INTERVJU DOGA\AJI

U ORA[JU

Rafi Tranzicija
str. 9!i :
ODR@ANA
23. PRO[IRENA
SJEDNICA HDZ BiH
Gregorijan,
prvi zamjenik
visokog
OHR-a bi}e ^ovi}: Pojedinci
`ele "pobo{nja~iti"
predstavnika
u BiH odgo|ena Federaciju BiH str. 3!i 4
www.nezavisne.com • CIJENA 1 KM (SA URA^UNATIM PDV-om) • 40 DIN • 0.5 € • 7.5 HK • 32.5 DEN • BROJ 3983 • NEDJELJA 6. SEPTEMBRA 2009.
FOTO BETA

Tragedija na
Ohridskom jezeru
u Makedoniji

TURISTI^KI BRODI]
Utopilo se
22 turista
SE PREPOLOVIO
I POTONUO.
str. 7i8
NA NJEMU SU
BILA 74 PUTNIKA,
UMJESTO 43
KOLIKO IH
BROD MO@E
PODNIJETI

DIREKTNO
JAVNE
KUHINJE
Sve du`i
U BiH
NE MOGU
PRIHVATITI
redovi za
SVE
KORISNIKE besplatan
obrok str. 21!i 22
2 ofekfmkb!6. 9. 2009.

Doga|aji U Ora{ju
odr`ana 23.
Nova etapa Novi sistem pro{irena
izdavanja
pridru`ivanja putnih isprava sjednica
zapadnog Balkana BIJELJINA - U Ambasadi BiH HDZ Bosne i
u Ljubljani po~eo je sa radom no-
STOKHOLM - Proces ulaska rekao je Bilt na zavr{noj konferen- vi sistem izdavanja putnih ispra- Hercegovine
novih zemalja u ~lanstvo Evrop- ciji za {tampu nezvani~nog sastanka va u diplomatsko-konzularnim
ske unije treba da se nastavi, a ministara EU. Dragan ^ovi} i Mi{o Relota
predstavni{tvima BiH, {to bi tre-
[vedska }e nastojati da tokom Solana je istakao da s velikim za- balo da bude jo{ jedan korak na- Tanja [IKANJI], AGENCIJE
svog predsjedavanja EU cijeli za- dovoljstvom mo`e re}i da je ju~e- prijed ka viznoj liberalizaciji,
padni Balkan uvede u novu fazu ra{nji susret {efova diplomatija EU izjavio je Sini{a Macan, direktor ORA[JE - Pojedini bo{nja~ki poslanici i mi-
pridru`ivanja Uniji. i zemalja kandidata, Hrvatske, Ma- Agencije za identifikacione do- nistri `ele "pobo{nja~iti" Federaciju BiH, ocije-
To su ju~e, na zavr{etku zasjeda- kedonije i Turske, bio "veoma plo- kumente, evidenciju i razmjenu nio je Dragan ^ovi}, predsjednik HDZ BiH, po
nja {efova diplomatija EU, u Stok- dan i dokazuje da proces ulaska podataka. zavr{etku 23. pro{irene sjednice HDZ BiH, koja
holmu izjavili visoki predstavnik novih zemalja u ~lanstvo EU treba "Odluku o viznoj liberalizaciji je odr`ana ju~e u Ora{ju.
Evropske unije Havijer Solana i da se nastavi". donose ~lanice EU, a Slovenija je
predsjedavaju}i {vedski ministar Bilt nije mogao da potvrdi izvje- Govore}i o neslaganjima hrvatskih i bo{nja~kih
jedna od njih. Ukoliko ubijedimo ministara u Vladi FBiH, ^ovi} je rekao da hrvatski
inostranih poslova Karl Bilt. {taje da bi na predstoje}em redo- jednu od ~lanica, poka`emo da
"@elio bih da [vedska bude u sta- vnom sastanku {efova diplomatija ministri nisu napustili Vladu, ali da ne `ele da pri-
imamo dobar sistem, normalno sustvuju sjednicama na kojima se donose odluke
nju da tokom predsjedni{tva EU, EU moglo do}i do nekog zaokreta u da je to jedan od koraka napri-
idu}ih nekoliko mjeseci, dovede ci- slo ve na ~ko-hrvat skom spo ru i protiv njihove volje.
jed", rekao je Macan. "Mi iz HDZ BiH podr`avamo na{e predstavnike
jeli zapadni Balkan u novu etapu odr`avanja nove me|uvladine kon- Macan je u Ljubljani prisustvo-
procesa ulaska u ~lanstvo Unije", ferencije EU - Hrvatska. (Beta) u izvr{noj i zakonodavnoj vlasti u nastojanjima da se
vao seminaru pod nazivom "Dos- pobolj{a rad svih institucija u FBiH", rekao je ^ovi}.
ti za nje stan dar da za vi znu On je istakao da zabrinjava nedostatak strate-
liberalizaciju", u okviru kojeg su
se slu`benici konzularnih odjelje-
nja osam DKP-a BiH upoznali o Hrvatski ministri ne `ele da
is kus tvi ma Slo ve ni je u ovoj prisustvuju sjednicama na kojima se
oblasti. donose odluke protiv njihove volje
"Vrlo sli~an na~in rada je kod
njih kao i kod nas, s tim {to mi {kog pravca u izgradnji stabilnih politi~kih odnosa u
imamo odre|eni tehni~ki napre- BiH u vremenu kada se najavljuje odlazak OHR-a.
dak u odnosu na njih, jer se kod "HDZ BiH }e u~initi sve koliko je u njenoj mo}i
nas uzima digitalna fotografija, a da se ti odnosi i sveukupne politi~ke prilike stabili-
Sutra generalni {trajk kod njih se jo{ vr{i skeniranje",
rekao je Macan.
zuju, kako bi se pripadnici sva tri naroda u BiH osje-
}ali bezbjedno", rekao je ^ovi}.
u {kolama SBK Seminar u Ljubljani odr`an je u
okviru Programa saradnje Slove-
On je dodao da je Predsjedni{tvo stranke na sje-
dnici ocijenilo da je aktuelna politi~ka situacija u
SARAJEVO - Generalni {trajk u svim osnovnim i srednjim {kolama nije i BiH, a u organizaciji Centra BiH zabrinjavaju}a, posebno {to, kako je naveo, ze-
Srednjobosanskog kantona }e biti proveden sutra, ali bi ve} 8. avgusta za evropske perspektive Minis- mlja ve} tri godine ima vlast koja ne funkcioni{e.
mogao po~eti nastavni proces ako Vlada SBK na svojoj vandrednoj sje- tarstva inostranih poslova Slove- Komentari{u}i ostavku Lidije Topi}
dnici sutra usvoji zaklju~ke koji se ti~u zaposlenih u obrazovanju, saop- ni je. Po red kon zu lar nih na mjesto direktora Direkcije za evropske integracije
{teno je iz Koordinacionog odbora Sindikata odgoja i obrazovanja SBK. slu`benika, seminaru su prisus- BiH, ^ovi} je rekao da ga je Topi}eva obavijestila da
"Rezultat pregovora je da se razlike naknada za ishranu (tople obroke), u tvovali i predstavnici Agencije za je to u~inila iz porodi~nih razloga, te dodao da za sa-
iznosu od po 11 KM za svaki radni dan za mjesec maj i juni ove godne, obra- identifikacione dokumente, evi- da ne raspola`e pojedinostima u vezi s tim slu~ajem. Predsjedni{tvo HDZ BiH je ocijenilo neprihva-
~una i isplati svim zaposlenicima u odgoju i obrazovanju najkasnije do 31. de- denciju i razmjenu podataka BiH, Govore}i o mogu}nosti da se u BiH ujedine dva tljivim poku{aje majorizovanja i nadglasavanja po
cembra ove godine. Tako|e, da se plata za avgust obra~una i isplati u iznosu predstavnici MIP-a BiH, kao i HDZ-a, ^ovi} je rekao da se o tome ve} prili~no du- nacionalnoj osnovi u dono{enju odluka Vlade Fede-
kao za juni, bez ikakvog umanjenja", stoji u saop{tenju Sindikata. eksperti Ministarstva inostranih go razgovara, ali da sve manje vjeruje da }e se to do- racije BiH.
Isti~e se da je zaklju~eno da se naknada (topli obrok) za avgust obra~una i poslova i Ministarstva unutra{- goditi, s obzirom da se pribli`avaju op{ti izbori u Kako se navodi u saop{tenju HDZ BiH,
isplati svim zaposlenicima u odgoju i obrazovanju SBK u iznosu od osam njih poslova Slovenije. (Srna) Predsjedni{tvo te stranke je na sjednici u pro{irenom
BiH.
KM za svaki radni dan.
"Zaklju~ci }e stupiti na snagu kada ih potvrdi Vlada SBK na vanrednoj Sahranjen
sjednici u ponedjeljak, kao i Sindikat na svojim sjednicama", stoji u saop{tenju.
E.D. Vladimir [e{elj
TREBINJE - U Trebinju je ju~e Bora~ka organizacija Republike Srpske o radu Suda BiH
Na Pivskom jezeru sahranjen Vladimir [e{elj (23),

nastavljena potraga
za ocem i sinom
PODGORICA - ^lanovi Regi-
onalnog centra za podvodno de-
mi ni ra nje iz Bi je le na kon
vi{enedjeljne pauze nastavili su
potragu za Adnanom Im{irovi-
}em (39) i njegovim ocem Muha-
medom (64) iz Sarajeva, koji su
29. jula sletjeli u Pivsko jezero, tri
kilometra od Hidrocentrale.
Ronioci iz jezera
ranije izvadili li~ne
dokumente nastradalih
Tro~lani tim ronilaca, predvo|en
direktorom Centra Veskom Mijajlo-
vi}em uz logisti~ku podr{ku kolega
iz ~amca, spustio se na dubinu od
80 metara, ali nisu uspjeli prona}i
tijela i automobil, prenose crnogor-
ski mediji.
Mijajlovi} je rekao da su iskoris-
tili sedam metara ni`i nivo jezera
u odnosu na period kada se dogo-
di la ne sre }a i po ku {a li pro na }i
unesre}ene.
"Na osamdesetom metru nai{li
smo na kamenu zaravan, ali dalje
nismo mogli. Rizik je bio prevelik
zbog niske temperature vode od {est
stepeni, mraka i velike dubine",
objasnio je Mijajlovi} i rekao da je
potraga za nestalima nastavljena.
Naglasiv{i da je za zaranjanje na
ve}e dubine potrebno da nivo vode
opadne jo{ 10 do 20 metara, Mijaj-
lovi} je rekao da }e biti u stalnom
kontaktu sa nadle`nima u Hidro-
centrali, koji }e ih obavje{tavati o
nivou jezera. Ronioci iz Bijele su
odmah nakon nesre}e tri dana tra-
gali za Im{irovi}ima koji su 29. jula
vo zi lom mar ke audi, ko jim je
upravljao Adnan, sletjeli u jezero. U
prvim danima potrage ronioci su iz
jezera izvadili li~ne dokumente nas-
tradalih, klju~eve od kola, mobilni
telefon, film iz fotoaparata i nekoli-
ko fotografija. (Srna)
policajac trebinjskog CJB, koji je
u petak poginuo u saobra}ajnoj
nesre}i na magistralnom putu
Kazne izri~u prema
Trebinje - Ljubinje.
U saobra}ajnoj nesre}i, u kojoj
je pe`o, kojim je upravljao nas-
tradali [e{elj, podletilo pod kami-
etni~koj pripadnosti
BA NJA LU KA - Izri ca njem zvoljava da zakon bude primjenjivan
on me re ce des, te {ko je
pravosna`ne presude Zijadu Kurto- unazad", isti~e se u saop{tenju BORS.
povrije|ena Valerija Brnjo{ (23),
vi}u za ratni zlo~in protiv civilnog BORS na vo di pri mjer da
a lak{e su povrije|ene tri osobe.
stanovni{tva, Sud BiH je ponovo Srbi dobijaju po 40 ili 42 godine za-
Brnjo{eva je, nakon ukazane
potvrdio da je institucija u kojoj se Na`alost, tvora ili da je komandir jedinice iz [e-
pomo}i, odmah preba~ena u Kli-
ka zne ne mje re pro pi su ju pre ma Srbi, ko vi }a do bio ka znu od 40 go di na
ni~ko-bolni~ki centar Podgorica,
etni~koj pripadnosti osumnji~enog, a jednim zatvora, iako u vrijeme kada se desilo
ali je jo{ u te{kom komatoznom
stanju. [ef Intenzivne njege te isti~e se u saop{tenju Bora~ke orga- dijelom i djelo za koje ga terete, nije ni bio u
nizacije RS. Hrvati, BiH.
klinike Zoran Jovan~evi} rekao je
da je povrije|ena djevojka cirku- BORS isti~e da se u Kurtovi}evoj nemaju "Ali, po{to je on Srbin, u njegovoj
presudi za ratni zlo~in protiv civilinog "sre}u" kao presudi se ka`e da je 'kao nadre|ena i
latorno nestabilna, da joj pritisak
ne mo`e biti odr`avan stabilnim stanovni{tva navodi da mu je su|eno Bo{njaci da odgovorna osoba za radnje svojih po-
po Krivi~nom zakonu SFRJ zbog ~ega im pred dre|enih znao ili je mogao da zna' i to
bez pomo}i aparata i da di{e uz
pomo} ma{ine za mehani~ku je dobio 11 godina zatvora. Sudom BiH je ve} dovoljno za 40 godina zatvora",
"Na`alost, Srbi, a jednim bude nagla{ava se u saop{tenju.
ventilaciju.
U toj saobra}ajnoj nesre}i lak{e dijelom i Hrvati, nemaju 'sre}u' kao su|eno po U saop{tenju se navodi da Sud
Bo{njaci da im pred Sudom BiH bude zakonu BiH amnestira Bo{njake za zlo~ine, a
su povrije|eni Maja Tupanjac
(25), Tripo Gruba~ (23) i Darko su|eno po zakonu SFRJ, kao {to to SFRJ, stoji u istovremeno poku{ava Srpsku prikaza-
nala`e i me|unarodno pravo. Srbima saop{tenju ti kao "zlo~ina~ku i genocidnu tvore-
Mi}anovi} (23) i oni se nalaze
van `ivotne opasnosti, a oporav- se kazne odre|uju po Krivi~nom zako- vinu", unijeti strah me|u srpske borce
nu BiH iz 2003. godine, jer on propi- i Srbima poru~iti da za njih nema ni
ljaju se na Hirur{kom odjeljenju
Op{te bolnice Trebinje. suje daleko ve}e kazne, a nikoga nije mjesta ni pravne sigurnosti na podru-
briga {to me|unarodno pravo ne do- ~ju BiH. (Srna)
V.D.

^ovi}: Pojedinci
`ele "pobo{nja~iti"
Federaciju BiH
^ovi} sve manje vjeruje da
}e do}i do ujedinjenja dva HDZ-a,
s obzirom da se pribli`avaju
op{ti izbori u BiH
U okviru projekta
"Dijabetes melitus u
Republici Srpskoj"
Oprema uru~ena u Klini~kom centru u Banjaluci
FOTO A. ^AVI]
Doga|aji 6. 9. 2009. ofekfmkb 3
Vijesti
Incko posjetio
dje~ji kamp u
Poto~arima
SREBRENICA - Visoki pred-
stavnik u BiH Valentin Incko po-
sjetio je ju~e u~esnike dje~jeg
kampa koji je u Poto~arima kod
Srebrenice organizovala austrij-
ska humanitarna organizacija
"Bauern helfen Bauern".
"Asocijacija za Srebrenicu je
uvijek tu`na zbog genocida koji
se ovdje desio. Ali danas je dan
radosti za djecu Srebrenice, po-
sebno zbog toga {to su ovdje
djeca svih nacionalnosti. To je
posebna vrijednost tog skupa",
rekao je Incko.
On je posjetio dje~ji kamp u
Poto~arima na poziv organiza-
Predsjedni{tvo HDZ BiH ocijenilo tora, predsjednika humanitarne
neprihvatljivim poku{aje organizacije i ministra u po-
majorizovanja i nadglasavanja po krajinskoj vladi u Salcburgu
Doraje Eberle, kojoj je zahva-
nacionalnoj osnovi u dono{enju lio na li~nom anga`manu na
odluka Vlade Federacije BiH planu pomo}i izbjeglom i rase-
ljenom stanovni{tvu BiH i Sre-
brenice. (Fena)
Vatrogasci na
Kornatima
nisu stradali
od eksplozije
[IBENIK - @upanijski istra`ni
sudija u [ibeniku Branko Ivi}
odbacio je tvrdnje da su vatro-
gasci 30. avgusta 2007. godine
na Kornatima stradali od eksplo-
zije po`arom aktivirane NATO
bombe, koja je bila odba~ena
1999. godine tokom bombardo-
vanja Srbije.
Ivi} je podsjetio da je vje{ta~e-
{enja na dobrobit svih naroda i svakog gra|anina u njem utvr|eno da na tijelima
BiH", navodi se u saop{tenju HDZ BiH. nastradalih vatrogasaca nije bilo
Dodaje se da Predsjedni{tvo HDZ nikakvih tragova koji bi upu}i-
BiH daje punu potporu svojim du`nosnicima u tijeli- vali na to da se na Kornatima do-
Zasjedanje
Predsjedni{tva ma vlasti da kroz institucije sistema rade na izgra- godila eksplozija. On je ponovio
HDZ BiH dnji i provedbi na~ela pune ravnopravnosti sva tri da uzrok smrti 12 vatrogasaca
naroda i svih gra|ana u BiH. nije mogla biti eksplozija.
sastavu raspravljalo o aktualnoj politi~koj situaciji u "U narednom razdoblju treba intenzivirati ko- Istra`ni sudija je podsjetio da
BiH, te s tim u vezi donijelo nekoliko zaklju~aka. munikaciju s predstavnicima svih politi~kih subjeka- je u zaklju~ku tima sudskih
"Ocjenjuju}i aktualno politi~ko stanje u BiH ta iz BiH, te re le van tnim pred sta vni ci ma vje{taka navedeno da je uzrok
kao dodatno uslo`njeno, Predsjedni{tvo Hrvatske me|unarodne zajednice u BiH u cilju iznala`enja na- smrti bio rijedak prirodni feno-
demokratske zajednice BiH poziva sve svoje du`no- joptimalnijih rje{enja za budu}nost BiH i svih njezi- men. (Srna)
snike na poja~anu aktivnost u smjeru iznala`enja rje- nih naroda i gra|ana", saop{tneo je iz HDZ BiH.
Od sutra
redovan
prevoz u
Dodijeljena oprema za Isto~nom
Sarajevu
borbu protiv dijabetesa
A. STIJAKOVI] organizacije je da sada ima oko 300 miliona ljudi oboljelih od
ISTO^NO SARAJEVO -
Gradski prevoz na nivou grada
Isto~no Sarajevo }e biti pokrenut
sutra, 7. septembra, sa svojim re-
dovnim polascima, uz odre|ene
dijabetesa", napomenuo je [krbi}.
korekcije, o kojima }e gra|ani
BANJALUKA - Ranko [krbi}, ministar zdravlja i so- Ukupna vrijednost nove opreme iznosi oko
biti na vrijeme obavije{teni.
cijalne za{tite RS, ju~e je dodijelio medicinsku opremu za 225.000 KM, a dodijeljena je Klini~kom centru Banjaluka, kli-
To je dogovoreno u petak po-
lije~enje dijabetesa predstavnicima zdravstvenih ustanova ni~ko-bolni~kim slu`bama u okviru Klini~kog centra Isto~no slijepodne izme|u Udru`enja ja-
iz RS u Klini~kom centru u Banjaluci. Oprema je dodije- Sarajevo, kao i op{tim bolnicama Prijedor, Gradi{ka, Doboj, vnog prevoza putnika u
ljena u okviru projekta "Dijabetes melitus u RS", a u sara- Bijeljina, Zvornik, Trebinje i Nevesinje. gradskom saobra}aju - Pale - Is-
dnji s kompanijom "Novonordisk". Snje`ana Popovi}-Pej~i}, nacionalni koordinator za di- to~no Sarajevo i gradona~elnika
[krbi} je istakao da su eksperti za dijabetes dogovorili ko- jabetes RS, istakla je da prema podacima Instituta za zdrav- Vinka Radovanovi}a, saop{teno
ja je oprema najpotrebnija kako bi se uspje{nije borili s tom stvenu za{titu RS u RS ima oko 80.000 oboljelih od {e}erne je ju~e iz Udru`enja. Prije neko-
bole{}u. bolesti i da na jednog evidentiranog oboljelog dolazi jedan liko dana Udru`enje javnih auto-
"Pozvali smo sve regionalne koordinatore za dijabetes u prevoznika Isto~nog Sarajeva je
Banjaluku da bi se upoznali s projektom i da im uru~imo opre- najavilo obustavu prevoza nakon
mu. Svi na~elnici regionalnih centara ~ine jedan ekspertski tim Kroz piramidnu strukturu
`elimo da unaprijedimo zdravstvenu najavljenog smanjenja subvenci-
koji ima za cilj da podigne dijabetologiju na vi{i nivo. Ova ja za autobuske linije, {to bi ih
za{titu u RS, rekao [krbi}
oprema je neophodna za sve regionalne centre, a kroz pirami- vodilo u gubitak.
dnu strukturu `elimo da unaprijedimo zdravstvenu za{titu u "Nadamo se da }e postignuti
RS, s tim da ovaj centar u Banjaluci bude nacionalni centar za neevidentiran. dogovor biti ispo{tovan od strane
borbu protiv dijabetesa", rekao je [krbi}. "Oprema koja je jednoobrazna dodijeljena je svim gradske vlasti kao i nas prevo-
Istakao je da se nada da }e regionalni centri, kada op{tim bolnicama u RS i na taj na~in }emo posti}i standardiza- znika koji u~estvujemo u javnom
dobiju doniranu opremu, ste~ena znanja primijeniti i na poro- ciju dijagnosti~kog i terapijskog postupka u cijeloj RS {to zna- gradskom prevozu", saop{teno je
di~noj medicini da bi se edukovali pacijenti. ~i da je pacijent koji je lije~en u Centru za dijabetes u klinici u iz Udru`enja javnog prevoza pu-
"U svakoj bolnici imamo dva koordinatora za borbu pro- Banjaluci jednako lije~en i u Prijedoru, i u Bijeljini, i u Dobo- tnika u gradskom saobra}aju -
tiv dijabetesa, jednog za odrasle, a drugog za mla|e pacijente, ju. Pored toga dodijeljena oprema je primjenljiva u klini~koj Pale - Isto~no Sarajevo.
jer se i njihov broj pove}ava. Procjena Svjetske zdravstvene praksi i u istra`iva~ke svrhe", objasnila je Popovi}-Pej~i}eva. E.D.
4 ofekfmkb!6. 9. 2009.
Op{tine u BiH bore se sa ekonomskom krizom
Kapitalni projekti
izlaz iz recesije Izgradnja sanitarne
deponije u Bijeljini
Me|u kapitalnim projektima i
izgradnja putne infrastrukture
Elma DUVNJAK
SARAJEVO - Ekonomski stru~njaci sma-
traju da je realizacija kapitalnih projekata izlaz
iz recesije, ali upozoravaju da su u ve}ini op{ti-
na upravo smanjena kapitalna ulaganja. Kapitalni
Fikret ^au{evi}, ekonomski stru~njak, isti~e projekti,
da jedino kapitalnim ulaganjima u ovom trenutku ako se
BiH mo`e lagano po~eti izlaziti iz ekonomske kri- sada po~nu
ze. realizovati,
"Kapitalnim projektima kao {to su vodo- lagano
snabdijevanje, izgradnja cestovne infrastrukture i mogu BiH
projekat recikla`e otpada zadr`avaju se postoje}a izvesti
radna mjesta ili otvaraju nova. Time }e biti i vi{e iz krize
novca za uplatu doprinosa, puni se bud`et dr`ave,
~ime se stvaraju uslovi i da penzioneri imaju na vri-
jeme mirovine. Dakle, sve je povezano, a imamo i
kvalitetniji `ivot", obja{njava ^au{evi}.
Nov~ana pomo}
za nabavku knjiga
BANJALUKA - Odjeljenje za bora~ko-invalidsku za{titu
Administrativne slu`be grada Banjaluka dodijeli}e po 100 KM
nov~ane pomo}i djeci poginulih boraca koja se nalaze na redo-
vnom {kolovanju za nabavku knjiga i {kolskog pribora.
U Administrativnoj slu`bi grada Banjaluka je saop{teno da kandi-
dati treba da dostave potvrdu o upisu u {kolsku 2009/2010. godinu,
kopiju teku}eg ra~una i rje{enje o porodi~noj invalidnini.
Tra`eni dokumenti treba dostaviti u Administrativnu slu`bu grada
Banjaluka, soba 702, a akcija po~inje sutra, 7. septembra. (Srna)
Policija oduzela
marihuanu i bombe
DOBOJ - Pripadnici Policijske stanice Doboj 1 u ~etvrtak su
izvr{ili pretres ku}e i drugih prostorija u vlasni{tvu lica ~iji su
inicijali Z.@. (43) iz Doboja, prilikom ~ega su prona{li i oduzeli
tri kilograma opojne droge marihuana i pet ru~nih bombi.
"Biljna materija je upakovana u dva paketa te`ine od po jedan ki-
logram i najlon vre}icu. Tokom pretresa prona|eno je i izuzeto pet
ru~nih bombi i 45 komada pu{~anih metaka", saop{tila je Ljerka
Stanimirovi}, portparol Centra javne bezbjednosti Doboj.
Nad Z.@. je izvr{ena kriminalisti~ka obrada, a nakon dokumento-
vanja protiv njega }e Okru`nom tu`ila{tvu Doboj biti podnesen iz-
vje{taj o izvr{enim krivi~nim djelima nedozvoljene proizvodnje i
prometa opojnih droga i nedozvoljene proizvodnje i prometa oru`ja
ili eksplozivnih materija. (Srna)
Doga|aji
Kao pozitivan primjer naveo je op{tine Bijelji-
na, Zenica, jednim dijelom i Kanton Sarajevo.
"U Bijeljini je u toku realizacija projekta reci-
kla`e otpada, a sredstva su najve}im dijelom dobili
od Svjetske banke. Kanton Sarajevo je u ranijem
periodu imao zamaha u kapitalnim projektima, ali
sada je to osjetno manje. Mo`da treba navesti izgra-
dnju sjeverne longitudinale uz Autobusku stanicu,
ali jo{ puno toga treba da se uradi", ka`e ^au{evi},
doktor sa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu.
Dodaje da bi kao pozitivan primjer na-
veo i op{tinu Zenica, koja je pojednostavljenjem
procedura stvorila uslove za privla~enje investicija.
"Banjaluka se posljednjih godina razvija. Op-
{tina Lakta{i je tako|e pozitivan primjer i u njoj su
ljudi i prije rata znali privu}i investicije", ka`e ^a-
u{evi}.
Adem Zolj, direktor Direkcije za ceste u Kan-
[kolski pribor
za 141 osnovca
TRE BI NJE - Tre binj ski
odbor SNSD-a je u prostorija-
ma stranke organizovao podje-
lu {kol skog pri bo ra za 141
osnovca, ~ije su porodice sla-
FOTO NN
bijeg materijalnog stanja.
Dobroslav ]uk, na~elnik op-
{tine Trebinje i ~lan Glavnog
odbora SNSD-a, rekao je da }e
ova politi~ka partija nastojati
da i narednih godina poma`e
u~enike koji poti~u iz siroma-
{nijih porodica. (Srna)
Vozilom
udario u
betonski stub
TRAVNIK - Dragan Mi{kovi}
(20) iz Stare Bile kod Travnika te-
{ko je povrije|en u saobra}ajnoj
nezgodi koja se dogodila ju~e ra-
no ujutro na lokalnom putu u
mjestu Ri}ice kod Travnika, sa-
op{teno je iz MUP-a Srednjebo-
sanskog kantona.
Mi{kovi} je zadr`an na lije~e-
nju u bolnici Nova Bila.
Do nezgode je do{lo kada je
Mi{kovi} izgubio kontrolu nad
vozilom i udario u betonski stub
pored puta. (Srna)
tonu Sarajevo, ka`e da Evropska banka za obnovu i
razvoj daje povoljne kredite.
"Eto, jedan od razvojnih projekata je bila sje-
verna longitudinala i ta saobra}ajnica je otvorena,
ali je ostao problem na jednom dijelu. Imali smo i
problema kod gradnje zapadnog prilaza gradu, opet
s administracijom, prije nekoliko godina", poja{-
njava Zolj.
I u Hercegova~ko-neretvanskom kantonu ima-
ju kapitalne projekte. U tom kantonu pozitivan pri-
mjer kapitalnih ulaganja je op{tina Konjic.
"U toku je realizacija dva veoma va-
`na projekta. Naveo bih najprije projekat vodovoda
]elebi}i ~ija je ukupna vrijednost 1,4 miliona KM,
od ~ega 90 odsto sredstava je izdvojila op}ina, a
ostatak resorno ministarstvo", ka`e Fadil Tatar, se-
kretar op{tine Konjic.
Prema njegovim rije~ima, tim projektom }e se
^etvrti sabor lovaca u Semberiji
Na Pet jezera okupilo
se 2.000 lovaca
O. STJEPANOVI]
BIJELJINA - Lovac Mladen Simi} iz Lova-
~kog udru`enja "Semberija" iz Bijeljine pobjednik
je Osmog kupa Republike Srpske u ga|anju lete}ih
meta - glinenih golubova, koji je ju~e odr`an na
streli{tu "Risovac" LU "Majevica" iz Lopara.
Na Osmom kupu RS nastupio je 51 takmi~ar iz 17
ekipa, a ekipno su najbolji bili lovci strijelci LU "Ko-
zara" iz Lakta{a, drugi su doma}ini iz LU "Majevica"
Lopare, a tre}i predstavnici LU "Semberija" Bijeljina.
Lova~ko udru`enje "Majevica" ove go-
dine je doma}in Kupa u ga|anju glinenih golubova,
Takvim projektima
se zadr`avaju
postoje}a radna
mjesta u firmama
ili otvaraju nova.
Time }e biti i vi{e
novca za uplatu
doprinosa, ~ime
se stvaraju uslovi
i da penzioneri
imaju na vrijeme
mirovine, ka`e
Fikret ^au{evi}
pobolj{ati vodosnabdijevanje u pet naselja.
U op{tinama USK je su`en prostor za kapital-
na ulaganja u ovoj godini.
"Nama je prioritet da bud`etom obez-
bijedimo novac za {kolstvo, sudstvo, policiju, ono
{to je na{a nadle`nost. Ni u ovoj godini se ne}e stati
sa projektima pobolj{anja vodosnabdijevanja, kana-
lizacione mre`e, ali za realizaciju ide iz namjenskih
sredstava koja se prikupe tokom godine", ka`e Aida
Salihagi}, pomo}nik ministra finansija u USK.
U Bijeljini se zavr{ava projekat izgradnje sani-
tarne deponije.
"Sigurno je da }emo izgradnjom sanitarne de-
ponije znatno pobolj{ati uslove `ivota na ovom po-
dru~ju. Otvori}e se uslovi za projekat sortiranja
korisnog otpada, recikla`e", ka`e Dragi{a Marjano-
vi}, direktor Javnog preduze}a "Regionalna depo-
nija Eko-Dep".
koji se odr`ava u okviru ^etvrtog sabora lovaca RS.
Sabor lovaca po~eo je u petak i na lokaciji Pet je-
zera okupio je oko 1.500 do 2.000 lovaca i gostiju iz
BiH, Srbije i Hrvatske.
U okviru bogatog takmi~arskog, revijalnog i izlo-
`benog programa prvog dana sabora je odr`ano regi-
onal no ta kmi ~e nje u lo vu na pre pe li ce, gdje je
u~estvovalo deset ekipa sa po tri lovca i tri psa, a pobi-
jedila je ekipa Lova~kog udru`enja "Semberija" iz Bi-
jeljine. Tokom poslijepodneva, prvog dana sabora,
lovci su polo`ili cvije}e i vijence na spomen-obilje`je
Mladen Simi} najbolji
u ga|anju glinenih golubova
palim borcima Semberije na Trgu kralja Petra Prvog
Kara|or|evi}a, a potom su organizovali defile za gra-
|ane Bijeljine. U bijeljinskoj biblioteci "Filip Vi{nji}"
je odr`ano i nekoliko tematskih predavanja iz oblasti
"Upotreba herbicida i njihova {tetnost po `ivotinje".
Drugog dana sabora, pored Kupa u ga-
|anju lete}ih meta, organizovane su izlo`be lovnih pa-
sa svih vrsta i lo va ~ke opre me. Odr`a no je i
takmi~enje u pripremanju lova~kog paprika{a i la`ija-
da i uprili~ena je lova~ka tombola i zabavni program.
Progla{enje pobjednika ovogodi{njeg sabora lovaca je
obavljeno kasno sino}, a pobjednici nisu progla{eni do
zaklju~enja ovog broja "Nezavisnih". Manifestacija se
zavr{ava danas.
 Doga|aji 6. 9. 2009. ofekfmkb 5

Sterilizacijom do
"Prijatelji
`ivotinja
u BiH"

manje pasa lutalica

promovisali
novi
projekat

Sterilizacija je
najhumaniji i
najefektivniji na~in
rje{enja problema
napu{tenih `ivotinja
- pasa i ma~aka. Ona nije
samo mjera smanjenja
broja napu{tenih
`ivotinja, nego
odgovoran na~in
pona{anja skrbnika
prema `ivotinji,
objasnila [abeta

Napu{teni psi lutalice bi}e

dodatno markirani `utom oznakom

veo psa na kastraciju i sterilizaciju u obavezi je da istog

Adis [U[NJAR
SARAJEVO - ^lanovi nevladine organizacije
"Prijatelji `ivotinja u BiH" ju~e su u Maloj aleji na
Ilid`i u Sarajevu upozorili javnost na problem pasa
lutalica i promovisali sedmicu besplatne kastracije
pasa u periodu od 21. do 26. septembra.
Aktivisti su gra|anima dijelili i promotivne materi-
jale o va`nosti sterilizacije i pozivali gra|ane da se oda-
zovu projektu i doprinesu smanjenju broja ne`eljenih
`ivotinja.
"Ste ri li za ci jom spa sa va mo `ivote
`ivotinja i smanjujemo broj ne`eljenih napu{tenih `ivo-
tinja. To je najhumaniji i najefektivniji na~in rje{enja
problema napu{tenih `ivotinja, pasa i ma~aka. Ona nije
Svi gra|ani mogu odmah
da rezervi{u termin dolaska
samo mjera smanjenja broja napu{tenih `ivotinja, nego
odgovoran na~in pona{anja skrbnika prema `ivotinji,
kojom se direktno uti~e na njeno zdravlje, istovremeno
je pokazatelj nivoa svijesti i humanosti ljudskog dru{-
tva", kazala je Maida [abeta, predsjednik ovog udru`e-
nja. Dodala je da svi gra|ani mogu odmah da rezervi{u
termin dolaska na broj telefona de`urne linije pri Vete-
rinarskoj stanici na Stupu 033/470-240 kako bi se ra-
spolo`ivi termini iskoristili najefikasnije.
"Gra|ani }e mo}i svaki dan od 21.
do 25. septembra od osam do 18 sati dovesti svoje pse
u Veterinarsku stanicu na Stupu, Ulica Nikole [opa 41
gdje }e se vr{iti kastracija i sterilizacija. Svaki gra|anin
mo`e dovesti psa na sterilizaciju i kastraciju, bilo da se
radi o psu u vlasni{tvu, psu na lancu, ili napu{tenom
psu koji nije ni u ~ijem vlasni{tvu. Gra|anin koji je do-
vrati nakon zavr{ene operacije", ka`e [abeta.
Akcija sterilizacije pasa odr`a}e se zahvaljuju}i
austrijskoj organizaciji "Tierhilfe Sueden Austria e.
V" koja se godinama bavi za{titom `ivotinja u zemlja-
Aktivisti dijelili i promotivne
materijale o va`nosti sterilizacije
ma ju`ne i isto~ne Evrope, Kantonalnim javnim predu-
ze}em Veterinarska stanica Sarajevo i Ministarstvom
privrede Kantona Sarajevo.
Napu{teni psi lutalice bi}e dodatno markirani `u-
tom oznakom na uhu koja na sebi ima broj i koja je
znak da je pas koji je nosi obuhva}en projektom, te ne
smije biti uhva}en ili ubijen.

Otvoreno Ki{a omela

berbu gro`|a
ZA ILI PROTIV
Trgova~ki
novo prodajno TREBINJE - Berba gro`|a na Pi{e:
centar 160 hektara vinograda, kojima Elma DUVNJAK
gaz du je naj ve }i proi zvo |a~
"Mercator"
u Banjaluci
mjesto "M:tela" gro`|a u Republici Srpskoj,
"Agrokop" AD Trebinje, po~ela
je ju~e ujutro, ali je za nekoliko
~asova zbog ki{e prekinuta.
Obespravljeni
radnici
I prodaja gro`|a na tr`nom
Nikada ne}u zaboraviti tu ljetnu no} nekoliko godina prije rata, kada
Prodajno mjesto mjestu "Agrokopa" u Petrovom
u "Mercatoru" je vi{e stotina rudara posjedalo na travnjak ispred tada{nje zgrade
polju nadomak Trebinja je obus-
FOTO A. ^AVI] Skup{tine BiH tra`e}i bolje uslove rada. Direktno iz druge smjene u
tavljena, a ukoliko se vremenske
prilike stabilizuju berba i prodaja pra{njavim odijelima i izmorenih lica, a ipak dostojanstveno, do{li su
}e biti nastavljene sutra. tra`iti trunku pravde. Vi{e se ne sje}am kako se to sve zavr{ilo, ali danas
"O~ekuje se da ukupan rod bu- svako malo gledamo obespravljene, izmorene i gladne radnike na ulica-
I na ovom
de oko 1.200 tona, od ~ega je ma, u parkovima. U ratu su im uni{tena i oplja~kana preduze}a, a u mi-
prodajnom
polovina rezervisana za potrebe ru je do{la nakaradna, plja~ka{ka privatizacija.
mjestu M:tel
korisnici }e trebinjskih vinarija i izvoz", ka`e Tako je protekle sedmice blizu
mo}i sklopiti Dra gan Tu ra nja nin, di re ktor Nema ni{ta od 200 radnika firme "Pretis" iz Vo-
pretplatni~ke "Agrokopa". sjedenja, poru~io go{}e, nekada{njeg giganta koji
ugovore, On obja{njava da su cijene os- radnicima premijer je zapo{ljavao 7.000 radnika,
izmiriti tale na pro{logodi{njem nivou, te FBiH. Kako nema, pa do{lo tra`iti ispunjenje uslova
sve svoje da cijena vranca iznosi 1,10 ma- politi~ari tako pred zgradu Vlade FBiH.
obaveze raka po kilogramu, merlo i ka- zaradi{e hiljade KM Od rata im nije uvezan sta`, tek
i informisati berne ko{taju 1,20 KM, dok je nedavno su dobili januarske pla-
se cijena smederevke 75 feninga. te, mutno prija{nje rukovodstvo.
BANJALUKA - Kompanija "M:tel", ju~e je u u TC "Mercator" za mobilnu telefoniju je od 9 do 21 ~as Kako dodaje Turanjanin, bera- Radnici su mislili, bi}e vi{e nade ako odu protestovati pred zgradu
tr`nom centru "Mercator" u Banjaluci otvorila jo{ svakim danom osim nedjelje, a za fiksnu telefoniju i In- ~a na planta`ama u Petrovom Vlade FBiH, ali naravno, razo~arali su se. Kako i ne bi kada je na jedvi-
jedno prodajno mjesto sa bogatom ponudom telefo- ternet, od 12 do 18 ~asova od ponedjeljka do petka. polju za sada ima dovoljno, a te jade njihovog predstavnika primio predsjednikVlade Mustafa Mujezi-
na i svih M:tel usluga za svoje korisnike. Povodom otvaranja novog prodajnog ukoliko vremenske prilike do- novi}, a bolje da nije. Poru~io mu je da se ne obra}aju Vladi, ve} Stranci
"I na ovom prodajnom mjestu m:tel korisnici }e mjesta, za posjetioce je organizovana mini-nagradna zvole berba }e biti okon~ana do za BiH, iz koje je i ministar energetike Vahid He}o. Kao da je He}o sa
mo}i sklopiti pretplatni~ke ugovore, izmiriti sve svoje igra s nagradama iz m:tel promo programa, kao i frend kraja ovog mjeseca. Bera~i mo- druge planete, a ne iz federalnog ministarstva. Jo{ im je kazao da rade,
obaveze i informisati se o uslugama fiksne, mobilne te- paketi s telefonima. Kompanija "M:tel" ima 41 prodaj- gu da zarade 1,20 KM po ubra- jer nema ni{ta od sjedenja. Kako nema, pa politi~ari tako zaradi{e hilja-
lefonije i Interneta, te pogledati ponudu mobilnih i fik- no mjesto u gradovima {irom BiH, kao i {iroku mre`u nom d`aku smederevke i 60 de KM, i tuku}i se izme|u sebe za funkcije. Na kraju, radnici su poru~ili
snih teefona", navodi se u saop{tenju M:tel kompanije. ovla{tenih distributera. feninga po gajbi ubranog vranca. da vi{e ne}e dolaziti pred zgradu Vlade, jer nemaju s kim razgovarati, i
Radno vrijeme M:tel prodajnog mjesta T.[. V.D. za sutra su najavili blokadu svih ulaza u krug "Pretisa".
6 ofekfmkb!6. 9. 2009.
Siroma{nima za
ekologiju 100
milijardi dolara
LONDON - Zemljama u razvo-
ju bi}e potrebno 100 milijardi do-
lara godi{nje za borbu protiv
klimatskih promjena, navodi se u
povjerljivom dokumentu koji su
imali na uvidu novinari koji prate
ministarski sastanak G20, koji je
ju~e po~eo u Londonu.
Taj dokument su sastavili savje-
tnici ministara finansija dr`ava ~la-
ni ca Gru pe 20 naj ra zvi je ni jih
zemalja i zemalja ~ije su ekonomije
u razvoju.
Ministri su se sastali na pripre-
mnom sastanku uo~i samita lidera
G20 o reformi svjetskog finansij-
skog sistema koji }e biti odr`an 24.
i 25. septembra u Pitsburgu, u SAD.
Pomo} siroma{nim zemljama za
razvoj privrede koja manje zaga|u-
je okolinu i smanjenje {tete od po-
sljedica zaga|enja su me|u glavnim
izazovima samita stru~njaka za kli-
matske promjene, koji }e se od 7.
do 18. decembra odr`ati u Kopen-
[kare-O`bolt
kandiduje se
za predsjednika
Isti~e da je
spremna i sposobna
da povede zemlju u
strukturne reforme
dru{tva te da je stoga i motiv njene kandidature, pod sloganom "[kare za
promjene", `elja da pokrene strukturne promjene u dru{tvu.
Kao prvi potez, ako bude izabrana za predsjednika, najavila je sna`nu re-
gionalizaciju i decentralizaciju Hrvatske, promjenu Ustava koja }e garanto-
vati uspje{niju javnu upravu te sposobniju i jeftiniju izvr{nu vlast. (Fena)
Bombardovanje
civila velika gre{ka
STOKHOLM - Francuski mi-
nistar inostranih poslova Ber-
nar Ku{ner ocijenio je ju~e kao
"veliku gre{ku" to {to je NATO
u pe tak bom bar do vao cilj na
sjeveru Avganistana gdje je po-
ginulo 90 ljudi, mahom civila.
Ku{ner je zatra`io da se ozna~e
odgovorni za to bombardovanje.
"To je velika gre{ka", izjavio je
francuski ministar po dolasku na
sastanak {efova diplomatija EU u
Stokholmu.
I njegov kolega iz Luksemburga
@an Asel born ta ko |e je osu dio
bombardovanje u Avganistanu.
hagenu.
O iznosu pomo}i koju }e siroma-
{ne zemlje dobiti kao pomo} za
borbu protiv klimatskih promjena
jo{ se pregovara, a industrijski ra-
zvijene zemlje zauzvrat tra`e od tih
zemalja da predstave konkretne pla-
nove za za{titu `ivotne okoline u
Dokument
sastavili savjetnici
ministara finansija
dr`ava ~lanica Grupe 20
svojim zemljama.
Ministri finansija i {efovi central-
nih banaka poku{a}e da usklade
planove za prestanak ulivanja hilja-
da milijardi dolara pomo}i privredi.
Razgovara}e i o reformi bankarstva,
a u tom okviru o prijedlogu SAD da
se me|unarodnim sporazumom na-
lo`i pove}anje kapitalnih rezervi
banaka. (AFP)
ZAGREB - Vesna [kare-O`bolt
objavila je ju~e kandidaturu za
predsjednika Hrvatske, isti~u}i da
je spremna i sposobna da povede
zemlju u strukturne reforme ne-
ophodne za izlazak iz krize, kako
one ekonomske, tako i politi~ke,
socijalne i moralne.
"Ja sam reformator u du{i", poru-
~ila je [kare-O`bolt u svom nastu-
pnom go vo ru ko jim je obja vi la
nezavisnu kandidaturu za predsje-
dnika dr`ave, a zbog koje je za-
mrznula svoj mandat predsjednika
Demokratskog centra.
Ona je istakla da se Hrvatska nala-
zi u ozbiljnoj krizi, jednoj od najdu-
bljih od sticanja nezavisnosti, da su
se po~ele naru{avati sve vrijednosti
"Ne mo gu da ra zu mijem da
bombe mogu da budu ba~ene ta-
ko brzo i tako olako. I da je tamo
bio makar jedan civil, ta akcija
nije trebalo da bude sprovedena",
rekao je Ku{ner.
Ku{ner je zatra`io
da se ozna~e odgovorni
Generalni sekretar NATO-a An-
ders Fog Rasmusen obe}ao je da
}e odmah sprovesti detaljnu istra-
gu o tom vazdu{nom napadu sna-
ga NATO-a. (AFP)
Doga|aji
Vijesti
Ubijen
Ma~ka 26 dana
bila pod
mladi} na
Karaburmi
ru{evinama
GSBO!LMJO!.!V!nkft!uv!Gsbo!.
BEO GRAD - U pu cnja vi lmjo!v!TBE!ewj!kf!af!of!j{wv!lmf
na staroj okretnici autobusa tv!nb!•lv!j{!sv!|f!wj!ob!{b!qb!mkf!.
u beogradskom naselju Ka- of!dwkf!~bs!oj!df/!Qp!abs-!lp!kj!kf
raburma ju~e je ubijen dva- j{cjp!qsj!kf!37!eb!ob-!qp!uqv!op!kf
de set tro god i{ nji mla di}, a voj!|ujp!ewb!tqsb!ub!lv!~f!j!wb!usp!.
ubica je u bijegu, re~eno je u hbt!dj!tv!hb!kf!ewb!vhb!tj!mj-!bmj
Bi rou za ko mu ni ka ci ju sa nb!•lb!Tnp!lb!kf!qsf!aj!wkf!mb/
medijima MUP-a. Okf!ov!wmb!toj!dv!j!pt!ub!mf!tub!ob!sf
Do pucnjave je do{lo, kako wb!usp!hbt!dj!tv!ob!wsj!kf!nf!j{wf!mj
se navodi, poslije rasprave, a j{!lv!~f-!b!nb!•lb!kf!cj!mb!pt!ub!mb
stra da li mla di} je ra dio na v!sv!|f!wj!ob!nb/!)Bhfo!dj!kf*
kiosku.
Mladi} je na putu do Ur-
gentnog centra podlegao po- Potonuo turisti~ki brodi}
Utopilo
vre da ma, a is tra ga o tom
slu~aju je u toku. (Beta)
Maloljetnice
trgovale
ljudima
SOM BOR - Po li ci ja u
Somboru podnijela je krivi-
~ne prijave protiv S.L. (14) i OHRID - Dvadeset dvoje ljudi se utopilo kada je turis-
K.N. (16), zbog sumnje da ti~ki brodi}, koji je prevozio grupu bugarskih turista, poto-
su se bavile trgovinom ljudi- nuo na Ohridskom jezeru u Makedoniji.
ma. Uzrok nesre}e Spasila~ke ekipe jo{ izvla~e tijela iz jezera, a kako javljaju
Prema saop{tenju Policij- vjerovatno makedonski mediji, vi{e od 50 ljudi je spaseno.
ske uprave u Somboru, njih Kako javlja agencija MIA, brod se odjednom prepolovio
pretovarenost na dva dijela i potonuo oko 200 metara od obale, u blizini auto-
dvi je su ma lo lje tni cu T.S.,
staru 16 godina, u vremen- brodi}a, a strahuje kampa u mjestu Lagadin, desetak kilometara udaljenom od
Ohrida.
skom periodu od juna do 1. se da bi broj `rtava Uzrok nesre}e je vjerovatno pretovarenost brodi-
septembra ove godine vi{e
puta uz prijetnju i upotrebu mogao biti ve}i }a, a strahuje se da bi broj `rtava mogao biti ve}i.
Na njemu su bila 74 putnika, umjesto 43 koliko ih brod
fizi~ke sile podvodile puno- Ronioci pretra`uju mo`e podnijeti. Zbog toga je navodno pukla sajla koja odr`ava
ljetnim mu{karcima radi pru- potonuli brod balans broda.
`anja seksualnih usluga koje
su od njih napla}ivale.
Policija nastavlja rad na ra-
FOTO NN
zrje {a va nju svih ~i nje ni ca
tog kri vi ~nog dje la ko ji je
{okirao Sombor. (B92)
Medojevi}
i "Vijesti"
treba da plate
33.000 evra
PODGORICA - Lider Po-
kreta za promjene Neboj{a
Me do je vi} i osni va~ lis ta
"Vijesti", firma "Dejli pres",
tre ba da pla te 33.000 evra
vlasniku nik{i}ke `eljezare
zbog po vre de po slo vnog
ugle da, pre su dio je su di ja
podgori~kog Osnovnog suda
Bla`o Jovani}.
Me do je vi }ev tek st je
objavljen u "Vijestima" 17.
februara pro{le godine, na-
vo de }i da pos to je ozbi ljne
indicije da se radi o te{kim
krivi~nim djelima u vezi sa
navodnom uplatom firme iz
Hrvatska
tra`i obja{njenje
Ho lan di je ko ja je pre uze la
`eljezaru na ra~un Prve ban-
ke.
Jovani} je u obrazlo`enju ZAGREB - Hrvatsko ministarstvo pravde za- tavljati argumente i dokumente u nadi da }e ih australij-
presude naveo da je Medoje-
vi} bez dokaza optu`io nove
tra`ilo je od Tu`ila{tva Australije obja{njenje, za{to
nije ulo`ilo `albu na odluku o pu{tanju iz pritvora
sko tu`ila{tvo koristiti u `albi na odluku o izru~enju, is-
ti~e se u saop{tenju.
vlasnike `eljezare, kompani-
Dragana Vasiljkovi}a. Ko man dant srpskih je di ni ca u
ju "Mon te ne gro spe {el ti "Zbog razloga koji nisu poznati Ministarstvu, aus- Kninskoj Krajini Dragan Vasiljkovi}, poznatiji kao Ka-
stils", {to su "Vijesti", pod tralijsko tu`ila{tvo odlu~ilo je da ne koristi hrvatske ar-
pla{tom javnog interesa, pre- gumente i da ne ulo`i `albu na odluku o pu{tanju
nijele bez ikakvih provjera, Vasiljkovi} pu{ten poslije skoro
Vasiljkovi}a iz pritvora", isti~e se u saop{tenju koje je ~etiri godine iz zatvora u Australiji
kr{e}i doma}e zakone i me- potpisala portparol Ministarstva Vesna Dovrani}.
|unarodne konvencije o in- "Kako autralijsko tu`ila{tvo nije koristilo hrvatske
for mi sa nju i ljud skim argumente, Ministarstvo pravde je od njih zatra`ilo petan Dragan, kojeg Hrvatska optu`uje za ratne zlo~ine
pravima. obrazlo`enje zbog ~ega nije ulo`ilo `albu", isti~e se u i tra`i njegovo izru~enje, pu{ten je u petak poslije skoro
Sud je zaklju~io da za po- saop{tenju i dodaje da je Ministarstvo u petak dostavilo ~etiri godine iz zatvora u Australiji nakon {to je usvoje-
vredu poslovnog ugleda od- i prve dodatne argumente i dokumente za `albu na odlu- na njegova `alba protiv ekstradicije.
govornost le`i na izdava~u ku o Vasiljkovi}evom neizru~enju. Tro~lani Savezni sud je prije tri dana zaklju~io da
"Vi jes ti", u ko jima je na Australijsko tu`ila{tvo najavilo je da ne postoje "su{tinske ili stvarne {anse" da Vasiljkovi} ne
udar noj stra ni objav ljen tu `albu namjerava ulo`iti Vrhovnom sudu Australije, bi imao po{teno su|enje ukoliko bude izru~en Hrvat-
sporni tekst. (Beta) pa }e Radna grupa i Ministarstvo pravde nastaviti dos- skoj. (Agencije)
 Doga|aji 6. 9. 2009. ofekfmkb 7

Svemirski Madona na
otpad pro{ao ve~eri kod
pokraj {atla Netanjahua
IKVT!UPO!.!Wf!mj!lj!lp!nbe KF!SV!TB!MJN!.!Bnf!sj!•lb!qpq
twf!njs!tlph!puqb!eb!kf!ob!nb!. {wjkf{!eb!Nb!ep!ob!wf!•f!sb!mb!kf
okf!pe!kf!eof!nj!mkf!qsp!|bp!qp!. v!qf!ubl!tb!qsf!nj!kf!spn!J{sb!fmb
sfe!Nf!}v!ob!sp!eof!twf!njs!tlf Cf!okb!nj!opn!Of!ub!okb!iv!pn!j
tub!oj!df!j!|b!umb!#Ejt!lb!wf!sj#/! okf!hp!wpn!tv!qsv!hpn!v!okj!ip!.
Bt!usp!ob!vuj!tv!kp|!tqb!wb!mj!lb!. wpn!ep!nv!v!Kf!sv!tb!mj!nv-!tb!.
eb!kf!ejp!tub!sf!sb!lf!uf-!pcj!nb pq!|ujp!kf!Lb!cj!ofu!qsf!nj!kf!sb/!
5-7!nf!ub!sb-!qsp!|bp!qp!sfe!Nf!. Nb!ep!ob! j! Tb!sb! Of!ub!okb!iv
}v!ob!sp!eof!twf!njs!tlf!tub!oj!df/ v•ft!uwp!wb!mf! tv! qsjkf! wf•fsf
OB!TB!kf!vu!wsej!mb!eb!puqb!e!of!. ob! usb!ej!dj!pobm!opk! df!sf!np!oj!kj
~f!j{b!{wb!uj!qsp!cmf!nf!ub!lp!eb tb!c b!u b! qb!mf!~ j! twjkf!~ f! j! v{
oj!tv!qp!nkf!sj!mj!tub!oj!dv/!)BGQ* np!mj!uwv/!)BQ*

na Ohridskom jezeru Vijesti

se 22 turista
Skandal u
ameri~koj
ambasadi
u Kabulu
KABUL - Ameri~ka amba-
sada u Kabulu, glavnom gra-
du Avganistana, otpustila je
ju~e osmoricu stra`ara koji
Spaseno vi{e od 50 ljudi
su uhva}eni na snimcima ka-
Brod se ko maltretiraju pot~injene i
odjednom u~es tvu ju u raz vra tnim pi -
prepolovio jan ka ma u pros to ri ja ma u
na dva dijela kojima su `ivjeli.
i potonuo U sa op {te nju Am ba sa de
oko 200 metara na vo di se da su otpu {te ni
od obale stra`ari ju~e napustili Kabul,
zajedno sa jo{ dvojicom koji
su sami podnijeli ostavke.
Na njemu su bila Otpu{teni stra`ari radili su
74 putnika, za privatnu ameri~ku kompa-
umjesto 43 niju "Armor grup nort ameri-
koliko ih brod ken", ko ja pru `a
mo`e podnijeti bezbjednosne usluge za ame-
ri~ki Stejt department. Am-
Brod "Ilinden" potonuo je kod pla`e Korali u vodama makedonski predsjednik \or|e Ivanov, te ministri unutra{njih basada je tako|e saop{tila da
Ohridskog jezera, dok je prevozio putnike sa ohridskog pristani- poslova Gordana Jankulovska, odbrane Zoran Konjanovski i su odmah smijenjeni i ~lano-
{ta ka Svetom Naumu. zdravlja Bujar Osmani. vi Nadzornog tima te kompa-
Svjedoci tvrde da je brod potonuo za nekoliko sekundi. nije u samoj ambasadi.
"Ilinden" je brod star 70 godina, a prema nezvani~nim in- Skandal je izbio na vidjelo
formacijama prije 20 godina je renoviran, a imao je validnu do- Makedonski ministar transporta ka da je ame ri ~ka pri va tna
zvolu za plovidbu. Mile Janakijevski podnio ostavku gru pa Pro je kat za nad zor
Kapetan koji je upravljao brodom, So- "iz moralnih razloga" vla de, ko ja se ba vi pra }e -
tir Pileski iz Ohrida (23), rekao je, prema prvim informacijama, njem po na {a nja vla di nih
da se brod nakrenuo i potonuo. Dio spasenih putnika smje{ten je Janakijevski je proglasio dana{nji dan za agencija, objavila da je ot-
u hotel "Metropol" i osim pretrpljenog {oka nemaju druge po- Dan `alosti. Bugarska agencija Fokus javila je da je bugarski Ostaci broda naziru se u dubini krila i-mejl poruke, fotogra-
vrede, dok je jedan od putnika preba~en u bolnicu zbog ozbiljnih premijer Bojko Borisov odmah zatra`io da se u Ohrid uputi avi- fi je i vi deo-snim ke na
povreda. on koji bi u Sofiju prevezao pre`ivjele turiste. kojima se vidi kako {efovi
Policija prou~ava snimke jednog od prisutnih pripadnika Iz srbijanskog i hrvatskog ministarstva spoljnih poslova sa- kom pa ni je "Ar mor grup"
EULEKS-a koji je sa obale snimio brod kako tone. op{teno je da me|u poginulima i nestalima nema njihovih uri ni ra ju na dru ge lju de,
Portparol policije Ivo Kotevski rekao je da je identifikacija dr`avljana. Ohridsko jezero, najpopularnije makedonsko turisti- svoje pot~injene, i u~estvuju
`rtava ote`ana jer putnici uglavnom nisu imali li~ne dokumente ~ko mjesto, svake godine posjeti na desetine hiljada doma}ih i u orgijama. (VOA)
kod sebe. stranih turista. Dubina jezera dosti`e 289 metara. Zbog izuzetnih
Ministar saobra}aja i veza Makedonije Mi- prirodnih i kulturnih karakteristika Ohridsko jezero i sam grad
le Janakijevski podnio je ostavku iz "moralnih razloga" premije- Ohrid su 1980. progla{eni za svjetsku ba{tinu i pod za{titom su Uhap{en
ru Nikoli Gruevskom, a na Ohrid su se, osim njega, uputili UNESCO-a. (Agencije) zbog ubistva
osam ljudi
VA[INGTON - Gaj Hajnc,
U okviru istrage o uzroku nesre}e u Fabrici municije "Prvi partizan" u U`icu sin jedne od `rtava pro{lose-

