slu`be za za{titu potro{a~a u
Ministarstvu trgovine FBiH, tako|e ka`e da nije rije~ o
obmani potro{a~a ako je navedena grama`a proizvoda je-
Proizvo|a~i
dnaka stvarnoj.
sve ~e{}e "Formiranje cijena je slobodno. Mi mo`emo, jedino
smanjuju u slu~aju da je stvarna grama`a manja od one koja je de-
grama`u
klarisana odnosno navedena, pokrenuti inspekciju, jer je u
tom slu~aju rije~ o prevari kupaca", ka`e na~elnica Vu~i-
jak.
Ni rizik da bi se moglo naru{iti te{ko ste~eno povje-
renje kupaca nije sprije~io neke kompanije da se odlu~e
na smanjenje grama`e. Proizvo|a~i ovim potezom nisu
prekr{ili zakon kada proizvod propisno deklari{u, ali po-
tro{a~i ipak mogu da budu dovedeni u zabludu, jer pret-
hodno nisu obavije{teni o promjenama.
Kupcima ne preostaje ni{ta drugo nego da provjere
koliko artikala s promijenjenom grama`om su ve} pazari-
li po istoj cijeni i prepoznatljivom pakovanju, te da prili-
Sa{a
Grabovac kom narednih kupovina budu oprezni.
14 ofekfmkb!5. 7. 2009.

Po{tovani ~itaoci, u rubrici Dana{nje pitanje:

Forum
Forum plus mo`ete da
izrazite svoje mi{ljenje o aktuelnim Da li provjeravate
doga|ajima i temama. deklaracije i grama`u
na prehrambenim
Va{e odgovore {aljite na e-mail:
odgovori@nezavisne.com
proizvodima koje kupujete?

DANAS I SUTRA Pi{e:

Muhamed FILIPOVI]

Odista je ~udno i presedan da jedan premijer i nesumnjivi dirigent

cijele politi~ke scene tu scenu napu{ta u ovakvom trenutku

Sanaderova ostavka a veliki broj, osobito povr{nih posma- |enost dr`ave su ono {to mnoge u Europi tjera da na~in, je bio sveop}e zadu`ivanje, koje mo`e samo

Z
tra ~a uku pnih pri li ka u da na{ njoj
Hrvatskoj, ostavka predsjednika Vla-
de Hrvatske dr Ive Sanadera je veliko
iznena|enje. Svi komentari koji su se
U ovih u ova dva da na mo gli ~u ti ima li su
{est godina dva aspekta. Oni negativni, koji dola-
vladavine HDZ
ze iz redova opozicije (SDP, HNS i IDS) govore o
bilo je toliko
tome da je ostavka neobrazlo`ena i da je kukavi~ja,
afera da ih
nije mogu}e ni jer premijer, kao kapetan, napu{ta brod (premijersku
nabrojati fotelju) u najte`oj dosada{njoj politi~koj i ekonom-
skoj krizi koja je pogodila Hrvatsku. Naglasak kriti-
ke je, prije svega, na krizi hrvatske ekonomije, koja
nu`no implicira i socijalnu krizu i potrese u dru{tve-
noj bazi i koja }e, nu`nim na~inom, morati izazvati
politi~ka pomjeranja znatnijeg obima bilo udesno ili
ulijevo, ve} prema okolnostima momenta i stanju u
Europi u kojoj se ve} vidi narastanje desnih snaga.
Opozicija u tom kontekstu zahtijeva prijevre-
mene izbore, jer ne vidi prihvatljive personalne ra-
zlo ge ko ji bi mo gli oprav da ti os tav ku, a ako su
razlozi dublje prirode, tada bi odista pad Vlade i
vladavine u cjelini bio jedini normalan demokratski
izlaz iz krize.
Dru gi, a to su ko men ta ri iz sfe re vla da ju }ih
stranaka i Vladi sklonih medija, hvale Sanaderovu
eru vladavine kao eru ispunjenu samim uspjesima,
te navode kako je Sanader spasio HDZ od propada-
nja, kako je dvaput dobio izbore i kako je Hrvatsku
Sanader je uveo u NATO i pred vrata Europske unije. Poneki
kupovao bira~e od komentatora stidljivo navode neke od afera koje
stvaraju}i imid` su vezane za Sanaderovu vladavinu i njegov autori-
privrednog
tarni na~in vo|enja Vlade i dr`ave i sklonost li~nom
napretka i
pobolj{anja `ivota
boga}enju, ali zar je to za na{e politi~are ne{to no-
na dva nerazumna vo i negativno.
na~ina Odista, u ovih {est godina vladavine HDZ-a bilo
je toliko afera da ih nije mogu}e ni nabrojati. Uosta-
lom, zbog njih, a ne zbog slovena~ke opstrukcije,
Hrvatska nije uspjela u naporu da jo{ ove godine
postane kandidat za ulazak u Europsku uniju. Stanje
u sudstvu, korupcija koja je zahva}ena samo po po-
vr{ini i najnaivnijim njenim oblicima i op}a nesre-
budu skeptici u odnosu na sposobnost Hrvatske da
podnese europske standarde u vladavini prava i da
vodi demokratsku unutarnju i spolja{nju politiku.
Karakteristi~no je da ni jedna ni druga strana,
kad komentiraju Sanaderovu vladavinu ne nastoji
u}i dublje u mogu}e razloge njegove ostavke. Na-
ime, odista je ~udno i presedan, ako Sanader ne izi-
grava hrvatskog De Gaullea, da jedan premijer i
nesumnjivi dirigent cijele politi~ke scene tu scenu
napu{ta u ovakvom trenutku i da Vladu ostavlja u
rukama jedne nesimpati~ne poluintelektualne Ja-
dranke Kosor, koja, osim stalnog udvaranja desnici,
i nije ni{ta pokazala u hrvatskoj politici, a koja bi,
uz pomo} lije~nika Milinovi}a, trebalo da vlada do
sljede}ih izbora.
Lije~nika je bilo odista mnogo u hrvatskoj poli-
tici ([krabalo, Grani}, Hebrang i evo Milinovi}) pa
je {to se ti~e zdravstvene skrbi ta politika sigurna,
ali bi bilo mnogo bolje da ih u njoj nije bilo ni rani-
je, a pogotovo sada. Ako Sanader odista nije te{ko
bolestan i ako nema neki razlog kojeg ne mo`e sao-
p}iti, {to bi bilo razumljivo, onda se mora zaklju~iti
da ovako ozbiljan politi~ki ~in ima jedino mogu}e
politi~ke razloge. Koji bi to mogli biti razlozi za
ovakav potez?
Kad se dublje sagleda {est godina vladavine Sa-
nadera i ako izuzmemo ono partnerskog jada, kao
{to su HSS ili HSLS i manjinske stranke, ~iji su li-
deri u Vladi da bi priskrbili polo`aje, a strankama
neki prihod i tako se odr`ali na povr{ini, tada se
mora uvidjeti da Sanader nije ni imao nikakvih us-
pjeha. On je dobio izbore nakon {to je Ra~anova
vlada sama sebe sru{ila na osnovu apetita svojih ko-
alicionih partnera, a dobio je samo zadnje izbore i
to uz obilatu pomo} tih istih ru{itelja prethodne vla-
de, uz neke obilatije Sanaderove darove, koje su
platili bira~i, a ne Sanader. Jer, Sanader je kupovao
bira~e stvaraju}i imid` privrednog napretka i po-
bolj{anja `ivota na dva nerazumna na~ina.
Prvi je prodaja nacionalne imovine - sve {to je
mogao on je prodao. Drugi, isto tako neracionalan
rasti, jer nije dovelo do rasta proizvodnje i izvoza
nego nekretnina - mostova, cesta i stanova, a to se
ne izvozi, osim kroz turizam, a taj }e u uvjetima
krize morati opasti, pogotovo {to su cijene hrvatske
turisti~ke ponude previsoke i za Europljane, a da o
regionalnom gostu ne govorimo.
Sada, kad je Hrvatska u{la u recesiju, s postoje-
}im stupnjem zadu`enosti i s navikama potro{a~a
od kojih se oni slabo lije~e osim kirurgijom, mora
do}i do pove}anog nezadovoljstva, a izbori se bli`e
i do}i }e u vrijeme kada kriza ne}e jo{ biti savlada-
na i kada }e sje}anja na nju biti svje`a, a krivac se
znati, tj. bi}e to niko drugi do Vlada i njen {ef.
Kada se tome dodaju i evidentni neuspjesi vanj-
ske politike Sanaderove vlade, jer nije uspjela os-
tvariti najva`niji cilj - ulazak Hrvatske u Europsku
uniju, komplicirala je odnose sa susjednom Slove-
nijom i ima lo{e odnose sa Bosnom i Hercegovi-
nom ra di ne ra zu mnog in sis ti ra nja na pe lje {kom
mostu, te kada se uzme u obzir da su svi drugi tzv.
uspjesi bili u stvari uspjesi za druge, npr. ulazak
Hrvatske u NATO je uspjeh ameri~ke, a ne hrvatske
politike, tada se mo`e konstatirati da Sanader i ne-
ma miraza iz svoje {estogodi{nje vladavine, a da ga
unutra jo{ optere}uju desni~ari i jedini napredak ko-
ji se odista dogodio u Hrvatskoj, a to je profiliranje
hrvatske demokratije kao desne nacionalisti~ke pse-
udodemokratije koja je iskoristila sve antidemokrat-
ske mjere i ranijih vlada HDZ-a, a nije dala nikakvu
satisfakciju `ertvama tih vlada, ali je maksimalno
vjerski i nacionalno homogenizirala hrvatsku dr`a-
vu i javne slu`be i javnost uop}e, tada je jasno da
jedan inteligentan ~ovjek, {to je Sanader, do|e do
zaklju~ka da nije uputno da taj prtljag nosi na izbo-
re, te je to elegantno, po splitski, prepustio drugima,
manje inteligentnim.
To je po mi{ljenju ovog pisca tajna Sanaderove
ostavke.
Ipak je ostavio od{krinuta vrata povratka, u slu-
~aju da vile njegovu stranku prenesu preko oceana
bura koje slijede.

FORUM PLUS
Nj!tmjn!eb!oj!|ub!of!nb Up!|up!kf!twf!wj!|f!mkv!ej Qb-!lb!lp!mkv!ej!of!cj!j|mj Nb-!of!nb!kv!mkv!ej!•j!nf Nj|!mkf!okb!tbn!eb!of!. Of!tb!np!eb!kf!twf!wj!|f
Kako •v!eop!v!up!nf/!Lb!lp lp!kj!tf!isb!of!v!kb!wojn v!kb!w of!lv!i j!o kf!lb!e oj!eb!tf!mj!kf!•f-!|up!kf nb!oj!|ub!•v!eop!|up!kf poji!lp!kj!jev!kft!uj!v!kb!.
komentari{ete mkv!ej!of!cj!cj!mj!hmb!eoj
lb!eb!tv!qmb!uf!twf!nb!.
lv!ij!okb!nb!tb!np!hp!.
wp!sj!lp!mj!lp!kf!ob!|b!{f!.
of!nb!kv!opw!db!{b!isb!.
ov@!Twf!kf!tlv!q p-!b
tuwbs!op!uv!aop/!Obk!ab!mj!.
kf!nj!kf!qfo!{j!pof!sb!lp!kj
qp!wf!~bo!cspk!mkv!ej!lp!kj
tf!isb!of!v!kb!wojn!lv!.
wof!lv!ij!okf-!of!hp!tf
qp!w f!~ b!w b!j!cspk!mkv!e j
to {to je u okf-!b!dj!kf!of!twf!wj|f@ nmkb!tj!sp!nb!|ob/![b!jt!ub np!kb!nj!sp!wj!ob!nj!of tv!cp!mf!toj-!vnps!oj!pe ij!okb!nb/!Pwb!lwp!of!. lp!kj!usb!af!qp!lpo!ufk!of!sj!.
posljednjih Kp|!~f!okji!cj!uj!wj!|f!v kf!uv!aop!wj!ekf!uj!lb!lp np!af!cj!uj!oj!{b!mj!kf!lp!wf/ aj!wp!ub-!tup!kf!ob!wsb!uj!nb |up!tf!np!hmp!ob!tmv!uj!uj nb/!Uv!aop!kf!wj!ekf!uj!ji/
nekoliko sf!ep!wj!nb!qsfe!kb!wojn
lv!ij!okb!nb/
mkv!ej!tup!kf!v!sf!ep!wj!nb
eb! cj! ep!c j!mj! lp!n be
Nj!tmjn!eb!~v!j!kb!vt!lp!.
sp!np!sb!uj!eb!tf!isb!ojn
kb!woji!lv!ij!okb!j!•f!lb!kv
twp!kf!qbs!•f!imkf!cb/!
eb!w op/! Mkv!e j! kf!e wb
tbt!ubw!mkb!kv!lsbk!t!lsb!.
Up!ep!wp!mkop!ptmj!lb!wb!v
lb!lwpk!{f!nmkj!aj!wj!np/
mjeseci Marko, Ora{je imkf!cb!j!of!lv!•ps!cv/! ob!ub!lwjn!nkft!uj!nb/ Miroslavka, kfn/ petra-mik@
pove}an broj slavica36@ Ante, Mostar Br~ko Na|a S., hotmail.com
gmail.com Bijeljina
korisnika
u javnim
kuhinjama
u BiH?

Zbog vi{e od 10 koncerata
Centar "Skenderija"
u sudskom sporu
FOTO D`. TORCHE
Igor
Vukojevi}
Za{tita
autorskih
prava u BiH
nejasna
i autorima i
organizatorima
Haos koji svako
tuma~i kako ho}e
Najnezadovoljniji su organizatori koncerata
koji su du`ni prijaviti koncert i platiti porez i
autorska prava. Mnogi od njih ka`u da ~esto ne
znaju kada ne{to da prijave, zbog ~ega i kome
Adis [U[NJAR
a{tita autorskih prava u BiH
Z
ve} je go di na ma ha oti ~na
oblast koju svako tuma~i na
svoj na~in, tvrde umjetnici,
organizatori koncerata, me-
dijske ku}e ali i nadle`ni u
Institutu za standarde, mjeri-
teljstvo i intelektualno vlasni{tvo BiH. U ovom
institutu ka`u da u BiH po Zakonu o autorskim
pravima u BiH djeluju ~etiri agencije za za{titu
autorskih prava, od kojih je Agencija "Sine qua
non" najaktivnija kada je u pitanju kolektivna
za{tita autorskih prava. Me|utim, rad ove agen-
cije se uglavom osporava, zbog ~ega su u toku
na desetine sudskih procesa izme|u ove agenci-
je i elektronskih medija, te organizatora konce-
rata.
Najnezadovoljniji trenutnim stanjem u ovoj
oblasti su organizatori koncerata, koji su du`ni
prijaviti koncert i platiti porez i autorska prava.
Mnogi od njih tvrde da ~esto ne znaju kada ne-
{to da prijave, zbog ~ega i kome.
Desetine sporova: U Agenciji za
za{titu autorskih prava "Sine qua non" d.o.o.
tvrde da su dosad imali oko 50 sudskih procesa
uglavnom s organizatorima koncerata i medij-
skim ku}ama i da su dosad dobili 20 procesa.
"Stanje je problemati~no, ali odnekud se
mo ra po ~e ti rje {a va ti. Mi smo re gis tro va ni
2002. godine i zastupamo kolektivna prava
autora iz BiH i inostranstva na osnovu punomo-
}i koju smo potpisali s udru`enjima i pojedina-
~no s autorima. Uspjeli smo da dogovorimo s
javnim emiterima pla}anje autorskih prava, ali
sa dosta njih smo jo{ na sudu. Organizatori kon-
cerata su du`ni da od nas tra`e dozvolu za kon-
cert i da plate autorska prava. Me|utim, zbog
neure|enosti dr`ave i zbog toga {to nas ne po-
krivaju inspekcije i policija te{ko mo`emo pro-
voditi zakon van Kantona Sarajevo iako smo
nadle`ni za to", kazali su u ovoj agenciji.
Mesud Rizvo, direktor sarajevske agencije
"Panta rhei", ka`e da je ova oblast totalno ne-
ure|ena i da svako zakon mo`e tuma~iti na svoj
na~in.
"Mi smo po zakonu du`ni svaki koncert
prijaviti Agenciji 'Sine qua non', me|utim, ni-
smo zadovoljni kako je to ure|eno. Onda bi svi
trebalo u dr`avi da pla}aju za koncerte. Ako
dr`ava ka`e da treba 50 odsto od koncerta plati-
ti onda bi trebalo da se zna gdje taj novac ide i
da li se stvarno vra}a autorima. Sve je u veli-
kom pitanju. Pro{le godine smo htjeli da odr`i-
mo okrugle stolove u vezi s ovom temom, ali
umjetnici su lijeni i nisu se odazvali", ka`e Ri-
zvo.
Zbog vi{e od 10 koncerata u sudskom spo-
ru s Agencijom "Sine qua non" je Centar "Ske-
nederija" iz Sarajeva.
D`emal Dragolj, portparol Centra "Skende-
rija", ka`e da su se silom prilika morali obra}ati
ovoj agenciji.
"Zakon tako nala`e i mi smo prijavljivali
koncerte. Me|utim, oni nisu nikad dostavili
ugovore s autorima iz inostranstva, a koje {tite.
Sad smo na sudu zbog oko 15 koncerata i izvo-
|a~i su na na{oj strani. Za{to bi platili ako ne-
maju dogovor s izvo|a~em koji nastupa kod
nas", ka`e Dragolj.
Zlatan Fazli} Fazla, sarajevski kantautor i
tekstopisac, ka`e da je ve} umoran od ovog pro-
blema.
"O Agenciji 'Sine qua non' ne mislim ni{ta.
Ja sam umoran na tu temu jer niko ni{ta tu ne
~ini. Situacija je totalno lo{a", kazao je Fazla.
Novi zakon jedina nada: I u In-
stitutu za standarde, mjeriteljstvo i intelektualno
vlasni{tvo BiH, koji izdaje dozvole agencijama
da {tite autorska prava, priznaju da je situacija
konfuzna.
"'Sine qua non' jeste ovla{tena za kolekti-
vno ostvarivanje autorskih prava. Nije jedina, ali
U Agenciji je agencija s najdu`im sta`em i najaktivnija je.
"Sine qua Zastupa vi{e autora koji su im dali pravo da ih
non" tvrde zas tu pa ju. Oni ra de po prin ci pu pu no mo }i,
da su odnosno kao advokati autora. Me|utim, njih ne
organizatori prate inspekcije. Zakonodavstvo nije najpreci-
du`ni da od znije u ovoj oblasti, pa i kad je u pitanju inspe-
njih tra`e kcijska kontrola", ka`e Manda Gali}, stru~ni
dozvolu za saradnik za autorska prava pri ovom institutu.
koncert i Ona dodaje da bi novi zakon o za{titi autorskih
plate prava trebalo da bude usvojen u narednih godinu
autorska dana.
prava "Novi zakon bi trebalo da bude precizniji.
I}i }e se na stvaranje jedne jake agencije na ni-
vou dr`ave, koja }e zastupati autore. U stvari,
autorima je prepu{teno da biraju agenciju koja
Sad smo na }e ih zastupati. Oni bi trebalo da uti~u na stvara-
sudu zbog nje jedne jake agencije, ali su neodlu~ni", ka`e
oko 15 Gali}eva.
koncerata "Lov u mutnom": Sini{a Tomi}, di-
i izvo|a~i rektor banjalu~ke agencije "Stage art", tako|e
su na na{oj smatra da za{titu autorskih prava treba rije{iti na
strani, nivou dr`ave ili entiteta.
tvrde u "Treba da postoji jedna agencija nadle`ana za
Centru autorska prava, koja }e zaposliti 50 mladih pra-
"Skenderija" vnika po uzoru na Regulatornu agenciju za ko-
munikacije. 'Sine qoa non' radi kao privatna firma
5. 7. 2009. ofekfmkb 15
Organizatori
koncerata
~esto u
nedoumici
i oni nisu nadle`ni i ne mogu to da rade. Oni su
d.o.o, a odobrenje od Instituta za standarde, mje-
riteljstvo i intelektualno vlasni{tvo mo`e svako
dobiti. Zakon ne stoji iza njih", tvrdi Tomi}.
Igor Vu ko je vi}, pred sje dnik Upra vnog
odbora Udru`enja estradnih umjetnika RS, isti~e
da je trenutno situacija takva da se lovi u mu-
tnom s obje strane.
"Organizatori koncerata uglavnom nemaju
pojma o tom poslu. To je sve u povoju i trenutno
svi love u mutnom", ka`e Vukojevi}.
Dodaje da je kao autor ~lan Agencije "Sine
qua non", ali generalno nije zadovoljan cjeloku-
pnom situacijom.
"Ja sam ~lan Agencije 'Sine qua non' jer je
to jedina agencija u BiH koja se bavi ostvariva-
njem autorskih prava. ^lan sam zadnje tri-~etiri
godine i godi{nje na osnovu autorskih prava do-
bijem od njih neki novac. Me|utim, treba znati
da je ova agencija u sudskom sporu sa 70 odsto
elektronskih medija. Ja sam za jednu jaku agen-
ciju koja }e to postati na bazi konkurencije i to
treba da poguraju estradni umjetnici. Poku{avao
sam da stupim u kontakt s kolegama iz Federaci-
je BiH, s kantonalnim udru`enjima, kako bismo
stvorili jedno jako udru`enje, ali to nije uspjelo.
Mnogo stvari ovdje ostaje da se uradi", kazao je
Vukojevi}.
16 ofekfmkb!5. 7. 2009.
Sretko Vje{tica: Sijalica kona~no zasijala
Mje{tane mu~e i drugi problemi
Mje{tani
povratni~kog
sela Podi}, kod
Svjetlo nakon
Drvara, vi{e
od decenije
`ivjeli bez
struje
@eljko DERAJI]
selo Podi}, kod Drvara, prije
U
dvije sedmice, kona~no je na-
kon 12 godina zasijala prva sija-
lica, kada je u to selo stigla
struja.
Tridesetak mje{tana povratnika
u Podi} ka`e da se osje}a kao da
su se ponovo rodili i da im je sada povratni~ki `i-
vot mnogo olak{an.
Odr`ao ih optimizam: Svih ovih godi-
na bez struje ih je odr`ao optimizam i nada da }e
jednog dana ponovo u njihovim domovima zasi-
jati sijalica.
Taj dan su do~ekali s rado{}u, jer od povrat-
ka u to selo nisu ~uli zvuk fri`idera ni vidjeli tele-
vizijsku sliku.
U selu nema ni signala za mobilni telefon.
Sretko Vje{tica (63) i njegova nekoliko go-
dina mla|a supruga Milka u Podi}, koji je 25 ki-
lometara udaljen od Drvara, vratili su se 2003.
godine.
Izbjegli~ke dane provodili su u Modri~i,
gdje je Sretko bio i zaposlen. Kada su se vratili na
rodno ognji{te njihov `ivot je krenuo iz po~etka.
Nakon {est godina do~ekali su da im sijalica zasi-
ja.
"Nije struja bila jedini problem u Podi}u.
Imali smo, a i danas imamo problema s putem
koji je u veoma lo{em stanju. Nemamo doktora,
veterinara, ni{ta {to bi svako selo trebalo da ima",
ka`e Sretko.
Isti~e da je najbli`i ljekar od njihovog sela
udaljen 25 kilometara. Toliko daleko da, kako ka-
`u, mje{tani ne smiju ni da se razbole. A, u selu
su mahom stariji ljudi, pa je potreba za ljekarom
Na struju ~ekali
12 godina
FOTO
V. STOJAKOVI]
tim i ve}a.
Sretkova supruga Milka sre}na je {to }e us-
koro mo}i u ku}u unijeti fri`ider ili zamrziva~.
Spavaju na `eljeznim krevetima:
Me|utim, i to }e biti problem, jer ta porodica ne-
ma nikakva nov~ana primanja. Sretko je navr{io
40 godina radnog sta`a, ali ne mo`e da ostvari
penziju zato {to mu firma u kojoj je radio, "Do-
bojputevi", kako ka`e, nije uplatila ~etiri godine
radnog sta`a.
Putevi u Podi}u u veoma lo{em stanju
"Od ~ega }emo da kupimo fri`ider kada su
nam d`epovi prazni. Spavamo jo{ na `eljeznim
krevetima. Jedino imamo kravu, nekoliko ovaca i
Najbli`i ljekar koko{aka od kojih se hranimo. Me|utim, mora-
od njihovog sela mo da trpimo dok ne do|u bolji dani. Moramo da
udaljen je ~ekamo. Struju smo ~ekali, pa do~ekali", ka`e
25 kilometara Milka.
U domu Vje{tica pro{li dani su bili najvese-
liji u posljednjih godina. Po~eli su pristizati gosti
sa svih strana, koji su se s njima radovali elektri-
fikaciji sela.
Iz Drvara je u goste do{la prijateljica Kovi-
ljka Mika-Radun (72). I prethodnih godina je do-
lazila da prijateljima prekrati vrijeme uz
razgovor, ali su morali lijegati u prvi sumrak i us-
tajati s izlaskom sunca. Sada je mnogo bolje.
"Kada sam ~ula da su dobili struju, obrado-
vala sam se kao nikada. Ne mogu da zamislim
kako su svaki dan bili bez struje. Ja sam po neko-
liko dana znala provoditi kod njih, a onda su oni
ostajali sami u mraku", sje}a se Mika.
I vlasti ih zaboravile: Dragan Mar~eta
danas `ivi u Ba~koj Palanci. Izbjegao je iz Podi}a
i novi `ivot prona{ao u Srbiji. Tamo mu je tijelo,
ali srce mu je na rodnom pragu kojeg je ostavio.
Dolazi svake godine u rodni kraj. Isti~e da je
put sve lo{iji, da struje prije nije bilo i da je ne-
dostajalo mnogo toga. Kao da su od njihovog se-
la svi digli ruke.
"Kao da op{tinske vlasti ne vide dalje od se-
be. Ne interesuje ih kako ljudi `ive i ne interesuje
ih kako bi ljudi mo`da imali `elju da se vrate, ali
da nemaju uslova", ka`e Mar~eta.
Povratnici u Podi} nezadovoljni su odnosom
vlasti u Drvaru.
"Prvo im je za uvo|enje struje trebalo 12 go-
dina, tako da su ostale neophodne stvari za nas
samo san", ka`u mje{tani Podi}a.
U selu je nekada postojala i {kola do ~et-
vrtog razreda koju je poha|alo vi{e od 70 u~eni-
ka.
I{li su u dvije smjene i `ivot je imao neku
perspektivu. Iz godine u godinu sve je bilo manje
ljudi, tako da je {kola danas u ru{evnom stanju i
po~etkom pro{log rata u BiH je zatvorena.
Mje{tani ka`u da su op{tinske vlasti aktivne
samo pred izbore. Isti~u da tada svi do|u i obe}a-

12 godina vaju im kule i gradove.
"Centralne tribine svih stranaka budu
pred {kolom. Svi se utrkuju da obe}aju da }e
Nije struja bila je otvoriti, uraditi put, ali na kraju svi odu,
izbori pro|u i nikome ni{ta", ogor~en je Sret-
jedini problem ko.
u Podi}u. Nema perspektive za mlade: ^eti-
Imamo ri godine bez struje u Podi}u `ivio je mladi
bra~ni par Zoran (28) i Branka (22) Vje{tica.
problema sa Prije dvije i po godine odlu~ili su se za dijete.
putem koji je Tada su dobili sina Milo{a. Me|utim, ne-
dostatak struje nije ih sprije~io u {irenju poro-
u veoma lo{em dice, tako da je Branka prije 10 mjeseci rodila
stanju i nemamo k}erku Milenu.
"Nismo razmi{ljali kada je u pitanju po-
ni doktora ni rodica. Jednostavno, to ne mo`e da ~eka. Moja
veterinara, ka`e djeca su meni najve}e blago, a kako sam `ivio
bez struje sa `enom to samo ja znam. Napatili
mje{tanin smo se, ali {ta da radimo. Roditelji `ive u @u-
Sretko Vje{tica pici u ku}i, jer ovdje nemamo svi uslove za `i-
Lampa vi{e nije potrebna
5. 7. 2009. ofekfmkb 17
U selu se za dvije
godine rodilo dvoje djece
Koviljka
Mika-Radun:
Sre}na {to
su prijatelji
dobili struju
Branka
Vje{tica sa
djecom
vot", ka`e Zoran.
Meso i kvarljivu robu dr`ali su kod rodi- ^ekaju obnovu {kole
telja, jer nisu imali fri`ider, a jo{ nisu ni naba-
vili televizor.
"Sada }u prvo da nabavim fri`ider, pa te-
levizor. Da i moja djeca pogledaju televiziju.
Sad }e biti lak{e i Branki oko djece", ka`e ovaj
mladi mje{tanin Podi}a.
Njegovoj supruzi Branki najve}i problem
je bio no}u.
Djeca su mala i trebalo je ustajati svakih
sat vremana. Me|utim, kako nije bilo struje
uvijek je morala paliti svije}u ili lampu. Sada
}e joj biti mnogo lak{e.
"Lak{e }e biti sve. I pranje ve{a i skladi-
{te hrane. Ovako smo morali i}i po 10 kilome-
tara da donesemo mesa. Bilo je naporno",
rekla nam je Branka.
Imaju samo jednu `elju: Obilaze}i
oronulu zgradu {kole u Podi}u na{i sagovorni-
ci imaju samo jednu `elju: da im proradi {kola.
U selu sad imaju dvoje djece, ali ako bi
{kola bila izgra|ena ljudi bi se vra}ali i stvarali ve `ivotima obi~nih smrtnika kojima za `ivot
porodice. ne treba mnogo".
Hodaju}i lo{im makadamskim putem "Samo da vam jo{ ne{to ka`em, volio
Sretko ima jo{ jednu `elju - da u to selo do|e i Taj dan su do~ekali
bih da nam podijele plastenike u kojima
asfalt. Nekako bi se onda i `ivjelo. s rado{}u, jer od povratka
bismo proizvodili zdravu hranu, da imamo
Mje{tani se sla`u da je priroda u njiho- u selo nisu ~uli zvuk
redovan plasman proizvoda i to je ono {to bi
vom selu veoma lijepa, tako da bi se mogao fri`idera ni vidjeli
bilo dovoljno za `ivot meni i mojoj porodici.
razviti i seoski turizam. televizijsku sliku
Ali, kako vidim, to je samo san koji }e ostati
Iz sela se lijepo vide i Veliki i Mali {ator, nedosanjan", ka`e na kraju na{e posjete ovom
biseri tog kraja. Okolna brda daju pravi ugo|aj selu Sretko Vje{tica. Zahvaljuju}i {to smo do-
za du{u i o~i. Posebno za Dragana Mar~etu i {li, naslanja se na elektri~ni stub koji je u ovo
one koji bi se `eljeli vratiti u rodni kraj, ali ne- selo prije dvije sedmice donio jedinu nadu.
maju uslova. Kako sam `ivio bez struje to Na njegovom vrhu su `ice kroz koje prolazi
Mje{tani smatraju da op{tinske vlasti sada samo ja znam, ka`e Zoran struja, toliko `eljno i{~ekivana i do~ekana na-
imaju priliku da se, kako ka`u, "malo pozaba- kon 12 godina.
18 ofekfmkb!5. 7. 2009.

@IVOT Skulpturama
poku{avam
ljudima da
poka`em
u kakvom sam
Banjalu~anina stanju, {ta
Dragana osje}am i {ta
Popovi}a kao osoba s
invaliditetom
invaliditet pro`ivljavam
okrenuo
umjetnosti Rad sa
umjetni~ke
kolonije
na Balkani

Radi za sebe
i svoju du{u
FOTO V. STOJAKOVI]

Kroz skulpture
ispoljava osje}anja
Bla`enka LEJI] na~na ideja {ta i kako `elim da predstavim. Kao i {ko da prihvate sebe takve kakvi jesu i da krenu tom, tvrdi da to dvoje nikada ne mije{a, ~ak i ne
moje kolege iz Udru`enja, kroz skulpture poku- dalje. povezuje. Skulpture sa motivima sporta nikada
ivotni putevi su nepredvidi- {avam ljudima da poka`em u kakvom sam sta- Osim vajarstva Popovi} je izduvni ventil za nije izra|ivao, niti `eli.

@
vi. U to se uvjerio Banjalu- nju, {ta osje}am i {ta kao osoba s invaliditetom stres na{ao i u sjede}oj odbojci, koju trenira godi- U svakom segmentu njegovog `ivota, pri~a,
~a nin Dra gan Po po vi}, pro`ivljavam", poja{njava Popovi}. nama. postoje zasebne stvari, tako da motive iz sporta,
stoodstotni ratni vojni inva- Ne broji radove: Na umjetni~koj koloniji na Bavi se i sjede}om odboj- niti iz privatnog `ivota, ne unosi u svoja umjetni-
lid druge kategorije, kojeg je Balkani kod Mrkonji} Grada je, pri~a, napravio Prije kom: "Poznajem ljude s invaliditetom koji su ~ka djela.
invaliditet okrenuo umje- rad na kome je predstavljen problem koji on kao invaliditeta se zatvorili u svoj krug, smeta im to {to su invali- "Kroz umjetnost ispoljavam neka de{avanja
tnosti i sportu. jedan od ljudi s invaliditetom `eli da "ugura u u{i nikada nije di i te{ko se nose s tim. Ja se bavim i sjede}om iz svog `ivota, ali ne mije{am privatni `ivot,
Iako priznaje da prije ljudima iz vlasti koji mogu da ga rije{e". u~io ni{ta o odbojkom jer smatram da ljudi moraju isko~iti iz sport i umjetnost. Sve je to zasebno i trudim se da
invaliditeta nikada nije u~io ni{ta o vajarstvu, niti Radove ne broji jer radi za sebe i svoju du{u, vajarstvu, tih okvira, moraju se sami boriti za sebe. UDAS sve dr`im odvojeno", ka`e Popovi}.
ga je to zanimalo, nakon {to se uklju~io u Udru- tako da nikada ne mora da `uri, niti da radi po za- niti ga je to je otvoren za sve, ne samo za ljude s invalidite- S obzirom na to da bavljenje vajarstvom ne
`enje amputiraca UDAS vajarstvo je postalo nje- datoj temi. zanimalo tom, nego i za one koji nemaju taj problem, a `e- obezbje|uje nov~anu naknadu od koje bi mogao
gov hobi. Po{to se sada poprili~no usavr{io u vajar- le da se u ne~emu anga`uju i ostvare. Ne mo`e obezbijediti egzistenciju sebi i porodici, ka`e da
U~io od Du {a na Pa {i }a: "U skom poslu, kroz smijeh se sje}a po~etaka i dana niko sjediti i kukati i o~ekivati da mu se sve ser- bliski ljudi ponekad i ne razumiju njegovu svrhu.
UDAS-u sam od samog njegovog osnivanja, tako kada ne{to krene po zlu, kada nepa`njom odbije vira. Svako mora sam da se potrudi", isti~e Popo- Ipak, znaju}i da njemu poma`e da bude akti-
da sam zajedno s ostalim ~lanovima do{ao na ve}i dio kamena nego {to je `elio ili kada je takav vi}. van i da radi posao koji voli i mo`e, podr`avaju
ideju da treba da se anga`ujemo i da se bavimo dan da ni{ta ne ide po planu. Ne zna, ka`e, da li je dru{tvo invalidima u ga u tome. Ljudima koji su se nedavno na{li u si-
ne~im, nekom umjetno{}u, da poka`emo ljudima Sve su to, kako ka`e, faze kroz koje povre- potpunosti pru`ilo uslove da se ostvare, ali isti~e tuaciji u kojoj je i sam poru~uje da ne posustaju i
da to mo`emo i da smo dru{tveno korisni", pri~a meno svi ljudi prolaze, ali najva`nije je da se ne da se vidi da sve to ide nabolje, da ljudi imaju ne- da se ne zatvaraju u sebe, nego da idu naprijed jer
Popovi}. odustane. ki izbor, samo treba da se zainteresuju. svaki ~ovjek, bio invalid ili ne, vje~no mora da se
Tako je, ka`e, sve krenulo. Po{to gotovo ni- Svjestan je da je ljudima s invaliditetom te- Iako se godinama bavi umjetno{}u i spor- bori.
ko od kolega iz Udru`enja nije znao ni{ta o va-
jarstvu, akademski vajar Du{an Pa{i}, tako|e
amputirac, u~io ih je prvim vje{tinama.
Pomalo nespretno, kao i na svakom po~etku,
krenuli su da prave prve oblike od siporeksa, naj-
jeftinijeg materijala, idealnog za u~enje.
"U prvi mah ~inilo mi se da to ne}u znati jer Izduvni
ranije nikada nisam u~io ni{ta o tome, niti sam se ventil za stres
bavio time prije amputacije, ali prvi koraci, neke na{ao je i
osnovne forme i ono {to nam je Pa{i} pokazao, u sjede}oj
urodilo je plodom. Na po~etku smo radili na si- odbojci
poreksu, od kojeg smo pravili neke obline, je`e- koju trenira
ve, `abe i kornja~e s oklopima, dakle neke lak{e godinama
oblike", ka`e Popovi}.
Nakon {to su nau~ili osnove tog posla pre{li
su na tvr|i i zahtjevniji materijal - kamen.
Sada, {est-sedam godina kasnije, Popovi}
mo`e da s ponosom poka`e petnaestak svojih
djela.
Iako se vajarstvom bavi amaterski, iz hobija,
kroz ova djela umije da ispolji svoja shvatanja i Dragan Popovi}
osje}anja. ponosan
na svoja djela
^esto se, kako ka`e, de{ava da kona~ni proi-
zvod rada bude mnogo druga~iji od prvobitne na-
mjere jer kroz rad dolazi do nekih novih ideja i
oblika.
"Nemam neki odre|eni cilj prije nego {to
po~nem da radim, nego mi se kroz rad javi ta ko-
 5. 7. 2009. ofekfmkb 19

Nema materijala sa kojim ne mo`e raditi

FOTO D`. TORCHE

Narodna
no{nja

Muhamed
Lju{a,
sarajevski
zanatlija
koji izra|uje
narodne
no{nje Jeleci izvezeni srmom

Mu{terija mu bila
i Hanka Paldum {ki dio no{nje ~ine ~ak{ire, ko{ulja koja je obi-
~no na pruge, jelek ili kako ga neki zovu fer-
men, pojas i fes. Cijena se kre}e izme|u 300 i
500 KM. Zavisno o vrsti materijala, utro{enom
Lju{a izra|uje narodne vremenu", ka`e Lju{a.
no{nje u koje unosi U njegovom du}anu smo izlo`ene vidjeli
dimije, `enske ko{ulje, ~ak{ire.
svu svoju ljubav i "Posljednjih godina trend kod `ena su ~a-
znanje i jedini je na k{ire, a to je zato {to ih na Zapadu preferiraju, a
mi smo ih imali prije nego {to su ih mogli i za-
Ba{~ar{iji koji se bavi
tom vrstom zanata
Radi i kutije za nakit
Elma DUVNJAK ukra{ene srmom, ovratnike
za sudije i jeleke za estradne
uhamed Lju{a sa Ba{~ar- umjetnice

M
{ije u Sarajevu ve} nekoli-
ko de ce ni ja ba vi se
kazaskim i terzijskim za-
natom. Ka`e da se u `ivo-
tu sa mo bo ji ne ra da, a
rada nikada.
Lju{a zapravo izra|uje narodne no{nje u ko-
je unosi svu svoju ljubav i znanje i jedini je na
Ba{~ar{iji koji se bavi tom vrstom zanata.
Radi i za sudije: Ali to nije sve, jer
Lju{a radi i kutije za nakit ukra{ene srmom, ovra-
tnike za sudije, jeleke za estradne umjetnice.
"Kazaz je zanatlija koji radi sve vrste kona-
ca, tj. zlatne i srebrne srme, gajtan, sve vrste svi-
lenih ko na ca. On ih ple te, dvos tru ~i,
~etvorostru~i. Bez kazaza nije mogao raditi terzi-
ja, koji je radio narodne no{nje. Tako se ja, osim
kazaskog zanata, bavim i izradom narodnih no{-
nji", obja{njava Lju{a.
Ka`e da se kao dijete po~eo zanimati za taj
zanat.
"A i prije je svaka porodica imala uglavnom
puno djece, a malo djeca starija i kasnije mladi}i
pomagali bi roditeljima. Sada su vremena druga-
~ija. Ne cijeni se ru~ni rad i moja djeca ne vide
perspektivu u ovom zanatu. Ali, interesantno je
da na{ zanatski rad cijene stranci, taj Zapad, dok
mi odbacujemo svoju kulturu, tradiciju", ka`e
Lju{a.
Dodaje da, kada pogledamo neki doma}i
film, koji je davno snimljen, vidimo nekada u ka-
dru i bosanske }ilime.
"Oni su bili cijenjeni, a sada ih izbacujemo, a
ubacujemo kineske. A treba znati da je bosanski
}ilim star 100 godina samo vredniji i ljep{i. Za
mene je dio kulture i pravljenje pite na siniji.
Gdje su svi ti doma}i d`emovi, pekmezi, slatka
od dunja, sokovi?" pita se Lju{a.
Ubraja se u generaciju koja je po njegovim
rije~ima odrastala u doba kada je svako jelo cije-
njeno, i ni{ta nije bacano.
"Jela se zdrava hrana, a manje se imalo. Da
su tada bili doktori s privatnim ordinacijama, vje-
rujte, ne bi imali za hljeb, jer narod je bio zdrav",
isti~e Lju{a.
[to se ti~e njegovog poziva, ka`e da nema
materijala s kojim ne mo`e raditi.
Najvi{e voli pamuk: "Nekako naj-
vi{e radim s pamukom. Za mene je to najzdraviji
materijal. A ako neko ho}e ki}eraja, onda se uba-
ci bru{ena, saten svila, brokat. Primjera radi, mu-
misliti. Davno su kod nas mu{karci ispod ~ak{i-
ra nosili vunene duge ga}e i usred ljeta. Mo`da
je nekima smije{no, ali vuna je odli~an izolator.
Nema ni znojenja ni vru}ine. Bili su zdraviji i
mu{karci i `ene", pri~a Lju{a.
Ka`e da je radio i kutije za nakit izvezene
srmom i da mu je za svaku potrebno 15 do 20
dana rada.
"Ne bojim se ja posla, ali me strah da utro-
{eni trud ne}u mo}i naplatiti jer }e kupcu biti
skupo. Od mene je estradna umjetnica Zehra
Deovi} jednom prilikom naru~ila jelek. Kupo-
Muhamed vala je kod mene i Hanka Paldum. Imao sam i
Lju{a
narud`bu za kragnu jednom sucu Vrhovnog su-
da. Ne mogu zaboraviti i dva jeleka koja sam
uradio po starom vezu, a koja su prije tri godine
odnesena u London", ka`e Lju{a s ponosom.
Ka`e da se Sebe smatra obi~nim ~ovjekom koji ne za-
u `ivotu ra|uje na ljudskoj muci.
samo boji "Ne treba mi jahta da bih bio sretan. Ne je-
nerada, a dem {kampe, `abe, da bih bio u trendu. Tu hranu
rada nikada ne volim, ve} grah, pitu i volim svoj zanat", ka-
`e Lju{a.
20 ofekfmkb!5. 7. 2009.
JEDAN DAN SA...
Sanjom Popovi},
voditeljkom
Radio-televizije
Republike Srpske
Emisiju "[tikla"
ure|uje s koleginicom
Danijelom Jagodi}
LI^NA KARTA:
Eb!uvn!sp!}f!okb; 33/!kv!mj!2:87/!hp!ej!of!
v!Cb!okb!mv!dj!
Tusv!•ob!tqsf!nb;!bq!tpm!wfou!Pe!tkf!lb!
{b!nf!ob!eanfou!v!nf!ej!kj!nb!
ob!Cb!okb!mv!•lpn!lp!mf!eav!
Ip!spt!lpq; Sbl
Ip!cj; •j!ub!okf!lokj!hb-!
qsbw!mkf!okf!ob!lj!ub-!twj!sb!okf!lmb!wj!sb!j!gp!up!hsb!gj!tb!okf
Bla`enka LEJI]
B
ez obzira na dinami~nost i prirodu
posla kojim se bavi, zbog ~ega i ve-
~eri nerijetko provede radno, Sanja
Popovi}, voditeljka Radio-televizije
Republike Srpske ne dozvoljava sebi
spavanje do podne, jer ne voli da uzalud gubi vrijeme.
Za sebe ka`e da je pravi ranoranilac, naro~ito ljeti,
po{to smatra da je ustajanje tamo oko 10 sati bacanje vre-
mena.
"Obi~no se budim oko pola osam-osam, mada neka-
da, vrlo rijetko, znam da 'odvalim' do pola 10, ali to mi je
krajnja granica. Nakon {to ujutro ustanem, dan zapo~i-
njem klasi~nim obavezama, poput li~ne higijene, ali i do-
ru~kom, koji nikada ne preska~em", pri~a Popovi}eva.
Ne preska~e doru~ak: Doru~ak je, ~ak i
ako u {est sati ujutro mora da krene na put, obavezan po-
~etak svakog dana. Ovu dobru naviku usvojila je, kako
ka`e, zbog toga {to se u novinarskom poslu zbog tempa
nikada ne zna {ta se mo`e desiti i kada }e imati priliku da
jede.
Po{to `ivi u centru grada, jako blizu radnog mjesta,
ne mora do posla koristiti ni javni, a ni privatni prevoz,
markama
{to je velika prednost.
"Imam sre}u da mi je mjesto stanovanja blizu ra-
dnog mjesta, tako da mi treba minut
{etnje do posla. Po dolasku na posao
prvo pregledam svu po{tu, a ostalo za-
visi od toga {ta taj dan treba da se radi
- da li snimanje, monta`a ili ne{to tre-
}e", ka`e Popovi}eva.
Kao i ve}ina modernih mladih lju-
di jako puno vremena na poslu provodi
za ra~unarom.
Smatra da je Internet u doba mo-
derne tehnologije veoma dobar izvor
informacija, ali isto tako mo`e da pod-
stakne na neke nove ideje, kojih u poslu
kojim se bavi mora biti i vi{ka.
Po{to nema fiksno radno vrijeme, do
kada }e ostati na radnom mjestu zavisi od
dana do dana.
Ku}i obi~no dolazi izme|u ~etiri i
pet sati poslijepodne i tada slijedi ru~ak i
odmor uz neku seriju ili film, mada sa smi-
je{kom priznaje da je televizija lako uspava.
Ipak, ni popodnevno spavanje, kao ni no}no,
ne traje dugo, nego od 15 minuta do pola sata.
Toliko vremena joj je, ka`e, dovoljno da
se odmori i da nastavi sa dnevnim aktivnosti-
ma.
Voli biti s prijateljima: Ako nema
ve~ernje snimanje, koncert ili neko drugo de{ava-
nje koje treba da prati, vrijeme provodi s prijatelji-
Prati ma.
modu,
ali ne "Dru`enje s prijateljima me stvarno opu{ta, bilo da
robuje je u ku}noj varijanti, u gradu, bioskopu, na koncertu, ili
drugim de{avanjima koja volim. Koliko god volim, uslo-
vno re~eno, fensi zabave, toliko volim i neku opu{tenu
Tokom snimanja
emisije "[tikla"
Obu}a joj velika strast
varijantu, kada ne moram misliti {ta da obu~em i da li }e
me neko uslikati", pri~a Popovi}eva.
Dodaje da time ne `eli da ka`e da sebe smatra ne-
kom velikom zvijezdom, po{to smatra da kod nas i nema
zvijezda, nego da ljudi, ipak, obra}aju pa`nju kako izgle-
da i kako se pona{a javna li~nost.
Isti~e da u posljednje vrijeme naro~ito voli da je me-
|u prijateljima koji je jako dobro poznaju i iza kamera.
Pravim prijateljima smatra samo one osobe koje po
njenom glasu znaju u kakvom je raslopolo`enju, a takvih
je jako malo.
"Svi mi imamo jako malo pravih prijatelja, a to su
obi~no oni s kojima nas ve`u uspomene iz osnovne ili
srednje {kole. Ja imam nekoliko prijatelja za koje stvarno
Zadovoljna je {to ljudi na
na{im prostorima znaju ko je ona
mogu re}i da su pravi i za koje bih ustala i u pola no}i i
dala ruku, a koji bi isto to u~inili za mene. Ve}ina njih ni-
su javne li~nosti i ne rade u medijima", ka`e Popovi}eva.
Poznanika, s druge strane, ima jako puno, pa i s nji-
ma nerijetko iza|e, dru`i se, popije kafu, ali opet ih ne
mo`e nazvati pravim, iskrenim prijateljima.
Po{to i sama priznaje da je rad na televiziji isklju~ivo
timski, tako da s kolegama mora dobro da funkcioni{e
kako bi posao bio kvalitetno odra|en, tolerantnost je oso-
bina koja na poslu jako poma`e.
"@ivot je kompromis": Normalno je, ka`e
Popovi}eva, da se s kolegama ~esto mimoilazim u mi{lje-
njima, ali se sve to rje{ava na fin na~in, kompromisom.
"@ivot je kompromis. Normalno je da me|u kolega-
ma ponekad bude nesuglasica, ali mislim da u novinar-
 5. 7. 2009. ofekfmkb 21