Uhap{eno petoro radnika

U@ICE - Pripadnici MUP-a Srbije uhapsili su ju~e pet
radnika fabrike "Prvi partizan" iz U`ica u okviru istrage o
uzroku eksplozije u toj fabrici u kojoj je u ~etvrtak poginu-
lo sedam radnika.
"Oni su se ugu{ili ugljen-monoksidom, uzrok eksplozije je
ljudski faktor i zato je uhap{eno pet radnika tog preduze}a", po-
jasnio je ministar unutra{njih poslova Srbije Ivica Da~i}.
^etiri mu{karca i jedna `ena uhap{eni su zbog sumnje da
su izvr{ili te{ko djelo protiv op{te sigurnosti u vezi sa krivi~nim
djelom izazivanja op{te opasnosti.
Da~i} je precizirao da je petoro zaposlenih osumnji~eno da
se nisu pridr`avali mjera za{tite na radu i da "nisu po{tovali
uputstva o manipulisanju barutom", koje je, kako je rekao, do-
velo do smrti radnika i uni{tenja imovine.
U eksploziji u Fabrici municije "Prvi par-
tizan" u U`icu, koja se desila u ~etvrtak uve~e, poginulo je se-
dmoro radnika - {est `ena i jedan mu{karac.
Da~i} je rekao da je samo zahvaljuju}i brzoj intervenciji
specijalizovanih ekipa na terenu sprije~ena jo{ ve}a tragedija.
"U tom trenutku u fabrici je bilo oko 100 ljudi. Spre~eno je
dmi~nog ubistva osam ljudi
u naselju mobilnih ku}a kod
gra da Brun svi ka, na ju gu
ame ri ~ke sa ve zne dr`a ve
D`or d`i je, uha p{en je pod
Terzi}, Dragan Milovanovi} i Jelena Lon~arevi}, a 14 radnika optu`bama za osam ubistava
je lak{e povrije|eno. Za njih je ju~e u U`icu odr`ana komemo- s umi{ljajem, objavila je po-
racija, kojoj su prisustvovali premijer Srbije Mirko Cvetkovi}, licija.
ministri unutra{njih poslova i odbrane Srbije Dragan [utanovac "To ha p{e nje je re zul tat
i Ivica Da~i}, te gradona~elnik U`ica Jovan Markovi}. prikupljanja materijalnih do-
Zbog pogibije sedmoro radnika u ek- kaza i svjedo~enja", navodi
sploziji u fabrici "Prvi partizan", Vlada je ju~era{nji dan progla- se u saop{tenju iz policije.
sila Danom `alosti u Srbiji, a u U`icu je u ~etvrtak po~ela Hajnc, koji je nezaposlen,
trodnevna `alost koju je proglasilo Gradsko vije}e. rekao je policiji da nije bio
Predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH @eljko Kom{i} upu- kod ku}e kad su se dogodila
tio je ju~e pismo sau~e{}a predsjedniku Republike Srbije Bo- ubistva.
U trenutku eksplozije u fabrici bilo oko 100 ljudi
risu Tadi}u povodom tragi~ne nesre}e u Fabrici municije "Prvi Uhap{en je pod optu`bom
da tragedija bude jo{ ve}a jer je eksplozija mogla izazvati vatru partizan". za po sje do va nje dro ge, te
da se dalje pro{iri na magacin gotovih proizvoda. Intervencijom "Molim Vas da u ime Predsjedni{tva BiH i u moje li~no prikrivanje dokaza i davanje
bezbednosnih slu`bi fabrike i 50 vatrogasaca, spre~ena je katas- ime primite izraze najdubljeg sau~e{}a, te da porodicama nas- la`nih izjava policiji.
trofa jo{ ve}ih razmera", dodao je Da~i}. tradalih prenesete da narod BiH suosje}a s njima u ovom te- Ti je la ubi je nih ot kri ve na
On je naglasio da nema nikakvih osnova da je u pitanju di- {kom trenutku", navodi se u pismu.
su pro {le su bo te u na se lju
verzija i da je ta mogu}nost apsolutno otklonjena. Fabrika "Prvi partizan" U`ice postoji od 1928. godine i to je
mo bil nih ku }a u bli zi ni
U nesre}i u fabrici "Prvi partizan" poginuli su Svetlana najve}a tragedija koja je fabriku zadesila poslije eksplozije u tre-
Brunsvika. (Agencije)
\uri}, Jasmina Ostoji}, Gordana \oki}, Biljana Lukovi}, Vida zorima 1941. godine za vrijeme U`i~ke republike. (Agencije)
8 ofekfmkb!6. 9. 2009.
INTERVJU
Bi}e
U ovim
odgo|ena
te{kim
ekonomskim
vremenima
vrlo je te{ko
objasniti
poreskim
obveznicima
u ovoj zemlji
tranzicija
za{to njihove
institucije
moraju da
pla}aju najam
za prostorije
u objektima
koje
OHR-a
vjerovatno
ve} posjeduju,
rekao
Gregorijan
Razgovarala: Nata{a KRSMAN
opis dr`avne imovine je tehni~ko
P
pitanje, a problemi }e nastati ka-
da po~ne njena raspodjela jer u
Dejtonskom sporazumu se ni-
gdje ne spominje da entiteti ima-
ju imo vi nu, ka zao je Ra fi
Gregorijan, prvi zamjenik viso-
kog predstavnika u BiH i supervizor za Br~ko distrikt.
Razo~aran je {to vlasti BiH nisu ni{ta u vezi sa
ovim pitanjem uradile ve} ~etiri godine, a stanje je jo{
i gore u Br~kom gdje se devet godina ~eka na dogovor
entiteta o dugovima za pla}anje struje na podru~ju dis-
trikta. Gregorijan podsje}a da je rok za ovaj dogovor
15. septembra a tek je dogovoren sastanak na ovu te-
mu.
Gregorijan podsje}a vlasti u BiH da je on Ameri-
kanac i da nema mnogo strpljenja, a gra|ani Br~kog
znaju za njegov temperament zbog ~ega }e, tvrdi, do-
vesti superviziju do kraja, a o~ekuje i napredak BiH ka
evroatlantskim integracijama.
NN: Kako ocjenjujete trenutnu politi~ku situ-
aciju u BiH?
GREGORIJAN: Vrlo negativno. ^ini se da se
pove}ava nedostatak povjerenja. Maksimalisti~ke po-
zicije su na svim stranama i kao posljedica svega toga
gra|ani postaju sve vi{e nervozni, a samim tim izgledi
da pridru`imo BiH EU i NATO-u se sve vi{e smanju-
ju. Rekao bih da se sve ovo, ova negativna slika, odra-
`ava i u me|unarodnim medijima.
NN: [ta je ono {to je posebno negativno? Vla-
da FBiH je u rasulu, sli~no je sa Savjetom minista-
ra, imenovanjem direktora, provedbi reformi...
GREGORIJAN: Da, sve su to problemi. Nara-
vno i propast takozvanog prudskog procesa u poslje-
dnjih nekoliko mjeseci tako|e predstavlja negativnost.
Glavni elementi iz prvobitnog sporazuma iz novembra
vi{e ne va`e. Moram re}i da elementi koji se odnose
na Plan pet plus dva, kao {to je na primjer evo sad ve-
zano za dr`avnu imovinu, to vi{e ne va`i. Samim tim
}e i tranzicija OHR-a u ured specijalnog predstavnika
EU biti odgo|ena. Me|utim, ono {to jo{ vi{e zabrinja-
va jeste da je situacija postala jo{ lo{ija od posjete pot-
predsjednika Bajdena i visokog predstavnika Solane u
maju. O~ekivali smo da }e se situacija popraviti. Bila
je jo{ jedna posjeta zamjenika pomo}nika dr`avnog
sekretara SAD Stjuarta D`onsa, tako|e i Zoltana Mar-
tinu{a koji su razgovarali s velikim brojem zvani~nika
ovdje tra`e}i dokaze da vide da li postoje mogu}nosti
da se krene naprijed. Vjerovatno ste upoznati sa onim
{to je gospodin D`ons rekao, a to je da je na oprezan
na~in optimisti~an u pogledu situacije u BiH. Ono {to
Rafi
GREGORIJAN,
prvi zamjenik visokog
predstavnika u BiH
je za nas frustriraju}e je da mi smatramo da za ve}inu
problema, s kojima se suo~avaju, ovda{nji politi~ari
imaju rje{enja, me|utim, poenta je da oni jednostavno
ne}e da se iskoristi postojanje tih rje{enja. Sa druge
strane, {to se ti~e, recimo, pitanja ustavne reforme,
znamo da su SAD i EU tu da pomognu, ali ~ini se da
nam i u ovom pogledu jednostavno vrijeme isti~e. Ka-
sni}e i tranzicija OHR-a u ured specijalnog predstavni-
ka EU, a time i pridru`ivanje NATO-u i EU. Dakle,
suo~avamo se sa stagnacijom. Nadamo se da }e do-
ma}i politi~ari iskoristiti ovu posjetu D`onsa i amba-
sadora Martinu{a i poku{ati uraditi ne{to do kraja ove
godine. Na{e mi{ljenje je da pitanje broj jedan jeste pi-
tanje dr`avne imovine.
NN: Kada smo ve} kod dr`avne imovine, da li
je to tako jednostavan tehni~ki problem i da li se
mo`e o~ekivati da se nakon popisa ovaj problem
skine sa dnevnog reda?
GREGORIJAN: Pravljenje popisa imovine
predstavlja jedan apsolutni preduslov za dalju raspo-
djelu imovine. Vije}e ministara je bilo mi{ljenja da
njihova grupa mo`e napraviti popis u periodu od {est
mjeseci. Zbog politi~kih blokada unutar ove radne
grupe Vije}a ministara nisu uspjeli ni{ta da se dogovo-
re, ~ak ni o metodologiji sopstvenog rada. Zna~i da ni-
kakav posao nije ura|en. Upravo iz tog razloga je
visoki predstavnik htio da mi napravimo popis, da po-
U Br~kom se devet godina
~eka na dogovor entiteta
o dugovima za pla}anje struje
na podru~ju distrikta. Rok za
ovaj dogovor je 15. septembar
mogne u pravljenju popisa imovine u relativno krat-
kom periodu i na taj na~in doma}i politi~ari vi{e ne}e
imati izgovor zbog toga {to ne vode politi~ke diskusije
o tome kako raspodijeliti imovinu. Ne}e imati izgovor
da nemaju listu. Uprkos tome {to bi razni zvani~nici
mogli re}i o ovom pitanju, pitanje popisa imovine za-
ista jeste jednostavnije i dosta vi{e tehni~ke prirode
nego {to oni `ele vjerovati. I jednostavno, ono {to se
pojavi na tom popisu imovine ni na koji na~in ne pre-
judicira raspodjelu imovine. Za{to je Vije}e za imple-
mentaciju mira mislilo da je ovo pitanje tako va`no?
Zbog toga {to imamo dr`avu koja ima vlasni{tvo nad
imovinom, pravnim putevima i na osnovu Ustava i
Sporazuma o pitanjima sukcesije, ali ima vlasni{tvo
nad sedam objekata od ~ega je nad ~etiri stekla u za-
dnjih nekoliko godina. Ne mogu shvatiti za{to bi iko
imao bilo {ta protiv procesa koji }e omogu}iti, na pri-
mjer, Oru`anim snagama da posjeduju baze koje su
im potrebne za njihovo funkcioniranje ili da institucije
dr`avne vlasti posjeduju imovinu koja je njima potre-
bna za njihovo funkcioniranje. U ovim te{kim eko-
nomskim vremenima vrlo je te{ko objasniti poreskim
obveznicima u ovoj zemlji za{to njihove institucije
moraju da pla}aju najam za prostorije u objektima ko-
je vjerovatno ve} posjeduju. To je ono o ~emu mi go-
vorimo. Teme poput privatizacije, drugih elemenata
vezanih za javnu imovinu su na lokalnim organima
vlasti da ih rije{e. To nije na OHR-u da rje{ava. Te{ko
je shvatiti za{to se ljudi protive cijelom ovom procesu,
posebno oni koji `ele da mi odemo. Neka se ovo za-
vr{i i uradi i na taj na~in }ete se nas osloboditi. Na`a-
lost, isto pona{anje vidimo i kada je u pitanju Br~ko
distrikt. Spremni smo da okon~amo superviziju kada
entiteti ispune sve obaveze a neke ~ekaju ve} devet
godina. Ni entiteti ni dr`ava ne rade ozbiljno na ovom
pitanju i u proceduralnom smislu ne mogu proglasiti
kraj supervizije jer nema vremena da se zavr{e obave-
ze. Ozbiljan sam u namjeri da se supervizija zavr{i i u
Br~kom znaju da mislim ono {to ka`em i ne}u dopus-
titi nikome da stane na put kako ne bih re`im supervi-
zije okno~ao onako kako je planirano. Ovo }e biti
uskla|eno sa Arbitra`nom odlukom koja zahtijeva da
entiteti zavr{e svoje obaveze.
NN: Koje su to obaveze koje ~ekaju devet go-
dina?
GREGORIJAN: To se odnosi na snabdijevanje
elektri~nom energijom i uzajamne dugove. Entiteti
moraju sara|ivati s predstavnicima Br~ko distrikta, da
vide ko koliko duguje. Gradona~elnik Br~kog se nada
da }e se ova pitanja s nadle`nima iz Republike Srpske
razrije{iti do 15. septembra, a iz FBiH nije bilo jo{ od-
govora u vezi sa ovim pitanjem. [to se ti~e snabdije-
vanja strujom, postoje}i aran`mani su u pravnom
pogledu neodr`ivi. Konsultacijama sa ljudima tehni-
~ke struke i bez napora lokalnih organa vlasti dali smo
prijedlog da se izme|u RS i FBiH jednako podijeli
ovaj teret i to ide u korist RS jer zna~i da ne moraju
osigurati toliko elektri~ne enrgije {to }e im onda omo-
gu}iti da je prodaju na drugim tr`i{tima. Pitanje dr`av-
ljanstva je definisano tako da stanovnci Br~kog trebaju
imati pravo da promijene svoje entitetsko dr`avljan-
stvo. Dr`ava i entiteti moraju da razrade kako se to tre-
ba uraditi. Ka`u da znaju kako }e ali nikako da to
urade. Ovo je va`no jer bi ovo trebalo zavr{iti do op-
{tih izbora kako bi imali pravo na glasanje. Danas sam
~uo da }e odgovorni ministri odr`ati sastanak o ovo-
me, zna~i sedmicu prije isticanja roka. Devet godina.
To nije ozbiljno pona{anje. Ja sam ozbiljan da bi se
okon~ala supervizija za Br~ko ali politi~ari nisu. Tako
je i sa dr`avnom imovinom.
NN: OHR je tuma~ Dejtonskog sporazuma.
Dr`avna imovina je regulisana ovim sporazumom.
Kako?
GREGORIJAN: ^lan jedan Ustava govori da je
BiH nasljednik prethodne dr`ave. U ovom ~lanu pi{e
da RBiH, ~ije }e zvani~no ime biti BiH, nastavlja svo-
je pravno postojanje u skladu s me|unarodnim pra-
vom kao dr`ava i sa njenom unutra{njom strukturom
kako je navedeno u ovom ustavu. Tu nema {ta da se
tuma~i.
NN: Unutra{nja struktura zna~i dva entiteta i
sada Br~ko distrikt?
GREGORIJAN: Da, ali ni{ta ne ka`e o entiteti-
ma da su oni vlasnici imovine.
NN: Da li mislite da upravo takav stav ili tu-
ma~enje predstavljaju ko~nicu za dogovor. Je li to
ve} prejudiciranje stvari kome {ta pripada?
GREGORIJAN: Ne mislim, sasvim je jasno da
dr`ava ima pravo da raspodijeli svoju imovinu na onaj
na~in koji smatra odgovaraju}im i postoji sporazum o
tome da }e razli~iti nivoi vlasti dobiti onu imovinu ko-
ja im je potrebna da obavljaju svoje ustavne funkcije.
To ne uti~e ni na op{tinsku, ni na javnu imovinu ni
preduze}a u dr`avnom vlasni{tvu. To nije uklju~eno u
ono o ~emu mi sada govorimo i na ~emu se radi. To }e
biti kona~an broj zgrada i odre|enih zemlji{nih parce-
la. Onda politi~ari odlu~e {ta }e dr`ava zadr`ati a {ta
}e entiteti dobiti. Pravni metod kako da se to uradi ve}
je dogovoren. Te`i dio toga }e biti raspodjela imovine.
^inilo se da je sve lako, a bilo je te{ko napraviti i po-
pis. Ja sam Amerikanac i po prirodi sam nestrpljiv, a
ovo je trebalo u~initi prije ~etiri godine, odmah kada je
ratifikovan sporazum o sukcesiji. Govorimo o imovini
koja pripada svim gra|anima u BiH.
NN: O~ekujete li skoro dogovore strana~kih li-
dera o ustavnoj reformi i je li ulazak u izbornu go-
dinu pravo vrijeme za to?
GREGORIJAN: Ve}ina ljudi smatra ukoliko se
ne postigne sporazum o ustavnoj reformi da }emo ~e-
kati da pro|u izbori. Kratko je vrijeme a pitanja su
ozbiljna. Svjetsan sam da su potsojale razne ideje ve}
godinama ali na neformalan na~in. Postoje neki je-
dnostavni na~ini da se pove}a efikasnost dr`ave i br`u
intregraciju u EU i NATO. Koliko sam shvatio od me-
|unarodnih zvani~nika iz ovih institucija, do}i }e se do
ta~ke kada se ni{ta ne}e mo}i napraviti bez ustavnih
promjena a to se odnosi na funkcionalnosti dr`ave a ne
njenih elemenata. Kada se pridru`ite NATO-u ili EU
ima}ete isti status kao SAD ili Njema~ka, a ako imate
tri ~lana Predsjedni{tva koji nemaju isti stav, onda se
ne mo`ete priklju~iti ovim organizacijama. Ovo su sa-
mo moje opservacije zasnovane na mom iskustvu.
OHR nema ulogu u ustavnoj reformi. To }e biti EU i
SAD jer su se ponudile da pomognu u ovom procesu.
 6. 9. 2009. ofekfmkb 9

One su ponudile pomo} jer `ele da se BiH priklju~i EU i
NATO-u.
NN: Ka`ete li da su ustavne promjene uslov za
priklju~enje EU i NATO-u?
GREGORIJAN: Nije na meni da odlu~im, samo
SEDAM DANA
Pi{e:
Gregorijan: Nata{a KRSMAN
Pitanje
dr`avne
imovine je
prioritet
broj jedan
FOTO N. UGLJE[A
Savjetovanje u ilegali
[ef bh. diplomatije odr`ao je savjetovanje sa 33
ambasadora koje je pozvao u BiH, a preostalih 23,
koje nije zvao zbog {tednje, tek sada }e shvatiti koli-
ko su sre}ni.
Ministar inostranih poslova Sven Alkalaj, nakon
{to je odr`ao govor pun `elja o skorom uspjehu BiH
na me|unarodnom planu, izbacio je novinare s
ovog savjetovanja da ne bi bilo krivih interpretacija.
Da su novinari samo nabrajali neta~ne informacije
koje je ministar naveo u govoru imali bismo materi-
jala za pri~e sve do prijema u nestalno ~lanstvo BiH
u Savjetu bezbjednosti UN-a. No, novinari i amba-
sadori su, trpe}i dosadni govor uz zamuckivanje,
brojali koliko je puta ministar zahvalio svom stra-
na~kom {efu Harisu Silajd`i}u, koji je u svojstvu
~lana Predsjedni{tva BiH do{ao na savjetovanje
"da podijeli korisna iskustva". Nijedna strana~ka
Umjesto pametovanja
ambasadorima o na{em tro{ku,
Alkalaj bi trebalo da finansira
kurs za ove {to mu se bave
saradnjom s javno{}u
ulizica ne bi sebi dozvolila da kamere izbaci u tre-
nutku kada {ef treba da govori. No, {ta dr Silajd`i}
misli o bh. diplomatiji jasno nam je ~im vidimo ko-
ga je postavio za {efa, pa je njegov govor bio suvi-
{an.
[to ka`u u Sarajevu, gdje je skup po drugi put
odr`an, biber po pilavu bilo je obra}anje Alkalaje-
vog savjetnika Zlatana Burzi}a. Njemu je Stranka
za BiH otvorila vrata diplomatije prije manje od
dvije godine, a sad je ve} u rangu ministra savjetni-
ka, jer je izabran za na~elnika Slu`be za informisa-
}ih ovla{tenih zvani~nika. Njihov rad pla}aju donacije nje MIP-a. Na tom vrtoglavom diplomatskom
me|unarodne zajednice i BiH to ni{ta ne ko{ta. [to se usponu Burzi}u su mogli pozavidjeti i dugogodi{nji
ti~e organizovanog kriminala, samo su pro{le godine ambasadori, ali i oni sa kra}im sta`em i zavidnim
vratili 15 miliona KM u slu~ajevima trgovine drogom,
ljudima, utajom poreza. To je u interesu gra|ana BiH
dru{tvenim statusom u BiH i {ire. Ne}e pro}i dugo,
a biv{i roker i pjeva~ Zlatan Burzi} sjedi}e na savje-
tovanju rame uz rame sa doajenima bh. diplomatije.
Do tada odr`ao im je govor da sa novinarima ne
treba uspostavljati prijateljske veze jer su neobrazo-
vani, polupismeni srednjo{kolci i da se u razgovoru
s njima treba spustiti na ni`i nivo kako bi i{ta shva-
tili. To re~e Zlatan Burzi}, diplomirani sociolog Fa-
kulteta politi~kih nauka u Sarajevu, i to sve pred
Eminom Ke~o, profesoricom na ovom fakultetu koja
je od{kolovala generacije novinara, i doajenom bh.
novinarstva Zlatkom Dizdarevi}em. Diplomatski,
nema {ta!
Koliko Burzi} zna o novinarstvu najbolje govori
da Slu`ba za informisanje, od kada su je on i Alka-
laj o~istili, ne odgovara na zahtjeve novinara ni u
zakonskom roku od 15 dana, a ne istog dana kako
bi javnost imala istinitu, ta~nu i brzu informaciju.
Slu`be za informisanje ne bi trebalo da kriju infor-
macije nego da ih plasiraju medijima i javnosti, ali
oni koji su navikli da rade ispod `ita za drugo ni ne
znaju ve} se zatvoriti u svoj uski krug i uzimati sa
dr`avnih jasala onoliko koliko im treba da podmire
osnovne potrebe i najni`e porive. Umjesto pameto-
vanja ambasadorima o na{em tro{ku, Alkalaj bi tre-
balo da finansira kurs za ove {to mu se bave
saradnjom sa javno{}u. To {to su 33 ambasadora
BiH do`ivjela na savjetovanju malo je re}i poni`a-
vaju}e je. Mo`da sve ovo nije ni ta~no? Ali, otkud to
neko mo`e znati kada se u MIP-u informacije kriju,
kada ministar brani dr`avnim slu`benicima da se
pojedinim novinarima javljaju na telefone? I sve on
to mo`e jer dr`avni slu`benici slu{aju sve za jednu
platu i redovne dnevnice. To mo`e svako ko se za
ne{to pita jer sistem u BiH po~iva na mitu, korupci-
ji, {teli, obe}anjima, kontrauslugama, procentima,
nepotizmu i ~udan je svako ko na ovo ne pristane.
Burzi} zna da ima i (ne)obrazovanih novinara koji
ne prihvataju ni kafu da im plate i od njih bje`i ko-
rak iza ministra, a dva iza {efa.

dajem opservacije da je priroda tih organizacija takva.
Generalni sekretar NATO saveza i zvani~nici EU rekli
su da }e se morati napraviti odre|ene izmjene, a me|u-
narodna zajednica je najvi{e zaintresovana za funkcio-
nalnost dr`avnih institucija. Jednostavno, {to se ti~e
organizacije ispod tog nivoa to treba biti odr`ivo i pri-
hvatljivo svima.
NN: Sli~no smo ~uli od potpredsjednika SAD
D`ozefa Bajdena da je unutra{nja organizacija BiH
stvar internog dogovora.
GREGORIJAN: Da, vjerovatno.
NN: [ta }e se desiti ako se ne usvoje zakonske iz-
mjene za produ`avanje mandata stranim sudijama i
tu`iocima?
GREGORIJAN: Obavije{ten sam da nije usagla-
{en tekst nakon sjednice parlamenta i amandmani su
Ne znam da li je istina
da je ve}ina ljudi iz biv{eg
antikorupcionog tima OHR-a
sada u Tu`ila{tvu BiH
odbijeni. Ovo je sada u smislu vladavine zakona prou-
zrokovalo pravu krizu. [to se ti~e Odjeljenja za ratne
zlo~ine i uspostavljanje cijelog ovog odjela i njegove
efikasnosti to je bio od klju~nih planova Savjeta bez-
bjednosti da se Ha{ki tribunal zatvori i slu~ajevi se
preuzmu ovdje. Predsjednik Ha{kog tribunala i tijela
UN-a bili su jasni o zadr`avanju me|unarodnih sudija
i tu`ilaca na odre|eni vremenski period. Sa druge
strane, imamo posebni odjel za organizirani kriminal.
Oni se ovdje ne bave samo privrednim kriminalom ne-
go i slu~ajevima finansiranja terorista. Ukoliko se ka-
paciteti u tom odjelu povuku, do}i }e do ozbiljnih
posljedica i mogu}nosti rizika da se po~ine ~ak i tero-
risti~ka djela. U vrijeme kada EU gleda ka BiH da
usvoji mjere protiv organizovanog kriminala i anti-
korupcije kako bi bila bli`a EU ovo se de{ava. Zbog
toga je Solana uputio pismo Savjetu ministara da pro-
du`e mandate me|unarodnim sudijama i tu`iocima.
Apelirao je i PIC da isp{tuju ve} dvije godine star zah-
tjev glavnog sudije i tu`ioca da ostanu me|unarodni
kadrovi. Cijela me|unarodna zajednica zala`e se da
ovi ljudi ostanu. A, pojasni}u i ko su ti ljudi. Njih je
imenovalo VSTV, rade ovdje za dr`avne zvani~nike u
sudu i tu`ila{tvu, oni nisu ni pod kakvim smjernicama
me|unarodne zajednice ve} pod ingerencijama doma-
FOTO NN
Foto nedjelje
da oni ostanu i zato ih podr`avamo. Sada moramo ra-
zmotriti {ta se mo`e uraditi kada smo vidjeli ovo {to su
odbacili u parlamentima.
NN: Ve}ina ~lanova biv{eg antikorupcionog ti-
ma OHR-a postali su tu`ioci u Privrednom odjelje-
nju Tu`ila{tva BiH, a obi~no se ra~uni pola`u
onima koji daju plate. Da li }e OHR nametnuti
odluku ili izmjene zakona o njihovom ostanku?
GREGORIJAN: Nikad ne spekuli{emo o tome
{ta bi mogao uraditi visoki predstavnik. Bili smo do-
voljno jasni u pozivanju lokalnih vlasti da zadr`e ovaj
kapacitet u bh. pravosu|u. Ne znam da li je istina da je
ve}ina ljudi iz biv{eg antikorupcionog tima OHR-a sa-
da u Tu`ila{tvu BiH, znam da ih ima nekoliko, ali ne i
da li je to ve}ina. Moram re}i da oni nisu direktno pla-
}eni jer se donacije daju Uredu registrara i oni ih pla-
}aju i oni nemaju nikavog kontakta s nekom vladom ili
OHR-om.
NN: Zala`ete se za vladavinu prava. Da li to
podrazumijeva da se obe{tete oni koje je OHR smi-
jenio i oduzeo im prava na rad?
GREGORIJAN: Visoki predstavnik nije nikada
nikoga sprije~io da radi. Ono {to je uradio, on je name-
tnuo zabranu da neki ljudi obavljaju odre|ene izabrane
ili imenovane funckije u tijelima Vlade. U skladu s
me|unarodnim pravom ove odluke visokog predsta-
vnika su u potpunosti legalne. Njih je odobrilo i po-
glav lje 7 Re zo lu ci je Vi je }a si gur nos ti UN-a i
zasnovane su na aneksu Dejtonskog sporazuma. Bilo Sanski ribolovac Ferid Klju~anin upecao je tolstolobika ili
je dosta osporavanja u vezi sa ovim odlukama u pra- amura, ribu koja ne obitava u rijeci Sani i njenim pritokama.
vnom smislu, ali ni{ta se nije desilo. Ove mjere provo- Ovaj neobi~ni trofej te`io je punih sedam kilograma i 200
de se kao dio provo|enja Dejtonskog sporazuma. grama, a sretni ribolovac ga je ulovio na vje{ta~ki mamac,
NN: Kako ocjenjujete rad opozicije u BiH? stiropor i obi~nom udicom, takozvanom {esnaesticom.
GREGORIJAN: Pogledajte politi~ki spektar na
jednoj i drugoj strani. Ako ho}ete da izmjerite napre-
dak koji je ostvario parlament u protekle dvije-tri godi-
ne, jednostavno rezultati nisu impresivni. Postoje
mnogi razlozi za{to je to tako i siguran sam da znate
za{to je tako. Mi pa`nju fokusiramo na to {ta ljudi u Niko LOZAN^I],
organima vlasti rade ili ne rade. Idu}e godine gra|ani zamjenik predsjedavaju}eg
ove zemlje }e imati priliku da iska`u svoje mi{ljenje o Predstavni~kog doma
tome ko je radio bolje, pozicija ili opozicija. parlamenta BiH
NN: Za{to ponekad odmorite u sarajevskoj
Mi imamo najgoru i najte`u bolest,
poslasti~arnici s Lagumd`ijom?
a to je ukorijenjeno nepovjerenje
GREGORIJAN: Susre}em se s liderima svih po-
prema svemu {to je na{e.
liti~kih stranaka iz BiH tokom cijele godine. Da se
zna, poku{avam izgubiti na kila`i. Ni sa kim se ne su-
sre}em u poslasti~arnici.
10 ofekfmkb!6. 9. 2009.

ANKETA
Koji su razlozi sve ve}eg broja Red ispred Narodne
korisnika javnih kuhinja? kuhinje "Stari grad"

Mnogo ljudi
nema {ta jesti
Milo{ [avija,
penzioner (Banjaluka)

Ob!ab!mptu-!lpe!obt!jnb!nop!hp!mkv!ej
lp!kj!of!nb!kv!|ub!kft!uj/!Qsj!nb!kv!nj!oj!.
nbm!ob!jmj!ofnbkv!qsj!nb!okb-!qb!jn!kf
kf!ej!oj!tqbt!eb!qsf!aj!wf!pcspl!j{!kb!wof
lv!ij!okf/!Ob!emf!aoj!cj!usf!cb!mp!eb!qp!.
wfev!wj!|f!sb!•v!ob!p!tp!dj!kbm!op!vhsp!af!.
oj!nb/!Oj!kf!v!sf!ev!eb!ejp!hsb!}b!ob
jnb!phsp!nof!qmb!uf-!epl!esv!hj!kf!ewb

Javne kuhinje
qsf!ajw!mkb!wb!kv/

Amra Hasanagi}, u BiH ne

nezaposlena (Sarajevo)
mogu prihvatiti
Twf!kf!wj!|f!mkv!ej!lpkj!tf!isbof!v!kb!.
wojn!lv!ij!okb!nb!{cph!dkf!mp!lv!qof!tj!. sve korisnike
uv!bdj!kf!j!up!kf!ab!mp!top/!Tj!uv!bdj!kb!kf
bmbs!nbo!uob!j!wf!mj!lj!cspk!mkv!ej!ob!upn zbog nedostatka
nkftuv!kf!vqp!{p!sf!okf!wmbt!uj!nb!eb!tf
qp!•ov!cb!wj!uj!cj!uojn!uf!nb!nb/!Nmb!ej!.
sredstava
nb!usf!cb!eb!uj!qp!tbp-!b!of!kb!wov!lv!.
ij!okv/!Tub!sf!twf!usf!cb!v!qfo!{j!kv-!b
nmb!ej!nb!eb!uj!qp!tmp!wf/

Sa{a Mandi},
tehni~ar telekomunikacija
( Banjaluka)

redovi za
Lpe!obt!kf!qv!op!tj!sp!nb!|oji!j!ab!mp!.
top!kf!|up!np!sb!kv!lp!sjt!uj!pcsp!lf!j{!kb!.
wof!lv!ij!okf!eb!cj!qsf!aj!wkf!mj/!Tusb!|op
kf!j!up!|up!tf!twf!wj!|f!kb!woji!lv!ij!okb
vlj!eb!{cph!of!ept!ubu!lb!tsfe!tub!wb/
Esv|!uwp!cj!usf!cb!mp!qp!wft!uj!nb!mp!wj!|f
sb!•v!ob!p!ob!kv!hsp!af!oj!kjn!hsb!}b!oj!nb/!

Ferida Papara,
radnica (Sarajevo)
Kb!wof!lv!ij!okf!tv!ov!aop!{mp/!Ob!ab!.
mptu-! up! kf! lpe! obt! qpt!u b!mp
ev!hp!usbk!op!skf!|f!okf!{b!nop!hf!qp!sp!.
ej!df/!Qp!mj!uj!•b!sj!oj!|ub!of!•j!of!eb!qp!.
qsb!wf!tj!uv!bdj!kv!oj!uj!~f!v•j!oj!uj/!Mkv!ej!tv
qsj!np!sb!oj!eb!tf!isb!of!v!kb!wojn!lv!ij!.
okb!nb/
pove}ati broj korisnika
Aida TIPURA, Adis [U[NJAR
Nermin Berberovi},
student (Sarajevo)
dobio. Podstanar sam i to znatno ote`ava stvar. Ne mo-
gu dobiti zaposlenje i da nema ove kuhinje, ne znam
{ta bih. Poku{a}u da odem negdje van, jer ovdje per-
Ima mnogo vi{e onih spektive nema", ka`e Sara~.
Najugro`eniji penzioneri: Ipak,
kojima je potreban najugro`eniji i najbrojniji u javnim kuhinjama su pen-
obrok, a zbog zioneri sa najmanjom penzijom od 289 KM.
"Ja sa penzijom mogu da pokrijem re`ije i kupim
ograni~enih kilogram limuna. Ne `alim se, dobro je. Super nam je,
finansijskih sredstava a izgleda da }e biti sve bolje", kazao je ironi~no penzi-
oner Suad N.
u javnim kuhinjama Penzionerka Nada Mar~eta, koja se ve} nekoliko
nisu u mogu}nosti godina hrani obrocima dobijenim u javnoj kuhinji ba-
njalu~kog Crvenog krsta, tvrdi da bi, da nema njih, gla-
dovala.
"Ma kako bih izdr`ala? Kada platim re`ije i lijeko-
ve, za hranu mi ne ostane ni{ta. Bolesna sam, ali i za
najneophodnije lijekove nekada nemam novca, a da ne
bog recesije u kojoj je na hiljade ljudi pri~am o kupovini hrane. Jedan obrok dnevno koji do-
Iz Centra za socijalni rad u Banjaluci navode da je
broj zahtjeva za kori{tenje javne kuhinje Crvenog krsta
u ovom gradu znatno pove}an u odnosu na broj zahtje-
va u pro{loj godini.
Znatno pove}an broj zahtje-
va: "Centar za socijalni rad Banjaluka dobio je veliki
broj novih zahtjeva za obroke u javnoj kuhinji, a u ovoj
godini su prihva}ena i odobrena 22 nova zahtjeva, sa
37 obroka i to lica koja su u najte`oj situaciji. Tako }e
uz 400 obroka javne kuhinje Crvenog krsta, koliko
dnevno dobije oko 300 pojedinaca i porodica, broj ko-
risnika biti dodatno uve}an", ka`e Nevenka Peja{ino-
vi}, socijalni radnik u tom centru.
Dodaje da je od ukupnog broja korisnika 50 odsto
U Narodnoj kuhinji
"Stari grad" trenutno se hrani
1.500 osoba

[cph!sf!df!tj!kf!ept!ub!mkv!ej!kf!pt!ub!mp
cf{!qp!tmb!j!qsj!tj!mkf!oj!tv!eb!tf!isb!of
ob!kb!wojn!lv!ij!okb!nb/!Nf!}v!ujn-!nmb!.
}j!mkv!ej!cj!usf!cb!mj!tb!nj!wj!|f!eb!tf!qp!.
usv!ef!eb!ep!}v!ep!qp!tmb/!Of!{obn
|ub!wmbtu!np!af!v•j!oj!uj!vpq!|uf/
Dragica Kukobat,
knjigovo|a (Banjaluka)
Tj!hvs!op!kf!eb!tv!t!kf!eof!tusb!of
tubm!ob!qpt!lv!qmkf!okb-!b!tb!esv!hf!nb!mf
qfo!{j!kf!j!qmb!uf!lpe!nop!hji!hsb!}b!ob
ep!wf!mf!ep!up!hb!eb!kf!ewb!qsf!ajw!mkb!wb!.
kv!j!eb!np!sb!kv!qp!usb!aj!uj!qp!np~!v!kb!.
wojn!lv!ij!okb!nb/!Obk!tusb!|oj!kf!nj!kf
lb!eb!wj!ejn!hp!tqp!ej!ob!tb!lsb!wb!upn
lp!kj!usb!aj!qp!lpo!ufk!of!sj!nb!isb!ov/!
FOTO A. ^AVI], D@. TORCHE
Z
izgubilo posao i previsokih cijena bijem u javnoj kuhinji me jedino odr`ava u `ivotu", pri-
osnovnih `ivotnih potrep{tina, javne ~a ova sedamdesetogodi{njakinja. njih upu}eno od strane Centra, dok su ostale korisnike
kuhinje u BiH posljednjih mjeseci U javnim kuhinjama u bh. gradovima tvrde da je predlagale komisije po mjesnim zajednicama. Prema
postale su zatrpane novim zahtjevi- situacija kriti~na i da }e, ako se ne{to ne u~ini, biti sve njenim rije~ima, razlozi znatnog pove}anja broja zah-
ma za besplatan obrok. gora. U ovoj godini broj korisnika pove}an je za oko tjeva za kori{tenje javne kuhinje mogu se vidjeti u te-
Nezvani~no u javnim kuhinja- 20 odsto, a do kraja godine tek o~ekuju pove}anje tog {koj ekonomskoj situaciji u kojoj se nalaze gra|ani,
ma, i pored strogih kriterija, hrani se najmanje 15.000 broja. Iako se trude da obroci za njihove korisnike, na- dodatno ote`anoj ekonomskom krizom.
ljudi, a do kraja godine o~ekuje se jo{ ve}i broj ljudi koji jugro`eniju populaciju dru{tva, ostanu pristojni, ipak Kriterijumi na osnovu kojih se odre|uje ko mo`e
}e trebati besplatan obrok. U humanitarnim organizaci- ka`u da bi narodni kazani mogli biti ispra`njeni zbog da koristi usluge javne kuhinje su materijalno i zdrav-
jama, me|utim, upozoravaju da su njihovi kapaciteti po- malih koli~ina novca koji pristi`e iz op{inskih prora~u- stveno stanje osoba, kao i to da li ta osoba ima zakonske
tro{eni i da novim korisnicima ne}e mo}i pomo}i. na i donacija. obveznike koji su du`ni da joj pomognu.
Naime, sada{nji kapaciteti javnih kuhinja, bez zna~ajnih
sredstava iz bud`eta svih nivoa vlasti, nisu dovoljni da
zadovolje potrebe sve ve}eg broja stanovni{tva koje je
prinu|eno hraniti se u javnim kuhinjama.
Me|utim, zabrinjavaju}a je ~injenica da je, za ra-
zliku od pro{lih godina, sada u redovima za besplatan
obrok sve vi{e mladih.
Tridesetpetogodi{nji Haris Sara~ po besplatan
obrok dolazi svako jutro u Narodnu kuhinju "Stari
grad" u Sarajevu. Sara~ je ve} godinama na birou za
zapo{ljavanje, a svaki poku{aj da na|e posao bio je be-
zuspje{an.
"Imam diplomu saobra}ajne {kole i diplomu za Ograni~en
broj obroka
fudbalskog sudiju. Ne bje`im ni od kakvog posla, ali predstavlja
ne mogu ga na}i. Gdje god sam tra`io posao, nisam ga poseban problem

besplatan obrok
Me|utim, kako ka`e Peja{inovi}eva, zbog ograni-
FOTO A. ^AVI]
~enog broja obroka kriteriji su poo{treni, a prioriteti su
starosna dob osobe, pokretljivost, visina mjese~nih pri-
hoda, te`ina bolesti i mogu}nost izdr`avanja zakonskih
obveznika.
Kao poseban problem u javnim kuhinjama isti~e
ograni~en broj obroka, jer broj potencijalnih korisnika
prema{uje broj osiguranih obroka.
"Ako se uzme u obzir to da je 1.500 osoba u ovoj
godini kod Centra za socijalni rad Banjaluka predalo
zahtjev za jednokratnu nov~anu pomo}, jer se nalaze u
stanju socijalne potrebe, mo`e se o~ekivati jo{ ve}i po-
rast broja zahtjeva za kori{tenje javne kuhinje", smatra
Peja{inovi}eva.
Ona je pojasnila da javna kuhinja Crvenog krsta u
saradnji sa Javnom ustanovom Centar za socijalni rad
Banjaluka obezbje|uje besplatne obroke.
Javna kuhinja Crvenog krsta finansirana je iz bu-
d`eta grada Banjaluka, a za ovu godinu za njen rad iz-
dvojeno je 400.000 KM.
Potrebe ve}e od mogu}nosti:
U Centru za socijalni rad isti~u da su, s obzirom na veli-
ki broj korisnika obroka javne kuhinje, sredstva koja
grad trenuno izdvaja za njen rad nedovoljna.
"U toku jeseni o~ekujemo kod rebalansa bud`eta
grada Banjaluka ve}e izdvajanje sredstava", ka`e Peja-
{inovi}eva.
I Ranko Barali}, {ef banjalu~ke javne kuhinje CK,
isti~e da su sredstva koja dobijaju nedovoljna za pripre-
manje obroka.
"Otkako je po~eo rad javne kuhinje, uvijek je isto
novca izdvajano za njeno finansiranje. Me|utim, nama
su tro{kovi, zbog poskupljenja hrane i uvo|enja PDV-a
svake godine rasli i normalno je da sve to uti~e i na kva-
litet hrane koju spremamo. Nismo oslobo|eni ni PDV-
a, tako da je veoma te{ko sa tim novcem obezbijediti
dobar obrok. Mo`e se re}i da su to samo neki obroci za
pre`ivljavanje", isti~e Barali}, dodaju}i da se za jedan
obrok, otrpilike, izdvaja od 1,8 do dvije KM, {to je izu-
zetno malo.
Smatra da bi bilo neophodno pove}ati sredstva za
rad kuhinje, s obzirom na to da stalno raste broj onih ko-
ji su prinu|eni hraniti se u javnim kuhinjama, ali i kako
bi njenim korisnicima mogao biti pobolj{an obrok uvo-
|enjem salata i vo}a.
Najbrojniji
u javnim
kuhinjama su
penzioneri
FOTO D@. TORCHE
A korisnici javne kuhinje na pitanja o kvalitetu
hrane odmahuju glavom, ka`u da su zadovoljni jer im
obrok zna~i mnogo i ne znaju kako bi pre`ivjeli da ga
ne dobijaju. Sa druge strane, smatraju da mnogo toga
mo`e biti pobolj{ano samo uz mali trud nadle`nih vlas-
ti.
Osim gradske narodne kuhinje Crvenog krsta, u
Banjaluci djeluje i "Merhametova" javna kuhinja koja
trenutno svakodnevno priprema obroke za 150 najugro-
`enijih korisnika. Iako, kako isti~u, ima mnogo vi{e
onih kojima je potreban obrok zbog ograni~enih finan-
sijskih sredstava nisu u mogu}nosti pove}ati broj kori-
snika.
Finansije ograni~ene: "Od 150 oso-
ba, koliko ih trenutno prima obroke iz na{e javne kuhi-
nje, njih 130 dolazi po hranu, dok najte`im bolesnicima,
Javne kuhinje
zatrpane novim kojih ima oko 20, obroke odvozimo njihovim domovi-
zahtjevima za ma. Iako postoji potreba za pove}anjem broja obroka,
besplatan obrok
na`alost, na{a finansijska sredstva su ograni~ena i mi ne
mo`emo pove}ati broj korisnika", ka`e Fahrudin Prlja,
predsjednik "Merhameta".
Prema njegovim rije~ima, jedan dio te javne kuhi-
nje finansira Administrativna slu`ba grada Banjaluka,
dio sredstava dobiju i od Vlade RS, dok ostatak tro{ko-
va zavisi od pomo}i gra|ana.
"Od grada mjese~no dobijemo oko 3.000 KM i od
tog novca mo`emo podmiriti oko pola sredstava potre-
bnih za rad javne kuhinje koja se odnosi samo na pripre-
mu hrane. Ostatak sredstava koja su nam potrebna za
rad javne kuhinje uglavnom zavisi od donacija gra|ana.
Iako su nam sredstva prili~no ograni~ena, jo{ nekako
uspijevamo na{im korisnicima ponuditi koliko-toliko
kvalitetan obrok", ka`e Prlja, dodaju}i da zabrinjava ~i-
njenica {to je me|u korisnicima sve vi{e mla|ih osoba.
S obzirom na to da bi u Federaciji BiH o javnim kuhi-
njama trebalo da brinu vlade kantona i op{tine, situacija
se razlikuje od kantona do kantona. Zasad je u svim
kantonima, osim Sarajevskog kantona, situacija alar-
mantna.
Adil Pezerovi}, direktor "Merhametove" javne ku-
hinje "Imaret" u Tuzli, ka`e da je ovo najte`a godina i da
ve} imaju vi{e od 250 korisnika kojima ne mogu pomo-
}i. Dodao je da sada primaju samo najte`e slu~ajeve.
"Imamo 350.000 KM duga prema nabavlja~ima
hrane. Ukoliko op{tina i kanton ne pomognu, mi }emo
morati otkazati velik broj korisnika. U @ivinicama ima-
mo 250 ljudi koji imaju potvrdu da su u stanju socijalne
potrebe iz Centra za socijalni rad, ali im mi ne mo`emo
pomo}i. Mi sad u pet kuhinja imamo 3.650 korisnika i
U Federaciji u ovoj godini je za oko 400 novih korisnika. Cilj nam je
BiH u svim da zadr`imo ovaj broj i da nikog ne otpisujemo. Zahtje-
kantonima, vi pristi`u, ali mi ne mo`emo primati nove korisnike",
osim ka`e Pezerovi}.
Sarajevskog Situacija alarmantna: Dodaje da je
kantona, situacija alarmantna, jer je sve vi{e mladih u redovima
situacija je javnih kuhinja.
alarmantna Alen Kajtaz, predsjednik Crvenog kri`a u Mosta-
ru, ka`e da mu se posao zadnje dvije sedmice svodi sa-
mo na primanje novih korisnika za javnu kuhinju.
Upozorava da je toj kuhinji grad Mostar ove godine
6. 9. 2009. ofekfmkb 11
Dosta je
ljudi koji
tra`e
pomo}
iako
nisu na
spisku
za javnu
kuhinju
Do kraja
godine
o~ekuje
se jo{
ve}i
broj
korisnika
smanjio bud`et za 10 odsto, {to je jo{ jedan udar na naj-
siroma{nije.
"Za proteklih 12 godina od kantona smo dobili
4.500 KM, {to nije dovoljno ni za vodu da platimo. Ali
se zato kupuju vozila. Mi smo javnom kuhinjom u
Mostaru, a vjerujem i u drugim gradovima, kupovali
socijalni mir. Niko ne zna koliko je ljudi na javnim ku-
hinjama, ali cifra je sigurno pora`avaju}a i niko ne `eli
da je zna", ka`e Kajtaz.
Kada je u pitanju rad javnih kuhinja, najbolja situ-
acija je u Sarajevskom kantonu, u kojem se trenutno
pravi oko 4.500 obroka dnevno.
U Narodnoj kuhinji "Stari grad" trenutno se hrani
1.500 osoba.
Zilha [eta, {ef te kuhinje, ka`e da je u ovoj godini
pove}an broj korisnika za 200, a novi zahtjevi pristi`u
svaki dan. Me|utim, zahvaljuju}i pomo}i Vlade Kan-
tona Sarajevo, grada Sarajeva i privatnika, hrane zasad
ne nedostaje.
"Do kraja godine o~ekujemo jo{ najmanje 200
novih korisnika, ali u Sarajevu je lak{e stanje nego u
drugim gradovima. Imamo pomo} od vlasti, a i ~este su
donacije gra|ana, pogotovo sad za vrijeme mjeseca ra-
mazana. Imamo sre}u {to se nalazimo u privrednom
centru na Ba{~ar{iji i ljudi ~esto poma`u u novcu ili
hrani. Za vrijeme praznika gra|ani nas najvi{e poma-
`u", ka`e [eta.
Me|utim, dosta je ljudi koji tra`e pomo} iako nisu
na spisku za javnu kuhinju. U centru "Caritas" u naselju
Stup nalazi se restoran gdje svaki dan od 11 do 12 sati
jedu najugro`eniji.
"U prosjeku spremamo 5.500 obroka mjese~no.
Zasad nekako iznalazimo sredstva. Me|utim, kako se
broj korisnika pove}ava, nama je sve te`e prona}i sred-
stva kako bismo pomogli najugro`enijoj populaciji na-
{eg dru{tva", ka`e Marijo Dlohi iz logistike "Caritasa".
U humanitarnim organizacijama upozoravaju da
javne kuhinje ne smiju postati dugotrajno rje{enje za
krizu u zemlji.
[eta ka`e da je sramotan odnos politi~ara prema si-
rotinji.
"[ta }e mlad ~ovjek bez posla, a sa djecom. Hu-
mano bi bilo da zaposle tog ~ovjeka, a ne da mu daju
hranu. Ne idu kantice i skupi automobili, gala prijemi i
velike hale. Ne ide to uz kanticu", ka`e [eta.
12 ofekfmkb!6. 9. 2009.

Po{tovani ~itaoci, u rubrici Dana{nje pitanje:

Forum
Forum plus mo`ete da
izrazite svoje mi{ljenje o aktuelnim Smatrate li da je
doga|ajima i temama. potrebno osigurati
Va{e odgovore {aljite na e-mail: nekretnine, ku}u ili
odgovori@nezavisne.com stan?