Normalno
je da me|u
kolegama
ponekad
U razgovoru s kom{ijama
bude
nesuglasica,
ali mislim
da u
novinarstvu
mora da
postoji
kompromis
da bi sve
S kolegama u studiju
funkcionisalo
dobro

Na vrhu zgrade
KC Banski dvor
smje{tena je njena
kancelarija
FOTO A. ^AVI]

Nesuglasice
na poslu rje{ava
kompromisom
stvu, pogotovo na televiziji, mora da postoji kompromis
da bi sve funkcionisalo dobro. Svima nama je u cilju da
posao bude odra|en maksimalno dobro, a na nama je da
razmijenimo ideje i na|emo neku zajedni~ku", ka`e Po-
povi}eva.
Sebe opisuje kao previ{e iskrenu osobu, koja voli
ljude i voli da je u dru{tvu s njima.
Ona je jedna od rijetkih javnih li~nosti koja dozvo-
ljava ljudima da joj pri|u, bez obzira na to da li je poznaju
ili ne, da je pitaju ne{to ili samo da daju svoj komentar.
[to se vrlina ti~e, me|u prvim isti~e preveliku iskre-
nost, koju neki shvataju i kao manu.
"Mo`da sam nekada preiskrena i preotvorena, {to
neki ljudi cijene, a neki ne. Odgovorna sam i mnogo
strpljiva i nisam osoba koja lako plane. Jako sam toleran-
tna, mogu da trpim sve do odre|ene granice i znam da
povu~em ru~nu, naro~ito kada je posao u pitanju. Ipak,
ljudska neodgovornost je ono {to me najlak{e izbaci iz ta-
kta", ka`e Popovi}eva.
Ta~nost je, tako|e, njena vrlina, a tu|e ka{njenje ono
{to je stra{no nervira.
Nije, ka`e, problem ako neko zakasni, jer svako mo-
`e imati razlog za to, ali nema smisla da danas, kada svi
imamo mobilne telefone, ~ovjek ne mo`e da javi da }e
zakasniti.
Nije zlopamtilo: To je ono {to je ljuti i {to ne
mo`e da razumije, ali ni ta ljutnja je ne dr`i dugo. Nije
zlopamtilo, pa sve nesuglasice rje{ava mirno, bez podiza-
nja tona, vrije|anja i kasnijeg ogovaranja.
"I kada se s nekim malo posva|am, ne}u o tim ljudi-
ma {iriti pri~e i ogovarati, jer kao {to cijenim svoj, tako
cijenim i `ivot drugih ljudi. Svako ima pravo na svoj
izbor", pri~a Popovi}eva.
Smatra da je za uspjeh u ovom, kao i u svakom dru-
gom poslu, potreban rad, li~nost pojedinca, mnogo ~itanja
i rada na sebi.
Zadovoljna je {to ljudi na na{im prostorima ve} zna-
ju ko je Sanja Popovi}, kakve kvalitete nosi, {ta mo`e, a
{ta ne mo`e da iznese, za {ta je zaslu`an dugogodi{nji
rad.
"Iza nas stoji javni servis RT RS, velika ku}a koja
zna da cijeni ono {to ljudi vole. U protekloj sezoni sa Da-
nijelom Jagodi} radila sam emisiju '[tikla', koja je izazva-
la veliku pa`nju, ~ime sam generalno zadovoljna", ka`e
Popovi}eva.
Ono {to je jo{ ~ini odli~nim novinarem je i sposo-
bnost da iz sagovornika izvu~e istinu, a da pri tome ne
bude drska i napadna.
Od brojnih ljudi iz {oubiznisa, ali i iz drugih sfera,
posebno ju je iznenadila iskrenost i otvorenost srbijanske
^itanje
knjiga je
opu{ta
pjeva~ice Aleksandre Perovi}, koja je u "[tikli" govorila
o te{kim trenucima i gubitku bebe.
Ostvarila je i san o kojem ma{taju svi novinari, a to
je da mnogo putuje.
Iako je, kako poslovno, tako i privatno, posjetila
mnoge zemlje, najfascinantnija joj je Rusija.
"Rusi su specifi~an narod i to treba do`ivjeti. Nji-
hov odnos prema vjeri, tradiciji i kulturi je druga~iji ne-
go na{. Kada vidite njih, shvatite koliko mo`da mi
dovoljno vremena ne posve}ujemo svojoj tradiciji, ko-
liko mo`da nepravedno stavljamo u zape}ak sve na{e
obi~aje i ono {to je na{e, a prihvatamo ne{to {to je za-
padno i tu|e bez razloga, prvenstveno mislim na jezik",
ka`e Popovi}eva.
Mnogo pa`nje posve}uje izgledu:
Zbog toga nastoji da pred kamerama uvijek koristi na{ je-
zik, mada priznaje da katkad privatno, pod uticajem uli-
~nog slenga, zna re}i da je ne{to "in".
Kao i svaka djevojka, mnogo pa`nje posve}uje iz-
gledu, tim vi{e {to to od nje, kao javne li~nosti, i drugi
o~ekuju.
Prati modu, ali ne pati od markirane odje}e. Svjesna
je, ka`e, nekih svojih fizi~kih nedostataka, poput vi{ka ki-
lograma, ali nastoji da kupuje i nosi garderobu u kojoj se
osje}a ugodno.
Nakit, koji ~ak i sama prepravlja i pravi, pored gar-
Opu{ta se uz dobru knjigu i
neoptere}eno dru`enje s prijateljima
derobe i obu}e, njena je velika strast. Pored toga, voli pro-
mjene, ali priznaje da se na njih te{ko odlu~uje.
"Volim promjene frizure. Ranije sam imala dugu ko-
su, pa sam se prije nekoliko godina o{i{ala na pa`. Volim
promjene i to je u ovom poslu potrebno, naro~ito kada
smo izlo`eni javnosti. Po{to imam jako osjetljivu ko`u, li-
ce pa`ljivo njegujem, tako da kada nemam snimanja, ko-
ristim samo lak{u {minku", ka`e Popovi}eva.
Za aerobik, na koji ponekad ide, a ponekad ne, po-
malo je lijena. [ali se da do kancelarije, koja se nalazi na
vrhu zgrade Kulturnog centra Banski dvor, ima mnogo
stepenica, pa joj dodatne aktivnosti i ne trebaju.
Kafu, kao i cigarete, ostavila je prije dvije godine.
Sada vodi zdrav `ivot, mnogo {eta i vodi ra~una o svom
zdravlju. Opu{ta se uz dobru knjigu, neoptere}eno dru`e-
nje s prijateljima ili uz sviranje klavira.
Zanimljivo je da se amaterski bavi i fotografisanjem,
pa ve} ima malu arhivu svojih fotografija, na kojima je
zabilje`ila neobi~ne detalje, naj~e{}e iz prirode.
22 ofekfmkb!5. 7. 2009.

IZA GRANICE
Pi{e:
Jelena PRALICA

Od Iraka do
Avganistana
Ira~ani su, narodskim jezikom, do~ekali svojih pet minuta. Ameri~ki heli-
kopteri, koji su vi{e od pet godina svakodnevno parali ira~ko nebo, ameri-
~ki vojnici, koji su isto toliko godina bili neizostavan dekor ira~kih ulica,
zavr{ili su svoju misiju. Ameri~ke trupe, odlu~ne da iskorijene svako zlo u
Iraku, povukle su se iz urbanih podru~ja u periferne baze, da iz prikrajka
nadgledaju situaciju u zemlji, razorenoj, prestra{enoj i osiroma{enoj. Ira-
~ke vojne snage su, s neskrivenim osmijehom na licu, preuzele "rediteljsku"
palicu bezbjednosne slike u vlastitoj zemlji.
U me|uvremenu, niko nije prenio {ta je za~etnik ove ameri~ke ideje, biv{i
predsjednik D`ord` Bu{, pomislio u trenutku svog svojevrsnog sloma.
Svijet, izgleda, nije imao dovoljno vremena da se bavi mi{lju o njemu, ko-
ji je, ionako, samo dio pro{losti,
i to one od koje se ~ak i samim
Glavni zadatak
Amerikancima `are obrazi.
Amerikanaca je, gle ~uda,
A, Amerikanci nisu imali do-
da iskorijene svako zlo Pogled na Sjevernu Koreju iz Ju`ne Koreje
voljno vremena za gubljenje, pa FOTO AFP
su se, podjednakom silinom,
okomili na drugi front, zapo~ev{i na tlu Avganistana operaciju, brojniju i
sna`niju no ikad. Potegnut je, naime, "Hand`ar" ili "Udar ma~a", kako je,
vi{e nego slikovito, nazvana najve}a operacija ameri~kih marinaca nakon Sjeverna Koreja iz
rata u Vijetnamu, a koja za cilj ima, gle ~uda, da i u ovoj zemlji iskorijeni
svako zlo. Avers i revers tog avganistanskog zla su talibani, ali su "proble- sasvim druga~ijeg ugla
mati~na" i brojna polja maka u provinciji Helmand, po kojima ova zemlja
prednja~i u cijelom svijetu, i koja je stavljaju na tron neprikosnovenog proi-
zvo|a~a droge. Ma~ je isukan, njegov zamah }e obezbijediti ve}u sigurnost,
teretna vozila, avioni i helikopteri }e prokrstariti zemljom, vi{e od 4.500 pa-
ri vojni~kih ~izama }e je dodatno pregaziti. Sve podsje}a na de`a vi... vije-
tnamski, ira~ki, avganistanski...

Uhap{eni radnici
britanske ambasade
Devet ~lanova lokalnog osoblja u britanskoj ambasadi u Tehe-
ranu uhap{eno je zbog navodne "uloge u neredima" poslije
spornog reizbora predsjednika Mahmuda Ahmadined`ada. Bri-
vojska `ivi na tri
Prema Priredila: Dragana RADU[KI Sve izbjeglice insistiraju na anonimnosti zbog
opravdane bojazni da bi se njihovoj porodici, koja je
tanski {ef diplomatije Dejvid Miliband hap{enje je okarakteri- svjedo~enju jevernokorejske izbjeglice, koje su ostala u Sjevernoj Koreji, moglo ne{to desiti.
sao kao "uznemiravanje i mjeru zastra{ivanja". Iran je optu`io

S
zapadne zemlje, posebno Veliku Britaniju i SAD, da podsti~u izbjeglica, sve u nedavno prebjegle na jug, svjedo~e U Sjevernoj Koreji je politi~ki zlo~in govoriti o
o zemlji punoj kontradiktornosti, porodici dragog vo|e. Oni ka`u da su Sjevernokorejci
uli~ne proteste i nemire poslije spornih predsjedni~kih izbora. Sjevernoj Koreji gdje je sve podre|eno dragom vo|i svjesni da }e ga jedan od sinova naslijediti, ali ono {to
Vojni pu~ u Hondurasu polako izmi~e Kim Jong Ilu, ali svakodnevna bor- je interesantno jeste da najve}i dio stanovnika Sjever-
ba za opstanak i pre`ivljavanje pri- ne Koreje ~ak ni ne zna da on ima tri sina.
Vr{ilac du`nosti predsjednika Hondurasa Roberto Mi~eli uveo
kontroli, a ljudi mo ra la ih je da odu iz svo je Ipak, niko od njih ne `eli da ka`e bilo {ta lo{e o
je policijski ~as, samo sat nakon {to je preuzeo tu funkciju. Biv- su sumnji~avi domovine. Kim Jong Ilu.
{i predsjednik parlamenta stupio je na du`nost nakon {to je voj- prema svima, Prema svjedo~enju izbjeglica, sve u Sjevernoj "Znate kako, u Pjongjangu se podrazumijeva da
ska zbacila {efa dr`ave Manuela Zelaju i prebacila ga u Koreji polako izmi~e kontroli, ekonomija je disfun- }e Kimovo mjesto naslijediti neko od njegove djece,
Kostariku. Pristalice svrgnutog lidera su se sukobile s vojskom. ~ak i prema kcionalna, a ljudi su sumnji~avi prema svima, ~ak i to se uzima 'zdravo za gotovo'", ka`e izbjeglica koja
Uklanjanje Zelaje je uslijedilo nakon spora u vezi s najavljenim najro|enijima, prema najro|enijima, jer postoji nevjerovatno razgra- se predstavila samo kao Park, dodaju}i da je ona bila
referendumom, koji bi Zelaji omogu}io produ`enje ~etvorogo- nata mre`a dou{nika. ubije|ena da Kim Jong Il ima dvije k}erke i jednog si-
di{njeg predsjedni~kog mandata. jer postoji Oni tvrde da je stanje u Sjevernoj Koreji sasvim na.
nevjerovatno normalno, uobi~ajeno, do njih ne dolaze vijesti svjet- "Ne `elim da ka`em da je Kim Jong Il lo{. Ja mi-
Dijete pre`ivjelo razgranata skih agencija, tako da uz cenzurisanu dr`avnu televi- slim da su lo{i ljudi koji su mu podre|eni. Oni prikri-
pad aviona mre`a dou{nika
ziju jednostavno ne znaju da se bilo {ta de{ava u
dr`avi.
vaju pravo stanje u dr`avi", dodaje njena prijateljica
^oi.
Spasila~ke ekipe prona{le su ~etrnaestogodi{nju djevoj~icu,
koja je pre`ivjela pad aviona jemenske kompanije, a koji se sru-
{io u Indijski okean. Bakari Baja je sre}na djevoj~ica koju su
spasioci prona{li kako pluta me|u mrtvim tijelima. Erbas A310, Odesa, poznata kao
jemenske avio-kompanije "Jemenija er", sa 142 putnika i 11
~lanova posade, sru{io se desetak minuta prije slijetanja na aero-
drom u Moroniju na Komorskom arhipelagu.

Eksplodirao
voz sa te~nim gasom
Samo
ulaznica u
Skup
Priredila: D. RADU[KI
Najmanje 17 osoba je poginulo u italijanskom gradu Vijare|o, u klub i Neke nose vru}e hla~ice, druge minimalne
Toskani, u eksploziji vagona koji je prevozio te~ni gas. Nesre}a se
dogodila kada je zadnji dio voza izletio sa {ina uletjev{i u neselje- upoznavanje s mini suknje. S imenima poput Eleonora, Ole-
no podru~je u blizini `eljezni~ke stanice. Povrije|eno je 37 osoba, potencijalnom ksandra, Katarina, te{ko da ne mo`ete pogoditi
od kojih je ve}ina s te{kim opekotinama primljena u bolnicu. Na da se radi o `enama s istoka Evrope, ta~nije
mjestu nesre}e, u svojim domovima je poginulo sedam osoba,
mladom Ukrajinkama.
me|u kojima i jedno dijete, jer je zadnji dio voza sru{io najmanje ko{ta One su igra~ice u no}nom klubu u Odesi, ali
dvije zgrade i izazvao po`ar na {irem, naseljenom podru~ju. nisu prostitutke, kako bi se pomislilo na prvi po-
300 dolara gled, ve} potencijalne nevjeste britanskih ne`e-
FBI: Sadam blefirao nja.
Upravo Britanci ~ine najve}i broj onih koji
da posjeduje oru`je do|u da gledaju te djevojke, a me|u njima su i
Sadam Husein je vjerovao da Iran predstavlja znatnu prijetnju dobrostoje}i poslovni konsultant iz Kembrid`a,
za Irak i ostavio je otvorenu mogu}nost da njegova zemlja posje- bogati menad`er iz Solihala, te trgovac nekretni-
duje oru`je za masovno uni{tenje, da ne bi izgledala slaba, nave- nama i vlasnik uvozne kompanije. Me|utim, put
deno je u izvje{taju FBI, na~injenom na osnovu ispitivanja biv{eg do oltara, koji po~inje upravo u Odesi, svakako
ira~kog vo|e. U izvje{taju se navodi da je Sadam smatrao da Irak nije jeftin.
Potencijalne
treba da se prika`e kao dr`ava sposobna da se brani. Biv{i pred- nevjeste Samo ulaznica u taj klub i upoznavanje s
sjednik SAD, D`ord` Bu{, poveo je 2003. godine rat protiv Iraka, britanskih potencijalnom mladom ko{ta 300 dolara, a sve
ne`enja
navode}i kao razlog navodnu prijetnju te zemlje oru`jem za ma- FOTO NN
organizuje lokalna agencija za sklapanje brako-
sovno uni{tenje. Takvo oru`je nikad nije prona|eno u Iraku. va.

krompira dnevno
Dodaje da, primjera radi, prave la`ne izvje{taje o
proizvodnji kukuruza, kako ne bi zabrinuli "generala".
Ina~e, dr`avna televizija i dr`avna propaganda
ve} godinama daju instrukcije gra|anima kako da Ki-
ma oslovljavaju isklju~ivo sa general, a sve je to dio
pa`ljivo isplanirane izgradnje kulta li~nosti.
Park ka`e da je sigurna da Kim Jong Il ostaje bu-
dan no}ima brinu}i se za opstanak svog naroda.
Do njih ne dolaze vijesti
svjetskih agencija, tako
da ne znaju {ta se de{ava u dr`avi
"Moram priznati da je dosta `rtvovao za narod.
Na{ general je dosta oslabio i ostario posljednjih godi-
na", ka`e ona, dodaju}i da znaju da je imao mo`dani
udar.
Sjeverna Koreja je poznata kao zemlja s najbroj-
nijom vojskom u odnosu na broj stanovnika.
prijestonica internetskih nevjesta
put do oltara
Ovo je samo po~etak, dok pravo pra`njenje kre-
ditnih kartica i nov~anika, slijedi tek u narednim da-
nima.
Ljudi koji se bave spajanjem stranaca s potenci-
jalnim ukrajinskim mladama, ka`u da je rije~ o je-
dnom od najprofitabilnijih poslova gdje se recesija
jednostavno ne osje}a.
Odesa, poznata jo{ kao i "Biser Crnog mora" ili
" Rio za Ruse" je grad s izuzetnim istorijskim spo-
menicima, baroknom arhitekturom, ali je u poslje-
dnje vri je me pos tao po znat kao pri jes to ni ca
internetskih nevjesta.
U gradu je aktivno vi{e od 100 agencija za upo-
znavanje, a godi{nje ga posjeti najmanje 70.000 Bri-
tanaca. Sezona upoznavanja obi~no po~inje u junu i
traje ~itavo ljeto.
Me|utim, najve}i problem jeste {to skoro polo-
vina tih djevojaka nema iskrene namjere kada se
udaju za Britance. Neke se udaju i `ive godinama u
braku, ali ~ak sedam od deset djevojaka su prevaran-
tkinje. Njihov osnovni motiv je novac.
D`ej Metjuz (41) je samo jedan od desetine hi-
Slu`enje vojnim snagama Sjeverne Koreje je
obavezno i vojni rok mo`e da traje i do deset godi-
na.
I dok dr`avna propaganda vojsku naziva "nepo-
bjedivom", to ne misle ove izbjeglice, nagla{avaju}i
da su vojnici vi{e nego bijedno opremljeni.
"Ne znam, ako do|e do nekog pravog rata, ve}
ih vidim kako bje`e. Mo`da i imaju neku dobro opre-
mljenu vojsku, ali mi ih nismo vidjeli", ka`e izbjegli-
ca Kim.
Izbjeglice dodaju da je moral vojnika izuzetno
nizak, a korupcija me|u vojnim zvani~nicima vi{e
nego ra{irena, tako da svi uzimaju mito, posebno od
{vercera koji prelaze granicu s Kinom.
"U Sjevernoj Koreji ka`u da ko god ne uspije da
zaradi na granici s Kinom, onda s njim ne{to nije u
redu. Ti ljudi provedu tamo godine, a kada se vrate
ku}ama prili~no su imu}ni, odmah se `ene i osnivaju
porodicu", ka`e Kim.
Izbjeglice isti~u da su jedini vid zabave jadnom
ljada Britanaca koji su krenuli put Odese. Njegovo
iskustvo je sli~no kao i kod ostalih.
"Popularan sam, imam novca, nisam srame`ljiv
i nemam problema da na|em `enu. Razlog {to sam
do{ao ovamo jeste {to ne mogu da se poistovjetnim s
Britankama", ka`e Metjuz.
Isti~e da su mu egzoti~nije strankinje.
"Djevojka s kojom sam se dopisivao prije nego
{to sam do{ao u Odesu imala je ozbiljne namjere,
spominjala je brak. Me|utim, kasnije se ispostavilo
da je samo htjela besplatan ru~ak", ka`e Metjuz i do-
daje da ni drugi sastank nije bio uspje{niji.
"Ta druga je tek bila o~ajna. Sve vrijeme se {ali-
la s prevodiocem, vjerovatno na moj ra~un", dodaje
Metjuz.
Pri~a Gerija Gilijama (39) skoro je ista. On je
do sada potro{io 5.000 funti na izlete u Odesu, ali
svoju mladu jo{ nije na{ao.
"Prvi put sam do{ao ovamo jer sam shvatio da
je vrijeme da se kona~no o`enim", pri~a Gilijam.
Isti~e da su njegova prva dva sastanka pro{la
katastrofalno.
Miting podr{ke vo|i
Kim Jong Il
narodu sapunice iz Ju`ne Koreje, ali to samo mogu
Grani~ari Sjeverne i Ju`ne Koreje
gledati oni koji su toliko sre}ni da hvataju satelitski
signal.
Me|utim, ko i ima antenu, ona je sakrivena, jer
policija redovno patrolira i upada u domove, provje-
ravaju}i da li gledaju stranu televiziju.
Ako uhvate strani program na TV-u, onda narede
da se ~itavom bloku isklju~i struja, stoga se malo ko
usu|uje da prkosi vlastima.
"Uve~e kasno ljudi kri{om izlaze i okre}u antene
kako bi uhvatili ju`nokorejski program, ali opet sve
je to toliko rizi~no, jer vas zbog toga mogu i uhapsi-
ti", ka`e Kim.
I dok se stanje sa snabdjeveno{}u hranom blago
popravilo, mnogi su i dalje u te{koj situaciji, jer je
pravo umije}e do}i do hrane.
"Eto, pro{le godine su ~ak vodili kampanju da se
obroci s tri dnevno smanje na dva. Opet mislim da je
najte`e vojnicima, koji bukvalno `ive na tri krompira
dnevno", ka`e jedna od izbjeglica.
"S tre}om, Olgom, krenulo je ba{ dobro. Zaje-
dno smo proveli tri dana i polako sam po~eo da se
zaljubljujem. Me|utim, nakon ~a{}avanja ru~kovi-
ma, ve~erama, skupocjenim poklonima, ona je je-
dnostavno nestala i nikada je vi{e nisam vidio", ka`e
Gilijam.
5. 7. 2009. ofekfmkb 23
Ono {to se mo`e kupiti u Sjevernoj Koreji je
uglavnom kineska roba.
Masovne poljoprivredne proizvodnje nema i po-
ljoprivrednici uglavnom proizvode hranu samo za
svoju porodicu.
Dr`avna ekonomija je pred kolapsom, a roba ko-
ju narod dobija od komunisti~kog re`ima uglavnom
se preprodaje na lokalnim pijacama.
"Narod se snalazi na sve mogu}e na~ine. Njiho-
va sposobnost za samoodr`anje se nevjerovatno ra-
zvila posljednjih decenija", ka`e ekonomista ^o, koji
je prije 15 godina izbjegao u Ju`nu Koreju.
Narod, iako ne govori lo{e o svom generalu, ipak
se s nostalgijom sje}a njegovog oca, Kim Il Sunga,
koji je narodu dijelio sve besplatno.
"Kada je na vlasti bio Kim Il Sung, sve smo do-
bijali besplatno. Ne znam za{to sada moramo da pla-
}amo njegovom sinu", ka`e na kraju Jo, izbjeglica,
koji se nada da }e u Ju`noj Koreji na}i bolji `ivot za
sebe i svoju porodicu.
Geri
Gilijam
jo{ nije
na{ao
mladu
24 ofekfmkb!5. 7. 2009.
Sa trka u
Banjaluci
^lanovi
Auto-kluba
Krank{aft
ula`u
velika
sredstva
u svoje
ljubimce
Sloboda duga
zbog
desetak
sekundi
adrenalina
Gojko VESELINOVI], Aleksandar STIJAKOVI]
ok se neki voza~i ne usu|uju da idu
D
preko 100 kilometara na ~as, ta brzina
ne predstavlja problem za ~lanove ba-
njalu~kog Auto-kluba Krank{aft.
Je di ni re gis tro va ni auto-klub u
Banjaluci, koji okuplja ljubitelje tju-
ninga, Auto-klub Krank{aft, trenutno
ima oko 30 ~lanova koji se bave trkama na 402 me-
tra te modifikacijom svojih vozila.
Klub je osnovan u oktobru pro{le godine i do
sada je u~estvovao na mnogobrojnim manifestacija-
ma kao {to su "402 Street Race" i druge.
Selver Skorup, predsjednik Auto-kluba Kran-
k{aft, ka`e da su svi ~lanovi kluba veliki ljubitelji
automobila i `ive za ~etiri to~ka. ^lanovi su ugla-
vnom orijentisani na uli~ne trke koje se voze na 402
metra, a takmi~enja prate onoliko koliko im dozvo-
ljavaju finansije.
Kad se upali zeleno svjetlo: Svi
koji su jednom u~estvovali na uli~nim trkama nopo-
minju da je to iskustvo koje je zauvjek promijenilo
njihov `ivot.
"Pravo i jedino u`ivanje u vo`nji mogu}e je
osjetiti kad su trke na 402 metra, a to je tri-~etiri puta
godi{nje. Tada adrenalin proradi i prije trke, a srce
jako lupa pa jedva ~ekam da do|e moj red za trku.
Kad stanem na start, onda ni{ta ne ~ujem, samo vi-
dim semafor ispred sebe, dlanovi se znoje, zgrabim
volan, ubacim u prvi stepen prenosa, a kad se upali
zeleno svjetlo na semaforu, pustim kva~ilo i kre-
nem... Tih 402 metra si slobodan...", uzbu|eno pri~a
Selver.
Auto-klub Krank{aft u~estvuje na takmi~enjima
u svim zemljama u okru`enju, a naj~e{}e idu u
Hrvatsku, jer ona trenutno ima najja~u tjunig (street
race) scenu.
Pored trka, sastavni dio svake street race mani-
festacije je i stajling takmi~enje, u kojem kao i u
trkama postoje razne klase. Pobjednik takmi~enja u
stajlingu mo`da nije najbr`i na stazi, ali izaziva naj-
vi{e uzdaha posmatra~a. Pored takmi~enja u stajlin-
Selver Skorup ka`e
da su svi ~lanovi kluba
veliki ljubitelji automobila
FOTO A. CAVIC
gu, postoji i takmi~enje u glasno}i muzike, gdje je
najva`nije biti najglasniji na drumu.
"Trenutno se niko u klubu ne bavi stajlingom i
muzikom. U budu}nosti se mo`da budu bavili i time,
ali nam finansije predstavljaju problem, pa svi ugla-
vnom ula`u u performanse koje su bitne za trke", ka-
`e Selver.
Naj~e{}e modifikacije koje rade su spu{tanje
automobila, stavljanje sportskih amortizera, sportske
felge i bolje ko~nice. U klubu ne rade neke ekstre-
mne vizuelne modifikacije, uglavnom su to promje-
ne ko je ~i ne auto mo bil sta bil ni jim na putu i
sigurnijim za voza~a kao {to su bolje gume, koje su
{ire i ve}eg su profila.
"Upoznati smo i sa drugim ljubiteljima tjuninga
koji nisu ~lanovi na{eg kluba. Ovo je mala zemlja,
pa su i svi registrovani klubovi uglavnom u konta-
ktu, preko trka i drugih manifestacija. Postoji i dosta
momaka koji ne `ele biti ~lanovi nijednog kluba, ali
dolaze na takmi~enja", ka`e Selver.
U BiH je trenutno registrovano oko sedam auto-
klubova koji se bave tjuningom i trkama.
Sav novac ula`u u automobile:
"Ja sam u svoj automobil, koji imam ve} pet godina,
ulo`io skoro 10.000 KM, a struktura vozila u klubu
je razli~ita pa postoje vozila od 1994. pa do 2006.
godine proizvodnje, a svi u klubu ula`u u vozila
onoliko koliko mogu", naglasio je Selver.
Trenutno u klubu imaju projekat da u automobil
trabant stave motor audija S4, tako da }e automobil
imati oko 200 do 300 konjskih snaga i time }e biti
najbr`e vozilo u klubu. Taj automobil bi trebalo da
se pojavi na sljede}em street race-u.
Prema rije~ima Skorupa, najljep{i automobil u
klubu ne postoji, jer je svakom vlasniku njegov lju-
bimac najljep{i, ali na takmi~enjima postoje izbori
koji su podijeljeni po kategorijama, tj. zemljama u
kojima su vozila proizvedena. Tako imamo izbore
najljep{ih njema~kih, japanskih ili francuskih auto-
 5. 7. 2009. ofekfmkb 25

Krank{aft u~estvuje na takmi~enjima

u svim zemljama u okru`enju

Kad stanem na
start, onda ni{ta
ne ~ujem, samo
vidim semafor
ispred sebe,
dlanovi se znoje,
zgrabim volan,
ubacim u prvi
stepen prenosa,
a kad se upali
zeleno svjetlo
na semaforu,
pustim kva~ilo
i krenem...

402 metra
Iz svakog automobila
`elimo da izvu~emo
maksimum, tj. da
ga u~inimo, sigurnijim,
ljep{im i br`im,
ka`e Selver

mobila. Nakon toga biraju se najljep{i enterijer auto-
mobila, najljep{i spolja{nji izgled, te klase po veli~i-
ni.
"Cilj na{eg rada je, pored ljubavi, i to {to iz sva-
kog automobila `elimo da izvu~emo maksimum, tj.
da ga u~inimo, sigurnijim, ljep{im i br`im, jer sve {to
radimo, spu{tanje, gume, ko~nice i osovina, uti~e na
bezbjednost, bolje le`anje na putu i bolje performan-
se automobila", rekao je Selver.
Gradska vo`nja: ^lanovi kluba isti~u da
po gradu voze sasvim normalno, po{tuju}i sva pravi-
la i propise, a na trke idu upravo zbog toga jer tamo
mogu u`ivati u brzini i agresivnijoj vo`nji u bezbjed-
nom okru`enju, jer jurcati po gradu zna~i ugro`avati
svoj i `ivot drugih ljudi.
"Ako se vozim po gradu, onda se nerviram, jer
je katastrofalno stanje asfalta u na{em gradu, a na
autu su sportski amortizeri, tako da se osjeti svaki
kamen~i}, a malo bolje je ako se iza|e na cestu kroz
kanjon Vrbasa prema Jajcu. Tu je dobar asfalt i
mogu}e je lijepo i u zakonskoj regulativi bezbjedno
se provozati", ka`e Selver.
Najve}i problem za ljubitelje brze vo`nje u Ba-
njaluci je {to nemaju adekvatnu stazu za takozvani
drag race, koja bi trebala da bude duga~ka 402 metra.
U Krank{aftu smatraju da bi manje mladih voza~a
u~estvovalo u saobra}ajnim nesre}ama u gradu, jer
da postoji staza, imali bi mjesto gdje bi mogli zado-
voljiti svoju `elju za brzinom. Plan za izgradnju staze
za trke na 402 metra postoji na stazi "Zalu`ani" u
Banjaluci, ali te{ko da }e to biti ostvareno zbog ne-
dostatka finansijskih sredstava.
"Apelujemo na sve voza~e koji vole brzinu da
po{tuju ograni~enja brzine u gradskoj vo`nji, a ako
`ele uzbu|enje, neka dolaze na trke da se oprobaju sa
drugim voza~ima, jer je to mnogo ljep{e, bolje i bez-
bjednije", ka`e Skorup.
Specijalna oprema: U odnosu na obi-
~ne dijelove, specijalni dijelovi su mnogo kvalitetni-
ji, ali i skuplji. Me|utim, to ne predstavlja problem
mu{terijama koje `ele da njihov mehani~ki ljubimac
izgleda {to ljep{e.
Sa{a Stojanovi}, direktor "A3M tjuninga", kompa-
nije koja se bavi prodajom i ugradnjom specijalnih spor-
tskih dijelova za automobile, ka`e da u je toj kompaniji
mogu}e kupiti i ugraditi najkvalitetnije auto-dijelove.
"U BiH smo prisutni nepune dvije godine. Kad
smo po~eli, nije ba{ bilo zainteresovanih kupaca, ali
kasnije, kad su ljudi ~uli za nas, po~eli su da dolaze."
Prema njegovim rije~ima, oni su prvi na ovim
prostorima koji su se specijalizovali za prodaju tju-
U Banjaluci nemaju
adekvatnu stazu za ning opreme, te ugradnju sportske opreme za auto-
takozvani drag race mobile.
"Kod nas ne dolaze samo ljudi koji se bave tju-
ningom, nego i svi oni koji `ele da poka`u svoju uni-
katnost. Imamo razne mu{terije, od onih koji su tek
polo`ili voza~ki ispit pa do ljudi u ~etvrtoj i petoj de-
ceniji `ivota", rekao je Stojanovi}.
On dodaje da su mladi ekstremniji u svojim zah-
tjevima i `ele ekstremnije stvari, dok stariji ugla-
vnom tra`e stvari koje }e uljep{ati njihov automobil
ne kvare}i originalni izgled vozila.
"Najvi{e bih volio da imamo projekte kao {to je
bio jedan od pro{le godine, kada smo preradili vozi-
lo marke audi A3 iz Sarajeva, koje je bilo u katastro-
falnom stanju. Radili smo na njemu ~etiri mjeseca i
uradili kompletnu modifikaciju, u koju je bilo ulo`e-
no oko 15.000 KM", sje}a se Stojanovi}.
U A3M napominju da najvi{e prodaju jednosta-
vne stvari, kao {to su aluminijumske felge i ve}i to-
~kovi koji ko{taju u prosjeku oko 2.000 do 3.000
maraka i dodaju i da sara|uju s firmom iz Gradi{ke
koja se bavi ~ip tjuningom, {to je modifikacija moto-
ra putem kompjutera.
"U gradu nema ba{ mnogo ljubitelja tjuninga, ali
ima entuzijazma, te smatram da je glavni razlog za
slabo interesovanje finansijske prirode, jer od ove go-
dine nema kupovine u vi{e rata. Smatram da svi koji
vole modifikacije na automobilima time pokazuju
svoj identitet i svoju jedinstvenost, jer to nije samo
tjuning, to je na~in `ivota", zavr{ava Stojanovi}.
Ovaj na~in `ivota nije za svakoga, jer samo pra-
vi zaljubljenik u automobile mo`e da izdvoji skoro
cjelokupnu svoju zaradu da bi njegov ljubimac bio
bolji, ljep{i i br`i od ostalih.
26 ofekfmkb!5. 7. 2009.

Ulica Bazard`ani na ~ar{iji

FOTO D@. TORCHE

RAZGLEDNICE
IZ GRADOVA

Kolobara han

Ulica
Bazard`ani
Nukleus iz kojeg
na Ba{~ar{iji
u Sarajevu

Elma DUVNJAK
se razvila ~ar{ija
jerovatno su mnogi imali

V
priliku da pro{etaju Ba{-
~ar{ijom u Sarajevu i svi se
nekako uglavnom zadr`e u
Sara~ima ili na trgu kod
sebilja, {to sada jeste je- Upravo na tom
zrgo ~ar{ije, ali ona nije tu dijelu se po~ela
nastala.
Kolobara han: Nukleus je malo ju`nije, u razvijati ~ar{ija,
dana{njoj Ulici Bazard`ani. Tu je po~ela da se jer je Kolobara
razvija sarajevska ~ar{ija, oko prvog hana sa-
gra|enog u Sarajevu - Kolobara hana. Osniva~ han bio centralno
je bio Isa-beg Ishakovi}, utemeljitelj Sarajeva. mjesto tada{nje
"Kao urbano mjesto Sarajevo se po~elo ra-
zvijati sredinom 15. stolje}a, podizanjem zadu- privrede Sarajeva,
`bina Isa-bega Ishakovi}a. On je 1457. godine a oko njega su se
finansirao na lijevoj obali Miljacke izgradnju nalazili du}ani
d`amije u ~ast sultanu Mehmedu Fatihu, pa je
prozvana i Careva d`amija, a koja se i danas
mo`e vidjeti", pri~a Mufid Garibija, poznavalac
historije Sarajeva i arhitekta.
Dodaje da je Isa-beg sagradio i most na

Du}ani su promijenili
svoju namjenu

Brusa bezistan
Miljacki nedaleko od d`amije, a 1462. godine
na desnoj obali osnovao je Kolobara han, koji je
mogao primiti 400 ljudi i 35 konja.
"Ulica u kojoj je sagra|en na ~ar{iji prozva-
na je po hanu, a kasnije Bazard`ani. Upravo na
tom dijelu se po~ela razvijati ~ar{ija, jer je Kolo-
bara han bio centralno mjesto tada{nje privrede
Sarajeva, a oko kojeg su se nalazili du}ani. Rije~
'bazard`ani' je nastala po trgovcima, ljudima koji
su radili u du}anima - bazarima, gdje su proda-
Kao urbano
vane rukotvorine", obja{njava Garibija.
mjesto
Austrougarska je sa svojim dolaskom doni-
Sarajevo se
po~elo
jela i nove urbanisti~ke planove za Sarajevo.
razvijati "Stari most koji je dao sagraditi Isa-beg Is-
sredinom hakovi} nije se uklapao u njihove nove planove,
15. vijeka pa je morao biti poru{en, a taj most je zapravo
spajao dio na desnoj obali koji je vodio ka Ko-
lobara hanu. Da bi umirili gra|ane, grade novi,
armiranobetonski most, nedaleko od Careve
d`amije. Tako|e, da se ne bi u potpunosti izgu-
Ulica bio taj ambijent ~ar{ije, umjesto ulice Kolobara
Bazard`ani han, nastaju Bazard`ani", ka`e Garbija.
se spominje Danas u Ulici Bazard`ani postoje kameni
i u jednoj ostaci prvog hana, ali ve} odavno kada neko `eli
narodnoj oti}i u Kolobara han, onda na njega misli kao na
pjesmi ljetnu ba{tu ili kafanu.
Busta bezistan: U istoj ulici danas se mo`e
vidjeti u svom svjetlu i Brusa bezistan, kojeg je
1551. godine dao sagraditi Rustem-pa{a, veliki
vezir Sulejmana Veli~anstvenog.
Objekat je u svoje vrijeme slu`io za proda-
ju svile, koja je proizvo|ena u Bursi u Turskoj, a
u unutra{njosti je imao veliki broj du}ana.
Sagra|en je od kamena i pokriven sa {est
velikih i dvije male kupole. Danas se u njemu
nalazi stalna postavka Muzeja Sarajeva, ali jo{
oko Bezistana ima du}ana, koji su dodu{e vre-
menom promijenili svoju namjenu.
Danas su to bazari u kojima se prodaju go-
bleni ili vuna, ili du}ani s igra~kama. Tu su i }e-
vabd`inice, a{~inice...
Ulica Bazard`ani se pominje i u jednoj na-
rodnoj pjesmi koju je svojevremeno sa~uvao
Alija Bejti}, osniva~ Zavoda za za{titu kulturno-
historijskog i prirodnog naslje|a Sarajevo. U
pjesmi se, izme|u ostalog, ka`e: "Kad izgori {e-
her Sarajevo, izgori{e hani i hamami, i du}ani
kud su bazard`ani..."
 5. 7. 2009. ofekfmkb 27

Ukoliko vas
`elja za
pje{~anom
arhitekturom
ponese i ovo
ljeto, evo

Neobi~ne
nekoliko
prijedloga
{ta biste mogli
da napravite

pje{~ane skulpture rijeme je za

V
more i pla-
`u, kupanje,
sun ~a nje i,
naravno,
igranje u pi-
jesku... Iako
ovo posljednje zvu~i kao zabava
za najmla|e, svi smo u trenuci-
ma dokonosti na pla`i poku{ali
bar jednom napraviti neki dvo-
rac ili bar zakopati najboljeg
prijatelja do glave dok spava.
Ukoliko vas `elja za pje{~anom
arhitekturom ponese i ovo ljeto
evo nekoliko prijedloga {ta biste
mo gli da na pra vi te... Sa mo
uzmite du`i odmor jer ove skul-
pture zahtijevaju zaista puno
vremena i strpljenja.

VJEROVALI ILI NE
Qsp!tkf!•bo!•p!wkfl!eof!wop!j{!hv!cj!311!emb!lb!t Twj!qp!mbs!oj!nf!ewkf!ej!tv!mkf!wp!sv!lj/
hmb!wf/

Lpe!twb!lph!•p!wkf!lb!evajob!pe!sv!.
•oph!{hmp!cb!ep!mb!lub!kf!eob!lb!kf Qp!mp!wj!ob!mkve!tlf!qp!qv!mb!dj!kf!{b!sb!}v!kf!tb!np
evajoj!tup!qb!mb/ plp!qfu!pe!tup!twkfu!tlph!cp!hbu!tuwb/ Vqb!mkb•!kf!j{v!nmkfo!qsjkf!|j!cj!db/
28 ofekfmkb!5. 7. 2009.

ŠALA MALA
*** Odbrana
Qj!ub!kv!Nv!kv!v!{b!wp!ev!{b!{b!.
"Matriksda"Lin Ensli iz Odbrana
ne Ton
"Mjese~a
qp|!mkb!wb!okf;!
#\ub!tj!qp!{b!oj!nb!okv@# U julu 2002. godi oj ameri~koj dr`avi
zn
#Qp!np!~oj!cb!hf!sjtu#-!pe!hp!wp!sj Hamiltona u save ju stanodavku u glavu.
Nv!kp/ Ohajo upucala je svo po~inili su mnogo zlo- Kenet Parks 23. ma
"U filmu 'Matriks' jeva. Slijede}i ovu bi- setak kilometara do ja 1987. g
#B!|ub!up!{ob!•j@# sli
~ina", izjavila je En n ad vo ka t izn io je napao, na smrt je izb ku}e svoje
za r nu izj a vu , nje{ svijet samo iluzija ko-
#Pop!|up!cb!hfs!of!np!af-!kb
"na auto, odvezao u po o svoju pun
argumente da je
jt!lp!qbn!mp!qb!upn/#
gospodari ma{ine"
, {to je im: "Mislim da samlicijsku stan
ju su stvorili na{i odbrane na osnovu ne- da se ne sje}a ni~e ubio neke lj
okosnica ga
*** kasnije bi la
brana je tvrdila da
je Ton- se mo`e samo sje od doga|aja
ura~unljivosti. Od sli la ka ko je nje na titi
brana temeljila se dolaska u p
En sli mi na
da Li n
e urote tako da ju
je mo- tvo dok je mjese ~injenici da
stanodavka dio ov dokazati kako je ona ~a
[p!wf!qmb!wv!|b!#Dsp!bujb!Bjs!mj!.
su mo`e biti odgovoranrio u stanju s
rala ubiti. Uspjeli sistema kompjuterske
oft#!eb!qj!ub!lp!mj!lp!usb!kf!mfu
utar ne ~esto se koristio za svoja djela
j{nf!}v![b!hsf!cb!j!Okvkpslb/ vjerovala da je un morala ubiti svakoga ko za
su kao svjedoke po manja krimi
Kb!w j!tf!tmv!a cf!o j!d b!j!lb!a f; stimulacije, te da je a. Porota ju je oslobo- uradili elektroence zvali doktore
tnj
#Tb!np!usf!ov!ubl///# je bio mogu}a prije hi~kih problema. fa
Keneta Parksa ka logram (EEG
Qmb!wv!|b!lb!af;!#Iwb!mb#-!j!tqvt!uj dila krivice zbog psi ko
zultati su pokazali bi provjerili n
da
tmv!|b!mj!dv/ aktivnosti mozga je Parks zaista
ko
nja koji mogu do je upu}uju na p
*** ves
mora do no}nih ub ti da razli~itih
is
Tup!kj! ef!c f!mj! qp!mj!d b!kbd! tb za ubistvo, ali nikad tava. Parks je o
phsp!nojn!tup!nb!lpn!qsfe ne~ijoj ku}i. ga vi{e nisu zv
ekf!•kjn!wsuj!~fn/!Ep!okf!hb!ep!.
}f!wb!tqj!ub!•j!db!j!qj!ub;!#Pqspt!.
U dana{nje
uj!uf-!wj!•f!lb!uf!ej!kf!uf@#
B!qp!mj!db!kbd!pe!hp!wb!sb;!#Of-!up
vrijeme
kriminalce

Najlu|e o
nj!kf!pe!qj!wb"#

*** je zaista
Qj!ub!qp!mj!db!kbd!lp!mf!hv;
te{ko strpati
#\up!kf!up!.!wp!epn!jef-!of
cs•lb-!|v!n pn!jef-!of!|v!.
iza re{etaka
|lb@#

koje su pro{l
#Eb!oj!kf!{b!hp!ofu!lb@#

***
V|bp!nv!|lb!sbd!v!afo!tlj!XD
lbe!vmb!{j!kf!eob!af!ob!j!lb!af;
#Aj!wp!uj!okp"#
B!ob!up!~f!nv!|lb!sbd;!#Of!csj!.
oj!uf-!hp!tqp!}p-!esajn!hb!{b
hmb!wv/#

ZRNCE
MUDROSTI Odbrana
"Crni bijesvo"z na Long Aj-
rcao se na
Kolin Ferguson uk 93. godine, veoma nezado-
19
lendu 7. decembra nsporta. Kako nije mogao
tra
voljan uslugama bi se po`alio, izabrao je da
na}i nikoga kome obodi tako {to je isukao pi-
svoje frustracije osl di, od kojih je ubio {est. Ko-
lju
Jnb!mkv!ej!lp!kj!pe!twp!hb {tolj i pucao na 25 la trojica putnika i predala
da
cp!hbu!tuwb!of!nb!kv!oj!|ub na~no su ga svla advokati sastavili su odbra-
sono vi
policiji. Fergu su" i iznijeli
la na "Crnom bije
ptjn!tusb!ib!eb!~f!hb!j{!.
hv!cj!uj/ nu koja se temelji bio privremeno neura~unljiv
argumen te da je on lja me|u
Denis Didero,
koji se ponekad jav
filozof zbog naleta bijesa lacijom kao rezultat `ivota u
pu
afroameri~kom po miniraju bijelci, te stoga ne
do
dru{tvu u kojem li bi slu~aj
za svoja djela. Da
mo`e biti osu|en }e saznati, jer je Ferguson
uspio nikad se ne posljednjem
svojih advokata u
otpustio cijeli tim se brani sam. Tvrdio je da je
odlu ~io da ameri~kog
trenutku i
glavi i ~ak pozivao
lud, da ima ~ip u intona da iza|e na klupu za
Transrodna Kl
predsjednika Bila za {est ubistava i 19 poku{a-
je
svjedoke. Osu|en je dosu|ena zatvorska kazna
Obk!tub!sj!kf!j!obk!lsb!~f!sj!kf!•j pani~na ja ubistava, te mu
od 315 godina.
#eb#!j!#of#!{bi!ujkf!wb!kv!obk!.
wj!|f!sb!{nj|!mkb!okb/ odbrana
Pitagora, Trojica mu{ka
li bliduzzea nac
Odbrdvadeasetnsedamogo"di{Z
raca
filozof i ubila transeksual 4. oktobra 2002. godine mu~ila su
nu
kojom su imali se `enu po imenu Gven Araujo sa tni k koji je radi
ksu nji malezijski pre
da su oni bili neura alne odnose. Odbrana je tvrdila da od ~ije prodaje
se
~un
dila kada su shvati ljivi i u stanju privremenog lu- Rad` je bio nih proizvo
nporta veoma tra`e cima.
li
{karac. Dok bi ve}i da je Gven Araujo biolo{ki mu- d`er za logistiku tra rije~ima, Rad` je bio trgovac narkoti dine uhap{e
go
na
pod tu{, ova trojica ljudi popila jo{ koje pi}e i oti{la soki profit. Drugim slovi na kraju propadnu, on je 2003. g opijuma. D
mu
kladnija reakcija bru {karaca odlu~ila su da je najpri- Kako svi dobri po kanabisa
rovo
i 1,7 kilograma si kazna za trgovi
grama
Navodno nema ve talno ubistvo lopatom i a{ovom. trafiking 166 kilo zmi{ljaju o legalizaciji marihuane, za odbranu,
}e
izvede transeksuala traume od one da vam oralni seks zemljama svijeta ra {anjem. Izgledalo je da nema izlaza lac iznio bil
`i
Prvo su|enje zavr{ c. Odbrana i jeste i nije uspjela. Maleziji je smrt vje me|u sna`nim dokazima koje je tu tis Rad` i Sa
a
Mkve!tlb!ev!|b!tb!nv!tf!. ilo
ljudi nije moglo do je raspu{tanjem porote kako 12 uhva}en na djelu, bila je da postoje dvojica Rad`a. Sa bi spasili
ca ko
cf!wsj!kf!}b!blp!ep!qvt!uj ni
ko je ~udan zaslu`i jeti odluku da li je ubistvo nekoga zultati. Jedina sitni koji su odlu~ili da to iskoriste ka rotu i sudiju
ci
eb!kf!tb!wmb!eb!ob!tmb!eb!jmj lo
drugom su|enju adv zakonsko ka`njavanje ili ne. Na su identi~ni blizan drugog, a svjedok odbrane pitao je po obo|eni.
cpm/ tup i optu`eni su brz okat odbrane odbacio je ovaj pris- Optu`ivali su jedan po~inio krivi~no djelo. Obojica su osl
Marko Aurelije, o progla{eni krivima
. gurni koji od njih je
filozof
 5. 7. 2009. ofekfmkb 29

Toma Bebi}

arenje"
godine vozio je dv
a
e tazbine i brutalnode-
nicu. Potom se vra ih
nicu i predao, rekav
tio u
S wj!n b! kf! kb!t op
eb!~f!mkv!ej!vsb!.
ej!uj!twf!|up!np!.
hv!tb!np!eb!tf
j{wv!lv!j{!{b!uwp!sb/!Ob!qsj!.
nkfs-!tub!ujt!uj!lf!qp!lb!{v!kv
jude." Parks je tvr {i
dio eb!nb!okf!pe!kf!eoph!qsp!.
a te kobne no}i, te
da dfo!ub!pe!csb!ob!ob!tv!ev
policiju. Njegova
od
a je on po~inio ub -
lp!kf!tf!uf!nf!mkf!ob!mv!ept!uj
is- jmj!of!vsb!•vo!mkj!wpt!uj!{b!jt!ub
sna, te da stoga ne
a. Ovaj na~in odbra ptmp!cp!ej!pq!uv!af!of-!lb!lp
- ob!twb!lph!kf!eoph!qp!•j!oj!.
inalna djela, tako da
i detektive koji su pdb!lsj!wj!•oji!ekf!mb!lp!kfn Toma Bebi}, ro|en 6. novembra 1935, umro 4. februara 1990,
G), snimak mozga #gb!mj!ebt!lb!v!hmb!wj#!ep!}f hrvatski je multidisciplinarni umjetnik.
njegovu pri~u. Re obk!nb!okf!::!qsf!wb!sb!ob!ub Za `ivota je radio kao mornari~ki podoficir, nastavnik pa sekretar
- lp!kj!j{nj|!mkb!kv!mv!ej!mp/!
a imao abnormalne {kole, novinar u "Nedjeljnoj Dalmaciji" i "Vjesniku", sudski pljeni-
poreme}aje spava Ep!o p!t j!n p! wbn! |ftu telj, trener Hajduka, mehani~ar, pomorski ma{inovo|a i jo{ mnogo
-
h djela, od no}nih obk!• v!e oj!kji!lsj!n j!o bm!o ji toga. U umjetni~kim podru~jima bio je muzi~ar, slikar, kantautor, pje-
oslobo|en optu`bi pe!csb!ob!lp!kf!tv!j{oj!kf!uf snik i aforisti~ar, performer. Kako sam ka`e u svojoj otka~enoj auto-
vali da preno}i u ob!tv!ep!wj!nb-!bnf!sj!•ljn biografiji na po~etku ovog izdanja, mijenjaju}i razli~ite interese,
ob!s b!w op-!kfs!bo!h mp.tb!. nikako nije mogao postati ono {to je `elio.
ltpo!tlp!qsb!wp!jnb!jef!bm!. Na`alost, danas se njegove pjesme i njegov glas rijetko kada mogu
of! vtmp!w f! {b! pwb!l bw ~uti na radiju, na televiziji nikako, u novinama se malo kada spominje
ob!•jo!pe!csb!of/!Pop!|up {jor Toma, ali uostalom ne treba se ni puno pisati ni govoriti o Tomi

odbrane
kf!qp!tf!cop!{b!oj!nmkj!wp!kf
eb!tv!twf!pof!ob!of!lj!cj!.
{b!sbo!ob!•jo!vt!qkf!mf/
Bebi}u, o njemu najbolje govori njegov `ivot, njegove pjesme, afori-
zmi, ~lanci, {ale i sva ostala njegova djela.Toma Bebi} je jo{ za `ivota
bio legenda, ~ovjek koji je sa svojom energijom obilje`io cijelu Dal-
maciju.
Toma je uvijek bio svoj i nikada ga se nije moglo svrstati ni u kakve
stereotipe, tako je svoju prvu zbirku aforizama "Volite se ljudo`deri"
odlu~io promovisati i prodavati u WC-u restorana "Bellevue", pripre-
mio je stranice za izdanje "Zelenoidne aritmeti~ke metamorfoze zele-
nog konja u jednad`bi zelenojeda s travom zelenom" na prozirnoj
plastici, jer je htio da se knjiga mo`e ~itati i ispod morske povr{ine, na

le na sudu
pozornicu Splitskog festivala je izlazio obu~en u svoju svakodnevnu
odje}u - ribarsku.
Njegova dva vrlo popularna albuma iz 1975. "Volite se ljudo`deri" i
1980. "Oya Noya" postaju sve popularnija, svaki cijenjeniji hrvatski
umjetnik pronalazi inspiraciju u njegovoj karakteristi~noj lirici i mu-
zici. Ispod Bebi}eve kabanice iza{la su mnoga dana{nja splitska mu-
zi~ka, pjeva~ka i spisateljska imena i projekti, a jedan od njih je i
"Feral Tribune". Njegove novinske kartice u "Nedjeljnoj Dalmaciji"
predstavljaju za~etak tog budu}eg splitskog satiri~nog lista.

Odbrana
"Nekontrolis Da li znate
D`on Bobit u no}i
23. juna
ani nagon"
1993. godine vratio
[ta su rune
Rune su se razvile u nordij-
napastvovati svoju se ku}i skim, germanskim i anglosa-
Lorena je oti{la u suprugu Lorenu. Nakon {to je zaspa nakon pijanke i odlu~io ksonskim kulturama i slu`ile
kuhinju zgrabila no o
nis. Njeni advokati `, vratila se u spava "komiran" od alkohola, su kao abeceda i serija religij-
tvr }u
trolisanim nagono dili su da je Lorena uklonila supru sobu i odsjekla mu pe- skih simbola. Ti narodi su se
go
porodi~nog nasilja m za seksualnim povre|ivanjem" v penis vo|ena "nekon- slu`ili runama prije dolaska
ko
bita nisu dala naslu je je od njega trpila. Brojna unakrs supruga nakon godina hri{}anstva koje ih je poku{a-
titi da on nije zaslu na ispitivanja D`o
nisa jeste nano{enje `io ono {to mu se na Bo- lo iskorijenti. Rije~ "rune" je
de
pijanih nasilnika {i te`e tjelesne povrede. U presudi silo, ipak odsjecanje pe- u vezi sa nordijskom rije~ju "run" {to zna~i tajna, njema~ku
rom zemlje, Lorena koja je izazvala trn
je ne saosje}ati sa je oslobo|ena krivi ce kod rije~ "raunen"- {aptati. Svaka runa, osim {to predstavlja odre-
izm
opravdana nekontro u~enom `enom, a sa druge izgleda ce. S jedne strane te{ko |eno slovo abecede, slu`i i kao oznaka za odre|eni objekt {to
lisanim nagonom. da svaka ludost mo
`e biti vodi do dubljih zna~enja.
Rune je po`eljno izraditi vlastoru~no jer }e tako na njih pre}i
energija osobe koja ih izra|uje. Rune treba napraviti od prirodnog
materijala uzetog ili iz zemlje (glina) ili od zemlje (drvo). Ako
odlu~ite da ih bojite, to treba raditi sa prirodnim i tradicionalnim
bojama. To su: crvena za energiju (najefektnija za mu{kog {ama-
na); zelena za rast (uglavnom kori{tena od `enskih {amana i Wic-
ca); ili plava - boja Odina, teutonskog boga runskog znanja.

Kako nastaje sapun

Sapun dobijamo kada masti
i ulja kuvamo zajedno sa al-
kalnim materijama. Te masti

c"
mogu biti svinjska mast i loj,
a ulje se dobija od biljaka ili
od vo}nih sjemenki. Naj~e{}e
dio kao mena-
se ulja vade iz palminog drve-
e ostvaruje vi-
ta, kokosovog oraha i maslina. Alkalne materije koje se upo-
en i optu`en za Statistike pokazuju trebljavaju za pravljenje sapuna jesu soda i pota{a. Soda se
upotrebljava za izradu tvrdih sapuna za rublje, za toaletne sa-
Dok u mnogim kako na jednog
inu kanabisa u pune, za sapunske pahuljice i pra{kove. Pota{a se upotreblja-
, kako je Rad` po~inioca krivi~nih va za paste od sapuna i te~ni sapun. Sapun se pravi na sljede}i
na~in: masti i alkalne materije kuvaju se u ogromnim kazani-
li su i DNK re- djela kojem "fali ma, od kojih neki mogu primiti i 175 tona mase. Taj proces se
abari{ Rad` bili
jednog od njih. daska u glavi" naziva saponifikacija. Pred sam kraj dodaje se so, koja poma-
`e da se sapun izdvoji i podigne na vrh kazana. Otopina, ili
u mogu li biti si- do|e najmanje 99 soni rastvor, potone na dno. Proces se ponavlja pet do {est pu-
prevaranata koji ta, sve dok se i posljednji komadi} masti na pretvori u sapun.
izmi{ljaju ludilo Polute~ni sapun se prebacuje u ma{inu, gdje se mije{a sve
dok ne postane glatka masa.
30 ofekfmkb!5. 7. 2009.

Golubovi dobri
kriti~ari umjetnosti

na koji je vide ljudi. prema umjetni~kim standardima, uklju~u-

Nau~nici tima, koji je ranije objavio
istra`ivanje u kojem se govori da golubo-
vi mo gu ra zli ko va ti Mo nea od Pi ka sa,
nastavili su sa radom `ele}i da utvrde da
o sa da je iz gle da lo li su ove `ivotinje u mogu}nosti da izabe-
ju}i koliko je jasna slika i kakav je kolo-
rit. To kom mje sec da na tra ja nja
eksperimenta, golubovi su nau~ili da iza-
beru samo "dobre" slike izjavio je profe-
sor [o ge ru Va ta na be sa Uni ver zi te ta

D
kao da golubovi na-
sumi~no izaberu ne-
ke od skul ptu ra u
gradovima kako bi ih
na pa da li "fi zi olo -
{kom pa ljbom", ali
prema najnovijoj stu-
diji nau~nika iz Japana, golubovi bi mogli
biti i surovi kriti~ari umjetnosti.
Istra`iva~i sa Univerziteta "Keio" u
Tokiju ka`u kako su otkrili da upravo ova
vrsta pti ca ima "na pre dne mo gu }nos ti
percepcije" i da mogu razlikovati "dobre"
i "lo{e" slike, prepoznati ljepotu na na~in
ru ~ije djela od dva umjetnika im se vi{e
svi|aju.
Nau~no istra`ivanje Za svoj eksperiment nau~nici su uzeli
slike djece iz osnovne {kole i izabrali one
moglo bi dokazati koje su u~itelji i kontrolna grupa odraslih
da golubovi osoba uop{teno ocijenili kao "dobre" i "lo-
{e". Istra`iva~i su dalje projektovali slike
unere|uju golubovima na platno i kao nagradu davali
uglavnom one hranu onim pticama koje bi izabrale "do-
bre" slike, dok su odbili nagraditi golubove
kipove i umjetni~ka koji su pokazali lo{ ukus za umjetnost.
djela koja Kori{tene su slike raznolikih tema i
tehika, me|u kojima pastele, akvarele,
im se ne svi|aju mrtvu prirodu i pejza`e, koji su ocijenjeni
"Keio".
Ono {to je izuzetno zna~ajno u ovom
eksperimentu, ptice su pozitivno reagova-
le ~ak i na slike koje nikada ranije nisu
vidjele, dodao je Vatanabe. U izvje{taju
studije sa Univerziteta "Keio" isti~e se da
istra`iva~i "nisu sara|ivali sa komplek-
snim umjetni~kim kriti~arima", ali da stu-
dija pokazuje kako "postoje indicije da su
golubovi u mogu}nosti da nau~e razliko-
vati 'dobru' ili 'lijepu' sliku na na~in na
koji to mogu ljudi". Ovo bi bio dokaz da
glubovi biraju koji }e od kipova u nekom
gradu unerediti.

Bizarni festivali hrane Slavljenje vrhunskih poslastica ili festivalska

Bijeli luk u ~okoladi, bube, `ivotinje
ubijene na cesti... Sve to i ne samo da
se jede, ve} mu se odaje i po~ast

U Ilinoisu imaju ~udan
na~in u`ivanja u }ure}em mesu
Na festivalu u Gilroju prave
i ~okoladu sa bijelim lukom
"[to vi
posveta pivu i kobasicama na{im obi~nim `elucima pregazite
~ini se jedinim primjerenim u`ivanjem u zabavi po- - mi stavljamo
sve}enoj hrani. na ro{tilj"
No, ne ka mjes ta u Sje di nje nim Ame ri ~kim
Dr`avama primjerena slavlja smatraju u`asno dosa-
dnim, te su se htjeli upisati u gurmansku kartu svije-
ta i pokazati najbizarnije posvete hrani. Pogledajte
neke od njih.
"Roadkill Cookoff": S motom "ono {to
vi pregazite - mi stavljamo na ro{tilj", svakog sep-
tembra ekipa u mjestu Marlington u zapadnoj Vir-
d`i ni ji sla vi ono {to je ugi nu lo na ces ti. Srne,
vjeverice, medvjedi i ostali stanovnci {ume tako za-
vr{e u gula{u ili na ra`nju. No, uprkos motu kojim se
ponose, takmi~ari ne smiju donijeti ono {to sami pre-
gaze na cesti, ve} uginule `ivotinje prona|ene uz
ivicu puta.
Festival testisa }urana: Od 1978. go-
dine, svake druge subote u oktobru u Bajronu u Ili-
no isu u`i va se na fes ti va lu tes ti sa }u ra na.
Namijenjen je samo starijima od dvadeset i jedne jedenju takve hrane. ^ak 125.000 ljudi svake godine stvorenja stvorena za pla`enje po zemlji, a ne u na-
godine i za svega pet dolara u`iva se u karaokama, posjeti ovaj festival. {em `elucu. No, avanturisti~ke du{e iz Sjeverne Ka-
kvizovima i, naravno, testisima }urana. No, to nije Festival bijelog luka u Gilroju: Po- roline misle druga~ije. Jedu ih marinirane te njima
jedini festival takve tematike, jer u istoj dr`avi, ali u sljednjih 30 godina Gilrojem u Kaliforniji {iri se oboga}uju ukus kapu~ina i jela sa `ara. Jedino im je
mjestu Huntli, ve} 25 godina postoji isti festival. Ko opojni miris "smrdljive ru`e". Razlog tome je festi- krivo {to u takvoj jedinstvenoj ponudi mogu u`ivati
zna, mo`da su testisi }urana u Ilinoisu ukusniji nego val bijelog luka koji se tom prilikom stavlja u ~oko- samo 20. septembra.
u ostatku svijeta. la de, hljeb, sla do led i u mno ge dru ge s bijelim "Dani mlijeka Harvard": Festival koji
Festival dje~je hrane: Ako ste ljubitelj lukom nespojive namirnice. Iako se festival odr`ava slavi mlijeko navodno je najstariji festival u dr`avi Ili-
dje~je papice i ka{ica, sredinom juna krenite put Fre- svega nekoliko dana, sigurni smo da Gilroj po bi- nois. Mlijeko i mlije~ni proizvodi napadaju sa svih stra-
monta u Mi~igenu. Tamo }e vas do~ekati festival u jelom luku miri{e skoro pa do sljede}e opake veseli- na, a sve djevojke mogu se prijaviti i za mis "Dana
kojem }ete gledati bebe kako puze, kuvare koji pri- ce. mlijeka". Ba{ se pitamo koji atribut donosi najvi{e bo-
premaju dje~ju hranu te takmi~are koji se takmi~e u "Bugfest": Crvi, bube i insekti za ve}inu su dova.
 5. 7. 2009. ofekfmkb 31

Artnews ArtCollector

ART Kako se prilagoditi,

usporiti i imati interakciju
sa umjetno{}u
Mitologija pejza`a
Pitera Hofera

Kuns

Izlo`ba radova
ameri~kog
umjetnika
D`efa Kunsa

"Popaj serija" u Londonu

Galerija "Serpentine" va, uklju~uju}i nadrealisti~ke kombinacije svako-
dnevnih predmeta, animiranih likova, umjetni-
u Londonu predstavila ~ko-istorijske reference i dje~je igra~ke. Skulpture
je izlo`bu D`efa Kunsa, na izlo`bi u Galeriji "Serpentine" nastavljaju
Kunsov interes da upotrebljava motive balona.
{to je ujedno i prva Pojaseve koje djeca obi~no koriste u bazenima
velika izlo`bena studija Kuns izra|uje od aluminijuma, dok je njihova po-
vr{ina obojena tako da podsje}aju na originalne
ovog umjetnika u javnoj predmete od plastike ispunjene vazduhom. Umje-
galeriji u Engleskoj tnik ove motive koristi u svom radu jo{ od kraja
sedamdesetih godina, a kasnije je razvio "Popaj
Nata{a TE[I] seriju" spajaju}i replike ve} gotovih djela sa pre-
dmetima za svakodnevnu upotrebu kao {to su sto-
Popaja i Olive su centralne skulpture serije, a oni
se pojavljuju i u nekoliko prominentnih radova
na izlo`bi. Jedna od najve}ih ikona ameri~kog
Izlo`ba sadr`i
stripa, mornar Popaj stvoren je prije 80 godina,
djela pozajmljena 1929. kada ja velika ekonomska depresija uzima-
iz javnih i la maha. U ranim Popajevim godinama, junak je
privatnih
kolekcija, ali i
govorio o siroma{tvu i nepravdi koja se de{avala
u to vrijeme, a u trenutnom periodu ekonomske
radove koji nisu recesije, on je odgovaraju}i lik koji bi se ponovno
izlagani ranije mogao otkriti i istra`iti. Stvaraju}i tematske serije
od po~etka osamdesetih godina, Kuns je istra`i-
vao koncept potro{a~kog dru{tva, ukusa, banal-
nosti, djetinjstva i seksualnosti. On je poznat po
Odmah
ma: Nasljedstvo pop-arta". Njegovo djelo pojavi-
lo se tako|e i na izlo`bi "Ostavi i uzmi" koju je
organizovala ova galerija u saradnji sa Muzejom
"Viktoria i Albert" iz Londona 2000. godine. On
je bio gost izlo`be sa nekoliko radova za postav-
ku djela Demiena Hirsta u Galeriji "Serpentine"
2006. godine. U~estvovao je u umjetni~kom do-
ga|aju "No}i u parku", koji je ova galerija orga-
nizovala u ljeto iste godine. D`ef Kuns ro|en je u
Jorku, u ameri~koj dr`avi Pensilvaniji 1955. go-
dine. @ivi i radi u Njujorku. Njegovi radovi izla-
gani su {irom svijeta, a njegove skulpture nalaze
se u mnogim ameri~kim i svjetskim gradovima.

N
a izlo`bi u Londonu D`ef
Kuns predstavio je radove iz
svoje "Popaj serije" koju je
zapo~eo 2002. godine. Djela
integri{u neke od prepozna-
tljivih Kunsovih ideja i moti-
lice ili kante za otpatke. Slike iz ovih serija su
kompleksne i slojevitih kompozicija koje kombi-
nuju kontrasne slike koje je opet stvorio Kuns.
Izlo`ba u Londonu sadr`i djela pozajmljena
iz javnih i privatnih kolekcija, ali i radove koji ni-
su izlagani ranije. Odmah prepoznatljive figure
pa`ljivo proizvedenim radovima koji su proiza{li
prepoznatljive iz razli~itih predmeta i slika iz ameri~ke i potro-
figure Popaja i {a~ke kulture. D`ef Kuns sa Galerijom "Serpenti-
Olive su centralne ne" ima dugogodi{nju saradnju, prvi put je
skulpture serije izlagao u ovoj galeriji jo{ daleke 1991. godine u
sklopu zajedni~ke izlo`be "Objekti idealnog do-
Me|u posljednjim samostalnim izlo`bama pome-
nu}emo samo neke iz 2008. godine, me|u koji-
ma ona u dvor cu "Ver saj" u Fran cus koj,
Nacionalnoj galeriji u Berlinu, Muzeju savreme-
ne umjetnosti u ^ikagu, Muzeju "Metropoliten" u
Njujorku.

Centar za savremenu umjetnost u @enevi

Apstraktne metafore D`o{a Smita
Smit
N. TE[I]
Centar za savremenu umjetnost u @enevi
predstavio je prvu institucionalnu, samostalnu
izlo`bu ameri~kog umjetnika D`o{a Smita u [vaj-
carskoj.
Smit iznova modifikuje centralne mitove i
kli{ee savremenog slikarstava, odra`avaju}i u
svom procesu energiju ekspresionisti~kog stvara-
la~kog raspolo`enja. Umjetnik je poznat po stva-
ra nju si tu aci ja u ko ji ma je pro dor na bu ji ca
vizuelnih informacija ponu|ena posmatra~u. Iz
ove vizuelne mase Smit spaja razli~ite `anrove sli-
karstva koje je stvorio tokom posljednjih nekoliko
godina.
Najve}i dio njegovih radova sastoji se od sli-
ka na kojima se nalazi umjetnikovo ime. Smit ko-
risti svoje ime kao osnovu za stvaranje apstraktnih
metafora. Ovi radovi poznati su kao "Naslov sli-
ke", u kojoj svaka nova varijacija nosi zapravo sa-
mo umjetnikovo ime "Josh Smith". Te slike
umjetniku slu`e kao motivi, "slikarska paleta" na
kojoj on mije{a boje, "poruke" koje su istovreme-
no plakati za umjetnikove izlo`be i kona~no "ko-
la`i" na kojima on pronalazi materijale kao {to su
posteri, novinski isje~ci ili mape, a koji su svi za-
jedno spojeni sa njegovim crte`ima i grafikama. U
ovoj mje{avini, subjektivno iskustvo i spolja{nji
uslovi postaju me|usobno isprepleteni na povr{ini
slike.
D`o{ Smit stvarao je velike serije kola`a. U
sredi{tu njegove izlo`be u Centru za savremenu
umjetnost u @enevi on je predstavio nove serije
vi{e od 100 kola`a na kartonima. On radi brzinom
skiciranja, na na~in koji otkriva njegovo slikarstvo
i proces mi{ljenja. Spontane ideje koje je Smit ra- Bastid" u Briselu i na "Air de Paris" u Francus-
zvio uti~u na promjene zna~enja i otkrivaju gre- koj. Iste godine u~estvovao je na zajedni~koj
{ke, kao "o~igledno" pogre{ne pravce. Posmatra~ Smit radi izlo`bi ameri~kih umjetnika pod naslovom "US
se pita da li umjetnikov veliki kvantitet produkcije brzinom Today" na Kraljevskoj akademiji umjetnosti u
ima dublje zna~enje ili je samo povr{na vizuelna skiciranja, Londonu, dok se trenutno njegova djela mogu
buka, i upravo to je dio nesigurnosti koju on tra`i na na~in koji vidjeti u Galeriji "Saatchi" u Londonu.
kod publike. otkriva njegovo Novi muzej iz Njujorka nedavno je izabrao
Smit bira ekspresionisti~ke formalne idiome slikarstvo i D`o{a Smita da u~estvuje na izlo`bi "Mla|i od
koji se fundamentalno razlikuju od retori~kih i iro- proces mi{ljenja Isusa", koja }e zajedno predstaviti djela nekih od
ni~nih slika iz osamdesetih godina pro{log vijeka. najzapa`enijih mladih umjetnika {irom svijeta.
Umjesto toga, njegova djela izra`avaju trenutke
emotivnog naboja, za koje sam umjetnik ka`e "ne
mogu se vidjeti, ali se mogu osjetiti".
D`o{ Smit ro|en je 1976. godine u Tenesiju u
Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama. @ivi i radi u
Njujorku. Do danas je imao brojne zajedni~ke i
samostalne izlo`be u Americi i Evropi.
Jedna od njegovih zapa`enijih postavki "Pro-
jected: A Few Artist's Book" zapo~ela je 2003.
godine u Barseloni i iste godine je prikazana na
Bienalu grafi~ke umjetnosti u Ljubljani. Njegove
raznolike izlo`be uklju~uju zajedni~ku izlo`bu u
Muzeju umjetnosti u Cirihu (2007), kao i prvu sa-
mostalnu izlo`bu u Evropi, odr`anu u Muzeju
"Mumok" u Be~u (2008).
Tokom 2006. godine izlagao je u galerijama
"Standard" u Oslu, "Hiromi Jo{i" u Tokiju, "Katrin
32 ofekfmkb!5. 7. 2009.
Ansambl "Kolo" igra sve
{to igraju Srbi van Srbije
Radojica Kuzmanovi},
direktor Nacionalnog
ansambla "Kolo"
iz Beograda
Razgovarala: Nata{a TE[I]
Radojica Kuzmanovi}
Nastupom Nacionalnog ansambla Srbije
"Kolo" u Trebinju otvorena je nedavno kultur-
na manifestacija "Trebinjske ljetne sve~anos-
ti". Ansambl koji je pro{le godine proslavio
60 godina postojanja na repertoaru ima preko
130 koreografija, nekoliko scensko-muzi~kih
djela, program srpskog nacionalnog pjevanja i
sviranja, starogradske pjesme i drugo.
Koncert Nacionalnog ansambla "Kolo" u
Trebinju odr`an je pod pokroviteljstvom Mi-
nistarstva kulture Srbije u okviru akcije "Srbi-
ja u re gi onu", u sklo pu ko je je na kon 18
godina odr`an prvi cjelove~ernji koncert "Ko-
la" u Koncertnoj dvorani "Vatroslav Lisinski"
u Zagrebu. ^lanovi ansambla nakon Trebinja
putuju u Italiju.
Pored ovoga, oni odr`avaju i brojne nas-
tupe {irom Srbije. Posljednji je bio dobrotvor-
ni koncert "Mt:S Kolo prijateljstva", odr`an u
[to budemo ~istiji i
istinskiji u onome {to
prezentujemo Evropi, mislim
da }e nas oni br`e prihvatiti
Kolar~evoj zadu`bini u Beogradu sredinom
juna, u saradnji sa humanitarnom organizaci-
jom "Na{a Srbija", na kojem su sa "Kolom"
igrale i brojne poznate li~nosti iz kulturnog i
politi~kog `ivota Srbije.
O radu i aktivnostima ansambla "Kolo",
njihovom zna~aju za o~uvanje srpske narodne
tradicije, ali i zna~aju kola, kao narodne igre u
promociji nacionalnog identiteta u {arolikoj
evropskoj zajednici govori Radojica Kuzma-
novi}, direktor Nacionalnog ansambla "Kolo".
NN: Mo`ete li nam opisati svoje utiske
sa koncerta "Kolo prijateljstva" odr`anog
Misionari
Beogradu?
identiteta
sredinom juna u Kolar~evoj zadu`bini u
Autenti~nu igru
iz naroda prenose
KUZMANOVI]: Mi u "Kolu" smo pre- na scenu
za do vo ljni kon cer tom, za do vo ljni smo pre
svega {to smo mogli doprineti jednom takvom
dobrotvornom koncertu ~ija sredstva su usme-
rena za pomo} Domu kulture u [ilovu na Ko-
sovu i Metohiji, a posebno smo zadovoljni {to
je rad "Kola" prepoznat i podr`an od tako ve-
likog broja estradnih li~nosti. Bio je to eksklu-
zi van kon cert na ko me su prvi put uz
Nacionalni ansambl "Kolo" nastupile i pozna-
te li ~nos ti iz kul tur nog i po li ti ~kog `ivo ta
Beograda i Srbije.
Publika je tako|e prepoznala pozitivnu
energiju svih u~esnika, to {to su neki prvi put
obukli no{nje i zaigrali sa na{im ~lanovima
kao deo na{eg ansambla odli~an je ose}aj. Svi
u~esnici ovog koncerta potrudili su se da pu-
blici prika`u i izvedu ne{to novo i neuobi~aje-
no, a ipak u duhu programa koji je bio baziran
na tradicionalnom muzi~kom i plesnom stva-
rala{tvu. Jedna umetnica kakva je Darinka
Mati}-Marovi} igrala je sa "Kolom", Darinka
je i ranije bila vrsna solistica, onda Boki Milo-
{evi}, koji je zasvirao sa k}erkama Tijanom i
Ksenijom, pa Bora Dugi}, Goca Tr`an, ona je
vi{e od deset godina tako|e igrala folklor, ali i na ovim prostorima. Mi pored srpskih igara, mociju srpske tradicije van granica na{e ze-
Bebi Dol, Du{ka Jovani}, Bo{ko Jakovljevi}, koje su naravno u na{em repertoaru zastuplje- mlje i mislim da je to sasvim u redu.
Jelena Zana, Branka Nevisti}, Dragoljub \uri- ne u ve}ini u odnosu na igre ostalih naroda, NN: Kakva je saradnja "Kola" sa dr`a-
~i}, Mirka Vasiljevi} i naravno na{i najmla|i bavimo se igrama nacionalnih manjina i dru- "Kolo" `eli vnim institucijama Srbije da se na dr`a-
gosti "Kolibri". Bilo je to istinsko kolo prija- gih naroda koji `ive u Srbiji. Igramo ma|ar- prikazati vnom nivou vi{e u~ini na promociji rada
teljstva. ske, hrvat ske, mu sli man ske, ru sin ske, {ta se sve ansambla i o~uvanja tradicije?
NN: Koliki je zna~aj ansambla "Kolo" ukrajinske i igre drugih naroda koji zajedno sa nekada KUZMANOVI]: Radimo na tome i ve-
u pro mo ci ji srpske kul tur ne tra di ci je u Srbima `ive u Srbiji. Mislimo da je zna~ajno pjevalo i rovatno }e "Kolo" slede}e godine biti organi-
Evropi kroz narodnu igru? da nau~imo obi~aje jedni drugih, da bismo le- igralo i {ta je zator evropske folklorijade, kao i drugih stvari
KUZMANOVI]: Misija je danas vi{e p{e `iveli zajedno. ono {to je koje se de{avaju po pitanju narodne igre. "Ko-
potrebna nego ikada do sada iz prostog razlo- Ali kada pre|emo granicu, kada otputuje- niklo na ovim lo" sara|uje sa srodnim granama i institucija-
ga {to dolazi do jako brzih razmena informaci- mo u inostranstvo, mi onda isklju~ivo pred- prostorima ma poput Etnografskog muzeja u Beogradu,
ja, dolazi do uticaja drugih kultura, na~ina i stavljamo srpsku narodnu tradiciju. Dakle, Muzi~ke akademije i drugih, tako da se trudi-
stilova igara. "Kolo" `eli prikazati {ta se sve imamo dvojaku misiju - o~uvanje kulturne ba- mo da na nau~nim i umetni~kim osnovama
nekada pevalo i igralo i {ta je ono {to je niklo {tine naroda koji `ive u Srbiji i o~uvanje i pro- oblikujemo na{e koreografije, da muzi~ari is-