DANAS I SUTRA Pi{e:

Muhamed FILIPOVI]

Za nas sve jo{ ima svjetla u ovom tunelu, ima ljudske budu}nosti
i mo`emo dokazati svima da nismo monstrumi ispunjeni mr`njom

Bosna nije zemlja zla uglednom franjeva~kom ~asopisu "No- osmanske vladavine u duhovnom smislu u Bosni ni- kada su radile desetine prepisiva~kih {kola, kada su

U
va et Vetera", u broju 2. za 1976. godinu,
u vrijeme kad sam u franjeva~kim sa-
mostanima i njihovim literarnim izvori-
ma in ten zi vno is tra `i vao ~i nje ni ce o
duhovnom `ivotu za vrijeme osmanske
vladavine u Bosni i Hercegovini, a u
svrhu pisanja jednog historijskog pregleda razvoja
duhovnog `ivota na na{em tlu od po~etaka do dana{-
Mr`nja nije njih vremena, nai{ao sam na jednu studiju o tome pi-
genuina u ovoj tanju koja sadr`i sljede}u ocjenu tog perioda: "Bilo
zemlji. Nju ne je to vrijrme potpunog mraka, neznanja i nepisme-
nose ljudi ove nosti i samo je poneka svije}a gorjela u samostanima
zemlje kao u kojima je pismenost jo{ postojala". Tu ocjenu napi-
pojedinci sao je jedan tada ugledni franjeva~ki pisac. Na prvi
pogled nisam obra}ao ve}e pa`nje na takve ocjene,
koje se u toj literaturi ponavljaju, jer je i ova ocjena
bila sasvim u skladu sa drugim ocjenama iz toga i
ne{to starijeg vremena, kada se pisalo, ali i kada se u
odgovaraju}im prilikama i povodima i veoma aktiv-
no djelovalo na uni{tavanju orijentalno-feudalnih os-
tataka u na{oj ba{tini, kako se u jednom vremenu sva
ta duhovna i kulturna ba{tina i kvalificirala, a kada
Kako je su ru{eni ne samo Vezirovi konaci u Travniku ili ori-
mogu}e nazvati ginalna Ba{~ar{ija u Sarajevu, te mnoge d`amiije,
zemlju, u koju se medrese i drugi spomenici te kulture, nego, kako
mogao doseliti moji sugra|ani dobro znaju i kada su ru{eni i banja-
ko je god `elio lu~ki bezistan, koji je bio jedinstven po na~inu gra-
i u kojoj je dnje i funkciji u cijeloj zemlji, te medreska d`amija i
dobio mogu}nost mnogi drugi objekti tog tzv. feudalno-orijentalnog
da `ivi i radi vremena. Ono {to me je osupnulo jeste kontinuitet
slobodno, stava prema jednoj duhovnoj i kulturnoj ba{tini od
tamnim
vilajetom
onih koji su iskovali kovanicu o "tamnom vilajetu",
do onih koji su tu zlo}udnu kovanicu pretakali u na-
vodne nau~ne ocjene o stanju pismenosti, kulture i
duhovnosti, tj. o stanju duhovnog i umjetni~kog
stvaranja u na{oj zemlji u jednom dugom periodu
na{e historije, sve do onih koji su zemlju poku{ali
o~istiti od ostataka tog vremena i onih ljudskih i
onih kamenih i drvenih i papirnih. Odatle pa do je-
dne sasvim zlo}udne ocjene o tome da se "u vrijeme
je ni{ta zna~ajno dogodilo", samo je jedan korak
mi{ljenja, tj. samo je generalizacija jednog stava koji
svoj korijen ima u vjerskoj netrpeljivosti onih koji-
ma je vjerska sloboda bila u tom "tamnom vilajetu"
osigurana, a {to je bilo znak da vjera, kultura i duh
onih koji su tada do{li u Bosnu ne nose sa sobom ni
mr`nju ni netoleranciju ni diskriminaciju. Ono {to je
stra{no u navedenoj ocjeni o odsustvu bilo ~ega zna-
~ajnog u duhovnom `ivotu u toku historije u kojoj je
nastao cijeli jedan narod i koji upravo u toj kulturi
ima jedan od bitnih korijena, sastoji se u veoma per-
fidnoj negaciji svake mogu}nosti da mo`e postojati
jedan narod koji nema nikakve ozbiljnije duhovne i
kulturne osnove svoje nacionalne identifikacije, his-
torije i kulturnog bitka. Nikada niko, pa ~ak ni oni
koji su imali negativno mi{ljenje o tom narodu i vo-
dili borbu protiv njega i nastojali da onemogu}e nje-
govu afirmaciju, nije izrekao radikalniju negaciju
njegovih duhovnih i kulturnih korijena nego pisac
tih ocjena. A i ono {to je ranije govoreno, posebice
od dolaska Austrije u Bosnu i Hercegovinu, a Austri-
ja je bila katoli~ka (crno-`uta) monarhija i dobro je
poznato da je ulagala sve snage da isforsira razvoj i
pomogne Katoli~ku crkvu i katolike, i ovo {to se
moglo na}i u "znanstvenim" ~asopisima, ~ak stotinu
godina nakon dolaska Austrije kao okupatora u na{u
zemlju, govorilo je o kontinuitetu jednog stava, a to
je stav negacije cijele jedne duhovne ba{tine, cijele
jedne kulture, a ta kultura je bila i velika i zna~ajna i
uz to tolerantna. Kako je mogu}e da u drugoj polovi-
ni XX vijeka jedan tobo`nji nau~nik ka`e da je u
vremenu kada su u Bosni nastajale desetine medre-
sa, sa najvi{im rangom u jednoj kulturi koja je bila
na nivou tada{njih europskih kultura, uza sve razlike
me|u njima, kada je radilo hiljade osnovnih {kola sa
arapskom pismeno{}u, ali pismeno{}u koja je imala
za nas zna~aj koji je latinica imala u odnosu na gla-
goljicu ili bosansku }irilicu za na{e pretke u staroj
Bosni, kako je mogu}e re}i ne{to tako za stanje u
kojem su nastajale prve u Europi javne biblioteke i
stotine na{ih ljudi pisali sve vrste literature toga vre-
mena, od lirske i epske poezije, epigrafa i epigrama,
cijelih divana (posebnih zbirki), zatim, zna~ajnih te-
olo{kih, filozofskih i filozofsko-misti~kih djela, poli-
ti ~kih i pra vnih ras pra va i kro ni ka ko je ima ju
ogroman zna~aj i ne ustupaju ni malo sli~nim djeli-
ma nastajalim na zapadu, itd. I kako je to mogu}e
kada su sve ove ~injenice ve} dobro poznate i etabli-
rane kao dio stvarne historijske i historijsko-literarne
nauke. Kako je mogu}e nazvati to vrijeme i tu ze-
mlju, u koju se mogao doseliti ko je god `elio i u ko-
joj je dobio mogu}nost da `ivi i radi slobodno u
skladu sa zakonima koji su vladali tim tzv. tamnim
vilajetom, mada to protivrje~i elementarnim istinama
o njoj i vremenu o kojem se radilo. Mogu}e je samo
pod uvjetom ideologizacije vjere i politi~ke zloupo-
trebe takve ideologije u cilju stvaranja odnosa prema
cijeloj jednoj kulturi, narodu i svemu {to oni zna~e i
predstavljaju. Mr`nja nije genuina u ovoj zemlji. Nju
ne nose ljudi ove zemlje kao pojedinci. Ova zemlja
je jo{ uvijek i pored svega {to se u njoj dogodilo, a
za {to su krivi ideolozi i politi~ari ispunjavanja neos-
tvarivih snova o velikim nacionalnim dr`avama, ze-
mlja izvorne tolerancije. Ona ima taj potencijal u
naravi i karakteru svojih ljudi i on }e progovoriti on-
da kada se svi mi oslobodimo, odnosno kada se njeni
gra|ani oslobode tutorstva ideologa i politi~ara koji
zloupotrebljavaju njihovu vjeru i nacionalna osje}a-
nja tako da ista usmjeravaju protiv drugih. Ova ze-
mlja ima potencijal dobra i sloge, jer ako se nije, i
pored razlika koje su me|u nama postojale, raspala
za hiljadu godina prethodne historije, nego su je ra-
zli~iti {izofreni spasioci naroda morali silom i uz
ogromne zlo~ine razbijati, tada za nas sve jo{ uvijek
ima svjetla u ovom tunelu, ima ljudske budu}nosti i
mo`emo dokazati svima da nismo monstrumi ispu-
njeni mr`njom, kako su nam neki proricali, a neki to
proro~anstvo `eljeli i ostvariti, nego da smo spo-
sobni za mnogo vi{e, a to je jednostavan miran `ivot
i me|usobno po{tovanje.

Ep! tb!e b! oj!t bn! cjp
Da li znate za vqp!{obu!t!ujn!qsb!wpn/
Tnb!usbn!eb!tf-!lbp!v
svoje pravo da nop!hjn!tmv!•b!kf!wjnb-
tra`ite bilo koju jqbl!of!~f!qsj!nkf!okj!wb!uj
nkf!sb!ob!qmb!~j!wb!okb!wj!.
informaciju od tp!l ji!lb!{ oj-!vlp!mj!l p
institucija i da hsb!}b!ojo!of!ep!cj!kf!jo!.
su one du`ne da gps!nb!dj!kf/
Milo{ D.,
vam ih dostave Banjaluka
ili }e pla}ati
visoke kazne?
Kb!woptu!of!tnj!kf!cj!uj
vt!lsb!~f!ob!{b!jo!gps!nb!.
dj!kf-!{b!up!nj!tmjn!eb!kf
ob!qmb!ub!wj!tp!lji!lb!{oj
obk!c p!mkj!ob!• jo!eb!tf
jtqp!| uv!kv!pwb!qsb!w b
hsb!} b!o b-! t! lp!kj!n b
tbn!vqp!{ob!ub-!nb!eb
oj!lb!eb!ep!tb!eb!oj!tbn
usb!aj!mb!jo!gps!nb!dj!kf!pe
jo!tuj!uv!dj!kb-!qb!of!{obn
eb!mj!tf!pwb!qsb!wb!qp!.
|uv!kv!jmj!of/
Jasmina, Zenica
Plv!qj!sb!oj!tnp!twb!lp!.
eof!wojn!qsp!cmf!nj!nb
lb!lp!qsf!aj!wkf!uj!j!lb!lp
{b!sb!ej!uj!op!wbd///!ub!lp
eb-!wkf!s p!w b!u op!lbp!j
wf!~ j!o b!ci/!hsb!} b!o b-
lp!kj!tv!v!jt!upn!qp!mp!ab!.
kv-!oj!tbn!sb!{nj|!mkbp!p
up!nf!eb!mj!jnb!np!qsb!.
wp!qsjt!uv!qb!jo!gps!nb!dj!.
kb!nb/!
davorz@
gmail.com
FORUM PLUS
Nj!tmjn!eb!tf!pwp!qsb!.
wp-!lbp!j!wf!~j!ob!esv!hji
qsb!wb!hsb!}b!ob-!of!qp!.
|uv!kf/!Tnb!usbn!eb!kf!v
ob!|pk!{f!nmkj!qsb!wb!qsp!.
df!ev!sb!ep!~j!ep!pesf!.
}f!oji!jo!gps!nb!dj!kb/
Mileva@
yahoo.com
Lbp!j!t!nop!hjn!esv!.
hjn!qsb!wj!nb-!lp!kf!lbp
hsb!}b!ojo-!wkf!sp!wb!uop
qp!t kf!e v!kfn-! oj!t bn
cjp!vqp!{obu!tb!pwjn
qsb!wpn!qsjt!uv!qb!jo!gps!.
nb!dj!kb!nb/!Nj!tmjn!eb
tv!{b!up!lsj!wf!ob!emf!.
aof! jo!t uj!u v!d j!kf-! lp!kf
qsp!qj!tv!kv!qsb!wj!mb-!bmj!p
okj!nb!of!jo!gps!nj!|v!ep!.
wp!mkop!kb!woptu/
Ozren,
Banjaluka
V!CjI!tf!twf!twp!ej!ob
qv!lv!gps!nbm!optu-!qb!ub!.
lp! j! pwp! qsb!w p/! Tv!.
nokbn!eb!~f!tf!{cph
vt!lsb!~f!opt!uj!jo!gps!nb!dj!.
kb-!cj!mp!lp!kpk!jo!tuj!uv!dj!kj
ob!qmb!uj!uj!lb!{ob/!Ep!tb!.
eb! oj!t bn! •vp! eb! tf
ep!hp!ejp!jkf!ebo!ub!lbw
tmv!•bk/
Sulejman,
Sarajevo

Press
DAILY MAIL
^udesni lijek koji
spre~ava debljanje
Ameri~ki nau~nici uspjeli su da
proizvedu pilulu koja dozvoljava
ljudima da jedu hranu "sme}e" bez
ikakve bojazni da }e se udebljati.
Taj lijek omogu}ava ispunjenje
sna svakoga ko nije sklon vje`banju
i pravilnoj ishrani da jede svoju
omiljenu hranu, a da pri tom ne mo-
ra paziti na struk.
^udesni lijek }e tako|e pru`ati
za{titu od dijabetesa, bolesti jetre i
drugih oslabljenih stanja koja se
javljaju usljed konzumiranja nez-
drave ishrane.
Ovaj proboj oslanja se na otkri}e
metaboli~kog prekida~a, odnosno
gena koji kontroli{e te`inu.
Mi{evi kojima je nedostajao taj
gen, poznat kao IKKE, ostali su
mr{avi uprkos {to su dobijali hranu
od koje se zna~ajno deblja.
Oni tako|e nisu imali problema
sa jetrom koji se javljaju usljed
konzumiranja hrane "sme}e" i iz-
gleda da su za{ti}eni od dijabetesa.
"Prou~avali smo druge gene koji
su povezani sa debljanjem, ali ovo
je prvi koji spre~ava debljanje kod
mi{eva. ^injenica da se mogu poni-
{titi svi efekti masne hrane jednos-
tavnim brisanjem gena kod mi{eva
je prili~no interesantno nau~no ot-
Press
NEW YORK TIMES
Vatrogasci
zamjenjuju ljekare
U siroma{nim dijelovima SAD va-
trogasci, pored svog uobi~ajenog po-
sla, pru`aju i zdravstvenu pomo}
stanovnicima.
Vatrogasac J.R. Milert iz Va{ingto-
na ka`e da je jednom u 24 sata odgo-
varao na najmanje jedan poziv po
satu, ali da su samo dva bila vezana
za po`ar.
Ve}ina drugih se odnosila na sr~a-
ne napade, pojavu boli zbog dijabete-
sa, napade epilepsije i ljude koji gube
dah.
"Postao sam vatrogasac da bih se
borio protiv vatre, a ne da budem do-
ktor hitne pomo}i" obja{njava Milert.
Oko 80 odsto poziva koje prima
Milertov vatrogasni dom End`in
Kompani, 10 su pozivi za medicin-
sku pomo} po{to oni rade u jednom
od najsiroma{nijih dijelova Va{ingto-
na, gdje stanovnici imaju zdravstve-
no osiguranje, ali gdje su pregledi
ljekara rijetki, a medicinski problemi
se ne rije{avaju dok god se ne do|e u
stanje kada se mora zvati hitna po-
mo}.
U mnogim velikim gradovima taj
problem je vezan za manjak bud`eta
kri}e", objasnio je istra`iva~ Alen
Seltijel.
Vjeruje se da ovaj gen proizvodi
enzime poznate kao kinaze koje po-
ma`u u regulaciji metabolizma.
Ukla nja nje tog ge na i ki na ze
Lijek omogu}ava
ispunjenje sna svakoga
ko nije sklon vje`banju
i pravilnoj ishrani
ubrza metabolizam {to dovodi do
pove}anja sagorijevanja kalorija.
"Mo `da od na jin te re san tni jih
stvari je da su mi{evi tro{ili vi{e ka-
lorija iako nisu jeli vi{e nego uobi-
~a je no ni ti su spro vo di li vi {e
fizi~kih aktivnosti" ka`e Seltijel.
koji je doveo do eliminacije poslova
za 6.000 vatrogasaca ili dva odsto
od ukupnog broja vatrogasaca u
Americi.
Vatrogasna slu`ba Va{ingtona zaje-
dno sa Hitnom pomo}i odaziva se na
gotovo sve pozive za pomo} u vjero-
vanju da mogu ponuditi najbr`u po-
mo}.
U mnogim
velikim gradovima
taj problem je vezan
za manjak bud`eta
"Na{i momci se `ale na medicin-
ske pozive, ali za mene je sve to rad",
obja{njava Lorens D`ouns koji je
odrastao u tom dijelu Va{ingtona i
koji ve} dvije godine radi kao vatro-
gasac.
Napreci u sprovo|enju pravila za
za{titu na radu i unapre|enje tehno-
logije za borbu protiv vatre, doveli su
do smanjenja poziva tako da je pru-
`anje medicinske pomo}i pomoglo
vatrogascima da o~uvaju svoje po-
slove.
Fortune
Zipcar
- najbolja nova
ideja u biznisu
Ko se `eni na brzinu, taj se kaje natenane.
Narodna poslovica
Dozvoljava li zakon
brak s maloljetnim
licem (1)
Ve} da vno je pos ta lo nor mal no da su `e ne
"emancipovane" i ve} odavno im nije dovoljno da
budu samo poslu{ne supruge i doma}ice. (Iz)borile
su se za ravnopravnost, pa im je danas lijepo. [kolu-
ju se, zavr{avaju fakultete, rade na poslu, podi`u dje-
cu, ugla vnom ra de i po ku }i, za ra |u ju za `i vot,
samostalne su, ma milina.
Moja baba se udala sa {esnaest godina. Kad je
pri~ala o tome, ~esto je govorila kako nije mogla sa
dedom da se "upi{e" i da su njoj i dedi da bi se vjen-
~ali trebali neki svjedoci, papiri, {ta li ve}. Ugla-
vnom, ba ba se uda la za de du iako ni je bi la
punoljetna. Da li se pokajala ili ne, ne znam, ugla-
Jedan otac,
~ija se k}erka
vnom, pro`ivjeli su jedan lijep zajedni~ki `ivot. U
"njeno vrijeme" normalno je bilo da se djevojke u
sa nepunih
{esnaest godina
tim godinama udaju. A {ta su drugo i mogle? @ivjele
su u selu, u {kolu nisu i{le, nisu imali ni televizora, a
udala, do{ao je
u policiju o kafi}ima i diskotekama da i ne govorimo. Provod
se svodio na pokoju igranku ili zbor nekoliko puta
da prijavi
da se njegova godi{nje... Tada su djevojke sa dvadeset i kojom go-
dinom ve} bile "stare cure". Sramota je bila ne udati
k}erka udala
se "na vrijeme". To "vrijeme" je uglavnom bilo oko
punoljetstva.
Prije koju desetinu godina, naro~ito u seoskim
sredinama, znalo se da se sinovi, odnosno mu{karci
{alju u gradove na {kolovanje. Djevojke, odnosno
k}erke nisu se {kolovale. Zaboga, pa za {ta }e im
{kola? Svakako }e se udati, `ivjeti s mu`em, brinuti
se o djeci, ku}i, imanju... Ipak, takav na~in razmi{-
ljanja davno je prevazi|en. Danas se roditelji jako
trude da osna`e svoju djecu da se {koluju, da idu na
fakultete, da jednog dana postanu "neko i ne{to". Ka-
ko dje~ake, tako i djevoj~ice. Sve rje|e se mo`e ~uti
kako djevojke treba da se udaju vrlo mlade. ^ak {ta-
vi{e. Prioritet se sa udaje pomjerio na zavr{avanje
{kole, pronala`enje posla, samostalnost, pa onda sve
ostalo...
Danas je `ivot, pogotovo u gradskim sredinama,
Sve rje|e puno sadr`ajniji i kvalitetniji od onog kakav su imale
se mo`e ~uti na{e bake. Osnovno{kolsko obrazovanje je obave-
kako djevojke zno. Srednja {kola je postala rutinska stvar i gotovo
treba da se da se i ona danas podrazumijeva. Danas se s udajom
udaju vrlo uglavnom ne `uri. Uglavnom.
mlade
Ipak, ima i onih koji, ili bolje re}i koje, druga~i-
je razmi{ljaju i koje odlu~e da se udaju vrlo mlade.
Ukoliko imaju osamnaest godina i punoljetne su, on-
da je to njihova slobodna volja i njihov izbor. Me|u-
tim, ukoliko se za jedan takav korak odlu~e dok su
maloljetne, ili jo{ gore, ukoliko nemaju napunjenih
ni {esnaest godina, onda to postaje problem...
Jedan otac, ~ija se k}erka s nepunih {esnaest go-
dina udala, podstaknut televizijskim prilogom o van-
bra ~noj za je dni ci s ma lo lje tnim li cem, te do bro
informisan o posljedicama jedne takve, zakonom za-
branjene vanbra~ne zajednice, do{ao je u policiju da
prijavi da se njegova k}erka udala. Ta~nije, da je bez
njegove dozvole i odobrenja napustila njegovu ku}u
i oti{la da `ivi s mu{karcem duplo starijim od nje.
6. 9. 2009. ofekfmkb 13
Wired
Tragedija sajta
Craiglist
Pi{e:
Sanja SUMONJA
Znao je on da je to u njihovom selu normalno i da su
se i druge djevojke u selu udavale tako mlade, pa jo{
i mla|e, neke su i djecu rodile. Znao je i da su sve
one oti{le da `ive s puno starijim momcima od sebe.
I to je bilo "normalno" u njihovom selu. I njegova
k}erka se "dobro udala", oti{la u "dobru ku}u", ali
budu}i da nije imala {esnaest godina, ~uo je otac da
bi i on mogao odgovarati za to. I nakon tri mjeseca
do{ao je otac da prijavi k}erku i "zeta" za krivi~no
djelo "vanbra~na zajednica s maloljetnim licem".
Kao {to je i normalno u takvim situacijama, oboje
smo ih pozvali na razgovor. Iznenadila me pojava vi-
soke, fizi~ki razvijene djevoj~ice. U razgovoru s
njom lako se moglo zaklju~iti da je i suvi{e zrela za
svoje godine. Kad smo joj objasnili da ona ne mo`e
da se s petnaest godina uda, ~ak ni kad bi njen otac
pristao na to, po~ela je da pla~e, histeri{e, prijeti.
Plakao je i njen "mu`", kad je shvatio da ne}e mo}i
ostati "u braku" s njom, jer to jednostavno zakon ne
dozvoljava. Bio je o~ajan. Pogled na njegove ruke
govorio je puno o njemu. Vidjelo se da je to jedan
~estit, vrijedan i radan seoski momak... Njegove na-
mjere su bile "~asne i po{tene", nije bio seoski |ilko{
koji je iskoristio jedno mlado nevino dijete. Ipak, za-
slu`io je "krivi~nu prijavu"...
Kao profesionalci, policija, Centar za socijalni
rad, svi smo morali da postupimo u skladu sa zako-
nom. I postupili smo. Kao osobi, bilo mi ih je `ao.
Djevoj~ica ni po koju cijenu nije htjela da se vrati
ocu, jer je od njega i oti{la. Kad je shvatila da pla-
~em ni{ta ne}e posti}i, pribrala se. Bi}e "dobra" go-
dinu dana, a onda }e imati dovoljno godina da se, uz
dozvolu svog oca i nadle`nih organa starateljstva,
mo`e udati za svog dragog. Budu}i da u srednju {ko-
lu nipo{to nije htjela da ide, smje{tena je u hranitelj-
sku porodicu...
Organi koji su postupali u ovom slu~aju postupi-
li su ispravno, onako kako to nala`e zakon. Ali ni-
sam mogla, a da se, kao osoba, ne zapitam da li je
takvo rje{enje najbolje za aktere ove pri~e. Da li bi
za njih bolje bilo da su ostali da `ive na selu, bave se
poljoprivredom, proizvode zdravu hranu, podi`u
svoju porodicu... Ako je odvedemo sa sela u grad,
nekako ubijedimo da zavr{i srednju {kolu, da li je to
garancija da }e biti sre}nija nego {to bi bila na selu s
osobom koju je, iako previ{e mlada i jo{ nedovoljno
zrela za dono{enje tako ozbiljnih odluka, ipak sama
izabrala...?
Danas `ivimo u jednom (relativno) ure|enom
vremenu i dru{tvu, u kojem postoje odre|ena pravila
pona{anja, odnosno pravila stupanja u bra~ne i van-
bra~ne odnose, utvr|ena zakonima. Pored Porodi-
~nog za ko na, ko ji re gu li {e ovu oblast `i vo ta,
situaciju gore opisane i sli~ne situacije stupanja u
vanbra~nu zajednicu s maloljetnim licem mla|im od
{esnaest godina reguli{e i Krivi~ni zakon u grupi kri-
vi~nih djela protiv braka i porodice.
Nastavi}e se...
14 ofekfmkb!6. 9. 2009.

U~enici u BiH nailaze na pote{ko}e na samom po~etku {kolovanja

Nastavnici }e birati ud`benike

POD LUPOM
Roditelji se `ale da su ud`benici
preoptere}eni izrazima
koji su nerazumljivi za djecu
V!Nj!ojt!ubs!tuwv!!qspt!wkf!uf!j!lvm!uv!sf!ST!lb!av!eb!v!tb!sb!.
eokj!tb!tusv•!okb!dj!nb!Sf!qv!cmj!•lph!qf!eb!hp!|lph!{b!wp!eb-!lp!sjt!.
uf!~j!jt!lvt!uwb!j{!Tscj!kf-!sb!ef!ob!j{!nkf!oj!veacf!oj!lb!{b!qswj-!esv!hj
j!usf!~j!sb!{sfe!ptop!wof!|lp!mf/
#Op!wj!ob!kf!|up!~f!usaj!|uf!ST!cj!uj!puwp!sf!op!twjn!j{!eb!wb!•j!nb
lp!kj!qp!ov!ef!lwb!mj!uf!uof!veacf!oj!lf/!Nj!ojt!ubs!tuwp!~f!pep!csj!uj!twf
veacf!oj!lf!lp!kj!cv!ev!v!tb!hmb!topt!uj!t!ob!tub!wojn!qmb!opn!j!qsp!.
hsb!npn-!b!tb!nj!obt!ub!woj!dj!sb!{sf!eof!obt!ub!wf!cj!sb!~f!veacf!oj!.
lf!qp!lp!kj!nb!~f!sb!ej!uj#-!sf!lbp!kf!Bo!upo!!Lb!tj!qp!wj~-!nj!ojt!ubs
qspt!wkf!uf!j!lvm!uv!sf!ST/!Po!kf!ob!hmb!tjp!eb!~f!qsp!gf!tp!sj!sb!{sf!.
eof!obt!ub!wf!qsj!kf!up!hb!qsp!~j!fev!lb!dj!kv!eb!cj!np!hmj!ob!qsb!wj
ob!•jo!pe!hp!wp!sj!uj!j{b!{p!wj!nb!lp!kj!~f!cj!uj!qsfe!okji!qpt!ubw!mkf!oj-!b
eb!cj!{b!qp!•f!ubl!cj!mj!ob!qsbw!mkf!oj!op!wj!veacf!oj!dj!{b!qswv!usj!kb!ev-
b!ufl!lb!toj!kf!cj!cjp!obt!ubw!mkfo!sbe!j!ob!j{!nkf!oj!veacf!oj!lb!{b
tub!sj!kf!sb!{sf!ef/!#Ep!lp!ob!•of!pemv!lf!p!vwp!}f!okv!wf!~fh!csp!kb
ob!tmp!wb!j!j{!eb!wb!•b!usf!cb!qsp!~j!qsp!df!ev!sv!vtb!hmb!|b!wb!okb!j!j{!.
nkf!ob!{b!lp!ob/!Wj!|f!j{!eb!wb!•b!j!mj!cf!sb!mj!{b!dj!kb!usaj!|ub!kft!uf!wj!{j!kb
Nj!ojt!ubs!tuwb!{b!lp!kv!obn!kf!qp!usf!cob!tb!hmb!toptu!v!Wmb!ej!ST!j
Ob!sp!eopk!tlvq!|uj!oj#-!sf!lbp!kf!Lb!tj!qp!wj~/
Njs!lp!Cb!okbd-!ej!sf!lups!Sf!qv!cmj!•lph!qf!.
eb!hp!|lph!{b!wp!eb-!lb!af!eb!sbe!ob!j{!.
nkf!oj!veacf!oj!lb!of!~f!j~j!ub!lp!cs{p!j!eb
~f!qp!usb!kb!uj!kf!eov!ep!ewj!kf!hp!ej!of/!#Nj
usf!ov!uop!v!ST!sb!ej!np!ob!qsp!kf!luv!jo!uf!.
hsj!tb!of!obt!ub!wf!lp!kj!usb!kf!kp|!pwv!j
tmkf!ef!~v!|lpm!tlv!hp!ej!ov/![ob!.
•j-!epl!tf!of!{b!ws|j!qsp!kf!lbu
nj!of!{ob!np!lb!lbw!~f!.
np!veacf!ojl!qj!tb!uj#-!qp!. Mirko
kb|!okb!wb!Cb!okbd/! Banjac

Ud`benici za osnovce
preoptere}eni i
U {kolama RS koriste
se knjige Zavoda za
ud`benike i nastavna izdava~a.
sredstva Isto~no Sarajevo, Prema rije~ima Mirka Banjca, direktora Republi-
~kog pedago{kog zavoda, glavni problem je {to u RS ne
dok u Federaciji BiH postoji tr`i{te ud`benika.
nastavnici i u~itelji "Kod nas postoji monopolisti~ka politika u izdava-
nju ud`benika, a tamo gdje ne postoji tr`i{te ud`benika
biraju ud`benike osam ne mo`e se govoriti ni o napretku u ud`beni~koj politici.
razli~itih izdava~a Mislim da je hitno potrebno otvoriti tr`i{te, dakle, da do-
bijemo konkurenciju u pisanju i u izdavanju ud`benika.
Naravno, sve to mora biti u skladu sa postoje}im nasta-
Aida TIPURA, Elma DUVNJAK vnim planom i programom, ali je ~injenica da metodi~ki
prisup istom sadr`aju uslovljava kvalitet u~enja", ka`e
ok osnovci iz ve}ine evropskih ze- Banjac.

D
malja, kao i zemalja u okru`enju,
u~e iz ma{tovito osmi{ljenih ud`be-
nika, njihovi vr{njaci u BiH ve} na
samom po~etku {kolovanja susre}u
se s ud`benicima pretrpanim mno{-
tvom suvi{nih ~injenica i bez zani-
mljivih ilustracija.
Naime, roditelji u~enika se `ale da su ud`benici
preoptere}eni izrazima koji su nerazumljivi za djecu,
knjige "prenatrpane" nebitnim detaljima, gradivo, naro-
~ito za u~enike ni`ih razreda, suhoparno, da su prete{ki
zadaci iz matematike...
"Smatram da kvalitetna nastava treba omogu}iti
djeci da u`ivaju u tome {to u~e, da sami istra`uju, ispo-
ljavaju svoja interesovanja i talente. [kola ne treba da im
bude bauk, ve} da ih u~ini sre}nim i prije svega da ih pri-
vu~e novim saznanjima", ka`e Vesna M, roditelj u~enice
tre}eg razreda banjalu~ke Osnovne {kole "Ivo Andri} ".
Nerazumljivi izrazi za djecu: Prema
njenim rije~ima, osnovni problem je {to su ud`benici
preoptere}eni izrazima koji su nerazumljivi za djecu.
"^esto smo na roditeljskim sastancima diskutovali o
tom problemu i mogu re}i da se i u~iteljica sla`e sa nama
roditeljima da su tekstovi u nekim knjigama znatno
iznad mogu}nosti uzrasta kojem su namijenjeni, uz
mnogo nepoznatih rije~i i termina, sa dugim i kompliko-
vanim re~enicama. Uz to, roditelji su se `alili i na
ud`benike iz matematike, u kojima zadaci ne samo da
su bili te{ki ve} i neta~ni", ka`e Vesna M.
Smatra da bi djeci sigurno bilo zanimljivije kada bi
knjige imale vi{e ilustracija i interesantnijih zadataka.
A osim nedovoljno ma{tovito osmi{ljenih ud`beni-
ka, neki roditelji se `ale i da su njihovi osnovci preopte-
Djeci bi bilo zanimljivije
kada bi knjige imale
vi{e ilustracija
re}eni gradivom. S tom ~injenicom se sla`e i Marija Vu-
li}, majka u~enika sedmog razreda.
"Kao i mnogi roditelji, iz iskustva znam da djeca
previ{e vremena provode u~e}i preobimno gradivo, pa
im malo ostaje za li~na interesovanja i omiljene van{kol-
ske aktivnosti kao {to su dru`enje i sport", ka`e Vuli}e-
va.
I psiholog Aleksandar Mili} smatra da su pojedini
ud`benici napisani na vi{em nivou a ne za osnovnu {ko-
lu. Prema njegovim rije~ima, djeca treba da posmatra-
njem upoznaju pojmove, a ne da ih defini{u.
"Najve}i problem su ud`benici za djecu ni`ih razre-
da osnovnih {kola. Primije}eno je da se djeca te{ko sna-
laze sa gradivom, koje nije prilago|eno njihovom
uzrastu. Zbog toga roditelji ~esto imaju te{ko}e da sami
uvedu dijete u proces obrazovanja", ka`e Mili}.
Dodaje da je problem {to se autori i recenzenti ne-
dovoljno upu{taju u te`i dio posla, da nivo izra`avanja
prilagode djeci.
"To jeste umije}e, ali moraju poznavati i dje~iji vo-
kabular i sadr`aj lekcija prilagoditi bogatstvu njihovog
rje~nika, slaganju re~enica i sli~no", smatra Mili}.
Vid traumatizacije: Prema njegovim rije~i-
ma, ud`benik djeca trebaju da do`ivljavaju, a terminolo-
gija treba da bude kombinovana sa slikama prilagodlji-
vim dje~ijem stvarala{tvu i crte`ima iz prirode, koji su
bliski u~enicima. Isti~e da obimni tekstovi predstavljaju
prepreku prilikom savladavanja gradiva i frustraciju.
"To je jedan vid traumatizacije djeteta pred ne~im
{to je nejasno, te{ko i na kraju izaziva nesigurnost, strah i
suze. Zbog toga mnogi roditelji rade zada}u umjesto dje-
ce, jer je ve}i dio tekstova neprilago|en mali{anima",
ka`e Mili}.
Psiholog Aleksandar Mili} smatra
da su pojedini ud`benici napisani
na vi{em nivou, a ne za osnovnu {kolu
On nagla{ava da se u osnovnim {kolama RS prera-
no ide ka ~injenicama. Po~etni sadr`aji, kako ka`e, treba
da su protkani u~enjem kroz igru, zabavu, kreativnost,
pokretljivost, sa {to manje teoretizovanja.
U {kolama RS koriste se knjige Zavoda za ud`beni-
ke i nastavna sredstva Isto~no Sarajevo, dok u Federaciji
BiH nastavnici i u~itelji biraju ud`benike osam razli~itih
On isti~e da zemlje u okru`enju ve} odavno imaju
tr`i{te ud`benika u smislu da za jedan razred ista izdava-
~ka ku}a nudi po tri razli~ita ud`benika, a onda u skladu
sa programom, nastavnik bira ud`benik koji }e po njemu
dati najbolji rezultat.
Me|utim, kako poja{njava, izdava{tvo je kod nas
mlada privredna grana i jo{ nemamo takve ljude koji bi
mogli biti veliki autori.
RS bez tr`i {ta ud`be ni ka: "Auto ri
ud`benika treba da budu timovi ljudi, a prije svega, u
tom timu moraju biti istaknuti i iskusni prakti~ari, nasta-
vnik metodike tog predmeta na fakultetu i, recimo, ~o-
vjek iz oblasti nauke koji pokriva ud`benik. Dakle, to su
najmanje tri stru~njaka, gdje se praksa niti mo`e, niti
smije zaobi}i. Kod nas, na`alost, postoje pojedini autori
koji nikada nisu 'zavirili' u razred, a pi{u {kolske ud`be-
nike", ka`e Banjac, nagla{avaju}i da bi se takva politika
trebala promijeniti uvo|enjem tr`i{ta ud`benika.
Svako bi, dodaje, za isti razred mogao da izabere
drugog autora, ali oni svi moraju imati kvalitet, koji bi
trebalo da potvrdi Ministarstvo prosvjete preko svojih in-
stitucija.
Prema njegovim rije~ima, ud`benik treba da bude
jedan od izvora informacija za u~enike i nastavnike, ali
je on kod nas naj~e{}e jedini izvor i zbog toga se, ka`e,
treba boriti da bude kvalitetan.
Me|utim, isti~e Banjac, kako }e ud`benik biti kori{-
}en u nastavi ne zavisi isklju~ivo od tog ud`benika, ve}
od stru~nosti, obu~enosti i vje{tine nastavnika da primje-
ri te sadr`aje potrebama djece.
"[to se ti~e izbora ud`benika i rezultata u~enja u
{koli, sve bi bilo na odgovornom i slobodnom izboru
nastavnika, a da li }e oni u~iti i uz pomo} nekih ud`beni-

Djeca se te{ko snalaze
sa gradivom, koje nije
prilago|eno njihovom uzrastu
nema{toviti
ka sa strane, dodatnim izdavanjima, to apsolutno nije
presudno", ka`e Banjac.
Sla`e se da je problem ud`benika u RS prisutan, ali
da su trenutno najve}i problem zakonodavne regulative
koje se hitno moraju mijenjati u pravcu ozakonjenja tr`i-
{ta ud`benika.
I ve}ina pedagoga iz banjalu~kih osnovnih {kola
smatra da na tr`i{tu treba da bude ve}i izbor ud`benika, a
da bi se u~enici i nastavnici trebali da dogovore iz kojih
ud`benika im je lak{e da u~e.
Podijeljena mi{ljenja: Mi{ljenja o kvali-
teti nastavnog plana i programa u osnovni {kolama {i-
rom Federacije BiH su podijeljena, kao i kada je rije~ o
tome, da li su u~enici preoptere}eni gradivom ili ne.
Nastavnici smatraju da je za neke predmete neosnovano
smanjen broj sati, direktori ve}ine {kola su mi{ljenja da
gradiva ima ba{ onoliko koliko ga treba. U~enici, kojih
se sve to najvi{e ti~e, nagla{avaju kako bi nastavnici tre-
bali vi{e razgovorati sa njima, biti kreativniji, a roditelji
da treba smanjiti broj predmeta.
"Ima dosadnih predmeta poput istorije u kojoj je to-
liko datuma. I u tom predmetu jako malo je podataka o
istoriji na{e zemlje. Tako|e ima i drugih predmeta u koji-
ma nastavnici samo ispredaju, a mi bismo htjeli da vi{e
razgovaramo, da ima vi{e kreativnosti. I kada do|emo
ku}i, prili~no vremena treba za u~enje, a jako malo ima-
mo za vannastavne aktivnosti", ka`u u VII d razredu
Osnovne {kole "Isak Samokovlija" u Sarajevu.
Kenan Vu~jak, direktor te osnovne {kole, smatra da
prosjek njihove {kole koji je 4,61 argument govori sam
za sebe.
"Da je gradiva vi{e nego {to treba, vjerovatno bi bi-
lo problema u njegovom savladavanju. Sa druge strane,
ima roditelja koji se `ale na gradivo ili predmete poput
historije. Ima pritu`bi i na matematiku, ali mnogo manje
nego {to je to bilo prije", ka`e Vu~jak.
On je podsjetio da se po devetogodi{njem obrazo-
vanju djeca ne ocjenjuju do tre}eg razreda i to im je do-
voljno da se prilagode, oslobode.
"Tako|e, sada je vi{e ud`benika na raspolaganju za
razliku od ranijeg perioda", poja{njava Vu~jak.
Sarija ]esko, nastavnik geografije, smatra da je ma-
lo da se taj predmet predaje jedan ~as sedmi~no i da ne-
ma puno prostora za kreativnost.
Dilista Ba{i}, direktor O[ "Kreka" u Tuzli ka`e da
kvalitet nastave zavisi uglavnom od nastavnika.
6. 9. 2009. ofekfmkb 15
FOTO D@. TORCHE
"On je vo|a, taj koji odvaja bitno od nebitnog. Ako
nastavnik `eli da bude administrator, onda on nema {ta
da tra`i u prosvjeti. Mo`da ima dosta gradiva ali ne treba U~enici
se sve u~iti, ve} ono {to je va`no, {to }e djeca upamtiti, nagla{avaju
{to }e im koristiti", ka`e Ba{i}eva i dodaje da je prosje- da bi
~na ocjena {kole 4,5. nastavnici
U sedmom razredu 14 predmeta: S trebali vi{e
druge strane, roditelji smatraju da su djeca preoptere}ena razgovarati
predmetima. sa njima, a
"U sedmom razredu ih je oko 14, a ni{ta manje ih roditelji da
nema ni u osmom. Doga|a se da su za neke predmete treba biti
~asovi smanjeni pa je nastava svedena na to da nastavnik manje
jedan ~as predaje lekciju, a sljede}i ispituje. Nema raz- predmeta
govora, ponavljanja. I tu nije do nastavnog plana i pro-
grama, ve} do nesposobnih nastavnika", smatra roditelj
Senad P. iz Sarajeva.
Sretko @muki}, savjetnik ministra obrazovanja i na- Kenan Vu~jak,
uke Kantona Sarajevo, ka`e da u posljednje vrijeme direktor O[ "Isak
imaju ~esta pitanja o gradivu. Samokovlija"
u Sarajevu
"Ja sam i roditelj i profesor i mogu o tome da ka`em
vi{e. Postoje realne primjedbe da su programi preoptere-
}eni, pa smo dobili i neke nove predmete poput demo-
kratije, historiju religije, a name}e nam se i seksualnno
obrazovanje. Sve su to stvari koje djeca trebaju znati, ali
i na{ tradicionalni program je bio dobar", ka`e @muki} .
On isti~e da je najva`niji pristup nastavnika.
"Posebnu pa`nu treba posvetiti edukaciji nastavnika.
Ima tu izvrsnih nastavnika, ali na`alost sve ih je manje i
manje. Postoje pisma koja su oti{la u sve osnovne i sre-
dnje {kole, da je obavezan nastavnik da odustane od tra-
dicionalnih metoda, da svaki nastavnik prilagodi tempo.
Ohrabrili smo nastavnike, ali dali i u obavezu prosvje-
tnim inspektorima, da ne insistiraju na striktnom pra}e-
nju nastavnog plana i programa. Nema formalnih
prelazaka lekcija", poja{njava @muki}.
Emica Kevelj, direktor ^etvrte osnovne {kole u
Mostaru, smatra da je osmogodi{nji program stereoti-
pan, ali da su zato novine uvedene sa devetogodi{njim
obrazovanjem.
"Kao {to je poznato, mali{ani se ne ocjenjuju
odmah. Evo od ove godine je uvedeno da ve} u drugom
razredu imaju strani jezik, a u petom razredu izbornu
nastavu, da ve} lagano po~inje njihovo usmjeravanje ka-
ko kasnije ne bi lutali. Tako|e, ve}i je izbor ud`benika.
Doga|a se da svake godine iza|u bolji, vi{e prilago|eni
djeci i logi~no je da }e se ti koristiti", ka`e Keveljeva.
16 ofekfmkb!6. 9. 2009.
Odgaja svoju djecu
biv{e supruge
Milica i
njena
sestra
brinu
o ku}i
Dragan SLADOJEVI]
tanku ^eki (42) iz sela Sredice kod Ribnika
S
prije godinu dana `ivot se promijenio iz korije-
na. Njegova supruga Gordana, koja je s njim u
braku od 2002. godine, uz izgovor da odlazi u
{etnju pobjegla je u Srbiju, u Smederevo, grad
u kojem je ro|ena.
Bez supruge, sa malo novca koji prima,
^eko odgaja ~etvoro djece - njihovu k}erku Du{anku (7), sina
Borislava (5), te Gordanine k}erke iz prvog braka Milicu (16) i
Miljanu (15).
Borba sa mnogobrojnim problemima obilje`ila je posljednju
godinu dana tih pet ~lanova ^ekinog doma.
@ivot sa sinom, k}erkom i dvije pastorke u posljednjih 12
mjeseci Stanko ne proklinje, ali i ne veli~a.
Nevolja ne dolazi sama: Stanka smo prona{li u
selu Previja, nekoliko kilometara udaljenom od njegove ku}e.
Djeca ne}e da
idu iz Sredica
FOTO A. ^AVI]
Slagao je drva za dnevnicu. Naime, prije nego {to ga je ostavila
supruga ovaj Ribni~anin imao je stalan posao. Me|utim, ve} po-
znato pravilo da nevolja nikada ne dolazi sama zadesilo je i nje-
ga: bio je zaposlen, ali je imao problema sa ki~mom. Le|a su ga
boljela, te se du`i period zadr`ao na bolovanju i, kako to obi~no
biva, ka`e Stanko, ostao je bez posla.
"Bio sam bolestan, a sad se, na sre}u, bolje osje}am. Tog da-
na kad je Gordana pobjegla bio sam u Mrkonji}u, pred komisi-
jom, zbog bolovanja. Ona je uzela na{e dvoje djece i pobjegla u
rodni grad Smederevo. Njenim k}erkama, koje sada `ive sa
mnom, tada je rekla da odlazi u {etnju. Kad sam se vratio iz
Mrkonji}a, ispri~ale su mi {ta se desilo i odmah mi je bilo su-
mnjivo. Naknadno sam uspio oti}i po svoje dvoje djece u Srbiju,
te ih vratio ovdje. Od kada je oti{la, ona se u Ribnik nije vra}a-
la", po~inje Stanko svoju pri~u.
@ali se da mu je jedan od najve}ih problema nedostatak po-
sla. Njegovih dvoje djece i k}erke njegove biv{e supruge, kako
ka`e, neja~ki su da bi mu mogli pomo}i da zaradi koji dinar.
Zato on zara|uje sam, gdje stigne, za dnevnicu: kosi travu,
kupi sijeno, cijepa drva...
"Djeca ni{ta nisu kriva": Problemi dolaze jedan za drugim, a
onaj koji bi {to prije trebalo rije{iti, a Stanko ne zna kako, odnosi
se na nedostatak drva za ogrev.
"Kako }u ih nabaviti, ne znam. Nije lako, ali se mora `ivjeti.
Sre}a pa su mi djeca dobra… Poma`u mi mnogo", pri~a Stanko,
gotovo ne~ujno, umoran od posla i svakodnevne borbe sa neda-
}ama.
Nagla{ava da se ponekad ~uje sa Gordanom, koja s vremena
na vrijeme nazove iz Smedereva.
"Ne branim ni djeci da se ~uju s njom, ali nemamo novca da
je zovemo, pa neka ih nazove kad god `eli. Mo`e i da nas posjeti
kad god joj je volja. Imam opet sre}e: sva djeca su, bogu hvala,
za primjer drugima", sa knedlom u grlu ka`e ^eko.
@ivot Stanka
^eke iz Sredica
kod Ribnika
svakodnevna
borba sa
problemima
Nagla{ava ovaj vrijedni, od svega umorni Ribni~anin da sve
~etvoro djece s kojima `ivi tretira jednako.
Gordanine k}eri se, kako isti~e, u njegovoj ku}i osje}aju kao
u svojoj. Nisu djeca ni{ta kriva - svjestan je Stanko. Isti~e da }e
Njegova se nastaviti i dalje boriti da djeci bude dobro.
supruga "Ipak, nije lako", ka`e Stanko.
Gordana, Kada bi mu makar neko pomogao da nabavi drva za ogrev
uz izgovor bilo bi mu lak{e.
da odlazi "Djeci sva{ta treba… @ele se {kolovati, ho}e da postanu
u {etnju, svoji ljudi. Volio bih im to obezbijediti. Kako }u? Ne znam ni
pobjegla sam", ka`e ^eko.
u Srbiju Ostavljamo ga da nastavi s radom. Pozdravio nas je, zahva-
lio {to se interesujemo za njegove probleme, te hitro krenuo da
zavr{ava radne zadatke. Valja dnevnicu zaraditi.
Uputili smo se prema njegovom domu u selu Sredice. Ve}
na ku}nom pragu zati~emo sve ~etvoro djece. Na{ narod bi rekao
"jedno drugom do uva".
Besprijekorno ~ista ku}a: Pomalo stidljivo
uvode nas u svoj dom. Mala seoska ku}a, solidno namje{tena, ali
besprijekorno ~ista. Reklo bi se da u njoj ima sto `enskih ruku.
Za to su zaslu`ne Milica i Miljana, Stankove pastorke.
Tek im je 16, odnosno 15 godina, ali se ni pred najvje{tijom
doma}icom ne bi postidjele. Nau~ile su sve raditi od kada ih je
majka napustila.
Okupljeni oko ekipe "Nezavisnih" govore svoju pri~u, a nji-
hovi pogledi govore jo{ vi{e od rije~i. Pomalo zabrinuti, razo~a-
rani, ali odlu~ni da idu dalje.
Milica i Miljana o majci ne pri~aju ni{ta lo{e: oti{la je, ne
vi|aju je, ali majka je majka!
"Mama nam se neretko javi. Ne znam kako joj je tamo, ka-
ko `ivi, da li se udala… Nekad ka`e da ima drugog ~oveka, ne-
kad opet ka`e da nema nikoga. Valjda `ivi kod njene majke i oca
u Smederevu", pri~a nam jo{ te~nim ekavskim Milica Simako-
 6. 9. 2009. ofekfmkb 17
Prije nego
Stanku ^eki `ivot se prije
{to ga je godinu dana promijenio iz korijena
ostavila
supruga
Stanko ^eko
je bio
zaposlen.
Me|utim,
imao je
problema sa
ki~mom. Le|a
su ga boljela,
te se du`i
period
zadr`ao
na bolovanju
i ostao
bez posla

i k}erke Stanko sa
suprugom
Gordanom
i djetetom

vi}, Stankova starija pastorka.
Milica ka`e da je izme|u njene majke i o~uha ponekad do-
lazilo do verbalnih sukoba.
nagla{ava
Uz pogled oboren prema podu priznaje da joj je majka bila
"slaba sa `ivcima".
Nadale se Gordaninom povratku: Ka`e
da su svi uku}ani nakon Gordaninog odlaska u Smederevo o~e-
kivali da }e se ona vratiti. Nada je u me|uvremenu i{~eznula.
"Govorio joj je Stanko da do|e, a ona rekla da ne}e ovamo.
Dok je ona bila tu bilo je puno lak{e. Imali smo i ne{to stoke, sad
ni to nemamo, nema ko raditi. Mi }emo u {kolu, Stanko na dne-
vnicu da zaradi koji dinar za nas", ka`e Milica i dodaje:
"Pitala sam ranije ~esto Stanka da li bi `eleo da se mama
vrati. Govorio je da bi mu bilo drago da se to dogodi. Ka`e - bilo
bi mu lak{e da je Gordana tu".
Iako ima samo 16 godina, Milica ve} razmi{lja o budu}nos-
ti.
"Kad zavr{im gimnaziju ovde u Ribniku, ne znam gde }u
i kako dalje. Za to je neophodan novac, a mi ga nemamo. Ne-
mam nikakvih uslova za to. Znam, pomogao bi mi Stanko, ali
kako }e kad ni on sad ne radi za stalno", zabrinuta je Milica.
Dodaje da joj je majka govorila da odu u Srbiju. Zvala je,
ka`e, sebi svu djecu, k}erke i dvoje djece koje ima sa Stan-
kom. Oni, me|utim, ne razmatraju tu opciju.
Javi se Milici i Miljani i otac iz Srbije, ali ne `ele oti}i `i-
vjeti ni kod njega.
Privikle su se, ka`u Milica i Miljana, ro|ene Srbijanke,
`ivotu u Sredicama kod Ribnika.
Tvrde da im ni{ta ne nedostaje, ali da bi mnogo lak{e bi-
lo `ivjeti kada bi budu}nost bila izvjesnija… Troje uku}ana
idu u {kolu, trebaju im knjige, {kolski pribor, nova odje}a, a
Stanko nema velika primanja.
Oko 350 KM, koliko prime za dje~ji dodatak i staratelj-
stvo, nije dovoljno ni za osnovne `ivotne namirnice.
Dug za stru ju: Pri~aju nam u ku}i Stanka ^eke da
^eko
pored problema u vezi sa nedostatkom novca, nabavke drva,
te opremanja djece u {kolu, imaju jo{ jednu veliku brigu: mo-
da sve
~etvoro raju u {to skorijoj budu}nosti da izmire dugovanja za utro{e-
nu elek tri ~nu ener gi ju. Ka ko }e dug pla ti ti za sa da je
djece s
kojima neizvjesno.
Mali doma}ini, koji ve}inu dana provedu sami, ka`u da
`ivi
tretira Stanka sa`alijevaju i maksimalno po{tuju. Svjesni su oni da mu
nije lako.
jednako
"Kada predve~e do|e drago mu je {to nas vidi. Sve mu dra-
Djeca go kad je ku}a sre|ena, poslovi odra|eni", nagla{ava Stankova
ve}inu 15-godi{nja pastorka Miljana.
dana
provedu Za ~etvoro djece rad nije strana rije~. Kom{ije svjedo~e da
sama je rije~ o po{tenom domu, na koji bi trebalo mnogi da se ugleda-
ju. Djeca su, ka`u kom{ije, vrijedna i poslu{na.
Milica ka`e da se pored ku}nih poslova svakodnevno doka-
zuje i u poljoprivrednoj proizvodnji.
"O, ni{ta mi nije te{ko raditi. Prva sam ja u na{em selu u ba-
{ti imala paradajz i paprike", ka`e s ponosom.
Nada nikad ne umire: Stankove pastorke svaki
posao uspje{no zavr{avaju. Sedmogodi{nja Du{anka ide u prvi
razred, pa treba i nju opremiti u {kolu.
Najmla|i ~lan u toj ku}i, petogodi{nji Borislav, bio je ure-
dan i ~ist, pomalo nesta{an, ali i spreman da prihvati svaku kriti-
ku starijih sestara.
Dok smo s njima razgovarali, on se zabavljao igra~kama va-
ljda ne slute}i da }e, ako se u njihovom domu ni{ta ne promijeni,
njegovo bezbri`no djetinjstvo kroz nekoliko godina postati samo
uspomena.
Dogodine }e i on u {kolu, treba}e mu odje}a, knjige, novac
za u`inu…
Uprkos svemu, nisu pesimisti~ni ~lanovi tog doma. Ambici-
je su im velike, ali ih skromnost sputava da tra`e ono {to ne mo-
gu dobiti.
Nadaju se izvjesnijoj budu}nosti. Ka`u djeca - kada porastu,
sami }e se znati izboriti sa neda}ama. Do tada pomaga}e Stanku
da se izbori sa problemima i uspje{no ih izvede na pravi put.
Nadaju se da }e ove zime imati drva i da se ne}e smrznuti.
Pri`eljkuju da im ne isklju~e struju. @eljeli bi da, kao i ostala dje-
ca, budu potpuno opremljeni za {kolu. Ne kriju - pomo} dobrih
ljudi dobro bi im do{la.
U me|uvremenu jedna im je `elja najve}a... Stankovo stal-
no zaposlenje trajno bi rije{ilo ve}inu njihovih problema.
18 ofekfmkb!6. 9. 2009.