o~uvanja
i tradicije
tinski prenesu narodne kompozicije i da se to
sa~uva za budu}e generacije. Isto tako koreo-
grafi i ~lanovi ansambla "Kolo" koji prestanu
profesionalno da igraju sara|uju sa kulturno-
umetni~kim dru{tvima gde plesa~ima amateri-
ma prenose svoja znanja.
Ali mnogo je amaterskih dru{tava, oko 60
samo u Beogradu, i meni je drago da ona pos-
toje, da se deca okupe, da putuju u ovo te{ko
vreme, ali oni ponekad ne igraju izvorne igre.
Ako dr`ava i lokalne vlasti ve} odvajaju sred-
stva za tradicionalnu umetnost, onda bi bilo
dobro da se tu uvede malo vi{e reda. Ne bismo
smeli dozvoliti da se igre ru`e. U Gr~koj pos-
toji zakon, a nadam se da }e i kod nas uskoro
biti uveden, a on defini{e na~in na koji se ko-
riste izvori tradicionalne igre. Zna~i, gr~ku
igru ne mo`ete predstaviti kako vi ho}ete, ne-
go zakon ka`e kako i u kom obliku mo`ete
koristiti elemente narodne igre i koliko se naj-
dalje mo`e menjati u umetni~koj nadgradnji.
Nadam se da }e i u Srbiji biti usvojen sli~an
zakon koji }e nam onda pomo}i da o~uvamo
izvorne oblike igara koje dolaze iz na{eg naro-
da.
NN: Koliko je kulturna tradicija i rad
ansambla "Kolo" dobar primjer saradnje
srpskog naroda u razli~itim dr`avama?
KUZMANOVI]: Razumljivo je da Ma-
|ari u Vojvodini i u Ma|arskoj ne igraju iste
igre, na njih uti~u obi~aji naroda sa kojima `i-
ve, ali koren ma|arskih igra isti je u obe ze-
mlje, ta ko da se mo `e pre po zna ti iden ti tet
ma|arskog naroda. Geografija uslovljava teri-
torijalnu razliku, ali zato je bitno da se objedi-
ni srpska narodna ba{tina i ansambl "Kolo"
nastupa tako - igramo sve {to igraju Srbi van
Srbije, u Republici Srpskoj, odnosno Bosni i
Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Makedo-
niji... Mi im poklanjamo jednaku pa`nju kao i
igrama iz centralne Srbije, iz Topole ili Kragu-
jevca, jer to je sve na{e kulturno nasle|e. Po-
~etkom juna bili smo u Zagrebu, odr`ali smo
koncert u dvorani "Vatroslav Lisinski" i bili
smo odli~no prihva}eni.
NN: Mo`e li se kolo registrovati kao
srpski brend?
KUZMANOVI]: Mislim da u Evropi, a
mo`da i u celom svetu nema naroda koji ima
tako izra`en ose}aj i potrebu za narodnu igru,
muziku, ples i kostim. Kolo tu ima veliku za-
slugu. Mi putujemo u inostranstvo i upoznaje-
mo druge sa na{om igrom. Mislim da je to
najja~i brend. Moramo biti strahovito konzer-
Imamo dvojaku
misiju - o~uvanje kulturne
ba{tine naroda koji `ive u Srbiji
i o~uvanje i promociju srpske
tradicije van granica na{e zemlje
vativni u polaznim osnovama i izvorima igre i
strahovito moderni u na~inu prezentacije iste.
[to budemo ~istiji i istinskiji u onome {to pre-
zentujemo Evropi, mislim da }e nas oni br`e
prihvatiti. Evropa je skup kvalitetnih raznoli-
kosti, a ja mislim da Srbija i Srbi imaju mnogo
toga da ponude EU.
NN: Da li }emo i druge Evropljane u~i-
ti da ple{u kolo?
KU ZMA NO VI]: U an sam blu "Ko lo"
smo shvatili da je za to pre svega neophodno
imati {kolovane igra~e i instruktore. Pre 24
go di ne pri {ko li "Luj Da vi ~o" u Beo gra du
osnovali smo Odsek za narodnu igru. Sad sva-
ke godine dobijamo {kolovane igra~e i peva~e
narodnih igara, koji sada sa tim zanimanjem
dolaze u "Kolo". Ono {to je danas najva`nije -
do{lo se do toga da u Kikindi pri Visokoj pe-
dago{koj {koli imamo Odsek za folklornog
pedagoga. Mislim da je ovim "Kolo" i sebe
obezbedilo za neku budu}nost i ono {to je bi-
5. 7. 2009. ofekfmkb 33
KULT SEDMICE
CV!EJN!QF!\UB!.!Qp!tkf!uj!pdj!qp!tnb!usb!kv!gj!mj!hsbo!tlf!gj!hv!sj!df!pe!tsf!.
csb!v!Nv!{f!kv!mj!kf!qji!vnkf!uopt!uj!v!Cv!ejn!qf!|uj/!J{mp!acb!qpe!ob!tmp!.
wpn!#Cb!|uj!ob!j{!Twf!uf!{f!nmkf#-!ob!lp!kpk!tv!qsfe!tubw!mkf!oj!fl!tqp!ob!uj
j{!lp!mf!ldj!kb!J{sb!fm!tlph!nv!{f!kb!v!Kf!sv!tb!mj!nv-!of!lj!tv!tub!sj!j!ep
:/111!hp!ej!ob-!vlmkv!•v!kv!~j!j!kf!ejo!tuwf!of!qsf!enf!uf!lbp!|up!tv!gsb!.
hnfo!uj!jt!up!sjk!tlji!tqj!tb!j{!Nsuwph!np!sb-!bmj!j!ekf!mb!Sfn!csbo!ub-!\b!.
hb!mb!j!Sp!ef!ob/!
MJ!PO!.!Kb!qbo!tlb!qfs!lv!tj!.
pojt!u j!• lb! usv!q b! #Lp!e p#
j{wp!ej!obt!uvq!v!bo!uj!•lpn
sjn!tlpn!ufb!usv!#Gvs!wj!fs#!v
hsb!ev!Mj!pov!ob!kv!hp!jt!up!lv
Gsbo!dvt!lf-!up!lpn!gft!uj!wb!mb
#Gv!sj!wfs!tlf!op!~j#/!Up!lpn
usb!kb!okb!gft!uj!wb!mb!pe!6/!kv!ob
ep!2/!bw!hvt!ub!p•f!lv!kf!tf
obtuvq!nop!hji!vnkf!uoj!lb!j
j{wp!}b!•b!j{!dj!kf!mph!twj!kf!ub-
nf!}v!lp!kj!nb!mf!hfo!ebs!oj
eaf{!nv!{j!•bs!Ifs!cj!Ifo!.
lpl-!csj!ubo!tlj!qpq!cfoe
#Cmvs#!j!evp!#Bnb!epv!j!Nb!.
sj!bn#!tb!Nb!mj!kb/!
tno. Te {kole i amaterski ansambli ne stvaraju
samo dobre igra~e, oni treba da stvaraju i do-
QF!LJOH!.!Qsp!mb!{oj!db!|f!ub!qp!sfe!hsb!gj!ub!ob!vmj!•opn!{j!ev!v!Qf!.
ljo!hv/!Hsb!gj!uj!vnkf!uoptu-!lbp!gps!nb!lp!kpn!nmb!ej!mkv!ej!j{sb!ab!wb!kv
twp!kv!twj!kftu-!qswj!qvu!tf!qp!kb!wj!mb!v!Lj!oj!ef!wf!eft!fu!ji!hp!ej!ob!tb
ep!mbt!lpn!ijq.ipq!nv!{j!lf!j!np!eoji!usfo!ep!wb!qp!qvu!lb!•lf!ub!j
tlfkucps!eb!j!vtwp!kf!oj!tv!lbp!vnkf!uoj!•lb!lvm!uv!sb/!Wf!~j!ob!hsbg!ju!j
bru publiku, da stvaraju dobre kriti~are. vnkf!uoj!lb!v!Lj!oj!esab!~f!tf!qp!eb!mkf!pe!qp!mj!uj!•lji!uf!nb/!
NN: Nedavno je u Banjaluci zavr{en 2.
me |u na ro dni fes ti val fol k lo ra "Du kat
fest". Na`alost, publika nije imala priliku
vidjeti ansambl "Kolo". Kada vas mo`emo
o~ekivati?
KUZMANOVI]: Pre svega `eleo bih da
pozdravim prijatelje u Banjaluci i da im ~esti-
tam na dobroj organizaciji "Dukat festa". Ba-
njalu ka kod me ne li ~no uvek bu di le pe
uspomene, naime moj otac je bio vojno lice i
jedno vreme smo `iveli u Banjaluci. Ja sam
svoje prve folklorne korake nau~io u KUD
"Vaso Pelagi}" u tom gradu. [to se ti~e rada
ansambla "Kolo", na{ raspored je veoma opte-
re}en, mi smo do danas odr`ali preko 5.500 TP!GJ!KB!.!Sbeojl!Ob!dj!pobm!of!vnkf!uoj!•lf!hb!mf!sj!kf!Cv!hbs!tlf!•jt!uj
koncerata i videlo nas je vi{e od 11 miliona cjt!uv!tp!wkfu!tlph!ej!lub!up!sb!Kp!{f!gb!Tub!mkj!ob!jt!qsfe!{hsb!ef!hb!mf!sj!kf!v
ljudi. Sada u "Kolu" razmi{ljamo da napravi- Tp!gj!kj/!Tlvm!quv!sb!kf!ejp!qsfe!tup!kf!~f!j{mp!acf!qpe!ob!tmp!wpn!#Up!ub!mj!.
mo dva ansambla, jedan koji bi nastupao i pu- ubs!ob!vnkf!uoptu#/!Cv!hbs!tlb!kf!cj!mb!kf!eob!pe!ob!kp!eb!oj!kji!tp!wkfu!tlji
tovao samo po Srbiji, a drugi koji bi odlazio tb!uf!mju!esab!wb!up!lpn!lp!nv!oj!{nb-!b!bob!mj!uj!•b!sj!kp|!pq!uv!av!kv!okf!ov
na koncerte van granica zemlje. Nedavno smo tp!dj!kb!mjt!uj!•lv!wmb!ev!eb!oj!kf!v!qp!uqv!opt!uj!j{b!|mb!j{!svt!lf!ps!cj!uf/!
nastupali u Trebinju, pa idemo dalje u Italiju.
U Banjaluci smo uvek dobrodo{li i mi volimo
posetiti Banjaluku.
NN: Kakvi su dugoro~ni planovi an-
sambla "Kolo"?
KUZMANOVI]: ^esto se de{ava da na-
{a folklorna dru{tva odlaze na turneje u evrop-
ske zemlje i tamo nastupaju na festivalima, u
mediteranskim zemljama ne stignu nekad ni
da vide more, iz autobusa idu odmah na po-
zornice. Na{a deca privla~e turiste u druge ze-
mlje i oboga}uju njihove turisti~ke ponude.
Mi u "Kolu" sada poku{avamo da dovedemo
Evropu ovde u Srbiju, jer mislim da mo`emo MPO!EPO!.!Vnkf!uoj!•lp!ekf!mp!qpe!ob!tmp!wpn!#Of!{b!wj!top!{mb!uop
ponuditi pravi ambijent. Mi se bavimo ume- tsdf#!qps!uv!hbm!tlf!vnkf!uoj!df!Ap!bof!Wbt!lpo!tf!mpt!j{mp!af!op!kf!v
tno{}u koja ni~e svugde oko nas, pre svega bv!ldjk!tlpk!lv!~j!#Lsjt!ujt#!v!dfo!usbm!opn!Mpo!ep!ov/!Ekf!mp!•j!kb!kf!wsj!kf!.
mislim na sela u na{oj zemlji i samo je potre- eoptu!qsp!djkf!okf!ob!j{nf!}v!91/111!j!231/111!gvo!uj!ob!|mp!tf!ob!bv!.
bno da onu sjajnu, autenti~nu igru iz naroda ldjk!tlpk!qsp!eb!kj!qp!tmj!kf!sb!uof!j!tb!wsf!nf!of!vnkf!uopt!uj!lp!kv!kf!41/
prenesemo na scenu. kv!ob!ps!hb!oj!{p!wb!mb!pwb!lv!~b/
34 ofekfmkb!5. 7. 2009.
MUZIKA "Etnotrans", alternativni bend iz Zenice
Doma}a klupska scena
bolja je od estradne
Bla`enka LEJI]
"Nedavna istra`ivanja u Arizoni poka-
zala su da muzika 'Etnotrans' benda vrlo
dobro uti~e na psihi~ko zdravlje. Osim
toga, pospje{uje protok krvi u organi-
zmu, te ubrzava metabolizam, tako
da je ustanovljeno da se slu{aju}i
'Etnotrans' mo`e smr{ati i do 10
kilograma za mjesec dana",
pi{u o "Etnotransu" na Inter-
netu njihovi obo`avaoci.
Ovaj po pu lar ni bh.
bend, koji svira sve od pop
rocka do sevdaha, osnovan je
2006. godine, na inicijativu
Emira Ali}a, biv{eg bubnjara benda "Dubioza
kolektiv".
Ina~e, svi ~lanovi me|usobno su se svi vrlo
dobro poznavali jo{ od ranije, a Ali} i basista
Admir ^au{evi} Fila skupa su svirali i u grupi
"Offinger".
Kasnije su im se pridru`ili i Haris Abdagi}
(vokal i gitara) - nekad frontmen benda "Nebo
iznad krajolika", te Edin Begovi} (saksofon i kla-
rinet), akademski muzi~ar.
NN: Osnovani ste 2006. godine. Imate li
ve} neke objavljene materijale?
^AU[EVI]: Dosad jo{ nismo ni{ta zvani-
~no objavili, me|utim, ve} imamo snimljenih
nekoliko svojih pjesama, a trenutno veliku
pa`nju posve}ujemo promociji na{eg singla
"Odustajem", koji se ve} vrti na nekim lo-
kalnim radio-stanicama. Spot bismo tre-
bali raditi 11. jula, pa se nadamo da }e
pjesmu do kraja ljeta ~uti mnogo lju-
di.
NN: U~estvujete li na do-
ma}im muzi~kim festivalima
i da li ste, mo`da, osvajali
neke nagrade?
^AU[EVI]: Nismo
se ni prijavljivali na muzi-
~ke festivale, uglavnom zbog
toga {to koncept muzi~kih
festivala u na{oj zemlji vi{e odgo-
vara solo izvo|a~ima nego bendovima. Ne pos-
toje `anrovski profilirani festivali, a mi ipak
sviramo pomalo specifi~nu vrstu muzike. Ipak,
ne odbacujemo mogu}nost da se uskoro prijavi-
mo na nekim od postoje}ih festivala.
NN: Bendovi kod nas se `ale da nemaju
podr{ku institucija i da je te{ko afirmisati se u
na{oj zemlji, kako to komentari{ete?
^AU[EVI]: ^injenica je da se jako te{ko
afirmisati u na{oj zemlji, a mislim da je glavni ra-
zlog tome lo{a organizacija kompletne muzi~ke
industrije. Postoje}e produkcijske ku}e ne `ele
preuzimati nikakav rizik, pa objavljuju ili ve} mo repertoar uz koji se ljudi dobro vesele. [to se NN: Da li ste nastupali u Banjaluci i pla-
afirmisane pojedince, ili one koji im dobro plate. ti~e muzike koju snimamo, ona bi se mogla oka- nirate li do}i kod nas?
Tu nema mjesta mladim i neafirmisanim ljudima, rakterisati kao neki pop-etno. @elja nam je (kao i ^AU[EVI]: Spomenuo sam banjalu~ki
koliko god oni bili talentovani. Postoji ve}ini bendova) da sve vi{e sviramo svoje pje- bend "Soud beat". Ostvarili smo odli~an kontakt
NN: Kako biste ocijenili doma}u muzi~ku sme, a sve manje covere. s njima i ve} smo razgovarali na tu temu, tako da
scenu? mnogo NN: Ka`u da na va{em repertoaru domi- nas u skoroj budu}nosti mo`ete o~ekivati u Ba-
^AU[EVI]: Na{a muzi~ka scena sastav- bendova nira "sevdah u novim aran`manima". Kako njaluci.
ljena je (pored prijeratnih zvijezda) uglavnom od je do{lo do tog spoja i otkud ideja da napravi-
ljudi koji, ili imaju svoje firme, ili iza njih stoje
koji ~ine te ne{to druga~ije?
privatni poduzetnici, pa onda bez problema mogu klupsku Biramo repertoar
^AU[EVI]: Ta pri~a je zapravo zapo~ela
ulagati novac u svoju muzi~ku karijeru. Sa druge uz koji se ljudi vesele
strane, postoje rijetki pojedinci (i bendovi) koji su
scenu na{e sa Mostar sevdah Reunionom, koji su sve nas
odu{evili svojim aran`manima. Uklju~ili smo se
se uspjeli nametnuti svojim kvalitetom i muko- zemlje, u tu pri~u o~uvanja izvorne muzike, a mislim da NN: [ta trenutno radite i kakvi su vam
trpnim radom (Laka, Zoster, Skroz, Letu {tu- a zaslu`uju smo u svoje aran`mane unijeli i dosta novine. planovi za naredni period?
ke...). Mislim da je klupska scena u na{oj zemlji Me|utim, sevdah je samo dio na{eg repertoara. ^AU[EVI]: Nedavno smo ostvarili kon-
bolja od estradne. Postoji mnogo bendova ("Un- mnogo vi{e Sviramo tradicionalne pjesme iz cijelog eks-Ju takt s novoosnovanom producentskom ku}om iz
plugged plug", "D'Blavors", "Sound beat", "Lana medijske regiona - pjesme uz koje smo svi mi odrastali. Sarajeva, "Safe House", na ~ijem ~elu je reditelj
i Exhale"…) koji ~ine klupsku scenu na{e ze- NN: Gdje naj~e{}e mogu da vas vide i ~u- Nenad \uri}. Oni su ozbiljno zainteresovani za
mlje, a zaslu`uju mnogo vi{e medijske pa`nje pa`nje nego ju ljubitelji muzike koju svirate? nas, tako da se nadamo dobroj saradnji. Upravo
nego {to je trenutno dobijaju. {to je ^AU[EVI]: Uglavnom nastupamo u klu- oni }e nam raditi i spot za pjesmu "Odustajem", a
NN: Koju vrstu muzike svirate? bu "Cinemas" ex "Sloga" u Sarajevu - tu smo re- ve} razgovaramo i na temu snimanja albuma.
^AU[EVI]: Na na{im svirkama ugla- trenutno dovni. Povremeno nastupamo u Domu mladih, Uglavnom, puno }emo raditi na afirmaciji na{e
vnom ima svega, od pop rocka do sevdaha. Bira- dobijaju "Coloseumu", mostarskom klubu "Oxygen" itd. muzike i nadam se da }emo u tome uspjeti.

Bend iza
sebe ima
12 studijskih
albuma,
mnogo
singlova,
nebrojene
nastupe na
najve}im
svjetskim
festivalima i
zasigurno
spada
u sami vrh
svjetske
alternativne
scene
Banjaluka
mo`e o~ekivati
vrhunski rok {ou
rupa "Therapy?" }e na festivalu "Ne-
G
ktar Demofest" nastupiti u petak 24.
jula. Bend iza sebe ima 12 studijskih
albuma, mnogo singlova, nebrojene
nastupe na najve}im svjetskim festiva-
lima i zasigurno spada u sami vrh
svjetske alternativne scene, gdje u`iva-
ju gotovo kultni status.
Nedavno je iza{ao njihov novi album pod nazivom
"Crooked Timber", a publika }e u Banjaluci imati priliku
da ~uje kako on zvu~i u`ivo. O novom albumu, nastupu
na "Nektar Demofestu", muzi~koj industriji, ali jo{ nekim
stvarima razgovarali smo s Majklom Mekiganom i Endi-
jem Keirnsom, basistom i pjeva~em benda "Therapy?".
U Banjaluci }ete nastupati na festivalu koji ima
za cilj da promovi{e mlade bendove iz cijelog regiona.
Imate li obi~aj ili vremena da posje}ujete koncerte
mladih bendova?
MEKIGAN: Ja li~no nisam ~uo ni za jedan bend
koji }e se pojaviti na festivalu, ali mi je unaprijed drago
{to }u vidjeti njihove nastupe u`ivo. Zapravo, sva trojica
pratimo muzi~ku scenu, i to sve vrste tj. rok, elektronsku,
ma zaista sve... i uvijek smo jako sre}ni kad ~ujemo neki
novi kul bend. Nil, na{ bubnjar, uvijek je u toku s novim
stvarima, a Endi stalno pakuje novu muziku na iPod koju
zajedno preslu{avamo. Mi smo bili ljubitelji muzike i pri-
je benda, a sad je pratimo jo{ i vi{e, tako da nas uvijek in-
teresuju i zaintrigiraju novi zvukovi i muzika.
Mladi bendovi koji }e nastupiti na festivalu ima}e
priliku da dijele s vama isti stejd` i opremu. [ta misli-
te da li }e to na neki na~in uticati na njihov budu}i
rad, jer vjerovatno su mnogi od njih va{i fanovi?
MEKIGAN: Hehe... Pa ne znam, vrlo mi laska da
su neki od tih umjetnika pod na{im uticajem ili im se sa-
mo svi|a na{a muzika. Moram priznati da mi je to prili-
~no iznena|uju}e. Nadam se da se taj uticaj o~ituje kroz
to da, kada nas slu{aju, shvate da ne postoji neki "specifi-
~ni" na~in sviranja. Mi smo po~eli prije gotovo 20 godina
u Sjevernoj Irskoj i, da budem iskren, niko iz muzi~ke in-
dustrije nas nije ozbiljno shvatao. Jednostavno nismo svi-
rali muziku koja je u Irskoj bila popularna u tom trenutku.
Furali smo svoju stvar i imali malo, ali dovoljno na{e pra-
Bend "Therapy?" svira na "Nektar Demofestu" 24. jula
ve publike... Zato vjerujem da je umjetniku bitno da u
srcu zna da radi za pravu stvar.
Nedavno je iza{ao va{ novi album. Kakve su rea-
kcije?
MEKIGAN: Novi album smo zavr{ili u martu i ve}
je u prodaji. Zasad ima odli~an odziv i reakcije su, na na{u
sre}u, super.
Va{ novi album iza{ao je i na vinilu. Zbog ~ega?
Da li je u pitanju neka nostalgija?
MEKIGAN: Da, napravili smo ograni~eno izdanje
albuma na vinilu, koje je, kako sam ja informisan, ve}
rasprodato. Mi smo svi veliki fanovi 12 albuma i gledamo
ih isklju~ivo kao umjetni~ko djelo, i kad su nam iz produ-
kcije predlo`ili tu ideju prihvatili smo je bez imalo kole-
banja. Znam da ve}ina ljudi vidi vinil kao mrtav format,
ali vjerujem da postoji ne{to stvarno lijepo i posebno u to-
me da posjeduje{ fizi~ki predmet za pu{tanje muzike. Kad
god imam priliku kupujem plo~e i mislim da je sve vi{e
ljudi koji vide muziku kao ne{to vi{e od digitalne datoteke
na kompjuteru.
Kakav je koncept novog albuma? Jeste ostali
vjerni svom zvuku? Ima li neka pozadinska pri~a?
KEIRNS: Osnovni koncept albuma je bio poku{aj
da se dosegne nivo vlastite svijesti i shvati {ta ona zapravo
podrazumijeva. Tako|e, htjeli smo inspirisati ljudsku sna-
gu, te `elju da nastavi dalje, uprkos sveprisutnom u`asu i
patnji. Zapravo, li~no mislim da "Therapy?" oduvijek sli-
jedi svoj vlastiti put i nekako se samo nadogra|uje na ve}
postoje}e korijene.
Ho}emo li imati priliku ~uti ne{to s novog albuma
i u Banjaluci?
MEKIGAN: Nisam ba{ siguran koliko dugo }emo
svirati, ali svih 12 albuma se nikako ne mogu predstaviti
na samo jednom koncertu. Ipak, mislim da }emo dosta
pa`nje posvetiti "Crooked Timber", jer ta stvar je pose-
bno dobra kad je izvodimo u`ivo i stvarno svi u`ivamo u
tome.
Bend va{eg kalibra i statusa vjerovatno ima mno-
go koncerata {irom svijeta. Dugo ste na sceni i iza sebe
imate dosta albuma. Mo`ete li napraviti malo pore|e-
nje kako je to bilo prije, a kako je danas kada su u pi-
tanju scena, komunikacija s fanovima, muzika sama?
MEKIGAN: Upravo sam o tome razgovarao ovog
vikenda s jednim prijeteljem koji se bavi muzikom i za-
klju~ili smo da to vrlo uslovljeno razvojem komunikacije,
tehnologije i nevjerovatnog ja~anja Interneta. U vrijeme
kada smo mi po~injali, nije bilo ba{ lako baviti se under-
ground muzikom... Trebalo je pisati ljudima, naru~ivati
plo~e i opremu iz inostranstva, a samo rijetki bendovi su
se usu|ivali posjetiti Belfast. Danas bih vjerovatno mogao
downloadovati cijeli niz albuma i informacija o bendovi-
ma, izu~avati njihovu opremu, te kupovati istu, tako|e on-
line, naru~iti rok odje}u, nau~iti sve njihove pjesme
putem Interneta, pisati pjesme u sli~nom stilu, formirati
bend s mojim online prijateljima, postaviti MySpace stra-
nicu i ogla{avati na{ prvi album, a sve to za mjesec. U sa-
mo mjesec dana! Naravno da sad malo pretjerujem, ali mi
se ~ini, kada pogledam unazad, da je bilo ne{to pozitivno
u onom na~inu odrastanja i stvaranja, kada nije bilo hiper-
produkcije. Bendovi su imali vremena da se razvijaju i
5. 7. 2009. ofekfmkb 35
Nedavno je iza{ao
njihov novi album
pod nazivom
"Crooked Timber"
grade svoj vlastiti stil... Sje}am se "sre}nih pehova" kada
bismo ne{to svirali pogre{no i na kraju dobili potpuno no-
vu stvar. Ponekad, kada muzi~ar, da tako ka`em, previ{e
zna ili ima previ{e informacija, jako je te{ko svaki put
stvoriti ne{to novo, jer ve}ina stvari zvu~i kao ne{to ve}
vi|eno i poznato.
Ipak, pozitivna strana Interneta jeste {to danas mnogo
ve}i broj ljudi mo`e slu{ati i sebi snimati muziku do koje
je prije bilo te{ko do}i. Danas svi imaju iste {anse da ih
ljudi ~uju i nijedan `anr niti zemlja nisu favorizovani. Je-
dnostavno, s ovom tehnologijom svi imaju iste {anse.
Sve u svemu, i jedno i drugo vrijeme imaju svoje
prednosti i mane, ali na kraju je bitna samo muzika. Upr-
kos produkciji, parama i svemu ostalom, dobri bendovi su
uvijek svirali i svira}e dobru muziku, a lo{i lo{u.
Novi album iza{ao u martu
Kao muzi~ari, da li vi{e preferirate velike festival-
ske nastupe ili mo`da manje klupske svirke?
MEKIGAN: Da budem iskren, za mene je svaka
svirka dobra svirka. Naravno, svaka je razli~ita i zapra-
vo je diktira publika. Ukoliko sviramo na festivalu, mo-
ramo se uklopiti u atmosferu i vibru koja postoji, jer
ljudi koji do|u su tu i radi drugih bendova i vjerovatno
da neki i ne poznaju na{u muziku. Sa druge strane, ako
sviramo u klubu ili nekom teatru, ve}ina ljudi je tu samo
zbog nas i tada mo`emo napraviti malo intimniji nastup.
Svakako, sve varijante su cool i ja ih gledam kao izazov
za dobar nastup.
Za kraj, imate li ne{to poru~iti publici koja }e vas
slu{ati u Banjaluci, ali mo`da i bendovima koji }e se
takmi~iti na festivalu i vjerovatno ~itati ovaj razgovor
prije?
MEKIGAN: Svi smo stvarno uzbu|eni {to dolazi-
mo u BiH i radujemo se {to }emo upoznati va{u publiku i
zajedno napraviti vrhunski rok {ou. Siguran sam da drugi
bendovi ne trebaju nikakavi savjet od mene... Dovoljna
im je samo dobra publika.
Preuzeto sa sajta www.nektardemofest.org
36 ofekfmkb!5. 7. 2009.

Bio je
Postao je
prepoznatljiv
zainteresovan
i za dub muziku KALEIDOSKOP
sedamdesetih
godina kao
jedna od vode}ih
figura novog
pank pokreta
i borbe protiv
aktuelnog
muzi~kog
establi{menta,
klasnog
sistema i
britanske
monarhije

Pokreta~
pank D`oni Roten, engleski
muzi~ki buntovnik
protiv re`ima

revolucije
Davor PAVLOVI]

ritanski muzi~ar D`on Jozef Lidon, po-

B
znatiji kao D`oni Roten, je najpoznatiji
kao vokal pank grupe "Sex Pistols", a pje-
vao je jo{ i u grupi "Public Image Ltd."
Postao je prepoznatljiv kada se u me-
dijima po~eo pojavljivati sedamdesetih
godina, kao jedna od vode}ih figura no-
vog pank pokreta i borbe protiv aktuelnog muzi~kog establi-
{menta, klasnog sistema i britanske monarhije.
Ro|en je u Londonu, u porodici irskih katoli~kih imigra-
nata. Njegov otac je bio iz Tauama, a majka iz [anagarija.
Odrastao je u Finsburi Parku, u sjevernom dijelu Londona
s tri mla|a brata.
Bolest ostavila trag: Sa sedam godina je obo-
lio od ki~menog meningtisa, koji ga je pola godine "bacao i
vadio" iz kome, a izbrisana mu je ve}ina dotada{nje memorije.
Bolest ga je ostavila s trajnim posljedicama na ki~mi, a
o{tetila mu je i vid, {to }e kasnije biti prepoznatljivo u njego-
vom karakteristi~nom izbuljenom pogledu.
Poha|ao je St. Viliam iz Jorka {kolu u Islingtonu, gdje je
upoznao prijatelje Dejvida Krova, Tonija Pursela i D`ona Gre-
ja.
Roten je ~esto s prijateljima posje}ivao seks {op s feti{
opremom koju su dr`ali Malkolm Meklaren i Vivan Vestvud.
Meklaren se upravo vratio sa ameri~ke turneje pank grupe
"Njujork Dols", a radio je i na promociji novog albuma Stiva
D`onsa, Gleda Matloka i Pola Kuka zvanog "Sex Pistols". Godine 1977. bend je izdao pjesmu "God save the Queen"
Bio je impresioniran s Lidonovim prodornim pogledom i za vrijeme jubileja i sedmice britanske kraljice Elizabete II.
unikatnim stilom, posebno s narand`astom kosom i modifiko- Napad protestanata: Pjesma je postala hit, ali
vanom majicom "Pink Flojda". je izazvala mnogo kontroverze, pa su Rotena na ulici napali
Nakon {to je otpjevao pjesmu Alisa Kupera "I'm eighte- ljuti protestanti.
en" uz pratnju d`uboksa, izabran je za pjeva~a benda "Sex Pis- Uboli su ga u lijevu ruku, nogu i u blizini oka je dobio
tols". udarac pivskom fla{om. Od tada nije mogao normalno da sku-
Njegovo novo ime D`oni Roten ima nekoliko razli~itih pi lijevu {aku.
obja{njenja. Jedno je dato u "Daily Telegraphu" kada je pri- Bio je zainteresovan i za dub muziku, tako je menad`er
znao da mu je to ime dato sredinom sedamdesetih godina pro- Meklaren postao zabrinut, kada je Roten u jednom radio inter-
{log vijeka, kada su mu govorili da mu smrdi iz usta i da su vjuu rekao da su na njega uticaj imali i progresivni eksperi-
mu zubi zeleni. mentalci kao Magma, Can, Captain Beefheart i Van der Graaf
Druga pri~a je da mu je Stiv D`ons dao ime, nakon {to Generator.
mu je vidio zube i rekao: "You are rotten, are you?" (Ti si truo, U me|uvremenu, tenzije izme|u njega i basiste Matloka
zar ne?) su rasle.
 5. 7. 2009. ofekfmkb 37
D`oni Roten je
najpoznatiji kao
vokal pank grupe Roten je basistu D`ona
"Sex Pistols" Sajmona Ri~ija nazvao Sid
FOTO NN Vi{us po svom hr~ku

Na promociji
knjige

Razlozi su bili nepoznati, ali je Roten kasnije u autobio- jem Kajtelom u trileru "Corrupt" ili "Copkiller" 1983. godine.
grafiji tvrdio da je Matlok uvijek bio fin i svirao stvari poput Dobio je priznanja za svoju ulogu psihoti~nog bogatog dje~a-
"Beatlesa" {to se nije uklapalo u imid` grupe. ka.
Matlok je rekao da su tenzije bile isprovocirane od strane Nakon toga je povremeno glumio, u malim ulogama, me-
Meklarena. Kada je Matlok napustio grupu, Roten je preporu- |u kojima i 2000. godine u filmu "The Independent".
~io D`ona Sajmona Ri~ija, velikog fana grupe. "Rotten Day": Na radiju je sredinom devedesetih
Iako je bio neiskusni muzi~ar, Meklarenu se svidio njegov godina bio doma}in u {ou "Rotten Day". Format {oua je bio da
izgled. gleda unazad na de{avanja u muzici i kulturi, koje je on cini-
Roten ga je nazvao Sid Vi{us kroz {alu, uzimaju}i ime od ~no komentarisao. [ou se kasnije razvio u knjigu "Punk diary
svog ku}nog ljubimca, hr~ka koji se tako zvao. 1970-1979".
Sidova haoti~na veza sa djevojkom Nensi Spungen i nje- Na televiziji se pojavljivao u nekoliko emisija i bio u~e-
gova zavisnost od heroina, uzrokovala je podjelu na frakcije u snik rijaliti {oua "Ja sam zvijezda… vadite me odavde" koji je
bendu, posebno izme|u Rotena i Sida s jedne strane i drugih sniman u Australiji. Provocirao je tako {to je u`ivo nazivao
~lanova sa druge. gledaoce "je….moronima".
Iako se Roten nije drogirao i mrzio U jednom intervjuu je izjavio da su `ena i on imali sre}e
je narkomane, sa Sidom je imao dobar {to su `ivi, jer su propustili let avionom koji se sru{io. Kasnije
odnos. je za rijaliti {ou rekao da je bio lo{. Nakon {oua bio je prezen-
Zavr{ni koncert grupa je sa Si- ter dokumentarca o insektima koji je emitovan na Discovery
dom imala u San Francisku, na turneji kanalu.
1978. godine i postavljenim retori~kim U jednom razgovoru je napao klavijaturistu "The Doorsa"
pitanjem na kraju: "Jeste li imali osje}aj Reja Manzareka i njegov {ou, gdje se zalagao da mladi "puste
da ste bili prevareni?" mozak na pa{u", {to je Roten smatrao pogre{nim, jer je mislio
Ne du go na kon to ga, Me kla ren, da je obrazovanje najva`nije.
D`ons i Kuk oti{li su u Brazil da U januaru 2008. godine Roten je prijavljen policiji zbog
se sretnu sa biv{im plja~ka- u~estvovanja u seksualnom napadu i psihi~kom zlostavljanju.
{em voza Ronijem Bi- Roten je udario u lice gospo|u Dejvis, koja je bila zapo-
gsom. slena na TV, nakon {to ga je nazvala pogrdnim imenom neko-
Raspad liko puta.
gru pe: Roten je Tako|e je i pjeva~ Kele Okereke tvrdio da je zaradio ne-
odbio da ide, sa ra- koliko modrica i rasje~enu usnu, nakon verbalnog i fizi~kog
zlogom da oni ho}e
da stvore heroja od
kriminalca koji je "Sex Pistolsi" 1977. godine
ukrao novac od izdali hit pjesmu "God save the Queen"
radni~ke klase.
Raspad
grupe je najbo- rasisti~kog napada od strane tri Rotenova prijatelja. Roten je
lje dokumentovan otpovrgnuo napad.
u filmovima D`uli- Jo{ jedan incident se desio na dodjeli nagrada, kada je
ja na Tem pla "The Gre at vel{ka pjeva~ica Dafi poku{ala da pozdravi Rotena, a on je po
rock'n'roll swindle" i "The fil- njenim rije~ima, pribio uza zid i stisnuo za grlo. Provela je ~i-
th and the fury", a sam Roten tavu no} plakaju}i, dok je Roten kasnije tvrdio da ne zna ni ko
je kasnije objavio autobio- je Dafi.
grafiju "Rotten - No Irish, Roten je o`enjen sa Norom Forster i nema djece, ali je
no blacks, no dogs" u kojoj o~uh Norine k}erke Ari Up koja je vode}i vokal u postpank
je iznio kako je rekao "naj- bendu "The Slits". Trenutno `ive u Los An|elesu. *
bli`u istinu".
Iako je odbijao da ikada
nastupi sa "Sex Pistolsima"
bend se ponovo okupio u
devedesetim godinama pro-
{log vijeka sviraju}i povremeno.
Bend je 2006. godine odbio
da prisustvuje ceremoniji uvr{ta-
vanja u Ku}u slavnih rokenrola,
`ale}i se da je od njih tra`ena veli-
ka koli~ina novca, {to je bilo protiv
onoga za {ta su se oni zalagali.
U junu 2007. godine snimili su
pjesmu "Pretty Vacant" za video-igru.
Godine 1984. Roten je radio sa
"Tim Zone" na njihovom najpoznatijem
singlu "World destruction", a sara|ivao
je i sa Afrika Bambabtaa i producentom
Bil Lasvelom.
Izdao je i solo album "Psycho's path"
1997. godine za "Virginia Record". Sve pje-
sme je napisao i odsvirao na svim instrumen-
tima. U pjesmi "Sun" pjeva kroz toaletni papir.
Album nije pro{ao dobro i imao je razli~ite kri-
tike.
Drugi solo album je snimio, ali on nije bio
izdan, a samo jedna pjesma je objavljena.
Tako|e se pojavio i na filmu sa Harvi-
38 ofekfmkb!5. 7. 2009.

Govore}i na
sve~anoj ceremoniji,
koja je dijelom
organizovana i da bi
se obilje`ila deseta
godi{njica vladavine
kralja Abdulaha
Drugog, glamurozna
kraljica Ranija odala
je po~ast svom
suprugu
Slavljeni~ko

Kraljica Ranija
raspolo`enje u Amanu,
glavnom gradu Jordana

odala po~ast suprugu

Nata{A TE[I] januara 1999. godine imenovao najstarijeg sina
Abdulaha princem prestolonasljednikom, za-
rotekle sedmice u Amanu se mijeniv{i time svog mla|eg brata Hasana koji

P
mo glo osje ti ti slav lje ni ~ko
raspolo`enje kako su jordan-
ska kraljica Ranija i kralj Ab-
dulah na sve~anoj ceremoniji
odali po~ast zaslu`nim gra-
|anima svoje zemlje.
Kralj i kraljica pridru`ili su se okupljenim
gostima kojih je bilo oko tri hiljade da bi nagra-
dili one koji su inspirisali druge i uticali na po-
zi ti vne pro mje ne u svo jim za je dni ca ma.
Doga|aj koji je prenosila nacionalna televizija
de{avao se na anti~kim ostacima rimskog teatra
u glavnom gradu Jordana.
Govore}i na sve~anoj ceremoniji, koja je
dijelom organizovana i da bi se obilje`ila dese-
ta godi{njica vladavine kralja Abdulaha Dru-
gog, glamurozna kraljica Ranija odala je po~ast
svom suprugu.
"Ti si nam pru`io volju, energiju i snagu da
stremimo ka najboljem, da u~imo vi{e, da una-
prijedimo svoj rad, mu{karci i `ene jednako",
izjavila je Ranija, prema mi{ljenju mnogih, naj-
ljep{a kraljica na svijetu.
Kralj Abdulah Drugi od Jordana preuzeo je
prijesto nakon smrti njegovog oca kralja Huse-
ina 7. ferbuara 1999. godine. Prema obi~aju
arapskih monarhija, nasljednik trona nije uvijek
najstariji sin vladaju}eg monarha, nego onaj
koga monarh za `ivota posljednjeg imenuje. Ta-
ko je kralj Husein nedugo prije svoje smrti 24.
Kraljevina Jordan jedna je
od najnaprednijih dr`ava u
bliskoisto~nom regionu
je godinama bio na toj poziciji. Kako je majka
princa Abdulaha, princeza Muna al-Husein bila
Britanka, odluka kralja Huseina nije bila dobro-
do{la u svim krugovima jordanskog dru{tva i
me|u jordanskim narodom.
Me|utim, danas nakon deset godina vlada-
vine kralja Abdulaha Drugog uz veliku podr{ku
supruge kraljice Ranije, porijeklom Palestinke,
Jordan je transformisan u modernu demokrat-
sku monarhiju i kraljevski par ima veliku popu-
la ra nost u ze mlji, ali i u ci je lom re gi onu i
svi je tu. Kra ljev ski par pro mo vi {e Jor dan i
uspostavlja dobre ekonomske, kulturne i politi-
~ke odnose ove arapske kraljevine sa evrop-
skim i dru gim dr`a va ma, ~i me su naj ja ~e
diplomatsko oru`je Jordana.
Istovremeno kralj Abdulah podr`ava poli-
ti~ke i administrativne reforme da bi obezbije-
dio de mo kra ti za ci ju Jor da na. Ne da vno je
inicirao program ~iji cilj je da se lokalnim za-
jednicama da vi{e udjela u organizovanju poli-
ti ~kih i eko nom skih ci lje va. On je ta ko |e
po zvao na okon ~a nje tor tu re u jor dan skim
rehabilitacionim centrima, te dozvolio organi-
zacijama za za{titu ljudskih prava da istra`e
stanje u jordanskim zatvorima. Zahvaljuju}i
ovoj i drugim akcijama koje su podr`ali kralj
Husein i njegova supruga kraljica Ranija, Kra-
ljevina Jordan jedna je od najnaprednijih dr`a-
va u bliskoisto~nom regionu.

Prve fotografije
najmla|eg princa [eik od Bahreina `ali
Ponosni rodite-
lji, na smi ja na
dva starija brata i
nedavno ro|eni
za Majklom D`eksonom
N. TE[I]
dje ~ak ko ji za -
grljeni sjede na [eik od Bahreina koji je godinu
kau~u ~ine idela- dana `ivio s nedavno preminulim Maj-
nu porodi~nu fo- klom D`eksonom izrazio je svoju "tu-
tografiju. gu" zbog smrti ame ri ~kog "kra lja
Ovako izgleda- popa".
ju prve zvani~ne [eik Salman bin Hamad bin Isa al
fotografije naj- Kalifa, sin vladara i prestolonasljednik
mla|eg danskog princa, sina princa Joakima i njegove supruge princeze golfske kraljevine Bahrein koji je `elio
Mari. Princ Joakim (40) mla|i je od dva sina danske kraljice Margaret i biti muzi~ar, dru`io se sa D`eksonom i
njenog supruga princa Henrika. Danska kraljevska ku}a nedavno je pru`io mu uto~i{te nakon {to su protiv
objavila prve fotografije koje su posebno dirljive kako se na njima vidi poznatog muzi~ara 2005. godine podi-
radost bebine bra}e, prin~eva Nikolaja i Feliksa, Joakimovih sinova s gnute optu`nice za zlostavljanje djece.
prvom suprugom Aleksandrom. Princeza Mari (33), ro|ena u Francus- On je pop zvijezdu pozvao u svoj rasko-
koj, ulo`ila je mnogo truda da ostvari posebnu vezu sa sinovima svoga {ni dom u Bahreinu gdje ga je zasipao
supruga. novcem i skupim poklonima tokom go- Kalifa tvrdio je da je s pjeva~em potpi- u ~etvrtak 25. juna preminuo od poslje-
Dje~a~i}, prvo dijete princeze Mari, ro|en je 4. maja, ali do kr{tenja dine u kojoj je D`ekson kod njega `ivio. sao muzi~ki ugovor na osnovu kojeg ga dica sr~anog udara u svom domu u Los
ne}e dobiti ime {to je tradicija u porodici. Kr{tenje najmla|eg unuka je tu`io za sedam miliona dolara. D`e- Svijet je izgubio An|elesu, on i {eik nisu razgovarali vi-
Tokom boravka u Bahreinu, D`ekson se
danske kraljice odr`a}e se u u`em krugu porodice 26. jula u crkvi Mo- kson je poricao da je pristao na saradnju diva u muzi~koj {e od dvije godine.
nije mnogo pojavljivao u javnosti, nije
geltonder nedaleko od dvorca [akenborg oko 200 kilometara zapadno sa {eikom i njih dvojica su se nagodili industriji. Svi smo "Svijet je izgubio diva u muzi~koj
nastupao i ve}inu vremena provodio je
od Kopenhagena. Dvorac je rezidencija princa Joakima i princeze Mari izvan suda godinu dana kasnije. veoma tu`ni zbog industriji. Svi smo veoma tu`ni zbog
sa Al Kalifom. Ali Majkl D`ekson je
koji su se pro{log ljeta u njemu i vjen~ali. Do trenutka kad je Majkl D`ekson toga, rekao {eik toga", rekao je {eik.
napustio zamlju 2006. gdoine, a {eik Al
 5. 7. 2009. ofekfmkb 39

PUTOPIS Viskonsin, od omiljenog odredi{ta kriminalaca do turisti~ke atrakcije

Kaponeov bungalov za odmaranje

FOTO NN

Skrivali{te gangstera
na turisti~koj mapi
Priredio: Boris \URI] druga odmarali{ta imala su naoru`ane stra`are i ogradu od bodlji-
kave `ice.
rikrivena ljepota i kultura malih gradova Vis- Kaponeov trag dalje vodi zapadno prema Bagzis Sports u Film "Javni neprijatelj"

P
konsina dvadesetih i tridesetih godina pro{log Rajnlenderu, smje{tenom na placu koji je u 19. vijeku pripadao sniman u Viskonsinu
vijeka bila je veoma privla~na ~ika{kim gan- vlasnicima drvnih kompanija, a koji su tu iskr~ili {umu i tako na-
gsterima, koji su o~ajni~ki tra`ili izlaz iz opa- pravili sebi prostor za odmor.
snih situacija. Sada se ovdje mogu vidjeti visoki borovi koji su narasli u
Za lo{e momke u bjekstvu Viskonsin je pro{lom vijeku i koji ~ine mjesto jo{ privla~nijim.
bio omiljeni izbor za privremeni smje{taj, a Prema lokalnoj legendi, iza podrumskog zida nalazi se tunel
danas ta mjesta predstavljaju pravu turisti~ku atrakciju. za bijeg koji je napravljen u doba prohibicije, koji su Kapone i
Al Kapone, D`on Dilind`er i Bejbi Fejs Nelson posje}ivali njegovi saradnici koristili kada su im za vratom bili predstavnici
su mirne predjele te ameri~ke dr`ave kada je situacija za njih pos- zakona. Kapone iza sebe nije ostavljao puno dokaza o svom bo-
tajala previ{e uzavrela u ^ikagu. ravku.
Neka od mjesta gdje su ti dr`avni neprijatelji tra`ili tra~ak FBI agenti su 1934. godine dolazili u Rajnlender u potrazi za
Al Kapone
mira u svojim ne tako mirnim `ivotima, postala su vremenom Dilind`erom i njegovom bandom plja~ka{a banaka.
popularna odredi{ta za turiste koji vole da prate nekada{nja kreta- Nedavni holivudski hit film "Javni neprijatelji", koji je sni-
nja biv{ih kriminalaca koji su potresali SAD u pro{lom vijeku.
Turistima se nudi nekoliko programa za obilazak nekada{-
njih odmarali{ta i puteva sjevernog Viskonsina kuda su se kretali Za lo{e momke u bjekstvu Viskonsin
Al Kapone, kriminalci. bio omiljeni izbor za privremeni smje{taj
D`on Dilind`er Dobra po~etna ta~ka je odmarali{te "Four Seasons" na os-
trvu Miskaunu smje{teno {irokom dijelu rijeke Menomine, koje
i Bejbi Fejs je osim hotela "Aper Peninsule" u Mi~igenu predstavljalo omilje- man u Viskonsinu, pove}ao je interes za gansterska skrivali{ta,
Nelson na mjesta za odmor Al Kaponea. naro~ito ona u kojima je boravio Dilind`er.
Otvoreno je 1905. godine kao "Miskauno In". Odmarali{te U hotelu "Litl Bohemia", smje{tenom u Manitovi{ Votersu,
posje}ivali su je prvo slu`ilo za klijentelu ~ika{ke `eljeznice prije nego {to je banda kojoj je pripadao Nelson uspjela je izbje}i zamku koju su
mirne predjele nekoliko puta promijenilo vlasnika i na kraju bilo gotovo potpu- im postavili FBI agenti. Sada je to ekskluzivni klub koji je postao
te ameri~ke no uni{teno u po`aru. velika atrakcija ba{ zbog tih doga|aja.
Ipak, nakon toga, odmarali{te je obnovljeno i postalo je ek- Emil Vanatka, vlasnik hotela iz doba prohibicije, ostavio je
dr`ave, kada je skluzivno mjesto sa golfskim igrali{tima za bogatije stanovnike rupe od metaka u zidovima i prozorima i ljudi su dolazili iz okol-
situacija za ^ikaga. nih gradova da bi ih vidjeli.
I danas ono odaje osje}aj "mjesta smje{tenog u nedo|iji" i Kasnije su poznate li~nosti, kao {to je Klark Gebl, znali
njih postajala iako je menad`ment hotela godinama opovrgavao tvrdnje da je svratiti na ru~ak u taj hotel.
previ{e Kapone ikada tu odsjedao, pri~e o njegovom smje{taju se i dalje Dolazak filmskih ekipa pro{le godine stavili su i "Bohemiu"
nastavljaju. na turisti~ku mapu. "Litl Bohemia"
uzavrela Prilikom posjete radnici hotela vode turiste u renovirani Na udaljenosti od 20 minuta vo`nje nalazi se Dilimans Bej
u ^ikagu prostor za koji mnogi vjeruju da je u njemu boravio Kapone. Rezort u Lak du Flambo, gdje je tridesetih godina pro{log vijeka
Tokom dvadesetih godina pro{log vijeka "Four Seasons" i boravio Oli Ketfi{. Nakon velike racije u "Bohemiji" Nelson je
bje`ao gotovo 20 kilometara kroz {umu da bi ga na kraju stigao u
kabinu u kojoj je bio Ketfi{.
Kapone i jo{ jedan vo|a bande D`o Saltis u`ivali su u lovu i
ribolovu dok su boravili u Viskonsinu. Saltis je bio deveti na listi
najtra`enijih ljudi iz ^ikaga.
Turistima se nudi Bez obzira na to kakve su njihove aktivnosti bile, njihovo
nekoliko programa pona{anje je bilo prili~no umjereno u Viskonsinu, mo`da zbog ti-
za obilazak {ine i usamljenosti koju su tu pronalazili.
nekada{njih Saltis je tokom svog boravka ~ak imao samo jedan susret s
odmarali{ta lokalnim policajcima, koji su ga kaznili zato {to je lovio ribu u
kriminalaca blizini brane. Saltisova ku}a
40 ofekfmkb!5. 7. 2009.