Ima dvije
kino-sale
Bh. nacionalnu
zbirku ~ine
igrani,
dokumentarni,
kratki igrani
i animirani
filmovi
FOTO D@.
TORCHE

Zna~ajna ba{tina su negativi

U posjeti Kinoteci
Bosne i Hercegovine
u Sarajevu

^uvar filmskog blaga za 'Ni~iju zemlju'", ka`e Filipovi}eva.
Kinoteka BiH posjeduje film sniman na ovim
prostorima 1919. godine. Zove se "Kopa~ blaga kod
Blagaja".
"To je nijemi film. Sniman je poput ^arlija ^a-
plina u kojima se me|unaslovima obja{njava radnja.
Zatim, imamo i prvi zvu~ni kratkometra`ni film 'Lju-
bav u Sarajevu' snimljen 1936. godine, ~iji su autori
Nikola Drakuli} i Edo Ljubi}", pri~a Filipovi}eva.
Kinoteka je po~ela sa radom 1963. godine koju
je Jugoslovenska kinoteka otvorila kao kino-dvorane,
a od 1994. godine postaje javna ustanova i dobija ar-
hivsku dimenziju.
"^esto ljudi misle da je Kinoteka BiH kino u ko-
jem se prikazuju stari filmovi. Doga|alo se da do|u i
pitaju nas da li imamo starih filmova. Naravno da
imamo, ali to je za na{ program. Iza|emo u susret
inozemnim studentima kojima je potrebno da odgle-
daju neke filmove u sklopu diplomskog ili postdi-
plomskog studija", ka`e Filipovi}eva.
Posjete Emira Kusturice: Dodaje
Elma DUVNJAK
da su im i re`iseri dolazili ponekad u posjetu.
"Pa, ponekad. To je bilo daleko vi{e prisutno ka-
avna ustanova Kinoteka Bosne i
BiH vlada kod stranih studenata, ali vrlo malo kod na-
{ih studenata Akademije scenskih umjetnosti.
Slab interes bh. studenata: "Nji-
^esto ljudi hovo interesovanje je vrlo skromno. ^ak jednom pri-
misle da je godom su do{li i pitali kako jednog te istog filma ima
Kinoteka pet komada, a nisu znali da jedan film ima pet rola ko-
BiH kino u
liko je potrebno za projekciju. To im niko nije obja-
kojem se
snio. Treba da ih dovedu na prvoj godini, oni nisu
prikazuju
krivi", ka`e Filipovi}eva.
stari filmovi
U Kinoteci ~esto uprili~e projekcije. Naime, kino-
teka ima dvije kino-sale, sa 100 i 60 mjesta.
"Stalno imamo programe, specijalne, redovne.
Moram vam kazati da jo{ imamo ljubitelje filmova sa
velikog platna. Imamo i organizovane posjete djece
kojima uprili~imo projekcije. Znate, imamo i malu fil-
msku {kolu svake godine, do sada ih je bilo sedam u
Tako|e, ima sklopu koje bude 20 ili 25 polaznika. Jedne godine
i plakat koji nam je bila djevoj~ica iz Republike Srpske i uvijek je
je za potrebe bila redovna na predavanjima. Dovodila je majka",
filma "Bitka pri~a Filipovi}eva.
na Neretvi"
Ka`e da ima i onih koji svrate u Kinoteku radi le-
naslikao ktire.
slikar Pablo
"Kada vide izlog u|u i tra`e odre|ene filmove
Pikaso djeci, kako bi umjesto da pro~itaju knjige iz {kolske

J
Posjeduje dva Hercegovine u Sarajevu ~uva fil-
msko blago koje ~ine filmski ma-
miliona metara te ri ja li i fil mska gra |a od
filmske trake, istorijskog, umjetni~kog, kultur-
zatim 50.000 nog, obrazovnog i nau~nog zna-
~aja.
filmskih plakata, To su igrani, dokumentarni, kratki igrani i animi-
veliki broj doma}ih rani filmovi koji sa~injavaju bh. nacionalnu zbirku,
ali i zna~ajan fond inostranog filma.
i inostranih filmova "Ve} sada imamo dva miliona metara filmske
trake, zatim posjedujemo 50.000 filmskih plakata,
veliki broj doma}ih i inostranih filmova. Plakat za
film 'Valter brani Sarajevo' je iz 1972. godine i zna~a-
jan je po tome {to je crtan. A ovi danas se rade savre-
menom digitalizacijom. Tako|e imamo i plakat koji
je za potrebe filma 'Bitka na Neretvi' naslikao slikar
Pablo Pikaso", ka`e Devleta Filipovi}, rukovodilac
filmskog arhiva Kinoteke BiH, tokom na{e posjete.
Nacionalna zbirka: Isti~e da je naci-
onalna zbirka oboga}ena i filmskom gra|om, sinop-
sisima, scenarijima, knjigama snimanja, dijalog i titl
listama.
"Posebno su dragocjeni fotosi iz filmova, radni
fotosi sa priprema i snimanja filmova, albumi, kata-
lozi. Imamo i plan snimanja filma 'Valter brani Sara-
jevo'", pri~a Filipovi}eva.
Prema njenim rije~ima, dana{nji re`iseri se mo-
raju malo ganjati da bi dali neke od filmskih materi-
jala, ali ih daju.
"Recimo, Ademir Kenovi} je u tome najsavje-
sniji, ostali su obe}ali da }e dati. Tako je Aida Begi}
obe}ala za 'Snijeg', kao {to imamo i obe}anje za film
'Grbavica'. Danis Tanovi} je ispunio svoje obe}anje
da je bila producentska ku}a 'Sutjeska film'. Sada je u
nekom ~udnom statusu. Izgorjela je na Jagomiru, bila lektire odgledali film. Lak{e je. Tako znaju tra`iti 'Anu
je to prva linija fronta u ratu. Gore sam radila deset Karenjinu', 'Proces'. Sre}om, nije to masovna pojava",
godina u arhivu i vrlo je zanimljivo bilo, dolazili su smije se na kraju na{e posjete Filipovi}eva.
ljudi i gledali jako puni starih filmova. Emir Kusturi-
ca je recimo, kada je spremao 'Oca na slu`benom pu-
tu', gledao filmove iz tog perioda", ka`e Filipovi}eva.
Dodaje da je u Kinoteku dolazio i Hajrudin
Krvavac.
"Pravio je film rukama, pregledao je i stare fil-
move, informativno ili bi ne{to i iskoristio. Dolazio je
i Lordan Zafranovi} i pregledao stare filmove.Tamo
su bili filmovi koji se i ovdje nalaze. Sada naj~e{}e
dolaze strani istra`iva~i koji su na studijskim putova-
njima", poja{njava Filipovi}eva.
Ka`e da su imali jednog doktora nauka iz Berli-
na koji je do{ao vidjeti neke doma}e igrane filmove.
"Radilo se o postratnoj produkciji nakon Drugog
svjetskog rata. Uprili~ili smo mu projekcije. To je ne-
{to {to radi Kinoteka. Ali nije na{e da vi do|ete i ka-
`ete: 'Dajte mi film 'Prohujalo s vihorom''. I mi
ka`emo 'Hajde evo presnimi i idi'. Ne. Nema govo- Te{ki uslovi za rad
ra", pri~a Filipovi}eva.
Obja{njava da je arhiv Kinoteke BiH vrlo slo- V!kf!eopk!pe!qspt!up!sj!kb!Lj!op!uf!lf!CjI!gjm!ntlf!sp!mf!qp!lsj!wf!.
`en.
of!tv!obk!mp!opn!{cph!qsp!lj|!okb!wb!okb/!
"To nisu samo tonske kopije filmova nego to sa-
~injavaju i neki drugi filmovi, negativi filmova. Zna- #Qsp!lj|!okb!wb!tb!qmb!gp!ob!qb!ob!pwbk!ob!•jo!np!sb!np!{b!|uj!uj!cb!sfn
nb!mp!pe!wmb!hf/!Jnb!mj!tnp!qp!np~!Nj!ojt!ubs!tuwb!lvm!uv!sf!j!tqps!ub!lbo.
~ajna ba{tina su negativi. Poja{njenja radi, jedna rola
filma ima 300 metara, a jedan film ima deset rola ne- upob/!Bmj-!cj!~f!twj!nb!ob!nb!cp!mkf!lb!eb!cvef!sj!kf!|fo!tub!uvt!esab!.
gativa slike i toliko rola negativa tona. Kasnije, kada woji!lvm!uvs!oji!jo!tuj!uv!dj!kb!qp!qvu!ob!|f/![j!nj!kf!pw!ekf!uf!|lp!sb!ej!uj!kfs
se radi u laboratoriji, to se integri{e u cjelinu, tonsku hsj!kf!np!nj!oj!nvn!qspt!up!sj!kb/!Eb!up!of!sb!ej!np-!twf!cj!puj!|mp!{b!qmjo!j
kopiju", ka`e Filipovi}eva. of!cj!tnp!np!hmj!pq!tub!uj#-!lb!af!Ef!wmf!ub!Gj!mj!qp!wj~-!sv!lp!wp!ej!mbd!gjm!.
Nagla{ava da veliko interesovanje za Kinoteku ntlph!bs!ij!wb!Lj!op!uf!lf!CjI/
 6. 9. 2009. ofekfmkb 19
Poznata je samo
po svojoj strmosti RAZGLEDNICE IZ GRADOVA Dalmatinska ulica u centru Sarajeva

Centralna banka

po kamenorescima

U osmansko doba dio gdje je

poduhvatima bila izgradnja zgrade Narodne banke, koja danas nosi dnooslobodila~ke borbe.
sada Dalmatinska ulica dugo je Nalazi se u
naziv Centralna. "Me|utim, nakon pro{log rata u BiH vlasti su ulici vratili prija{-
centru grada
bio nenaseljen, a danas je FOTO D@. "Za potrebe izgradnje iz Dalmacije su do{li radnici, tada priznati nji naziv, a to je Dalmatinska", ka`e Garibija.
veoma va`an dio Sarajeva TORCHE kamenoresci. Da bi bili {to bli`e gradili{tu, nastanili su se nedaleko, Naselje Sunce: Ulica je u Sarajevu poznata ne samo po
malo iznad mjesta gradnje. To je bila lokacija dana{nje Dalmatinske svojoj strmosti ve} i po stambenom naselju Sunce, koje je vreme-
Elma DUVNJAK ulice", ka`e Garibija. nom po~elo tonuti.
Poja{njava da je zapravo vremenom u narodu dio na kojem su Na tom lokalitetu se stvorilo klizi{te usljed kojeg su se po~eli zi-
ugo vremena je to bila samo strma padina u Za potrebe majstori `ivjeli u vrijeme gradnje banke, prozvan kao Dalmatinska dovi zgrada i stepeni{ta u dvori{tima kriviti. Nedavno je utvr|eno da

D
Sarajevu niz koju se velikom brzinom spu{ao
potok Buka sa Mejta{a.
Danas je to veoma va`na komunikacija u gra-
du, a zove se Dalmatinska ulica. Nalazi se u
centru grada i spaja Ulicu mar{ala Tita sa na-
seljem Mejta{.
"U osmansko doba dio gdje je sada Dalmatinska ulica dugo je
bio nenaseljen. Bila je tu jedna mala staza uzbrdo koja je slu`ila kao
komunikacija sa padinskim Mejta{om. Nekada je tim dijelom proti-
cao potok Buka koji je sada prekriven. Me|utim, tridesetih godina
pro{log vijeka po~inje izgradnja u Ulici ]melau{a, dana{njoj Tito-
voj", pri~a Mufid Garibija, poznavalac istorije Sarajeva.
Promjene imena ulice: Dodaje da je me|u ve}im
izgradnje se ispod zgrada nalaze tuneli ili ta~nije skloni{ta.
iz Dalmacije To naselje neodoljivo po svojoj osun~anosti podsje}a na Dalma-
Ta ulica je poznata i po stambenom ciju, pojedina dvori{ta su prepuna cvije}a, zelenila.
su do{li naselju Sunce, koje je vremenom po~elo tonuti
radnici, "Ovo je jedan od najljep{ih dijelova Sarajeva, samo da nije tog
tada klizi{ta. Ali, eto, bila je sanacija, pa je valjda i klizanje tla prestalo.
priznati ulica. Nikada nismo znali da se ispod zgrada nalaze velika skloni{ta. Znate,
kamenoresci "I taj naziv je prihva}en kao zvani~an i ulica se tako zvala sve preko cijelog dana smo u suncu i na{a ulica od zavr{etka rata nosi
do 1966. godine. Te godine ulica je dobila ime po narodnom heroju ime Dalmatinska, a ja je pamtim kao Ulicu Mahmuta Bu{atlije. Ne
Mahmutu Bu{atliji koji je ro|en u Bugojnu. Radio je u Sarajevu i znam za{to su mijenali naziv", ka`e nam starija stanovnica te ulice.
kao ilegalac je djelovao na relaciji Sarajevo - Tuzla. Me|utim, oku- "Vi{e od 40 godina ovdje `ivim i nikada se nisam upitala za{to
pator ga je 1941. godine uhvatio na Majevici iznad Tuzle. Mu~ili su se unazad nekoliko godina zove Dalmatinska. Mo`da zato {to pod-
ga, a potom ubili", pri~a Garibija. sje}a na Primorje, na omanje zgrade na moru i {to je stalno u suncu",
Godine 1945. Mahmut Bu{atlija je progla{en herojem Naro- ka`e Sarajka Nafija Zarakovi}.
20 ofekfmkb!6. 9. 2009.
Milenko Ja}imovi}
umnogome unaprijedio
bezbjednost saobra}aja
FOTO A. ^AVI]
JEDAN DAN SA...
Milenkom Ja}imovi}em,
predsjednikom Udru`enja
za bezbjednost i unapre|enje
saobra}aja Banjaluka
Najsre}niji kada
@eljko DERAJI]
d kada se pojavio na sao-
O
bra}ajnoj sceni Banjaluke i
RS Mi len ko Ja }i mo vi}
umnogome je unaprijedio
bezbjednost saobra}aja ka-
ko u najve}em gradu RS ta-
ko i {ire.
Svojim aktivnostima i
anga`ovano{}u postao je prepoznatljiv ve}ini
gra|ana koji su godinama mu~ili muke sa pro-
blemima ~ije rje{enje nisu mogli na}i.
Sa nekoliko aktivista Ja}imovi} je osnovao
nevladinu organizaciju Udru`enje za bezbje-
dnost i unapre|enje saobra}aja Banjaluka, na
~ijem je ~elu.
Provesti dan sa Milenkom Ja}imovi}em,
istaknutim radnikom iz oblasti saobra}aja, uisti-
nu je zanimljivo, s obzirom da se gotovo cijeli
`ivot dru`i se sa "ljubimcima na ~etiri to~ka",
mno{tvom prijatelja i prepun je tema za razgo-
vor.
Do~ekao nas je u svojoj kancelariji Udru-
`enja u banjalu~kom naselju Nova varo{ gdje se
odvija najve}i broj aktivnosti.
Mimo toga, na|e vremena za kafu sa prija-
teljima, {etnju Banjalukom, odmor sa porodi-
com, a najmanje navra}a u kino i kuhinju.
Saobra}aj u krvi: Jo{ kao dje~ak,
Ja}imovi} je bio zainteresovan za saobra}aj. To
ga je navelo da upi{e srednju saobra}ajno-tehni-
~ku {kolu, a nakon toga i magistrira komuniko-
Njegov radni dan po~inje oko {est ~asova
ujutro kada sa suprugom Rankom pije jutarnju
logiju, mada paralelno zavr{ava i Sobra}ajni kafu i priprema se za naporan radni dan.
fakultet u Ni{u. Oko sedam ~asova ve} je na radnom mjes-
"Uvijek sam `elio da budem na neki na~in tu gdje po~inje obaveze koje ga okupiraju skoro
Kao stru~njak
vezan za saobra}aj i spojio sam ugodno sa kori- ~itav dan.
iz bezbjednosti
snim. Najljep{e se osje}am "Prva jutarnja kafa mi daje mo} i snagu da
saobra}aja
kada mojim aktivnostima obavljam aktivnosti koje su vezane za moj po-
u~estvovao je
doprinesem da se rije{i sao. To je ritual koji nikada ne preska~em. Na-
u izradi i
neki problem u gradu kon toga su na redu pripreme koje traju oko
pisanju
ko ji je go di na ma pola sata", ka`e Ja}imovi}.
nekoliko
mu~io na{e sugra|a- S obzirom da je vlasnik Auto-{kole "Mir"
pravilnika
ne", ka`e Ja}imo- kao instruktor vo`nje Ja}imovi} je obu~io ne-
iz te oblasti
vi}. koliko stotina novope~enih voza~a, kao stru~-
njak iz bezbjednosti saobra}aja u~estvovao je u
izradi i pisanju nekoliko pravilnika iz te oblasti.
I danas mu u {kolu dolaze kandidati kojima
taj stru~njak vrijedno prenosi svoje znanje.
"Jedan dio dana provedem i u razgovoru sa
kandidatima koje obu~avam i koje pripremam
za budu}i voza~ki sta`. Zadovoljstvo mi je kada
~ujem da su moji kandidati uspje{ni voza~i i
putni~kih automobila i kamiona, ali i autobusa",
ka`e Ja}imovi}.
Radi na izradi i sprovo|enju mnogih pro-
jekata pa mu dio radnog dana bude predvi-
|en i za terenski dio posla, gdje obilazi
reone gdje je neophodno uraditi ne-
{to ka ko bi se po ve }a la
bezbjednost sao-
bra }a ja ili
tamo gdje je ve} ne{to ura|eno i gdje ima efe-
kata.
"Evo u Novoj varo{i u nekoliko ulica godi-
nama smo imali problema sa bezbjednosti sao-
bra}aja. Ti problemi su na{om intervencijom
rije{eni i ja sam puno sre}an zbog toga", ka`e
Ja}imovi}.
Aktivan je i u radu Savjeta Mjesne zajedni-
ce Nova varo{. Kao potpredsjednik trudi se da
gra|anima bude na usluzi.
"Aktivnosti u Savjetu MZ su mi drage jer
na taj na~in mogu da pomognem gra|anima u
naseljima. Sastanke sazivamo prema potrebi i
zahtjevima mje{tana, a to je obi~no dva, tri puta
mjese~no", ka`e Ja}imovi}.
Vi ken dom sa pri ja te lji ma i
porodicom: Svake subote ujutro Ja}imo-
vi} sa svojim najboljim prijateljima odsjeda u
kafe baru "Odisej" u Novoj varo{i.
Uz kafu i pi}e satima razgovaraju o tema-
ma iz raznih oblasti. Teme nisu vezane samo za
saobra}aj ve} i neke druge stvari iz `ivota.
S porodicom praktikuje odlazak na izleti{te
Balkana, gdje kod kumova i ro|aka, kako ka`e,
"nalazi odmor za du{u i tijelo".
Svako ljeto ljetuje na crnogorskom primor-
ju, a zbog obaveza `ali {to ne mo`e oti}i na pla-
ninarenje.
"Od sporta pratim sve, ali najvi{e rukomet
koji sam aktivno igrao nekoliko godina. Obave-
zna je {etnja gradom i to kasno uve~e ili rano
 6. 9. 2009. ofekfmkb 21

Na terenu

Neboj{a Radmanovi}
i Milenko Ja}imovi}

Sa Dodikom

Jo{ kao dje~ak bio je zainteresovan

za saobra}aj. Uvijek je `elio da
bude na neki na~in vezan za
saobra}aj i spojio je ugodno sa korisnim

rije{i problem
U {etnji
kroz grad

ujutro. Imam ku}ni bicikl sa kojim odr`avam

Li~na karta
Datum ro|enja: 25/!plupcbs!2:81/
Horoskopski znak: Wbhb
Obrazovanje: Tsf!eokb!
tbp!csb!~bk!op.uf!ioj!•lb!|lp!mb-!
nb!hjt!ubs!lp!nv!oj!lp!mp!hj!kf
Hobi: wpa!okb!np!up!dj!lmb
Voli biti
informisan
Na radnom mjestu
kondiciju", ka`e Ja}imovi}.
Za gledanje televizije nema puno vremena.
Od 23 ~asa uspije da pogleda sportske dodatke,
i nau~ne emisije iz oblasti saobra}aja.
Omiljene emisije su mu "Saobra}aj i mi"
kao i "SAT plus" na RTS 1 i druge emisije na
kojima se mo`e nau~iti dosta toga {to je vezano
za bezbjednost saobra}aja.
Od knjiga ~ita literaturu vezanu za komuni-
kologiju i geopolitiku.
U`iva u doma}oj hrani: Dok je
i{ao u srednju {kolu puno je kuvao zbog toga
{to su mu roditelji bili zaposleni i ~esto bili od-
sutni.
Obo`ava da kuva, ali u {ali ka`e da mu su-
pruga ne dozvoljava da se mije{a u njen posao.
"Omiljena jela su mi pasulj, sarma, kara-
|or|eva {nicla… Od pi}a volim kiselu vodu,
sokove i ostalo bezalkoholno pi}e. Alkohol ne
pijem jer mi malo i smeta", ka`e Ja}imovi}.
U trgovinu odlaze porodi~no jednom mje- ozbiljniji saobra}ajni udes. Tvrdi da je tolerantan i da pomogne svako-
se~no u velike trgova~ke centre, tako da k}erka- S obzirom da dolazi iz bran{e sobra}ajaca me u nevolji. Ponekad ima i problema sa nekul-
ma Tamari, Janji i Jovani, kao i supruzi Ranki, Obo`ava da nismo mogli da ga ne pitamo {ta voli, a {ta mrzi turnim voza~ima s kojim je nekada ulazio i u
prepu{ta taj dio, ali novine ne prepu{ta nikome. kuva, ali u kod svog posla. konflikte.
Redovno ujutro kupuje novine i ~ita sve kako bi {ali ka`e da Tako nam je otkrio da tokom vo`nje najvi- "Nekoliko puta se desilo da propustim pje-
se informisao o de{avanjima. mu supruga {e mrzi kada suvoza~ pu{i, kada zaudara na al- {aka na pje{a~kom prelazu, a pojedini voza~i
U toku vo`nje obavezno slu{a muziku, ali ne dozvoljava kohol, ali i kada mu trube tokom vo`nje... trube, pa trube... De{avalo se da iza|u iz auta,
blago poja~anu, kako bi imao kontrolu nad vo- da se mije{a "Tokom vo`nje dekoncentri{u me alkohol i krenu prema meni i nakon kratke rasprave ipak
lanom. Ne voli vo`nju no}u jer ga zamara. u njen posao dim. Najradije ne pu{tam u auto takve osobe jer se povuku i sve protekne kako treba", ka`e Ja}i-
Zanimljivo je da do sada nije imao ni jedan me onda ~ine nervoznim", ka`e Ja}imovi}. movi}.
22 ofekfmkb!6. 9. 2009.

Bizaran
IZA GRANICE
Pi{e:
Jelena PRALICA

Ahmadined`adova
vlada Sa Ugom
^avezom
Gadafi tra`i
Iranski parlament potvrdio je, nakon pet dana rasprave, izbor nove
vlade, ~iji je sastav predlo`io predsjednik Mahmud Ahmadined`ad. Od
sredine juna je politi~ka atmosfera u Iranu bila krajnje nepovoljna, us-
ljed nemira koji su potresli zemlju nakon predsjedni~kih izbora, na koji-
ma je Ahmadined`ad izvojevao drugi uzastopni mandat, a opozicija
optu`ivala za manipulaciju izbornih rezultata.
I dok su ulice prestonice Teherana i nekolicine drugih iranskih grado-
va "krvarile" usljed nemira kakvi tamo nisu zapam}eni od 1999. godi-
ne, alfa i omega iranske svijesti i savjesti, vrhovni vjerski vo|a ajatolah
Ali Hamnei je izbornu "sudbinu" uzeo u svoje ruke, pozvav{i opoziciju
na prihvatanje poraza.
Izabrana prva `ena Tako je Mahmud Ahmadine-
ministar u istoriji Irana d`ad, kontroverzni lider koji je
mnogim svjetskim mo}nicima
trn u oku, us-ljed svoje bespri-
jekorne istrajnosti u vlastitim stavovima, zapao u slatke muke da formi-
ra novi sastav Vlade. Najvi{e pa`nje je, svakako, izazvao izbor Marzije
Vahid Dastd`erdi za ministra zdravlja, koja je jedina `ena u sastavu no-
ve vlade i ujedno prva `ena na ministarskoj funkciji u istoriji Islamske
republike.
Parlament je odbio druge dvije `ene koje je Ahmadined`ad predlo`io
za funkcije ministara obrazovanja i socijalne za{tite, te jo{ jednog mi-
nistra, ~ime je potvr|en izbor 18 od 21 predlo`enog ministra.
Da li je izbor prve `ene ministra u Iranu samo privid jednakosti polo-
va, koja se tako ~esto isklju~uje iz ustrojstva islamskih zemalja, pokaza-
Priredila: Dragana RADU[KI
}e vrijeme. U svakom slu~aju, rije~ je o istorijskom trenutku koliko god
on dugog vijeka bio. ako oduvijek poznat po ekscentri-

Masakr u naselju
kamp-prikolica
Sedam be`ivotnih tijela prona|eno je u prikolici u ameri~koj
dr`avi D`ord`ija, a policija vjeruje da je rije~ o ubistvu. Tijela
su na|ena u kampu za prikolice u okrugu Glin na sjeveroistoku
D`ord`ije, nedaleko od grada Brunsvika. Jo{ dvije osobe u kriti-
~nom stanju preba~ene su u bolnicu u mjestu Savana, a kako su
javili lokalni mediji, rije~ je o djeci. Nikakve druge informacije
u vezi sa na~inom na koji su `rtve ubijene, osumnji~enima ili
oru`ju nosu saop{teni da istraga ubistava ne bi bila ugro`ena.
Godi{nica izbijanja
Drugog svjetskog rata
Delegacije zvani~nika iz Evrope i cijelog svijeta, njih 31, oku-
pili su se u Gdanjsku, u Poljskoj, na sve~anom obilje`avanju 70
godina od po~etka Drugog svjetskog rata. Ceremonija obilje`a-
vanja godi{njice po~etka drugog svjetskog sukoba u istoriji ~o-
vje~anstva je zapo~ela polaganjem vijenaca pred spomenik
braniocima Vesterplate i simboli~nom prozivkom vojnika svih
naroda palih u Drugom svjetskom ratu.
I
~nosti, libijski vo|a Moamer Gadafi je
oti{ao korak dalje. Naime, pripremio
je zvani~ni dopis Ujedinjenim nacija-
ma u kojem predla`e ukidanje [vaj-
carske, tj. da se ova zemlja podijeli
izme|u susjednih zemalja.
[tavi{e, on je navodno ve} poslao dopis u ko-
jem stoji da bi se [vajcarska trebala izbrisiati sa
mape svijeta i podijeliti izme|u Francuske, Italije i
Njema~ke.
On planira da zvani~no predstavi svoj bizarni
plan 15. septembra, kada Libija preuzme predsje-
Planira da predstavi svoj
plan 15. septembra, kada Libija
preuzme predsjedavanje
Generalnom skup{tinom UN-a
davanje Generalnom skup{tinom UN.
Politi~ari zabrinuti: Ina~e, ovo nije prvi put da
Gadafi spominje tu ideju. Spomenuo ju je i na sa-
mitu G8 koji je odr`an u julu u Italiji.
Tada je prili~no o{tro govorio o [vajcarskoj:
"Oni su svjetska mafija, a ne dr`ava. [vajcar-
ska je formirana od italijanske zajednice, koja treba
da se pripoji Italiji, njema~ke zajednice koja treba
da se pripoji Njema~koj i francuske zajednice koja
treba da se pripoji Francuskoj", rekao je Gadafi na
samitu G8.
To je izazvalo {ok me|u {vajcarskim politi~a-
rima.
"Zaista smo zabrinuti jer bi Libija mogla da is-
koristi predsjedavanje Generalnom skup{tinom UN
da naru{i na{u reputaciju u svijetu", izjavila je ne-
davno Krista Markvalder, {vajcarska parlamentar-
ka.
I {vajcarsko ministarstvo spoljnih poslova
oglasilo se povodom tih najava izjavljuju}i da je ri-
je~ o nevjerovatnoj kampanji protiv {vajcarskih in-
teresa.
Odnosi Libije i [vajcarske ozbiljno su naru{e-
ni nakon {to su Gadafijev sin Hanibal (33) i njego-
va trudna `ena uhap{eni u @enevi prije godinu dana
zbog napada na sobaricu.
Uhap{eni par je oslobo|en dva dana nakon
hap{enja, ali je Gadafi o{tro odreagovao i to povla-
~e}i pet milijardi dolara libijskog novca iz {vajcar-
skih banaka, te hap{enjem [vajcaraca u Libiji.
I svjetske diplomate su svjesne da bi Gadafi
mogao da napravi skandal tokom obra}anja Gene-
ralnoj skup{tini, pa su ga ve} po~eli javno upozora-
vati.
Rajsova upozorila Gadafija: Tako je Sjuzan
Rajs, ameri~ka ambasadorka pri UN, poru~ila da
pripazi na pona{anje tokom svoje prve posjete UN.
Gadafi }e u Njujorku krajem septembra prvi

Uragan "Himena" Na Greben A ljudska noga

zaprijetio Meksiku nikada nije kro~ila

Meksiko je evakuisalo oko 20.000 porodica i hiljade turista

zbog nailaska uragana "Himena", koji je pre{ao u najve}u, petu
kategoriju, sa udarima vjetra koji su dostizali brzinu od 250 ki-
lometara na ~as i koji je "zaprijetio" pacifi~koj obali Meksika.
Policija, vatrogasci i mornari~ki radnici obilazili su siroma{ne
gradove i sela nagovaraju}i ljude da napuste svoje domove.

Voronjin se povla~i
sa du`nosti
Lider moldavskih komunista Vladimir Voronjin napu{ta mjes-
to predsjednika dr`ave da bi pre{ao na rad u parlamentu, javile
su ruske novinske agencije. Voronjin je na partijskom plenumu
saop{tio da je spreman da preda mandat {efa dr`ave i ostane po-
slanik parlamenta. Jedan od u~esnika sastanka rekao je da bi
zvani~no Voronjin, koji vr{i du`nost predsjednika nakon isteka
dvostrukog uzastopnog mandata 7. aprila, mogao da se sljede}e
sedmice povu~e sa mjesta {efa dr`ave.

U klinici ubijeno 17 osoba

Desetak maskiranih napada~a ubilo je 17 pacijenata klinike za
lije~enje zavisnika od droge i alkohola u meksi~kom gradu Siju-
dad Huarezu, blizu granice sa SAD. Napada~i su upali u klini-
ku, postrojili u vrstu pacijente i onda pucali u njih dvadesetak,
od kojih su 17 ubili, a troje ranili. Sijudad Huarez je pozornica
sukoba izme|u meksi~kih kartela. Klinike za rehabilitaciju u
tom gradu su na meti narko-kartela koji ih optu`uju da {tite dile-
re droge iz suparni~kih klanova.
 6. 9. 2009. ofekfmkb 23

plan libijskog vo|e {okirao politi~are

ukidanje [vajcarske Gadafi poznat po svojoj Gadafijev

ekscentri~nosti prijedlog
podjele
Gadafi je [vajcarske

navodno ve}
poslao dopis
Ujedinjenim
nacijama
u kojem stoji
da bi se
[vajcarska
trebala
izbrisati sa
mape svijeta
i podijeliti
izme|u
Francuske,
Italije
i Njema~ke
Desetine porodica u toj zoni su izgubile svoje
najmilije u tragediji kod Lokerbija. Vjeruje se da }e
Gadafi sa svojom svitom ipak odsjesti na Menhe-
tnu.
Ameri~ka javnost je posebno uvrije|ena zbog
toga {to je u Libiji pro{log mjeseca prire|en heroj-
ski do~ek Abdelasetu Megrahiju, osu|enom za po-
dmetanje bombe u avionu "Pan Amerikena", koji je
eksplodirao iznad Lokerbija, odnijev{i 270 `ivota,
uglavnom Amerikanaca.
Megrahi, koji boluje od raka prostate, pro{log
mjeseca je pu{ten iz zatvora u [kotskoj iz humani-
put prisustvovati zasjedanju Generalne skup{tine tarnih razloga, odlukom tamno{njih vlasti.
UN, gdje }e se obratiti {efovima dr`ava i vlada ~la- Amerikanci uvrije|eni: "Ne treba ni re}i da je
nica UN odmah poslije ameri~kog predsjednika prakti~no svaki Amerikanac bio uvrije|en zbog do-
Baraka Obame. Odnosi ~eka koji je prire|en Megrahiju. Ovo je za nas jo{
On }e potom odr`ati govor i na zasjedanju Sa- Libije i uvijek osjetljivo pitanje", rekla je Rajsova novinari-
vjeta bezbjednosti UN, posve}enom nuklearnom [vajcarske ma.
razoru`anju i borbi protiv nuklearnog naoru`anja. naru{eni U me|uvremnu, britanska vlada je izlo`ena
Rajsova je rekla da se od svih {efova dr`ava nakon optu`bama da je pomogla pu{tanje Megrahija, ne-
o~ekuje da se dr`e teme i govore ne vi{e od pet mi- hap{enja kada{njeg libijskog agenta, u naporu da pobolj{a
nuta {to, kako je dodala, Va{ington o~ekuje i od Gadafijevog trgovinske veze s Libijom, {to britanski premijer
Gadafija. sina Gordon Braun negira.
Pro{le nedjelje, libijski funkcioneri su, poslije Hanibala I ameri~ki senator Frenk Lautenberg sazvao je
protesta lokalnog stanovni{tva, odustali od podiza- u @enevi kongresno saslu{anje kako bi se utvrdilo da li je pu-
nja beduinskih {atora za Gadafija na jednom terenu {tanje osu|enog Libijca bilo podstaknuto unosnim Gadafijev sin
u libijskom vlasni{tvu u gradi}u Engelvud nado- razlozima, odnosno mogu}im sklapanjem naftnog Hanibal bio uhap{en
ugovora. u [vajcarskoj
mak Njujorka.

Greben A na Antarktiku izazvao interesovanje svjetskih nau~nika

Najmirnije mjesto na svijetu

Priredila: D. RADU[KI
U ovom na{em haoti~nom svijetu ponekad
se ~ovjeku u~ini da bi morao otputovati na drugi
kraj zemljine kugle da bi na{ao malo mira.
Nau~nici su ustanovili da je najmirnije
mjesto na svijetu jedan antarkti~ki greben visok
vi{e od ~etiri hiljade metara. Nosi prozai~no ime
Greben A i mo`e se pohvaliti najni`om brzinom
vjetra, najvedrijim nebom i najmanjom bukom
na planeti.
[to je najprivla~nije od svega, tu ljudska no-
ga nikad nije kro~ila.
Velika mana mu je {to biste morali pre}i oko
3.500 kilometara te{koga terena da stignete do
njega, i to na prosje~noj zimskoj temperaturi od
minus 70 stepeni.
Ovo mjesto na hiljadu kilometara {irokom
platou isto~nog Antarktika otkrili su astronomi
koji su tra`ili idealnu lokaciju za opservatorij.
Oni procjenjuju da bi teleskop postavljen na
Grebenu A dao tri puta o{trije slike, nego oni ko-
ji se ve} koriste na drugim mjestima.
Upravo je potraga za najboljom lokacijom
Pa ipak, ono {to je najve}a odlika tog mjesta
jeste njegova mirno}a.
"Toliko je mirno da skoro nikada nema vje-
tra ni nevremena", ka`e Vil Saunders, iz Anglo-
Mo`e se pohvaliti
najni`om brzinom vjetra,
najvedrijim nebom
australijske opservatorije.
Dodaje da }e astronomske slike snimljene sa
Grebena A biti daleko o{trije i bolje nego sa bilo
kojih lokacija na Zemlji, koje su do sada koristili
astronomi.
"Upravo zato {to je nebo iznad Grebena ta-
mnije, a vazduh suvlji, to zna~i da bi sasvim obi-
za postavljanje teleskopa dovela nau~nike do ~ni teleskopi postavljeni na njega dali daleko
onoga {to se smatra najmirnijim mjestom na svi- bolje slike nego najja~i teleskopi postavljeni bilo
Prosje~na zim- jetu. gdje na Zemlji", obja{njava Saunders.
ska temperatu- Svi relevantni, prikupljeni, podaci pokazali Ono {to je zanimljivo jeste da najidealnije
ra iznosi minus su da je to upravo Greben A koji se nalazi na vi- mjesto za postavljanje teleskopa na Grebenu nije
70 stepeni sini od 4.053 m, na Antarkti~kom platou. vrh, nego ni`a ta~ka koja se nalazi na njegfovom
ravnom dijelu.
"Greben A izgleda bolje i ima daleko bolje
uslove nego bilo koja druga lokacija na ovom
platou. [tavi{e, nemjerljivo je bolja lokacija za
opservatoriju nego do sada najbolje opservatorije
koje su postavljene na vrhovima planina na Ha-
vajima i u ^ileu", ka`e Saunders.
Greben A nalazi se na australijskoj antarkti-
~koj teritoriji, 144 kilometra udaljen od me|una-
rodne roboti~ke opservatorije u ~ijoj blizini
Kinezi planiraju da izgrade bazu "Kunlun".
Interes za Antarktik, kao astronomski opser-
vatorij porastao je nakon 2004. godine kada su
astronomi sa UNSW objavili studiju gdje je pot-
vr|eno da teleskopi postavljeni na tom dijelu mo-
gu da snimaju slike skoro identi~nog kvaliteta
kao one koje snimi teleskop Habl, koji se nalazi u
svemiru.
"Ovo je velika {ansa za australijske astrono-
me koji sada mogu da biraju da li }e biti obi~ni
pijuni u opservatorijama u ^ileu i na Havajima ili
}e se pridru`iti kineskim i evropskim nastojanji-
ma da na Antarktiku naprave prvu kvalitetnu op-
servatoriju", ka`e Saundres.
24 ofekfmkb!6. 9. 2009.

Miljacka
danas

Rijeka Buna Kako su rijeke u BiH dobile imena

Una zna~i jedina,

Rimljane
odu{evila
ljepota
rijeke Une
Rijetki su oni koji znaju kako su rijeke dobile imena
i koja su njihova zna~enja. Stanovni{tvo je davalo
imena rijekama, a Rimljani su bili dosta tolerantni i,
u su{tini, nisu mijenjali imena rijeka ako nisu morali
Elma DUVNJAK

eretva, Drina, Una, Sava,Vrbas prelijepe su bh.

N
rijeke, ali su rijetki oni koji znaju kako su ove
rijeke dobile imena i koja su njihova zna~enja.
Docent doktor s Odsjeka za historiju Fi-
lozofskog fakulteta u Sarajevu Salmedin Me-
sihovi} poja{njava da se nekada Drina zvala
Zelenika, a da Vrbas nije dobio ime po vrba-
ma, kako se misli me|u gra|anstvom, te otkriva kada se
prvi put pominje ime rijeke Bosne.
Imena davali stanovnici: "Prvo moramo
shvatiti da se imena rijeka na podru~ju dana{nje Bosne
Drina se nekad moraju posmatrati isto kao {to se mora posmatrati pori-
zvala Zelenika jeklo stanovni{tva, jer stanovni{tvo je davalo imena rije-
kama. Istra`ivanja su pokazala da smo mi mje{avina
naroda, i to paleobalkanskog elementa, koji se ovdje na-
ziva ilirski, i doseljenih Slavena u sedmom stolje}u", nus, a da je vjerovatno originalni naziv Basinus.
obja{njava Mesihovi}. "Drugi spomen Bosne imamo iz 20. godine nove
Ka`e da su tako i paleobalkanski nazivi rijeka Dri- ere, kada je rimski namjesnik Publije Kornelije Dolabe-
ne, Bosne, Save, Neretve, Une, Vrbasa, a slavenski su la dao izgraditi cestu od Salone, to je prijestonica pro-
vincije Dalmacije, do Flumen Bathinus, zna~i rijeke
Bosne", poja{njava Mesihovi}.
Rijeka Buna najbolji
Ka`e kako nije poznato zna~enje rijeke Bosne.
pokazatelj simbioze doseljenih
"Znate, nisu ostale ni legende, jer daleko je vrijeme
Slavena i starosjedilaca
nastanka paleobalkanskih naziva rijeka. [to se ti~e zna-
~enja rijeke Une, to je bar lagano. U prevodu Una zna~i
nazivi manjih rijeka. jedno ili jedna", dodaje Mesihovi}.
"Recimo, ime rijeke Trebi{njice je nastalo od glagola Una: Postoji legenda da, kada su stari Rimljani
trijebiti ili `rtvovati. Od rijeka, svakako je najzanimljivija do{li kod rijeke Une i ugledali njenu ljepotu, uzviknuli
rijeka Bosna. I najstariji naziv za ovu rijeku se spominje su: "Una", {to u prevodu zna~i jedna, jedina.
3. avgusta 8. godine nove ere", pri~a Mesihovi}. "Rimljanin je mogao biti bilo ko. Crnac u Nubiji,
Dodaje da je Rimljani spominju kao Flumen Bathi- Kaledonac crvene kose u [kotskoj. Rimljanin je zna~ilo

a Sana zdravlje
ne etni~ku i nacionalnu pripadnost, to je zna~ilo imati
rimsko gra|anstvo, kao danas u Americi. Na kraju su
svi stanovnici imperije od Iraka do [kotske i Irske pos-
tali Rimljani ukazom jednog cara. Kod nas 70 do 80
odsto Rimljana su bili zapravo doma}i stanovnici koji
su postali Rimljani. I oni su taj latinski jezik prilagodili
svom govoru", poja{njava Mesihovi}.
Dodaje da su Rimljani bili dosta tolerantni gospo-
dari, kako stoji u oficijelnoj dokumentaciji.
"Tako da u su{tini nisu mijenjali imena rijeka ako
nisu morali. I dosta tih imena rijeka su predrimska i ne
@eljeznica nazvana po
rudnicima `eljeza
FOTO D@. TORCHE
mo`emo njihova zna~enja izvu}i, jer je to toliko daleko.
A to da su ugledali ljepotu rijeke Une, pa sve su rijeke u
to doba bile prelijepe, ~iste, pune ribe", ka`e Mesihovi}.
Dodaje da se za Neretvu ve`u razne legende.
"Slovila je za vodu koja donosi sre}u, blago, bla-
gostanje. Me|utim, nijedna nije potvr|ena, prevoda
nema. Zna se da se ranije zvala Neron", pri~a Mesiho-
vi}.
"Ve} dugi niz godina `ivim u Sarajevu, ali sam
odrasla na prekrasnoj rijeci Sani, ali nikada nisam sa-
znala kako je dobila ime. To se ne mo`e pro~itati u {kol-
skim ud`benicima, a trebalo bi, jer znamo mi za istorije
mnogih zemalja, rijeka, ali ne i za svoju zemlju", ka`e
Jovana Bilbija.
Sana u prevodu zna~i zdravlje, a dobila je to ime jer
se 12 kilometara uzvodno nalazi izvori{te ljekovite vode.
Miljacka starija od dolaska Osman-
lija: Mufid Garibija, poznavalac istorije Sarajeva, ka`e
da sarajevska rijeka Mljacka nije velika rijeka, pa je u ve-
}ini mjeseci kao {to je i danas slu~aj, milila kroz Sarajevo.
"I onda su je stanovnici prozvali Milacka, ali se
vremenom pojavilo to 'lj' i zasad nema obja{njenja ot-
kud Miljacka. Mo`da su joj stanovnici tepali, pa je ispa-
lo Miljacka", obja{njava Garibija.
Ime rijeke Trebi{njice je nastalo
od glagola trijebiti ili `rtvovati
Mesihovi} je druga~ijeg stajali{ta.
"Pouzdano se ne zna kako je Miljacka dobila ime.
Sarajevo je nekada mijenjalo svoj gradski centar. U ne-
olitu je to bio Butmir, u rimskom dobu su bili Lu`ani. U
srednjem vijeku, to je bila zona Marindvora, ~itava
oblast se zvala Vrhbosna, a naselje Utorkovi{te zato {to
je sajam bio utorkom. Kada je do{la osmanska vlast,
ona je uspostavljena 1415. ili 1418. godine, 30 godina
prije nego u ostatku Bosne", pri~a Mesihovi}.
Dodaje da je tada Isa-beg kupio selo Brodac.
"To je lokacija gdje se nalazi sada{nja Vije}nica i se-
ljacima je dao od{tetu u parama i neku zemlju na Trebe-
vi}u i Vracama, prema Lukavici. I to se smatra kao
Za
Neretvu
se ve`u
razne
legende
zvani~no osnivanje Sarajeva, i centar je bio tamo gdje je
sada Stari grad. Rije~ Miljacka je starija od osmanskog
dolaska, zna~i nije milila kroz Sarajevo, jer glavna sara-
jevska rijeka je nekada bila @eljeznica", ka`e Mesihovi}.
Dodaje da su Slaveni imali drugi naziv za rijeku
Drinu.
"Zvali su je Zelenika, zato {to je zelena, a zatim se
zove Drinus, pa odatle Drina. [to se ti~e rijeke Vrbas,
prva asocijacija su vrbe. Ne, ona nastaje od latinske rije-
~i Urbanus. To je sve {to mogu da ka`em", ka`e Mesi-
hovi}.
Obja{njava da je rijeka Buna najbolji pokazatelj
simbioze doseljenih Slavena i starosjedilaca.
Buna zna~i blaga: "Buna je od latinske rije-
~i bona, {to u prevodu zna~i dobra, dobar, blag. Doma}e
stanovni{tvo, oni koji su postali Rimljani tu rije~ nisu
izgovarali Bona, ve} Buna. Do{li su Slaveni, neko im je
preveo {ta to zna~i, i onda su na izvoru Bune napravili
grad koji se zove Blagaj (blag)", obja{njava Mesihovi}.
Vrbas nije dobio ime
po vrbama, nego od
latinske rije~i Urbanus
6. 9. 2009. ofekfmkb 25
Ka`e da je @eljeznica u Sarajevu dobila ime po
rudncima `eljeza koji su se nalazili u blizini.
"A Lapi{nica je dobila ime po kamenolomu, jer je
lap na latinskom kamen. Za Savu se ne zna kako je do-
bila ime. Na latinskom se zove Savus, a kod nas se do-
vodi u vezu s nekom paleobalkanskom boginjom Savus
ili Tanus, ali nije dokazano. A tako|e se brka sa svetim
Savom, {to nema veze", govori Mesihovi}.
Nekada su rijeke bile izvor `ivota, pored kojih su se
ljudi naseljavali, `ivjeli od ribolova, dok danas u ve}ini
gradova, poput Sarajeva, predstavljaju kanalizacione
odvode.
"Nemojte tako, pa ko bi osim Miljacke izvukao to-
liko sme}e iz Sarajeva", ka`e Mesihovi} kroz smijeh i
dodaje:
"Ljudi u Starom gradu ne bi mogli `ivjeti od tolike
prljav{tine. Naravno da je {teta da se rijeke u pojedinim
gradovima ne ~iste, da ne postoje odvodi, jer oduvijek je
voda zna~ila izvor `ivota".
26 ofekfmkb!6. 9. 2009.

Grof Sen @ermen prvi put Grofica koja

u{ao u aristokratsko dru{tvo ga je poznavala
tada{nje Evrope 1742. godine

Porijeklo grofa Sen @ermena ostaje

misterija, kao i izvor njegovog nevjerovatnog
iskustva i obrazovanja

Alhemi~ar
koji je uspio
da pronikne
Besmrtni grof
u tajnu
vje~nog
`ivota
Pu{kin ga
pominje
Sen @ermen
Pripremila: Dragana RADU[KI na Velika, Anton Mesmer, a ruski pisac Aleksandar
Sergejevi~ Pu{kin pominje ga u svojoj kratkoj pri~i
smije{kom, izjavio da to nije nemogu}e i da je u s-
tvari veoma star.
u svojoj rof Sen @ermen bio je nevjerovatan "Pikova dama". Sljede}ih 40 godina proveo je putuju}i po svije-

G
kratkoj pri~i alhemi~ar za kojeg se ka`e da je
"Pikova dama" uspio da pronikne u tajnu vje~nog
`ivota. U`ivao je dru{tvo bogatih i
slavnih stotinama godina... i neki
vjeruju da je jo{ `iv.
Iako je bio dobro poznat na ve-
}ini dvorova tada{nje Evrope, veoma malo se znalo
o njegovom `ivotu. Nije poznato ni mjesto ni vrije-
me njegovog ro|enja. Njegovo porijeklo ostaje mis-
terija, kao i izvor njegovog nevjerovatnog iskustva i
obrazovanja.
Putovanja kroz istoriju: Da li je mogu}e da ~o-
Madame de Pompadur
vjek mo`e da dostigne besmrtnost i da `ivi vje~no?
To je {okantna tvrdnja istorijske figure poznate pod
Iako je bio dobro poznat na
ve}ini dvorova tada{nje Evrope, ve-
oma malo se znalo o njegovom `ivotu
imenom grof Sen @ermen.
Prema postoje}im podacima, rodio se negdje
potkraj 17. vijeka iako neki vjeruju da je `ivio jo{ u
vrijeme Hrista. Pojavljivao se mnogo puta kroz isto-
riju - ~ak i ne tako davnih sedamdesetih godina dva-
desetog vijeka i uvijek je izgledao kao da mu je 45
godina.
Poznavao je mno{tvo najpoznatijih li~nosti u
evropskoj istoriji kao {to su na primjer Kazanova,
Madame de Pompadur, Volter, kralj Luj XV, Katari-
Ko je u stvari bio taj misteriozni ~ovjek? Da li
su pri~e o njegovoj besmrtnosti obi~ne legende? Ili
je mogu}e da je stvarno uspio da pronikne u tajnu
`ivota i pobijedio smrt?
Kada je ~ovjek koji je kasnije postao poznat pod
imenom Sen @ermen u stvari ro|en niko ne zna, ali
pretpostavlja se negdje oko 1690. godine.
Grof Sen @ermen prvi put je u{ao u aristokrat-
sko dru{tvo tada{nje Evrope 1742. godine kada se
vratio s petogodi{njeg odsustva koje je, navodno,
proveo na dvoru persijskog {aha. Privukao je silnu
pa`nju na sebe pojaviv{i se obu~en u crno {to je bilo
neobi~no za to doba.
Anegdota iz 1760. godine je za~ela ideju da bi
on mogao da bude besmrtan. U Parizu je te godine
grofica von Gergi ~ula da je grof Sen @ermen do{ao
na prijem na dvor kralja Luja XV.
Postarija grofica zainteresovala se za tu posjetu
jer je poznavala grofa jo{ od njihovog susreta, pede-
set godina ranije, u Veneciji 1710. godine, pod ime-
nom Markiz de Monferat.
Kada ga je ponovo susrela, zapanjila se ~injeni-
com da Sen @ermen nije nimalo ostario, te ga je pita-
la da li ~o vjek ko jeg je upo zna la u Ve ne ci ji bio
njegov otac.
Grof joj je odgovorio da je on li~no `ivio u Ve-
neciji na prelasku vijekova i da je tada po prvi put
imao ~ast da se na|e u njenom dru{tvu.
Virtouz na violini: Iznena|ena grofica izjavila je
da je to nemogu}e jer bi u tom slu~aju grof morao
imati barem stotinu godina na {ta je on, tajnovitim
tu. Bio je virtuoz na violini i mnogi koji su ga ~uli
kako svira govorili su da je ravan ili ~ak i bolji od
najve}ih majstora na violini toga vremena. Bio je
vje{t, priznat i po{tovan slikar.
Gdje god da je putovao, postavljao bi svoju la-
Prema postoje}im podacima,
rodio se potkraj 17. vijeka iako neki
vjeruju da je `ivio jo{ u vrijeme Hrista
boratoriju, vjerovatno za svoje alhemi~arske eksperi-
mente.
Godine 1779. odlazi u Hamburg u Njema~koj
gdje postaje prijatelj jo{ jednom princu koji ga prima
u svoj zamak u [lezvigu gdje pod njegovim patrona-
tom ostaje punih pet godina. Tu je i umro februara
1784. godine, premda niko nakon toga nije vidio
njegovo tijelo.
Za obi~nog smrtnika ovo bi bio kraj pri~e. Ali
ne i za besmrtnog grofa. Nastavio je da se pojavljuje
kroz 19. i 20. vijek.
Najskorije pojavljivanje ~ovjeka koji je tvrdio
da je Sen @ermen bilo je 1972. godine u Parizu kada
je Ri{ar [anfri izjavio da je on li~no legendarni
grof.
Pojavio se na francuskoj televiziji, i da bi pot-
vrdio svoje izjave, koriste}i plinski re{o pred kame-
rama, navodno je pretvorio olovo u zlato. Po~etkom
osmadesetih izvr{io je samoubistvo.
 6. 9. 2009. ofekfmkb 27

Najve}e ostrvo
na svijetu renland je teritorija Kraljevine Dan- ko paleooeskimskih kultura u praistoriji, od kojih

G
ske sa sopstvenom upravom. Iako je je posljednja, ranodorsetska kultura, nestala oko
geografski i etni~ki arkti~ka nacija i 200. godine nove ere tako da je ostrvo jo{ osam
dio Sjeverne Amerike, politi~ki i is- vijekova ostalo nenaseljeno. Prvi su na ostrvo stigli
torijski je vi{e vezan za Evropu. islandski doseljenici i to oko 982. godine. Novi do-
Atlantski okean je grenlandska seljenici su osnovali tri naselja u jugozapadnom
granica na jugu, Grenlandsko more dijelu ostrva u kojima su `ivjeli sljede}ih 450 godi-
na istoku, Sjeverni ledeni okean na sjeveru i Bafi- na, da bi iznenada nestali.
nov zaliv na zapadu. Najbli`e dr`ave Grenlandu su Pro cje nju je se da Gren land da nas ima oko
Island na istoku i Kanada na zapadu. Grenland je 56.000 stanovnika.
najve}e ostrvo na svijetu, kao i najve}a zavisna te-
ritorija. Na ostrvu se tako|e nalazi i najve}i naci-
onalni park na svijetu.
Ime Grenland dolazi od skandinavskih doselje-
nika, {to zna~i "zelena zemlja", dok se na grenlan-
dskom jeziku Grenland zove Kaaallit Nunat, {to u
prevodu zna~i "zemlja ljudi".
Prema legendama, Erik Crveni je protjeran sa
Islanda zbog ubistva. Zajedno sa svojom porodi-
com i robovima iskrcao se na sjeverozapadni dio
ostrva. Ostrvo je nazvao Grenland, {to u prevodu
zna~i "zelena zemlja", kako bi privukao {to vi{e
ljudi da se dosele. Naravno, treba napomenuti da je
samo ju`ni dio ostrva zelen, bar preko ljeta, zbog
strujanja jednog dijela Golfske struje uz obalu tog
dijela ostrva.
Grenland je ostrvo sa kojeg je poteklo nekoli-

VJEROVALI ILI NE
Twb!lj!lsbmk!v!|qj!mv!lbs!ub!qsfe!tubw!mkb!kf!. Tv!qsp!uop!vlp!sjkf!okf!. Hj!oj!tp!wb!lokj!hb!sf!.
eoph!wf!mj!lph!lsb!mkb!j{!jt!up!sj!kf!ub!lp!kf!qjl opn!nj|!mkf!okv-!nb!hbs!. lps!eb!esaj!sf!lpse!lbp
.!Lsbmk!Eb!wje-!usfg!.!Bmf!ltbo!ebs!Wf!mj!lj- dj! tqb!e b!kv! v obk!• f!| df! lsb!e f!o b
ifsd!.!Lbs!mp!Wf!mj!lj-!lb!sp!.!Kv!mj!kf!Df!{bs/ obk!qb!nf!uoj!kf!lp!qj!ub!sf/ lokj!hb!j{!lokjabsb/
Poj-!ob!qsj!nkfs-!emb!lb!.
nb!ob!csb!ej!qsp!wkf!sb!.
wb!kv! eb! mj! kf! lsp{
aj•b!ov!phsb!ev!qv!|uf!.
ob!tusv!kb-!b!ob!pqb!top
Puwb!sb•!{b!lpo!{fs!wf!kf!qsp!ob!. nkft!up!tuv!qb!kv!tb!np
}fo! 59! hp!e j!o b! ob!l po! |up! tv lbe!hp!tqp!ebs!qsf!}f Fmfl!u sj!• ov!tup!mj!d v!kf
qspj!{wf!ef!of!qswf!lpo!{fs!wf/ qsf!lp!okf!hb/ j{v!njp!{v!cbs/
28 ofekfmkb!6. 9. 2009.

ŠALA MALA
Qp!|bp!Ib!tp!lpe!Nv!kf!j!wj!ej Ostaci Afejina hrama i njegovi
nv!ekf!dv!hp!mv!ep!qp!kb!tb/! reljefni ukrasi pripadaju
Vmb!{j!v!lv!~v!j!wj!•f; najljep{im primjercima gr~ke
#Kf!tj!mj!uj!ops!nb!mbo-!cp!mbo"!Ob umjetnosti na prelazu iz
pwb!lwv!{j!nv!uj!j{cb!djp!ekf!dv!jt!. kasnog arhajskog u klasi~no
qsfe!lv!~f-!b!hp!mj!ep!qb!tb"# doba koje se ra|alo
Ob!up!~f!nv!Nv!kp;
#Nb!ob|(p!tbn!(wb!np!of!lj!tj!.
svq!qsp!ujw!qsf!imb!ef-!qb!eb!tf!of
cb!dj/#
+++++
Nb!mj!Jwj!db!qswj!qvu!tkf!ej!v!qv!.
cmj!dj!j!tmv!|b!pqf!sv/
#Nb!nb-!lp!kf!pobk!lp!kj!nb!|f
|ub!qpn@#
#Ej!sj!hfou/#
#B!{b!|up!qsj!kf!uj!popk!ef!cf!mpk!uf!.
uj@#
#Nb-!of!qsj!kf!uj!kpk"#
#B!{b!|up!po!eb!pob!wsj!|uj@#

+++++
Qj!ub!kf!eob!qmb!wv!|b!esv!hv;
#[ob|!mj!uj!|ub!kf!dsoj!iv!nps#-!b
pwb!pe!hp!wb!sb;
#Up!kf!lbe!tf!tnj!kv!ewb!dsodb"#

+++++
#Nb!mj-!hekf!uj!kf!ub!ub@#
#Qbp!v!cv!obs!qsj!kf!tf!ebn!eb!.
ob"#
#Bkpk-!b!lb!lp!nv!kf@#
#Tbe!nv!kf!qv!op!cp!mkf-!kv!•f
tf!qsft!ubp!ef!sb!uj"#

+++++

Deset skriven
\ub!kf!up!wf!mj!lp-!b!of!wj!ej!tf@
Qj!sb!nj!eb!v!Wj!tp!lpn/
+++++
[b!vt!ubw!mkb!qp!mj!db!kbd!qj!kb!oph
wp!{b!•b;!
#Hp!tqp!ej!of-!wj!tuf!qsf!|mj!ob
dswf!op@#
#Kf!tbn-!pe!cj!kf!mph!nf!vcj!lj!.

anti~ke arh
tf!mj!ob/#
ZRNCE
MUDROSTI
Rijetko ko zna
da je anti~ki
amfiteatar u
tuniskom osjete drevnim "ru{evina- Del fi, Gr~ka: Iako je te{ko o{te}eni jo{ se mo`e koristiti, a izvrsno su o~uvani i mo-

P
El Jemu, iako ma" po put Par te no na ili Partenon puno prepoznatljiviji, nekoliko arhe- zaici u rimskim kupkama. Razgledati se mogu i
Ko lo se uma za mno ge su olo{kih ostataka podsje}a na to da su duhovno ostaci ranohri{}anske bazilike. Obronci Kuriona
manji od glavni razlog putovanja na sredi{te starih Grka zapravo bili Delfi - proro~i- popularni su i me|u paraglajderima.
Lbe!ptkf!uj!eb!kf!wp!mkfo- slavnog kojima `ele upiti dah pro- {te u koje su ~ak i vladari morali dolaziti po Kurion su osnovali Grci iz podru~ja Argo-
•p!wkfl!qpt!ub!kf!tv!spw/! rimskog {lih vremena i opipati stva- dvosmislene pitijske odgovore. I dalje se vide sa. Njihov vladar Stesenor izdao je zemlju to-
Onore de Balzak, rala{tvo na{ih predaka. Ali ostaci bedema oko kompleksa hramova, uni- kom rata sa Persijancima. Blizu grada nalazi se
pisac
ro|aka, tako romanti~na i tajanstvena mjesta ~esto su verziteta, pozori{ta, riznice i vije}nice, dok u rt, odakle su u more kao `rtve bacani oni koji
najo~uvaniji meta rijeka turista koji mogu umanjiti do`ivljaj biv{em Ateninu svetili{tu jo{ stoje tri od neka- su se usudili da dotaknu Apolonov oltar. Grad
pa pravi ljubitelji antike treba da razmisli o da dvadeset ukra{enih dorskih stubova. je pro{ao razli~ite faze, od helenisti~kog, rim-
na svijetu, "novim", manje razvikanim lokacijama. Delfi su danas arheolo{ko nalazi{te i savre- skog do hri{}anskog perioda. Imao je veliki trg,
ili da su Rijetko ko zna da je anti~ki amfiteatar u tu- meni grad u Gr~koj. U anti~ka vremena bili su a velika javna kupatila imala su hladnu i toplu
najljep{i gr~ki niskom El Jemu, iako manji od slavnog rim- prebivali{te Delfske Sibile, proro~ice posve}ne vodu.
skog ro|aka, najo~uvaniji na svijetu, ili da su anti~kom bogu Apolonu. Delfi su po{tovani {i- El Jem, Tu nis: Jedan od najbolje
hramovi najljep{i gr~ki hramovi zapravo na Siciliji. rom gr~kog svijeta kao mjesto kamena, centra o~uvanih arheolo{kih spomenika i najve}ih "~i-
zapravo Magazin "Forbes" sastavio je spisak od de- svijeta. U unutra{njosti ili srcu hrama delfskog tavih" amfiteatara na svijetu sagra|en je 238. go-
set najboljih "ru{evina" ili dragulja drevnog Apolona gorio je vje~ni plamen. Poslije bitke
na Siciliji svijeta koje bi svakako trebalo da posjetimo. kod Plateje, gr~ki gradovi su ugasili svoje vatre
Jblp!wp!mj!uf!eb!tubm!op!of!. i donijeli su novu vatru iz srca Gr~ke, Delfa. Obronci Kuriona popularni
|up!nj!kf!okb!uf-!of!{b!cp!. Vila Jovis, Italija: Iako je ostrvo su i me|u paraglajderima
sb!wj!uf!eb!oj!|ub!oj!kf!ub!lp Kapri u Napuljskom zalivu jedno od najpopu-
ep!tb!eop!lbp!of!qsf!lj!. larnijih turisti~kih odredi{ta u Italiji, ne odlu~e
eof!qsp!nkf!of/! se mnogi na strmi uspon do ostataka ove rim- dine po uzoru na rimski megastadion Koloseum.
Paulo Koeljo, ske vile. Sagradio ju je car Tiberije na mjestu sa Premda ne{to manji, ovaj je amfiteatar mogao
pisac kojeg se pru`a predivan pogled na planine i primiti 35.000 gledalaca, a bio je poznat po spe-
more. ktakularnim borbama gladijatora i trkama kola.
Rije~ je o ostacima rimske civilizacije. Tu- To je najstariji amfiteatar te vrste u Sjever-
risti `ele posjetiti spomen, kako bi se slikali na noj Africi i pokazuje veliki uticaj starorimske
bre`uljku Mont Tiberius. To je druga najvi{a ta- umjetnosti.
~ka na ostrvu. Posjetioci se mogu diviti ostaci- Afejin hram, Gr~ka: Ostrvo Egi-
ma rim skih gra |e vi na, ali i pre kra snom na u Saronskom zaljevu skriva ostatke svetili{ta
pogledu na poluostrvo Sorentski. posve}enog bo`ici Afeji, sagra|enog oko 500
Kurion, Kipar: Nezaboravan pogled godina prije Hrista. Iako su skulpture odavno
na mediteranske obale zagarantovan je i sa ru{e- razgrabljene po svjetskim muzejima, kolonade,
vina drevnog Kuriona na sjevernoj obali Kipra. kao najve}a vrijednost, nadma{uju Partenon. Za
Lp!mkv!cj!{cph!mkv!cb!wj-!ubk Grad su jo{ u 16. vijeku prije nove ere izgradili utisak je presudna i okolina jer u miru izolova-
kf!tmj!kfq/! Feni~ani, a danas je na njegovom mjestu poznat nih ostrvskih planina posjetilac zaista mo`e za-
Platon, filozof arheolo{ki park. Amfiteatar iz gr~kog perioda misliti da je u anti~kom vremenu.
 6. 9. 2009. ofekfmkb 29

Harli dejvidson

Harli dejvidson vjerojatno ne bi nikada bio tako uspje{an da ga nisu

zapazile starje{ine ameri~ke vojske te ga masovno naru~ivale za po-
trebe Prvog svjetskog rata. Ti su modeli bili posebno prilago|eni za
front, no {to je va`nije za razvoj kompanije, ljubav izme|u vojske i
harlija potrajala je sljede}ih nekoliko dekada, osiguravaju}i proizvo-
|a~ima ogroman profit. Zato i ne ~udi podatak da su pre`ivjeli veliku
depresiju, za razliku od ve}ine drugih motociklisti~kih brendova.
Ne samo da je ratna Amerika imala koristi od harlija ve} su ih naru-
~ivali i Rusi. Da ne spominjemo Japan, koji je otkupio licencu jo{ u
tridesetima, te ih proizvodio pod imenom rikuo.
Harli ili, kako ga jo{ popularno zovu, hog (prase), u pedesetima se
po~eo vezati uz imid` buntovnika i odmetnika. Marlon Brando je sjeo
na jednog u filmu "Divljak" iz 1953. godine i obezbijedio motoru le-
pezu asocijacija koje }e se poslije i te kako kapitalizovati. No tada,
polovinom 20. vijeka, kultura mladih jo{ nije previ{e uticala na dru{-
tvena kretanja, niti je bila korporativno isplativa.
Trebalo }e pri~ekati da mladi pedesetih, koji definitivno nisu imali
para za harlija, do|u u penziju te kupe motor u `elji da napokon i`ive
svoje mladala~ke snove.
Pokazuje to i prodajna statistika koja ka`e da je prosje~no doma}in-
stvo koje je posjedovalo harli 1987. godine zara|ivalo 38.000 dolara
godi{nje, a 1997. 83.000 dolara. Tako|e, srednja dob vlasnika je tada

nih dragulja
bila manja od 35 godina, dok je danas 46 godina.
U periodu od pedesetih do danas harli je promijenio nekoliko vla-
snika, upleo se u nezakonite procese o za{ti}ivanju svog prvenstva na
ameri~kom tr`i{tu te pro{ao kroz period katastrofalno lo{eg poslova-
nja. Otkriveno je da su se primale narud`be za motore koji nisu mogli
biti isporu~eni u roku te su klijenti ~ekali i po godinu dana da bi im
motor do{ao pred vrata. Harlijeve dionice su pale, ali kompanija se
ubrzo oporavila nakon {to je po~ela dobavljati kvalitetne dijelove iz
inostranstva.

hitekture talna vrata u ovom nekada va`nom rimskom sre-

Hram je podignut na najve}em brdu na os-
trvu Egina, Afeji u ~ast u sedmom vijeku prije
nove ere, a pregra|en je u razdoblju od 510. go-
dine do 480. godine prije nove ere.
Ostaci Afejina hrama i njegovi reljefni
ukrasi pripadaju najljep{im primjercima gr~ke
umjetnosti na prelazu iz kasnog arhajskog u
klasi~no doba koje se ra|alo.
Aspen dos, Tur ska: U potrazi za
anti~kim spomenicima ne smije se zaobi}i Tur-
ska koju je prije Rimljana helenisti~kom krugu
priklju~io Aleksandar Makedonski. Iz rimskog
razdoblja najpoznatiji je amfiteatar u Aspendo-
su sagra|en po nacrtima slavnog arhitekta Ze-
nona u drugom vijeku. Popularno zabavi{te
nisu napustili ni Turci koji su u njemu organizo-
vali borbe kamila.
Afrodisias, Turska: Drevni grad s
velikim hramom posve}enom bo`ici ljubavi
Afroditi turisti~ke grupe ne posje}uju ~esto. Do
hrama se najlak{e dolazi taksijem iz grada Pamu-
kale, a da ste na pravome mjestu, shvatit }ete kad
usred krajolika ugledate meramerne stubove, lu-
kove i ukrase. Posebno su impresivna monumen-
di{tu.
Da li znate
Lep tis Ma gna, Li bi ja: Biserom
rimskog carstva s impresivnim zgradama, tr`ni-
com i lukom, nazivao se i grad Leptis Magna na
libijskoj obali isto~no od Tripolija. Grad su ute-
meljili Feni~ani, a u rimske je ruke pao nakon
Punskih ratova. Budu}i da je sagra|en na pjesko-
vitom tlu, velik dio grada je sa~uvan, a osim po
iskopinama i predivnoj obali, Leptis Magna po-
znat je i kao rodni grad okrutnog cara i reforma-
tora Septimija Severa.
Balbek, Libanon: U dolini nedaleko
od grada Balbeka nalazi se jedno od najve}ih
graditeljskih dostignu}a starog svijeta - veli~an-
stveni Jupiterov hram, najve}i koji su Rimljani
ikada sagradili. Svetim mjestom Balbek se sma-
trao jo{ od vremena Kananaca i Feni~ana, a u Bi-
bliji se spominje kao grad koji je obnovio kralj
Solomon.
Ovaj kompleks se nalazi 86 km sjeveroisto-
~no od Bejruta. U vrijeme Seleukida i Rimljana
grad je bio poznat heliopolis -grad Sunca. U rim-
sko vrijeme glavno bo`anstvo bio je Jupiter.
Na osnovu ostataka iz srednjeg i mla|eg
bronzanog doba smatra se da je ovaj grad star
oko 5.000 godina.
U sastavu nalazi{ta nalaze se velika tvr|ava,
hram Jupiteru, Bahusu i Veneri.
Agrigento, Italija: U vrijeme gr~ke
kolonizacije Sredozemlja, Sicilija je bila centar i
`itnica cijele pokrajine Magna Graecie pa ne ~udi
da su na njoj neki od najljep{ih hramova tog vre-
mena. Kompleks od sedam hramova pod za{ti-
tom je UNESCO-a, a Konkordijin hram poznat je
kao najo~uvaniji jer je kasnije pretvoren u hri{-
}ansku crkvu. On je jedan od posljednjih sagra-
|enih u Velikoj Gr~koj.
Kako je nastao hanzaplast
Pretpostavlja se da je ovaj izum nastao po~et-
kom 20. vijeka. Po jednoj pri~i, Englez Dikson
nije mogao da gleda suprugu kako se prilikom
rada u kuhinji ~esto povre|uje. Zbog toga je uzeo
ljepljivu traku i na nju prakti~no nalijepio ~iste
komadi}e tkanine. Gospo|a Dikson je, zatim,
kada bi se za{titila, lijepila ove trake po ranama
{tite}i se od daljeg povre|ivanja i infekcije.
Izum za za{titu manjih rana prihvatile su farmaceutske kom-
panije koje su odmah sagledale mogu}nost dobre zarade. Me-
|utim, novo vrijeme donijelo je nove varijante pronalaska. Tako
se 1922. godine pojavio prvi hanzaplast, komadi} samoljeplji-
vog flastera sa sterilnom gazom u sredini.
Hanzaplast je veoma brzo postao popularan, a tome je dopri-
nijela ~injenica da se lak{e i jednostavnije koristi od flastera. Po-
sljednjih decenija prakti~na forma dobila je i nove namjene pa
se uz razne hemijske dodatke koje ispu{taju koriste za lije~enje
opekotina, odvikavanja od pu{enja, protiv bolova, u nekim me-
todama lije~enja depresije, a postoje i flasteri za koncentraciju.
Koji je prvi prenosni ra~unar
Prvi prenosni ra~unar je abakus. Prvi
poznati abakus postojao je u Vavilonu pri-
je 5.000 godina. Njime se ra~unalo pomo-
}u ka men ~i }a ko ji su se ume ta li u
`ljebove napravljene u pijesku.
Zatim se abak razvio u oblik koji se sas-
tojao od okvira i razapetih `ica na kojima
su postavljene plo~ice ili kuglice. Takvim
su se abakusom koristili u Egiptu i u Kini 2500 godina, a ne-
{to kasnije i u anti~koj Gr~koj.
Abakus je naj~e{}e drven. Sastoji se od okvira s kuglicama
ili kamen~i}ima koji su nabodeni na {tapi}e ili `icu, a povla~e
se po izrezbarenim otvorima, a kuglice ili kamen~i}i svojim
polo`ajem predstavljaju vrijednost odre|enog broja.
Abakus su koristili i pojedinci koji nisu mogli vidjeti. Oni
su ga koristili pri predstavljanju matemati~kih funkcija kao
{to su mno`enje, dijeljenje, oduzimanje i sabiranje. Iza `ica
na kojima su kuglice stavlja se gumeni ili neki drugi meki
materijal da se kuglice ne bi pomicale dok slijepi dodiruju
prstima kuglice.
30 ofekfmkb!6. 9. 2009.
Kako se vjen~ati
u Vegasu
a`u da brak spresne razvode za one koji se zbog
K
uop{teno vi{e kombinacije alkohola i seksa zalete
ni je u mo di, prema oltaru ne pretjerano ~iste gla-
ali ako `eli te ve.
odr`ati tradici- Ako vam je dos ta kla si ~nih
ju mo`ete to vjen~anja, povla~enja po crkvama,
u~initi i na pri- stajanja kod programiranog mati~a-
li~no netradicionalan na~in - odabi- ra i tro{enja nekoliko hiljada evra
rom je dnog od bez broj ve se lih na tradicionalne proslave sa 350
modela vjen~anja u svjetskoj prijes- gostiju, 125 vrsta kola~a i truba~e
tonici `enidbe i udaje. znojnih ~ela zalijepljenih nov~ani-
Dodu{e, Las Vegas je, {to je ja- cama, mo`ete probati ne{to druga-
sno svakom ko gleda ameri~ke fil- ~ije. Las Vegas na svom meniju ima
move i serije, ako ve} tamo nije jednako toliko opcija koliko prosje-
nikada bio, prije svega svjetsko sre- ~no vjen~anje ima kola~a i kilogra-
di{te kontrolisanog razvrata - koc- ma pe~enja.
ke, alkohola i prostitucije. Uporedimo li tro{kove, u Las
Ali u svom tom liberalnom ha- Vegasu se mo`ete vjen~ati jeftinije
osu ameri~ke dr`ave Nevade, ze- nego kod nas, pod uslovom da pro-
mlje hedonizma i legalnog oru`ja, na|ete jeftinu avionsku kartu, koja
nalazi se i kultura brzih i efikasnih je ionako uvijek najskuplji dio sva-
vjen~anja. Jedan od razloga za{to je kog prekookeanskog putovanja.
Las Vegas razvio tako dobar biznis Nakon toga, ostaje vam da rije-
slobode jest i sloboda od pretjerane {ite papire, ali papirologija je u
birokratije, pa tako svako mo`e u osnovi najjednostavniji dio organi-
pet minuta promijeniti tok svog zacije jer sve {to trebate jeste izva-
`ivota ekspresno brzim vjen~anji- di ti do ma }e izvo de iz ma ti ~ne
ma. Istina, Vegas nudi i jednako ek- knjige ro|enih i potvrde o slobo-
VIJESTI IZ NESVIJESTI
Ze~evi slu`e za ma`enje
Restorani u kojima ze~evi ni-
su na meniju, nego skaku}u
uokolo i tako uveseljavaju gos-
te, postali su hit u Japanu. Ljudi
se tako poku{avaju rije{iti stresa
nakon napornog radnog dana.
Ze~ji restoran u japanskom
gradu Nagoji nema ze~eve kao
glavno jelo na meniju, ali je sve
ostalo u znaku slatkih `ivotinjica - ukrasi, igra~ke, a i jela poslu`uju
u obliku ze~eva. Osim toga, u prostoriji pokraj sale za jelo nalazi se
nastamba pravih ze~eva koji gostima stoje na raspolaganju za
ma`enje.
Da restorani ili kafi}i imaju ku}ne ljubimce u Japanu nije novost,
budu}i da postoje stroga pravila o dr`anju `ivotinja u ku}i. Stolica
u "Ze~jem restoranu" ko{ta 10 dolara, ~ime se pokrivaju tro{kovi
odr`avanja `ivotinja, a minut ma`enja jednog od 18 krznenih ~la-
nova osoblja ko{ta jedan dolar.
Uporedimo li tro{kove,
u Las Vegasu se mo`ete
vjen~ati jeftinije nego
kod nas, pod uslovom
da prona|ete jeftinu
avionsku kartu, koja
je ionako uvijek najskuplji
dio svakog prekookeanskog
putovanja
dnom bra~nom stanju, prevesti ih, da }ete je sa smije{kom pamtiti do
lupiti markice i pe~ate i s njima se kraja `ivota. Od "drive-in" vjen~a-
dan prije vjen~anja pojaviti na sudu nja, u kojima se vjen~ate tokom
u Vegasu, te tamo izvaditi dozvolu vo`nje automobilom pored {altera
za brak. Vrlo je vjerovatno da vam poput onih u drive-in "McDonaldsi-
pritom uop{te ne}e tra`iti papire ma", preko aran`mana sa ru`i~as-
koje ste donijeli jer procedura iona- tim ka di la kom i vjen ~a nja u
ko ide kao po traci, a u redovima helikopteru iznad no}ne panorame
pred {alterima stoje ljudi iz zaista fascinantno osvijetljenog Grada gri-
svih dijelova svijeta, od Japana do jeha, mo`ete izabrati i nevjerovatno
Britanije, koji su svoju razmjenu filmsko vjen~anje i aran`man u ko-
prstenja i bra~nih zavjeta do{li ga- jima se mo`ete obu}i u superheroje
njati upravo u pustinji. Tako je mo- ili glumiti mafija{a u kapelici ure-
gu }e da }e vam u toj pro ce du ri |enoj kao scena zlo~ina, s ocrtanim
osoba zadu`ena za izdavanje do- le{om na podu i dvojicom u crno
zvola vjerovati na rije~, te vas je- odjevenih gangstera, koji mladu
dnostavno zamoliti za paso{ i to je privode do oltara.
to - spremni ste sa svojom dozvo- Naravno, ljubitelji "Zvjezdanih
lom produ`iti do jedne od brojnih sta za" mo gu pro na }i aran`man
lokacija za vjen~anje, doslovno na- vjen~anja u replici "Enterprisea",
bacanih u uli~icama oko suda, onog odjeveni u svoje najdra`e likove iz
dijela Vegasa koji je ne{to udaljeniji serijala.
od centra, a koji vi{e li~i na dobri Neka vjen~anja zaista su bizar-
stari Divlji zapad. na, pa tako uop{e nije ~udno vidjeti
Jednom kada vidite kakve vam mlado`enju koji pred oltarom stoji
sve mogu}nosti za vjen~anje nudi tik uz u klasi~no bijelo odjevenu
razulareni ameri~ki kapitalizam, ni- mladu, od glave do pete upakovanu
je lako odabrati opciju za koju znate u kostim velike pli{ane pande!
Bicikl budu}nosti Pivo spre~ava osteoporozu
Predstavljen je novi Popularno alkoholno pi}e, uz odre|ene
bicikl kompjuterske in- nuspojave, ima i niz dobrih strana. Jedna
teligencije koji ima ne- od njih je i silicij. Naime, `ene koje redovi-
probojni bezbjednosni to piju pivo imaju znatno manje {anse da u
sistem, gume koje se ne poznoj dobi obole od osteoporoze.
mogu probu{iti, a mo- Redovno ispijanje piva mo`e sprije~iti
gao bi u}i u svakodne- proces smanjivanja gusto}e kostiju, tvrde
vnu upotrebu u roku od {panski nau~nici. Studija je otkrila da su kosti `ena koje redovno piju
20 godina. pivo ja~e i da imaju manje {anse da obole od osteoporoze.
Biv{i biciklisti~ki as Kris Bordman koji je osvojio zlatnu medalju Pretpostavlja se da visoka koli~ina silicija u pivu usporava stanjivanje
na Olimpijskim igrama u Barseloni (1992) otkrio je najnovija dos- koje dovodi do lomova i potpoma`e zarastanje kostiju, prenosi ~asopis
tignu}a u dizajnu bicikala. "Nature".
Ovaj bicikl, koji izgleda kao da je ispao iz nekog SF filma, ima Pivo je bogato i fitoestrogenom, biljnom verzijom estrogena, koji
bravu koju je jedino mogu}e otvoriti pomo}u otiska prsta vlasnika. odr`ava kosti zdravima.
Gume je nemogu}e probu{iti, a i same se naduvavaju i posjeduje Nau~nici su istra`ivanje proveli na 1.700 zdravih `ena prosje~ne dobi
mali kompjuter koji broji kalorije kako se okre}u pedale. od 48 godina, ispitav{i ih o njihovim navikama konzumacije alkohola.
Okvir je napravljen od laganih karbonskih vlakana, a cijela stvar Njihove ruke su zatim pregledane ultrazvukom, {to je pokazalo da su
se pokre}e uz pomo} elektromotora koji se puni na solarne }elije. kosti pivopija ~vr{}e.

ART
Izlo`ba
pakistanske
"Vise}a vatra"
na Menhetnu
moderne
umjetnosti prvi
put u SAD
Priredio: Boris \URI]
Muzeju azijskog dru{tva smje{tenog na
U
Aper Ist Sajdu u Menhetnu ove sedmice
je postavljen novi eksponat. Rije~ je o
velikom prepariranom vodenom bivolu,
koji je svoje mjesto dobio na nadrealnom
postolju.
Vodeni bivoli mogu se na}i u svim
podru~jima Pakistana i repovi im se ~esto boje u crvenu boju uz
pomo} kane. Postavljanje jednog od njih u Azijski muzej proje-
kat je umjetnika Hume Muljija i metafora za mnogo ve}u izlo-
`bu koja se organizuje u nekoliko galerija ovog muzeja.
"Vise}a vatra", izlo`ba koja se otvara sljede}eg ~etvrtka,
predstavlja prvi primjer moderne umjetnosti Pakistana koja se
prezentuje u nekom ameri~kom muzeju. Mnogi koji nisu upo-
znati sa svijetom moderne umjetnosti u Pakistanu, koja se razvi-
jala od po~etka osamdesetih godina uprkos nestabilnosti zemlje,
ovu izlo`bu o~ekuju s velikim interesovanjem.
"Mislim da je te{ko za ljude koji ne `ive u Pakistanu da ra-
zumiju {ta za Pakistance zna~i prepoznavanje ove umjetnosti na
svjetskoj umjetni~koj sceni. To je velika stvar", rekla je Melisa
^iu, direktor Azijskog muzeja.
Bi}e prikazan rad 15 umjetnika, od
kojih gotovo svi `ive i rade u Pakistanu
Izlo`ba prikazuje rad 15 umjetnika, od kojih gotovo svi `ive
i rade u Pakistanu. Ve}ina ih je poha|ala Nacionalni koled`
umjetnosti u Lahoru, koji predstavlja uticajnu snagu u umjetni-
~kom `ivotu ove azijske zemlje. Reputacija Pakistana u svijetu
moderne umjetnosti je ~esto patila od pojednostavljene koncep-
cije da je to dru{tvo koje je negostoljubivo za javno izra`avanje.
Tokom nekoliko perioda u istoriji ove zemlje vizuelne
umjetnosti, pozori{te i film su bili podlo`ne restrikcijama koje su
uvedene u sklopu {erijatskog zakona i tokom vojne vladavine.
Me|utim, uprkos siroma{tvu i nedavnim nemirima ~itava mre`a
komercijalnih galerija, umjetni~kih {kola i studija je prosto proc-
vjetala. Radovi koje pakistanski umjetnici izra|uju ~esto se bave
te{kim temama, kao {to su religija, politi~ki pritisci i status mu-
slimanskih `ena.
6. 9. 2009. ofekfmkb 31
Aesthetica American Artist
Ko je zapravo
umjetnik?
Umjetni~ki studiji
i na~in njihovog
organizovanja
Hamra Abas, tridesettrogodi{nja umjetnica koja se obrazo-
vala u Lahoru i koja je nekoliko godina radila u Berlinu, obja{-
njava da je pri povratku iz Njema~ke u Pakistan njen rad postao
vi{e sofisticiran, djelomi~no zbog ~injenice {to je uspjela na}i Mnogi koji
ono {to je potrebno ve}ini umjetnika - prihvatljiv prostor za stva-
ranje, umjetni~ku grupu s kojom je mogla razmjenjivati mi{lje-
nisu upoznati
nje, kao i prijatelje i kolege s kojima je mogla raditi. sa svijetom
Na ovoj izlo`bi ona se predstavila sa crvenim konjem na lju- moderne
ljanje napravljenim od fiberglasa, a koji je baziran na imaginar-
nom liku Buraka, Muhamedovog konja. Iako je konj kulturolo{ka umjetnosti
ikona u Pakistanu, on se tako|e mo`e vidjeti kao logo brendova ili u Pakistanu
crtani lik za djecu i naro~ito je popularan za oslikavanje autobusa i
kamiona. Abasova zami{lja svoj rad kao igra~ku realnih razmjera koja se razvijala
na koju bi se popela i jahala, mada bi sli~an potez u Pakistanu mo- od po~etka
gao dovesti do opasnog pogre{nog shvatanja.
"Prilikom stvaranja i predstavljanja djela umjetnik mora biti osamdesetih
oprezan", obja{njava Hamra i dodaje: godina ovu izlo`bu
"I najmanje stvari mogu postati velike. Nikada se ne zna
kada se to mo`e desiti." Iako se njen rad ranije otvoreno bavio o~ekuju s velikim
seksulnom ma{tom i oprezno je bio prikazivan u Pakistanu, kao i interesovanjem
ve}ina djela moderne umjetnosti, ona ka`e da je prestala praviti
konfrontiraju}a djela iz li~nih razloga.
"Postoje stvari koje sam mislila raditi, ali ih nisam napravi-
la, djelomi~no zato {to nisam htjela uvrijediti svoje roditelje",
obja{njava.
Rahid Rana, tako|e jedan od umjetnika ~iji }e radovi biti
prikazani na izlo`bi, napravio je velike maglovite slike mozaika
s hiljadama malih fotografija. Jedan njegov rad, ukoliko se gleda
iz daljine, li~i na persijski }ilim, ali kako se posmatra~ pribli`ava
tamnocrveni tonovi se pretvaraju u sliku okrvavljenih `ivotinj-
skih tijela koje je Rana uslikao u pakistanskoj klaonici.
Ali Raza, umjetnik koji je mnogo godina proveo rade}i u
Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama i koji se 2006. godine vratio
da `ivi u Pakistanu, pravi velike kola`e koriste}i ostatke velikih
reklamnih plakata i stranica iz knjiga o umjetnosti koje su djelo-
mi~no nagorjele tako da slike i tekstovi izbijaju u prednji plan u
odnosu na crnu pozadinu. Kao i kod Rane, tako se i elementi
njegovih radova spajaju u velike figurativne slike, kao {to je na
primjer portret ~ovjeka koji vri{ti.
Sve u svemu, ova izlo`ba, koja traje do 3. januara, na mno-
go na~ina oslikava kontradiktornosti pakistanske svakodnevice
koja se ogleda u njihovoj umjetnosti.
32 ofekfmkb!6. 9. 2009.

ART

U selu Dafen u Kini godi{nje

proizvedu pet miliona slika

Svjetska
falsifikovanja
Priredila: Dragana RADU[KI

ju`noj Kini nalazi se svjetska

U
prijestonica masovne proizvo-
dnje umjetnina u tzv. umjetni-
~kim fabrikama. U selu Dafen
godi{nje se proizvede pet mili-
ona slika, a uglavnom je rije~
o kopijama poznatih umjetni-
ka. Oni najbr`i falsifikatori mogu da naslikaju i
do 30 slika dnevno.
Da je rije~ o umjetni~kom selu, svjedo~i i
spomenik u obliku ogromne ruke koja dr`i ~etki-
cu, a koji se nalazi na samom ulazu u selo. Ova
bronzana skulptura odmah vam govori ~ime se
bave seljani Dafena.
Selo je zapravo predgra|e [en`ena, grada
od deset miliona stanovnika, sjeveroisto~no od
Hong Konga, a postalo je poznato po reprodu-
kcijama svjetskih remek djela, nakon ~ega je
iznenada prosperiralo. Istina, iako ga zovu umje-
tni~kim selom, ima vrlo malo veze sa umjetnosti
jer je rije~ o masovnoj proizvodnji reprodukcija.
U svega nekoliko godina, Dafen je postao
vode}i centar, prijestonica za proizvodnju jefti-
nih ulja na platnu. Procjenjuje se da ~ak 60 od-
sto falsifikata i reprodukcija, koji se na|u na
prodajnim mjestima {irom svijeta, nastanu
upravo u Dafenu. Samo pro{le godine, fabrike
u Dafenu "proizvele" su robe za izvoz u vrije-
dnosti od 36 miliona dolara. Strani dileri umje- Prije toga, radio je kao uli~ni slikar u Hong Kon-
tni na ma su ~es ti gos ti ovog mjes ta gdje gu, gdje je i po~eo da se bavi falsifikovanjem po-
naru~uju reprodukcije i falsifikate, koje im ka- znatih umjetnina, u prvom redu slika. Kada je
snije isporu~uju kontejnerima. U selu do{ao u Dafen, odlu~io je da otvori svoju radio-
Huang D`iang prisje}a se vremena kada je ponestaje nicu, u mjestu koje je bilo na ni~ijoj zemlji,
Dafen bio selo, u pravom smislu te rije~i. U Da- mjesta za izme|u Kine i Hong Konga. Iznajmljivanje pros-
fen je do{ao prije 20 godina, i postao jedan od izlaganje tora je bilo prili~no jeftino, a Hong Kong, gdje je
prvih ljudi koji su se po~eli baviti ovim poslom. slika slao svoje "radove", je bio prili~no blizu.

prijestonica
slika
U svega nekoliko godina,
Dafen je postao vode}i
centar, prijestonica za
proizvodnju jeftinih ulja na
platnu. Procjenjuje se da ~ak
60 odsto falsifikata i
reprodukcija, koji se na|u na
prodajnim mjestima {irom
svijeta, nastanu upravo tu
"Kada sam do{ao ovamo, 1989. godine, nije
bilo ni~ega osim pra{njavih puteva i kolibica od
bambusa. Iako blizu Hong Konga, nama umjetni-
cima se ~inilo kao Sibir jer je bilo dosta izolova-
no".
Huang, koji u svojoj kancelariji dr`i svoje tri
zlatne biste, prisje}a se po~etka devedesetih, kada
je njegov posao bio na vrhuncu. Tada je proizvo-
dio 50.000 slika mjese~no, a ve}inu je prodavao
Vol Martu, ameri~kom veleprodajnom lancu. Pri-
znaje da je zara|ivao 200.000 dolara godi{nje,
{to je za Kinu basnoslovno bogatstvo. Danas, u
vremenu svjetske ekonomske krize, zapo{ljava
svega 40 slikara, a godi{nja zarada je deset puta
manja.
"Tokom devedesetih, ja sam bio jedini koji
se bavio masovnom proizvodnjom falsifikata i
reprodukcija", `ali se Huang i dodaje:
"Tada je sve bilo lak{e, jednostavnije, a da-
nas ne znam {ta }u od konkurencije".
Konkurencija iste slike prodaje po daleko ni-
`im cijenama, a jedan od njih je i Vu Rui}i, biv{i
Huangov u~enik. On je otvorio radionicu "Shen-
zhen Artlover" i godi{nje proizvede oko 30.000
kopija. Njegova kompanija je kao desetine osta-
lih u selu. On sanja o industrijskoj proizvodnji
slika, a `elja mu je da u svijetu reprodukcija psta-
ne ono {to je Mekdonalds u svijetu brze hrane.
[tavi{e, planira da otvori {kolu za mlade slikare,
koje }e obu~iti za izra|ivanje reprodukcija, a ka-
snije zaposliti kod sebe.
U Dafenu se odr`ava i takmi~enje u kopii
Mo`ete naru~iti slike po
svojoj `elji, a slikari vam mogu
naslikati bukvalno {ta god `elite
10.000 slikara, koji godi{nje proizvedu pet mili-
ona slika. Iako niko ne zna ta~ne cifre, ali najma-
nje 100 novih slikara do|e u selo svake godine.
U Dafen ne dolaze samo slikari koji `ele da rade
6. 9. 2009. ofekfmkb 33
KULT SEDMICE
WF!MJ!LB!CSJ!UB!OJ!KB!.!Lj!oft!lj!vnkf!uojl![boh!Iv!bo!qp!{j!sb!tb!twp!.
kpn!vnkf!uoj!•lpn!jo!tub!mb!dj!kpn!qsfe!j{mp!acv![v!Hbohrjboh!lp!kb
tf!pesab!wb!v!Wbku!Lkvc!hb!mf!sj!kj!v!Mpo!ep!ov!4/!tfq!ufn!csb/!
BVT!USB!MJ!KB!.!Bvt!usb!mjk!tlj!bcp!sj!eajo!tlj!tmj!lbs!Kb!oj!nb!Up!nj!Wpu!.
tpo!tup!kj!qp!sfe!twph!sb!eb!j{!3119/!hp!ej!of!lp!kj!op!tj!ob!{jw!#Vo!ukv
Bm!lb!ub#!vp•j!puwb!sb!okb!j{mp!acf!!v!Tj!eof!kv/!Okf!hp!wb!ekf!mb!tf!tnb!.
usb!kv!wsivo!tljn!ekf!mj!nb!bcp!sj!eajo!tlf!bq!tusbl!uof!vnkf!uopt!uj/!
UBK!MBOE!.!Gp!up!hsb!gj!kb!qp!lsf!ub!Hsjo!qjt!qsj!lb!{v!kf!qp!mkf!ps!hbo!tlf
sj!af!ob!lp!kfn!tv!ob!qsbw!mkf!oj!qps!usf!uj!sb!eoj!lb/!Pwp!kf!ejo!tuwf!op
ekf!mp!kf!ob!qsbw!mkf!op!lp!sj!|uf!okfn!ewj!kf!wstuf!sj!af!j!qp!lsj!wb!qp!esv!.
•kf!pe!27/111!lwb!esb!uoji!nf!ub!sb/!
GSBO!DVT!LB!.!Qsp!mb!{ojl!qp!tnb!usb!j{!hsb!eokv!nv!{f!kb!Qpn!qj!ev!.
falsifikovana djela, ve} i studenti kineskih akade-
Nfd-!v!hsb!ev!Nfd!v!jt!up!•opk!Gsbo!dvt!lpk/!Nv!{fk!cj!usf!cbp!cj!uj
mija umjetnosti koji tako zara|uju d`eparac.
[tavi{e, u Dafenu mo`ete i naru~iti slike po puwp!sfo!3121/!hp!ej!of!j!cj!~f!qp!twf!~fo!np!efs!opk!vnkf!uopt!uj/!
svojoj `elji, a slikari vam mogu naslikati bukval-
no {ta god `elite. Primjera radi, kupci ~esto `ele
da u kopije poznatih remek djela slikari stave nji-
hove likove, pa se tako na Da Vin~ijevoj "Poslje-
dnjoj ve~eri" mogu na}i portreti ~itave jedne
porodice.
Kada je rije~ o cijenama, onda su one za-
ista niske. U zavisnosti od kvaliteta reprodu-
kcije, Van Gogove "Suncokrete" mo`ete na}i
po cijeni od svega 50 dolara, i to za one naj-
kvalitetnije primjerke. Ukoliko kupite na veli-
ko, onda cijenu sni`avaju za ~ak 50 odsto, pa
tako 100 "Suncokreta" mo`ete kupiti po cijeni
od 20 dolara. Oni kupci kojima nije toliko sta-
lo do kvaliteta, reprodukcije mogu kupiti i po
15 dolara. U su{tini, najskuplje slike su one LP!MVN!CJ!KB!.!Qp!tkf!uj!mbd!qp!tnb!usb!vwf!~b!ov!sf!qsp!ev!ldj!kv!!Eb
koje urade studenti akademije umjetnosti, jer Wjo!•j!kf!wf!]plpo!ef!up!lpn!j{mp!acf!#Hf!ojk!Eb!Wjo!•j!kb#!lp!kb!tf!pe
su tehni~ki najbolje ura|ene. 3/!tfq!ufn!csb!pesab!wb!v!lp!mvn!cjk!tlpn!hsb!ev!Nf!ef!mj!ov/
34 ofekfmkb!6. 9. 2009.

"Backstreet Boys" u Beogradu

Dje~aci za kojima
su svi ludovali Jelena BABI] Sa ovog albuma hitovi su postale
numere "Everybody (Backstreet’s
uveni ameri~ki bend Back)", "As Long as You Love Me" i

^
"Backstreet Boys" }e
27. novembra odr`ati
kon cert u Za gre ba -
~koj, a 15. decembra u
Beogradskoj areni.
Gru pu je 1993.
osnovao producent Lu Perlman, a po-
slije serije audicija je anga`ovao Ale-
ksandera Meklina, Nika Kartera i
Houvi Doroua, kojima su se ubrzo su
priklju~ili Kevin Ri~ardson i Brajan
Litrel.
Prvi koncert "Backstreet boys"
odr`ali su iste godine, dok im je prvi
album objavljen 1996, prodat u mili-
onskom tira`u.
Sa albuma prvenca izdvojile su
se numere, koje su postale veliki hito-
vi: "We've Got It Go in' On",
"Anywhere For You" i "I'll Never
Break Your Heart".
Svoju popularnost u~vrstili su
drugim albumom "Backstreet's Back"
iz 1997. koji je samo u Sjedinjenim
Ameri~kim Dr`avama prodat u 14
miliona primjeraka.
"All I Have to Give".
Na vrhuncu popularnosti momci
su bili 1999. kada su objavili album
"Millennium" koji je nekoliko mjese-
ci vladao svjetskim top-listama.
Plo~a je do danas prodata u vi{e
od 40 miliona, a izdvojile su se nu-
mere "I Want It That Way", "Show
Me the Meaning of Being Lonely" i
"Larger Than Life".
Poslije albuma "Black & Blue",
2002. grupa se raspada jer je Nik
Karter rije{io da se posveti solo kari-
jeri.
Bend se ponovo okupio 2005.
kada su izdali povratni~ki album
"Never Gone".
Od 2006. bend funkcioni{e kao
kvartet, jer je Kevin Ri~ardson odlu-
~io da se posveti porodici i napusti
muziku i bend.
Svjetsku turneju na kojoj promo-
vi{u novi album "This Is Us", bend je
po~eo 15. avgusta u Nju D`ersiju.
Evropski dio turneje po~e}e 30.
oktobra u Lisabonu.

Svjetsku turneju na kojoj

promovi{u novi album
"This Is Us", bend je po~eo
15. avgusta u Nju D`ersiju

"Live forever"
najbolja pjesma
"ZZ Top"
16. oktobra
u Zagrebu
Po~ela
svih vremena borba
za MTV
Numera "Live forever" benda "Oasis" koji se nedavno raspao, progla-
{ena za najbolju pjesmu svih vremena u anketi koju su sprovele radio
stanice u Americi i Australiji, prenosi "Telegraph".
Rok numera iz 1994. godine, samo je jedna od ukupno tri numere

Best
benda "Oasis" koje su se na{le me|u hitovima za sva vremena.
Na drugom mjestu na{la se pjesma "Mr Brightside" benda "The Kil-
lers", a me|u najboljima su i klasici "Love will tear us apart" benda "ZZ Top" nakon sedam godina
"Joy Division", kao i "There is a light that never goes out" sastava "The opet sti`u u zagreba~ki Dom
Smiths".
1. "Live forever" - "Oasis"
2. "Mr Brightside" - "The Killers"
3. "Don't look back in anger" - "Oasis"
sportova 16. oktobra, a koncert
}e odr`a ti u sklo pu tur ne je
"Double Down Live" kojom sla-
Adria
Act
ve 40 godina djelovanja na hard
4. "Wonderwall" - "Oasis" rock-blues sceni.
5. "Love will tear us apart" - "Joy Division" Grupa }e izdati i dvostruko
6. "I am the resurrection" - "The Stone Roses" koncertno DVD izdanje pod na-
7. "Smells like teen spirit" - zivom "Double Down Live". Na U Berlinu }e se 5. novembra odr`ati MTV Europe sve do pono}i 11. oktobra. Pobjednik kategorije 'Best
"Nirvana" prvom disku podnaslova "Defi- Music Awards. Izme|u nekoliko kategorija, nama je Adria Act', zajedno s ostalim pobjednicima lokalnih
8. "There is a light nitely Then" na}i }e se 22 pje- najzanimljivija ona 'Best Adria Act' u kojoj }e se na}i MTV-ih kanala u Evropi, bi}e objavljen 12. oktobra.
that never goes sme snimljene 1980. za vrijeme po jedan bend iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvat- Najbolji iz te kategorije u}i }e u trku za 'Best
out - "The turneje "Deguello" u njema~kom ske, Slovenije i Makedonije. European Act', a o pobjedniku, koji }e biti predstavljen
Smiths" Esenu. Drugi DVD naslovljen Za 'Best Adria Act' nominovani su "Dubioza Kole-
9. "Bit ter- "Almost Now" sadr`ava snimke ktiv" (BiH), "DarkWood Dub" (Srbija), "Lollobrigida",
sweet symp- s razli~itih nastupa po SAD-u (Hrvatska) "Elvis Jackson" (Slovenija) i "Superhiks" Nominovani su "Dubioza Kolektiv",
hony" - koje je bend odr`ao tokom pro- (Makedonija). "DarkWood Dub", "Lollobrigida",
"Verve" {le godine. Pobjednika kategorije 'Best Adria Act' odabra}e "Elvis Jackson" i "Superhiks"
10. "Plug in Ostale pojedinosti o koncertu MTV-i gledaoci iz cijele regije (biv{e Jugoslavije) koji
baby" - "Muse" jo{ nisu poznate. }e glas svome favoritu mo}i dati putem internet strani- u`ivo na dodjeli nagrada MTV Europe Music Awards,
ce mtvema.com od 1. septembra, a glasanje }e trajati odlu~i}e glasovi gledalaca.
 6. 9. 2009. ofekfmkb 35

ALTER-SCENA

Bend "Bon Jovi"

osnovan je
1983. godine

Koncert
jo{ jedne
velike
muzi~ke
atrakcije

"Bon Jovi" dolazi

u Zagreb i Beograd vjetski poznati bend "Bon Jovi" januara 2010. u Japanu, a navodno bi koncert "Bon Jovi" se dokazao kao puno trajnija od

S
navodno bi u Zagrebu trebalo da
nastupi 19. maja 2010. godine,
"Bon Jovi" svjetsku iako slu`bene potvrde, kao ni
imena organizatora, jo{ nema.
turneju, kojom Ako je vjerovati internet-
promovi{e svoj skoj stranici http://www.bonjo-
vi-live.com/Tour.html, zagreba~ka bi publika
najnoviji album "Circle", zaista 19. maja mogla u`ivati u koncertu grupe
zapo~inje 15. januara
"Bon Jovi", prenose hrvatski mediji.
2010. u Japanu "Bon Jovi" svjetsku turneju, kojom promo-
vi{e svoj najnoviji album "Circle", zapo~inje 15.
dva dana prije zagreba~kog trebalo da odr`i i u ve}ine grupa tako etiketiranih, spajaju}i elemen-
Beogradu. te hard roka, hair metala, heartland roka, i stila
Bend je
Ipak, na slu`benim stranicama benda ova "MTV Unpluggeda" da bi odr`ali komercijalno
informacija nije potvr|ena, a nije poznato ni uspje{nu karijeru i duboko u dvijehiljaditima.
prodao gdje bi ta~no ova dva koncerta trebalo da budu Bend je prodao vi{e od 40 miliona albuma
preko 120
miliona
odr`ana. u Sjedinjenim Ameri~kim Dr`avama i preko
"Bon Jovi" je ameri~ki rok sastav iz Nju 120 miliona albuma {irom svijeta, a svirali su
albuma D`erzija osnovan 1983. godine. Vo|en od gla- u`i vo kon cer te u ve }im gra do vi ma u Azi ji,
{irom vnog pjeva~a i tvorca imena benda D`ona Bon Evropi, Australiji, Kanadi, Ju`noj Africi i Ju-
svijeta D`ovija, bend je originalno ostvario veliki us- `noj Americi, uz dodatak velikog broja gradova
pjeh osamdesetih kao metal bend. u SAD.

Sarajevske "[tuke"
osvajaju i Crnu Goru
Sarajevski
Solo pjesme
Toma Jorka
ž
"White Stones" Kit Ri~ards i D`ek Vajt ne-
bend "Letu {tu- davno su zajedno bili u studiju
ke" }e 13. sep- gdje su snimili nekoliko pjesa-
tem bra, na ma. Na naga|anja da }e D`ek
ve li ku ra dost Vajt biti producent novog albu-
svih fa no va, ma "Rolling Stonesa", Ri~ards
Fron tmen "Ra di ohe ada"
nastupiti u Crnoj je za "Rolling Stone" izjavio:
objavi}e dvije solo pjesme, a
Gori u Virpaza- mo`da je na pomolu i turneja. "Ne mogu da odam ni{ta vi{e
ru, u sklo pu Tom Jork (40) je snimio svo- od toga da smo nas dvojica u
Drugog festivala ju obradu pjesme "Radiohead" kontaktu."
prirode i kulture - "Feeling pulled apart by hor- Ri ~ar ds je pot vrdio da
"Jezero puno ~u- ses", koju }e objaviti kao dupli "Rol ling Sto nes" pri pre ma ju
da", koji }e biti singl zajedno s pjesmom "Hol- lu ksu zno re iz da nje al bu ma
odr`an 13. septembra na nekoliko lokacija na Skadarskom jezeru. low Earth". "Exile on Ma in St." iz 1972.
Festival ima za cilj predstavljanje kulturnog i prirodnog naslje|a, tu- Druga pjesma trebalo je da godine, sa bonus pjesmama na
risti~ke ponude i lokalnih zajednica Skadarskog jezera. zavr{i na njegovom solo izda- koje su ~lanovi "Stonsa", kako
U okviru festivala bi}e organizovane brojne promotivne aktivnosti: nju "The eraser" (2006), ali je ka`e, potpuno zaboravili da ih
vindsurfing i kajaking, takmi~enje u sportskom ribolovu, biciklisti~ka muzi~ar mislio da zvu~i nedo- imaju.
tura iznane|enja, letovi balonom, malim letjelicama i zmajem iznad vr{eno. Pored toga, gitarista "Ston-
Skadarskog jezera, pje{a~ka tura, posmatranje ptica, slikarska kolonija Jork, koji va`i za jednog od sa" tre nu tno ra di na svo joj
u Virpazaru, izlo`ba lokalne zajednice Skadarskog jezera - doma}a ra- najuticajnijih modernih muzi- autobiografiji, u saradnji s pis-
dinost, suveniri, krstarenja, kao i restoranska ponuda s promotivnim ci- ~ara, nikada nije i{ao na solo
jenama. cem D`ejmsom Foksom.
turneju, a sada se ipak odlu~io "Po ku {a vam da se pri sje -
U muzi~kom dijelu programa koji }e biti organizovan u Virpazaru za taj korak, pi{e "Bilbord".
nastupi}e DJ Chevalier /Fluid drum od 18 ~asova i podgori~ka grupa tim svega, ali mi to te{ko ide",
"Ra di ohe ad" je ne da vno izjavio je Ri~ards.
"Krug" od 19 ~asova. obja vio dvi je no ve pje sme:
Posebni gosti festivala, koji }e nastupiti od 20 ~asova, bi}e sarajevski Vajt i Ri~ards su ve} sara-
"These are my twisted words"
bend "Letu {tuke", koji uvijek obe}ava dobru svirku i jo{ bolji provod. |ivali na dokumentarcu o kon-
i "Harry Patch", a polako pri-
Ulaz na koncerte je besplatan. (agencije) prema i novi album. certu "Rolling Stonesa", "Shine
a Light" Martina Skorsiza.
36 ofekfmkb!6. 9. 2009.

KALEIDOSKOP

Alisia Alonso,
jedna od
najpoznatijih balerina
Njeni performansi su svugdje
imali brojnu publiku

Da kompenzuje parcijalni vid na jedno oko

trenirala je s partnerima da nau~i svaki pokret
FOTO NN

Uprkos sljepilu `ivot

Davor PAVLOVI] Alonsa, za kojeg se i udala. novom Mordkin baletnom dru{tvu u Njujorku. sel sve do 1948, kao i u "Undertow", "Theme
Nakon vjen~anja uzela je njegovo prezime. Nakon {to je posjetila doktora zbog proble- and Variations" i svjetskoj premijeru Demilo-
ubanska primabalerina i ko- Par se preselio u Njujork Siti nadaju}i se profe- ma s vi dom, 1941. go di ne je us ta nov lje na vog baleta "Fall River Legend" 1948. godine.

K
reograf Alisia Alonso, jedna
od za{titnih znakova Kube,
ali i jedna od najpoznatijih
balerina, posebno se prosla-
vila plesom u "@isel" i "Kar-
men".
Kada je imala 19 godina zbog defekta na
oku ostala je skoro slijepa.
Njeni partneri su uvijek morali da budu na
pravom mjestu na kojem ih je ona o~ekivala, a
kori{tena su svjetla na razli~itim dijelovima bi-
ne da je vode.
Alonsova je ro|ena kao Alisia Ernestina de
la Karidad del Kobre Martinez Hoja u Havani
21. decembra 1920. godine kao jedna od dvije
k}erke oficira.
Porodica joj je bila finansijski dobrostoje}a
i `ivjeli su u bogatijem dijelu glavnog grada
Kube.
U ranoj dobi Alonsova je pokazala intere-
sovanje za muziku i ples, a njena majka je za-
dovoljila njene `elje kupuju}i joj fonograf i
plo~e.
Po~ela je da ple{e sa sedam godina i upisa-
la je balet na Sociedad Pro-Arte muzi~koj {koli
u Havani kod Sofije Fedorove.
Godinu kasnije imala je prvi javni nastup u
"Uspavanoj ljepotici" ^ajkovskog. U Kubi je
plesala pod imenom Alisia Martinez.
Pro ble mi s vi dom: Njen brzi pro-
gres u u~enju baleta je zastao 1937, kada se za-
lju bi la u ta ko |e stu den ta ba le ta Fer nan da
sionalnoj karijeri. Na{li su ku}u s ro|acima u
Aper Vest Sajdu na Menhetnu.
Ubrzo je rodila i k}erku Lauru, ali je nasta-
vila da trenira u Ameri~koj baletnoj {koli i uzi-
ma la pri va tne ~a so ve kod Le ona Fo ki na,
Aleksandre Fedorove, Enrika Zanfreta i Anato-
la Vilzaka. Onda je otputovala u London da su-
dira kod Vere Volkove.
U me|uvremenu, njen mu` se pridru`io
S Igorom Juskevi~om
Po~ela je
da ple{e sa odvojena mre`nja~a. Imala je operaciju i mora-
sedam godina la je le`ati tri mjeseca da bi joj se oko izlije~ilo.
i upisala je U nemogu}nosti da vje`ba micala je samo
balet na nogama kako bi se odr`avala u kondiciji.
Sociedad Kada joj je banda`a skinuta, shvatila je da
Pro-Arte operacija nije uspjela do kraja.
muzi~koj Doktori su predlagali drugu operaciju, ali
{koli u Havani su shvatili da plesa~ica nikada ne}e imati dobar
vid. Na kraju je prihvatila i tre}u operaciju u
Havani, poslije koje je morala da le`i ~itavu go-
dinu.
Nije joj bilo dopu{teno da se igra s k}er-
kom, smije i pla~e ili pokre}e glavu.
Njen mu` je provodio vrijeme s njom svaki
dan, koriste}i njene prste da je u~i velike uloge
klasi~nog baleta. Kasnije je rekla da je plesala u
snu.
Kada je napustila bolnicu, protiv savjeta
doktora, vratila se u baletski studio.
Malo kasnije je uragan pogodio njen grad i
sasuo joj staklo s prozora u lice. Na sre}u, o~i
joj nisu bile povrije|ene. Djelimi~no slijepa,
otputovala je nazad u Njujork 1943. godine da
obnovi svoje sposobnosti.
Prije nego {to se vratila u punu formu, po-
nu|ena joj je da ple{e "@isel" kao zamjena za
povrije|enu primabalerinu.
Zvi jez da: Alon so va je pri hva ti la i
imala takav performans da su je kriti~ari odmah
proglasili zvijezdom.
Odmah nakon toga je promovisana u prvu
plesa~icu kompanije 1946. godine i igrala je @i-
U to vrijeme je razvila reputaciju intenzi-
vne dramatur{ke plesa~ice, sa ~istom tehnikom
i odli~nim interpreterskim sposobnostima klasi-
~nih i romanti~nih repertoara.
Njeno dugotrajno partnerstvo u plesu s Igo-
rom Juskevi~om pore|eno je s onim Freda As-
ter i D`ind`er Rod`ers.
Juskevi~ i njeni drugi partneri su ubrzo
postali eksperti u pomaganju Alonsovoj da pre-
vazi|e svoj hendikep.
Da kom pen zu je par ci jal ni vid na je dno
oko, balerina je trenirala s partnerima da nau~i
svaki pokret i polo`aj partnera.
Imala je, tako|e, svoje dizajnere seta, koji
su strogo instalirali mjesta u razli~itim bojama
da bi joj pomogli kod pokreta.
Alonsova je znala, na primjer, ako do|e
pod svjetlost reflektora blizu ivice stejd`a, da je
preblizu orkestru.
Tu je bila i tanka `ica koja je visila preko
ivice stejd`a kao drugi marker za nju, ali je ipak
naj~e{}e plesala tako {to bi je vodio partner.
Njena `elja da razvije balet na Kubi vratila
ju je u Havanu 1948. godine, gdje je osnovala
svoju kompaniju "Alisia Alonso balet", koja je
imala vrlo malu finansijsku podr{ku, a postala
je Nacionalni balet Kube.
Kompanija je radila i imala premijere u
Havani, a onda i{la na turneje po Ju`noj Ameri-
ci.
Re la ci ja Nju jork - Ha va na:
Performansi su imali veliku publiku svagdje, ali

posvetila plesu
Alonsova je kompaniju i dalje finansirala svo-
jim sredstvima da nastavi da radi, uprkos kasni-
jim donacijama bogatih familija.
Putovala je izme|u Njujorka i Havane da
bi anga`ovala najbolje u~itelje da treniraju stu-
dente.
Ostala je primabalerina u tom periodu, ple-
{u}i dva puta u Rusiji 1952. godine, a onda i
produciraju}i i igraju}i u "@isel" za parisku
operu 1953. godine.
Izme|u 1955. i 1959. godine Alonsova je
plesala svake godine sa "Ballet Russe" iz Mon-
te Karla kao gost.
Bila je prva plesa~ica zapadne hemisfere
koja je plesala u Sovjetskom Savezu i prva
ameri~ka predstavnica koja je plesala s Bolj{oj i
Kirov teatrima iz Moskve i Lenjingrada.
Tokom decenije koja je uslijedila pro{la je
zapadnom i isto~nom Evropom, Azijom, obje
Amerike, a kao gost je plesala u Parizu, Dan-
skoj i nekim drugim baletskim ku}ama.
Sredinom pedesetih godina pro{log vijeka
njena baletska kompanija je bila u te{koj situ-
aciji finansijski i politi~ki.
Diktator Fulgencio Batista je uzeo kontro-
lu i `elio se obra~unati sa svim protivnicima.
Podr`avan od mafije, ameri~kih poslovnih in-
teresa, bespo{tedno je uni{tavao svakog ko mu
se na{ao na putu. Svi umjetnici i intelektualci
ko ji su bi li li je vo ori jen ti sa ni ni su do bi ja li
sredstva iz bud`eta.
Prisiljeni da rade u no}nim klubovima da
bi pre`ivjeli, plesa~i nisu imali snage da ple{u
s Alonsovom.
Re`im je Alonsovoj ponudio 500 dolara
mjese~no da prestane da kritikuje, a ona zgro-
`ena napustila je {kolu i pridru`ila se "Balett
Russo" u Monte Karlu zajedno s Jusevi~em.
Kada je imala
Za njih je plesala do 1959. godine i za to
19 godina zbog
vrijeme je dobila "Dance Magazine Award".
defekta na oku
Po vra tak na Ku bu: Kada je Fi-
ostala je skoro
del Kastro uzeo vlast od Batiste pove}ao je
slijepa
ulaganja u nacionalni kulturni progres.
I dalje upravlja
Nacionalnim baletom Kube
Alisia Alonso i
Fidel Kastro
Ohrabrena tim postupkom i nostalgijom za
Kubom, Alonsova se vratila i primila 200.000
dolara da oformi novu {kolu, koja je nazvana
Nacionalni balet Kube.
Rekla je da je 1958. godine primila pismo
od Kastra iz Sijera Maestre da vodi kompaniju
kada oni osvoje vlast.
Osnovala je zvani~no {kolu 1960. godine,
6. 9. 2009. ofekfmkb 37
Bila je prva plesa~ica zapadne hemisfere
koja je plesala u Sovjetskom Savezu
Postala je inspiracija
za mnoge mlade
balerine. Svojim
posebnim stilom
ostavila je trag na
me|unarodnoj
plesnoj sceni
a za nekoliko godina njeni plesa~i su pobje|i-
vali na me|unarodnim takmi~enjima.
Alonsova je smatrala da je njena {kola dio
kubanske revolucije i `eljela je da njeni plesa~i
donesu ljepotu baletu, a ujedno i pomognu far-
merima i radnicima u obnavljanju dr`ave.
Zbog pasionirane povezanosti s novim ko-
munisti~kim re`imom u Havani, ameri~ka pu-
bli ka joj je okre nu la le |a i izba ~e na je iz
kulturnog `ivota Amerike.
Ipak, njena je kompanija nastavila da gos-
tuje po Evropi. Tokom 1967. i 1971. godine je
gostovala u Kanadi, gdje su kriti~ari ustanovili
da je jo{ sjajna balerina.
Kada je Vijetnamski rat zavr{en i Nikson
napustio poziciju predsjednika Amerike, Kas-
tro joj je ponovo dozvolio da nastupa u Ameri-
ci.
Mnogi ameri~ki kriti~ari su napisali da je
tada pedeset~etvorogodi{nja plesa~ica kao ba-
ka zra~ila vi{e nego pola balerina upola mla|ih
od nje.
Alonsova je nastavila da upravlja Naci-
onalnim baletom Kube i po~etkom 21. vijeka.
Brojne knjige su napisane o njoj, a postala
je inspiracija za mnoge mlade balerine. Svojim
posebnim stilom ostavila je trag na me|unaro-
dnoj plesnoj sceni.
Neki od njenih biv{ih i najpoznatijih stu-
denata su danas ~lanovi ameri~kih baleta.
U~estvovala je i u dokumentarnom filmu
sni mlje nom u Ku bi, pod na zi vom "Ali sia",
gdje je pri~ala o svom radu.
U junu 2002. godine postala je ambasador
UNESCO-a.
38 ofekfmkb!6. 9. 2009.