"Billionaire Junior"

"Silvian
Heach Kids"

"Simonetta"
 5. 7. 2009. ofekfmkb 41

"Pitti Immagine
Bimbo"

Modna revija za
najmla|e u Firenci Priredila: Nata{a TE[I]

italijanskom gradu Firenci protekle

U
sedmice odr`ana je 69. dje~ja sedmica
mode pod nazivom "Pitti Immagine
Bimbo", na kojoj su predstavljeni modeli
za najmla|e za sezonu prolje}e - ljeto 2010.
Dje~ja sedmica mode igra va`nu ulogu
u svijetu mode za najmla|e, pa su ove godi-
ne velika dizajnerska imena predstavila svoje kreacije, a me-
|u njima "Hugo Boss", "Murphy & Nye", "Freddy &
Killah", "Diesel", "Scervino Street", "Billionaire Ju-
nior Italian Couture", "American Apparel", "Husky
& Kawaski", "Monnalisa", "Lino", "Cerise Little
Moulin Roty" i drugi.
Novi koncept "Pitti Bimbo", koji je predstav-
ljen pro{le godine, produ`io je vrijeme ~ekanja na
listi brendova koji `ele predstaviti svoje modne
kolekcije na ovim revijama, koje su doga|aj koji
se ne propu{ta kako za proizvo|a~e, tako i za kup-
ce i medije.
Dje~ja sedmica Dobre vibracije modernog roka i ritmovi urba-
mode igra va`nu ne pop muzike inspirisali su dizajnere kolekcije "Di-
esel Kids", koja
ulogu u svijetu "Levi's" je predstavljena
Specijalno izdanje
mode za osmi{eljeno posebno za
na dje ~ joj se -
dmici mode.
najmla|e, pa su proslavu 25. godi{njice Specijalno
ove godine modne linije izdanje osmi-
"Diesel Kids" {e lje no po se -
velika dizajnerska bno za proslavu
imena predstavila 25. godi{njice modne linije "Diesel Kids" tako|e je
svoje kreacije predstavljeno na pistama.
Vi{e od 7.000 kupaca iz Evrope, Bliskog
istoka i arapskih zemalja, Amerike, Japana,
Turske, Kine, Australije i Brazila posjeti-
lo je "Pitti Immagine Bimbo" i izabra-
lo kolekcije za predstoje}e sezone.
U sklopu modnih revija
odr`ani su i drugi doga|aji,
poput izlo`be fotografija
"Lijepe itali-
janske poro-
di ce", se ri je
portreta porodica
s vi{e djece, na kojima su mali{ani pozirali u najnovojim
modelima kolekcija.
Promocija projekta "Amref" sastojala se u ograni~enoj
ediciji majica kratkih rukava dizajniranih tako da djecu u~ine
liderima budu}nosti. Sredstva od ovog projekta bi}e ulo`ena
u gra|enje {kola i druge organizacije koje pru`aju za{titu
djeci kojima je potrebna.
42 ofekfmkb!5. 7. 2009.

NAUKA ^ovjekovi preci bili usmjereni ka lovu

D`erd Dajmond
prvi predstavio
ideju o {tetnosti
poljoprivrede

Otkri}e britanskih
nau~nika izazvalo
velike polemike

Poljoprivreda {tetna
za evoluciju ljudi
Priredio: Boris \URI]
Mnogi nau~nici
se sla`u da je
poljoprivreda
dovela do
ritanski nau~nici do{li su pothranjenosti,

B
do zaklju~ka da su uzga- nejednakosti
janje `itarica i poljopri-
vreda uticali na pojavu i ratova
bolesti, nejednakosti me-
|u ljudima i ratova i da
su imali veoma negativan
uticaj na evoluciju ljudi.
Do tog zaklju~ka, koje je izazvalo velike
polemike u Velikoj Britaniji, do{li su na osno-
vu kolekcije 20.000 prastarih skeleta koji se
nalaze u podrumu Centra za prou~avanje evo-
lucije ljudi u Kembrid`u, koji predstavlja je-
dno od najcjenjenijih nau~nih institucija kada
je u pitanju antropologija.
U podrumu zgrade Centra nalaze se ~itavi
redovi lobanja, koji su smje{teni na drvenim
policama.
Prolaskom kroz redove mo`e se vidjeti
poznata lobanja iz Saravaka ili lobanja djeteta
u obliku jajeta porijeklom s Nove Gvineje.
"Kosti su kao knjiga i ~uvaju istoriju je-
dne osobe", obja{njava antropolog D`ej Stok
dok pokazuje police s ostacima anti~kih ljudi.
Na osnovu te kolekcije nau~nici su za-
Kolekcija lobanja koja je pokazala da
klju~ili da svi ljudi imaju zajedni~kog pretka je poljoprivreda bila {tetna za ljude
iz Afrike.
FOTO NN
Ta kolekcija je tako|e pokazala da je po-
ljoprivreda bila {tetna za ljude. To je dovelo i do neravnopravnosti polo- nje ljudi na jednom mjestu dovelo je do lo- su nekoliko jedinstvenih skeleta.
Ideja da je poljoprivreda nanijela veliku va. Tu ideju kasnije je obradio Tom Standid` u {e higijene, a `ivot pored doma}ih `ivotinja Svi skeleti su bili s podru~ja doline Ni-
svojoj knjizi "Promjenljiva istorija ljudi", u Nau~nici uvjereni neminovno je rezultiralo bolestima koje su la, ali su dolazili iz razli~itih istorijskih pe-
{te tu lju di ma prvi je pred sta vio pro fe sor da je prelazak s lova
D`erd Dajmond s Univerziteta Kalifornija u kojoj navodi da je "poljoprivreda veoma ne- se prenosile izme|u razli~itih vrsta, {to se rioda, po~ev{i od neolitskih lovaca pa do
prirodna aktivnost". na poljoprivredu mo`e vidjeti danas na primjeru svinjskog farmera iz 15. vijeka prije nove ere.
Los An|elesu. U svojoj knjizi "Pi{tolji, drago bio najve}a gre{ka
kamenje i `eljezo" on obja{njava da, iako mi- Stok se sla`e da je poljoprivreda imala gripa. Da bi prikazali negativni uticaj po- Kako godovi mogu ozna~iti zdravlje
veliku ulogu u reme}enju razvoja ljudi. u istoriji ljudi ljoprivrede, Stok i njegovi studenti ispitali stabla tako i slojevi gle|i, poznati kao LEH
slimo da nas je poljoprivreda navela da vodi-
mo `i vot ispu njen bo gats tvom, do brim "Razlike koje se danas vide izme|u onih slojevi, mogu ozna~iti da li je osoba bila
zdravljem i dugovje~no{}u, ona je u stvari bila koji su iskori{tavali i onih koji su iskori{tavani zdrava ili je gladovala nekoliko mjeseci.
{tetna za ljude. bazirane su na razlikama koje su se pojavile Stok je otkrio da je 40 odsto lovaca,
Prema Dajmondu, poljoprivreda je ev- prilikom pojave poljoprivrede", obja{njava koji su `ivjeli prije 13.000 godina, imalo
oluirala prije 12.000 godina i od tada su ljudi Stok. LEH slojeve.
postali pothranjeni i bole{ljivi, {to nije bio slu- Nau~nici vjeruju da je prelazak s lova na Skeleti od prije 12.000 godina, kada su
~aj s njihovim precima koji su bili usmjereni poljoprivredu bio najve}a gre{ka u istoriji lju- Egip}ani pre{li na poljoprivredu, pokazali
ka lovu. di. su da je ~ak 70 odsto ljudi imalo LEH slo-
Tako|e, po{to poljoprivreda dozvoljava Na primjer, lovci su jeli razli~ite vrste jeve.
da se hrana skladi{ti i omogu}ava nekim ljudi- hrane, odnosno izme|u 60 i 70 vrsta, Tako|e, primijetio je da su lovci bili
ma da rade ostale stvari osim potrage za hra- ali kada su ljudi pre{li na poljoprivredu, nekoliko centimetara vi{i od farmera, {to je
nom, ona je dovela do pronalaska mo}nijih postali su zavisni o malom broju `itarica. Pro- vjerovatno rezultat bolesti.
oru`ja, opasnijih vojnika, te`ih ratova, ve}ih blem je u tome {to ta hrana nema dovoljno Mnogi nau~nici se danas sla`u sa Daj-
podjela me|u onima koji su imali pristup hra- sastojaka za vo|enje zdravog `ivota, {to ~ine mondom da je poljoprivreda dovela do pot-
ni i onima koji nisu imali taj pristup. ljude osjetljivima na bolesti. [tavi{e, sakuplja- hranjenosti, nejednakosti i ratova.
 5. 7. 2009. ofekfmkb 43

PIRAMIDA FOLK
PJEVA^ICA
SA SLIKE
AMERI^KI
IZRAZ U
NEKOM
JEZIKU
HENRI
RIJEKA U
SRBIJI
GRAD U
JAPANU
RIJEKA
ROK
MUZI^AR,
POP
GNJURITI URAN ZAJE^AR

Rje{ava se tako {to slovima iz prethodne rije~i dodamo U C. GORI

jedno slovo i premetanjem dobijemo novu rije~. PLAVI

DRAGULJ,
SAFIR, TIRKIZ
(TUR.)

VODORAVNO: MOREPLO-
VAC, VESPU^I
AMPER
OVAMO
1. Drugo slovo,
2. Mjesto u Srbiji
JELOVO PLANINA U
ju`no od Beograda, DRVO SRBIJI
3. Dio noge iznad
koljena, 4. Ambala`a ISLAMSKA
MU[KO VJERSKA
u obliku cijevi, IME NA[IH ZAJEDNICA
KRAJEVA VRSTA PJES.
5.Eksplozivna UKRASA
smjesa, pu{~ani prah, KORALJNI
OTOK
6. Otkinuti plod GLUMAC
MANOJLOVI] OP[TINSKI
RUKOMETNI
sa stabla, SAVEZ
7. Rije~ uz imenicu AUSTRIJA
TIM VI[E,
koja je bli`e KAMOLI @ENA KOJA
KARAT VODI
odre|uje. PREGOVORE
PLATINA
VELIKO
MUZI^KO
DJELO
(MN.)

KLASI^NA UKR[TENICA TRGOVCI

NA MALO
ENGLESKA
PRI^A,
STORIJA
DRUGO,
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 OSTALO ALT

GR^KI BOG
^E[KO PODZEMNOG
11 12 13 14 M. IME MORA (ER..)
DECIGRAM

15 16 17 18 MILO,
IME ODMILA, PRIJATNO
AZEMINA
IRIDIJ
19 20 21 22
BRODAR,
POMORAC,
23 24 LA\AR

CENTAR ZA
25 26 27 28 29 IME TRENERA
OBUKU
DR@AVA U
OSIMA SREDNJOJ
(MLA\EG) VOZA^A AMERICI
(KRAT.)
30 31 32
DR@AVA U
AZIJI
33 34
^E[KI
FILMSKI
RADNIK,
VODORAVNO: TRNKA

2/! Qmfnfojuj! nfubm! )Bh*-! 7/! Kfeoptubwop-! 22/! Tve! hpnjmf-! 23/! [jntlj! tqpsu-! 25/! Esabwb- VRSTA
cveafu! )gsbo*-! 26/! Qp{obub! •fmjtuljokb-! B{obwvsjkbo-! 27/! Tubkb! {b! tuplv-! 29/! Tubsb! nkfsb! {b MAJMUNA,
LORI
ufajov-!2:/!Lsbujdb!{b!#wfscj!hsbujb#!)ob!qsjnkfs*-!31/!Qbejob-!lptjob-!33/!Tmpwb!j{b!#|#!j!#e#-!34/ (AJ..)
Pw•fujob-!36/!_pwkfl!lpkj!qpesbabwb!wjtplp!esv|uwp-!38/!Lsbujdb!{b!Psjpo-!39/!Mblp!mpnmkjwj-
41/!Jnf!hmvndb!j!UW!wpejufmkb!Gjmjqpwj~b-!43/!Tubskf|job!gblvmufub-!44/![bmph-!efqp{ju-!ptubwb IME ODMILA
NATA ZA U^ITELJA,
)bsbq/*-!45/!Hmbwoj!hsbe!Bmcbojkf/!! U^O

PROSTA, ARMENSKI KOMPOZITOR, MA\ARSKI SPOKOJSTVO

GRADI]
USPRAVNO: NA SANI
OBI^NA,
OTRCANA
PISAC,
BAKUNC
DEV^I]
(.AKT.)
[AHISTA,
JANO[
UPIJANJE
(LAT.)
2/!Tusv•okbl!{b!tmbwfotlf!kf{jlf!j!lvmuvsv-!3/!Cpltfstlp!cpsjmj|uf-!4/!Jnf!qkfwb•jdf!Mfoplt-!5/
Esvhp!j!•fuwsup!tmpwp-!6/![fnmkj|uf!tb!twji!tusbob!plsvafop!wpepn-!pupl-!7/!Sf{buj!qjmpn-!8/ PTICA KOJA
_fuwsuj! j! esvhj! wplbm-! 9/! Obknbokj! uspdjgsfo! cspk-! :/! Ptkf~bokf! {b! qsjtupkoptu-! 21/! Epnpwjob- SE SELI

24/!Gpup.bqbsbu-!27/!Vqjuob!{bnkfojdb-!28/!Jnf!hmvnjdf!Ajsbsep-!31/!Qsjqbeojl!kfeoph!tmp.
wfotlph!obspeb-!32/!Tjesp-!lpuwb-!34/!Obcps!ob!lpaj-!35/!Ejwmkb!tufqtlb!pwdb-!37/!Kf{fsp!v LU^NA KOST SREBRO
IZNAD OKA (ARGENTUM)
Ljoj-!3:/!Wjtplb!qmfnj~lb!ujuvmb!v!\lputlpk-!42/!Cjmjkbstlj!|ubq-!ubl-!43/!Sjntljn!djgsbnb;!612/ (MN.) TEMPO
O/!OJLPM_J^
VOLT
PODLOST
KLIN ISKUPITI SE
KAJANJEM

Rje{ava se tako {to slovima u prethodnoj rije~i oduzmemo 4. I 1. VOKAL

M. IME, TROJANSKI
jedno slovo i premetanjem dobijemo novu rije~. SVETOLIK KRALJ
(P.I.AM)

REGIONAL.
PRIVREDNA RIMSKI CAR,
PREFIKS ZA KOMORA
HILJADU MARKO
VRSTA KLAUDIJE
VOJNI^. ROVA

UZVIK KAT
GORNJI DIO
VODORAVNO: VESELJA
I RADOSTI
STOPALA KILOMETAR

1. Bezbo{tvo, bezvjerstvo,
2. Stavljati namaz, OBILJE@A-
VANJE
3. ^uvena porodica
graditelja violina iz
Kremone, U^ESNIK
4. Mrak, tmina, OLIMPIJADE

5. Jedan zavr{etak
{ahovske partije, SAVEZ DOKSATI,
NEZAVISNIH HAJATI
6. Znak za astat, SINDIKATA (TUR.)
(SKR.) AUSTRIJA
7. Kratica za tonu.
@DERA^
IME ODMILA MRTVIH PO
ZA OCA EGIPATSKOJ
MITOLOGIJI
44 ofekfmkb!5. 7. 2009.

@ohari su
osjetljivi
na svjetlost
i uglavnom
su aktivni
samo no}u.
@ive u
grupama na
mra~nim,
vla`nim
i toplim
mjestima

@ohari,
insekti koji
se tokom Jako su prilagodljivi

evolucije i mo`emo ih na}i

{irom svijeta
FOTO NN
gotovo i nisu
mijenjali

[teto~ina koja
izaziva ga|enje
Priredio: @eljko DERAJI] Poznato je 3.500 vrsta, dok se na na{im
prostorima mo`e prona}i 15 vrsta.
mo`emo re}i o kojoj se vrsti `ohara radi. Kad ja-
ja{ca sazriju, omot puca i iz nje izlaze li~inke.
Alergeni se nalaze u slini `ohara, fecesu, se-
kretima, ljuskama oklopa i mrtvim tijelima `oha-
alo ko od nas se nije Fosilni ostaci nam govore da se tokom evo- @ohari su Li~inke i odrasli `ohari imaju sli~ne `ivotne ra.

M
susretao sa `oharima. lucije gotovo i nisu mijenjali. me|u navike. Pogoduje im ne~isto}a jer se hrane ostacima
Ta stvorenja koja kod Najraniji fosili sli~ni `oharu poti~u iz kar- najstarijim i Brzina razvoja `ohara zavisi od tri faktora hrane. Naj~e{}e ih mo`emo prona}i u skladi{ti-
ve }i ne lju di iza zi va bonskog perioda od prije 354 do 295 miliona go- najuspje{nijim vlage, temperature i hrane. @ohari se smatraju ma, kuhinjama i kupatilima.
ga|enje svojim izme- dina. @ohari su me|u najstarijim i najuspje{nijim `ivim bi}ima {teto~inama, iako samo oko 30 vrsta `ohara `ivi Za ~ovjeka su jo{ opasni kao prenositelji ne-
tom, ali i samim pri- `ivim bi}ima na Zemlji. na Zemlji u urbanim podru~jima, {to je manje od jedan od- kih bolesti, me|u kojima su tuberkuloza, kolera,
sus tvom za ga |u ju Ve}ina vrsta `ivi u tropskim i suptropskim sto ukupnog broja vrsta tog insekta. tifus i guba.
hranu, vodu i druge potrep{tine. predjelima. Jako su prilagodljivi i mo`emo ih na- Vrste koje su se prilagodile `ivotu uz ~ovje- Po{to su no}ne `ivotinje, dosta ih je te{ko
@ohari su insekti iz reda `ohara{a, spljo{te- }i {irom svijeta. ka predstavljaju veliki higijenski problem za ~o- otkriti, otporni su na insekticide, sposobni su du-
nog tijela du`ine 25 milimetara. Imaju tri para @ohari su osjetljivi na svjetlost i uglavnom Uzro~nici su vjeka. Prehrambene proizvode zaga|uju svojim go pre`ivjeti bez hrane i brzo se razmno`avaju.
duga~kih nogu, glava im je prekrivena {titastim su aktivni samo no}u. @ive u grupama na mra- i mnogih izmetom i prisutno{}u. Jedna od najboljih preventivnih mjera je
prsnim koluti}em. ~nim, vla`nim i toplim mjestima. alergija kod Uzro~nici su i mnogih alergija kod odraslih odr`avanje ~isto}e u prostorijma za `ivot, pogo-
Usni organ je prilago|en za glodanje i `va- @enka odla`e u omotu izme|u 12 i 50 jaja- odraslih i djece i djece, a dokazano je da kod djece mogu izazva- tovo u prostorijama koje slu`e za dr`anje i pri-
kanje. {aca, ovisno o vrsti. Po boji i obliku omota ti astmu. premu hrane.

Ki{ne gliste prilago|ene za ubu{ivanje u zemlju

Crvi koji di{u preko povr{ine tijela

Priredio: @. DERAJI]
Ki {na glis ta pri pa da ma lo ~e ki njas tim
crvima. Ima izdu`eno i ~lankovito tijelo prila-
go|eno za ubu{ivanje u zemlju.
Na prednjem kraju tijela nalazi se mali
zaobljeni re`anj, koji predstavlja redukovani
prostomijum, a iza njega je segment (peristo-
mijum) na kojem je usni otvor.
Na povr{ini tijela je jednoslojan epitel
koji lu~i tanku kutikulu. Kutikula je porozna i
kroz nju se izlu~uje sekret i sluz koja vla`i
povr{inu tijela, ~ime se smanjuje trenje i ola-
k{ava razmjena gasova. One di{u preko po-
vr{ine tijela.
Na povr{ini tijela se nalazi i pojas `lijez-
danog epitela koji lu~i sluz, poma`e pri pare-
nju i kokon.
Celom je u vidu parnih me{kova koji su
okru`eni peritoneumom. Peritoneum obrazuje
dorzalnu i ventralnu mezenteru i pregrade
izme|u segmenata. Mezentere i septe dr`e
crijevo u centralnom dijelu. Celomska te~nost
igra ulogu hidrauli~nog skeleta.
Krvni sistem je zatvorenog tipa. Sastoji
se od dva glavna krvna suda - dorzalnog i
ventralnog, koji se pru`aju cijelom du`inom
tijela iznad, odnosno ispod crijeva. Nervni
sistem je ljestvi~ast. Sastoji se od mo`dane
ganglije od koje se unazad pru`a parno trbu-
{no stablo.
Crijevo je prava cijev, koja po~inje usnim
otvorom, nastavlja se na `drijelo, jednjak, vo-
ljku, `eludac, srednje i zadnje crijevo s anal- |ena jaja i hranljive materije, zatim se on
nim otvorom. Hrane se organskim materijama odbacuje. Razvijaju se direktno.
koje se nalaze u zemlji{tu, tako da kroz njiho- Kretanje se vr{i naizmjeni~nim izdu`iva-
Hrane se organskim materijama vo crijevo prolazi ogromna koli~ina zemlje. njem i skra}ivanjem dijelova tijela (kao talasi)
koje se nalaze u zemlji{tu Nakon parenja, u kokon se pola`u oplo- uz odupiranje hetama o podlogu.
 5. 7. 2009. ofekfmkb 45

Vodi~ Nedjeljni Vodi~

Pi{e: Dragana ZEC,
BANJALUKA astrolog SARAJEVO
FILMOVI FILMOVI
QB!MBT! Ovan Bik Blizanci
Cfp!hsbe!tlj!gbo!upn Qp!tbp; Lbe!kf!p!qp!tmv Qp!tbp; Blp!cjt!uf!qp!. Qp!tbp; Blp!kf!op!wbd!pop!|up BQP!MP
Nj!mv!ujo!Nj!mp!|f!wj~-! sj!kf•-!tb!twjn!tuf!tf!ef!. tbp!np!hmj!eb!pcbw!mkb!uf wbt!{b!oj!nb-!p•f!lvk!uf!wf!mj!lf!qsp!. Qb!lmf!of!
Nbs!lp!Aj!wj~-! np!sb!mj!tb!mj/!Wj!kp|!tb!np pe!lv!~f!up!cj!{b!wbt cmf!nf!v!up!lv!pwf!tf!enj!df/!Ob!. vmj!df
Sb!ep!tmbw!Nj!mfo!lp!wj~ qp!wsf!nf!op!jnb!uf!tob!. cjp! qvo! qp!h p!e bl! v qspt!up!wbn!of!jef!pe!sv!lf!lbe Wjo!Ej{fm-!
Sf!aj!kb;!Kp!wbo!Up!ep!sp!wj~ hf!eb!tf!cp!sj!uf!tb!pcb!wf!{b!nb!lp!kf!wbn pwpk!tf!enj!dj/!Tnf!ub!wbn!ept!ub!up!hb-!qb!j kf!p!gj!obo!tj!kb!nb!sj!kf•/!Op!wbd Qpm!Wp!lfs
)2:/41!i* qsjt!uv!av/!Tsf!ej!opn!tf!enj!df!tf!wj!|f!bo!. ojt!uf!cb|!ob!kps!oj!kj!{b!sbe/!Vhmb!wopn!~f!uf wbn!lmj!{j!lsp{!qstuf-!b!tlmp!oj!tuf Sf!aj!kb;!
hb!av!kf!uf-!b!ep!ub!eb!tf!vhmb!wopn!vmkv!mklv!. obt!up!kb!uj!eb!twf!|up!np!af!uf!pcb!wj!uf!j{!lv!. j!hv!cmkf!okv!cj!uoji!qb!qj!sb/ Eabt!ujo!Mjo
kf!uf!v!sb!{nj|!mkb!okj!nb!p!esv!hjn!tuwb!sj!nb/ ~f/ Mkv!cbw; Lbe!cjt!uf!np!hmj!eb!qp!ckf!hof!uf )29-!31!i*
Mkv!cbw; V!mkv!cb!wj!cj!np!hmp!cj!uj!{b!oj!nmkj!wji Mkv!cbw; Mkv!cbw!ep!cj!kb!ob!wb!aopt!uj!lsbu!lp- pe!twf!hb!ob!of!lp!wsj!kf!nf!ob!|mj!cjt!uf!ob!.
ep!hb!}b!okb!qp!•fu!lpn!tf!enj!df/![b!jo!uf!sf!. tsf!ej!opn!tf!enj!df/!Job!•f-!v!wb!|fn!aj!wp!uv •j!ob!j!wsf!nf!ob!eb!v!nb!tj!mkv!ej!plp!tf!cf
tp!wb!oj!tuf!{b!ptwb!kb!•lf!qp!ip!ef-!b!j!tbe v!ob!sf!eoji!tf!ebn!eb!ob!~f!{b!v{j!nb!uj!esv!. qsp!ob!}f!uf!j!of!lph!lp!kf!ept!up!kbo!wb!|f
tf!ptkf!~ b!u f!qsj!mj!• op!tqsf!n ojn!eb!tf hv!jmj!usf!~v!qp!{j!dj!kv!ob!mjt!uj!qsj!psj!uf!ub/!Ojt!uf qba!okf/!Oj!tv!qsj!mj!lf!eb!~f!uf!up!j!sf!bmj!{p!wb!uj
vqvt!uj!uf!v!bwbo!uv!sv-!qb!•bl!j!of!|up!wj!|f/ cb|!v!ob!cp!mkjn!peop!tj!nb!t!qbs!uof!spn/ v!pwpk!tf!enj!dj/
[esbw!mkf; Vlp!mj!lp!vtqj!kf!uf!eb!j{!ckf!hof!uf [esbw!mkf; Mp!|f!tuf!wp!mkf!vhmb!wopn/!Ej!kf!. [esbw!mkf; Jtv!wj!|f!tuf!j{ofs!wj!sb!oj!j!mkv!uj!uj!eb!cj
Mf!ef!op!ep!cb!4;! tv!lp!cf!t!wb!|jn!vlv!~b!oj!nb!j!ofs!wp!{v!lp!kv mpn!kf!up!{cph!ufn!qf!sb!uvs!oji!pt!dj!mb!dj!kb- tuf!jt!ujo!tlj!vwj!ekf!mj!lp!kj!kf!wb|!qsp!cmfn"!Eb-
Ej!op!tb!vsv!tj!ep!mb!{f ~f!uj!tv!lp!cj!v{sp!lp!wb!uj-!ptkf!~b!~f!uf!tf ej!kf!mpn!{cph!Nbs!tb!v!wb!|fn!qswpn!qp!. vnps!oj!tuf-!j!of!jef!wbn!lb!lp!tuf!{b!nj!tmj!mj/
Hmb!tp!wj;! Oj!lp!mb! ]v!sj!•lp- tkbk!op/ mkv/!Qb!{j!uf!ob!twp!kf!{esbw!mkf!j!obt!upk!uf!eb Ofs!wp!{b!kf!pop!|up!wbt!voj!|ub!wb-!qb!qp!.
Jtj!ep!sb!Nj!oj~-! tf!qsb!wjm!op!isb!oj!uf/ lv!|bk!uf!eb!ob!}f!uf!ob!•jo!eb!tf!sf!mb!ltj!sb!uf/
Wp!kb!Csb!kp!wj~
)27/26-!29/26-!
31/26-!33/26!i*

Rak Lav Djevica

Qp!tbp; J!qp!sfe!{ob!okb Qp!tbp; Oj!kf!wbn Qp!tbp; Mp|!qp!•f!ubl!tf!enj!df
lp!kf! qp!t kf!e v!kf!u f! p obk!tkbk!oj!kj!qp!tmp!. ep!wf|!~f!ep!wb!|fh!qp!uqv!oph
pcmbt!uj!lp!kv!sb!ej!uf-!v woj!qf!sj!pe/!Usf!. imb!}f!okb!lbe!kf!p!qp!tmv!sj!kf•/
pwpk!tf!enj!dj!p•f!lvk!uf ov!uop!tuwb!sj!of Qp!ob!|b!~f!uf!tf!lbp!eb!wbt!oj!kf
qp!uf!|lp!~f!eb!twp!kf!{b!nj!tmj!tqsp!wf!ef!uf!v jev!pob!lp!lb!lp!cjt!uf!wj!up!af!mkf!mj-!bmj!oj!kf csj!hb!oj!{b!sp!lp!wf-!oj!{b!qsjt!uj!hmf!pcb!wf!{f/
ekf!mp/!Wb!|f!jef!kf!~f!cj!uj!qp!nb!mp!lpo!gv!{of- wsj!kf!nf!eb!ob!okji!qp!lv!|b!wb!uf!vuj!db!uj-!kfs Jt!uj!oj!{b!wp!mkv-!ept!ub!kf!cj!mp!pcbw!mkb!okb!j
|up!wbn!cb|!j!of!~f!j~j!v!qsj!mph/ ~f!uf!tb!np!v{b!mve!usp!|j!uj!fofs!hj!kv!j!wsj!kf!nf/ twph!j!uv!}fh!ej!kf!mb!qp!tmb<!tbe!np!af!uf!j!wj
Tubs!Usfl Mkv!cbw; Blp!jnb!qp!tmb!j!opw!db-!jnb!j!mkv!. Mkv!cbw; Lbe!kf!p!pwpn!btqf!luv!wb!|fh!aj!. nb!mp!eb!qsf!lstuj!uf!sv!lf!j!qvt!uj!uf!esv!hf!eb
Sf!aj!kb;!K/K/!Bcsbnt cb!wj-!cj!~f!nj!tbp!lp!kb!~f!wbt!esab!uj!pwji wp!ub!sj!kf•-!j{!eb!ob!v!ebo!tuf!tf!cj!mkf!q|j/ tf!lp!qsdb!kv!usb!af!~j!skf!|f!okf/
)28-!31/41!i* eb!ob/!Qsf!wj!|f!tuf!tf!nb!uf!sj!kb!mjt!uj!•lj!psj!kfo!. Obt!upk!uf!eb!of!qsp!wp!ej!uf!qsf!wj!|f!wsf!nf!ob Mkv!cbw; Mkv!cbw!kf!of!lb!lp!tlsj!wf!ob!j!tb!np
uj!tb!mj!eb!cj!tuf!tf!np!hmj!vtsfe!tsf!ej!uj!ob qsfe!phmf!eb!mpn/!Jt!uj!ob!kf!eb!tuf!tf!qsp!mkf!. wj!{ob!uf!{b!|up!kf!up!ub!lp!tb!eb/!Pemv!•j!mj!tuf
fnp!dj!kf/!Jqbl-!jnb!uf!np!hv!~optu!eb!t q|b!mj-!bmj!qsf!qvt!uj!uf!esv!hj!nb!eb!up!qsj!nj!kf!. eb!~v!uj!uf!epl!of!sf!bmj!{v!kf!uf!of!lf!twp!kf
qbs!uof!spn-!blp!oj!|ub!esv!hp-!cbs!pesaj!uf uf!j!qsp!lp!nfo!ub!sj!|v/!Of!cv!ej!uf!obs!djt-!kfs qmb!op!wf/!Esaj!uf!sb!wop!uf!av!v!qpt!up!kf!~fn NF!FUJOH!
tlmb!eof!peop!tf/ ~f!uf!uj!nf!tb!np!pecj!uj!pof!lp!kf!obk!wj!|f peop!tv-!bmj!cf{!wf!~ji!ep!hb!}b!okb/ QP!JOU
[esbw!mkf; [esbw!mkf!wbn!kf!ep!csp-!bmj!cj!twb!. af!mj!uf!eb!qsj!wv!•f!uf/ [esbw!mkf; Lbe!kf!p!wb!|fn!{esbw!mkv!sj!kf•-!cj!. Usbo!tgps!nfs!tj!3;!
lb!lp!usf!cb!mp!nb!mp!qba!okf!eb!pcsb!uj!uf!ob [esbw!mkf; Vlp!mj!lp!ptkf!uj!uf!cp!mp!wf!v!lpt!uj!. mp!cj!ep!csp!eb!j{!ckf!hof!uf!np!hv!~optu Ptwf!ub!
hsmp/!Lmp!oj!uf!tf!imb!eoji!ob!qj!ub!lb!eb!of nb-!of!v{cv!}vk!uf!tf!qsf!ukf!sb!op/!Tb!uvso twb!}f!t!qsj!kb!uf!mkj!nb/ qp!sb!af!oph!
cjt!uf!{b!sb!ej!mj!vqb!mv/ wbt!tb!np!nb!mp!uft!uj!sb/ Nf!hbo!Gplt-!
J{b!cfm!Mv!lbt!
Sf!aj!kb;!
Nbk!lm!Cfk
Vaga [korpija Strijelac )29-!31/41!i*
Qp!tbp; Lpo!gv!{j!kb!ob Qp!tbp; Qpt!uf!qf!op!qsf!. Qp!tbp; Twp!kf!qp!tmp!wf!v
sb!e opn! nkft!u v! oj!kf mb!{j!uf!v!of!lf!esv!hf!tgf!. pwpk!tf!e nj!d j!pcbw!mkb!u f
of!|up!|up!~f!wbt!tqsj!. sf/!Qp!tbp!pt!ubw!mkb!uf!qp qp!vt!ub!mkf!opk!|f!nj/!Of!.
kf!•j!uj!eb!tf!mb!uj!uf!qp!tmb/ tusb!oj/![b!ep!wp!mkoj!tuf!wb!. nb!{ob!•bk!oj!kji!ef!|b!wb!.
P•f!lvk!uf!qp!uf!|lp!~f!v |jn!v•jo!lpn!j!oj!kf!wbt!csj!hb!|ub!~f!esv!hj okb-! bmj! tf! wj! j! qp!s fe! up!h b! ptkf!~ b!u f
Usbo!tgps!nfs!tj;! pwpk!tf!enj!dj-!bmj!np!af!uf!eb!ji!qsf!wb!{j!}f!uf ob!up!eb!lb!av/!\up!tf!wbt!uj!•f-!eb!mj!tuf vnsuwmkf!op-!jt!djkf!}f!op/!Of!pq!ip!eop!wbn
Ptwf!ub!qp!sb!af!oph v{!nb!ltj!nbm!op!bo!hb!ap!wb!okf/ nb!ltj!nvn!pe!tf!cf!j!tbe!ip!~f!uf!eb!tf kf!nb!mp!ej!ob!nj!lf!eb!cjt!uf!qp!wsb!uj!mj!jo!uf!sf!.
Nf!hbo!Gplt-! Mkv!cbw; Usf!cb!wbn!wsj!kf!nf!{b!wb!nb!esb!hf penp!sj!uf/ tp!wb!okf-!bmj!up!of!~f!cj!uj!v!pwpk!tf!enj!dj/
Eapo!Ups!uv!sp mkv!ef!eb!cjt!uf!tf!{b!jt!ub!ptkf!~b!mj!ep!csp/ Mkv!cbw; Jej!uf!j!penp!sj!uf!tf/!J!wb!nb!j!qbs!. Mkv!cbw; Lbe!kf!p!mkv!cb!wj!sj!kf•-!ojt!uf!cb|
Sf!aj!kb;!Nbk!lm!Cfk Qsj!kb!uf!mkj!tv!wbn!v!pwpk!tf!enj!dj!pe!j{v!{f!. uof!sv!cj!up!j{v!{f!uop!qsj!kb!mp/!Ob!lsb!kv!lsb!kf!. obk!{b!ep!wp!mkoj!kj!usf!ov!uopn!tj!uv!bdj!kpn/!Jt!uj!.
)28/56-!31/41!i* uof!wb!aopt!uj/!Lbe!kf!p!qbs!uof!sv!sj!kf•-!tub!. wb-!of!hekf!v{!np!sf!~f!j!wb!|b!mkv!cbw!ep!cj!uj ob-!of!nb!uf!oj!wp!mkf!eb!of!|up!cj!uoj!kf!j{nj!kf!.
okf!kf!of!qsp!nj!kf!okf!op/!Twf!tf!pewj!kb!qp esv!hv!ej!nfo!{j!kv/!Qp!wsb!uj!~f!uf!tub!sb-!{b!cp!. oj!uf/!Kf!eopt!ub!wop!oj!kf!ep!|mp!wsj!kf!nf!eb
vt!ub!mkf!ojn!|b!cmp!oj!nb-!cf{!wf!~ji!us{b!wj!db/ sbw!mkf!ob!ptkf!~b!okb!j!qp!op!wp!pu!lsj!uj!•b!sj!wb!. jt!lb!af!uf!twp!kv!lsf!buj!woptu!j!ptwb!kb!•lf
IZLO@BE [esbw!mkf; V!pwpk!tf!enj!dj!~f!cj!uj!qsp!nkf!okj!. |f!wf!{f/ tqp!tp!copt!uj/
wp!j!vnop!hp!nf!~f!{b!wj!tj!uj!vqsb!wp!pe!wb!. [esbw!mkf; Jnb!uf!vuj!tbl!eb!wbn!qp!oft!ub!kf [esbw!mkf; Wb!|f!{esbw!mkf!kf!hp!up!wp!tb!ws|f!.
CBO!TLJ!EWPS |ji!fnp!dj!kb/ tob!hf/!Lbp!eb!wj!|f!of!np!af!uf!eb!tf!cp!. op/!Kf!ej!op!|up!wbn!of!ept!ub!kf!kf!nb!mp!wj!.
Wf!mj!lj!j{mp!acf!oj!tb!mpo sj!uf!oj!tb!•jn!j!oj!{b!|ub-!|up!kf!tb!twjn!of!uj!. |f!bluj!wopt!uj!j!np!aeb!of!lb!lbw!op!wj!ip!cj
J{mp!acb!tmj!lb! qj!•op!{b!wbt/!Of!csj!oj!uf-!sb!ej!tf!p!vnp!sv lp!kj!cj!wbn!qp!wsb!ujp!aj!wptu/
Sb!ep!nj!sb!Lof!af!wj!~b lp!kj!~f!hp!ej|!okj!penps!vt!qkf!|op!j{mj!kf!•j!uj/
)ep!29/!kv!mb*

WJ!KF!^OJ!DB
Lpo!dfs!uj!nb!uv!sb!ob!ub
Nv!{j!•lf!|lp!mf!
#Wmb!ep!Nj!mp!|f!wj~#
)27!i*
NV![J!_LJ!QB!WJ!MKPO
Qsp!np!dj!kb!lokj!hf!
Ej!nj!usj!kb!P/!Hp!mf!np!wj!~b!
#Qkf!wb!okf!v{!hv!tmf#
)2:!i*
NV![FK!
SF!QV!CMJ!LF!TSQTLF
Tubm!ob!j{mp!acf!ob!
qpt!ubw!lb!Nv!{f!kb!ST
#Kb!tf!op!wbd!tjt!ufn!
vt!ub!|lji!mp!hp!sb!tnsuj#
#Usb!qjt!uj!•lb!pqb!uj!kb!Nb!sj!kb!
[wj!kf{!eb!v!Cb!okb!mv!dj!
297:!.!311:/#
)ep!29/!kv!mb*
Jarac
Qp!t bp; Eb! cjt!u f! {b!jt!u b
lwb!mj!uf!uop!sb!ej!mj!twpk!qp!tbp
of!p q!i p!e ob! wbn! kf! qp!.
es|lb!qbs!uof!sb/!Ptkf!~b!uf!tf!qp!nb!mp!of!tj!.
hvs!ojn!lbe!tv!wb!|j!dj!mkf!wj!v!qj!ub!okv<!usf!cb
wbn!of!lp!lp!~f!wbt!pisb!csj!uj!j!np!aeb!vt!.
nkf!sj!uj!v!qsb!wpn!dj!mkv/
Mkv!cbw; Lbe!kf!p!mkv!cb!wj!sj!kf•-!twf!kf!ep!csp
ptjn!wb!|f!of!tj!hvs!opt!uj!lp!kb!qpu!lp!qb!wb
qpt!up!kf!~f!peop!tf/!Jt!uj!ob-!lpe!wbt!kf!qp!.
tmp!wob!of!tj!hvs!optu!bvup!nbu!tlj!sf!gmf!lup!wb!.
ob!j!ob!qsj!wb!uoj!qmbo-!bmj!cjt!uf!lp!ob!•op
usf!cb!mj!eb!tf!pusf!tf!uf!ub!lwph!qp!ob!|b!okb!j
qsj!iwb!uj!uf!•j!okf!oj!dv!eb!tuf!wp!mkf!oj!j!af!mkf!oj/
[esbw!mkf; Lbe!kf!p!wb!|fn!{esbw!mkv!sj!kf•-
ptkf!~b!uf!tf!fnp!dj!pob!mp!op!v{!esnb!op
{cph!twf!hb!|up!wbn!tf!ef!|b!wb-!bmj!gj!{j!.
•lji!tnf!uokj!of!nb!uf/
Vodolija
Qp!tbp; P•f!lvk!uf!nb!tv!ef!|b!.
wb!okb!ob!qp!tmp!wopn!qmb!ov-
lbp!j!•j!okf!oj!dv!eb!ep!cbs!ejp
okji!of!~f!cj!uj!qsj!kb!ubo/!Of!qsf!.
ewj!}f!of!tuwb!sj!~f!tf!ob!qspt!up
tb!nf!qp!tf!cj!tuwb!sb!uj-!b!ib!pt
lp!kj!~f!eb!obt!ub!of!ep!wp!ej!wbt
hp!up!wp!ep!mv!ej!mb/!Obt!upk!uf!eb
ejp!pcb!wf!{b!qsf!cb!dj!uf!j!tb!sb!eoj!dj!nb-!eb
cjt!uf!mb!l|f!qsf!hv!sb!mj!tf!enj!dv/
Mkv!cbw; Mkv!cbw!kf!{b!jt!ub!pop!|up!wbn!jef
pe!sv!lf-!vlp!mj!lp!tuf!wf~!v!wf!{j/!Qbs!uofs
cv!ej!wb!|f!ejw!mkf!okf!j!usf!ov!uop!kf!up!kf!ej!op
|up!wbt!jt!ujo!tlj!•j!oj!tsf!~ojn/!Vaj!wbk!uf!v!qsj!.
kb!uojn!usov!dj!nb!t!okjn/
[esbw!mkf; Lbe!kf!p!wb!|fn!{esbw!mkv!sj!kf•-
vlp!mj!lp!vtqj!kf!uf!eb!tb!•v!wb!uf!imb!eov!hmb!.
wv-!twf!~f!cj!uj!ep!csp/
Ribe
Qp!tbp; Wb!nb!kf
ob!qp!tmv!tb!twjn
ep!csp/!Sbe!wbn
qsfe!tubw!mkb!hp!up!wp!sv!uj!ov-!b!wb!|f!lp!mf!hf
tv!ob!qspt!up!{b!ejw!mkf!of!wkf!|uj!opn!j!cs{j!.
opn!lp!kv!qp!lb!{v!kf!uf!v!pcbw!mkb!okv!twb!lp!.
eof!woji!ev!aopt!uj/!Pwb!tf!enj!db!wbn!kf!v
{ob!lv!qsj!kb!uoji!qp!tmp!woji!ef!|b!wb!okb/
Mkv!cbw; Lbe!kf!p!mkv!cb!wj!sj!kf•-!{cv!okf!oj!tuf
qp!ob!|b!okfn!qbs!uof!sb!qp!of!lpn!{b!wbt
cj!uopn!qj!ub!okv-!bmj!tj!uv!bdj!kb!of!nb!of!hb!uj!.
wbo!qsfe!{obl/!Twf!kf!tb!twjn!v!sf!ev<!np!.
af!uf!eb!tf!pqvt!uj!uf!j!vaj!wb!uf!v!qba!okj!lp!kv
ep!cj!kb!uf/ IZLO@BE
[esbw!mkf; Lbe!kf!p!wb!|fn!{esbw!mkv!sj!kf•-
ptjn!nb!mf!{cslf!v!lp!kv!~f!uf!of!ob!eb!op NV![FK!
vqbt!uj!of!nb!uf!oj!lb!lwji!{obuoj!kji!qp!uf!|lp!. KF!WSF!KB
~b/!Of!cj!cj!mp!mp!|f!eb!qsp!wkf!sj!uf!qsj!uj!tbl/ #Op~!
tf!gbs!etlf
lv!ij!okf#
)32!i*
46 ofekfmkb!5. 7. 2009.