Dvanaest
godina
od smrti
najomiljenijeg
Sje}anje na
~lana britanske
kraljevske
porodice
princezu Dajanu kom tunelu Alma, dok je njen voza~ po-
ku{avao da izbjegne paparace. Me|utim,
i danas su aktuelne brojne teorije o njenoj
Hiljade Dajaninih
smrti, pa ~ak i one da je rije~ o ubistvu.
poklonika odalo joj je
Istraga nije otkrila gdje su nestali do- po{tu na dan njene smrti
kumenti koji su pripadali Dajani, identitet
voza~a bijelog fijata koji se tako|e spo-
minjao kao u~esnik nemilog doga|aja, te
i veliki iznosi novca koje je tri mjeseca
prije nesre}e primio Henri Paul, voza~
mercedesa u kome je Dajana stradala.
Saobra}ajna nesre}a u pariskom Al-
ma tunelu prije dvanaest godina u kojoj je
zadobila smrtonosne povrede princeza
Dajana, mo`da ipak nije glavni krivac za
njenu smrt.
Upravo to tvrdi advokat Majkl Men-
sfild u svojim memoarima koji je u sud-
skom postupku tra`e}i istinu o nesre}i,
zastupao Mohameda Fajeda, oca prince-
zinog zaru~nika koji je tako|e izgubio
`ivot uz Dajanu.
Advokat je u svojoj knjizi napisao da
ne mo`e prihvatiti ~injenicu da su doga-
|aji koji su doveli do stradavanja prince-
ze u pariskom tunelu samo nesretan splet
okolnosti.
Iznosi sumnju u slu`benu istragu ko-
ja je okon~ana zaklju~kom da je princeza
Godi{njica obilje`ena u Londonu Priredila: Dragana RADU[KI stradala u saobra}ajnoj nesre}i izazvanoj
FOTO AFP prevelikom brzinom, okolnostima na sao-
ve sedmice obilje`ena je bra}ajnici, potjerom fotografa na motoci-

O
Saobra}ajna nesre}a u pariskom 12. go di{ nji ca od smrti
princeze Dajane, koja je bi-
Alma tunelu prije dvanaest la i ostala najomiljeniji ~lan
godina u kojoj je zadobila britanske kraljevske poro-
smrtonosne dice. Iako je pro{lo nekoli-
ko decenija od njene smrti,
povrede princeza Dajana, hiljade njenih poklonika odalo joj je po-
mo`da ipak nije glavni {tu na dan njene smrti.
Prema zvani~noj istrazi, princeza je
krivac za njenu smrt poginula u saobra}ajnoj nesre}i u paris-
klima....
Smatra da je istraga bila gubitak vre-
mena i novca, koja je donijela isti zaklju-
~ak kakav su dali istra`ioci na licu mjesta.
Sve je to velika zabluda, smatra Mensfild.
Smatra i da istraga nije rasvijetlila
brojne detalje, da je dosta dokaza izgu- Brojne su teorije o smrti
bljeno, namjerno ili slu~ajno poput cijele princeze pa ~ak i one
kutije li~nih dokumenata koji su pripadali
Dajani.
da je rije~ o ubistvu

Belgijski kraljevski par, kralj Albert i kraljica Paola

Radu Duda se
povukao iz trke za
predsjednika Pedeset godina braka
"@ao mi je
{to se
povla~im,
{to ne Albert je
zna~i da ne postao
vjerujem u kralj 1993.
budu}nost godine,
ove dr`ave", nakon smrti
izjavio je svog
rumuski starijeg
princ brata
Rumunski princ Radu Duda objavio je ove sedmice da se povla~i iz
utrke za predsjednika dr`ave, za {ta se kandidovao:
"@ao mi je {to se povla~im, {to ne zna~i da ne vjerujem u budu}nost ove D. RADU[KI skog naroda", pisali su tada belgijski mediji.
dr`ave", izjavio je princ Radu Duda u obra}anju rumunskoj javnosti. Nakon sedam godina braka, kraljevski par je
"Sada kada sam se i zvani~no povukao, svjestan sam da izborna utrka Belgijski kraljevski par, kralj Albert i kralji- imao ozbiljnu krizu, i jedno vrijeme su `ivjeli
ne}e biti izborna, ve}, zapravo, bi}e to sukob klanova", izjavio je Duda, ca Paola proslavili su 50. godi{njicu braka povo- odvojeno. Navodno su oboje imali vanbra~ne ve-
koji je dodao da je sada{nji predsjednik zapo~eo privatizaciju rumunske dom ~ega su priredili veliki prijem u Kraljevskoj ze, a u pripremi je bio i razvod.
dr`ave, a da }e naredni predsjednik nastaviti sa tom praksom. palati u Lakenu. Kako bi ovogodi{nji prijem u~i- Prema novinskim natpisima iz tog vremena,
U svom obra}anju, princ Radu Duda obratio se i kralju Mihaju I. nili {to zanimljivijim, kralj i kraljica su pozvali kralj je navodno imao vezu sa jednom barone-
"Blagoslov koji ste mi dali prilikom kandidature za predsjednika je naj- vi{e od {ezdeset belgijskih parova koji su se vjen- som, koja je bila razvedena i sa kojom je imao i
ve}i znak povjerenja koji sam ikada dobio od nekoga u svom `ivotu. To ~ali istog datuma kao oni. dijete, koje je ro|eno 1968. godine.
mi mnogo zna~i i daje mi snage da se i dalje borim za svoju zemlju", re- Albert II upoznao je svoju budu}u suprugu Kralj Albert nikada javno nije priznao da
kao je princ Radu Duda. Paolu Rufu na prijemu u belgijskoj ambasadi u ima dijete iz vanbra~ne veze.
Radu se kandidovao u aprilu kao nezavisni kandidat, {to mu je navodno Italiji, 1958. godine, koji je odr`an povodom ina- Nedavno, u intervjuu povodom svog 70. ro-
garantovalo nepristrasnost ako postane predsjednik. Biv{i glumac, princ uguracije pape Ivana XXIII. |endana, kraljica Paola je izjavila da je istina da
Radu Duda, po~eo je svoju politi~ku karijeru 2002, kada je postavljen za Svega nekoliko mjeseci kasnije, Paola je je to bio najte`i period njihovog braka:
specijalnog predstavnika rumunske vlade. Na toj funkciji je bio do pro{le Kralj i kraljica na proslavu predstavljena belgijskoj javnosti. Belgijski mediji "[to je bilo, bilo je. Sada smo presre}ni zaje-
godine. Nakon toga se o`enio princezom Margaretom, k}erkom kralja Mi- pozvali vi{e od {ezdeset su se vrlo pohvalno izjasnili o novoj princezi, jer dno", rekla je Paola.
haja. belgijskih parova koji su se je i Albert tada jo{ uvijek bio princ: "[arm i lje- Ina~e, Albert je postao kralj 1993. godine,
D. Ra. vjen~ali istog datuma kao oni pota plave princeze sa juga osvojili su srca belgij- nakon smrti svog starijeg brata Boduena.
6. 9. 2009. ofekfmkb 39
40 ofekfmkb!6. 9. 2009.
Nezaobilazni
trendovi za
Priredio: Igor JANKOVI]
iroki d`emperi zanimljivog
uzorka, ko`ne tajce, aktovke i
[
ribarske ~izme samo su neki od
noviteta u kojima treba u`ivati
u nadolaze}oj modnoj sezoni
jesen - zima 2010. Dizajneri su
se razigrali, a vi od svakog
trenda ukradite pone{to
Ve~ernje jaknice: Nina Ri~i, "Yves
Saint Laurent", "Costume National", Husein ^ala-
jan, "Balenciaga", "Prada", Stela Mekartni i "Bal-
main" predstavili su savr{en ve~ernji sako u kakav
se isplati ulo`iti u ova te{ka vremena. Elegantna
jaknica svakoj odjevnoj kombinaciji, bez obzira na
to nosite li pantalone, haljinu ili ~ak farmerke, odi-
{e elegancijom.
Afganistanski kaputi: Tzv. afganis-
tanske kapute predstavili su "House of Holland",
"Paul & Joe", "Maison Martin Margiela", "Given-
chy" i "Lanvin". Utoplite se ove jeseni i zime ovim
najotka~enijim primjercima.
Lude osamdesete: Brojni dizajneri -
Mark D`ejkobs, Vena Kava, E{li I{am, Aleksan-
der Vang, "Basso & Brooke", \or|o Ar-
mani, Emanuel Ungaro, A{ish, Betsi
D`onson, D`ulien Mekdonald, "Gucci" i
"Balmain" skloni su osamdesetima ove
jeseni.
Stil osamdesetih vi|amo u svemu ~ega
se dizajneri dotaknu, od kombina-
cija boja do povratka jastu~i}a na
ramenima i pank preporuka
Pleteni d`emperi:
[to ve}i, {to {iri, {to zanimljivi-
je pleteni, d`emperi su obave-
zni. Najlu|e primjerke na piste
su izbacili "Pringle of Sco-
tland", "Topshop Unique",
Aleksandar Mekvin, "Misso-
ni", D`ulien Mekdonald.
Ikone: Istorijske `ene
koje nas najvi{e inspiri{u do-
bile su glavnu ulogu otisnute
na haljinama, majicama i su-
knjama. Tako je Marilin
Monro otisnuta na kreaci-
jama "Dolce & Gabbane", ba{ kao i Maria Kalas,
dok su Elizabet i kontesa Devonska na kreacija-
ma "Burberry Prorsuma".
Hevi metal: Kao {to su to na pistama
pokazali Derek Lam, Fillip Lim, Mark D`ej-
kobs, Trejsi Rizi, Filip Lim, Zak Posen, @ils, Ri-
~ard Ni kol, "D&G", Kris ti an La kroa te
"Prada" i dalje }e se nositi zlato, srebro i
bronzu.
Metalik, a najvi{e zlatne odsjaje,
vidje}emo na svemu, od ~izmica do ha-
ljina.
Dimije: Dimije ne}e iza}i iz
mode, zapovjedili su Kristian Dior,
"Noir/Black Noir", Stela Mekartni,
Aleksander Vang i "Chloe". Voljeli ih
vi ili mrzili, ostaju u modi, a kao da
postaju sve ljep{e, elegantnije, zanimlji-
vije.
Kombinezoni: Jo{ jedan
ovoljetni hit se nastavlja - opet nam
dolaze kombinezoni, samo u jesenskoj
varijanti, kako to pokazuju "Chloe", "Mar-
chesa", Fillip Lim i Kristian Dior.
 6. 9. 2009. ofekfmkb 41

U posljednje
vrijeme stil
osamdesetih
vi|amo u svemu
~ega se dizajneri
dotaknu, od
kombinacija
boja do povratka
jastu~i}a na
ramenima i
pank preporuka

modni
jesen [iroka ramena: Roksanda Illin~i},
Stela Mekartni, Viktoria Bekam, Karen Voker,
D`onatan Sanders, "Balmain", Zak Posen, Nikol
Farhi, D&G, "Prada", "Dolce & Gabbana", Nina
Ri~i - svi su se oni priklonili trendu ogromnih ra-
mena i rukave zvane "ov~je no`ice" mo`ete o~e-
kivati po svim modnim du}anima.
Ko`ne tajce: ^ak i vegetarijanci po-
put Stele Mekartni na piste {alju tajce od eko-
ko`e i bi}e to ultimativni hit sezone.
Ribarske ~izme: Ribarske ~izme
preferiraju "Prada", "Costume National", Rik
Ovens, "Viktor & Rolf", "Chloe", Luj Viton i
Antonio Berardi. Vrlo visoke, preko koljena,
{iroke na vrhu. Ove ~izme bi}e obavezne ove se-
zone.
Spomenimo na kraju da ne}ete pogrije{iti s
[to ve}i, mornarsko plavom bojom koja }e biti hit sezone,
{to {iri, {to kao idealna alternativa crnoj odje}i. Ubojita kom-
zanimljivije binacija bi}e pak crveno-crno. Dizajneri su i dalje
pleteni, skloni `ivotinjskim printovima poput zebre i le-
d`emperi oparda, a haljine }e krasiti i poneki prozirni detalj.
su obavezni [ik su i trake ili mre`ice za kosu, oko glave ili ~ak
oko vrata.
42 ofekfmkb!6. 9. 2009.

NAUKA Lijek bi starijim ljudima omogu}io

da u`ivaju u dobrom zdravlju

Ameri~ki nau~nik
Dejvid Sinkler
FOTO NN

Po~elo
testiranje
lijeka
protiv
starosti

Nau~nici na tragu
dugovje~nosti iz bolnice Mase~usets d`eneral koji je ovog
ljeta pru`io neobi~no otkri}e o dugovje~nosti.
gu do bro
opo na {a ti
Uzbu|enje me|u istra`iva~ima o starenju ka lo rij sku
poraslo je u posljednjih nekoliko godina sa po- restrikciju.
Utvr|eno je da javom dvije stvari - promjenama pojedina~nog Gla vni
ishrana sa smanjenim gena i praktikovanje ishrane poznate kao kalo- me |u nji -
kalorijama kod nekih rijska restrikcija. ma je re -
U kalorijskoj restrikciji mi{evi dobijaju zve ra trol,
`ivotinja dovodi do zdravu ishranu koja ima 30 odsto manje kalo- ~i je se
produ`etka `ivota rija nego normalna ishrana. Ti mi{evi su `ivjeli osnovni
30 do 40 procenata du`e nego obi~ni mi{evi i sastojci na-
kao i osloba|anja jedini nedostatak koji se javio je bilo smanje- laze u gro`-
od svih bolesti nje plodnosti. |u i crvenom vinu.
Ljudi veoma te{ko mogu sprovesti takvu Ameri~ka kompanija "Sirtris farmaceuti-
ishranu tako da je ona ostala predvi|ena samo kals" iz Mase~usatsa ovih dana sprovodi klini-
Priredio: Boris \URI] za laboratorijske `ivotinje. ~ke tes to ve re zve ra tro la i jo{ ne ko li ko
Nakon toga, do{lo se do otkri}a promjene lijekova.
vjetski nau~nici tvrde da je po-

S
trebno uzeti samo jedan lijek
koji bi pomogao u borbi protiv
starenja i ve} su po~eli s njego-
vim testiranjem.
Oni su u posljednjih neko-
liko godina utvrdili da ishrana
sa smanjenim kalorijama kod nekih `ivotinja
dovodi do produ`etka `ivota kao i osloba|anja
od svih bolesti.
Neki nau~nici tvrde da je samo potrebno
uzeti jedan lijek koji vara tijelo ubije|uju}i ga
da dobija ishranu sa smanjenim kalorijama i ta-
kvi lijekovi trenutno prolaze kroz klini~ke tes-
tove.
^ak i u slu~aju da ne pro|u testove, njihov
razvoj nudi novi optimizam za biologe da se
mo`e uticati na starenje i da tijelo ima resurse
koji se mogu pokrenuti radi otpora bolestima
smanjenja nelagodnosti starenja.
Taj optimizam ne dijele svi. Evolucioni bi-
olozi, koji su eksperti za teoriju starenja, imaju
jake razloge da pretpostave da se du`ina ljud-
skog `ivota ne mo`e promijeniti na neki brz i
lagan na~in.
Ipak, oni su prili~no zbunjeni eksperimen-
tima na malim laboratorijskim `ivotinjima kao
{to su okrugli crvi, vinske mu{ice i mi{evi.
Kod svih tih vrsta promjenom jednog gena do-
{lo je do zna~ajnog pove}anja `ivotnog doba.
"Moja praksa je da konstantno ingori{em
evolucione biologe", obja{njava Geri Ruvkun
pojedina~nog gena, od kojih su mnogi uklju~e-
ni u regulaciju rasta, metabolizma energije i
reprodukciju.
Promjena pojedina~nog gena ukazivala je
na iste biohemijske puteve pomo}u kojih kalo-
rijska restrikcija produ`ava `ivotni vijek.
Ako bi biolozi identifikovali te puteve,
Neki onda bi bilo mogu}e proizvesti lijekove koji bi
nau~nici ih inicirali. Ti lijekovi bi imali dalekose`ne
tvrde da efekte.
je samo Mi{evi na kalorijskoj restrikciji su bili
potrebno imuni na degenerativne bolesti, zbog ~ega su
uzeti jedan mo`da i `ivjeli du`e.
lijek koji Lijek koji bi {titio od degenerativnih bo-
vara tijelo lesti starosti omogu}io bi starijim ljudima da
u`ivaju u godinama dobrog zdravlja pa ~ak i
slu~aju da nije do{lo do produ`enja `ivota.
Vode}i kandidat za tu ulogu je grupa lije-
kova poznatih kao aktivatori sirtuina koji mo-
Oni su za sada pro{li bezbjednosne testove
i trenutno se testiraju za djelovenje protiv dija-
betesa i drugih bolesti.
Ame ri ~ki nau ~nik Le onard Ga ren te je
1991. godine tra`io gene koji bi mogli produ-
`i ti `i vot kod je dno }e lij skih or ga ni za ma i
uspio je otkriti jedan gen.
U pitanju je sir-2 gen koji se nalazi i kod
ljudi i kod mi{eva i koji proizvodi proteine
zvane sirtuini.
Garente i njegov kolega Dejvid Sinkler
tvrde da kalorijska restrikcija djeluje tako da
se aktiviraju sirtuini i da je mogu}e napraviti
lijekove koji bi sami aktivirali te proteine.
Ipak, treba}e jo{ vremena da u potpunosti
bude ispitan rezveratrol i drugi lijekovi po{to
neki sumnjaju da kalorijska restrikcija ne dje-
luje na ljude.

Glavni
me|u
lijekovima je
rezveratrol,
~ije se
osnovni
sastojci
nalaze u
gro`|u i
crvenom
vinu

Leonard
Garente
 6. 9. 2009. ofekfmkb 43

PIRAMIDA
KONCERT U
PREVLAKA VRSTA MJENICA ^AST JEDNOG RANA ^E[KO BUDALIJA U SMU^ARKA NEPRAVI-
KOD KORINTA OBLAKA SA MALIM ILI DVOJICE TRE[NJA MU[KO IME NARODNIM PUTIAINEN LNOST
IZNOSOM KOMPOZI- PJESMAMA (LAT.)
Rje{ava se tako {to slovima iz prethodne rije~i dodamo TORA
jedno slovo i premetanjem dobijemo novu rije~.
BITI UPORAN
DO KRAJA

U^ESNIK U
VODORAVNO: STRELI^AR-
SKOM
TAKMI^ENJU
1. Kratica za tonu,
2. Izbo~ina kopna
ODRE\IVANJE
u more, TRASE
3. ^okot
vinove loze, ARGENTUM
(SREBRO)
4. Simbol PLODNA
@ENKA P^ELA RIJEKA U
hri{}anstva, kri`, VIJETNAMU
(.RAL.)
5. Barska biljka, URAN
6. Izra{taj na DJED TRITIJ
(MA\.) SVE[TENIK U
(OTA.A) ZAVJERA FRANC.
glavi pijetla, (ABBE)
7. Politi~ke partije.
RIJEKA I
RIJEKA U PLANINA U
RUSIJI RUSIJI
VRSTA SIRA

VRSTA
POVR]A
CRTA^
KARIKATURA

KLASI^NA UKR[TENICA RIJEKA

U INDIJI
SOBOSLIKAR
KOJI NEMA
(.UL) SRE]E
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
ZAVJET, NEPER
11 12 13 14 SVETINJA
(MN.) BESANICA

15 16 17 18 RUMA
JEDAN
(SLOV.)
NOBELIJ
PRISTALICA
SAMILOST SLOVA IZA TOTALITA-
"NJ" I "]" RIZMA
19 20 21 22
RIJEKA U
[VAJCARS.
23 24 GLUMAC I
REPER, SMIT

25 26 27 28 29 METAR
KU[TRAVOST

30 31 32
ODABRANO
NEODBRANJIV DRU[TVO
SERVIS U SREDSTVO ZA
TENISU ADISIN ANESTEZIJU
33 34 IMENJAK

VRSTA
DRAMSKE
TEMPO IZVEDBE

VODORAVNO: BILJKA \U-

MBIR (TUR.)
2/!_pwkfl!jtuji!hpejob-!7/!J{mb{bl!qsfe!qvcmjlv-!22/!Ejp!puqmbuf!lsfejub-!23/!Tubspkvefktlj!lsbmk- LANENO
25/!Obqsbwb!{b!qv|fokf!evwbob-!26/!Obkv•ftubmjkf!afotlp!jnf!ob!twjkfuv-!27/!Tubsb!j!nbmp DAR, POKLON, PLATNO
UZDARJE MLADUN^E
wsjkfeob!spcb-!29/!Wstub!mvlb-!qpsjmvl-!2:/!Tmpwb!j{b!#g#!j!#d#-!31/!Qspqjt-!pcsb{bd-!opsnb-!33/ SRNE
Bvup.p{oblb!{b!Wjspwjujdv-!34/!Ubltb!{b!qp|ubotlv!vtmvhv-!36/!Hsbe!j!mvlb!v!Gsbodvtlpk-!38/ OSOBA
ENGLESKA
Qkfwb•jdb!Qpqpw-!39/!Hmbt-!wjkftu!)uvs/*-!41/!Hsbe!v!esabwj!Lpmpsbep-!43/!Nv{j•lb!mkftuwjdb-!44/ PJESNIKINJA, GRAD U
KETLIN HERCEGOVINI
Obusjkfw!pltje-!mvajob-!tpeb-!45/!Jtusbkbo/ (.E.N) SA SLIKE

INTERNA- SLIKAR,
TIONAL NEWS BO@IDAR
USPRAVNO: SERVICE
(KRAT.) PLETENICE
2/!Oftub|bo!ekf•bl-!}bwpmbo-!3/!Tup•bstlb!gbsnb!v!Tkfwfsopk!Bnfsjdj-!4/!Vqjuob!{bnkfojdb- TONA
KOM[INICA
5/! Ewbeftfup! j! qswp! tmpwp! bcfdfef-! 6/! Kfeob! cpsjmb•lb! wkf|ujob-! 7/! Qpuwseb-! 8/! Lsbujdb! {b SLOVA IZA (ODMILA) FUDBALER
"R" I "D@" REAL
tmj•op-! 9/! Ofobp|usfo-! :/! Lpmj•job! vmpwmkfoph-! 21/! Cfphsbetlj! tqpsutlj! lmvc-! 24/! Usbwobup TE@INA ROBE MADRIDA,
BEZ OMOTA RIKARDO
qpesv•kf!v!uspqtljn!lsbkfwjnb-!27/!Lsbt-!hpmfu-!28/!Jnf!hmvnjdf!Nflhsp-!31/!Cf{ebo-!32/!Ob
pobk!ob•jo-!34/!Npstlb!mvlb!)mbu/*-!35/!Pcbs-!37/!Mkfupwbmj|uf!lpe!Pqbujkf-!3:/!Ofnbo-!tbcmbtu- IGRA^ICE
42/![obl!{b!opcfmjk-!43/!Bvup.p{oblb!{b!Tmbwpotlv!Qpafhv/ TENISA

O/!OJLPM_J^
INDUSTRIJA
UZRUJANOST, ALATA TRE-

KLIN UZBU\ENJE BINJE

(KRAT.)

Rje{ava se tako {to slovima u prethodnoj rije~i oduzmemo GRAD U

GR^KOJ
ZIMSKI
SPORT
jedno slovo i premetanjem dobijemo novu rije~. (IT..)
ALT
ZAPAD

OTO^JE U
NEVOLJA MAR[ALOVIM
OTOCIMA

VODORAVNO:
1. Vo|a sportske ekipe,
2. Peti dio,
3. Ime odmila, Pantelija,
4. Pripovijetka
Josipa Kozarca,
5. Stari Sloven,
6. Znak za natrij,
7. Prvo slovo
abecede i azbuke.
44 ofekfmkb!6. 9. 2009.

Evropska
vjeverica se
razlikuje
od drugih
srodnika
Pripremio: @eljko DERAJI]
Uljez svoje vrste
skakanju od drveta do drveta.
Boja krzna varira od crne do crvene. Sto-
vrop ska vje ve ri ca je mak je krem bijele boje.

E
vrsta arborealnih vjeveri-
ca iz ro da Sci urus.
Evrop ske vje ve ri ce su
sva {to je di glo da ri ko ji
`ive na prostoru skoro
cijele Evroazije. Me|u-
tim, u Britaniji broj ovih vjeverica je drasti-
~no opao zbog uvo|enja sive vjeverice iz
Sjeverne Amerike.
Evropske vjeverice se po mnogome ra-
zlikuju od svojih srodnika tako da se ~esto
smatra uljezom svoje vrste.
Evropske vjeverice su
sva{tojedi glodari koji `ive na
prostoru skoro cijele Evroazije
Duga~ke su od 19 do 23 centimetra, dok
je rep duga~ak 15 do 20 centimetara. Te`ina
tijela je od 250 do 340 grama. Polni dimorfi-
zam nije prisutan, a mu`jaci i `enke su iste
veli~ine. Ne{to je manja od sive vjeverice ko-
ja je duga~ka od 25 do 30 centimetara, a te`i
od 400 do 800 grama.
Vjeruje se da duga~ak rep ima ulogu u
odr`avanju ravnote`e i odr`avanju pravca pri
Dva puta godi{nje mijenjaju krzno - ljeti
je tanje, a zimi deblje i tamnije. Izme|u av- Vjeruje se
gusta i novembra im se tako|e pojavljuju ve- da duga~ak
liki ~uperci na u{ima, po kojima se ova vrsta
vjeverica razlikuje od drugih i smatra se ulje- rep ima
zom u odnosu na druge vrste vjeverica. ulogu u
Kao i dru ge ar bo re al ne vje ve ri ce, i
evropske imaju o{tre, iskrivljene kand`e, po- odr`avanju
mo}u kojih se pentraju po drve}u. ravnote`e i
Parenje traje kasno u zimu, tokom febru-
ara i marta, i ljeti izme|u juna i jula.
odr`avanju
@enka jednom godi{nje donese na svijet pravca pri
dva okota. skakanju
Oko tri ili ~etiri mladih se nalazi u je-
dnom okotu, iako i do {est mo`e da se rodi. od drveta
@enka je bremenita 38 ili 39 dana. Mla- do drveta
dun~ad se ra|aju slijepa, gluva i skroz zavise
od majke. Na ro|enju su te{ki izme|u 10 i 15
grama.
Jedino se `enka brine o potomstvu. Na-
kon 21 dan dobijaju dlaku, o~i i u{i im se
otvaraju nakon tri do ~etiri nedjelje, a svi zubi Dva puta godi{nje Prosje~an `ivotni vijek evropske vjeverice Prosje~no, 75 do 85 odsto mladih vjeverica
su razvijeni kada napune 42 dana. mijenjaju krzno - je tri godine, iako individualne jedinke mogu izgine tokom svoje prve zime, a smrtnost je pri-
^vrstu hranu mogu da jedu nakon 40 da- ljeti je tanje, po`ivjeti do sedam, a u zato~eni{tvu do deset go- bli`na 50 odsto tokom naredne zime.
na i od tada su spremni da napuste gnijezdo u a zimi deblje dina. Evropske vjeverice se prvenstveno hrane
potrazi za hranom. Me|utim, sisaju sve dok i tamnije Opstanak vjeverica je uslovljen u odnosu na sjemenkama {i{arki, a mogu da jedu i gljive, pti-
ne napune 10 nedjelja. dostupljenost sjemenki sa drve}a u jesen i zimu. ~ja jaja, bobice i mladice grana.

[areni da`devnjak `utim mrljama privla~i pa`nju

Najuo~ljiviji gmizavac na svijetu
Pripremio: @. DERAJI]
[areni da`devnjak je vjerovatno najpozna-
tiji predstavnik ove familije, koji naseljava cen-
tralni i ju`ni dio Evrope, sve do Male Azije i
Sirije. Postoji dosta podvrsta. Tijelo je vretenas-
to, crne boje, s karakteristi~nim `utim mrljama,
koje upozoravaju grabljivce.
@ute mrlje [areni da`devnjak je crne boje sa `utim
na crnom mrljama razli~itih dimenzija i oblika. Tijelo je
tijelu
upozoravaju vretenasto i na presjeku oblo, dok su mu`jaci
grabljivce ne{to vitkiji od `enki. Rep je malo kra}i od tru-
pa. Glava je {iroka i prema naprijed se su`ava i
zavr{ava zaobljenim ustima. U ustima posjedu-
ju nep~ane zube.
Ekstremiteti su slabo razvijeni, pa se kre}u
lagano i tromo potiskuju}i nogama tijelo, u ~e-
mu u~estvuju i pokreti trupa. Na povr{ini glatke
i sjajne ko`e uo~avaju se mnogobrojne `lijezde
koje lu~e otrovne materije. [areni da`devnjak
lu~i ovu materiju u vidu bjeli~aste te~nosti, koja
iritira o~i i usta predatora. [areni da`devnjaci
narastu do 20, rje|e do 25 centimetara.
[areni da`devnjaci naseljavaju bre`uljkasta
podru~ja s listopadnom {umom i `bunjem. @ive
na kopnu, ali blizu vode, naj~e{}e brdskih poto-
ka i izvora.
Danju vrijeme provode skriveni na vla`nim
mjestima, kao {to je mahovina, li{}e, korijenje,
kamenje i sli~no.
Predve~e, u toku no}i ili rano ujutro napu-
{taju svoja skrovi{ta u potrazi za hranom. Pose-
bno su aktivni poslije ki{e, kad se mo`e susresti
veliki broj jedinki. [areni da`devnjaci se hrane
glistama, pu`evima, insektima i njihovim larva-
ma, ra~i}ima i sitnijim vodozemcima.
Pare se u prolje}e ili ljeto. Ritual parenja se
vr{i na kopnu ili u plitkoj vodi. Oplo|enje je
unutra{nje, a embrionalni razvoj traje devet do Ekstremiteti su slabo razvijeni, pa se kre}u lagano i
10 mjeseci. @enka ra|a 30 do 70 li~inki. tromo potiskuju}i nogama tijelo

Vodi~
BANJALUKA
FILMOVI
QB!MBT!
Twf!np!kf!cjw!|f
Nf!ukv!Nf!lp!ob!ij-!Eaf!oj!gfs
Hbs!ofs
Sf!aj!kb;!Nbsl!Wp!ufst
)29/41-!31/41-!33/41!i*
Ob!sp!eoj!of!qsj!kb!ufmk
Eap!oj!Efq-!Lsjt!uj!kbo!Cfkm
Sf!aj!kb;!Nbk!lm!Nbo
)29-!31/56-!32-56!i*
Wf!mj!lb!bwbo!uv!sb!
nb!mph!ej!op!tb!vsv!tb
boj!nj!sb!oj!gjmn
)27/56!i*
Csv!op
Tb!| b! Cb!s po! Lp!f o-! Fmjt
Fwbot-!Lfo!ejt!Lb!ojo!hbn
Sfajkb;!Ebo!Nfk!{fs
)31-!32/56!i*
Of!cf!tb
boj!nj!sb!oj!gjmn
)27!i!twb!lj!ebo-!23-!27!j
29!i!wj!lfo!epn*
IZLO@BE
NV![FK!
SF!QV!CMJ!LF!
TSQTLF
Tubm!ob!j{mp!acf!ob!
qpt!ubw!lb!
Nv!{f!kb!ST;
#Pe!qsb!jt!up!sj!kf!
ep!tb!wsf!nf!oph!ep!cb#
Nvm!uj!nf!ej!kbm!ob!j{mp!acb;
#Kb!tf!op!wbd!tjt!ufn!vt!ub!.
|lji!mp!hp!sb!tnsuj#
J{mp!acb;
#Lp!•j!~f!wp![nj!kb!okf#
Nedjeljni
Ovan
Qptbp; Wb|! cps.
cfoj!evi!kf!v!qvopk
qsjqsbwoptuj! {b
pcbwf{f!lpkf!~fuf
tjmpn!qsjmjlb!npsbuj
eb!j{ws|juf/!Tbwkfuvkf!wbn!tf!eb!twf
{bqp•fup!{bws|juf!v!qswpk!qpmpwjoj!tfe.
njdf-!kfs!lbtojkf!ob!tdfov!tuvqbkv!oflb
esvhb!ef|bwbokb/
Mkvcbw; Lbe!kf!mkvcbw!v!qjubokv-!qp•fubl
j!lsbk!tfenjdf!qspwpejuf!v!mkvcbwopn
sbtqpmpafokv-!nbeb!ojtuf!wpmkoj!eb!jlpnf-
nblbs!j!evhphpej|okfn!qbsuofsv-!qsfukfs.
bop!vhb}buf/
[esbwmkf;!Wjubmoj!tuf!j!cpscfoj-!|up!kf!{b
wbt!epcjuob!lpncjobdjkb/!Ptkf~buf!eb!tuf
qpqvu!jhsb•lf!ob!tusvkv-!opo.tupq!v
qplsfuv-!bmj!eb!wb|f!lsfubokf!ejlujsbkv
esvhj/!Up!wbt!gsvtusjsb/
Rak
Qptbp; Ob
qptmpwopk! tusboj! tf
bohbavkfuf! ufl! tsfej.
opn! tfenjdf-! b! ep
ubeb!obqsptup!vajwbuf!v!esvhjn!tuwbsjnb/
Qpnbmp! tuf! tf! vmjkfojmj! j! vmkvmklbmj! v! tbo.
kbsfokv-!qb!~f!ob!wbt!obhpnjmbof!sbeof
pcbwf{f!ekfmpwbuj!tusftop/
Mkvcbw;! Jnbuf! qpusfcv! eb! tf! epqbe.
ofuf! of! oflpnf! pesf}fopn! ofhp
twjnb/!V!qp{bejoj!pwf!wb|f!qpusfcf!lsjkf
tf! qpusfcb! eb! tf! epqbeofuf! tfcj/! Vn.
kftup! eb! upmjlp! qbaokf! qptwf~vkfuf! twp.
kjn! fnpdjpobmojn! ptdjmbdjkbnb-
qp{bcbwjuf! tf! esbhjn! mkvejnb! plp! wbt
epl!tv!kp|!uv/
[esbwmkf; Ptkf~buf! eb! wbn! of|up! dsqj
fofshjkv! j! tjtufnbutlj! wbt! voj|ubwb/! Ob
wb|v!abmptu-!up!of|up!epmb{j!j{ovusb/
Vaga
Qptbp; V!pwpk!tfe.
njdj!jtujotlj!vajwbuf!ob
qptmv! lpkj! sbejuf/
Npaeb!kf!up!sf{vmubu
nbokf!qptmb-!npaeb!kf
sjkf•!p!upnf!eb!{bjtub!wpmjuf!pop!•jnf!tf
cbwjuf-!b!npaeb!tv!sb{mp{j!tbtwjn!esvhf
qsjspef/!Cjmp!lblp!cjmp-!wbnb!kf!mjkfqp!j
vajwbuf-!b!qsj!upnf!tf!of~fuf!oj!{bnbsbuj
tvwj|f/
Mkvcbw; Oflj!pe!wbt!tv!mkvcbw!qspob|mj!ob
sbeopn!nkftuv-!qb!v!obsfeopk!tfenjdj
vajwbkv!v!twblpn!tvtsfuv!tb!opwjn!qbsu.
ofspn/!Vlpmjlp!opwv!wf{v!kp|!j!tlsjwbuf!pe
qptmpwoji!lpmfhb!wb|f!{bepwpmktuwp!~f!cjuj
wf~f-!kfs!tuf!pwf!tfenjdf!sbtqpmpafoj!{b
jhsf!uf!wstuf/
[esbwmkf; Lbe!kf!p!{esbwmkv!sjkf•-!of!usfcb
eb!csjofuf/!Twf!kf!v!obkcpmkfn!sfev/
Jarac
Qptbp; Blp!kf!wb|
qptbp! qpwf{bo! tb
nfejkjnb!jmj!cjmp!lpkpn
wstupn!lpoublbub!tb
mkvejnb-!p•flvkf!wbt
vtqkf|ob!tfenjdb/!Jnb~fuf!oflpmjlp!csjm.
kbouoji!qsjkfemphb!lpkf!~f!{bqb{juj!j!wb|j
|fgpwj/!Tnjkf|j!wbn!tf!qptmpwoj!vtqkfi/
Mkvcbw;!Pev|fwmkbwb!wbt!qbsuofspwb!bn.
cjdjp{optu!j!afmkb!eb!of|up!obqsbwj!v!ajwpuv/
Ublwv!ptpcv!j!afmjuf!lsbk!tfcf/!Jqbl-!qpnbmp
tf!ptkf~buf!{bqptubwmkfojn-!kfs!kf!tvwj|f
qbaokf!vtnkfsjp!ob!qptbp/!Lblp!hpe!eb
plsfofuf-!of!npafuf!eb!{bepwpmkjuf!twf
afmkf/
[esbwmkf; Pemj•op!tf!ptkf~buf!j!up!tf!ob
wbnb!wjej/!Pwv!tfenjdv!~f!wbt!qsbujuj!j
of|up!cpmkf!sbtqpmpafokf-!blp!j{v{nfuf
nbokf!ofvhpeoptuj!{b!wjlfoe/
6. 9. 2009. ofekfmkb 45
Vodi~
Pi{e: Dragana ZEC,
astrolog SARAJEVO
FILMOVI
Bik Blizanci
Qptbp; Vlpmjlp!wbt Qptbp; Qsfe!wbnb!kf!kp|!kfeob BQP!MP
p•!flvkv!wbaoj!qp!tm!p.! cvsob!qptmpwob!tfenjdb!v!lpkpk Qsp!sp!•bo!tuwb
w!oj!qsfhpwpsj!obtup. ~fuf!vtqkfuj!qplb{buj!twjnb!lpmjlp Oj!lp!mbt!Lfkea!
kuf!eb!ji!pcbwjuf!ep {bqsbwp! wsjkfejuf/! Epcbs! ejp Sf!aj!kb;!Bmflt!Qsp!kbt
ts!jkfef-!kfs!wbt!v!upn pcbwf{b-!qb!j!poji!lpkf!ojtv- )31!i*
qfsjpev!|ujuj!Nfslvs!lpkj!kf!tnkf|ufo!v qsfv{f~fuf!ob!tfcf!j!pqfu!twf!vt.
wb|fn!|ftupn!qpmkv!j!lpkj!pcf~bwb!epcbs qkfuj!eb!{bws|juf!v!qptubwmkfojn!splpwjnb/ NF!FUJOH!QP!JOU
jtipe!ephb}bkb!ob!qptmpwopn!qmbov/ Mkvcbw;!Npaeb!kf!ofnjopwop!eb!pwbk!bt. Of!cf!tb
Mkvcbw; Tsfejopn!tfenjdf!cj~fuf!wpmkoj qflu!wb|fh!ajwpub!cvef!{bofnbsfo!{cph Hmb!tp!wj;!Fewbse!B|ofs-!Lsjt!up!.
eb!tf!qptwfujuf!pojnb!lpkf!wpmjuf/!Qp|up!tuf cvsoji!ef|bwbokb!ob!qptmpwopn!qmbov-!bmj gfs!Qmb!nfs
qbsuofsb!qpqsjmj•op!{bofnbsjmj-!usfcbmj!cjtuf cjmp!lblp!cjmp!.!up!wbt!of~f!qsfwj|f!csjovuj/ Sf!aj!kb;!Qju!Ep!lufs-!
eb!tf!nbmp!wj|f!qpusvejuf!eb!nv!vhpejuf!j Upmjlp!tuf!{bv{fuj!qptmpwjnb!eb!kfewb!jnbuf Cpc!Qj!ufs!tpo
eb!wb|pk!wf{j!qpwsbujuf!j{hvcmkfov!sbwopufav/ wsfnfob!eb!pcsbujuf!qbaokv!ob!cjmp!|ub )29-!31!i*
[esbwmkf;!Nfslvs!v!|ftupn!qpmkv!v!pwpk esvhp/
tfenjdj!lsf~f!sfusphsbeop-!qb!wbn!epoptj [esbwmkf;! Ptkf~buf! tf! epcsp! j! blp DJ!OF!NB!DJUZ
cspkof!j{b{pwf!lbe!kf!p!{esbwmkv!sjkf•/ j{v{nfnp!ofeptububl!wsfnfob!.!ofnbuf Qsj!tj!mb!ob!csbl
Npafuf!p•fljwbuj!vqbmf!j!qpuf|lp~f!tb ojlblwji!qpuf|lp~b/!Tvodf!v!•fuwsupn!qpmkv Tbo!esb!Cv!mpl
hsmpn-!b!ojkf!jtlmkv•fop!j!eb!qbs!ebob wv•f!wbt!eb!wj|f!wsfnfob!qspwpejuf!lpe Sf!aj!kb;!Foj!Gmf!•fs
qspwfefuf!v!lsfwfuv/ lv~f/ )29/61-!32!i*
Of!cf!tb
Lav Djevica tjo!isp!oj!{p!wb!op
Sf!aj!kb;!Qju!Ep!lufs
Qptbp;!Vlpmjlp Qptbp; Nbmp!tuf!pqv|ufojkj!v )21/61-!23/61-!25/61-!27/61!i*!
v!qsp|mpk!tfenjdj tfenjdj!lpkb!kf!qsfe!wbnb!j
ojtuf!{bws|jmj!of|up mbl|f!qmjwbuf!lsp{!twblpe. V!jhsj
|up!wbn!kf!pe!wf. ofwof!qptmpwf/!Lbp!eb!tuf Sb!tfm!Lspv-!Cfo!Bgmfl
mjlf!wbaoptuj!ob!qptmpwopn!qmbov-!pwf!tfe. epcbs!ejp!ufsfub!tljovmj!tb Sf!aj!kb;!Lf!wjo!Nf!lep!obm!et
njdf!up!j!of!qplv|bwbkuf-!kfs!~f!wbn!tf!ob twpkji!qmf~b!qb!tbeb!jnbuf )31/56!i*
qvuv!ep!ptuwbsfokb!djmkb!jtqsjkf•juj!nophf nbmp! wj|f! wsfnfob! j! wj|f
ofqsfewj}fof!tuwbsj/ nphv~optuj! eb! tf! qptwfujuf! j! esvhjn
Mkvcbw;!J!lbe!kf!p!mkvcbwj!sjkf•!tjuvbdjkb!ojkf tuwbsjnb/
cb|!obkwfesjkb/!Obqsptup!kp|!ojkf!wsjkfnf!eb Mkvcbw; Oflf!Ekfwjdf!cj!mkvcbw!nphmf!ob~j
tf!cbdjuf!ob!uv!pcmbtu/!Qpmpabk!{wjkf{eb!kf ubnp!hekf!kf!obknbokf!p•flvkv-!nf}v!qsj.
ublbw!eb!~f!wbn-!vlpmjlp!j!qplv|buf!eb!tf kbufmkjnb/!J{hmfeb!eb!~f!wbt!of•jkb!qsj•b
wj|f!bohbavkfuf-!epojkfuj!qbs!ofvhpeoptuj!jmj pnbnjuj!ep!uf!nkfsf!eb!~fuf!v•jojuj!pop!|up
•bl!pecjkbokb!pe!tusbof!qpufodjkbmoji!qbsu. job•f!of!cjtuf!.!qplv|b~fuf!eb!tf!qsjcmjajuf
ofsb/ ptpcj!tb!lpkpn!tuf!wf~!cmjtlj!bmj!of!ob!fnpuj.
[esbwmkf;!Lbe!kf!p!{esbwmkv!sjkf•-!qpob|b~fuf wbo!ob•jo/
tf!qpqsjmj•op!ofpehpwpsop/!Ofvsfebo!ajwpuoj [esbwmkf; Twf!|up!obnkfsbwbuf!eb!v•jojuf!eb
Mf!ef!op!ep!cb!4;!
tujm!j!jtdsqmkjwbokf!lpkfn!tf!j{mbafuf!nphmj!cj cjtuf!vobqsjkfejmj!twpkf!{esbwmkf!v•jojuf!v!uplv
Ej!op!tb!vsv!tj!ep!mb!{f
v{fuj!ebobl!lsbkfn!tfenjdf/ pwf!tfenjdf"
tjo!ispoj!{p!wb!op!
Sf!aj!kb;!Lbs!mpt!Tbm!eb!ob
[korpija Strijelac )22/41-!24/41-!26/41!i*
Qptbp;!Wb|f!wsjkfnf!ufl Qptbp; V! wb|pk Qsp!lmf!uoj!dj
epmb{j/!Ojtuf!kp|!v!fmf. qptmpwopk!tgfsj!ofnb Csfe!Qju-!Fmj!Spu-!Tf!nkv!fm!M/
nfouv!eb!tf!of|up!tqfdj. cjuojkji!qspnkfob/!Pwp!kf Eaf!ltpo
kbmop!eplb{vkfuf!ob!qptmv tfenjdb!{buj|kb!v!lpkpk Sf!aj!kb;!Lwfo!ujo!Ub!sbo!uj!op
lpkj!sbejuf-!qb!njsop!qspwpejuf!ebof/ ~fuf! tf! •bl! qpnbmp )28/41-!31/41!i*
Nphv~j!tv!nbokj!tvlpcj!tb!lpmfhbnb-!bmj eptb}jwbuj/!Obwjlmj!tuf!tf!ob!nbmp!avtusjkj
oj|ub!plp!•fhb!cjtuf!tf!usfcbmj!{bcsjovuj/ ufnqp-!qb!wbn!usfovuob!v•nbmptu!of!qsjkb/ Punj!db!nf!uspb!234
Mkvcbw; Blp!kf!wb|!qbsuofs!npsbp!eb!pu. Mkvcbw; Tfenjdb!kf!qpwpmkob!{b!pof!qsj. Eapo!Usb!wpm!ub
qvuvkf!jmj!pesabwbuf!wf{v!tb!ofljn!lp!of!ajwj qbeojlf!{oblb!lpkj!tv!v!tubmopk!wf{j/!Tb Sf!aj!kb;!Up!oj!Tlpu
v!wb|fn!nkftuv-!mkvcbw!epmb{j!v!qjubokf/ qbsuofspn!tuf!cmjaj!ofhp!jlbe!j!qsbwjuf )27/66-!2:/16-!32/26!i*
Tvnokj•bwj! tuf! j! qmb|juf! tf! |ub! ~f! tf qmbopwf!p!{bkfeoj•lpn!penpsv/!Wb|b!wf{b
ef|bwbuj!tbe!lbe!kf!upmjlp!ebmflp!pe!wbt/![b kf!vqmpwjmb!v!njsojkv!j!tsf~ojkv!gb{v/!Poj!tmp. Op~!v!nv!{f!kv!3
ptubmf!qsjqbeojlf!{oblb!ofnb!cjuojkji!qspn. cpeoj!~f!npsbuj!kp|!nbmp!tb•flbuj!qsjkf Cfo!Tuj!mfs-!Pwfo!Wjm!tpo
kfob/ ofhp!|up!vqp{obkv!oflph!opwph!j!{bo. Sf!aj!kb;!\pv!Mf!wj
[esbwmkf;!Ptjn!|up!tuf!tlmpoj!mkvcpnpsj!j jnmkjwph/ )23/61-!25/26-!27/36-!29/46!i*
upnf!eb!of!tqbwbuf!kfs!wbt!nv•j!|ub!wb| [esbwmkf; Tsfejopn!tfenjdf!jnb~fuf
qbsuofs!sbej!v!upn!usfovulv-!of~fuf!jnbuj nbokji!qpuf|lp~b-!bmj!wj|f!v!wjev!of{bep. Nb!nvs!mvl
wf~ji!qspcmfnb/ wpmktuwb!jmj!eptbef/ Csf!emj!Lv!qfs-!If!efs!Hsf!kfn
Sf!aj!kb;!Upe!Gj!mjqt
)26/31-!28/31-!2:/41-!32/41!i*
Vodolija Ribe
Qptbp; Pe!tsjkfef!tf!kp|!wj|f Qptbp; Iukfmj!wj
bohbavkfuf!ob!qptmpwopk!tusboj!j up!jmj!of-!npsbuf
jtujotlj! sbejuf/! Vlpmjlp! tuf eb!sbejuf/!Ojkf!eb
{bqp•fmj!oflblbw!cjuojkj!qspkflbu- tuf!cb|!v!upn!sbtqpmpafokv-!bmj!pe!qptmb!of
npafuf!p•fljwbuj!eb!~f!sfbm. ckfajuf! jblp! wbn! kf! v! njtmjnb! npsf! j
j{bdjkb!qpusbkbuj!wj|f!ofhp!|up!tuf qkf|•bob!qmbab!ob!lpkpk!cjtuf!sbep!eb!tf
qmbojsbmj-!qb!~fuf!tipeop!upnf j{mfabwbuf!oblpo!qmjwbokb/!Jblp!kf!mkfup!qsj
npsbuj!wj|f!eb!tf!qpusvejuf/ lsbkv-!wj!tf!of!avsjuf!eb!jtlpsjtujuf!penps/
Mkvcbw; Eb!mj!tuf!wj!j{csjtbmj!pwv!lbufhpsjkv [bepwpmkoj!tuf!nb|ubokfn!p!okfnv!kfs!{obuf
j{!wb|fh!ajwpub!jmj!wbn!kf!{bjtub!upmjlp eb!~f!wbn!lbtojkf!cjuj!qpusfcojkj/
eptbeop@!Lbp!eb!tuf!pemv•jmj!eb!twb Mkvcbw; \bsnjsbuf!twf!plp!tfcf!ob!wbnb
ef|bwbokb!ob!pwpn!qpmkv!jhopsj|fuf/!Svlv twpktuwfo!ob•jo/!J{hmfebuf!pemj•op!b!ublp!tf
ob!tsdf-!ef|bwbokb!j!ojtv!cb|!wfmjlb-!qb!kf j!ptkf~buf-!qb!ojlblwph!sb{mphb!ofnb!eb!tf
mblp!nphv~f!eb!cjtuf!tf!eptb}jwbmj!vlpmjlp of!vqvtujuf!v!opwb!ptwbkbokb/!Vlpmjlp!tuf IZLO@BE
cjtuf!jn!qptwfujmj!wj|f!wsfnfob/ {bv{fuj-!qsjqsfnjuf!tf!ob!qbsuofspwf!j{mjwf
[esbwmkf; Wb|f!{esbwmkf!kf!of|up!p!•fnv pcpabwbokb/!Djkfmb!tfenjdb!wbn!kf!v!{oblv IJT!UP!SJK!TLJ!NV![FK!
tbe!kfeoptubwop!of!tujafuf!eb!njtmjuf-!kfs epcsph!qspwpeb/ #Pq!lp!mkf!op!Tb!sb!kf!wp#
tuf!qsfusqboj!qptmpn/!Vtqpsjuf" [esbwmkf;![esbwmkf!wbn!kf!epcsp/ #\ub!gf!ub#
#Uj!up!wj!qps!usf!uj#
)21!ep!25!i*
46 ofekfmkb!6. 9. 2009.