065 758 000

Oglasi
Po{aljite BESPLATNI
SMS
MALI OGLASI
061 629 608
poruku na
telefon: Va{ oglas }e se
~itati u cijeloj BiH

Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je 3.7.2009. u 36. godini tragi~no izgubila `ivot Posljednji pozdrav dragoj majci Posljednji pozdrav dragoj unuci Posljednji pozdrav dragoj
na{a draga

JACI JACI JACI

od k}erke Sandre i sina Aleksandra. od dede Dule. od strica Bogdana s porodicom.
A-1 A-1 A-1

JASNA (ro|. PEJI]) POPOVI] Posljednji pozdrav dragoj Posljednji pozdrav dragoj Posljednje zbogom mojoj kumi

Sahrana }e se obaviti u nedjelju 5.7.2009. u 13 ~asova na groblju u Krupi na Vrbasu.

O`alo{}eni: k}erka Sandra, sin Aleksandar, majka Stojanka, otac Milorad, brat Mile i ostala rodbina i prijatelji.
B^ JACI JACI JASNI
od ujaka Slobodana s porodicom. od ujaka \or|a.
A-1 A-1
Sve {to si imala, tu si ostavila,
samo si `ivot ponijela sa sobom.

KUPON ZA MALE OGLASE Neka te an|eli s pjesmom do~ekaju

i neka raj ukrase sa tobom.

Kupon za BANJALUKA: Ul. kralja Petra I NEZAVISNE NOVINE Tvoje kum~e Branko sa bratom
Stefanom, majkom Daliborkom
i bakom Draganom
A-4
besplatne Kara|or|evi}a (ispred "Elektri~nog"),
male Vidovdanska (stara autobuska stanica - MALI OGLASI BANJALUKA:
- Ul. kralja Petra I Kara|or|evi}a
oglase
kod biletarnice) - LI^NE PORUKE (ispred "Elektri~nog")
NEZAVISNE
i robna ku}a "Boska" - Vidovdanska (stara autobuska
poš{aljite (pored {altera Razvojne banke) - IN MEMORIAM stanica kod biletarnice) NOVINE
po{tom ili - ^ITULJE - Robna ku}a "Boska" (pored
svojim ~itaocima daju
SARAJEVO: [umarski fakultet (Zagreba~ka 20/3) {altera Razvojne banke)
dostavite - MARKETIN[KE mogu}nost objave
li~no na SARAJEVO:
adresu: TEKST OGLASA: PORUKE - [umarski fakultet
BESPLATNE
- KONKURSI (Zagreba~ka 20/3)
- Internacional press
^ITULJE
u kojoj se objavljuje
DO 15 I OGLASI (autobuska stanica, Lukavica) smrt najbli`ih
(dimenzije 123x85 mm)

RIJE^I Tel: 051 331 864, 033 653 953 Sve druge objave i formati se
napla}uju po cjenovniku.

Ku}e
PRODAJA
- Prodajem dvije ku}e s poslovnim prostorom
400 m2 na jednoj parceli, licem okrenute prema
glavnom putu, Put srpskih branilaca 95, Dervi-
{i, Banjaluka. Telefon: 065/467-412, 065/686-
290. BK
- Prodajem ku}u 9,5x9,75 m u Novoj varo{i, Ba-
njaluka, Srpskih pilota 3 i 5, dvori{te 410 m2, dvije
gara`e, jednosoban stan 36 m2, dva trosobna stana po
81 m2, 700.000 KM. Telefon: 065/523-796, 065/511-
147. BK
- Prodajem ku}u 9x8 m i 540 m2 zemlje u Kne`ici
(struja, voda, telefon, 1/1), ili mijenjam za odgovara-
ju}e u Hrvatskoj. Telefon: 051/307-088. BK
- Prodajem sre|enu ku}u na sprat 10x11 m s man-
sardom, iza "Perutnine", na placu 500 m2,Trn. Telefon:
065/779-394. BK
- Prodajem ku}u i prate}e objekte na placu 3.300 m2
u Mahovljanima. Telefon: 0043/66-45-486-580,
065/761-497. BK
- Prodajem ku}u u Zagrebu ili mijenjam za dva sta-
na u Banjaluci. Telefon: 051/465-742. BK
- Prodajem ku}u 10x11 m, pet eta`a, ~etiri stana s
posebnim ulazom + podrum, Ulica Rade Vranje{evi}
107. Telefon: 051/311-451. BK
- Prodajem ku}u u Banjaluci. Telefon: 062/839-670,
033/639-322. BK
- Prodajem nedovr{enu ku}u (vikendicu) u ^elincu.
Telefon: 066/297-171. BK
- Prodajem dvije ku}e u centru, povoljno. Telefon:
065/549-687. BK
- Prodajem novu ku}u 9,5x8,5 m, prate}e objekte i
~etiri dunuma zemlje kod sto~ne pijace u Novoj Topo-
li, 76.000 KM. Telefon: 065/363-252. BKM
- Prodajem dvije ku}e i gara`u na placu 404 m2,
mogu}nost nadogradnje ili gradnja novog, Ul. kraji-
{kih brigada 5. Telefon: 065/705-460. BKM
- Prodajem imanje u Hrvatskoj - devastirana ku}a,
25 dunuma zemlje, uz glavni put, Raji}, Novska. Tele-
fon: 065/430-790. BKM
- Prodajem ku}u i placeve u Drago~aju, 300 m od
{kole. Telefon: 051/310- 017, 061/848-752. BKM
- Prodajem ku}u (dva stana) u Zalu`anima, prije
pruge, plac 750 m2, 140.000 KM. Telefon: 051/310-
994, 061/848-752. BKM
- Prodajem dvije prizemnice na Star~evici, plac 500
m2, 170.000 KM. Telefon: 051/310-994, 061/848-752.
BKM
- Prodajem ku}u kod motela "Nana", uz glavni put,
na placu 700 m2, predvi|ena izgradnja poslovne zgra-
de. Telefon: 051/ 310-994, 061/848-752. BKM
- Pro da jem ku }u 9x11 m na mir noj lo ka ci ji,
P+1+M, 1/1. Telefon: 065/606-109. BKM
- Prodajem ili izdajem namje{tenu ku}u (poslovni
prostor, dvije gara`e), Bos. Petrovac. Telefon:
065/764-079. BK
- Pro da jem ku }u 11x9 m u San skom Mos tu
(P+S+P) i 1.200 m2 zemlji{ta. Telefon: 065/577-468.
BK
- Prodajem novu ku}u 210 m2, plac 360 m2. Telefon:
065/520-623. BK
- Prodajem namje{tenu ku}u u Bud`aku (tri sprata i
restoran u prizemlju, dvije gara`e), 450.000 evra ili
mijenjam za objekat u Beogradu. Telefon: 065/623-
901, 051/380-571. BK
- Povoljno prodajem ku}u i vi{e placeva na atraktivnoj
lokaciji u Glamo~anima. Telefon: 065/541-558. BK
- Povoljno prodajem ku}u i vo}njak 12 km od Ba-
njaluke (asfalt, struja, gradska voda, telefon), vlasni{-
tvo 1/1. Telefon: 065/606-531. BK
- Prodajem ku}u u Ul. Novaka Piva{evi}a i pet pla-
ceva po 500 m2. Telefon: 065/510-196, 051/429-608.
BK
- Prodajem ku}u spratnicu s potkrovljem na placu
400 m2, kraj {kole u Bud`aku, 300.000 KM. Telefon:
065/682-591. BK
- Prodajem ku}u spratnicu s potkrovljem, oko 220
m2 stambenog prostora, na Paprikovcu, 250.000 KM.
Telefon: 065/682-591. BK
- Prodajem ku}u 8x8 m i dva dunuma zemlje u De-
beljacima. Telefon: 065/850-418. BK
- Hitno i povoljno prodajem ku}u u Banjaluci. Tele-
fon: 065/671-420. BK
- Prodajem u centru Trna spratnicu sa dvije gara`e,
centralno grijanje, na placu 500 m2, 120.000 KM. Te-
lefon: 065/671-420. BK
- Prodajem na Paprikovcu ku}u P+1+M, sa gara`om
i grijanjem, plac 330 m2, 330.000 KM. Telefon:
066/165-323. BK
- Prodajem u Prije~anima useljivu ku}u 8,5x9,5 m
(P+1+M) novogradnja, plac 500 m2 (voda, struja, sep-
ti~ka), 70.000 KM. Telefon: 065/371-611. BK
- Prodajem u Lijevoj Novoseliji, pored glavnog pu-
ta, spratnicu 10x10 m, u prizemlju poslovni prostor i
jednosoban stan, plac 1.000 m2, 120.000 KM. Tele-
fon: 065/371-611. BK
- Prodajem u Vrbanji, pored {kole, dvije ku}e i ~etiri
placa, ukupno zemlje 2.650 m2, 150.000 KM. Tele-
fon: 065/516-927. BK

IZDAVANJE
- Izdajem ku}u (jednosoban namje{ten stan), veliko
dvori{te, kod Zelenog mosta, Pionirska ulica. Telefon:
065/809-034. BK
POTRA@NJA
- Potrebna ve}a opremljena ku}a ili ve}i trosoban
namje{ten stan u Banjaluci ili Lakta{ima. Telefon:
051/580-020. BK
- Potrebna ku}a za stanovanje i odr`avanje blizu
{kole uz pla}anje povoljne stanarine u Banjaluci ili
okolini. Telefon: 065/363-252. BKM
Vikendice
- Prodajem vikendicu u Slatini, 8.000 evra. Telefon:
065/549-687. BK
- Hitno i povoljno prodajem vikendicu. Telefon:
065/671-420. BK
Stanovi
PRODAJA
- Prodajem stan u Banjaluci. Telefon: 062/988-504.
BK
- Prodajem stan 75 m2, Ul. \. \akovi}a, Hiseta. Te-
lefon: 061/968-856. BK
- Prodajem ve}i ~etvorosoban stan u centru Banjalu-
ke, zvati od 12 do 17. Telefon: 065/520-038. BK
- Prodajem jednosoban stan 46 m2 u centru Banjalu-
ke, 1. sprat + gara`a. Telefon: 051/302-724. BK
- Prodajem atraktivan dvoeta`ni ~etvorosoban stan
84 m2 u naselju Sunce, Maksima Gorkog 15, novo-
gradnja. Telefon: 065/851-800. BK
- Prodajem dvosoban stan 57 m2, 1. sprat, Ulica
Drage Mali}a 11. Telefon: 062/752-071. BK
- Prodajem trosoban stan 95 m2, Ulica N. Pa{i}a
('Pentagon"). Telefon: 065/300-102. BK
- Prodajem jednosoban stan u Tuzli, Lipnica, ili mi-
jenjam za stan u Banjaluci uz doplatu. Telefon:
065/376-343, 061/616-901. BK
- Prodajem dvosoban stan u Bronzanom Majdanu,
25.000 evra. Telefon: 065/400-885.BK
- Prodajem dvosoban stan 58 m2, Bulevar cara Du-
{ana, centar ili mijenjam za manji. Telefon: 065/636-
545, 065/939-969. BK
- Prodajem stanove 38, 42, 48, 50, 55, 67 i 110 m2.
Telefon: 065/549-687. BK
- Prodajem dvosoban stan 57 m2, 2. sprat, iza MUP-
a, ^aire. Telefon: 065/922-163. BK
Oglasi
- Prodajem dvosoban stan 62 m2, 3. sprat, bez grija-
nja, 105.000 KM, Ul. Tarasa [ev~enka. Telefon:
051/310-017, 061/848-752. BKM
- Pro da jem ma nji stan u Ba nja lu ci. Te le fon:
066/664-450. BKM
- Prodajem stan 50 m2 u zgradi na Lau{u, 1. sprat,
45.000 evra. Telefon: 065/820-586, 065/402-222. BKM
- Prodajem garsonjeru 28 m2 u Kozarskoj Dubici.
Telefon: 052/413-612. BK
- Prodajem stan 62 m u centru Banjaluke, Ul. Slav-
2 {upa 5 m2, dva balkona, 5. sprat, lift, novogradnja. Te-
ka Rodi}a 2a. Telefon: 051/350-365, 066/260-062. BK
- Prodajem dvosoban stan 64 m 2 (podrum i gara`a)
u Kozarskoj Dubici. Hitno i povoljno. Telefon:
065/452-141. BK
- Prodajem stanove i apartmane u Herceg Novom
(Savina, Igalo). Telefon: 0038163549230. BK
- Prodajem stan 54 m2 u centru Bugojna. Telefon:
065/495-065. BK
- Prodajem dvosoban stan (+ gara`a), Star~evica.
Telefon: 065/677-569. BK
- Prodajem u Boriku dvosoban stan 63 m2, 3. sprat.
Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem u Ul. svetog Save dvosoban stan 75 m ,
novogradnja, 3. sprat, lift. Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem u naselju G. Lorke dvosoban stan 49 m ,
prizemlje. Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem za gotovinu na Rebrovcu o~uvan useljiv
dvosoban stan 62 m2, 4. sprat. Telefon: 066/165-323.
BK
- Prodajem u Boriku u Ul. Mi{e Stupara trosoban
stan, 3. sprat, fasadna cigla. Telefon: 065/371-611. BK
- Prodajem u `utim zgradama nov namje{ten jedno-
soban stan 39 m2, 2. sprat, 100.000 KM. Telefon:
065/371-611. BK
- Prodajem gotove stanove svih veli~ina i stanove u
izgradnji, na vi{e lokacija. Telefon: 066/165-323. BK
- Prodajem na Paprikovcu dvosoban renoviran i lu-
ksuzno namje{ten stan 56 m2, prizemlje, gara`a,
120.000 KM. Telefon: 066/165-323. BK
- Prodajem trosoban stan 78 m2, Ul. Novice Cerovi-
}a. Telefon: 065/632-976. BK
- Prodajem u Obili}evu u Ulici carice Milice renovi-
ran dvosoban stan 48 m2, 4. sprat. Telefon: 066/165-
323. BK
- Prodajem u Malba{i}evoj zgradi, kod "Medicinske
elektronike", trosoban stan, 5. sprat, lift, useljiv u av-
gustu + gara`no mjesto. Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem u "pentagonu" renoviran troiposoban
stan 100 m2, 6. sprat, parking mjesto. Mo`e zamjena
za manji do 40 m2. Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem nov odmah useljiv jednosoban stan 34
m2, 2. sprat, Kozarska ulica, kod hotela "Meriot",
2.350 KM/m2. Telefon: 066/165-323. BK
- Prodajem u Ul. majke Jugovi}a (kod studentskog
doma) nov dvosoban stan, 66 m2, 4. sprat, lift. Tele-
fon: 065/371-611. BK
- Prodajem u Ul. Maksima Gorkog dvosoban stan
55 m2, 3. sprat, nova gradnja. Telefon: 065/516-927.
BK
- Prodajem u Aleji sv. Save trosoban stan 82 m2 +
lefon: 065/516-927. BK
- Prodajem u Obili}evu, Vilsonova ulica, dvosoban
stan 54 m2, VP. Telefon: 066/165-323. BK
- Prodajem na Star~evici, kod restorana "Ognji{te",
trosoban stan 73 m2, 1. sprat, potpuno renoviran. Tele-
fon: 066/165-323. BK
- Prodajem u `utim zgradama nov, odmah useljiv
stan 49 m2, 3. sprat, lift. Telefon: 065/371-611. BK
- Prodajem na Rebrovcu jednosoban stan u izgradnji
41 m2, 1. sprat, useljiv u septembru ove godine. Tele-
fon: 065/371-611. BK
- Prodajem na bulevaru trosoban stan 75 m2, 2.
sprat. Telefon: 066/165-323. BK
2
ZAMJENA
2
- Mijenjam dvosoban stan u naselju Ante Jaki}a za
trosoban u istom. Pla}am razliku u kvadraturi. Tele-
fon: 065/518-563, 065/656-384. BK
- Mijenjam (prodajem) renoviran stan 61 m2 (baraka)
za jednosoban u zgradi. Telefon: 065/834-227. BKM
KUPOVINA
- Kupujem stan od 50 do 60 m2 u Banjaluci, pre-
dnost Mejdan. Telefon: 065/528-320. BK
- Kupujem stan u Banjaluci do 65.000 KM. Telefon:
065/920-434. BK
- Kupujem manji stan do 40 m2 u Beogradu, stara
gradnja. Telefon: +381642293239. BK
IZDAVANJE
- Izdajem stan u centru grada. Telefon: 065/514-419.
BK
- Izdajem namje{ten jednosoban stan kod rebrova-
~ke crkve, centralno grijanje. Telefon: 066/140-654.
BK
- Izdajem namje{ten jednosoban stan u Boriku. Te-
lefon: 066/165-323. BK
- Izdajem dvosoban namje{ten stan s centralnim gri-
janjem kod `eljezni~ke stanice u Br~kom. Telefon:
049/360-066, 065/394-527. BK
5. 7. 2009. ofekfmkb 47
- Izdajem studentima namje{ten stan kod PMF-a,
Nova varo{. Telefon: 065/629-100. BK
- Izdajem jednoiposoban nenamje{ten stan na Star-
~evici. Telefon: 065/350-615. BK
- Izdajem namje{tenu garsonjeru. Telefon: 065/561-
753. BK
- Izdajem nov, namje{ten, renoviran jednosoban
stan 42 m2 u centru, 400 KM + re`ije/mjese~no. Tele-
fon: 051/310-994, 065/378-197. BK
- Izdajem prazan stan kod {kole u Drakuli}u, zvati
do 12 sati, Savanovi}. Telefon: 051/380-697. BK
- Izdajem dvosoban namje{ten stan, u`i centar Ba-
njaluke, grijanje, TV sat. Telefon: 066/267-630. BK
- Izdajem na du`i period prazan ve}i dvosoban stan
u centru, kod {kole "Ivo Andri}", centralno grijanje.
Telefon: 065/636-545, 065/939-969. BK
- Izdajem namje{ten stan 44 m2 i nenamje{ten 78
m2. Telefon: 065/549-687. BK
- Izdajem namje{ten dvosoban stan u zgradi u cen-
tru Banjaluke. Telefon: 065/843-289. BKM
- Izdajem namje{tenu garsonjeru u Ul. Radoja Do-
manovi}a 12. Telefon: 065/568-757. BKM
- Izdajem dvosoban namje{ten stan, 3. sprat, Ul. M.
Gorkog, klima, centralno grijanje, video-interfon. Te-
lefon: 065/523-093. BK
- Izdajem jednosoban stan u centru Doboja (soliter).
Telefon: 053/289-190. Zvati od 18 do 20 ~asova. BK
- Izdajem stan u ^esmi. Telefon: 051/359-048. BK
- Izdajem zaposlenoj osobi stan u Prijedoru. Telefon:
066/334-436. BKM
Sobe
- Izdajem studentima sobe u Rosuljama, kablovska
TV i Internet. Zvati radnim danom od 8 do 16 ~asova.
Telefon: 051/213-590. BK
- Izdajem sobu (dva le`aja), povoljno. Telefon:
065/173-130. BK
- Izdajem jednokrevetnu i dvokrevetnu sobu (zaje-
dni~ka kuhinja i kupatilo). Telefon: 065/513-795. BK
- Izdajem studentkinjama namje{tenu sobu u Bori-
ku, upotreba kupatila i kuhinje, kablovska TV. Tele-
fon: 065/670-587. BK
- Izdajem namje{tenu sobu (poseban ulaz, centralno
grijanje, upotreba kupatila i kuhinje) u zgradi. Telefon:
065/811-900. BK
- Izdajem djevojkama sobu (poseban ulaz, centralno
grijanje) iza Gimnazije. Telefon: 065/228-840, 051-
211-892. BK
- Izdajem mu{karcu jednokrevetnu sobu (poseban
ulaz, kupatilo, centralno) blizu Gradskog mosta, Obi-
48 ofekfmkb!5. 7. 2009.
li}evo. Telefon: 066/617-682, 051/462-986. BK
- Izdajem namje{tenu sobu stuentima, Hiseta (kuhi-
nja, kupatilo i drugo). Telefon: 051/464-415, 065/729-
176. BKM
Apartmani
- Izdajem sobe i apartmane u Bijeloj, iza hotela
"Delfin". Voda non-stop, parking, klima. Telefon:
00382/88-683-379, 00382/69-079-527. BK
- Pansion na obali Une, u Rudicama (motorni ~amac
za vo`nju i ribarenje). Telefon: 065/758-017. BK
- Izdajem apartmane 50 m do mora, terasa, pogodno
za porodice sa djecom, Vir kod Zadra. Telefon
0038523346877. BK
- Izdajem apartmane porodicama od dvije do deset
osoba, pogodni za djecu, pje{~ana pla`a i blizina mo-
ra, Vir kod Zadra. Telefon: 00385-989570964. BKM
- Hrvatsko primorje. Apartmani u Karinu, toplo mo-
re, ljubazni doma}ini. Sve {to je potrebno za va{
odmor, do|ite. Telefon: +38598310225. BKM
Poslovni prostori
PRODAJA
- Prodajem poslovni objekat biv{e fabrike samolje-
pljivih traka "Fast" u Kotor Varo{u. Povr{ina objekta
3.276 m2 i zemlji{ta 7.261 m2. Telefon: 065/896-422.
BK
IZDAVANJE
- Izdajem poslovni prostor 100 m , 200 m od centra
2
^elinca. Telefon: 065/750-002, +39329-352-34-73. BK
- Izdajem kancelarijski prostor 100 m2 u {irem cen-
tru Banjaluke. Telefon: 065/696-149. BK
- Izdajem kancelarijski prostor 100 m2 u {irem cen-
tru Prijedora. Telefon: 065/696-149. BK
- Izdajem vi{enamjenski lokal 44 m2 u centru Ba-
njaluke. Telefon: 051/311-166, 065/480-025. BK
- Izdajem poslovni prostor 60 m2 u centru Banjalu-
ke, UT uslovi. Zvati od 18 do 20 ~asova, osim petka.
Telefon: 066/184-625. BK
- Izdajem lokal 100 m2 u u`em centru grada, pogo-
dan za poslovne prostore i kancelarije. Telefon:
065/390-929. BK
- Izdajem poslovni prostor u centru Banjaluke, vi{e
parking mjesta. Telefon: 065/514-410, 051/217-916,
051/218-011. BK
- Izdajem povoljno poslovni prostor 18 m2 u tr`nom
centru u Boriku, pored supermarketa. Telefon:
065/450-530. BK
- Izdajem kancelarijski prostor 33 m2, u sklopu pro-
dajnog centra "Centrum" Lakta{i. Kompletna mre`na
infrastruktura. Telefon: 065/896-422. BK
- Izdajem dva kancelarijska poslovna prostora 16 i
22 m2 u Ul. \ure Jak{i}a, Banjaluka, prizemlje. Tele-
fon: 065/517-980. BK
- Izdajem poslovni prostor kod crkve u Prije~anima,
pogadan za sve namjene. Telefon: 065/517-895. BK
- Izdajem poslovni prostor 21 m na Star~evici,
2
kodbenziske pumpe, povoljno. Telefon: 066/693-837. BK
- Izdajem poslovni prostor 17 m2, prizemlje, centar,
600 KM/mjese~no. Telefon: 051/310-994, 065/378-
197. BK
- Izdajem poslovne prostore 23, 48, 150, 450 i 1.460
m2. Telefon: 065/549-687. BK
- Izdajem poslovni prostor 70 m2 u centru Banjalu-
ke, pogodan za administrativne poslove i privatne am-
bulante. Telefon: 065/565-915. BKM
- Izdajem u Novoj varo{i prostor 125 m , 1. sprat i
2 - Prodajem plac pet dunuma u Kla{nicama, blizu
Oglasi
50 m2 u dva nivoa. Telefon: 051/310-017, 061/848-
752. BKM
- Izdajem (prodajem) posl. prostor 73 m2 u centru,
prizemlje. Telefon: 051/310-994, 061/848-752. BKM
- Izdajem kod "Intereksa" uz glavnu ulicu prostor 60
m2, dvori{te 60 m2, 900 KM/mjese~no. Telefon:
051/310-994, 061/848-752. BKM
- Izdajem poslovni prostor 150 m2 + kancelarija,
Trn, uz glavni put. Telefon: 065/513-439, 051/585-
957. BKM
- Izdajem poslovni prostor u Ulici Jovana Ra{kovi}a
7 ("Tamarisova" zgrada). Prednost pravna lica (banke,
PTT). Telefon: 065/744-263, Banjaluka. BK
- Izdajem registrovan poslovni prostor 34 m2 u
u`em centru grada. Telefon: 051/319-607, 065/486-
070. BK
- Izdajem tri poslovna lokala u centru grada. Tele-
fon: 065/390-929. BK
- Izdajem poslovni prostor 34 m u Ul. Petra Ko~i}a
2
47. Telefon: 065/486-070. BK
- Izdajem poslovni prostor 30 m2 u Jevreskoj ulici i
poslovni prostor 40 m2 u Ul. Stepe Stepanovi}a. Tele-
fon: 066/398-707. BK
Placevi
PRODAJA
- Prodajem dva placa u ^esmi, kod vise}eg mosta.
Telefon: 065/931-125. BK
- Prodajem pet dunuma zemlje u ^esmi, uz Duboki
potok. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem vi{e placeva u ^esmi. Telefon: 066/184-
131. BK
- Prodajem plac 490 m2, Ul. Petra Velikog kod broja
66, ^esma. Telefon: 065/679-481. BK
- Povoljno prodajem placeve u Debeljacima. Tele-
fon: 065/227-475. BK
- Prodajem vi{e placeva u [argovcu, 1/1, struja i vo-
da. Telefon: 0049/7317-23-614. BK
- Prodajem plac 1.500 m2 (gra|evinska dozvola) u
Lamincima. Telefon: 066/138-224. BK
- Prodajem 19 placeva (17 dunuma), Ul. Novaka Pi-
va{evi}a, Banjaluka, 2,5 km od glavne po{te. Telefon:
065/510-196, 051/420-190. BK
- Prodajem ~etiri dunuma zemlje u ^okorskim polji-
ma. Telefon: 051/467-243, 065/766-730. BK
- Prodajem plac 750 m2, Ulica kralja Aleksandra
Ka ra |or |e vi}a I br. 39 Pe tri}evac. Te le fon:
0038512451994, zvati poslije 20 ~asova. BK
- Prodajem plac 470 m2 kod igrali{ta u Drago~aju,
papiri 1/1. Telefon: 065/462-366. BK
- Prodajem plac 630 m2 kraj Vrbasa, sedam km od
centra, 50.000 KM. Telefon: 066/264-138. BK
- Prodajem 3.000 m2 zemlje u Drakuli}u. Telefon:
051/381-249, 065/926-261. BK
- Prodajem 2.000 m2 zemlje u Krupi na Vrbasu, kod
mlinova. Telefon: 065/487-926, 065/456-965. BK
- Prodajem placeve u Ulici Blagoja Parovi}a, do-
zvoljena gradnja, 1/1. Telefon: 065/279-619. BK
- Prodajem plac (temelj) i ku}u izgra|enu do prve
plo~e. Te le fon: 051/212-628, 065/322-834,
+385989645745. BK
- Prodajem dva placa 1.600 m2 u Kla{nicama, kod
crkve. Telefon: 051/533-122. BK
- Prodajem dva placa ({est i sedam dunuma) u Kara-
novcu. Telefon: 066/242-599. BK
- Prodajem placeve za hale i stambeno-poslovne
objekte. Telefon: 065/549-687. BK
autoputa, gradska voda. Telefon: 065/471-036. BKM
- Prodajem 3.000 m2 plodnog zemlji{ta, pogodno za
poljoprivredu i gra|evinske parcele, pet km od Gradi-
{ke, blizu autoputa. Telefon: 065/452-141. BK
- Prodajem 5,5 dunuma zemlje u Stanarima kod Do-
bo ja, 1/1, bli zu pi ja ce. Te le fon: 065/455-456,
065/803-257. BK
- Povoljno prodajem dunum zemlje kod {kole u Gla-
mo~anima, vlasni{tvo 1/1. Telefon: 065/606-531. BK
- Prodajem tri dunuma zemlje u Lakta{ima. Telefon:
065/842-942. BK
- Prodajem 50 hektara vi{enamjenskog zemlji{ta u
Slatini. Telefon: 065/481-600. BK
- Prodajem vi{e ve}ih i manjih placeva u Trnu, papi-
ri uredni 1/1. Telefon: 065/322-144. BK
- Povoljno prodajem pet dunuma {ume u Jablanu.
Telefon: 051/355-337, 065/981-129. BK
- Prodajem plac 2.200 m , Sarajevo, Ilid`a, Kasin-
2
dolska ulica (priklju~ak za plin i kanalizaciju). Tele-
fon: 065/455-753. BK
- Prodajem 4.500 m zemlje i 4.665 m {ume kod
2 2
aerodroma u Mahovljanima, 3.500 KM/dunum. Tele-
fon: 051/282-644, 00381112272103. BK
- Prodajem plac 1.200 m2 (voda, struja, objekat 5x8
m, betonska plo~a 10x20 m, pola placa iskopano, na-
suto, uvaljano, 70 m od glavnog puta), Kobatovci,
Lakta{i. Telefon: 065/740-381. BK
- Prodajem 4.700 m2 zemlje i ku}u 10,50x9,50 m
(izlivena druga plo~a), povoljno, Maglajani. Telefon:
065/964-377. BK
- Prodajem dva dunuma zemlje u Lu`anima, Prnja-
vor. Telefon: 051/351-684, 065/977-779. BK
- Prodajem ~etiri dunuma zemlje (u komadu ili pla-
cevima) u Peto{evcima, kod Oroza. Telefon: 065/363-
203, 051/533-941. BK
- Prodajem sedam dunuma vo}njaka u Ulici bra}e
Mileti}a, iznad Desne Novoselije. Telefon: 051/427-
393. BK
- Prodajem plac za halu, UT uslovi. Telefon:
065/671-420. BK
- Prodajem plac u Banjaluci. Telefon: 065/671-420.
BK
- Prodajem pored autoputa, kod "]ambele" 30.000
m2 zemlje, 100 evra/m2. Telefon: 065/371-611. BK
- Prodajem u Drakuli}u 4.400 m2 zemlje, pored
asfalta (struja, voda), 65.000 KM. Telefon: 065/371-
611. BK
- Prodajem u Motikama kod {kole 1.650 m2 zemlje
pored potoka (dva placa), cijena 30.000 KM. Telefon:
065/516-927. BK
TV i video tehnika
- Prodajem povoljno malo kori{tene ekskluzivnije
televizore (digital, 100 Hz slika u slici...). Telefon:
051/216-969. BK
- Prodajem polovne i nove resivere za strane i do-
ma}e programe, digi paket od 50 do 130 KM, garan-
cija. Telefon: 065/822-255. BKM
Automobili
PRODAJA
- Prodajem golf 4, 2000. godi{te, u odli~nom stanju,
knjiga servisa ili mijenjam za golf 5 ili pasat uz dopla-
tu. Telefon: 065/403-491. BK
- Prodajem opel korsu 1.0, g. p. 2000, reg. do
15.5.2010, Banjaluka. Telefon: 065/713-625. BK
- Prodajem juga 45, '89. godi{te, u voznom sta-
nju, re gis tro van do okto bra 2009. Te le fon:
065/937-315. BK
- Prodajem opel korsu 1.7 dizel, g. p. 2000. Telefon:
065/430-796. BK
- Prodajem FIAT sei}ento 1.1, g. p. 2000, reg. do
avgusta 2009, troja vrata, metalik crna, 5.000 KM. Te-
lefon: 065/698-020. BK
- Prodajem reno modul star tri godine. Telefon:
065/527-527. BK
- Prodajem audi "jaje" 18E, 81 kW, '90. g. p., ABS,
servo, centralna, el. podiza~i. Telefon: 065/785-860. BK
- Prodajem FIAT mareu, '99. g. p., trula vi{nja. Tele-
fon: 065/579-481. BK
- Prodajem FIAT tipo 1.4e, g. p. '92, {iber, ljetni i
zimski set guma, 1.900 KM. Telefon: 065/169-916. BK
- Prodajem VW pasat 1.6 TDI, '91. g. p., registrovan
do maja 2010, al. felge, alarm, daljinsko zaklju~ava-
nje, servo, ABS, 6.000 KM. Telefon: 066/122-144. BK
- Prodajem reno lagunu 1.9 karavan, g. p. 2003,
bijela boja, neocarinjen, 6.500 evra. Telefon: 065/579-
306. BK
- Prodajem reno 11 benzin 1.7, g. p. '87, registrovan
do juna 2009, 980 evra. Telefon: 066/449-784. BK
- Prodajem kombi VW T5 furgon, 2003. godi{te,
pre{ao 114.000 km, servisiran u servisu "Vidovi}", 63
kW, nosivost 1.200 kg, oprema serijska, 25.000 KM.
Telefon: 065/896-422. BK
- Prodajem reno espase, '90. g. p., registovan, 4x4.
Telefon: 065/720-475. BK
- Prodajem opel kadet 1.3 benzin, g. p. '87, registro-
van do februara 2010. Telefon: 065/561-138. BK
- Prodajem kombi dizel 1.6, g. p. '81, neregistrovan.
Telefon: 065/055-854. BK
- Prodajem VW polo 1.9 SDI, g. p. 2002, pre{ao
35.000 km, jedini vlasnik, sva oprema, metalik, petora
vrata, evro kuka, 13.700 KM. Telefon: 065/525-436. BK
- Prodajem mercedes 190 dizel u dijelovima. Tele-
fon: 065/218-600. BK
- Prodajem mercedes '84. g. p., Carigradska ulica,
Vrbanja, 2.400 KM. BK
- Prodajem ford eskort karavan, '94. godina, ABS,
alarm, servo, registrovan ili mijenjam za manji auto.
Telefon: 065/816-820. BKM
- Prodajem FIAT stilo 1.6 benzin, 2005. godi[te, ne-
ocarinjen, troja vrata, metalik plavi, sva oprema,
7.800 KM. Telefon: 065/295-763. BKM
- Prodajem (mijenjam za VW ili opel dizel ili plin)
golf 2 benzin 1.6, '84. g. p., reg. do februara 2010,
2.650 KM, hitno. Telefon: 065/822-255. BKM
- Prodajem ili mijenjam audi 80 dizel, g.p. '85, re-
gistrovan do 12.1.2009. Telefon: 065/641-159. BK
- Prodajem golf 4 karavan dizel, '99. godi{te, 85 kW,
sva oprema, pre{ao 195.000 km, ura|en servis reme-
nja i filtera, 14.300 KM. Telefon: 065/583-143. BK
- Prodajem pe`o 406 HDI karavan, 2001. g. p., re-
gistrovan, sva oprema, 14.000 KM. Telefon: 065/713-
586. BK
- Prodajem pasat 5 benzin 1.6, '98. g. p., klima, re-
gistrovan do maja 2009, 12.500 KM, Banjaluka. Tele-
fon: 065/791-324. BK
- Prodajem juga 65, '90. godi{te, registrovan. Tele-
fon: 065/483-964. BK
- Prodajem opel fronteru benzin-plin 2.0i, '94. godi-
{te. Telefon: 065/798-972. BK
Li~ni kontakt
- Prirodna plavu{a (22) nje`ne gra|e `eljela bi da joj
se javi duhovit, potentan mu{karac za ugodne trenut-
ke. Telefon: 065/450-038, 065/896-776. BK
- Anabela, plavu{a s kojom }e{ u`ivati do vrhunca
strasti. Telefon: 065/450-038, 065/896-776. BK