065 758 000

Oglasi
Po{aljite BESPLATNI
SMS
poruku na
MALI OGLASI
telefon: 061 629 608 Va{ oglas }e se
~itati u cijeloj BiH

8.9.2009. navr{avaju se tri godine od prerane smrti na{e

SLU@BA
^ITULJA
^itulje i male
oglase mo`ete
predati radnim
danom i nedjeljom
od 8 do
18 ~asova

Kralja Petra I
Kara|or|evi}a
@ELJKE EGI] (Zanatski
centar Hani{te)
6.9.2009. godine posjeti}emo njenu vje~nu ku}u. 051 223 210
O`alo{}ena porodica
A-8

IN MEMORIAM
BANJALUKA: - Marketing IPC SARAJEVO: - Knji`ara Internacional

NEZAVISNE NOVINE - Ul. kralja Petra I

Kara|or|evi}a
(Zanatski centar
Kralja Petra I
Kara|or|evi}a 83/A
051 331 864
- Ul. Zagreba~ka 20/3
(zgrada [umarskog
fakulteta)
press Pale
(Tr`ni centar Tom Pale)
057 225 880
svojim ~itaocima daju mogu}nost objave Hani{te) 033 653 953
051 223 210 ^ELINAC: DOBOJ:
- Robna ku}a "Boska" - ^elina~ke novine ISTO^NO SARAJEVO: - Glas Komuna

BESPLATNE ^ITULJE (pored

{altera Razvojne
banke)
065 958 266

KOTOR VARO[:
- Iinternacional pres
(dvorana Slavija)
057 340 503
053 226 853

BRATUNAC:
- [tamparija NN 051 785 266 - Ermeks 056 410 418
u kojoj se objavljuje smrt najbli`ih (dimenzije 123x85 mm) Mahovljani bb 057 318 323 065 890 830

Sve druge objave i formati se napla}uju po cjenovniku. NEZAVISNE NOVINE

Ku}e
PRODAJA
- Prodajem dvije ku}e s poslovnim prosto-
rom 400 m2 na jednoj parceli, licem okrenute
prema glavnom putu, Put srpskih branilaca
95, Dervi{i, Banjaluka. Telefon: 065/467-412,
065/686-290. BK
- Prodajem ku}u 9,5x9,75 m u Novoj varo{i, Ba-
njaluka, Srpskih pilota 3 i 5, dvori{te 410 m2,
dvije gara`e, jednosoban stan 36 m2, dva tro-
sobna stana po 81 m2, 700.000 KM. Telefon:
065/523-796, 065/511-147. BK
- Prodajem ku}u 9x8 m i 540 m2 zemlje u
Kne`ici (struja, voda, telefon, 1/1), ili mije-
njam za od go va ra ju}e u Hrvat skoj. Te le fon:
051/307-088. BK
- Prodajem sre|enu ku}u na sprat 10x11 m s
mansardom, iza "Perutnine", na placu 500 m2,
Trn. Telefon: 065/779-394. BK
- Prodajem ku}u i prate}e objekte na placu
3.300 m2 u Mahovljanima. Telefon: 0043/66-
45-486-580, 065/761-497. BK
- Prodajem ku}u na sprat u centru grada. Te-
lefon: 061/858-517. BK
- Prodajem ku}u (dva odvojena stana), dvo-
ri {na zgra da - lje tna ku hi nja i WC, dvo ri {te
1.000 m2 i gara`a. Telefon: 061/858-517. BK
- Hitno prodajem ku}u 9x8,5 m u Mahov-
ljanima, nova gradnja. Telefon: 066/759-151.
BK
- Pro da jem dvi je ku}e u Ba nja lu ci po
650.000 KM. Telefon: 065/549-687. BK
- Prodajem imanje: ku}a, prate}i objekti, 25
dunuma oku}nice, Dragelji, Gradi{ka. Telefon:
065/569-294. BK
- Prodajem vi{e ku}a na razli~itim lokacija-
ma. Telefon: 065/698-012. BKM
- Prodajem ili izdajem namje{tenu ku}u (po-
slo vni pros tor, dvi je ga ra `e), Bo s. Pe tro vac.
Telefon: 065/764-079. BK
- Prodajem ku}u 11x9 m u Sanskom Mostu
(P+S+P) i 1.200 m 2 ze mlji {ta. Te le fon:
065/577-468. BK
- Prodajem novu ku}u 210 m2, plac 360 m2.
Telefon: 065/520-623. BK
- Prodajem namje{tenu ku}u u Bud`aku (tri
spra ta i res to ran u pri ze mlju, dvi je ga ra `e),
450.000 evra ili mijenjam za objekat u Beo-
gradu. Telefon: 065/623-901, 051/380-571. BK
- Povoljno prodajem ku}u i vi{e placeva na
atraktivnoj lokaciji u Glamo~anima. Telefon:
065/541-558. BK
- Povoljno prodajem ku}u i vo}njak 12 km
od Banjaluke (asfalt, struja, gradska voda, te-
lefon), vlasni{tvo 1/1. Telefon: 065/606-531.
BK
- Prodajem ku}u u Ul. Novaka Piva{evi}a i
pet placeva po 500 m2. Telefon: 065/510-196,
051/429-608. BK
- Prodajem ku}u spratnicu s potkrovljem na
placu 400 m2, kraj {kole u Bud`aku, 300.000
KM. Telefon: 065/682-591. BK
- Pro da jem ku }u spra tni cu s pot krov ljem,
oko 220 m2 stambenog prostora, na Paprikov-
cu, 250.000 KM. Telefon: 065/682-591. BK
- Prodajem ku}u 8x8 m i dva dunuma ze-
mlje u Debeljacima. Telefon: 065/850-418. BK
- Hitno i povoljno prodajem ku}u u Banja-
luci. Telefon: 065/671-420. BK
- Prodajem u centru Trna spratnicu sa dvije
ga ra `e, cen tral no gri ja nje, na pla cu 500 m 2 ,
120.000 KM. Telefon: 065/671-420. BK
- Prodajem na Paprikovcu ku}u P+1+M, sa
ga ra `om i gri ja njem, plac 330 m 2 , 330.000
KM. Telefon: 066/165-323. BK
- Pro da jem u Pri je ~a ni ma use lji vu ku }u
8,5x9,5 m (P+1+M) novogradnja, plac 500 m2
(voda, struja, septi~ka), 70.000 KM. Telefon:
065/371-611. BK
- Prodajem u Lijevoj Novoseliji, pored gla-
vnog puta, spratnicu 10x10 m, u prizemlju po-
slo vni pros tor i je dno so ban stan, plac 1.000
m2, 120.000 KM. Telefon: 065/371-611. BK
- Prodajem u Vrbanji, pored {kole, dvije ku-
}e i ~e ti ri pla ca, uku pno ze mlje 2.650 m 2 ,
150.000 KM. Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem u blizini "Sirana" ve}u sre|enu
ku}u. Telefon: 066/165-323. BK
IZDAVANJE
- Izdajem namje{ten sprat ku}e (c. grijanje,
klima, kablovska, telefon, Internet, parking).
Telefon: 051/355-374. BK
POTRA@NJA
- Potrebna ve}a opremljena ku}a ili ve}i troso-
ban namje{ten stan u Banjaluci ili Lakta{ima. Tele-
fon: 051/580-020. BK
KUPOVINA
- Kupujem manju ku}u na ve}em placu u okoli-
ni Banjaluke. Telefon: 065/528-414. BK
Vikendice
PRODAJA
- Povoljno i hitno prodajem vikendicu (vo}njak,
pom. objekat, struja, voda, asfalt) u Slatini kod Ba-
njaluke. Telefon: 065/763-941, 066/668-350. BK
- Hitno i povoljno prodajem vikendicu. Telefon:
065/671-420. BK
- Prodajem povoljno vi{e vikendica i placeva u
Slatini i okolini. Telefon: 051/588-150, 065/964-
929. BK
Stanovi
PRODAJA
- Prodajem stan u Banjaluci. Telefon: 062/988-
504. BK
- Prodajem stan 75 m2, Ul. \. \akovi}a, Hiseta.
Telefon: 061/968-856. BK
- Prodajem dvosoban stan na Hisetama, 1. sprat

(ni{a, trpezarija, dvije sobe, dva balkona, dva ho-
dnika, kupatilo, {pajz, podrum, gleda na dvije stra-
ne). Telefon: 061/858-517. BK
- Prodajem dvosoban stan 62 m2 u Boriku, 1.
sprat. Telefon: 061/858-517. BK
- Prodajem useljiv, klimatizovan stan 40 m2,
centr. grijanje, 1/1, podrum, oko 9 m2. Telefon:
065/355-029, 066/782-684. BK
- Prodajem sre|en dvosoban stan u Boriku, po-
voljno. Telefon: 065/219-368. BK
- Prodajem stan 78 m + podrum, 4. sprat, Ulica
2 sprat, Ul. P.A. ^arnojevi}a 9, Obili}evo, 95.000
Milana Tepi}a. Telefon 065/894-672, 065/620-276.
BK
- Prodajem dvosoban stan 57 m2, 2. sprat, iza
MUP-a. Telefon: 065/922-163. BK
- Prodajem jednosoban stan 40 m , Ulica Novice
2 - Prodajem stan 50 m , 1. sprat, kod "Ardora",
Cerovi}a 13, Borik. Telefon: 066/776-188. BK
- Prodajem stan u Ul. \ure \akovi}a ili mije-
njam za stan u Boriku. Telefon: 051/306-949. BK
- Prodajem jednosoban stan 46 m2 + gara`a, 1.
sprat, u centru Banjaluke. Telefon: 051/302-724. BK
- Prodajem ili izdajem nov nenamje{ten stan 40
m2 u zgradi, Lau{. Telefon: 065/569-294. BK
- Prodajem ure|en useljiv jednosoban stan 42
m , 1. sprat, lift, novogradnja, Petri}evac. Telefon:
2
065/511-121. BK
- Prodajem jednosoban stan 40 m2 u centru, 4.
sprat, Ul. vojvode Mom~ila. Telefon: 065/511-121.
BK
- Prodajem ure|en namje{ten ~etvorosoban stan
71 m2, 3. sprat, novogradnja, Mejdan. Telefon:
065//511-121. BK
- Prodajem useljiv dvoiposoban stan 56 m2, 1.
sprat, lift, novogradnja, Ulica S. Novakovi}a. Tele-
fon: 065/511-121. BK
- Prodajem stanove 32, 38, 42, 48, 49, 50, 55,
79, 89 i 110 m2. Telefon: 065/549-687. BK
- Prodajem trosoban stan 85 m2 u Zenici ili mije-
njam za stan u Vi{egradu, Sarajevu ili Trebinju. Te-
lefon: 066/296-651. BK
- Prodajem dvosoban stan 63 m , na po~etku uli-
2
ce \ede Kecmanovi}a, 2. sprat, 110.000 KM + po-
rez na promet 3%. Telefon: 065/562-426. BKM
- Prodajem nov useljiv dvosoban stan 47,50 m2,
kod fakulteta, Mejdan, 105.000 KM, hitno. Tele-
fon: 065/562-426. BKM
- Prodajem renoviran dvoiposoban stan 68 m , 1.2
sprat, Ul. majke Kne`opoljke, povoljno. Telefon:
065/562-426. BKM
- Prodajem dvoeta`ni trosoban stan 78 m2, novo-
gradnja, useljiv u decembru, 110.000 KM, hitno.
Telefon: 065/562-426. BKM
- Prodajem nove useljive stanove na razli~itim
lokacijama i placeve za izgradnju individualnih i
poslovno-stambenih objekata na vi{e lokacija u
KUPON ZA MALE OGLASE
Kupon za BANJALUKA: Ul. kralja Petra I
besplatne Kara|or|evi}a (ispred "Elektri~nog"),
male Vidovdanska (stara autobuska stanica
kod biletarnice)
oglase i robna ku}a "Boska"
po{aljite (pored {altera Razvojne banke)
po{tom ili
dostavite SARAJEVO: [umarski fakultet (Zagreba~ka 20/3)
li~no na
adresu: TEKST OGLASA:
DO 15
RIJE^I
Oglasi
Banjaluci, povoljno. Telefon: 065/562-426. BKM
- Prodajem renoviran trosoban stan 76 m2 u
Beogradskoj ulici, 140.000 KM. Telefon: 065/562-
426. BKM
- U centru Banjaluke prodajem dvosoban stan,
2. sprat, dva balkona. Telefon: 065/523-100. BKM
- Prodajem dvosoban stan 48 m2, novogradnja,
1. sprat, Ul. Isidore Sekuli} 13, Hiseta, 95.000
KM. Telefon: 065/614-854. BKM
- Prodajem dvosoban renoviran stan 49 m , 1. 2
KM. Telefon: 065/614-854. BKM
- Prodajem dvosoban stan 48 m2 u Novoj varo{i,
2.150 KM/m2. Telefon: 065/988-336, 051/307-428.
BKM
2
Lau{, 1.800 KM/m2. Telefon: 065/820-586. BKM
- Prodajem garsonjeru 28 m2 u Kozarskoj Dubi-
ci. Telefon: 052/413-612. BK
- Prodajem stan 62 m2 u centru Banjaluke, Ul.
Slavka Rodi}a 2a. Telefon: 051/350-365, 066/260-
062. BK
- Prodajem dvosoban stan 64 m2 (podrum i gara-
`a) u Kozarskoj Dubici. Hitno i povoljno. Telefon:
065/452-141. BK
- Prodajem dvosoban stan 50 m2, 3. sprat, Nova
varo{. Telefon: 065/510-918. BK
- Prodajem stanove i apartmane u Herceg No-
vom (Savina, Igalo). Telefon: 0038163549230. BK
- Prodajem stan 54 m2 u centru Bugojna. Tele-
fon: 065/495-065. BK
- Prodajem dvosoban stan (+ gara`a), Star~evi-
ca. Telefon: 065/677-569. BK
- Prodajem u Boriku dvosoban stan 63 m2, 3.
sprat. Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem u Ul. svetog Save dvosoban stan 75
m2, novogradnja, 3. sprat, lift. Telefon: 065/516-
927. BK
- Prodajem za gotovinu na Rebrovcu o~uvan
useljiv dvosoban stan 62 m2, 4. sprat. Telefon:
066/165-323. BK
- Prodajem u Boriku u Ul. Mi{e Stupara troso-
ban stan, 3. sprat, fasadna cigla. Telefon: 065/371-
611. BK
- Prodajem u `utim zgradama nov namje{ten je-
dnosoban stan 39 m2, 2. sprat, 100.000 KM. Tele-
fon: 065/371-611. BK
- Prodajem gotove stanove svih veli~ina i stano-
ve u izgradnji, na vi{e lokacija. Telefon: 066/165-
323. BK
- Prodajem na Paprikovcu dvosoban renoviran i
luksuzno namje{ten stan 56 m2, prizemlje, gara`a,
120.000 KM. Telefon: 066/165-323. BK
- Prodajem trosoban stan 78 m2, Ul. Novice Ce-
rovi}a. Telefon: 065/632-976. BK
- Prodajem u Obili}evu u Ulici carice Milice re-
noviran dvosoban stan 48 m2, 4. sprat. Telefon:
066/165-323. BK
- Prodajem u Malba{i}evoj zgradi, kod "Medi-
cinske elektronike", trosoban stan, 5. sprat, lift,
use ljiv u av gus tu + ga ra `no mjes to. Te le fon:
065/516-927. BK
- Prodajem u "pentagonu" renoviran troiposoban
stan 100 m2, 6. sprat, parking mjesto. Mo`e zamje-
na za manji do 40 m2. Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem nov odmah useljiv jednosoban stan
34 m2, 2. sprat, Kozarska ulica, kod hotela "Meri-
ot". Telefon: 066/165-323. BK
- Prodajem u Ul. majke Jugovi}a (kod studen-
tskog doma) nov dvosoban stan, 66 m2, 4. sprat,
lift. Telefon: 065/371-611. BK
- Prodajem u Aleji sv. Save trosoban stan 82 m2
+ {upa 5 m2, dva balkona, 5. sprat, lift, novogra-
dnja. Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem u Obili}evu, Vilsonova ulica, dvoso-
ban stan 54 m2, VP. Telefon: 066/165-323. BK
- Prodajem na Star~evici, kod restorana "Ognji-
{te", trosoban stan 73 m2, 1. sprat, potpuno renovi-
ran. Telefon: 066/165-323. BK
- Prodajem u `utim zgradama nov, odmah use-
ljiv stan 49 m2, 3. sprat, lift. Telefon: 065/371-611.
BK
- Prodajem na Rebrovcu jednosoban stan u iz-
gradnji 41 m2, 1. sprat, useljiv u septembru ove go-
dine. Telefon: 065/371-611. BK
- Prodajem na bulevaru trosoban stan 75 m2, 2.
sprat. Telefon: 066/165-323. BK
- Prodajem dva placa po 600 m2 u Trnu i pored
Vrbasa u Karanovcu. Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem renoviran jednosoban stan, 42 m2, 2.
sprat, Borik. Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem jednosoban stan 31 m2, prizemlje,
Obi li }e vo, Uli ca Ga vri la Prin ci pa. Te le fon:
065/516-927. BK
- Prodajem trosoban stan 87 m2 u naselju Sunce,
Ulica majke Jevrosime, 2. sprat. Telefon: 065/371-
611. BK
- Prodajem renoviran ~etvorosoban stan 83 m2,
3. sprat, na po~etku Star~evice, kod brvnare "Ale-
ksandrija". Telefon: 065/371-611. BK
ZAMJENA
- Mijenjam dvosoban stan u naselju Ante Jaki}a
za trosoban u istom. Pla}am razliku u kvadraturi.
Telefon: 065/518-563, 065/656-384. BK
- Mijenjam dvosoban stan u Srpskim toplicama
za jednoiposoban u Mejdanu ili Hisetima. Telefon:
051/413-640. BK
KUPOVINA
- Kupujem stan od 50 do 60 m2 u Banjaluci, pre-
dnost Mejdan. Telefon: 065/528-320. BK
- Kupujem stan u Banjaluci do 65.000 KM. Te-
lefon: 065/920-434. BK
- Kupujem manji stan do 40 m2 u Beogradu, sta-
ra gradnja. Telefon: +381642293239. BK
IZDAVANJE
- Izdajem stan u centru grada. Telefon: 065/514-
419. BK
- Izdajem namje{ten jednosoban stan kod rebro-
va~ke crkve, centralno grijanje. Telefon: 066/140-
654. BK
- Izdajem dvosoban namje{ten stan (centralno
grijanje) kod `eljezni~ke stanice u Br~kom. Tele-
fon: 049/360-066, 065/394-527. BK
6. 9. 2009. ofekfmkb 47
- Izdajem nov namje{ten trosoban stan 71 m2,
Ul. Prvog kraji{kog korpusa, kod nove zgrade Vla-
de. Telefon: 065/444-150. BK
- Izdajem nov namje{ten dvosoban stan + gara`a
kod dvo ra ne "Obi li}evo", 550 KM. Te le fon:
065/492-516, 051/282-644. BK
- Prodajem u Obili}evu, kod dvorane, nov na-
mje{ten dvososban stan i gara`u, 550 KM + re`ije.
Telefon: 065/942-516, 051/282-644. BK
- Izdajem nenamje{ten stan 44 m2, namje{ten 60
m2 i nenamje{ten 86 m2. Telefon: 065/549-687. BK
- Izdajem jednosoban stan studentkinjama (gri-
janje), kod MUP-a, 300 KM. Telefon: 065/836-
056. BK
- Izdajem jednosoban namje{ten stan 40 m2 (po-
seban ulaz). Telefon: 065/745-939, 063/220-653.
BK
- Izdajem u novoj zgradi opremljenu garsonjeru
jednoj osobi. Telefon: 066/850-656. BK
- Izdajem studentima jedsnosoban stan u centru,
kod Gimnazije, povoljno. Telefon: 051/219-966. BK
- Izdajem dvosoban stan uz stari put u Gla-
mo~anima. Telefon: 065/338-129. BK
- Izdajem jednosoban stan u centru Doboja (soli-
ter). Telefon: 053/289-190. Zvati od 18 do 20 ~aso-
va.
- Izdajem stan u ^esmi. Telefon: 051/359-048. BK
Sobe
IZDAVANJE
- Izdajem studentima sobe u Rosuljama, kablov-
ska TV i Internet. Zvati radnim danom od 8 do 16
~asova. Telefon: 051/213-590. BK
- Izdajem sobu (dva le`aja), povoljno. Telefon:
065/173-130. BK
- Izdajem djevojkama dvokrevetnu sobu (upo-
treba kuhinje). Telefon: 051/464-274. BK
- Izdajem studentkinjama namje{tenu dvokreve-
tnu sobu, blizu fakulteta (c. grijanje, kuhinja, kupa-
tilo). Telefon: 065/668-870. BK
- Izdajem namje{tenu sobu u Boriku, upotreba
kuhinje, kupatila, kablovska TV. Telefon 065/670-
587. BK
- Izdajem dvije namje{tene sobe i jednosoban
stan u Obili}evu. Telefon: 051/467-588, 065/513-
795. BK
- Izdajem djevojkama namje{tenu dvokrevetnu
sobu (upotreba kuhinje, poseban ulaz). Telefon:
065/351-951. BK
- Izdajem jednokrevetnu ili dvokrevetnu sobu
stu den tkinja ma, Tri ve Ame li ce 46. Te le fon:
051/351-082. BK
- Izdajem djevojkama dvije dvokrevetne sobe
(centralno grijanje, kuhinja, TV kab., poseban
ulaz), Nova varo{. Telefon: 051/311-584. BK
- Izdajem studentima prve godine dvokrevetnu
sobu (upotreba kuhinje i kupatila, centralno grija-
nje). Telefon: 051/464-458. BK
Poslovni prostori
PRODAJA
- Preduze}e ABI SEZ slobodnom pogodbom
prodaje osnovna sredstva, vozila, opremu i namje-
{taj. Telefon: 065/514-851. BK
- Prodajem poslovni objekat biv{e Fabrike sa-
moljepljivih traka "Fast" u Kotor Varo{u. Povr{ina
objekta 3.276 m2 i zemlji{ta 7.261 m2. Telefon:
065/896-422. BK
- Prodajem poslovne prostore 30, 43, 44, 68,
168, 216, 360, 700, 1.260 i 1.460 m2. Telefon:
065/549-687. BK
48 ofekfmkb!6. 9. 2009.
IZDAVANJE
- Izdajem poslovni prostor 100 m2, 200 m od
centra ^elinca. Telefon: 065/750-002, +39329-
352-34-73. BK
- Izdajem kancelarijski prostor 100 m2 u {irem
centru Banjaluke. Telefon: 065/696-149. BK
- Izdajem kancelarijski prostor 100 m2 u {irem
centru Prijedora. Telefon: 065/696-149. BK
- Izdajem poslovni prostor 60 m2 u centru Ba-
njaluke, UT uslovi. Zvati od 18 do 20 ~asova, osim
petka. Telefon: 066/184-625. BK
- Izdajem lokal 100 m2 u u`em centru grada, po-
godan za poslovne prostore i kancelarije. Telefon:
065/390-929. BK
- Izdajem poslovni prostor u centru Banjaluke,
vi {e par king mjes ta. Te le fon: 065/514-410,
051/217-916, 051/218-011. BK
- Izdajem povoljno poslovni prostor 18 m u 2
tr`nom centru u Boriku, pored supermarketa. Tele-
fon: 065/450-530. BK
- Izdajem kancelarijski prostor 33 m2, u sklopu
prodajnog centra "Centrum" Lakta{i. Kompletna
mre`na infrastruktura. Telefon: 065/896-422. BK
- Izdajem dva kancelarijska poslovna prostora u
Ul. \ure Jak{i}a, Banjaluka, prizemlje - kancelari-
ja 16 m2, dvije kancelarije 22 m2, mokri ~vor. Tele-
fon: 065/517-980. BK
- Izdajem poslovni prostor 80 m (kafe-poslas-
2
ti~arnica) kod Gradskog mosta. Telefon: 065/917-
133. BK
- Izdajem poslovni prostor 65 m2 kod crkve u
Prije~anima, pogodan za sve djelatnosti. Telefon:
065/517-895. BK
- Izdajem poslovne prostore 23, 44, 48, 58, 110,
158, 450, 700 i 1.460 m2. Telefon: 065/549-687. BK
- Izdajem, prodajem ili mijenjam za Banjaluku
lokal 26 m2, kod autobuske stanice, Prijedor. Tele-
fon: 065/517-925. BK
- Izdajem poslovni prostor 15,5 m2, Majke Jugo-
vi}a 30, Banjaluka. Telefon: 065/441-113. BK
- Izdajem poslovni prostor u Ulici Jovana Ra-
{kovi}a 7 ("Tamarisova" zgrada). Prednost pravna
lica (banke, PTT). Telefon: 065/744-263, Banjalu-
ka. BK
- Izdajem registrovan poslovni prostor 34 m2 u
u`em cen tru gra da. Te le fon: 051/319-607,
065/486-070. BK
- Izdajem tri poslovna lokala u centru grada. Te-
lefon: 065/390-929. BK
- Izdajem poslovni prostor 34 m2 u Ul. Petra Ko-
~i}a 47. Telefon: 065/486-070. BK
- Izdajem poslovni prostor 30 m2 u Jevreskoj
ulici i 40 m2 u Ul. Stepe Stepanovi}a. Telefon:
066/398-707. BK
Oglasi
- Izdajem objekat za skladi{tenje i gara`iranje u
Lazarevu, povoljno. Telefon: 051/370-751. BK
POTRA@NJA
- Potreban poslovni prostor do 50 m2, prizemlje,
u Gospodskoj ulici. Telefon: 066/651-108. BK
- Knji`ara "Litera" tra`i u zakup poslovni pros-
tor do 30 m2 u u`em centru Banjaluke. Telefon:
065/620-717. BK
Placevi
PRODAJA
- Prodajem dva placa u ^esmi, kod auto-praoni-
ce "Dado". Telefon: 065/931-125. BK
- Prodajem pet dunuma zemlje u ^esmi, uz Du-
boki potok. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem vi{e placeva u ^esmi. Telefon:
066/184-131. BK
- Prodajem plac 490 m2, Ul. Petra Velikog kod
broja 66, ^esma. Telefon: 065/679-481. BK
- Povoljno prodajem placeve u Debeljacima. Te-
lefon: 065/227-475. BK
- Prodajem vi{e placeva u [argovcu, 1/1, struja i
voda. Telefon: 0049/7317-23-614. BK
- Prodajem plac 1.500 m2 (gra|evinska dozvola)
u Lamincima. Telefon: 066/138-224. BK
- Prodajem plac 623 m2 u Karanovcu, uz Vrbas.
Telefon: 065/978-775. BK
- Prodajem dva placa na Kr~maricama, UT uslo-
vi. Telefon: 065/623-554. BK
- Prodajem 30 dunuma zemlje i {ume u komadu
na Kr~maricama. Telefon: 065/623-554. BK
- Prodajem plac 750 m2, Ul. kralja Aleksandra
K. I br. 39, Petri}evac, zvati poslije 20 ~asova. Te-
lefon: 00385-12-451-994. BK
- Pro da jem plac 1.500 m u Mo ti ka ma, 10
2
KM/m2. Telefon: 066/264-138. BK
- Prodajem plac 1.300 m2 u Karanovcu (voda,
struja, asfalt, pored potoka), povoljno. Telefon:
065/365-144. BK
- Prodajem plac u Trnu, vlasni{tvo 1/1. Telefon:
065/251-263. BK
- Prodajem placeve za gradnju hala i stambeno-
poslovnih objekata. Telefon: 065/549-687. BK
- Prodajem placeve u Ul. B. Parovi}a, dozvolje-
na gradnja, 1/1. Telefon: 065/279-619. BK
- Prodajem zemlji{te od 700 do 2.500 m2 na lo-
kacijama Zalu`ani, Prije~ani, Slatina. Telefon:
065/511-121. BK
- Prodajem placeve za hale i stambeno-poslovne
objekte. Telefon: 065/549-687. BK
- Prodajem plac 470 m2 u Drago~aju, kod igrali-
{ta. Telefon: 0654/462-366. BK
- Prodajem 1.800 m2 zemlje u polju na po~etku
[u{njara (struja, voda), 18.000 KM. Telefon:
065/624-480. BK
- Prodajem {est dunuma zemlje u brdu, pogled
na Vrbas, 50 mladih i 20 starih vo}aka, 300 m od
puta. Telefon: 065/624-480. BK
- Prodajem placeve u Ulici Blagoja Parovi}a,
do zvo lje na gra dnja, vla sni{ tvo 1/1. Te le fon:
065/279-619. BK
- Prodajem plac u Vrbanji, kod Zelenog vira. Te-
lefon: 051/464-458. BK
- Prodajem 3.000 m2 plodnog zemlji{ta, pogo-
dnog za poljoprivredu i gra|evinske parcele, pet
km od Gradi{ke, blizu autoputa. Telefon: 065/452-
141. BK
- Prodajem 5,5 dunuma zemlje u Stanarima kod
Doboja, 1/1, blizu pijace. Telefon: 065/455-456,
065/803-257. BK
- Prodajem osam dunuma zemlje u Rije~anima,
~etiri km od centra Lakta{a, atraktivna lokacija. Te-
lefon: 051/315-906, 065/380-908. BK
- Povoljno prodajem dunum zemlje kod {kole u
Glamo~anima, vlasni{tvo 1/1. Telefon: 065/606-
531. BK
- Prodajem tri dunuma zemlje u Lakta{ima. Te-
lefon: 065/842-942. BK
- Prodajem 50 hektara vi{enamjenskog zemlji{ta
u Slatini. Telefon: 065/481-600. BK
- Prodajem vi{e ve}ih i manjih placeva u Trnu,
papiri uredni 1/1. Telefon: 065/322-144. BK
- Povoljno prodajem pet dunuma {ume u Jabla-
nu. Telefon: 051/355-337, 065/981-129. BK
- Prodajem plac 2.200 m2, Sarajevo, Ilid`a, Ka-
sindolska ulica (priklju~ak za plin i kanalizaciju).
Telefon: 065/455-753. BK
- Prodajem 4.500 m2 zemlje i 4.665 m2 {ume
kod aerodroma u Mahovljanima, 3.500 KM/du-
num. Telefon: 051/282-644, 00381112272103. BK
- Prodajem plac 1.200 m2 (voda, struja, objekat
5x8 m, betonska plo~a 10x20 m, pola placa isko-
pano, nasuto, uvaljano, 70 m od glavnog puta),
Kobatovci, Lakta{i. Telefon: 065/740-381. BK
- Prodajem 4.700 m zemlje i ku}u 10,50x9,50
2
m (izlivena druga plo~a), povoljno, Maglajani. Te-
lefon: 065/964-377. BK
- Prodajem dva dunuma zemlje u Lu`anima,
Prnjavor. Telefon: 051/351-684, 065/977-779. BK
- Prodajem ~etiri dunuma zemlje (u komadu ili
placevima) u Peto{evcima, kod Oroza. Telefon:
065/363-203, 051/533-941. BK
- Prodajem sedam dunuma vo}njaka u Ulici bra-
}e Mileti}a, iznad Desne Novoselije. Telefon:
051/427-393. BK
- Prodajem plac za halu, UT uslovi. Telefon:
065/671-420. BK
- Prodajem plac u Banjaluci. Telefon: 065/671-
420. BK
- Prodajem pored autoputa, kod "]ambele"
30.000 m2 zemlje, 100 evra/m2. Telefon: 065/371-
611. BK
- Prodajem u Drakuli}u 4.400 m2 zemlje, pored
asfal ta (stru ja, vo da), 65.000 KM. Te le fon:
065/371-611. BK
- Prodajem u Motikama kod {kole 1.650 m2 ze-
mlje pored potoka (dva placa), cijena 30.000 KM.
Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem povoljno placeve u Debeljacima. Te-
lefon: 066/358-920. BK
TV i video tehnika
- Prodajem povoljno malo kori{tene ekskluzi-
vnije televizore (digital, 100 Hz slika u slici...). Te-
lefon: 051/216-969. BK
Automobili
PRODAJA
- Prodajem golf 4, 2000. godi{te, knjiga servisa
ili mijenjam za golf 5 ili pasat uz doplatu. Telefon:
065/403-491. BK
- Prodajem registrovan teretni kombi VW T4 di-
zel 2.4, g. p. '96. Telefon: 065/797-238. BK
- Prodajem opel astru 1.7 dizel, g. p. decembar
'94. Telefon: 065/543-656. BK
- Prodajem opel korsu 1.7 dizel, g. p. 2000. Tele-
fon: 065/430-796. BK
- Prodajem reno modul star tri godine. Telefon:
065/527-527. BK
- Prodajem audi "jaje" 18E, 81 kW, '90. g. p.,
ABS, ser vo, cen tral na, el. po di za ~i. Te le fon:
065/785-860. BK
- Prodajem FIAT mareu, '99. g. p., trula vi{nja.
Telefon: 065/579-481. BK
- Prodajem VW pasat 1.6 TDI, '91. g. p., regis-
trovan do maja 2010, al. felge, alarm, daljinsko za-
klju~avanje, servo, ABS, 6.000 KM. Telefon:
066/122-144. BK
- Prodajem reno lagunu 1.9 karavan, g. p. 2003,
bijela boja, neocarinjen, 6.500 evra. Telefon:
065/579-306. BK
- Prodajem reno 11 benzin 1.7, g. p. '87, regis-
trovan do juna 2009, 980 evra. Telefon: 066/449-
784. BK
- Prodajem kombi VW T5 furgon, 2003. godi-
{te, pre{ao 114.000 km, servisiran u servisu "Vido-
vi}", 63 kW, nosivost 1.200 kg, oprema serijska,

25.000 KM. Telefon: 065/896-422. BK
- Prodajem reno espase, '90. g. p., registovan,
4x4. Telefon: 065/720-475. BK
- Prodajem opel kadet 1.3 benzin, g. p. '87, re-
gistrovan do februara 2010. Telefon: 065/561-138.
BK
- Prodajem kamion mercedes 12-13 kiper, diza-
lica, g. p. '91. Telefon: 065/652-759. BK
- Prodajem pe`o 405 dizel, g. p. '90, cijena po-
voljno. Telefon: 065/694-653. BK
- Prodajem opel kadet '79. g. p., registrovan do
1.4.2010. Telefon: 051/372-304. BK
- Prodajem pe`o 406 HDI karavan, 2001. g. p.,
registrovan, sva oprema, 14.000 KM. Telefon:
065/713-586. BK
- Prodajem pasat 5 benzin 1.6, '98. g. p., klima,
registrovan do maja 2009, 12.500 KM, Banjaluka.
Telefon: 065/791-324. BK
- Prodajem jugo 65, '90. godi{te, registrovan. Te-
lefon: 065/483-964. BK
- Prodajem opel fronteru benzin-plin 2.0i, '94.
godi{te. Telefon: 065/798-972. BK
- Prodajem ford eskort karavan 1.6, '94. g. p., re-
gistrovan do februara 2010, 3.200 KM. Telefon:
066/705-113. BK
- Prodajem mercedes 123, 240D, '81. g. p., re-
gistrovan do decembra 2009. Povoljno. Telefon:
065/307-364. BK
- Prodajem mercedes 124-200 dizel '87. g. p.,
stranac, u dijelovima i hladnjak za mercedes sprin-
ter. Telefon: 065/218-600. BK
Li~ni kontakti
Oglasi 6. 9. 2009. ofekfmkb 49
vove, opravke ravnih krovova, podrume i mo-
kre ~vorove. Telefon: 051/584-790, 065/426-
134. BK
- Pi{em sve vrste stru~nih radova, radim lektu-
ru i korekturu tekstova. Telefon: 033/541-224, e-
mail: l.blue83@yahoo.com BK
- U~iteljica poma`e u~enicima od I do V razre-
da. Telefon: 065/461-666. BK
- Izvodim sve vrste masa`a i kineziterapiskih
procedura kod hroni~nih i degenerativnih stanja.
Telefon: 051/420-520, 066/268-938. BK
- Prevodim sa engleskog na srpski ili slove-
na~ki, sa slovena~kog na engleski ili srpski. Tele-
fon: 066/626-957. BK
- Njema~ki advokat iz BiH zastupa u svim pra-
vnim stvarima u Njema~koj. Telefon: 061/537-
739. BK
- Izvodim sitne vodoinstalaterske radove. Tele-
fon: 065/875-684. BKM
- Ovla{teni prevodilac-sudski tuma~ za ruski i
engleski jezik. Prijem dokumenata od 8 do 20
~asova. Telefon: 066/497-868. BKM
- Pronala`enje podzemnih voda, bu{enje buna-
ra na podru~ju Banjaluke, Kozarske Dubice, Pri-
je do ra, Gra di {ke, La kta {a, Prnja vo ra,
dva de se to go di{ nje is kus tvo u ra du. Te le fon:
065/952-183. BKM
- Molerski radovi: kre~enje, gletovanje, tapete,
unutra{nje fasade, izolacije, postavljanje plo~ica i
laminata, sanacija i adaptacija stambenih i poslo-
vnih prostora. Telefon: 065/343-745. BKM
- Servisiram i ~istim klima-ure|aje. Telefon:
066/324-473. BK
- Sudski tuma~ za njema~ki jezik, usmeni i pi-
sani prevodi. Telefon: 065/832-521. BK

- Prirodna plavu{a, nje`ne gra|e `eljela bi da
joj se javi duhovit, potentan mu{karac za ugodne
trenutke. Telefon: 065/450-038, 065/896-776. BK
Ana be la, pla vu {a s ko jom }e{ u`iva ti do
vrhunca strasti. Telefon: 065/450-038, 065/896-
776. BK
Usluge
- Vr{im usluge prevoza (selidbe) sa radnicima
u zemlji i inostranstvu, furgon do 3,5 t sa ram-
pom. Telefon: 065/317-840, 051/313-116. BK
- Kucam maturske, seminarske, diplomske,
magistarske, knjige, ugovore..., {tampam i nare-
zujem na CD. Telefon: 065/984-971. BK
- Radimo krovne konstrukcije, vile, gara`e, na-
zide, trotoare, kamene ograde i staze. Telefon:
066/531-497. BK
- Ra di mo gip sa ne stro po ve, pre zi de i gips
akustike. Telefon: 065/912-269. BK
- Prevodi, instrukcije i ~asovi engleskog jezi-
ka. Telefon: 065/566-206. BK
- Popravak ve{-ma{ina, fri`idera i rashladnih
vitrina. Telefon: 065/568-830, 051/351-666. BK
- Elektri~ar kvalitetno i povoljno postavlja no-
ve i sanira stare instalacije. Telefon: 065/209-
286. BK
- Masa`a (relaksaciona, anticelulit, {ijacu), efi-
kasno i povoljno. Zvati od 16 do 21 ~as, Banjalu-
ka. Telefon: 065/561-138. BK
- Stolar na licu mjesta radi popravke stolarije,
namje{taja, le`aja i roletni, stakli stolariju. Tele-
fon: 051/281-470, 065/562-149. BK
- Popravljam okvire nao~ara svih vrsta, brzo i
kvalitetno, Aleja svetog Save br. 16. Telefon:
051/318-227. BK
- Brusim i lakiram parket i brodski pod. Tele-
fon: 065/178-743, 065/785-769. BK
- Radim sve vrste hidroizolacije, ravne kro-
- Izvodimo ma{inske glazure, povoljno i kvali-
tetno. Telefon: 065/337-932. BK
- Instrukcije iz matematike |acima srednje i
osnovne {kole, profesor matematike. Telefon:
051/313-705. BK
Razno
- Pro da jem 30 m bu ko vih drva. Te le fon:
051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem brusilicu za ravno bru{enje, ~e{ka
proizvodnja, pogodna za bru{enje glava motora,
du`ina 1000x320 mm. Telefon: 065/524-526. BK
- Pro da jem no vu okru glu bru si li cu fi
380x1700 mm, g. p. '90, Kikinda, po njema~koj
licenci. Telefon: 065/524-526. BK
- Prodajem kamion mercedes kiper 16/19. Te-
lefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem ugalj banovi}ki i |ur|evi~ki kame-
ni ugalj, bukovi briket i ogrevno drvo za central-
no grijanje (bukva i hrast) s prevozom do va{eg
dvori{ta, mo`e i `iralna uplata. Telefon: 065/894-
241, 065/969-530. BK
- Odgajiva~nica "Julifarm" prodaje {tenad ro-
tvajlera. Telefon: 065/979-947. BK
- Prodajem dvije fotelje, stare dvije godine,
povoljno. Telefon: 066/206-629. BK
- Prodajem polovna ulazna dvokrilna vrata, {i-
rina 130 cm, 120 KM, 1.300 komada polovnog
crijepa, 200 KM, krilo unutra{njih vrata, 80 cm,
30 KM. Telefon: 066/752-365, 051/359-060. BK
- Prodajem kasa pultove s kompletnom instala-
cijom i pokretnom trakom, du`ina 3,10 m, {irina
1,20 m. Kase mo`ete pogledati u prodajnom cen-
tru "Centrum" Zalu`ani. Telefon: 065/896-422.
BK
- Mijenjam kiosk za drva. Telefon: 065/757-
021. BK
- Za poslasti~are i salone vjen~anica povoljno
prodajem plasti~ne mladence (za svadbene torte)
u dvije veli~ine. Telefon: 065/696-767. BK
- Prodajem dvije stilske ko`ne garniture, bivo-
lja ko`a, si vi tik, drvo-ru~ni rad. Te le fon:
065/896-422. BK
- Prodajem polovne gusane radijatore. Povo-
ljno. Telefon: 065/412-829. BK
- Prodajem dva prozora, dva kau~a, dvije fote-
lje, TA pe}, hrastovo bure, umivaonik, tu{-bateri-
ju. Telefon: 051/216-356, 066/137-133. BK
- Ekskluzivne pozivnice, cvjeti}i i bidermajeri
za vjen~anje. Telefon: 066/300-884. BK
- Prodajem spava}u sobu. Telefon: 065/786-
511. BK
- Prodajem bagremovo kolje za ograde i pulce-
ve. Telefon: 065/206-060. BK
- Prodajem motor tomos za ~amac 4,5 KS, po-
voljno. Telefon: 065/755-541. BK
- Prodajem povoljno stolarsku klupu, 300 KM.
Telefon: 065/624-480. BK
- Prodajem klavir petrof pianino, 4.000 KM.
Telefon: 065/635-329. BK
- Ku pu jem ma nji ra kijs ki ka zan. Te le fon:
065/528-414. BK
- Prodajem nove mrvilice, {rotilice, ma{ine za
vo}e i povr}e i druge alate. Telefon: 051/532-
426. BK
- Prodajem motokultivator 20 KS, povoljno,
hitno, Brod. Telefon: 065/495-231. BKM
- Prodajem nove i ja~eg kapaciteta ma{ine za
vo}e i povr}e. Telefon: 051/532-426. BK
- Prodajem stabilnu industrijsku brusilicu. Te-
lefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem dizalicu sa rukom za manji kami-
on. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem cirkular za rezanje oblovine i manji
gra|evinski. Telefon: 051/318-487, 065/485-805.
BK
- Prodajem planetare i osovine vitla traktora
timber~ek 225. Telefon: 051/318-487, 065/485-
805. BK
- Prodajem prirubni elektromotor 22 kilovata i
generator za struju 45 kilovata. Telefon: 051/318-
487, 065/485-805. BK
- Prodajem elektromotor 11 kilovata, 1.400
o/min. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Pro da jem ma li to kar ski stroj. Te le fon:
051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem mvigmeltov kalorifer 6 kW. Tele-
fon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem hidrauli~ne pumpe od 100 do 300
bara. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem ma{inu za bigovanje `eljeza za ko-
vane ograde. Telefon: 051/318-487, 065/485-805.
BK
- Prodajem vakcinisanu {tenad njema~kog ov-
~a ra sta ru dva mje se ca, s pa pi ri ma. Te le fon:
065/212-067. BK
- Prodajem automehani~arima hidrauli~ne pre-
se od sedam i 12 tona. Telefon: 051/318-487,
065/485-805. BK
- Prodajem cirkular 3 kW, sa sklopkom, 350
KM. Telefon: 065/938-176. BK
- Prodajem monofazni motor, 2,2 kW, 1.400
o/min., 200 KM. Telefon: 065/513-413. BK
- Prodajem 50 kg {umskog meda, cijena 12
KM/kg. Telefon: 065/267-961. BK
- Prodajem televizor 72 cm, kao nov, cijena
povoljna. Telefon: 066/122-144. BK
- Prodajem {tene njema~kog ov~ara, s papiri-
ma. Telefon: 065/698-020. BK
50 ofekfmkb!6. 9. 2009.
Svijet klasi~ne muzike
Predstavnici muzi~kog
romantizma i baroka
Franc [ubert
Godina i mjesto ro|enja: 42/!kbovbs!28:8/!
hpejof!v!Cf•v
Godina i mjesto smrti: 2:/!opwfncbs!2939/!
hpejof!v!Cf•v!
Period: spnbouj{bn
Poznata djela: #9/!ofepws|fob!tjngpojkb#-!djlmvtj
tpmp!qkftbnb!#Mjkfqb!nmjobslb#-!#[jntlp!qvupwbokf#-
#Mbcvepwb!qkftnb#
ranc Peter [ubert, austrijski kompozitor
F
~iji se talenat raspoznavao u muziciranju
od najranijih dana, jedan je od najizraziti-
jih predstavnika muzi~kog romantizma.
Ro|en je 31. januara 1797. godine u
Be~u. Otac mu je bio u~itelj, koji je u po-
rodici odr`avao muzi~ku tradiciju. [ubert
Klaudio Monteverdi
Godina i mjesto ro|enja: 2678/!hpejof!v!
Lsfnpoj-!ob!tkfwfsv!Jubmjkf
Godina i mjesto smrti: 2754/!hpejof!v!Jubmjkj
Period: cbspl
Poznata djela: Pqfsb!#Psgfk#
laudio Monteverdi, italijanski kompo-
K
zitor, orgulja{, violinista i pjeva~ po-
sljednji je veliki majstor renesansnog
madrigala i prvi izraziti operski dra-
mati~ar epohe baroka.
Ro|en 1567. godine u Kremoni, na
(16)
je rano u~io svirati violinu i klavir, i u dobi od devet
godina Mihael Holzer podu~avao ga je sviranju orgulja
i kontrapunktu.
Kasnije je u~io pjevanje, harmoniku i orgulje. Nje-
gove kompozicije iz prakti~no svih muzi~kih `anrova,
svje`e su i neposredne, iskrene i bliske narodnoj mu-
zici.
Godine 1808. primljen na Bogosloviju carske ka-
pele kao horista i tu je svirao violinu u orkestru, a
nekad i zamjenjivao dirigenta. Violu je svirao kod ku}e
u guda~kom kvartetu.
Godine 1812. umrla mu je majka, a otac se
sljede}e godine ponovo o`enio, te [ubert 1813. pi{e
prvu simfoniju, napu{ta Bogosloviju, nastavljaju}i da
radi sa Salieriem.
Izu~avao je vi{e muzi~kih pravaca odjednom, stu-
Komponovao je oko 630 solo
pjesama na stihove Getea, [ilera i
drugih pjesnika, djela za vokalne
sastave i zborove, te klavirske
sonate, komorna djela i simfonije
dirao je klavir, violinu, orgulje, pjevanje i harmoniju,
bio je pjeva~ u dvorskoj kapeli, gdje mu je poduku iz
kompozicije davao Salieri. Finansijski nije bio naro~ito
sposoban da se izdr`ava od pisanja muzike, tako da su
mu brojni prijatelji pomagali i tako omogu}avali kom-
pozitorov rad.
Radio je sa 17 godina i kao pomo}ni u~itelj kod
oca u {koli, ~ime je izbjegao vojnu obavezu. Godine
1816. napu{ta {kolu.
[ubert se ~esto sa svojim dru{tvom, koje se sasto-
jalo prije od umjetnika i knji`evnika nego muzi~ara,
sastajao na takozvanim [ubertijadama, gdje su
sjeveru Italije, Monteverdi je bio jedan je od uteme-
ljiva~a rane operske umjetnosti. Bio je instrumentalista
i pjeva~ na dvoru u Mantovi, te muzi~ki direktor crkve
Svetog Marka u Veneciji.
Ime Monteverdi, zna~i "zelena planina" na talijan-
skom. Godine 1590. po~inje raditi na dvoru vojvode u
Mantui kao vokalista i violinista, a 1602. postaje diri-
gent na tom mjestu. Komponovao je desetak opera, ali
je sa~uvan samo manji dio, pa se njegov stilski razvoj
mo`e potpunije pratiti u crkvenim djelima i osam
zbirki madrigala. Svoj novi dramati~an i afektivan stil
izlo`io je u predgovoru 8. knjige madrigala. Od opera
sa~uvane su, pored "Orfeja", njegovog najpoznatijeg
djela, "Tu`aljka" iz opere "Arijana", "Uliksov povratak
u domovinu" i "Krunidba Popeje", kojom je polo`io te-
melje talijanskoj baroknoj operi. Uticaji Monteverdije-
Njegov ''Orfej'' spada me|u
prve sa~uvane opere i nastao je samo
10 godina poslije prve poznate opere
''Dafne'' Jakopa Perija iz 1597. godine
vog stila prote`u se preko venecijanske i rane
napuljske operske {kole sve do Hendla. Njegov ''Orfej''
spada me|u prve sa~uvane opere i nastao je samo 10
godina poslije prve poznate opere ''Dafne'' Jakopa Pe-
rija iz 1597. godine. Do ~etrdesete godine uglavnom je
komponovao madrigale. Deveta knjiga madrigala, ob-
javljena posthumno 1651. godine, sadr`i lak{e komade
"kanconete".
Jako je bitno napomenuti da se Monteverdi
uvo|enjem novog stila u muziku, sukobljavao sa po-
bornicima koji nisu bili za promjene stila. Promjena
stila dovela je do stvaranja opere.
izvo|ene njegove kompozicije. Njegova muzika se
~ula van kruga njegovih prijatelja, tako da su oni i pot-
pomogli izdavanje prve njegove zbirke pjesama 1821.
godine.
@ivio je u Be~u ~itav svoj `ivot, osim nekih ljetnih
ekskurzija i dviju posjeta Ugarskoj kao ku}ni muzi~ar
porodice Esterhazi od 1818. do 1824. godine. Klasi~na
Ka`u da se kompozitor redovno, vrlo rano, budio i muzika
posve}ivao komponovanju do u podne, kad se
priklju~ivao svojim prijateljima. obuhvata
Njegov `ivot bio je na neki na~in tajanstven. Nije
bio o`enjen. Iako je kratko `ivio, ostavio je vi{e djela
vrlo
nego ijedan drugi kompozitor. {iroku
Opus mu broji preko 900 djela, u ~emu prvo treba
ista}i veliku "8. nedovr{enu simfoniju". lepezu
Neka od najzna~ajnijih djela su mu ciklusi solo umjetni~kog
pjesama "Lijepa mlinarka", "Zimsko putovanje", "La-
budova pjesma", scenska muzika za "Rozamundu", stvaranja
klavirske kompozicije "Muzi~ki trenuci", "Impromp- i brojne
tija", opera "Alfonso i Estrela", operete, kamerna mu-
zika, mise, kompozicije za mu{ke horove. umjetnike
Komponovao je oko 630 solo pjesama na stihove
Getea, [ilera i mnogih drugih pjesnika, zatim djela za koji su
vokalne sastave i zborove, te klavirske sonate, ko- je tokom
morna djela i simfonije.
Njegova scenska muzika i opere pale su u zaborav. vremena,
Prvi javni koncert na kojem su izvedene isklju~ivo nje-
gove kompozicije odr`an je neposredno pred njegovu
sve do
smrt, 1828. godine. na{ih
[ubert je obo`avao Betovena. Na Betovenovoj sa-
dana,
hrani nosio je njegov sanduk da bi nedugo potom,
nakon godinu dana, 19. novembra 1828. i sam bio za- u~inili
kopan pokraj njega, po vlastitoj `elji.
Na [ubertovom nadgrobnom spomeniku pi{e: veoma
"Muzika je zakopala ovdje veliko bogatstvo, ali jo{ popularnom
ve}e nade".
{irom
svijeta.
Svaki od
Kompozitor je smatran veoma zna~ajnom i revolu- stvaralaca je
cionarnom li~no{}u, jer je operi kao `anru dodao
zna~ajan udio dramskog; tek poslije njega opera po- predstavnik
staje ''dramma per musica''. Izme|u ostalog, za ''Orfeja'' specifi~nog
je karakteristi~no da predstavlja sponu, prelaz ili pre-
kretnicu izme|u renesansne i barokne poetike, u stilskog
muzi~kom i tematsko-semanti~kom smislu.
Na muzi~kom planu osje}a se jo{ uvijek zna~ajna
pravca.
nota renesansne dvorske muzike, u uvodnoj sceni Ovdje
svadbe, i smirena i tu`na elegancija baroka.
Anti~ka pri~a o silasku mitskog pjeva~a, Apolono- }emo se
vog sina Orfeja, u podzemni svijet za voljenom, umr- prisjetiti
lom Euridikom, obra|ena je sa uglavnom svim
elementima, za razliku od nekih kasnijih interpretacija, najve}ih
kao {to je Glukova, koja predla`e sasvim druga~iji kompozitora,
zavr{etak.
Sam izbor teme je indikativan za svoje doba: bav- operskih
ljenje anti~kim mitovima i temama jedna je od najve}ih
strasti renesanse, ali opera kao `anr je ne{to novo, pjeva~a,
neobi~no. opera i
Zato je upravo predstavljanje podzemnog svijeta
smrti, kazne i ispa{tanja moralo biti jako privla~no i drugih
svje`e za publiku s po~etka 17. vijeka, uz obavezno simbola
provla~enje kroz tekst raznih deviza koje imaju porije-
klo u knji`evnoj zaostav{tini ili op{toj duhovnoj klimi klasi~ne
epohe.
Osim toga, tema proslavljanja mo}i muzike i muzike
umjetnosti, koja potpuno gospodari nad svim vidovima
`ive i ne`ive prirode, pogodna je za predstavljanje u
operi, vrhuncu i mo`da najvi{em dometu muzike. Zbog
svega toga, vjerovatnija je pretpostavka da je djelo
u`ivalo autoritet ozbiljne umjetnosti, nego da je prosto
slu`ilo kao zabava dokonom plemstvu, kako neki sma-
traju za mogu}e. Monteverdi je za `ivota imao sre}u da
bude slavan {irom Evrope. Umro je 1643. godine.
 6. 9. 2009. ofekfmkb 51

SUDOKU Na dana{nji dan Zavr{en

prvi put
4
9
9
3
6
8 5
3
Te{ko Ro|en Petar Drugi oko svijeta
1522.

7
2
4
6
8
Kara|or|evi}
ljetan, kraljevska vlast prenesena
je na Namjesni{tvo na ~elu sa kne-
: 7 zom namjesnikom Pavlom Kara-
8 2 6 |or|evi}em.
Djmk!jhsf! Po~etak Drugog svjetskog ra-
4 9 kf!eb! ta stavio je Kraljevinu Jugoslaviju
qp!qv!oj!uf pred te{ku odluku: da li da pristupi
3 2 : 5 qsb!{ob! Trojnom paktu ili da se suprotstavi
qp!mkb!ub!lp! neprijatelju. Odluka kneza Pavla Prvo putovanje oko svije-
9 2 3 7 eb!v! da potpi{e ponu|eni ugovor nai{la ta kojim je o~igledno doka-
twb!lj!sfe- je na `estoke proteste u zemlji, ko- zano da Zemlja ima loptast
lp!mp!ov!j! ji su 27. marta 1941. doveli do kri- oblik zavr{eno je na da{nji
6 8 : 4 7 nj!oj.lwb!esbu dan 1522. godine.
ze vla de. Kralj Pe tar Dru gi
{b!qj!|f!uf progla{en je punoljetnim i odmah Fernando Magelan je bio
3 portugalski istra`iva~ koji je
csp!kf!wf! preuzeo vlast od Namjesni{tva.
8 2 9 pe!2!ep!:/ Po sli je slo ma Ju go sla vi je plovio pod {panskom zasta-
Qsj!up!nf! emigrira s vladom u Atinu, potom vom. On je prvi otplovio iz
3 : 6 5 of!tnj!kf! u Kairo, pa u Palestinu da bi od Evrope u Aziju idu}i na za-
ep!~j!ep! septembra 1941. do kraja rata, s pad, prvi Evropljanin koji je
9 : qp!obw!mkb!okb/ pre{ao Tihi okean i prvi koji
vla dom bo ra vio u Lon do nu. S
je vodio ekspediciju sa ci-
5 6 4 2 vlas ti je zba ~en 29. novembra
ljem da oplovi zemaljsku
1945. kada je Ustavotvorna skup-
kuglu. Magelan je tragi~no
: 4 2 {tina FNRJ nakon odr`anog refe-
izgubio `ivot na Filipinama,
ren du ma do ni je la odlu ku o
5 prije povratka u Evropu, ali
ukidanju monarhije. S obzirom da se 18 ~lanova njegove posa-
Aleksandar Kara|or|evi} nije htio de vratilo u [paniju.
2 3 6 : 9 Srednje te{ko abdicirati i vratiti se kao gra|anin Ispitao je jugoisto~ne oba-
: 7 4 3 6 2 5 8 9 9 : 5 6 3 8 2 4 7 u Jugoslaviju zabranjen mu je do- le Ju`ne Amerike, otkrio
9 6 5 4 : 8 2 3 7 3 4 2 7 : 5 6 9 8 lazak. 1520. moreuz (kasnije na-
2 8 3 7 9 5 6 : 4 6 7 8 9 2 4 5 : 3 Poslije rata `ivio je u Fran- zvan Magelanov) i njime
5 3 6 9 7 : 4 2 8 7 2 4 : 9 3 8 6 5 Kralj Petar Drugi Kara|or|e- engleski kralj D`ord` [esti. cuskoj i SAD. pro{ao u Veliki okean, koga
7 9 2 8 4 6 3 5 : : 8 3 4 5 6 7 2 9 vi}, prvoro|eni sin kralja Ale- Poslije osnovnog obrazovanja Poslije duge i te{ke bolesti je nazvao Tihi okean (Paci-
8 4 : 2 5 3 7 9 6 5 6 9 8 7 2 : 3 4 ksandra Prvog i kraljice Marije, koje je stekao na Dvoru, poha|ao umro je u denverskoj bolnici 3. fik), jer u nje mu ni je
6 : 9 5 2 4 8 7 3 4 9 6 2 8 7 3 5 : ro|en je na dana{nji dan 1923. go- je {kolu u Engleskoj, iz koje se novembra 1970, a sahranjen u do`ivio bure kao u Atlan-
4 5 8 : 3 7 9 6 2 8 5 : 3 6 9 4 7 2 dine. vratio poslije atentata na njegovog crkvi svetog Save u Libertvilu tskom okeanu.
3 2 7 6 8 9 : 4 5 2 3 7 5 4 : 9 8 6 Kum na kr{tenju bio mu je oca 1934. Po{to je tada bio malo- (SAD).
52 ofekfmkb!6. 9. 2009.