- Visok, lijep, pametan mladi} (26) tra`i djevojku od
18 do 22 godine radi dru`enja. Telefon: 065/844-711. BK
Posao
- Potrebna `ena s hrvatskim paso{em za ~uvanje d-
jece u Bazelu. Telefon: +417-870-544-63. BK
- Potrebne dvije konobarice ili dva konobara za rad
u ka feu "Ga le ri ja" u na se lju Ro su lje. Te le fon:
065/523-020, 065/540-970. BKM
- Obavljala bih ku}ne poslove, ~uvala djecu ili nje-
govala bolesnika. Telefon: 065/283-336. BK
Usluge
- Vr{im usluge prevoza (selidbe) sa radnicima u ze-
mlji i inostranstvu, furgon do 3,5 t sa rampom. Tele-
fon: 065/317-840, 051/313-116. BK
- Kucam maturske, seminarske, diplomske, magis-
tarske, knjige, ugovore..., {tampam i narezujem na
CD. Telefon: 065/984-971. BK
- Radimo gra|evinske, krovne konstrukcije, vile,
gara`e, nazide, trotoare, kamene ograde i staze. Tele-
fon: 066/531-497. BK
- Radimo gipsane stropove, prezide i gips akustike.
Telefon: 065/912-269. BK
- Prevodi, instrukcije i ~asovi engleskog jezika. Te-
lefon: 065/566-206. BK
- Popravak ve{-ma{ina, fri`idera i rashladnih vitrina.
Telefon: 065/568-830, 051/351-666. BK
- Elektri~ar kvalitetno i povoljno postavlja nove i sa-
nira stare instalacije. Telefon: 065/209-286. BK
- Povoljno kucam i printam seminarske, diplomske i
magistarske radove. Telefon: 065/615-028. BK
- Masa`a (relaksaciona, anticelulit, {ijacu), efikasno
i povoljno. Zvati od 16 do 21 ~as, Banjaluka. Telefon:
065/561-138. BK
- Stolar na licu mjesta radi popravke stolarije, na-
mje{taja, le`aja i roletni, stakli stolariju. Telefon:
051/281-470, 065/562-149. BK
- ^asovi i instrukcije iz engleskog jezika i biznis en-
gleskog, prevodi svih vrsta tekstova, sudski tuma~ do-
kumenata. Telefon: 065/938-401. BK
- Popravljam okvire nao~ara svih vrsta, brzo i kvalite-
tno, Aleja svetog Save br. 16. Telefon: 051/318-227. BK
Oglasi
- Novo! "Novi dom" nudi luksuzan smje{taj, ishra-
nu, njegu, medicinski nadzor starijih, bolesnih i dru-
gih osoba. Ulica Milana Stevilovi}a 47, Banjaluka.
Telefon: 051/308-017, 051/308-022, 065/952-866. BK
- Radim sve vrste hidroizolacija, ravne krovove,
opravke ravnih krovova, podrume i mokre ~vorove.
Telefon: 051/584-790, 065/426-134. BK
- SOD Interkonto - knjigovodstvene usluge za male
radnje i preduze}a. Telefon: 065/321-812, 051/318-
249. BK
- Brusim i lakiram parket i brodski pod. Telefon
065/178-743, 065/785-769. BK
- Izra|ujemo sve vrste sportskih i za{titnih mre`a,
ma{inska obrada. Telefon: 063/402-077. BKM
- Ugra|ujem satelitske antene sa vi{e od 1.200 stra-
nih i doma}ih radio i TV programa, digi TV bez pret-
plate, godina garancije, 250-360 KM. Telefon:
065/822-255. BKM
- Izvodimo molersko-farbarske radove, profesional-
no, 25 go di na is kus tva. Te le fon: 051/311-263,
065/773-852. BKM
- Hidroizolacije ravnih krovova i ostalih objekata
izvodimo profesionalno, 30 godina iskustva. Telefon:
051/311-263, 065/773-852. BKM
- Ovla{teni prevodilac-stalni sudski tuma~ za en-
gleski i ruski jezik. Prijem dokumenata od 8 do 20.
Telefon: 066/497-868, 065/535-820. BKM
- ^istim kupatilske i kuhinjske bojlere, od vas zavisi
da li `elite da u{tedite elektri~nu energiju. Telefon:
065/592-300. BKM
- Molerski radovi: kre~enje, gletovanje, tapete, unu-
tra{nje fasade, dekoracije, izolacije, postavljanje plo-
~ica i laminata i sanacije stambenih i poslovnih
prostora. Telefon: 065/343-745. BKM
- Popravak gumenih i PVC ~amaca, jogi du{eka i svih
tipova povr{inskih bazena. Telefon: 065/990-944. BK
- Servisiram i ~istim klima-ure|aje. Telefon:
066/324-473. BK
- Sudski tuma~ za njema~ki jezik, usmeni i pisani
prevodi. Telefon: 065/832-521. BK
- Izvodimo ma{inske glazure, povoljno i kvalitetno.
Telefon: 065/337-932. BK
- Instrukcije iz matematike |acima srednje i osno-
vne {kole, profesor matematike. Telefon: 051/313-
705. BK
Razno
- Prodajem brusilicu za ravno bru{enje, ~e{ka proi-
zvodnja, pogodna za bru{enje glava motora, du`ina
1000x320 mm. Telefon: 065/524-526. BK
- Prodajem novu okruglu brusilicu fi 380x1700 mm,
g. p. '90, Kikinda, po njema~koj licenci. Telefon:
065/524-526. BK
- Prodajem kamion mercedes kiper 16/19. Telefon:
051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem ugalj banovi}ki i |ur|evi~ki kameni
ugalj, bukovi briket i ogrevno drvo za centralno grija-
nje (bukva i hrast) s prevozom do va{eg dvori{ta,
mo`e i `iralna uplata. Telefon: 065/894-241, 065/969-
530. BK
- Odgajiva~nica "Julifarm" prodaje {tenad rotvajle-
ra. Telefon: 065/979-947. BK
- Prodajem dvije moderne fotelje, stare dvije godine,
povoljno. Telefon: 066/206-629. BK
- Prodajem novu limenu burad 200 litara, 20
KM/kom. Telefon: 065/351-402. BK
- Prodajem kasa pultove s kompletnom instalacijom
i pokretnom trakom, du`ina 3,10 m, {irina 1,20 m.
Kase mo`ete pogledati u prodajnom centru "Cen-
trum" Zalu`ani. Telefon: 065/896-422. BK
- Prodajem prikolicu hainman '94. g. p., ocarinjena,
udarna ko~nica, nosivost 2.000 kg. Telefon: 051/580-
004. BK
- Mijenjam kiosk za drva. Telefon: 065/757-021. BK
- Za poslasti~are i salone vjen~anica povoljno pro-
dajem plasti~ne mladence (za svadbene torte) u dvije
veli~ine. Telefon: 065/696-767. BK
- Prodajem o~uvan dvosjed. Telefon: 051/280-158.
BK
- Prodajem ovce i jagnjad vinterberg i slovenke ve-
terinarski ispitane i zdrave. Telefon: 051/580-851,
065/411-735. BK
- Prodajem CO2 aparat za varenje iskra-var, mo-
gu}nost CO2 i argonsko varenje, 220/380 volti, ga-
rancija. Telefon: 065/761-497. BK
- Prodajem dvije stilske ko`ne garniture, bivolja
ko`a, sivi tik, drvo-ru~ni rad. Telefon: 065/896-422.
BK
- Prodajem elektri~nu {iva}u ma{inu, trpezarijski sto
5. 7. 2009. ofekfmkb 49
na razvla~enje i trosjed. Telefon: 065/538-919. BK
- Prodajem plasti~nu (poliester) kontejner cister-
nu za vodu, 1.000 l, 120 KM. Telefon: 051/301-
555. BK
- Ekskluzivne pozivnice i cvjeti}i za va{e vjen~a-
nje. Telefon: 066/300-884. BK
- Prodajem polovan dvosjed, fotelju, ugaoni dio i
fri`ider 210 l. Telefon: 065/656-125. BK
- Prodajem pet krava. Telefon: 051/467-127. BK
- Prodajem telefon-faks samsung, 100 KM, sa-
sung pen ti um ce le ron IV, 450 KM. Te le fon:
051/467-003, 065/757-252. BK
- Prodajem legla kalifornijskih glista i humus ili
mjenjam za svinje, stajnjak ili ogrevno drvo. Tele-
fon: 065/287-104, 065/934-301. BK
- Povoljno prodajem dva elektromotora snage 30
kW. Telefon: 065/442-002. BKM
- Kupila bih dvije papige. Telefon: 066/630-082.
BKM
- Kosilice za travu (benzin i elektri~ne) vi{e ko-
mada, Banjaluka. Telefon: 066/228-620. BKM
- Prodajem o~uvanu i postakljenu polovnu drvenu
stolariju (sedam balkonskih vrata, dva prozora sa
osam krila i dvoja ulazna vrata bez {tokova, fiksno
300 KM. Telefon: 065/797-754. BKM
- Prodajem motokultivator 14 KS, registrovan,
kardanska prikolica original ili mijenjam za kravu.
Telefon: 062/442-172. BKM
- Prodajem crtane romane Zagor Zagor Extra Tex
Wiler Mister No Dilan Dog i prijeratna izdanja Lu-
nov Magnus strip i Zlatna serija. Telefon: 061/275-
792. BKM
- Prodajem stabilnu industrijsku brusilicu. Tele-
fon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem dizalicu sa rukom za manji kamion.
Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem cirkular za rezanje oblovine i manji
gra|evinski. Telefon: 051/318-487, 065/485-805.
BK
- Prodajem planetare i osovine vitla traktora tim-
ber~ek 225. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem prirubni elektromotor 22 kilovata i
generator za struju 45 kilovata. Telefon: 051/318-
487, 065/485-805. BK
- Pro da jem elek tro mo tor 11 ki lo va ta, 1.400
o/min. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem mali tokarski stroj. Telefon: 051/318-
487, 065/485-805. BK
- Prodajem mvigmeltov kalorifer 6 kW. Telefon:
051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem hidrauli~ne pumpe od 100 do 300 ba-
ra. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem ma{inu za bigovanje `eljeza za kova-
ne ograde. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem vakcinisanu {tenad njema~kog ov~ara
staru dva mjeseca, s papirima. Telefon: 065/212-067.
BK
- Prodajem automehani~arima hidrauli~ne prese
od se dam i 12 to na. Te le fon: 051/318-487,
065/485-805. BK
- Prodajem cirkular 3 kW, sa sklopkom, 350 KM.
Telefon: 065/938-176. BK
- Pro da jem mo no fa zni mo tor, 2,2 kW, 1.400
o/min., 200 KM. Telefon: 065/513-413. BK
- Prodajem 50 kg {umskog meda, 12 KM/kg. Te-
lefon: 065/267-961. BK
- Prodajem televizor 72 cm, kao nov, cijena po-
voljna. Telefon: 066/122-144. BK
50 ofekfmkb!5. 7. 2009.
Svijet stripa
Manje poznati junaci
u ludim avanturama
^uvari Masera
Autor: Nbo!esj!lb!j!Nb!tj!nj!mjb!op!Gsf!{b!up!
Godina izdavanja: 2::7/
@anr: TG!j!gbo!ub!{j!kb
Mjesto i vrijeme radnje: Lp!mp!oj!v!cv!ev!~opt!uj
Prijatelj i neprijatelj: Nop!hp!qsj!kb!uf!mkb!
j!of!qsj!kb!uf!mkb
ila jednom planeta pod imenom Kolo-
B
ni, na kojoj je postojalo mjesto zvano
Tauer, gdje su izvo|eni slo`eni geneti-
~ki eksperimenti i stvarane ~itave rase
za potrebe budu}eg dru{tva. Jedna od
tih rasa bili su i patuljci, maleni i ve-
oma nezgodne naravi. Jedna od kre-
Krazi Kat
Autor: Eapsea!If!sj!nbo
Godina izdavanja: 2:27/
@anr: Lp!nf!ej!kb
Mjesto i vrijeme radnje: Np!ov!nfou!Wb!mj-!
Lp!lp!oj!op!Lb!vo!uj-!Bsj!{p!ob-!v!of!qp!{ob!upn!wsf!nf!ov!
Prijatelj i neprijatelj: Jhobu{!j!Pgjt!Qbq!
j!of!nb!of!qsj!kb!uf!mkb
ek {to je strip po~eo da biva prihva}en kao
T
medijska forma, pojavilo se nekoliko
autora, koji su utrli put dolaze}im genera-
cijama. Te generacije crta~a koje su uslije-
dile zapravo su se samo izborile za status
stripa. Najve}i me|u njima su svakako
Vinsor Mekej sa svojim kultnim stripom
(31)
acija okrenula se protiv svojih tvoraca u ratu koji je tra-
jao osam godina i koji je odnio mnogo `rtava i me|u lju-
di ma i me |u pa tu ljci ma, a Tauer je os tao po tpuno
odsje~en od okolnih naselja. Pro{lo je {ezdeset godina i
razasuti stanovnici Kolonija, ~esto u uvjerenju da niko
drugi nije pre`ivio, ne vjeruju da je Tauer ikad postojao.
Ali, jedno naselje imenom Maser odbija to da prihvatiti,
pa ponekad neko od njegovih stanovnika odlazi u potra-
gu za Tauerom i vi{e se nikad ne vrati.
U prvoj epizodi serije "The Second Moon", Glavni
~uvar Masera, ~angrizavi stari Zerit, nailazi na udaljenu
stanicu u kojoj `ive ne naro~ito inteligentni Fango i nje-
gov robot C.I.R.O. Nakon {to Zerit poku{a ukrasti dio
tehnike kojom je Fango okru`en i kojom se ne zna slu`i-
ti, njih trojica zavr{e na pje{~anom sprudu, me|u ostaci-
ma sru{ene Zeritove letjelice. U drugom nastavku "The
Isle of Dwarves", Zerita, Fangoa i Zeritovu usvojenu
k}er Erhu zarobljava grupa patuljaka, koji sebe ina~e na-
zivaju ljudi, pod vodstvom groteskne Ivoline Jugher, ko-
ja tvrdi da zna gdje se na la zi Tauer i na mje ra va ga
uni{titi uz pomo} svojih zarobljenika. Zerit doznaje vi{e
o ratu ljudi i patuljaka i o misterioznoj "bijeloj kugi" ko-
ja je pokosila patuljke, a Fango do`ivljava zanimljivo is-
kus tvo sa stvo re njem vrste Mu ri dae Aura tus, na
Koloniju poznatije kao Sever Rat. U tre}em dijelu "Eye
of the Sea", zarobljenici bje`e i zavr{avaju na jednom
ostrvu. Ondje Zerit i Erha, svako na svoj na~in, sre}u
svoju pro{lost, a Fango upoznaje crvenokosu Titu. Na{i
junaci otkrivaju i lokaciju Tauera, ali zavr{etak epizode
daje naslutiti da im zbog toga mo`da i ne}e biti veona
drago. ^etvrti dio "The Iron Tower", napokon dovodi
Zerita, Fangoa i Erhu do pri`eljkivanog Tauera. I dok
patuljci, `eljni osvete, dolaze sve bli`e, Erha je uhva}e-
na u telepatsku vezu s jokovima, bi}ima nalik kitovima
ko ji ma zbog ek spe ri me na ta ne ka da{ njih sta no vni ka
Tauera prijeti izumiranje. Peti dio "The Edge of the Wor-
ld", rje{ava sve, ili ne rje{ava ni{ta, zavisno o va{oj per-
"Little Nemo", D`ord` Mekmanus sa ne manje zna~ajnim
"Bringing up Father" i, sude}i po uticaju na budu}e autore,
D`ord` Heriman.
Heriman je ro|en 1880. u Nju Orleansu. Deset godina
kasnije, s porodicom se seli u Los An|eles. Kao mladi} je
radio svakakve poslove, bio je moler, berber, pekar, trgo-
vac... Sve su to za njegovog oca bila ~asna zanimanja, ali bi-
ti umjetnik, to nikako. Ipak, svega nekoliko godina nakon
pojave prvih stripova, Heriman je po~eo da objavljuje po-
vremeno svoje radove u "Heraldu", sa 17 godina. Crtao je
politi~ke i sportske ilustracije za razne novine. Godine 1902.
dobio je posao u "New York Worldu", za koji je po~eo da
crta prve autorske stripove. Za "New York Journal" je 1907.
radio stripove "Baron Mooch", "Mary's Home From Colle-
ge" i "Gosseberry Sprinh". Me|utim, 1910. je zapo~eo jedan
od svojih najpoznatijih stripova "The Dingbat Family". Ka-
ko se serijal razvijao, tako je Heriman po~eo, najpre u poza-
dinu radnje, a potom u odvojenom kai{u u dnu table da
uvodi kratak geg sa ma~kom i mi{om. To je zapravo bila ne-
ka vrsta predstavljanja Herimanovog narednog stripa, onog
po kojem }e biti pam}en. Strip pod naslovom "Krazy Kat"
prvi put je objavljen 1916. godine.
Bazu stripa ~ini trougao izme|u glavnih junaka. Krazi
Kat je maca, neizlje~ivo zaljubljena u mi{a po imenu Ignatz.
Ignatz joj, me|utim, ne uzvra}a ljubav i koristi svaku priliku
da je ga|a ciglom u glavu. "Mitska cigla ljubavi" kod Kra-
zija samo izaziva jo{ vi{e emocija. U cijeli zaplet umije{an
je jo{ i pas Ofisa Pap, koji poku{ava da za{titi Krazija.
Ignatz tako redovno zavr{ava u zatvoru, iako se Krazi proti-
vi tome. Ovaj zaplet je kroz godine objavljivanja stripa do`i-
vio beskona~ni niz varijacija, oboga}en povremenim
pojavljivanjem sporednih likova, kao {to su Don Kijoti,
San~o Pansi, Kolin Keli, D`o Stork, Goseberi Sprid`...
Herimen do krajnosti nagla{ava pikturalna svojstva svo-
jih poteza. Povremeno, ~ak, sasvim zanemaruje uobi~ajene
okvire izme|u sli~ica, s tim {to u tim praznim prostorima
nastavlja da razvija pri~u. Herimenov osje}aj za boje je isti-
spektivi, a na kraju, kao i u cijeloj seriji, iza rije~i end ne
stoji ta~ka nego upitnik.
Ovim je otkriveno dovoljno sadr`aja da se zaintere-
suje, a ne pokvari u`itak ~itanja. Sama pri~a ve}im dije-
lom je SF, manjim dijelom fantazi, a u potpunosti napeta
avantura, koja, uprkos tome, nije perolaka zabava nego Dana{nji
jak i kompleksan narativni vez u koji su i Frezato i Man-
drika utkali mno{tvo ma{tovitih sitnica, kao i izra`enu svijet ima tri
ekolo{ku i eti~ku poruku, ne gube}i pritom korak. `ari{ta
U dodatku drugom dijelu, nazvanom "Kolony: The
Essential Survival Guide", mo`ete tako prona}i informa- stripa:
cije o flori, fauni i geografiji Kolonija, tehni~ke podatke Francusku i
o robotima i letjelicama, `ivopisne detalje kao {to je pa-
tulja~ki ritual u{ivanja pijeska u kapke, kao i biografije Belgiju kao
jedno, Japan
Prava prednost ovog stripa je i Ameriku.
sjajan i rasko{an Frezatov crte`. Oni imaju
^iste, glatke linije crte`a sjajno su
nadopunjene bojom, a bogatstvo sasvim
detalja o~ito je zahtijevalo razli~ite
dugotrajan rad na seriji
tradicije:
Francuska i
glavnih likova.
Me|utim, prava prednost ovog stripa ipak je sjajan i Belgija
u punom smislu rije~i rasko{an Frezatov crte`, koji je njeguju
mnogo napredovao od, recimo, njegovog ranijeg djela
"Margot". ^iste, glatke linije crte`a sjajno su nadopunje- umjetni~ku
ne bojom, a bogatstvo detalja o~ito je zahtijevalo dugo- stranu, Japan
trajan rad na seriji.
je najmla|i, a
Za one koji se zacijelo pitaju gdje mogu nabaviti
ovo istinsko remek-djelo, potrebno je re}i da prevoda Amerika je
nema. "Heavy Metal Publishing" je kvalitetno opremio
HC albume koji se, osim na Internetu, mogu na}i i u stvorila
"More Comicsu", a ima ih i na italijanskom, francus- masovnu
kom, njema~kom i engleskom jeziku.
potro{nju
stripova kroz
ideju
cao cjelovitost pripovijesti uobli~ene na jednoj jedinoj strani- superjunaka,
ci. Figure likova su mu malene i svoje uobi~ajene ludorije
izvode u veoma ma{tovitom, ~esto nadrealnom miljeu okru- koja i danas
ga Kokonino, u kojem ina~e `ive. Mogu}e je, tako, tokom je- ~ini osnovu
dne jedine sekvence, da nebo mijenja boju preobra`uju}i se
iz narand`astog u zeleno, pa u `uto i najzad u crveno. industrije
Pri~a u stripu je smje{tena u nesvakida{nje okru`enje stripa.
pustinje, u Monument Vali, u Kokonino Kaunti, Arizona.
Heriman je bio toliki zaljubljenik u to okru`enje da, kada ga Najzna~ajniji
je jednom otkrio, posje}ivao ga je skoro redovno jednom strip autori
godi{nje sve do smrti. Cijelo to podru~je sa nevjerovatnim
kamenim figurama koje je priroda isklesala, a kojima se He- su Hugo Prat,
riman poigrava od table do table, daju posebnu atmosferu Herman,
stripu. Ipak, atmosferi u stripu vjerovatno najvi{e doprinosi
specifi~an jezik koji autor koristi. Milton Kanif,
To je u stvari nekakav njegov izmi{ljeni konglomerat Moebius,
Osamu
Krazi Kat je maca, neizlje~ivo
zaljubljena u mi{a po imenu Ignatz.
Tezuka,
Ignatz joj, me|utim, ne uzvra}a Frenk Miler,
ljubav i koristi svaku priliku da je
ga|a ciglom u glavu. U cijeli zaplet
@ebe i drugi.
umje{an je jo{ i pas Ofisa Pap Ovdje }emo
se podsjetiti
dijalekata sjevernoameri~kih indijanaca, Afroamerikanaca,
jidi{a, {panskog, {ekspirovskog engleskog, latinskog i nju- njihovih
jor{kog slenga. Ova nevjerovatna kombinacija mo`da pone- najzna~ajnijih
kad unosi pometnju, ali svakako izaziva poseban efekat
kada junaci ~esto na takvom jeziku izgovaraju u monolozi- junaka
ma i dijalozima citate iz dijela klasi~ne knji`evnosti ili filo-
zofije. U tridesetim godinama Heriman je imao saobra}ajnu
nesre}u u kojoj mu je poginula supruga, da bi mu nakon pet
godina umrla i jedna od dvije k}erke. Rijetko je izlazio iz
svoje ku}e u Los An|elesu, u kojoj je `iveo sa desetak ma-
~aka i pet pasa. Umro je 25. aprila 1944. Prema posljednjoj
`elji, pepeo mu je rasut po pustinji u Monument Valiju.
 5. 7. 2009. ofekfmkb 51

U potrazi za
Ljekari protiv
svjetlosnog zaga|enja

ukradenom no}i roblematika svjetlosnog kancerogenih oboljenja u svjetlosno konta-

P
Oaze svjetla
zaga|enja je novi civili-
zacijski izum. Uvo|e-
njem elektri~ne energije
u {iroku primjenu po~eo
se najprije u velegradovi-
ma, a potom i u urbanim
sredinama pojavljivati efekat - posvijetlje-
nog no}nog neba.
Neekolo{ka i nepravilno montirana ras-
vjetna tijela umjesto da osvjetljavaju puteve,
ulice, trgove... elektri~nu energiju u vidu
vje{ta~ke no}ne rasvjete beskorisno emituju
iznad linije horizonta, uvis prema nebu.
Sitne ~estice pra{ine, vlage... u atmo-
sferi reflektuju dio tako usmjerene vje{ta~ke
no}ne rasvjete te nebo vi{e nije tamno ve}
posvijetljeno u ve}oj ili manjoj mjeri.
Danas je i na na{im prostorima nivo
vje{ta~ke no}ne rasvjete doveden na takav
nivo da je Mlije~na staza prakti~no nevi-
dljiva.
Ka`emo da je svjetlosno zaga|enje
(eng. "light pollution") svaka nepotrebna,
nekorisna emisija svjetlosti u prostor izvan
zone koju je potrebno osvijetliti (puteve, uli-
ce, trgove, reklame, spomenike), do koje
dolazi zbog upotrebe neekolo{kih rasvjetnih
tijela, ve}inom nepravilno postavljenih.
FOTO ARHIVA
{tetno i beskorisno prema horizontu, odno-
sno prema nebu isijavaju neekolo{ka ras- "Dobre"
vjetna tijela. i "lo{e"
Tako dolazi do posvjetljenja prirodnog sijalice
no}nog fona neba, nestanka zvijezda, odno-
sno nestanka no}i.
Ipak, sude}i prema najnovijim istra`i-
vanjima i glasu ljekara ~ini se da }e devasta-
torima no}nog krajolika uskoro do}i kraj.
Ameri~ki medicinski savez (AMA) u Svje tlosno njenom potro{njom elektri~ne energije,
svih 50 saveznih dr`ava pokre}e projekat le- zaga|enje
gislative o ograni~enju svjetlosne emisije s uzrokuje
miniranim podru~jima, postavlja se i pita-
nje bezbjednosti saobra}aja (naro~ito
izra`en kod starijih osoba), gdje svjetlosno
zaga|enje uzrokuje povi{en bezbjednosni
rizik no}ne vo`nje.
Voza~i zaslijepljeni blje{tanjem ne-
ekolo{ke rasvjete postaju znatno skloniji
incidentnim situacijama koje ponekada
uzrokuju i fatalne posljedice prilikom sao-
bra}ajnih nezgoda.
Pove}an nivo CO2 tako|e je u direk-
tnoj vezi s no}nom rasvjetom. Na kraju,
biljne i `ivotinjske vrste, ali i ~ovjek, treba-
ju vrijeme dana (svjetla) i no}i (tame) za
normalan `ivot, rast i reprodukciju.
Ukoliko je ta temeljna odrednica eko-
sistema naru{ena neekolo{kom rasvjetom,
po sljedice su zna~ajne, a sve ve}i broj is-
tra`ivanja na humanoj populaciji mnoge
bolesti i stanja dovode upravo u direktnu
vezu sa svjetlosnim zaga|enjem.
AMA je Rezolucijom 516 svim save-
znim dr`avama dala klju~ne prijedloge po-
put: upotreba adekvatnih rasvjetnih tijela,
boljeg svjetlotehni~kog dizajna i sa sma-
smanjenje blje{tanja rasvjetnih tijela, pos-
tavljanje isklju~ivo ekolo{ke rasvjete...

No}u, iznad horizonta, manjih i ve}ih obzirom na njen negativni u~inak po ljudsko po vi {en Svjetlosno zaga|enje je jedino zaga-
naselja uzdi`u se prave "gljive" narand`as- zdravlje! bezbjednosni |enje ~ija sanacija ko{ta manje od stvara-
to-bijelo-`ute boje svjetlosti javne i druge Osim ve} poznatih problema hormo- ri zik no }ne nja pro ble ma. U{te de su tre nu tne i
rasvjete koju neekolo{ki, nekontrolisano, nalne naravi i uzro~no-posljedi~ne veze vo`nje dugoro~ne. (Agencije)

SUDOKU Na dana{nji dan Artur E{

osvojio
8 9
8
5 3
5
Srednje te{ko Umro Jakov Ignjatovi} Vimbldon

Jakov Ignjatovi}, poznati srpski roma-

9 3 8 nopisac i jedan od za~etnika realizma u sr-
3 8 5 6 2 pskoj knji`evnosti, umro je na dana{nji dan
1889. godine.
: 9 Ignjatovi} se rodio u Sent-Andreji.
Osnovnu {kolu je u~io u mjestu ro|enja, a
4 9 2 : 3 Djmk!jhsf! gimnaziju u Vacu, Ostrogonu i Pe{ti.
kf!eb! Prava je slu{ao u Pe{ti, ali je zbog suko-
8 7 6 ba s profesorima napustio univerzitet i do-
qp!qv!oj!uf
2 8 qsb!{ob! brovoljno oti{ao u husare. Ameri~ki teniser Artur E{
qp!mkb!ub!lp! Kasnije je zavr{io prava u Ke~kemetu. na dana{nji dan 1975. godi-
5 2 6 9 eb!v! Kratko vrijeme je bio advokat, a ~im je izbi- ne je postao prvi crnac po-
twb!lj!sfe- la Ma|arska revolucija, uzeo je u~e{}e na bje dnik tur ni ra u
lp!mp!ov!j! strani Ma|ara protiv Be~a, zbog ~ega je, po- Vimbldonu.
: 7 5 nj!oj.lwb!esbu slije ma|arske kapitulacije, morao prebje}i u E{, koji je profesionalno
{b!qj!|f!uf Beograd. igrao od 1996. do 1980. go-
8 9 3 : U Beogradu je `ivio kao novinar do dine, zapam}en je u istoriji
csp!kf!wf!
pe!2!ep!:/ 1850, a zatim je putovao po svijetu. Pojav- kao prvi crnac koji je osvo-
6 5 9 ljuje se poslije tri godine i od tada vidno
Qsj!up!nf! jio grend slem turnir, a ~aso-
9 2 of!tnj!kf! u~estvuje u javnom `ivotu vojvo|anskih pis "Tennis magazine" ga je
ep!~j!ep! Srba. 2005. imenovao 30. najbo-
3 9 5 : qp!obw!mkb!okb/ Bio je urednik "Letopisa Matice sr- ljim teniserom 20. vijeka. U
pske" u periodu od 1854. do 1856. godine, njegovu ~ast, centralni teren
8 9 zatim narodni sekretar u Karlovcima i veliki Otvorenog prvenstva SAD
bilje`nik u Novom Sadu. nosi njegovo ime.
6 8 7 Napisao je vi{e patriotsko-istorijskih Profesionalni teniser pos-
romana i pripovjedaka, koji su se svi|ali on- tao je 1969, i iste godine je
4 8 : 3 da{njoj srpskoj publici, ali koji prema kriti- osvojio svoju prvu grend
7 4 9 ~arima nemaju prave knji`evne vrijednosti. slem ti tu lu - Otvo re no
Te{ko Takvi su romani: "\ura| Brankovi}", "Kra- prvenstvo SAD, te 1970. i
9 : 8 6 2 4 5 7 3 6 9 4 3 2 : 8 5 7 ljevska snaha" i nedovr{eni "Deli - Baki}"; Otvoreno prvenstvo Austra-
5 7 4 8 9 3 6 2 : 3 : 5 8 7 4 9 2 6 pripovijetke: "Krv za rod" i "Manzor i D`e- lije. Jedini grend slem turnir
3 6 2 5 7 : 4 8 9 2 7 8 9 6 5 4 3 : mila". koji nikada nije osvojio je
7 3 : 2 8 6 9 5 4 9 2 3 7 : 8 6 4 5 Mnogo je obimniji i znatniji njegov rad Otvoreno prvenstvo Fran-
8 9 5 3 4 7 2 : 6 8 6 : 5 4 9 3 7 2 na socijalnom romanu. On je tvorac realisti- cuske, a njegovi najbolji re-
2 4 6 9 : 5 8 3 7 4 5 7 2 3 6 : 8 9 ~kog dru{tvenog romana kod Srba. Najbolji zultati na tom turniru bila su
6 8 7 4 3 2 : 9 5 : 8 2 4 9 7 5 6 3 su mu romani: "^udan svijet", "Vasa Re- ~etvrtfinala 1970. i 1971.
: 5 9 7 6 8 3 4 2 7 4 6 : 5 3 2 9 8 {pekt", "Vje~iti mlado`enja", "Stari i novi godine.
4 2 3 : 5 9 7 6 8 5 3 9 6 8 2 7 : 4 majstori", te posljednji i najve}i - "Patnica".
52 ofekfmkb!5. 7. 2009.
Sport
Opro{taj
Stefana Levgrena
Stefan Levgren odigrao je svoju
posljednju sezonu i 8. avgusta
zvani~no }e se oprostiti od pro-
fesionalnog bavljenja rukometom.
Legendarni [ve|anin posljednjih
deset sezona igrao je u Kilu, bio je i
kapiten, pa }e mu njema~ki klub i
organizovati opro{tajnu utakmicu.
Kil je ove sezone osvojio titulu
{ampiona Njema~ke i doma}i kup,
a u finalu Lige {ampiona drugu go-
dinu zaredom pora`en je od Siudad
Reala.
Ve~e posve}eno Levgrenovom
opro{taju po~e}e me~om veterana
selekcije svijeta i Kilovih veterana.
Centralni doga|aj je utakmica tima
Kila za sezonu 2009/10. i ekipe biv-
{ih i sada{nji svjetskih rukometnih
zvijezda. O~ekuje se da }e sve~a-
nosti prisustvovati Magnus Vislan-
Ali} osvojio srebro
Hamza Ali}, najbolji bh. atleti~ar, u petak uve~er je osvojio
sredbrnu medalju u bacanju kugle na Mediteranskim igrama u
Peskari.
Ali} je u svom prvom poku{aju bacio kuglu 20,05 metara, a ispostavi-
lo se da je to dovoljno za drugo mjesto. Ispred Ali}a bio je [panac Ma-
nuel Martinez, koji je imao hitac 20,30 metara. Bronzanu medalju
osvojio je Ned`ad Mulabegovi} iz Hrvatske s rezultatom 19,85. Kemal
Me{i}, na{ drugi predstavnik u ovoj disciplini, zauzeo je deveto mjesto
(17,96 m).
der, Olafur Stefanson, [tefan Kre-
~mar, Lars Kristijansen, Laslo Na|i
i Nikola Karabati}. Levgren (38) je
jedan od najboljih rukometa{a svije-
ta svih vremena. S Kilom je pet puta
bio {ampion Njema~ke, ima dva tro-
feja nacionalnog kupa i jedan Lige
Levgren je jedan
od najboljih rukometa{a
svijeta svih vremena
{ampiona 2007. Sa reprezentacijom
[vedske osvojio je dvije srebrne
medalje na Olimpijskim igrama
1996. i 2000, zlato (1999), dva sre-
bra (1997, 2001) i bronzu (1995) na
{ampionatima svijeta, i ~ak ~etiri
zlatna odli~ja na evropskim prven-
stvima (1994, 1998, 2000, 2002).
Vijesti
Van Persi
ostaje
Robin van Persi (25), napada~
holandske fudbalske reprezenta-
cije, pristao je na produ`enje
ugovora sa Arsenalom.
Van Persijev aktuelni ugovor
isti~e u ljeto sljede}e godine, a
navodno je dogovorena nova pe-
togodi{nja saradnja prema kojoj
bi Holan|anin zara|ivao 80.000
evra sedmi~no. Naga|alo se po
medijima da bi Van Persi mogao
napustiti klub zbog nedostatka
trofeja (zadnji trofej Arsenal je
osvojio 2005. i to FA kup), ali ~i-
ni se da je ipak prona{ao zajedni-
~ki jezik sa Upravom kluba. Van
Persi je pro{le sezone postigao 20
golova u 44 utakmice, {to je nje-
go va na je fi ka sni ja se zo na od
transfera u Arsenal 2004. iz Fej-
norda.
Tajson u
Beogradu
Legendarni bokser Majk Tajson
bi}e gost Beograda krajem godi-
ne. Tajson }e se boriti sa srpskim
bokserom Nenadom Stankovi-
}em u "Beogradskoj areni" 20.
decembra za titulu {ampiona svi-
jeta u te{koj kategoriji u GBU
verziji.
Ni{ta od prelaska bh. reprezentativca u ^elsi
D`eko mo`e
samo u Milan
Taman kad se u~inilo da je pri~a o prelasku Edi-
na D`eke iz Volfsburga u Milan okon~ana i da }e re-
prezentativac Bosne i Hercegovine nastaviti karijeru
u {ampionu Bundes lige, na adresu njema~kog kluba
stigla je ponuda ^elsija od 23 miliona evra.
Me|utim, menad`er centarfora "vukova" tvrdi da
D`eko ne}e poja~ati "plavce" i da je jedina mogu}a desti-
nacija za njegovog {ti}enika Milan.
"Da ^elsi ponudi i 100 miliona evra, D`eko ne mo`e
da ode u London. Ako ove sezone napusti Volfsburg, pre-
}i }e jedino u Milan. Imali smo dogovor sa 'rosonerima', a
mi imamo obraz i obavezu da po{tujemo dogovoreno",
rekao je Irfan Red`epagi}, menad`er reprezentativca BiH.
Sa druge strane, Milan je na adresu Sevilje
uputio zvani~nu ponudu za Luisa Fabijana. To je potvrdio
agent Brazilca, koji je bio najbolji strijelac nedavnog Ku-
pa konfederacija u Ju`noj Africi.
"Luis Fabijano je zvani~no izrazio `elju da pre|e u
Milan, jer bi to bila kruna njegove karijere", izjavio je
Hoze Fuentes.
Cijena slobode Luisa Fabijana je 30 miliona evra, ali
je prema izvje{tajima lokalnih medija Milan ponudio sa-
mo 14.
D`ekin
menad`er
tvrdi da
njegov klijent
ne}e poja~ati
^elsi koji je
ponudio 23
miliona
evra i da je
jedina mogu}a
destinacija
Milan
Edin D`eko
"Nadamo se da }e se klubovi brzo dogovoriti", za-
klju~io je agent 28-godi{njeg Brazilca, koga ugovor sa
Seviljom vezuje do 2011.
Bh. reprezentativac Emir Spahi}, kapiten
fudbalske reprezentacije BiH, u petak uve~er potpisao je
jednogodi{nji ugovor s novim francuskim prvoliga{em
Monpeljeom. Iako je potpisao na samo godinu dana u
Spahi}evom ugovoru ostala je mogu}nost da narednog
Da ^elsi ponudi i 100 miliona
evra, D`eko ne mo`e da ode u London
ljeta produ`i saradnju s Monpeljeom na jo{ dvije godine.
Kapiten bh. tima bez kluba je bio od aprila ove godine,
tako da je ovim potpisom rije{io veliki problem.
"Drago mi je {to sam kona~no prona{ao klub
gdje }u nastaviti karijeru. Ve} se dugo pri~alo o tome u
kojem }u klubu zavr{iti. Na kraju odlu~io sam se za
Monpelje, jer su uslovi jako dobri. Uz to izgubio sam
dosta vremena, jer nisam radio ni sa jednom ekipom, sa-
da moram to nadoknaditi i spreman do~ekati reprezentati-
vne izazove", rekao je Spahi}.
Teletovi}
definitivno
otpao
Mir za Te le to vi}, ko {ar ka{
{panske Tau Keramike, definit-
vno ne}e igrati za reprezentaciju
BiH u dodatnim kvalifikacijama
za pla sman na "Euro bas ket
2009" u Poljskoj.
"Na`alost, ostali smo bez je-
dnog takvog igra~a. On jo{ nije
zalije~io povredu zgloba i ne}e
nam se mo}i priklju~iti. Za ove
kvalifikacije je izgubljen, ali ga
o~ekujemo u sljede}em ciklusu",
kazao je Mensur Bajramovi}, se-
lektor bh. tima. Osim Teletovi}a,
izvjesno je da u na{em timu ne}e
biti Gorana Ikoni}a i Sa{e Vasi-
ljevi}a, ali Bajramovi} jo{ ~eka
njihov kona~an odgovor.
Am.K.
Landro u autu
Golman Mikael Landro, koji je
u ponedjeljak pre{ao u Lil, odsus-
tvova}e s terena {est mjeseci jer je
pokidao ligamente koljena.
"Landro je povrijedio koljeno
tokom treninga u petak. Bi}e ope-
risan u nedjelju u bolnici u Pari-
zu", naveli su iz Lila u klupskom
saop{tenju. Nekada{nji povremeni
reprezentativac Francuske je s Li-
lom potpisao trogodi{nji ugovor.

Vijesti
Man}ini `eli
na Ostrvo
Roberto Man}ini, biv{i tre-
ner milanskog Intera, izrazio
je `elju da karijeru nastavi u
Premijer ligi. Man}ini, koji je
dobio otkaz u Interu na po~et-
ku pro{log ljeta, iako je ekipu
doveo do skudeta tre}u godinu
uzastopno, u proteklih godinu
dana je bio bez anga`mana.
"Cilj mi je da odem i ste-
knem iskustvo van Italije, u li-
gi koju ne poznajem, mo`da bi
Premijer liga bila idealna, po-
sebno jer smatram da je prven-
stvo Engleske odli~no, i u toj
ligi svi u`ivaju", naglasio je
Man}ini i dodao:
"Smatram da sam uvijek ra-
dio dobro i vjerujem da sam
jedan od najboljih."
Bogatstvo
za Terija
D`on Teri, kapiten ^elsija,
dobio je rekordnu ponudu da za
300.000 funti nedjeljno pre|e u
Man~ester Siti. Iako je ^elsi
objavio da Teri nije na prodaju,
i da je odbio ponudu Sitija od
30 miliona funti, o~ekuje se da
}e uskoro premijerliga{ iz Man-
~estera uputiti novu ponudu, od
40 miliona funti, a ako se repre-
zentativac Engleske predomisli,
mogao bi da zaradi oko 15,6
miliona funti godi{nje. Teri je
navodno veoma zainteresovan
za ponudu Sitija, ali da mu se
ne svi|a upornost Marka Hjuza,
menad`era Sitija. Kapiten ^el-
sija i engleskog nacionalnog ti-
ma ve} prima nedjeljnu platu
od 150.000 funti na "Stamford
brid`u".
Kristijano Ronaldo o svom transferu u Real Madrid
Vrijedim svaku paru
Kristijano
Ronaldo
Portugalac Kristijano Ronaldo s nestrpljenjem o~ekuje do-
lazak u Madrid i svoju promociju u Realu. On bi u ponedjeljak
trebalo i zvani~no da postane igra~ kluba sa "Santjago Berna-
beua", nakon {to su prethodnih dana utana~eni svi detalji oko
njegovog transfera iz Man~ester junajteda.
Potpisivanjem ugovora s najboljim klubom 20. vijeka Por-
tugalac }e postati najpla}eniji fudbaler u istoriji, jer }e komple-
tan transfer iznositi oko 94 miliona evra.
Ronaldo nije ba{ skroman kada je rije~ o cifri koja je u igri
oko njegovog prelaska, iako su posljednjih nedjelja o njoj mno-
gi polemisali, rekav{i da je "bolesno velika".
Sport
"Veliki igra~i ko{taju mnogo, i ako ih `elite u svojim redo-
vima, morate dosta da platite. Mislim da tu nema mnogo {ta da
se komentari{e, ako su se Real i Man~ester dogovorili, pri~a je
Mislim da je u pitanju fer cijena,
ka`e Ronaldo
zavr{ena. Po{tujem tu|a mi{ljenja, ali mislim da ovoga puta ni-
su u pravu. Mislim da je u pitanju fer cijena i ja sam veoma sre-
}an {to }u biti najpla}eniji igra~ na svijetu", izjavio je Ronaldo.
5. 7. 2009. ofekfmkb 53
Veliki igra~i ko{taju mnogo,
i ako ih `elite u svojim
redovima, morate dosta da
platite, ka`e Portugalac
Oven optimista
Nbk!lm!Pwfo!qp!uqj!tbp!kf!ewp!hp!ej|!okj!vhp!wps
t!Nbo!•ft!ufs!kv!obk!uf!epn/!Jt!lv!toj!ob!qb!eb•!)3:*!tuj!hbp
kf!ob!#Pme!Usb!gpse#!lbp!tmp!cp!ebo!jhsb•-!cf{!pcf!|f!uf!.
~f!okb!okf!hp!wpn!cjw!|fn!lmv!cv!Okv!lb!tmv-!lp!kj!kf!jtqbp
j{!Qsf!nj!kfs!mj!hf/!Pwfo!tf!ob!eb!eb!~f!wsb!uj!uj!eb!of!tub!sf
tmb!wf!j!wkf!sv!kf!eb!~f!Kv!obk!uf!ev!qp!np!~j!eb!ptwp!kj!kp|
qv!op!usp!gf!kb/!
#Tkb!kbo!kf!ptkf!~bk!qp!uqj!tb!uj!{b!Nbo!•ft!ufs/!Oj!tbn!oj
v!obk!mv!}jn!top!wj!nb!nj!tmjp!eb!~v!{bj!hsb!uj!{b!pwbk!lmvc/
Wkf!sv!kfn!eb!np!hv!qpt!uj!~j!ept!ub!hp!mp!wb!j!qp!np!~j!np!.
n•b!ej!eb!pt!uwb!sj!op!wf!vt!qkf!if#-!sf!lbp!kf!Pwfo-!lp!kj!kf
obk!ev!cmkj!usbh!pt!ub!wjp!v!Mj!wfs!qv!mv-!{b!lp!kj!kf!j{nf!}v
2::7/!j!3115/!qpt!uj!hbp!229!hp!mp!wb!v!327!vub!lnj!db/!
Portugalski reprezentativac ocijenio je da }e svima brzo
dokazati da suma koju }e izdvojiti Real nije prevelika.
"Svota koju je Real izdvojio govori da su `eljeli da me do-
vedu, jer vjeruju u mene. Ja }u imati obavezu da igram najbolje
i siguran sam da }u ih uvjeriti da su uradili dobru stvar i donijeli
pravu odluku", dodao je Ronaldo.
On je svjestan da }e "sve o~i" sada biti uprte u njega i da }e
imati obavezu da na svakom me~u opravda ogromni novac koji
je Real ulo`io u njega.
"Ve} godinama igram pod pritiskom i nau~io sam da `ivim
s tim. Ovoga puta sam miran, jer ogromna cijena nije ne{to {to
}e me opteretiti, naprotiv na terenu ne}u razmi{ljati o tome, ve}
}e to samo biti dodatni podsticaj da igram dobro", dodao je Por-
tugalac.

Promjenljivo
obla~no
V!Cp!t oj!j!Ifs!d f!h p!w j!o j
eb!obt!tf!p•f!lv!kf!qsp!nkf!.
omkj!wp!pcmb!•op!j!of!|up!tvo!.
Afmklp!LPQBOKB!
•b!o j!kf! qsj!kf! qp!e of-! b BIHA] ejsflups!OJHE!#EOO#
up!l pn! eb!o b! sb!{ wp!kfn
pcmb!•opt!uj!nkft!ujnj!•op!tf
p•f!lv!kf!lj!|b!jmj!lsbu!lp!usbk!oj BANJALUKA Cpskbob!SBENBOPWJ^.QFUSPWJ^
mp!lbm!oj!qmkv!tbl-!qp!of!hekf hmbwoj!j!pehpwpsoj!vsfeojl!
qsb!~fo!hsnmkb!wj!opn/!Kv!.
ubs!okb!ufn!qf!sb!uv!sb!pe!21 BIJELJINA
ep!31-!ob!kv!hv!ep!34-!b Tb|b!_BWSBH!){bnkfojl!hmbwoph!j!pehpwpsoph!vsfeojlb*-!
Ojibeb!IBTJ^!!)qpnp~ojl!hmbwoph!j!pehpwpsoph!vsfeojlb*-!
obk!wj!|b!eof!wob!pe!36!ep
42!tuf!qfo!Dfm!{j!kv!tpw/ ZENICA Hpsebob!NJMJOLPWJ^!)vsfeojl!wjkftuj*-!
Tboesb!HPKLPWJ^!)vovusb|okb!qpmjujlb*-
Ebslp!HBWSJMPWJ^!)flpopnjkb*-!
Tboesb!KPTPWJ^!)pehpwpsoj!vsfeojl!{b!nbhb{jof*-!

Ponedjeljak Nbsjkb!UBV\BO )pehpwpsoj!vsfeojl!v!sfebldjkj!v!Tbsbkfwv*-!

Csbolp!UPNJ^!)qpnp~ojl!vsfeojlb!nbhb{job*-!
LIVNO Ejbob!UPNB\!)vsfeojl!ofekfmkoph!j{ebokb*-!
Nby/ ,41pD SARAJEVO Ubukbob!SPHVMKB )sfhjpo*-!
Njo/ ,28pD Kfmfob!QSBMJDB )twjkfu*-
Boesfb!CBTBSB!)lvmuvsb!j!hsbetlf!svcsjlf*-!
Sarajevo +27oC Wftob!JMJLUBSFWJ^!)epqjtojdj*-!
Banjaluka +28oC MOSTAR
Hpsbob!KBLPWMKFWJ^ )bhfodjkf*-
Utorak Bijeljina +28oC
Hpsbo!LBSB^ )tqpsu*-
Jwbob!QJMJQPWJ^ )ufioj•lb*-!
Njmbo!SBEVMPWJ^ )gpuphsbgjkb*-!
Nby/ ,39pD Biha} +28oC [psbo!MVLJ^ )joufsofu!j{ebokf*/
Njo/ ,29pD Livno +25oC
Mostar +31oC
J{ebwb•!OJHE!#EOO#-!Cbokbmvlb/!Mjtu!j{mb{j!twblph!ebob/
Srijeda Zenica +24oC TREBINJE Sfebldjkb; Csb~f!Qj|ufmkj~b!2-!89111!Cbokbmvlb-!ufm/!)162*-

Nby/ ,39pD Trebinje +28oC dfousbmb;!442.911-!gblt;!442.921-!f.nbjm;!oopwjof@ufmflmjl/ofu

Nbslfujoh; Cbokbmvlb-!ufm/!442. 975-!f.nbjm;!oo`nbslfujoh@ufmflmjl/ofu<!
Njo/ ,28pD Tbsbkfwp-!ufm/!1440764.:64/
Ejtusjcvdjkb; Ufm/!442.958-!f.nbjm;!oo`ejsfldjkb@ufmflmjl/ofu!
HIDROMETEOROLO[KI ZAVOD BiH Epqjtoj|uwb; Tbsbkfwp!1440827.941-!764.:64<!Nptubs!1470661.798/!
)Svlpqjtj!j!gpuphsbgjkf!tf!of!wsb~bkv*!
Ajsp!sb•voj; Sb{wpkob!cbolb!b/e/!Cbokbmvlb!6731::11123894.83!)LN*-!
65541.2996532!)efwj{oj*<
Stabilizacija vremena pozitivno }e djelovati na ve}inu populacije, a hroni~ni [fqufs!lpnfsd!cbolb!BE!Cbokbmvlb!678.273.22112282.1:<
bolesnici i meteoropati ne}e imati ja~ih tegoba. \ubnqb!OJHE!#EOO#-!{b!\ubnqbsjkv!Bmfltboebs!Lpqbokb/
54 ofekfmkb!5. 7. 2009.

BHT 1 RT RS FTV PINK

19/16!!!S Sp!ef!tb! 17/11!!!UUj!up-!dsf!wop!j!dsop! 19/11!!!TTwb!lp!ep!csp///! 17/66!!!TTb!sb!kf!wp!
Mb!vo!hwf- .![b!qb!eof!lvm!uvs!ob! j{cps po!mbko
epl/!tf!sj!kb!)s* sf!wp!mv!dj!kb 1:/11!!!WWj!kft!uj 18/16!!!NNfke!jo!
......!!! Qsp!hsbn!{b! 18/11!!!TTwj!sbk!of!|up!ob!sp!eop 1:/16!!!QQsp!hsbn! Cb!okb!mv!lb

Preporu~ujemo
ekf!dv!j!nmb!ef 18/41!!![[esbw!mkf!kf!mj!kfl {b!ekf!dv; 18/26!!!TTqps!uj!tj!np
1:/12!!!C Cf!Ib!Uf!cf!cf 19/11!!!WWj!kft!uj .!_bs!mj!j!Nj!np 18/36 Dsub!oj!
1:/17!!!N Nv!nj!kf!wj-! 19/21!!!NNf!}v!ob!sp!eoj!gft!uj!wbm! .!Nbs!wj!!Ib!nfs gjmn
boj!nj!sb!ob! gpm!lmp!sb!#Ev!lbu!311:#-! .!Opez 19/11!!!KKf!eob!
ATV 22.00 tf!sj!kb 3/!ejp-!toj!nbl .!Cb!sjn!cb cbk!lb
1:/41!!!V Vsb!ej!tbn-! 1:/51!!!EEbo!cps!db-! .!\usvn!gp!wj 1:/11 Cbm!lbo!ofu-!
Crna ta~ka, film vsb!ej!tb!nb sf!qps!ub!ab .!Hbs!gj!fme kv!ubs!okj!
1:/49!!!H Hb!mb!luj!•lj! 21/11!!!WWj!kft!uj .!Nb!mb!qsjo!df!{b qsp!hsbn
Cjw!| j!nb!s j!o bd!Eapo!qp!l v!| b!w b gv!ecbm- 21/16!!!VVm!usb!nfo-! .!Nf!mp!ej!kf!Npt!ub!sb 21/41!!!KKvtu!gps!
tqb!tj!uj!kf!eov!afov!pe!ob!tjm!oph!tv!. dsub!ob!tf!sj!kb qsp!hsbn!{b!ekf!dv .!Nf!ep!Sv!qfsu Mb!vhi
qsv!hb/!Poj!qp!•j!okv!tusbt!uwf!ov!bgf!. 21/14!!!O Of!nb! 22/11!!!EEp!lsb!kb!twj!kf!ub;! 22/11!!!NNpol-!tf!sj!kb 22/11!!!JJo!gp!upq
sv/!V!qp!l v!| b!kv!eb!qp!c kf!h of!j{ qsp!cmf!nb )s* Fhj!qbu-!sf!qps!ub!ab!)s* 23/11!!!WWj!kft!uj 22/21!!!HHpme!
csb!lb!v!lp!kfn!kpk!kf!ajwpu!v!pqb!. 21/34!!!S Sf;!Tubsu- 22/41!!!GGsfk!afs-!tf!sj!kb 23/16!!![[f!mf!ob! fl!tqsft
|lp!mb! 23/11!!!WWj!kft!uj qb!op!sb!nb-! 24/11!!!JJnb!lp!
topt!uj-!pob!lsb!ef!wf!mj!lv!lp!mj!•j!ov jo!gps!nb!uj!lf 23/26!!!TTopq- fnj!tj!kb!{b! qsp!hsbn! eb!qj!ub
nvafwph!opw!db!j!pemb!{j/ 21/51!!!S Sf!usp!wj!{ps-! qp!mkp!qsj!wsf!eoj!lf {b!bhsbs 24/41!!!TTb!sb!kf!wp!
nv{j•lj! 23/56!!!QQpu!lp!{bs!tlf!qsj!•f 23/41!!!VVsfe- tf!sj!kb po!mbko
qsp!hsbn!)s* 24/16!!!_
_b!sp!mj!kb- tf!sj!kb 24/11!!!AAj!wpu!v!ejw!mkj!oj-! 24/51!! Nfke!jo!
BHT 1 23.30 22/21!!!E Ev!ip!woj!npt!up!wj-! Nf!}v!ob!sp!eoj!gft!uj!wbm!
25/11!!!N epl/!qsp!hsbn Cb!okbmv!lb
fnj!tj!kb!p!sf!mj!hj!kj #Fwsp!qb!qkf!wb#- 24/41!!!WWf!•fs!tb!Fnj!spn 25/11!!!JJo!gp!upq
Jesenja sonata, 23/11!!!C CIU!wj!kft!uj toj!nbl 26/11!!!WWj!kft!uj 25/21!!!TTwf!{b!
23/16 GJMN Cju!lb!{b!qsv!hv X/X/N/!nb!hb!{jo-!
27/16!!!X 26/16!!!![[wkf{!eb!oj!tuv!ejp mkv!cbw
film 24/41!!!WWj!{b;!Up!oj!j!Hvz nv{/!qsp!hsbn 27/11!!! GJMN Tsdf! 26/56!!!TTflt!j!tf!mp-!
Fwb-!qsj!wj!eop!{b!ep!wp!mkob!afob!qbt!. 25/11!!!UUf!ojt;! 27/41!!!E
Eb!oj!lp!tj!ecf! tusbo!db!)SQ* tf!sj!kb!
Hsfoe!tmfn! #Cbm!lb!ob!311:#- 28/51!!!TTmj!kf!qb!qsbw!eb-! 27/26!! Nb!ib!mb!|j-!)s*
up!sb!v!tf!pt!lpk!Ops!wf!|lpk-!qp!{j!wb!v Wjn!cmepo!311:-! sf!qps!ub!ab tf!sj!kb 29/11!!!JJo!gp!upq
qp!tkf!uv!twp!kv!nbk!lv!_bs!mpu-!qj!kb!ojt!uj!. qsf!hmfe!)s* 28/11!!!WWj!kft!uj 29/41!!!JJo!tusv!nfo!ub!mj!ufu-! 29/31!!!CCCJ!Tv!nnfs!
dv!twkfu!tlph!vhmf!eb-!ob!eb!kv!~j!tf!qp!. 25/66!!!UUf!ojt;! 28/21!!!EEsj!opn!oj!{wp!eop-! eplvnfoubsoj! sf!qpsu
nj!s f!o kv! ob!l po! ev!h ji! hp!e j!o b Hsfoe!Tmfn! epl/!tf!sj!kb qsp!hsbn 29/41!!!EEb!qsf!}f!np
of!tqp!sb!{v!nb!j!sb!{nj!np!jmbafokb/ Wjn!cmepo!311:-! 28/51!!!BBi-!ub!qmb!of!ub- 2:/11!!!DDsub!oj!gjm!np!wj; ob!uj
gj!ob!mf!)s* {bc/!qsp!hsbn!)s* .!Nf!ep!Sv!qfsu 2:/11!!!NNp!CjI-!
29/61!!!D Df!mft!ujo- 29/11!!!MMkf!up!qjt!311:- .!Nb!mb!qsjo!df!{b fnj!tj!kb
RTL 22.40 dsub!oj!gjmn {bc/!qsp!hsbn .!UW!|lp!mb! 2:/41!!!IIb!sj!Nb!ub!
2:/11!!!E Eof!wojl 2:/11!!!GGsfk!afs-!tf!sj!kb tbp!csb!~b!kb Ib!sj-!|pv
Suci izvan 2:/41!!!UUW!mj!cfs!uj 2:/41!!!E
Eof!wojl 2:/41!!!EEof!wojl 3
zakona,
film 12.05 20.05 16.00 23.00
Jblp!tv!qp!•j!oj!mj!{mp!•j!.
of-!vt!qkf!mj!tv!tf!j{wv!~j!j
tmp!cp!eop!|f!ub!kv!vmj!db!.
nb/![b!up!tv!jn!tb!eb!ob
usb!hv!tv!dj!j{wbo!{b!lp!ob/

Sa satelita Bitka za prugu, film Ljepota poroka, film Srce stranca, film Pada mrak, film
Mj!oj!kv!sb{!hsb!oj!•f!okb!v!qp!. Pwb!gjm!ntlb!qsj!•b!ep!•b!sb!. Lb!mj!Nps!hbo!kf!cp!mf!tob!j Lbkm!kf!lbp!ekf!•bl!wj!ejp
ej!kf!mkf!opk!Gsbo!dvt!lpk-!(52.53/ wb!qsf!qp!{ob!umkjw!twjkfu!tv!sp!. qp!usf!cob!kpk!kf!usbo!tqmb!oub!. #ep!csv!wj!mv#-!lp!kb!kf!iukf!mb!eb
Hallmark 22.00 hp!ej!of-!obe!hmf!eb!kv!ob!djt!uj/ wpt!uj! dsop!hps!tlph! ls|b! j dj!kb!tsdb!lp!kv!•f!lb!v!cpm!oj!. hb!vcj!kf"!Oj!lp!ptjn!Lfk!umjo
Bmj!j!qp!sfe!up!hb-!j!nv!|lbs!dj!j twj!kfu!v!lpkf!n!wmb!eb!kv!lp!ef!. dj/!Ub!np!tf!tqsj!kb!uf!mkj!tb nv!oj!kf!qp!wkf!sp!wbp/!Ewb!ob!.
Prodaja nevinosti afof!obt!ubw!mkb!kv!eb!qsf!op!tf l!tj!•bt!uj!lp!kj!tv-!j{!hv!cjw!|j Eab!tqf!spn-!lp!kj!ub!lp!}f!•f!. ftu!hp!ej!ob!lb!toj!kf-!{mp!af!mkop
Nmb!epk!j!qfs!tqf!luj!wopk!nb!. qp!|uv!j!eb!qp!nbav!Kf!wsf!kj!. ptmp!obd!v!np!efs!opn!wsf!n.! lb!ob!usbo!tqmbo!ub!dj!kv!tsdb/ ptwf!uf!tf!qp!op!wp!qp!kb!wj!mp/
of!lfo!lj!qp!ov!ef!qp!{j!sb!okf!{b nb!eb!tf!tlmp!of!pe!ob!djt!uj!. f!!ov-!twf!ef!oj!ob!npo!tu!!sv! p! !. Ob!lpo!j{!wkf!toph!wsf!nf!ob- Pwp!hb!qv!ub!asuwb!kf!csbu!Lbk!.
qp!qv!mbs!ov!jo!ufs!ofu!tlv!tusb!oj!. •lji!qsp!hb!okb!okb/ {of!sv!ej!nfo!uf!#pcsb!{b!j!lswj#/ pcp!kf!ep!cj!kb!kv!op!wb!tsdb/ mp!wf!mkv!cb!wj!j{!ekf!ujok!tuwb/
dv/!Nf!}v!ujn-!qp!lb!af!tf!eb
tf!sb!ej!p!nv!uojn!qp!tmp!wj!nb 31/11!!!Q
Qp!mj!djk!tlb!tub!oj!db-! 31/16!!! GJMN Mkf!qp!ub!qp!sp!lb 31/21!!!D
DTJ!Nb!kb!nj-! 31/41!!!JJnb!lp!
t!gp!up!hsb!gj!kb!nb!ob!lp!kj!nb tf!sj!kb 33/11!!!T
Tqps!utlj!qsf!hmfe tf!sj!kb eb!qj!ub
usf!cb!eb!cv!ef!hp!mj!|b!wb/ 32/11!!!N
Np!eb!kf///- 33/31!!!H
Hjm!mfu!uf!Xps!me!tqpsu 32/11!!! GJMN _v!ep! 32/11!!![[wj!kf{!ef!
nb!hb!{jo 33/56!!!WWf!mj!lj!tqps!utlj!ev!fmj! of!wj!}f!op!)[* Hsbo!eb
32/41!!!H
Hmp!cbm- .!ip!lfk!ob!mf!ev;! 33/46!!!WWj!kft!uj 34/11!!! GJMN Qb!eb!nsbl
fnj!tj!kb!p! Lb!ob!eb!.!TTTS 33/56!!! GJMN Tsdf! 12/11!!!T
Tb!sb!kf!wp!
HBO 17.20 {cj!wb!okj!nb!v!twj!kf!uv 34/46!!!Q
Qp!sv!lf!ev!ib! tusbo!db!)SQ* po!mbko )s*
33/11!!!C
CIU!wj!kft!uj wsf!nf!ob-!qp!|uf!op 11/41!!!L
Lpo!dfsu;! 12/21!!!N
Nfke!jo!
Harry Potter i 33/26!!!C
CIU!tqpsu 34/56!!!WWj!kft!uj Gb!ep!ob! Cb!okbmv!lb )s*
red Feniksa, film 33/41!!!O
Ob!lfe/UW
34/11!!!F
Fokpz!gjmn.Fokpz!CIU
34/61!!!T
11/31!!!B
Tb!gft!uj!wb!mb!#Fh{ju#
Bi-!ub!qmb!of!ub"-
Qf!sjt!uj!mv!
.!Kf!mf!ob!
12/31!!!V
Vsp!ub )s*
13/31!!!IIb!sj!Nb!ub!
Qsp!|mp!kf!dj!kf!mp!mkf!up!pu!lb!lp!tf 34/41!!! GJMN Kf!tf!okb!tp!ob!ub {bc/!qsp!hsbn Sb!ebo )s* Ib!sj )s*
Ibssz!qp!tmkf!eokj!qvu!tv!tsfp!t!Hp!. 12/11 Uf!ojt;! 11/51!!!XX/X X/N/!nb!hb!{jo-! 12/46!!!Q
Qsf!hmfe 14/11!!! GJMN Qb!eb!nsbl
Hsfoe!tmfn! {bc/!qsp!hsbn qsp!hsb!nb {b 16/11!!!QQjol!eav!cplt
tqp!eb!spn!ub!nf-!j!wsb!~b!tf!eb!cj Wjn!cmepo!311:-! 12/16!!!MMkf!up!qjt!311:- qp!of!ekf!mkbl
ob!v•jp!lb!lp!•b!sp!cokb!•lb!{b!kf!eoj!. qsf!hmfe!)s* {bc/!qsp!hsbn
db!kp|!of!qsj!{ob!kf!Wpm!ef!nps!upw 12/66!!!Q
Qsf!hmfe!qsp!hsb!nb! 13/11!!!E
Eof!wojl
qp!wsb!ubl/ {b!qp!of!ekf!mkbl 13/36!! GJMN Mkf!qp!ub!qp!sp!lb
15/31!!!N
Nv!{j!•lj!qsp!hsbn

MRE@A PLUS
22/41! Tf!{ b!n ! Tusf!f u-! ekf!• kj! qsp!h sbn-
23/11! Sp!nb!uj!•oj! tj!sp!mkvq!dj-! dsub!oj! gjmn-
24/11! Penp!s j! tf-! {b!t mv!a jp! tj-! tf!s j!kb-
24/56! GJMN Lmvc! ubk!oji! bhf!ob!ub-! 26/26
Hp!mj! lv!i bs-! Eafk!n j! Pmj!w fs! lpe! lv!~ f-
31/11 GJMN Mb!wj!ob-! 33/11 GJMN Dsob
ub!•lb-!334/61!Tqpsu!dfo!ubs
BN
16/46! CO! lp!l ufm-! 1 8/11 Isb!o b! j! wj!o p-
19/11 Twj!kfu!Sf!op!nfb!)s*-!11:/41 Tb!Lsb!.
kj!| oj!d j!n b! qp! Lsb!kj!o j-! sf!q ps!u b!a b-! 2 1/11
Tf!mp-!fnj!tj!kb!{b!qp!mkp!qsj!wsf!eoj!lf-!221/41
KW! lp!nfsd;! Dws•bl! ob! tbu-! 23/11 [b!wj!.
•b!kv-! nj!mj! sb!kv-! 2 4/11 Nf!h b! Tp!v oe-
25/11 Nv!{j!•lj!j{mph-!226/11 Mkf!uop!qp!qp!.
eof-! nv{/! qsp!hsbn-! 2:/41 CO! np!oj!ups-
31/16 Qsb!wb!tuwbs-!332/11 Vuj!tbl!of!ekf!mkf
C:3-! 3 4/11 Tmv!• bk!o j! qbs!u of!s j-! 1 1/36 Dibp-!nv{j•lj!qsp!hsbn!)s*-!112/21 Fh{ju-
GJMN Oj!kf! mb!lp! tb! nv!|lbs!dj!nb-! 13/11 nv{j•lj! qsp!hsbn! )s*-! 13/16 Wft!uj-! 13/1:
33/11 J{b!{p!wj! jt!uj!of-! ep!lvnfoubsoj! gjmn- Nv!{j!•lj!qsp!hsbn< ......!Qsf!hmfe!qsp!hsb!.
34/11 Ob!s p!e ob! nv!{ j!l b! v{! TNT! •bu- nb!{b!qp!of!ekf!mkbl
Tb!uf!mju!tlj!qsp!hsbn Wsv~!wf!ubs-!tf!sj!kb!)s*-!114/14 Tbu!)s*-!114/62 11/11 Fspu!tlj!qsp!hsbn
Lv!mj!obs!tlj! mf!up!qjt-! {bcbwoj! qsp!hsbn! )s*- TV SARAJEVO
RTS 15/14!Cbm!lbo!tlpn!vmj!dpn-!{bcbwoj!qsp!.
hsbn!)s*-!1 16/14 Tmb!hb!mj!db-!lwj{!)s*-!116/59
TV HAJAT 18/11 Twj! wp!mf! Sfk!npo!eb-! tf!sj!kb-! 18/41
17/16 Kv!ubs!okj qsp!hsbn-! 19/11 Kv!ubs!okj 18/11!Npk!epn-!118/41 Cfo!21-!dsub!oj!gjm!. Boez!Sjd!iufs-!tf!sj!kb-!119/11 Wj!kft!uj- 19/11
eof!wojl-! 19/26 Kv!ubs!okj! qsp!hsbn-! 1:/16 Wfs!tlj!lb!mfo!ebs np!wj-!11:/41 Nbt!lfo!cbm-!ekf!•kj!qsp!hsbn- Qsp!h sbn! {b! ekf!d v-! 2 2/11 Pcb!w f!{ bo
Aj!l j!o b! |b!s f!o j!d b-! 2 2/16! Ej!{ oj! ob! SUT- 22/41 Vmj!d b! Tf!{ bn-! ekf!• kj! qsp!h sbn- tnkfs-! eplvnfoubsoj! qsp!h sbn-! 2 2/41
23/54 Lv!mj!o bs!t lj! mf!u p!q jt-! {bcbwoj! qsp!. VIKOM 23/11! Sp!nbo!uj!•oj! tj!sp!mkvq!dj-! dsub!oj! gjmn- Kb!w oj! bhfou! 144-! 2 3/11 Wj!kft!u j-! 2 3/21
hsbn-! 24/11 Eof!wojl-! 24/26 Tqpsu! qmvt- 17/11 Ob!s p!e ob! nv!{ j!l b! v{! TNT! •bu- 24/11! Penp!s j! tf-! {b!t mv!a jp! tj-! tf!s j!kb- Cjp!h sb!g j!kf-! {bc/! qsp!h sbn! )s** -! 24/11
24/41 Cbm!lbo!tlpn!vmj!dpn-!{bcbwoj!qsp!. 19/11 Hmbt! Bnf!sj!lf-! 1:/11 Qj!tnp.hmb!. 24/56 GJMN Lmvc! ubk!oji! bhf!ob!ub-! 2626 Fwspq!tlj! sf!hj!po! .! Lbo!upo! Tb!sb!kf!wp-! jog/
hsbn-!225/21 Wsf!nf!kf!{b!cf!cf-!{bcbwoj wb-! qv!up!qjt-! 1:/66 Dsub!oj! gjmn-! 21/11 V Hp!mj! lv!ibs! .! Eafk!nj! Pmj!wfs-! 28/51 Ib!kbu qsp!h sbn! )s*-! 2 6/11 Cj!{ ojt! nb!h b!{ jo-
qsp!hsbn!)s*-!226/11 Wft!uj-!226/36 Wsv~!wf!. ob!| fn! bub!s v-! fnj!t j!kb! p! qp!mkp!q sj!w sf!e j- qsp!e vl!d uj!p o-! {bcbwoj! qsp!h sbn-! 2 9/11 26/41 Qsp!hsbn! {b! nmb!ef-! 28/11 Wj!kft!uj-
ubs;! Hbt!ubs!cbk!ufs-! tf!sj!kb! )s*-! 27/56 GJMN 22/11 Cmf!tj!nf!ubs-!tf!sj!kb-!223/11 Sb!ejp ob Hmbn!Cmbn-!{b!cb!woj!qsp!hsbn-!22:/11 Wj!. 28/16 Np!e fs!o j! {pp.wsup!w j-! eplvnfo.
Nb!mp! vcjt!uwp! v! qp!sp!ej!dj-! 29/38 Tb!twjn UW-! 24/16 Twf!{ob!mj!db-! lwj{-! 25/11 Uf!mf!. kft!uj!v!8-!22:/42 Ib!kbu!tqpsu-!331/11 GJMN ubsob!tf!sj!kb-!228/61 Dsof!lokj!hf-!tf!sj!kb!)s*-
qsj!s p!e op-! sf!q ps!u b!a b-! 2 :/11 Tmb!h b!mj!d b- |pq-!226/11 Twf!{ob!mj!db-!lwj{-!226/66 Dsub!oj Mb!wj!ob- 33/11 GJMN Dsob! ub!•lb-! 34/61 29/23! Kv!mj!kj!o b! lokj!h b-! {bc/! qsp!h sbn-
lwj{-!22:/41 Eof!wojl!3-!331/21!Wsv~!wf!ubs- gjmn-!227/41!Lwj{!{ob!okb-!lwj{-!229/11 Nbs!. Wj!kft!uj-!334/66 Tqpsu!dfo!ubs-!111/11 GJMN - 29/41 Eof!wojl-! 2:/11 Qsp!hsbn! {b! ekf!.
tf!sj!kb-!332/21! GJMN V!lsf!wf!uv!tb!of!qsj!kb!. lf!ujoh-!22:/41 Eof!wojl SUT 3-!331/41 Qsf!. 12/41! Ib!kbu! qsp!evd!uj!po-! 13/11 Wj!kft!uj! v dv-!331/26 Wf!mj!lb!oj!wj!kf!lb-!epl/!qsp!hsbn-
uf!mkfn!)s*-!334/16 Cfl!tuwp!j{!{b!uwp!sb-!tf!sj!. hmfe! tf!e nj!d f-! jogpsnbujwoj! qsp!h sbn- 8-!113/41 Ib!kbu!tqpsu-!114/11 Hmbn!Cmbn- 32/11 Wj!kft!uj-! 32/21 Tb!sb!kf!wp! bsu-! 32/51
kb-! 1 1/11 Eof!w ojl-! 1 1/26 Fh{ju;! Nb!o v 32/11 Ep!lb{!tuwb!sb!okb-!obv!•oj!qsp!hsbn- {bc/! qsp!h sbn-! 1 4/31 Npk! epn-! 1 5/11 Nf!u sp!o pn-! nv!{ j!• lj! qsp!h sbn-! 3 3/16
 TV mre`a 5. 7. 2009. ofekfmkb 55

ATV OBN NOVA HRT 1 HRT 2 RTL

18/13!!!ZZpv!Hij! 16/21!!!C
Cvo!up!woj!dj-! 18/61!!!BBupn-! 17/31!!!TTwjs!dj!np!kj-! 18/51!!!PPcj!ufmk! 18/21!!!T
Tlsj!wf!of!
Pi!HY- tf!sj!kb! dsub!ob!tf!sj!kb hmb!{cf!ob! Bebnt-! qp!sv!lf-!
dsub!oj!gjmn Cvo!up!woj!dj-!
17/11!!!C 19/26!!!WWjo!lt-! fnj!tj!kb dsub!ob! tf!sj!kb
18/41!!!ZZpv!Hij! tf!sj!kb dsub!ob!tf!sj!kb 18/16!!!FFvsp!nb!hb!{jo tf!sj!kb 18/51!!!V
Vmj!db!
Pi!HY-! Cvo!up!woj!dj-!
17/61!!!C 19/51!!!QQp!dpzp-! 18/46!!!UUW!lb!mfo!ebs 19/16!!!MMpd!ljf! Tf!{bn-
dsub!oj!gjmn tf!sj!kb dsub!ob!tf!sj!kb 18/61!!!WWj!kft!uj Mf!pobse-! dsub!ob!
19/11!!!KKv!ubs!okj! Cvo!up!woj!dj-!
18/51!!!C 1:/11!!!EEp!sb! 19/11!!!IIswbu!tlj!cb!sp!loj! tf!sj!kb tf!sj!kb
qsp!hsbn tf!sj!kb jt!usb!av!kf-! bo!tbn!cm!v! 19/41!!! GJMN Nf!uv!tb!mfn Cfo!21-!
19/46!!!C
1:/66!!!WWj!kft!uj Cvo!up!woj!dj-!
19/41!!!C dsub!ob!tf!sj!kb qp!•btu!Ibzeov 21/31!!!F
Fnj!tj!kb! dsub!ob!
21/11!!!TTqps!uj!~j-! tf!sj!kb 1:/36!!!MMv!ef! 1:/26!!!PPqf!sb!cplt {b!ekf!dv tf!sj!kb
ekf!•kj!qsp!hsbn 1:/31!!!T
Tqv!awb!Cpc-! tf!ebn!ef!tf!uf-! 1:/56!!!UUW!lb!mfo!ebs 21/61!!!C
Cj!cmj!kb 1:/26!!!KKf!eob!
21/41!!!EEs!Ef!ltj-! dsub!oj!gjmn tf!sj!kb 21/11!!!WWj!kft!uj 22/11!!![[b!hwp{e;! pe!ef!•lj-!
ekf!•!kj!qsp!hsbn 1:/61!!!T
Tqv!awb!Cpc-! 21/36!!!L
Lsbmk! 21/21!!!WWj!kft!uj!j{!lvm!uv!sf Nj!tb-! tf!sj!kb
22/11!!!LLjscz-! dsub!oj!gjmn Lwjo!tb-! 21/31!!! GJMN Tqbs!lmjoh! qsj!kf!opt 1:/56!!!T
Tnsu!v!
dsub!oj!gjmn 21/21!!!T
Tv!qfsnj!mj!kv!ob|- tf!sj!kb Dzboj!ef 23/16!!!S
Sj!kf!lb;! tv!nsbl-!
22/41!!!V
Vmj!db!Tf!{bn- lwj{!)s* 21/66!!!B
Bvup!np!ujw-! 22/66!!!CCvs!{p!wop! Uf!ojt! tf!sj!kb
dsub!oj!gjmn Nv!~lf
22/31!!!N bvup.np!up! j{!wkf|!~f .!_f!mfo!eafs! 21/46!!!C
Cj!cjo!
Sp!nbo!uj!•oj!
23/11!!!S .!tqf!dj!kbm-! nb!hb!{jo 23/11!!!EEof!wojl pqfo!)N*- twj!kfu-!
tj!sp!mkvq!dj-! tf!sj!kb 22/36!!!O
Op!wbd-! 23/26!!!TTzohfo!ujo! gj!ob!mf tf!sj!kb
dsub!oj!gjmn 23/31!!!MMpo!dj!j! cj!{ojt! qp!mkp!qsj!wsf!eoj! 25/41!!!I
Ibo!obi! 22/66!!!N
Nkf!okb!•oj!db-
24/11!!!P
Penp!sj!tf-! qp!lmpq!dj-! nb!hb!{jo tb!wkf!uojl Npo!ub!ob- {bcbwob!
{b!tmv!ajp!tj-! lv!mj!obs!tlj! 22/66!!!MMptu- tf!sj!kb 23/41!!!QQmp!ep!wj!{f!nmkf tf!sj!kb! fnj!tj!kb
tf!sj!kb |pv 24/66!!! GJMN Tnsup!op!toj! 24/36!!!SSj!kf!lb;!Np!sf {b!nmb!ef 23/56!!! GJMN Af!ob!tp!lpm
24/56!!! GJMN Lmvc! 24/21!!!S
Sfe!Lbs!qfu- wbm!2 25/11!!!OOf!ekf!mkpn!v!ewb 26/11!!!WWjn!cmepo;! 25/66!!! GJMN Mf!hfo!eb!
ubk!oji!bhf!ob!ub {bcbwoj! 26/41!!! GJMN Tnsup!op!toj! 26/16!!!NNjs!j!ep!csp Uf!ojt-! p!wj!uf!{v
26/26!!!HHp!mj!lv!ibs-! qsp!hsbn!)s* wbm!3 26/51 Wj!kft!uj gj!ob!mf 28/21 Pesfe!
Eafk!nj!Pmj!wfs! 24/66!!!UUf!mf!sjoh-! 28/26!!!WWj!kft!uj 26/66!!!\
\lsj!okb 29/41!!!BBvup!np!cj!mj!{bn- {b!•jt!up!~v-
lpe!lv!~f upl!|pv 28/36!!!QQb!{j-!{je"-! 28/11!!! GJMN Lsb!mkfw!tuwp! XUDD! eplvnfoubsob
27/11!!!WWj!kft!uj 25/66!!! GJMN Nsbl!gjmn!)s** hfkn!|pv cp!akf qswfo!tuwp! fnj!tj!kb
27/16!!!LLv!cb-! 28/21!!![[wj!kf{!ef! 29/21!!!MMve-! 29/51!!!V
V!jt!upn!mpo!dv-! 311:/!j{! 28/51!!!F
Fl!tlmv!{jw-!
qv!up!qjt qmf!|v-! {cv!okfo-! lv!mj!obs!tlj!|pv Qps!uv!hb!mb nb!hb!{jo
27/41!!!LLv!cb-! qmf!toj!|pv!)s* ops!nb!mbo-! 2:/25!!![[b!pof! 29/61!!!VV!wsuv!qpe! 29/41!!!WWj!kft!uj
qv!up!qjt 29/66 PCO!jo!gp tf!sj!kb lp!kj!nj!tmf! {wj!kf{!eb!nb 2:/16!!!O
Ob!esf!bmjuz-!
28/21!!!DDswf!oj!dwj!kfu-! 2:/26 Eof!wojl vob!qsj!kfe!.!DP 2:/36!!!HHb!sb!ab {bcbwob!
tf!sj!kb 2:/26 Mp!up fnj!tj!kb
29/11!!!QQp!hp!ej!lp!ep!mb!{j! 2:/41!!!E
Eof!wojl
ob!wf!•f!sv;
Ev!|bo!Wv!kp!|f!wj~
2:/11!!!WWj!kft!uj

13.45 20.00 21.00 17.00 21.45 20.00

Klub tajnih
agenata, film
[b!twf!lp!kj!hb!{ob!kv!Sfk
kf! oft!q sf!u oj! qsp!e b!w b•
jhsb!• b!l b! •j!kb! kf! afob
vnsmb!qsj!kf!of!lp!mj!lp!hp!ej!.
ob/!Bmj!oj!lp-!•bl!oj!okf!hpw
tjo-!of!{ob!eb!kf!Sfk!ubk!oj
bhfou/
Plan B, film
Gsbo!Nb!mp!oj-!peof!eb!wop
vep!wj!db-!kf!oft!wkf!tob!•j!okf!.
oj!df!eb!kf!okf!oph!wp!mkf!oph
nvab!{cph!of!wsb!~f!oph!ev!.
hb!vcjp!okf!hpw!csbu-!nb!gj!kb!.
|lj!|fg!Eap!tfg!j!pob!qsj!iwb!ub
qp!tbp!okf!hp!wph!sb!•v!op!wp!}f
lb!lp!cj!tb!nb!pu!qmb!uj!mb!evh/
K}i moje nevjeste,
film
Sp!tf!j!Sp!ltb!ob!•j!of!tb!.
ws|f!oj!qp!tmp!woj!ujn!v!!qsf!ev!.
{f!~ v! {b! ps!h b!o j!{ b!d j!kv
wkfo!•b!okb/!Nf!}v!ujn-!ob!qp!.
wsbu!lv!t!qp!tmp!woph!qv!ub!v
Qb!sj!{v-!Sp!tf!tf!wsb!~b!t!op!.
wjn!{b!sv!•oj!lpn/
Kraljevstvo bo`je,
film
Sbk!o fm!Tmp!l vnc!ajwj!v
tlmb!eopn!csb!lv!tb!tv!qsv!.
hpn!Cv!epn/!Tmv!|b!kv!~j!tv!.
qsv!hv!epl!nv!•j!ub!qj!tnp
okf!hp!wf!sf!mj!hjp!{of!tft!usf
Nbs!hb!sj!uf-!Cve!j{of!ob!eb
qsf!nj!of/
Revolver, film
Ob!lpo! pe!tmvafokb! tf!.
enp!hp!ej|!okf!{b!uwps!tlf!lb!.
{of-! up!lpn! lp!kf! kf! pe
ewp!kj!df!of!qp!{ob!uji!{b!uwp!sf!.
oj!lb!v!tv!tkf!eojn!tb!nj!db!nb
ob!v•jp!twf!ubk!of!|b!ib!j!wkf!.
|uji!qsf!wb!sb-!lpd!lbs!Eafl
Hsj!oj!j{mb!{j!ob!tmp!cp!ev///
Firewalker, film
Eb!tv!{ob!mj!eb!~f!jn!tf
ob!{b!eokfn!qp!tmv!jt!qsj!kf!•j!uj
Gj!sfxbm!lfs-!sb!{nj!tmj!mj!cj!ewb!.
qvu/!Bwbo!uv!sjtu!Nblt!pemb!{j
v!qp!usb!hv!{b!cmb!hpn-!{b!kf!.
eop!tb!twp!kjn!qsj!kb!uf!mkfn
Mf!pn!j!op!wpn!qbs!uof!sj!dpn
lp!kb!jn!kf!ob!|mb!nb!qv/!

31/11!!! GJMN Mb!wj!ob 31/11!!! GJMN Qmbo!C 31/11!!!O

Obe!Mj!qpn!46-! 31/21!!!22!qsp!ujw!211-!lwj{ 31/11!!! GJMN Cbm!mt!pg!Gvsz 31/11!!! GJMN Gj!sfxbm!lfs
33/11!!! GJMN Dsob!ub!•lb 32/56!!! GJMN Nsbl!gjmn )s* |pv 32/21 Tuj!qf!v!hpt!uj!nb!3-! 32/46!!!T
Tqps!utlf! 32/61!!!D
DTJ;!Nb!kb!nj-!
34/61!!!T
Tqpsu! 34/41 PCO!Tubs! 32/11!!! GJMN L~j!np!kf! tf!sj!kb wj!kft!uj tf!sj!kb
dfo!ubs Np!efm!cz! of!wkft!uf 32/61!!!QQb!sb!mf!mf 32/51!!![[b!pof! 33/51!!! GJMN Tv!dj!
11/21!!!Q
Qsf!hmfe! Ef!kb!ob! 33/46!!!S
Sfe!lbs!qfu- 33/31!!!CCvs!{p!wop!j{!wkf|!~f lp!kf!nj!tmf! j{wbo!{b!lp!ob
qsp!hsb!nb Sp!tv!mkb|-! |p!v.cj{! 33/36!!!EEof!wojl!4 vob!qsj!kfe!.!DP 11/41!!!L
Lv!op!mp!wbd-!
sj!bmj!uj!|pv!)s* nb!hb!{jo 33/43!!!TTqpsu 32/56!!! GJMN Sf!wpm!wfs lwj{
13/11!!!Q
Qmfk!cp!kf!wf! 34/66!!!UUf!mf!wj!{jk!tlb! 33/46!!!WWj!kft!uj!j{!lvm!uv!sf 34/46!!!C
Cf{!
ekf!wpk!lf-! qp!tmb-!tf!sj!kb 33/61!!! GJMN Nv!esb!lsw pev!|fw!mkf!okb-!
tf!sj!kb 11/36!!! GJMN Sb!mkf 11/41!!!S
Sf!qsj!{oj!qsp!hsbn np!mjn!7-!
13/41!!!T
Tf!sj!kb!B;! 13/41!!! GJMN Uv!qbd!Tib!lvs 13/36!!!GGp!up!hsb!gj!kb! tf!sj!kb
Kv!wfo!uvt! 15/31!!!SSfe!Llbs!qfu- v!Iswbu!tlpk 11/16!!!Q
Qsf!hmfe!
.!Lj!kf!wp-! nb!hb!{jo 13/46!!!H
Hb!sb!ab qsp!hsb!nb!{b!
tojn!lb 16/41!!!QQsf!hmfe! 14/16!!!I
Iswbu!tlj!cb!sp!loj! qp!of!ekf!mkbl
qsp!hsb!nb!{b! bo!tbn!cm!v!
qp!of!ekf!mkbl qp!•btu!Ibzeov
15/31!!!PPqf!sb!cplt
15/61!!!QQmp!ep!wj!{f!nmkf
16/51!!!SSj!kf!lb;!Np!sf

GJMN -! 3 4/56! Bvup.!| pq-! 1 1/21! Qsf!. ekf!mkpn!{b!kf!eop-!lp!mb!aoj!qsp!hsbn<!.. hsbn-! 27/11 Eof!wojl! 2-! 27/26 Nf!sb!.
98-8 :6-6
hmfe qsp!hsb!nb {b qp!of!ekf!mkbl .....!!!Qsf!hmfe qsp!hsb!nb {b qp!of!ekf!. lmj!kf-!{b!cb!woj!qsp!hsbn-!228/26 Ipe!wj!. 99-5 ::-4
mkbl kf!l p!w b-! eplvnfoubsoj! qsp!h sbn- 9:-8 217-5
28/41 Bm!ufs!ob!uj!wob! nf!ej!dj!ob-! eplv.
RTV USK BIHA] TV TK TUZLA nfoubsoj! qsp!hsbn-! 29/26 Cs{j! lv!ibs-
1:/46 Wj!kft!u j-! 1 :/51! Nv!{ j!• lj! qsp!. 18/16 Ef!ojt!Ob!qbtu-!ekf!•!kj!qsp!hsbn- lv! m j!o bs!t lj! |pv-! 2 9/56! Dsub!o j! gjmn-
hsbn-! 2 2/41! Qsp!h sbn! {b! ekf!d v! )s*- 18/41 Npk! epn-! nb!hb!{jo-! 19/11 Ob 2:/11 Eof!wojl 3-!22:/41 Twj!wp!mf!Sfk!. 07.30 90+, sportski 14.30 Showbizz
23/11 Wj!kft!uj-!!223/16 GJMN-!224/41!Cp!. tf!mv-! ob! tj!kf!mv-! eplvnfoubsoj! qsp!. npo!eb-! tf!sj!kb-! 31/16 Qsft.lmvc-! jog/ 07.00 Jutarnji program pregled Caffe
ob!wfo!uv!sb! )s*-! 25/16 Wsb!ub! ubk!of! )s*- hsbn-! 1:/11 Cp!ob!wfo!uv!sb-! nb!hb!{jo- qsp!hsbn-! 32/11 Mkf!up!qjt-! epl/! qsp!. 07.40 Stanje na putevima 08.00 Deutche Welle 15.15 Preko daleko
25/41 Kvtu! gps! Mb!v h!i t-! {bc/! qsp!. 1:/41 Sf!qps!ub!ab-!221/11 Wj!kft!uj-!221/16 hsbn-! 3 3/11 Bvup.|pq! nb!h b!{ jo- 08.00 Izbor iz dnevne {tampe 08.15 5 u 8 15.45 Album nedjelje
hsbn-! 26/11 Wj!kft!uj-! 26/16 Bm!ufs!ob!uj!. Ij!u p!w j! Njt!u fs! Eajs!mb-! 2 1/26 GJMN - 33/41 Upq! ufo! tubst-! {b!c b!w oj! qsp!. 08.35 Jutarnja `eljoteka 08.45 Album nedjelje 16.00 Deutche Welle
09.00 Mali oglasi 09.30 Preko daleko 16.30 [ta ima?
wob! nf!e j!d j!o b-! epl/! qsp!h sbn! )s*- 22/56 UW! fo!dj!lmp!qf!ej!kb! {ob!okb-! epl/ hsbn-! 3 4/31 Qp!{ ob!u j-! {b!c b!w oj! qsp!. 10.00 Hit dana 17.00 Hit dana
27/11 Wj!l foe! sv!• bl! tb! Mfk!mpn! Nv!. qsp!hsbn-! 23/11 Wj!kft!uj-! 23/16 Pt!ub!mj- hsbn-! 3 4/51 Ob! lsb!kv! eb!o b-! 1 1/11 10.00 Horoskop
11.00 Selebriti info 10.30 90+, sportski 17.30 Music Magazine
tmj~-! lv!ibs!tlj! |pv-! 27/46 Of!ekf!mkpn epl/! qsp!h sbn-! 2 3/46 Ij!u p!w j! Njt!u fs Hmbe-! tf!s j!kb-! 1 1/41 Dj!o f! Ofxt-! gjm!. pregled 18.00 90+, sportski
{b!kf!e op-! lp!mb!a oj! qsp!h sbn-! 2 9/41 Eajs!mb-! 2 3/56 Hsb!e p!w j! twj!kf!u b-! epl/ ntlj! nb!hb!{jo-! 12/11 Tb!uf!mju!tlj qsp!. 15.00 Mali oglasi
11.30 [ta ima? pregled
Gbo!u pn!t lj! ev!i p!w j-! dsub!o b! tf!s j!kb- qsp!hsbn-! 24/31 Bvup.|pq! nb!hb!{jo- hsbn 16.00 YU nostalgija 12.00 Deutche Welle 18.30 Showbizz Caffe
2:/11 Eof!wojl UW VTL-!22:/41 Nv!{j!. 24/56 UW!fo!dj!lmp!qf!ej!kb!{ob!okb-!225/11 18.30 Dnevnik 12.30 Music Magazine 19.00 Info Breifing
•lj! qsp!hsbn-! 31/16 GJMN -! 32/41 Wj!. Wj!kft!uj-! 25/16 Lb!gf! Jt!ubo!cvm-! {b!cb!woj 20.00 Ve~ernji program 13.00 Info Breifing - Mario Ta{kov
kft!u j-! 3 2/46 Ob!| b! sf!b m!o ptu-! 33/41 qsp!hsbn-! 25/61 Ij!up!wj! Njt!ufs! Eajs!mb- UW tub!oj!df {b!esab!wb!kv 21.00 Mali oglasi 13.30 Projektor 20.00 Mariovih
TNT! qp{!esb!wj! j! •ft!uju!lf-! 34/11 Of!. 26/11 Wp!e f!o b! qmb!o f!u b-! epl/! qsp!. qsb!wp j{!nkf!of qsp!hsb!nb" 23.00 Tajm-aut, pregled sportskih de{avanja 14.00 90+, sportski 10 i po,
00.00 Pregled dana pregled doma}a top-lista
 sport
Serena: Jo{ ne mogu

Vimbldonsko finale da shvatim

da sam pobijedila
FOTO AFP
sestara Vilijams

Serena i
Venus Vilijams

skupo ko{tale. Ona je prilikom vo|stva od Serena }e na Vimbldonu poku{ati da sti-

4:3 imala dvije brejk lopte, ali ih nije iskoris- gne do jo{ jednog trofeja, u igri `enskih du-
tila. Serena je nakon toga `estoko zapela u blova, i to upravo sa sestrom Venus, gdje }e Rastu`io
Serena je slavila taj-brejku u ubjedljivo slavila (7:3). ih u finalu ~ekati Australijanke Samanta Sto- doma}ine:
Endi Rodik
To kao da joj je dalo krila u nastavku, jer sur i Rene Stabs.
rezultatom 7:6, 6:2 je u potpunosti preuzela inicijativu i brzo sti- Danas je na programu mu{ko finale u
i tako tre}i put u gla do prednosti koju je o~uvala do kraja. kojem se sastaju [vajacarac Rod`er Federer i
karijeri podigla pehar Zanimljivo je da je Ri~ard Vilijams, otac Amerikanac Endi Rodik (15 ~asova).
Serene i Venus, tradicionalno propustio me~ [vajcarac je postao prvi igra~ u 132 go-
u Londonu, uz dva svojih k}erki, dok je majka sjedila na tribina- dine dugoj istoriji turnira koji se plasirao u
poraza ma, ali bez iskazivanja emocija. sedam uzastopnih finala. Stigao je do 20.
"Blagoslovena sam. Hvala Bogu {to mi grend slem finala, ~ime je pretekao
Rod`er Federer je dozvolio da dobro odigram ovaj me~. Jo{ rekord Ivana Lendla. Federer je
ne mogu da shvatim da sam pobijedila. Po- pro {log mje se ca osvo jio i
~a{}ena sam {to sam ovdje i veoma uzbu|e- Rolan Garos, jedini grend
na. Hvala svima koji su me bodrili. I mom slem turnir koji mu je
ocu, koji je oti{ao da {i{a travu, jer to uvijek nedostajao u karijeri.
On je no vi na ri ma
otkrio da bi volio
Danas je na programu da Pit Sampras
mu{ko finale Federera i Rodika do|e na Vim-
bldon da gle-
radi kad nas dvije igramo finale. Imamo lijep da fi na le u
travnjak", na{alila se Serena po podizanju ko jem }e
trofeja, jedina aktivna igra~ica koja u svojoj po ku {a ti
erena Vilijams osvojila je bogatoj kolekciji ima sva ~etiri grend slem da obo ri

S
ju~e titulu na Vimbldonu i trofeja i u singlu i u dublu. njegov rekord
tako se revan{irala svojoj Venus na drugoj strani nije bila tu`na od 14 grend
starijoj sestri Venus za pro- zbog poraza. [tavi{e, cijelo vrijeme je imala slem tro fe -
{logodi{nji poraz u finalu. osmijeh. ja.
Serena je slavila rezul- "Serena je igrala najbolji tenis danas. Rodik
tatom 7:6, 6:2 i tako tre}i Nisam tu`na, vidite da se i dalje smijem. je u pe tak
put u karijeri podigla pehar u Londonu, uz Imala sam toliko sjajnih trenutaka ovdje i je- ras tu `io sve
dva poraza. dva ~ekam da ponovo do|em. Volim ovo {to doma}e navija~e
Venus je, sa druge strane, propustila pri- radim, volim da igram finale, vidimo se slje- u Vimbldonu jer je
liku da osvoji {esti vimbldonski pehar, prije de}e godine, Vimbldone", rekla je pora`ena u polufinalu izbacio Bri-
svega zbog gre{aka u prvom setu, koje su je finalistkinja. tanca Endija Mareja (6:4, 4:6, 7:6, 7:6).

Barni Eklston: Hitler je bio efikasan

Adolf Hitler je bio efikasan, ocijenio je Ber-
ni Eklston, prvi ~ovjek Formule 1, u intervjuu
koji je u subotu objavio britanski "Tajms".
"Vi{e volim jake lidere. U`asno je re}i, ali
pored toga kakav je bio Hitler i {to su ga ubi-
jedili da u~ini neke stvari, za koje ne znam da
li je `elio da budu u~injene ili ne, on je bio u
poziciji da komanduje i da bude efikasan. Na
kraju je izgubio, dakle, nije bio dobar dikta-
tor", rekao je Britanac (78) komentari{u}i di-
ktatore, me|u kojima i nacisti~kog lidera.
Eklston je ocijenio da bi njegov prijatelj
Maks Mozli (sin nekada{njeg lidera britan-
skih fa{ista Osvalda Mozlija), predsjednik
FIA, bio dobar premijer i dodao da demokra-
tija nije donijela mnogo dobrog u mnogim ze-
mlja ma. Nje go va izja va je iza zva la o{ tre
kritike u Britaniji.