FK Partizan ostao bez trenera

Sport
[panska Vijesti
opsada Poljske Rosi
odbio Ferari
Italijanski motociklista Valen-
tino Rosi saop{tio je da je odbio
ponudu Ferarija da vozi za taj
tim u {ampionatu Formule 1 na
VN Italije u Monci. Trideseto-
godi{nji Rosi je tokom pretho-
dnih go di na ne ko li ko pu ta
testirao Ferarijeve bolide.
"Razgovarao sam s ~elnicima
Ferarija oko mog u~e{}a na Ve-
likoj nagradi Italije u Monci.
Evropsko prvenstvo u Poljskoj, Ma~van iz Hemofarma, Bjelica iz Ipak, bez prethodnih test vo`nji,
koje po~inje sutra, okupi}e 16 re- Zvezde i Raduljica iz FMP @elezni- bilo bi nelogi~no da u~estvu-
prezentacija i ukupno 192 igra~a. ka), dok Slovenci imaju najvi{e jem", rekao je Rosi. Umjesto
Najve}i broj doma}ih igra~a na "pe~albara" i samo jednog igra~a iz test voza~a Luke Badoera, koji
Eurobasketu ima}e Rusija, branilac doma}eg {ampionata - Klobu~ara, je u prethodne dvije trke mije-
zlatne medalje sa prethodnog {am- koji igra za Olimpiju. njao povrije|enog Felipea Ma-
pionata u [paniji 2007. godine. Najbrojniji u Poljskoj bi}e igra~i su, za ekipu Ferarija }e, 13.
Oni u svo jim re do vi ma ima ju iz {panskog prvenstva (~ak 30), dok septembra u Monci, voziti dos-
kompletnu ekipu koja nastupa u }e NLB liga ukupno imati sedam kora{nji ~lan Fors Indije \an-
ruskoj ligi, osim selektora Davida ko{arka{a. U Rusiji igra 21 igra~ na karlo Fizikela.
Blata koji je stranac, a slijede Turci Eurobasketu, tri vi{e nego u NBA
sa 10 igra~a iz doma}ih klubova ligi, {to je i posljedica velikog broja Vitsel
otkaza ovog ljeta.
Rusija ima najvi{e Real Madrid je klub koji }e imati pomilovan
doma}ih igra~a najvi{e ko{arka{a na EP - {estoricu Kaznu od 11 utakmica neigra-
(Serhio Ljulj, Horhe Garbahosa i nja za Aksela Vitsela Disciplin-
Felipe Rejes, reprezentativci [pani- ska ko mi si ja bel gij skog
(Iljasova i Turkoglu jedino nastupa- je, Novica Veli~kovi}, ko{arka{ fudbalskog saveza smanjila je
ju u NBA ligi). Srbije, Darjus Lavrinovi~, uzdanica na osam poslije `albe mladog
Srbija ima ~etiri ko{arka{a koji su Litvanije, i D`eremaja Mesi, lider fudbalera. Vitselu je prvo zabra-
~lanovi Svislajon lige (Markovi} i makedonskog tima). njeno da igra do 23. novembra,
{to je uklju~ivalo 10 prvenstve-
Ispala Azarenka nih i jednu kup utakmicu, zbog
preo{trog starta poslije kojeg je
Najve}e iznena|enje u petak na US openu napravila je Fran~eska Poljaku Vasilevskom, fudbaleru
Skjavone, koja je kao 26. nosilac savladala Viktoriju Azarenku, osmog Anderlehta, polomio nogu, da
nosioca u `enskoj konkurenciji, sa 4:6, 6:2, 6:2. bi mu kazna nakon `albe sma-
Kim Klajsters nastavila je odli~ne igre po{to je sa ubjedljivih 6:0, 6:2 sa- njena na osam me~eva zabrane
vladala zemljakinju Kirsten Flipkens, a D`o-Vilfrid Conga u tri seta je bio igranja. On je iskoristio priliku
bolji od Finca Jarka Nieminena. Marin ^ili} (16) uspio je da nadoknadi de- da jo{ jednom uputi izvinjenje
Vasilevskom i da napomene da

Oti{ao
ficit od dva seta protiv doma}eg tenisera D`esija Livajna, a dalje ide i deveti
nosilac @il Simon, kome su tri seta bila dovoljna za pobjedu nad Tomazom nije imao namjeru da ga povri-
Belu}ijem iz Brazila. I njegov zemljak Gael Monfis (13) u tri seta je savla- jedi.
dao Nijemca Andreasa Beka, dok je 11. nosilac Fernando Gonzales u ~etiri
dionice bio bolji od jo{ jednog Francuza @oslena Uane. Triju d`ek-pot
U Briselu je u petak odr`an
Reno mo`da
Jokanovi}
posljednji miting Zlatne lige u
atletici nakon kojeg je stanje u
namjestio trku trci za glavnu nagradu od mili-
on dolara ostalo nepromijenje-
Svjetska automobilska federaci- suspendovan ili ~ak isklju~en iz no. Ruskinja Jelena Isinbajeva
ja (FIA) pozvala je ~elnike tima {ampionata. (skok s motkom), Amerikanka
Reno na saslu{anje povodom op- FIA je istragu pokrenula po{to je Sanja Ri~ards (400 metara) i
tu`bi da je ekipa tokom pro{le se- navod u nesre}i objavila brazilska Kenijac Kenenisa Bekele (5.000 crpno i bezrezervno bodrili na svim utakmicama i u svim
zone namjerno izazvala udes na televizija Globo tokom trke za Veli- metara) podijeli}e na ravne ~asti prilikama. Partizan trenutno ima na raspolaganju skup ta-
trci u Singapuru da bi pobijedila. ku nagradu Belgije pro{le nedjelje. milion "zelenih" nov~anica po- lentovanih fudbalera, vaspitanih i po{tenih momaka, di-
vnih sportista. Sa njima sam uspostavio perfektan odnos i
FIA je u petak saop{tila da fran- {to su pobijedili na svih {est mi- Kako je saop{teno na najve}a dobit za mene }e biti ukoliko oni imaju ose}aj da
cuski tim treba da se pojavi na sa- tin ga Zla tne li ge u svo jim
slu{anju pred Svjetskim vije}em Sumnja se da je disciplinama. Sa druge strane, zvani~nom sajtu kluba, su zahvaljuju}i saradnji sa mnom napredovali u svojim
karijerama. Ponosan sam {to sam bio na spisku onih koji
moto-sporta u Parizu 21. septembra. Reno namjerno izazvao zvijezda ve~eri je bio Usein ugovor s trenerom koji je su u~estvovali u sjajnim rezultatima i biti trener Partizana
Francuski tim optu`en je da je udes u Singapuru da bi Bolt koji je slavio u trci na 200
pro{le godine naredio voza~u Nel- pobijedio metara ostvariv{i ~etvrti najbolji
osvojio dvije duple krune bila je velika ~ast i jo{ ve}a obaveza. U ispunjavanju te
sonu Pikeu da izazove nesre}u da bi rezultat svih vremena pretr~av{i sporazumno je raskinut obaveze dao sam sve od sebe i, verujem, ostavio trajan
na stazu iza{lo bezbjednosno vozi- tu distancu za 19.57 sekundi. trag u klubu. Molim navija~e da podr`e igra~e i mog na-
lo, koje je pomoglo njegovom klup- [ef Formule 1 Berni Eklston re-
skom dru gu Fer nan du Alon su. kao je ranije ove nedjelje da bi i Re- Fudbalski klub Partizan i dosada{nji trener
[panski voza~ je na kraju pobijedio no i Nelson Pike mogli da zapadnu
Opro{taj prvog tima Slavi{a Jokanovi} sporazumno su ju~e Mediji ve} du`e vrijeme pi{u da
u trci. u ozbiljnu nevolju ako bi istraga ot- Bouena raskinuli ugovor, objavljeno je na sajtu beogradskog }e Mateus opet na klupu Partizana
Ako bi bio progla{en krivim, Re- krila bilo kakve aktivnosti vezane kluba.
Brus Bouen je odlu~io da vi{e Kako je saop{teno na zvani~nom sajtu kluba, ugovor s
no bi mogao biti nov~ano ka`njen, za namje{tanje trke. ne igra ko{arku nakon {to je na trenerom koji je osvojio dvije duple krune sporazumno je slednika na mestu trenera, jer sam siguran da oni posedu-
impresivan na~in odigrao 12 raskinut. Jokanovi} je na mjesto trenera do{ao u polusezoni ju potencijal za jo{ bolje rezultate i igre u budu}nosti",
Tka~ijev igrao pijan NBA sezona. Ovaj 38-godi{-
njak je pet puta biran u "idealnu
2007/2008, kada je na klupi zamijenio Miroslava \uki}a.
Nezadovoljstvo dijela Uprave njegovim radom, pre-
kazao je Jokanovi} u svom saop{tenju.
Dragan \uri}, predsjednik Fudbalskog kluba
Francuski velemajstor ruskog porijekla Vladislav Tka~ijev igrao je defanzivnu petorku" lige, a to- ma pisanju medija, pojavilo se nakon neuspjeha u kvalifi- Partizan, potvrdio je da je do{lo do sporazumnog raskida
pijan partiju prvog kola turnira u Kalkuti, ali su mu organizatori to kom karijere je osvojio tri titule kacijama za Ligu {ampiona i poraza od Apoela, iako je ugovora s Jokanovi}em, ali nije `elio da ka`e ko }e biti
oprostili i dopustili mu da nastavi takmi~enje. sa San Antoniom, u ~ijim je re- tim nakon toga izborio vrijednu pobjedu u @ilini i obez- njegov naslednik, osim da }e u narednom peirodu tim
Tka~ijev, koji prema rejtingu zauzima 58. mjesto u svijetu, zaspao je za dovima proveo osam sezona. bijedio nastupe u Evropskoj ligi koja startuje ve} 17. sep- predvoditi prvi pomo}nik biv{eg trenera Goran Stevano-
stolom u toku partije sa indijskim velemajstorom Pravenom Kumarom, a Nakon {to je ovog ljeta "trejdo- tembra utakmicom s Tuluzom u Beogradu. vi}. Mediji ve} du`e vrijeme pi{u da }e Nijemac Lotar
poku{aji organizatora da ga probude nisu urodili plodom. Indijski listovi na- van" u Milvoki, odlu~io je da "Hvala svima na ukazanom poverenju i ko- Mateus ponovo sjesti na klupu beogradskog kluba s ko-
vode da je Tka~ijev poslije jedanaestog poteza utonuo u "carstvo snova" i ka`e "zbogom" aktivnom bav- rektnom odnosu. Uvek kada bude bilo potrebno pomo}i jim je u sezoni 2002/2003. Partizan bio u~esnik Lige
umalo zavr{io na podu. Kumar je dobio partiju kontumacijom. ljenju ko{arkom. }u Partizanu i njegovim navija~ima koji su sve nas neis- {ampiona.

Vijesti
Odlazi
Jork
Ne ka da{ nji na pa da~
Man~ester junajteda Dvajt
Jork najavio je povla~enje
iz fudbala u 37. godini.
Jork, kome je na kraju
pro{le sezone istekao ugo-
vor sa San drlen dom,
osvojio je Ligu {ampiona
s Junajtedom 1999. On je
tako|e osvojio i tri uzas-
topne titule u Premijer li-
gi, a 2006. na SP u
Njema~koj bio je kapiten
Trinidada i Tobaga.
Incidenti
u kampu
Rome
Oko 500 navija~a Rome
okupilo se u trening kam-
pu kluba "Trigorija" da bi
izra zi li ne za do volj stvo
zbog lo{eg starta sezone,
smjene trenera Spaletija
(zamijeni}e ga Ranijeri),
prodaje Akvilanija Liver-
pulu i ~injenice da vlasni-
ci kluba, porodica Sensi,
ni su pri hva ti li ni je dnu
ponudu za prodaju kluba.
Me |u tim, pro test ni je
pro {ao mir no po {to su
naj va tre ni ji na vi ja ~i ba -
cali baklje i dimne bom-
be na ulaz u upra vnu
zgradu u trening centru, a
potom opkolili automobi-
le igra~a ne dozvoliv{i im
da napuste "Trigoriju".
Jedini igra~ koji je po-
{te|en od strane navija~a
je Danijele de Rosi.
Obla~no
V!Cp!toj!j!Ifs!df!hp!wj!oj!~f
qsf!wmb!eb!wb!uj!vnkf!sf!op!ep
qsf!ufaop!pcmb!•op!wsj!kf!nf-
of!|up!wj!|f!pcmb!•opt!uj!cj!~f!v
dfo!usbm!ojn!j!jt!up!•ojn!qp!esv!.
•kj!nb-!epl!~f!v!{b!qb!eojn!j
tkf!wf!sp!{b!qb!eojn!ejkf!mp!wj!nb
cj!uj!nb!okf!pcmb!•opt!uj!j!wj!|f
tvo!•b!oji!qf!sj!peb/!V!Ifs!df!.
hp!wj!oj!tf!p•f!lv!kf!nb!mp!ep
vnkf!sf!op!pcmb!•op!j!tvo!•b!op
wsj!kf!nf/!Kv!ubs!okb!ufn!qf!sb!uv!sb
pe!8!ep!24-!ob!kv!hv!ep!31-!b
obk!wj!|b!eof!wob!pe!27!ep!36-
ob!kv!hv!ep!39!tuf!qf!oj/
Ponedjeljak
Nby/ ,32pD
Njo/ ,29pD
Utorak
Nby/ ,34pD
Njo/ ,28pD
Srijeda
Nby/ ,33pD
Njo/ ,27pD
[to se ti~e biometeorolo{kih prilika
ve}ina stanovni{tva bi se trebala
osje}ati bolje, ponajvi{e zahvaljuju}i
sun~anijem vremenu i osvje`enju
Sport 6. 9. 2009. ofekfmkb 53
Kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u fudbalu
Sigurna pobjeda BiH
0 Jermenija - BiH 2
Akcija Tusj!kfm!dj;!1;2!Jcsj!•j~!v!7-!1;3!Nv!tmj!np!wj~!v!86/!nj!ov!uj/
Tub!ej!po!#Sf!qv!cmj!lb#!v!Kf!sf!wb!ov/!Hmf!eb!mb!db;!3/111/
fer-plej Tv!ej!kb;!Fsjl!Csbn!ibs!)Ip!mbo!ej!kb*!8/!Av!uj!lbs!up!oj;!Ipw!.
tf!qkbo-!Lb!tqb!spw-!Bs!ub!wbe{!Lb!sb!nkbo-!Ub!ef!wp!tkbo-
Qsj!kf! {wb!o j!. Nlijubsjkbo!)Kfs!nf!oj!kb*-!Cbk!sb!np!wj~!)CjI*/
•oph! qp!• fu!l b! vub!. KFS!NF!OJ!KB; Lb!tqb!spw!6/6-!Ipw!tf!qkbo!7/6-!Bs!{v!nb!.
lnj!d f! j! jo!u p!o j!s b!o kb okbo!6/6-!Ub!ef!wp!tkbo!6/6-!Nlsu•j!kbo!6/6-!Fej!hbs!kbo!7-
ob!d j!p obm!o ji! ij!n oj Bsb!lmf!mkbo!6/6!)pe!77/!nj!ov!uf!Nj!ob!tkbo!.*-!Bs!nbo!Lb!.
sb!nkbo!7-!Bs!ub!wbe{!Lb!sb!nkbo!7-!Nlij!ubs!kbo!7/6-!Kb!wsv!.
hmf!eb!pdj!nb!ob!tub!ej!.
pov! pcsb!u j!mj! tv! tf! j kbo!6/6!)pe!57/!nj!ov!uf!Hp!ibs!kbo!.*/!Tf!mf!lups;!Wbs!ebo
lb!qj!uf!oj! pckf! flj!qf Nj!ob!tkbo/
Fnjs! Tqb!ij~! j! Tbs!. CP!TOB!J!IFS!DF!HP!WJ!OB; Tv!qj~!8-!Tqb!ij~!8/6-!Ob!.
hjt! Ipw!tf!qkbo/! Sj!. eb!sf!wj~!8-!Kb!ij~!8-!Tb!mj!ip!wj~!8-!Wmb!eb!wj~!8/6-!Nv!sb!up!wj~
kf•! kf! p! bldj!kj 8/6!)pe!74/!nj!ov!uf!Qkb!oj~!.*-!Sb!ij!nj~!8-!Jcsj!•j~!8/6!)pe
97/!nj!ov!uf!Cbk!sb!np!wj~!.*-!Jcj!|f!wj~!8!)pe!79/!nj!ov!uf
#gfs.qmfk#-! lp!kv! tv! ep!.
Nv!tmj!np!wj~!8*-!Eaf!lp!8/!Tf!mf!lups;!Nj!sp!tmbw!Cmb!af!wj~/!
nb!~j! ob!wj!kb!•j! jt!qsb!uj!mj
Jhsb•!vub!lnj!df;!Tf!oj!kbe!Jcsj!•j~!)CjI*!8/6/
{wj!aev!dj!nb/!Ob!tub!ej!.
pov!kf!kv!•f!cj!mp!j!ewb!.
ef!tf!ubl!ob!wj!kb!•b!! U 75. minutu D`eko je
CjI/ u{ao u {esnaesterac, na
drugoj strani odli~no
uposlio Muslimovi}a,
koji s pet metara poga|a
prazan gol za 2:0
Vedran RADENOVI] Strijelac uposlio Edina D`eku. Prvotimac Volfsburga {utirao je har pokazao je na jedanaesterac, ali je D`eko sa bijele
prvog pogotka:sa desetak metara, ali je golman Gevorg Kasparov bio ta~ke {utirao visoko iznad gola. Doma}ini su krajem
Senijad Ibri~i}
Fudbalska A reprezentacija pobijedila je ju~e u (desno) na mjestu. Jermenci su prvi put zaprijetili golu Nemanje prvog poluvremena stvorili manji pritisak, a u najboljoj
Jerevanu u 7. kolu kvalifikacija za Svjetsko prven- FOTO NN Supi}a u 14. minutu. prilici bio je Mkhitarjan, koji je u 41. loptu glavom po-
stvo u Ju`noafri~koj Republici, doma}u selekciju Henrik Mkhitarjan je pobjegao svom ~u- slao pored na{eg gola.
Jermenije rezultatom 2:0. varu Sanelu Jahi}u, poku{ao iz velike udaljenosti, ali je Prvi su u drugom poluvremenu zaprijetili
Fudbaleri BiH poveli su u 6. minuti. Na desnoj lopta zavr{ila iznad gola. U 15. minuti Vedad Ibi{evi} Jermenci preko Artavadza Karamjana, koji je sna`nim
strani Samir Muratovi} odli~no je proigrao Admira uputio je odli~an centar{ut za D`eku, koji {utira glavom, udarcem sa oko 20 metara poku{ao iznenaditi dobro
Vladavi}a. Igra~ Salzburga uputio je dobar centar{ut za Edin D`eko u ali golman Jermenaca skre}e je u stativu. Ibri~i} je u 28. postavljenog Supi}a. Bla`evi}evi izabranici drugi pogo-
Senijada Ibri~i}a, koji u prvom poku{aju {utira glavom 33. minutu minutu bio u solo prodoru, pro{ao nekoliko odbrambe- dak postigli su u 75. minuti. D`eko je u{ao u {esnaeste-
u stativu, ali se lopta ponovo odbija do njega i u dru- proma{io nih igra~a, iza{ao sam pred Kasparova, ali je golman rac, na drugoj strani odli~no uposlio rezervistu Zlatana
gom poku{aju poga|a za 1:0. jedanaesterac odbio loptu u korner. U 33. minuti Kasparov je u {esna- Muslimovi}a, koji s pet metara poga|a prazan gol za
Dvije minute kasnije, Muratovi} je odli~no estercu nepropisno oborio Ibi{evi}a. Sudija Erik Bram- kona~nih 2:0.
Afmklp!LPQBOKB!
BIHA] ejsflups!OJHE!#EOO#
BANJALUKA Cpskbob!SBENBOPWJ^.QFUSPWJ^
hmbwoj!j!pehpwpsoj!vsfeojl!
BIJELJINA
Tb|b!_BWSBH!){bnkfojl!hmbwoph!j!pehpwpsoph!vsfeojlb*-!
Ojibeb!IBTJ^!!)qpnp~ojl!hmbwoph!j!pehpwpsoph!vsfeojlb*-!
ZENICA Hpsebob!NJMJOLPWJ^!)vsfeojl!wjkftuj*-!
Tboesb!HPKLPWJ^!)vovusb|okb!qpmjujlb*-
Ebslp!HBWSJMPWJ^!)flpopnjkb*-!
Tboesb!KPTPWJ^!)pehpwpsoj!vsfeojl!{b!nbhb{jof!j!ofekfmkop!j{ebokf*-!
Nbsjkb!UBV\BO )pehpwpsoj!vsfeojl!v!sfebldjkj!v!Tbsbkfwv*-!
Csbolp!UPNJ^!)vsfeojl!nbhb{job*-!
LIVNO Ejbob!UPNB\!)vsfeojl!ofekfmkoph!j{ebokb*-!
SARAJEVO Ubukbob!SPHVMKB )sfhjpo*-!
Kfmfob!QSBMJDB )twjkfu*-
Boesfb!CBTBSB!)lvmuvsb!j!hsbetlf!svcsjlf*-!
Sarajevo +27oC Wftob!JMJLUBSFWJ^!)epqjtojdj*-!
Banjaluka +29oC MOSTAR
Nbkb!WVKJOJ^!)bhfodjkf*-
Bijeljina +30oC
Hpsbo!LBSB^ )tqpsu*-
Jwbob!QJMJQPWJ^ )ufioj•lb*-!
Njmbo!SBEVMPWJ^ )gpuphsbgjkb*-!
Biha} +29oC [psbo!MVLJ^ )joufsofu!j{ebokf*/
Livno +26oC
Mostar +32oC
J{ebwb•!OJHE!#EOO#-!Cbokbmvlb/!Mjtu!j{mb{j!twblph!ebob/
Zenica +28oC TREBINJE Sfebldjkb; Csb~f!Qj|ufmkj~b!2-!89111!Cbokbmvlb-!ufm/!)162*-
Trebinje +31oC dfousbmb;!442.911-!gblt;!442.921-!f.nbjm;!oopwjof@ufmflmjl/ofu
Nbslfujoh; Cbokbmvlb-!ufm/!442. 975-!f.nbjm;!oo`nbslfujoh@ufmflmjl/ofu<!
Tbsbkfwp-!ufm/!1440764.:64/
Ejtusjcvdjkb; Ufm/!442.958-!f.nbjm;!oo`ejsfldjkb@ufmflmjl/ofu!
HIDROMETEOROLO[KI ZAVOD BiH Epqjtoj|uwb; Tbsbkfwp!1440827.941-!764.:64<!Nptubs!1470661.798/!
)Svlpqjtj!j!gpuphsbgjkf!tf!of!wsb~bkv*!
Ajsp!sb•voj; Sb{wpkob!cbolb!b/e/!Cbokbmvlb!6731::11123894.83!)LN*-!
65541.2996532!)efwj{oj*<
usljed ne{to ni`ih temperatura. Hroni- Izqp!Bmqf.Besjb.Cbol!b/e/!Cbokbmvlb!663.111.11111:63.31<
~ni bolesnici i meteoropati tako|e }e \ubnqb!OJHE!#EOO#-!{b!\ubnqbsjkv!Bmfltboebs!Lpqbokb/
osjetiti pozitivne promjene i olak{a-
nje tegoba.
54 ofekfmkb!6. 9. 2009.

BHT 1 RT RS FTV PINK

------ Program za 06.00 Info kanal 08.00 U susret pjesmi: 06.55 Sarajevo on lajn (r)
djecu i mlade 07.00 Muzi~ki program Mostar 07.05 Mejd in
08.05 Mumijevi, 07.30 Frej`er, 09.00 Vijesti Banjaluka (r)
animirana serija serija 09.05 Program za djecu 07.15 Sportisimo (r)
08.30 Uradi sam, 08.00 Vijesti - ^arli i Mimo 07.25 Crtani film
Preporu~ujemo uradi sama
08.35 Puki,
08.05 Sviraj ne{to
narodno (r)
- Marvi Hamer
- Nody
08.00 Jedna bajka
09.00 Balkan net,
drama 08.30 Zdravlje je lijek - Barimba jutarnji program
PINK BH 22.00 08.50 Dje~ji festivali 09.00 Duhovnici, - Nody 10.30 Da pre|emo na ti
09.10 Galakti~ki fudbal, vjerski program (r) - Festivali 11.00 Info top
Poslije pono}i, crtana serija 10.00 Vijesti - Garfield 11.10 Gold ekspres
09.35 Nema problema (r) 10.05 Lovci na zmajeve, 11.00 Crusoe, 13.00 Ima ko da pita
film 09.55 Pri~e iz 1.001 no}i, crtana serija serija 13.30 Sarajevo on lajn
_p!wkfl!j{mb!{j!j{!{b!uwp!sb!qp!tmj!kf!26 serija 10.30 Ultramen, 12.00 Vijesti 13.40 Mejd in Banjaluka
10.30 Retrovizor, zabavni program 12.05 Zelena panorama, 14.00 Info top
hp!ej!ob!tmvafokb!lb!{of!{cph!vcjt!uwb muz. program (r) 11.30 WWM Magazin, program za agrar 14.10 Sve za ljubav
twp!kf!afof-!b!tp!dj!kbm!ob!sb!eoj!db!{b!. 11.00 ^udesna planeta, zab. program 12.30 Rezovi, 15.45 GJMN Ni nalik
evafob!{b!okf!hb!kf!vcjkf!}f!ob!eb!kf dok. program (r) 12.00 Teniski turnir "ITF serija 18.00 Info top
po!v!tuwb!sj!of!wjo!j!qpt!uf!qf!op!tf!{b!. 12.00 BHT vijesti futures Br~ko 2009", 13.00 Fauna Francuske, 18.20 BBI sumer report
mkv!cmkv!kf!v!okf!hb/ 12.10 GJMN Ispovijest finale dok. program 18.35 Sarajevo on lajn
varalice 13.50 EP u odbojci: 13.30 Vrijeme je za bebe 18.45 Mejd in Banjaluka
13.45 Svjetsko blago: Srbija - Italija, 14.10 Ba{~ar{ijske no}i: 19.00 MoBiH,
RTL 22.25 Sej{eli, dolina prenos Sandi Lopi~i} emisija
Mai - Dolina Loare (r) 15.30 Obijesna sudbina, Orkestar 19.30 Kursad`ije
Drakula, film 14.15 Sir Elton D`on: serija 15.00 Vijesti
Live at Avo Session, 16.30 Sabor starog 15.05 Zvjezdani studio
Nmb!ej!bewp!lbu!Eap!ob!ubo!Ibs!. koncert pjevanja u Srba, 16.00 GJMN Zagonetna
lfs!pemb!{j!v!{b!cb!•f!oj!ejp!jt!up!. 16.15 [e}ergrad, reporta`a gospo|ica C (S)
•of!Fvsp!qf!ob!qp!tmp!woj!qvu/ dok. program 17.00 Vijesti 17.40 Gori vatra,
Lb!eb!tuj!hof!ob!pesf!ej!|uf-!v 17.15 GJMN Neo~ekivani 17.05 Magazin serija
ewp!sbd!{mp!hmb!toph!hsp!gb!Esb!lv!. udarac Lige {ampiona 18.30 Put do tekije,
18.50 Celestin, 17.40 Ah, ta planeta! dok. program
mf-!qp!•j!okv!tf!ep!hb!}b!uj!ofp!. crtani film 18.00 Ljetopis, 19.00 Crtani filmovi:
ckb|!okj!wf!j!kf!{p!wj!uf!tuwb!sj/ 19.00 Dnevnik zabavni program - Mala princeza
19.30 TV Liberti 19.00 Frej`er, - Mala Rupert
serija - TV {kola
NOVA 01.10 19.30 Dnevnik saobra}aja
19.30 Dnevnik 2
Gospodin D`ons,
film
Hp!tqp!ejo!Eap!ot!qb!uj!pe!cj!qp!mbs!.
12.10 16.30 20.10 20.00
oph!qp!sf!nf!~b!kb/!Vqsb!wp!j{!uph!sb!{mp!.
hb!okf!hp!wp!sb!tqp!mpafokf!wb!sj!sb!pe
jo!ufo!{j!woph!fnp!dj!pobm!oph!{b!ep!wpmk!.
tuwb!j!pq!uj!nj!{nb!ep!tv!jdj!ebm!of!ef!.
qsf!tj!kf/!

Sa satelita Ispovijest varalice,

film
Ekf!•bl!vlsb!ef!ptbn!qf!oj!kb
N. Geographic 22.00 pe!twp!kji!sp!ej!uf!mkb-!ob!lpo!•f!.
hb!pt!ub!of!tj!sp!•f-!b!lb!lp!cj
Istra`ivanje planete Zemlje, hb!lb!{oj!mj-!sp!ej!uf!mkj!nv!vt!lsb!uf
dok. program wf!•f!sv/!Poj!tf!pusv!kv!hmkj!wb!nb
lp!kf!tv!cj!mf!ob!nf!oj!kv/!Lb!toj!.
[b!nj!tmj!uf!twj!kfu!v!lp!kfn!tf!ojwp kf!~f!sb!ej!uj!nop!hf!tuwb!sj/
np!sb!qp!ej!hbp!{b!|ftu!nf!ub!sb/
Hsb!ep!wj!qp!qmbw!mkfoj-!b!pcbm!of!sf!hj!.
kf!oft!ub!kv/!Puqv!uvk!uf!ob!Hsfo!mboe- 20.00 Policijska stanica,
serija
hekf!obv!•oj!dj!jt!usbavkv!npaf!mj!pwb 20.55 Moda je...
op!~ob!np!sb!qpt!ub!uj!tuwbs!optu/ magazin
21.25 Enjoy film - Enjoy
BHT: Kan 2009
HBO 22.05 22.00 BHT vijesti
22.15 BHT sport
Nestala bez traga, film 22.30 GJMN Neo~ekivani
udarac (r)
Qsj!•b!qp!•j!okf!v!cpt!upo!tlpn 00.00 GJMN Ispovijest
lwbs!uv-!v!lp!kfn!tv!unvs!of!vmj!. varalice (r)
df!sb!eoj!•lf!lmb!tf!qp!qv!okf!of 01.30 Pregled programa
qp!up!ov!mjn! top!wj!nb/! Up! kf za ponedjeljak
nkft!up!ob!lp!kfn!kf!•f!uwp!sp!.
hp!ej|!okb!Bnbo!eb!qsj!kbw!mkf!ob
oft!ub!mpn!cf{!jlb!lwp!hb!usb!hb/
Sabor starog
pjevanja u Srba,
reporta`a
V!Jt!up!•opn!Tb!sb!kf!wv!5/!j!6/
tfq!ufn!csb!usf!~j!qvu!pesabob
kf!nb!oj!gft!ub!dj!kb!#Tb!cps!tub!.
sph!qkf!wb!okb!v!Tscb#/!Ob!Tb!.
cp!sv!kf!v•ft!uwp!wb!mp!71!hsv!qb
tb!qsf!lp!711!v•f!toj!lb/
20.05 GJMN Vrhovi
Zelengore
21.40 Koncert:
Zvonko Bogdan
22.40 Sportski pregled
23.10 Gillette World sport
23.40 Vijesti
23.45 Veliki sportski dueli
- Ragbi: All Blacks
- Springboks
00.40 Ah, ta planeta!
01.00 Kuhinja, serija
04.00 Dnevnik
04.25 Koncert:
Zvonko Bogdan
05.25 Zdravlje je lijek
05.55 Muzi~ki intermeco
------- Pregled programa
za ponedjeljak
Odgovor vatrom,
film
Ne zaljubljuj se na
prvi pogled, film
Sb!eokb!kf!tnkf!|uf!ob!v!wsj!. Po!kf!vhmb!}f!oj!Okv!kps!•b!ojo/
kf!nf!cvs!oji!ef!|b!wb!okb!sf!gf!. Pob!kf!wb!usf!ob!ekf!wpk!lb!nf!.
sfo!ev!nb!v!Jt!up!•opn!Uj!np!sv ltj!•lp.bnf!sj!•lph!qp!sj!kf!lmb
2:::/!hp!ej!of!j!vab!toji!qp!. lp!kb!wkf!sv!kf!v!tob!hv!tv!ecj!of/
tmkf!ej!db!up!h!sf!gf!sfo!ev!nb/ Ojkf!eop!pe!okji!ewp!kf!oj!kf!oj
Ewb!VO!wp!mpo!uf!sb!tv!tf!ob!. qp!nj!tmj!mp!eb!cj!kf!eob!tusbtob
|mb!v!tsf!ej!|uv!ep!hb!}b!kb/ op~!np!hmb!qsf!sbt!uj!v!mkv!cbw/
20.10 GJMN Odgovor 20.00 GJMN Ne zaljubljuj
vatrom se na prvi pogled
22.00 Paralele, 22.00 GJMN Poslije
politi~ki magazin pono}i
22.30 Vijesti 00.00 Sarajevo on lajn (r)
22.40 GJMN Zagonetna 00.10 Mejd
gospo|ica C (S) in Banjaluka (r)
00.20 Koncert: Dubrova~ka 00.20 Ivkova slava (r)
no} - Tereza Kesovija 01.20 GJMN Ne zaljubljuj
i Ibrica Jusi} se na prvi pogled (r)
01.10 Pregled programa 04.00 GJMN Poslije
za ponedjeljak pono}i
06.00 Pink d`uboks

gram porta`a (r), 05.03 Slagalica, kviz (r), 05.48 film, 09.00 Ben 10, crtani filmovi, 09.30 To- Andy Richter, serija, 08.00 Vijesti, 08.00
MRE@A PLUS Verski kalendar fitijada, dje~ji program, 10.00 Mali mi{ veli- Program za djecu, 11.00 Obavezan smjer,
11.30 Sezami street, dje~ji program, 12.00 RTS kog srca, crtani film, 11.30 Ulica Sezam, dok. pro gram, 11.30 Ja vni agent 033,
dje~ji program, 12.00 P~elin plan, crtani 12.00 Vijesti, 12.10 Biografije, zab. pro-
P~elin plan, crtani film, 13.00 Stipe u gosti-
ma, serija, 13.45 Argentina - Brazil, 20.00 06.05 Jutarnji program, 08.00 Jutarnji dne-
VIKOM film, 13.00 Stipe u gostima, serija, 13.45 Ar- gram (r), 13.00 Evropski region - Kanton
GJMN Meksikanac, 22.00 GJMN Neprijatelj, vnik, 08.15 Jutarnji program, 09.05 @ikina 06.00 Narodna muzika uz SMS ~at, 08.00 gentina - Brazil, 15.15 Goli kuhar - D`ejmi Sarajevo, inf. program (r), 15.00 Biznis
23.50 Sport centar {arenica, 11.05 Dizni na RTS, 12.43 Kuli- Glas Amerike, 09.00 Pismo-glava, putopis, Oli ver, 16.02 GJMN , 17.40 Hajat producti- magazin, 15.30 Program za mlade, 17.00
narski letopis, zab. program, 13.00 Dnevnik, 09.55 Crtani film, 10.00 U na{em ataru, emi- on, zab. program, 18.00 Glam Blam, zaba- Vi jes ti, 17.05 Mo der ni zoo-vrto vi, dok.
13.15 Sport plus, 13.30 Balkanskom ulicom, sija o poljoprivredi, 11.00 Blesimetar, serija, vni program, 19.00 Vijesti u 7, 19.31 Hajat serija, 17.50 Crne knjige, serija (r), 18.12
BN zab. program (r), 14.10 Vreme je za bebe, 12.00 Radio na TV, 13.05 Sveznalica, kviz, sport, 20.00 GJMN Me ksi ka nac, 22.00 Julijina knjiga, zab. program, 18.30 Dne-
05.35 Muzi~ki izlog, 07.00 Hrana i vino, zab. program, 14.50 Vesti, 15.00 SAT, 15.50 14.00 Tele{op, 15.00 Sveznalica, kviz, 15.55 GJMN Neprijatelj, 23.50 Sport centar, 00.00 vnik, 19.00 Program za djecu, 20.15 Veli-
08.00 Svijet Renomea (r), 09.30 Zapisi po- Vru} vetar: [ampion, serija (r), 16.50 GJMN Crtani film, 16.30 Kviz znanja, kviz, 18.00 GJMN , 01.05 Hajat production, 02.00 Vijesti kani vijeka, dok. program, 21.00 Vijesti,
red puta, reporta`a, 10.00 Selo, emisija za Lutalica, 18.27 Sasvim prirodno, reporta`a, Marketing, 19.30 Dnevnik RTS 2, 20.30 Pre- u 7, 02.30 Hajat sport, 03.00 Glam Blam, 21.10 Sarajevo Art, 21.40 Metronom, mu-
poljoprivrednike, 10.30 JV komerc: Cvr~ak 19.00 Sla ga li ca, kviz, 19.30 Dne vnik 2, gled sedmice, inf. program, 21.00 Dokaz zab. program, 03.20 Moj dom, 04.45 Ka- zi~ki program, 22.05 GJMN , 23.45 Auto-
na sat, 12.00 Zavi~aju mili raju, 13.20 Mu- 20.05 Ono kao ljubav, serija, 20.50 GJMN stvaranja, nau~ni program, 22.00 Izazovi isti- mer ni te atar, re por ta `a, 05.15 Bo san ske {op, 00.10 Pre gled pro gra ma za
zi~ki izlog, 15.05 Marketing, 15.15 Nedje- Vreli dani u Alabami, 23.05 Razum i osje- ne, dokum. film, 23.00 Narodna muzika uz brvnare, reporta`a, 05.40 Muzi~ki program; ponedjeljak
ljno po po dne, za ba vni pro gram, 19.30 }ajnost, serija, 00.00 Dnevnik, 00.15 EXIT, SMS ~at, 00.00 Erotski program ------ Pregled programa za ponedjeljak
Monitor, 20.05 Sarajevo - istina zatrpana }u- 01.15 EXIT, muzi~ki program, 02.00 Vesti, RTV USK BIHA]
tanjem, dok. film, 21.55 Marketing, 22.00 02.04 Ono kao ljubav, serija (r), 03.00 Vesti, TV HAJAT
Slu~ajni partneri, 23.30 Sile u vazduhu, dra- 03.03 SAT (r), 03.48 Balkanskom ulicom,
TV SARAJEVO 09.35 Vijesti, 09.40 Muzi~ki program, 11.30
ma, 00.45 Astro~at, 03.00 Satelitski pro- zab. program (r), 04.30 Sasvim prirodno, re- 07.30 Moj dom, 08.00 Hello Kitty, crtani 07.00 Svi vo le Rej mon da, se ri ja, 07.30 Program za djecu (r), 12.00 Vijesti, 12.05
 TV mre`a 6. 9. 2009. ofekfmkb 55

ATV OBN NOVA HRT 1 HRT 2 RTL

07.02 Zdravo, 08.30 BMH, 07.15 Sna`ni rend`eri, 06.15 Lijepom na{om: 07.00 Obitelj Adams, 08.20 Nadreality {ou,
emisija o zdravlju rialiti {ou (r) serija Kri`evci crtana serija zab. emisija
08.00 Jutarnji program 12.00 Lana {ou, 07.40 Vinks, 07.15 Euromagazin: 07.25 Dvostruka zbrka, 08.55 Astro Boy,
09.55 Vijesti zab. emisija (r) crtana serija Najljep{e od Dunava serija crtana serija
10.00 TV {op 12.30 Lonci i poklopci, 08.05 Dora, 07.45 TV kalendar 07.50 GJMN Anastasija 09.40 Ulica Sezam,
10.30 Dr Deksi, kulinarski {ou crtana serija 08.00 Vijesti 09.20 Jura Hura crtana serija
dje~ji program 13.10 Red karpet, 08.30 Kralj Kvinsa, 08.10 Zavr{nica natjecanja 09.45 Duhovni velikani: 10.25 Ben 10,
11.00 Kirby, zab. program (r) serija kraljice Elizabete Antun Mahni}, crtana serija
crtani film 13.55 Telering, 09.30 Ku}anica iz u Briselu dok. film 10.50 Skrivene poruke,
11.30 Ulica Sezam, tok {ou visokog dru{tva, 09.10 Skica za portret 10.20 Biblija serija
crtani film 14.55 GJMN Jacknife (r) serija 09.25 Ludi rimski carevi: 10.30 Ludbreg: Sveta 11.10 Eksploziv,
12.00 P~elin plan, 16.50 GJMN Iron Will 10.25 Zbogom, biv{i, Elagabal, nedjelja - prijenos magazin
crtani film 18.55 OBN info serija obraz. serija mise 12.00 Zvijezde Ekstra:
13.00 Stipe u gostima, 11.20 Magazin Lige prvaka 09.55 HP - gdje ste vi, 12.35 Sportske igre 10 najPokantnijih
serija 11.50 Automotiv, tu je i va{a po{ta mladih 09. holivudskih razvoda
13.45 Argentina - Brazil, auto-moto magazin 10.00 Vijesti 12.50 Hannah Montana, (1. dio)
sportski program 12.20 Novac, 10.10 Vijesti iz kulture serija 12.25 Oto~na ekipa,
16.00 Vijesti biznis magazin 10.20 Smrt sudskog 13.15 GJMN Jedina serija
16.05 Kuba 2000, 12.50 Ulica sje}anja, vje{taka, igra u gradu 12.50 Bibin svijet,
putopis serija serija 15.10 GJMN Lovac serija
16.30 Kuba 2000, 13.45 GJMN Rok'n'roll 11.55 Burzovno izvje{}e na talente 13.20 Mjenja~nica,
putopis {kola 12.00 Dnevnik 16.55 Popevke zanavek, zab. emisija
17.10 Crveni cvijet, 15.35 GJMN Prekr{ena 12.15 TV kalendar snimka koncerta 14.15 GJMN Neprijateljski
serija pravila 12.30 Plodovi zemlje 18.30 Magazin Lige prvaka rudnik
18.00 Pogodi ko 17.00 Vijesti 13.25 Rijeka: More 19.00 Automobilizam, 15.45 GJMN Legenda
dolazi na ve~eru 17.10 GJMN Prekr{ena 14.00 Istra`ivanje WTCC prvenstvo o jeseni
19.00 Vijesti pravila vremena, 2009. iz Njema~ke, 18.00 Odred za ~isto}u,
19.45 ATV music 17.40 Mr. Bin, dok. film snimka dok. emisija
serija 15.00 Mir i dobro 18.30 Vijesti
18.10 Lud, zbunjen, 15.35 Vijesti 19.05 Ekskluziv,
normalan, 15.50 Ujak Vanja, magazin
serija predstava
19.15 Dnevnik 16.55 Dokumentarni film
17.45 GJMN Mladi
An{tajn
19.14 Za one koji misle
unaprijed - CO
19.15 Loto
19.30 Dnevnik

20.00 21.50 13.45 17.45 15.10 20.00

Meksikanac, film
Eaf!sj!Wfm!cb|!ep!cj!kb!ewb
vm!uj!nb!uv!nb/!Okf!hpw!nb!gj!.
kb!|lj!|fg!hb!|b!mkf!v!Nf!ltj!.
lp! qp! of!q sp!d kf!o kj!w p
wsj!kf!ebo!bo!uj!•lj!qj!|upmk!qp
jnf!ov!#Nf!ltj!lb!obd#/!Of!.
vt!q kfi! tb! tp!c pn! op!t j
tusb!wj!•of!qp!tmkf!ej!df/
Mafija{ki sin,
film
Nmb!ej!tb!wkf!uojl!{b!vmb!hb!.
okb!tb!{ob!kf!eb!kf!okf!hpw
cj!p mp!| lj!pubd!|fg!nb!gj!kf/
Ob!lpo!p•f!wf!qsf!sb!of!tnsuj
okf!h p!w b! op!w b! qp!s p!e j!d b
p•f!lv!kf!eb!kpk!tf!qsj!esvaj!j
qsfv!{nf!p•f!wv!vmp!hv/
Rock'n'Roll {kola,
film
Ef!wfk!kf!hj!ub!sjtu/!Lb!eb!hb
j{cb!df!j{!cfo!eb-!np!sb!qsp!ob!.
~j!ob!•jo!lb!lp!~f!qmb!uj!uj!sb!•v!of/
Ob!lpo!|up!kf!okf!hpw!qsj!kb!ufmk-
v•j!ufmk!Ofe-!qp!{wbo!ob!qsj!wsf!.
nf!oj!sbe!Ef!wfk!hb!nj!kf!okb
qsf!uwb!sb!kv!~j!tf!eb!kf!po/!
Mladi Ajn{tajn, film
Ob!lpo!|up!hb!kf!eoph!eb!.
ob!veb!sj!lv!uj!kb!qv!ob!kb!cv!lb-
Bm!cfsu!tiwb!uj!qsjo!djq!ekf!mp!wb!.
okb!bldj!kf!j!sfb!ldj!kf-!b!lbeb
qsp!qb!eof!lsp{!lspw!tub!kf-
{b!lmkv!•j!eb!tf!uj!kf!mb!qsj!wmb!•f
nf!}v!tp!cojn!tj!mb!nb!{b!wj!.
tojn!p!okj!ip!wjn!nb!tb!nb/
Lovac na talente,
film
Bm!Qfs!lp!mp!sb!ej!{b!mf!.
hfo!e bs!o j!cfk!{ cpm!lmvc
#Ofx!Zpsl!Zbo!lf!ft#!lbp
mp!wbd!ob!ub!mfo!uf/!Kf!eopn
pu!l sj!kf!j{!w stoph!jhsb!• b
lp!kj!ajwj!v!qsp!wjo!dj!kj!j!kp|
qp!ib!}b!|lp!mv/
Neprijatelj u mom
krevetu, film
Pob!kf!tusb!obd!v!nb!.
mpn!hsb!ev/!Qsp!nj!kf!oj!mb!kf
jnf-!jefo!uj!ufu!j!j{!hmfe!lb!.
lp!cj!qp!ckf!hmb!ob!kp!qb!.
toj!kfn!•p!wkf!lv!lp!kfh!kf
jlbe!vqp!{ ob!mb!.!twpn
tv!qsv!hv/!

20.00 GJMN Meksikanac 20.00 GJMN Hokus 20.00 Nad Lipom 35, 20.10 GJMN Flight 20.00 Herr Pilipenko und 20.00 GJMN Neprijatelj
22.00 GJMN Neprijatelj pokus {ou of Phoenix sein U-boot, u mom krevetu
23.50 Sport centar 21.50 GJMN Mafija{ki 21.00 GJMN Prvi komad 22.20 Burzovno izvje{}e dok. film 21.35 CSI: Majami,
00.10 Pregled programa sin (r) 22.50 Red karpet, 22.35 Dnevnik 3 22.05 Sportske vijesti serija
00.50 GJMN Iron {oubiz magazin 22.55 Vijesti iz kulture 22.10 Za one koji misle 22.25 GJMN Drakula
Will (r) 00.10 Televizijska posla, 23.05 GJMN Bandolero! unaprijed - CO 00.30 GJMN Policijska
02.50 GJMN Hokus serija 00.55 Dokumentarni film 22.15 Porin 2009. - Tribute akademija
pokus (r) 01.10 GJMN Gospodin 01.40 Ludi rimski carevi: to Dino Dvornik
D`ons Elagabal, 23.45 Nove avanture
03.00 GJMN Propusnica obraz. serija stare Kristine 2,
04.35 Red karpet, 02.10 Duhovni velikani, serija
magazin dokum. film 00.10 Nove avanture
05.45 Pregled programa 02.45 Gara`a stare Kristine 2,
za ponedjeljak 03.15 Skica za portret serija
03.25 Zavr{nica natjecanja 00.30 Pregled programa
kraljice Elizabete za ponedjeljak
u Briselu
04.40 Plodovi zemlje
05.30 Split: More

GJMN , 13.30 Bo na ven tu ra (r), 14.05 pedija znanja, dok. program, 12.00 Vi- zin, 01.00 Satelitski program
jesti, 12.05 Ostali, dok. program, 12.35 98-8 :6-6
Vrata tajne (r), 14.30 Muzi~ki program, 99-5 ::-4
15.00 Vijesti, 15.05 Dok. program (r), Hi to vi Mis ter D`ir la, 12.45 Gra do vi 9:-8 217-5
16.00 Muzi~ki program, 16.35 Nedje- svijeta, dok. program, 13.20 Auto-{op
ljom za je dno, ko la `ni pro gram, 18.30 magazin, 13.45 TV enciklopedija zna-
Pro gram za dje cu, 19.00 Dne vnik TV nja, 14.00 Vijesti, 14.05 Kafe Istanbul,
USK, 19.30 Mu zi ~ki pro gram, 20.05 zabavni program, 14.50 Hitovi Mister
GJMN , 21.40 Vi jes ti, 21.45 Na {a re al - D`irla, 15.00 Vodena planeta, dok. pro- 07.30 90+, 14.30 Showbizz caffe
07.00 Jutarnji program sportski pregled 15.15 Preko daleko
nost, 22.40 SMS poz dra vi i ~es tit ke, gram, 16.00 Dnevnik 1, 16.15 Brzi ku- 07.40 Stanje na putevima 08.00 Deutche Welle 15.45 Album nedjelje
23.10 Nedjeljom zajedno, kola`ni pro- har, za ba vni pro gram, 16.45 Pe ~at u 08.00 Izbor iz dnevne {tampe 08.15 5 u 8 16.00 Deutche Welle
gram; ------- Pregled programa za pone- vre me nu, dok. pro gram, 17.15 Svi jet 08.35 Jutarnja `eljoteka 08.45 Album nedjelje 16.30 [ta ima?
djeljak taj ni, se ri ja, 17.45 ^e ka ju }i kan di lje, 09.00 Mali oglasi 09.30 Preko daleko 17.00 Hit dana
ramazanski program, 19.00 Dnevnik 2, 10.00 Horoskop 10.00 Hit dana 17.30 Music
19.30 ^e ka ju }i kan di lje, ra ma zan ski 11.00 Selebriti info 10.30 90+, Magazine
TV TK TUZLA pro gram, nas ta vak, 20.05 Pres-klub, 15.00 Mali oglasi sportski pregled 18.00 90+,
inf. program, 21.00 Ljetopis, dok. pro- 16.00 YU nostalgija 11.30 [ta ima? sportski pregled
07.05 De nis Na past, dje ~ji pro gram, 12.00 Deutche Welle 18.30 Showbizz caffe
07.30 Moj dom, magazin, 08.00 Na se- gram, 22.00 Auto-{op magazin, 22.30 18.30 Dnevnik
12.30 Music 19.00 Info Breifing
lu, na sijelu, dok. program, 09.00 Bo- Po ru ka, ra ma zan ski pro gram, 23.00 20.00 Ve~ernji program Magazine - Mario Ta{kov
naventura, magazin, 09.30 Reporta`a, Top-ten stars, zabavni program, 23.45 21.00 Mali oglasi 13.00 Info Breifing 20.00 Marijovih
10.00 Vi jes ti, 10.05 Hi to vi Mis ter Poznati, zabavni program, 00.05 Glad, TV stanice zadr`avaju 23.00 Tajm-aut, 13.30 Projektor 10 i po,
D`irla, 10.15 GJMN , 11.45 TV enciklo- serija, 00.35 Cine News, filmski maga- pravo izmjene programa! pregled sportskih de{avanja 14.00 90+, doma}a
00.00 Pregled dana sportski pregled top-lista
 sport
Ken Bejts pozdravio zabranu ^elsiju da kupi mladog Gaela Kakutu

Trguju s igra~ima
kao s mesom
Sumnje u Real
Qsfe!tkf!eojl!VFGB!Nj!|fm!Qmb!uj!.
oj!j!usf!ofs!gv!ecb!mf!sb!Nbo!•ft!ufs!kv!obk!.
uf!eb!tfs!Bmflt!Gfs!hv!tpo!qp!op!wp!tv
ep!wf!mj!v!qj!ub!okf!ob!•jo!qp!tmp!wb!okb!Sf!.
Gael
Kakuta

bm!Nb!esj!eb-!lp!kj!kf!v!mkf!uopn!qsf!mb!.
{opn! sp!l v! qp!u sp!| jp! qsf!l p! 361
nj!mj!pob!fwsb!ob!qp!kb!•b!okb/!
#Gmp!sfo!uj!op!Qf!sf{!af!mj!eb!ptwp!kj!twf
|up!np!af!j!{b!up!kf!bo!hb!ap!wbp!up!mj!lp
{wj!kf{!eb/!Nf!}v!ujn-!wj!ekf!~f!np!|ub!~f
cj!uj!v!nb!kv!lb!eb!tf!v!Nb!esj!ev!cv!ef
jhsb!mp!gj!ob!mf!Mj!hf!|bn!qj!pob/!Jt!up!sj!kb
gv!ecb!mb!kf!qv!ob!qsj!nkf!sb!v!lp!kj!nb
obk!cp!mkj!jhsb!•j!jqbl!oj!tv!ptwp!kj!mj!usp!gf!.
kf#-!ep!ebp!kf!Qmb!uj!oj!lp!kj!kf!lbp!jhsb•
usj!kvn!gp!wbp!v!Lv!qv!|bn!qj!pob!t!jub!mj!.
kbo!tljn!Kv!wfo!uv!tpn/!
Tmj!•op!nj|!mkf!okf!jnb!j!Gfs!hv!tpo/
#Jblp!ji!qp!|uv!kfn-!of!wkf!sv!kfn!v
pop!|up!poj!qsfe!tubw!mkb!kv/!Tj!hvs!op!kf
eb!~f!twj!uj!wf!mj!lj!jhsb!•j!jhsb!uj!ep!cbs!gv!.
ecbm!j!qsv!aj!uj!tkbk!ov!qsfe!tub!wv!twp!kjn
ob!wj!kb!•j!nb/!Usf!ofs!Qf!mf!hsj!oj!ufl!usf!cb
eb!pcmj!lv!kf!ujn#-!jt!ub!lbp!kf!po/

Najve}i problem je
{to veliki klubovi
kradu mlade igra~e
malim klubovima,
rekao Bejts
iv{i predsjednik ^elsija

B
Ken Bejts pozdravio je
odluku Svjetske fudbal-
ske federacije (FIFA) ko-
jom je tom klu bu
za bra nje na ku po vi na
igra~a zbog spornog tran-
sfera tinejd`era Gaela Kakute.
Bejts je ocijenio da je bilo samo pitanje
vremena kada }e se tako ne{to dogoditi, re-
kav{i da veliki klubovi trguju s mladim igra~i-
ma kao s "konjskim mesom". "Najve}i problem je {to veliki klubovi klubu 130.000 evra.
FIFA je kaznila ekipu Karla An}elotija kradu mlade igra~e malim klubovima. U ovom ^elsi je saop{tio da }e se `aliti na odluku
zabranom kupovine igra~a u naredna dva Ken trenutku dok mi pri~amo o tome sa nekima od FIFA.
Bejts
prelazna roka zbog spora sa Lansom oko njih se trguje kao s konjskim mesom", istakao "Ulo`i}emo najo{triju `albu na ovakvu
transfera mladog Kakute. je Bejts. odluku FIFA. To je kazna bez presedana i u
Bej ts, ko ji je trenutno Komisija za rje{avanje sporova potpunoj je nesrazmjeri sa navodnim prekr{a-
predsjednik Lidsa, istakao je da je (DRC) u okviru FIFA presudila je poslije ^elsi je jem koji smo napravili. Klub ne mo`e da daje
to ~esta i uobi~ajena stvar kojoj `albe francuskog Lansa da je Kakuta kriv kriv jer je dalje komentare dok ne dobije pismenu odlu-
treba stati na put. za kr{enje ugovora, dok je ^elsi kriv jer nagovorio ku FIFA", navodi se u saop{tenju objavljenom
Lids i Bejts su tako|e prije je nagovorio igra~a da raskine ugovor igra~a da na sajtu ^elsija.
tri godine uspjeli da dobiju obe- sa francuskim klubom. Kakuta je raskine Odlukom FIFA engleski fudbalski
{te}enje od ^elsija u vrijednosti ka`njen ~etvoromjese~nom ugovor klub mo}i }e da anga`uje nove igra~e tek u ja-
od sedam miliona evra, nakon zabranom igranja i mora- sa Lansom nuaru 2011. godine.
{to su "plavci" potpisali ugovo- }e da plati 780.000 evra Kakuta je imao samo 15 godina kada je
re sa dvojicom mladih igra~a Lansu, dok }e engles- 2007. potpisao ugovor sa ^elsijem, koji je u
Lidsa Majklom Vudsom i To- ki klub mo ra ti da vlasni{tvu ruskog milijardera Romana Abra-
mom Tivuom. pla ti fran cus kom movi~a.

Srbija bolja od ^e{ke

Odbojka{ka reprezentacija Srbije je
poslije poraza u prvom kolu Evropskog
prvenstva ostvarila pobjedu u drugom,
savladav{i nacionalnu selekciju ^e{ke sa
3:0. Evo i svih rezultata me~eva koji su
na Evropskom prvenstvu odigrani u pe-
tak i subotu, Grupa A: Poljska - Njema-
~ka 3:1 (25:17, 25:23, 27:29, 25:14). Ta-
bela: Poljska 4 boda, Njema~ka 3, Turska
i Francuska po 1. Grupa B: Holandija -
Estonija 3:1 (27:29, 25:19, 25:18, 30:28).
Tabela: Holandija 4 boda, Rusija i Esto-
nija po 2, Finska 1. Grupa C: Gr~ka -
[panija 3:0 (25:23, 25:20, 25:21), Slova-
~ka - Slovenija 3:0 (25:20, 25:21, 30:28).
Tabela: [panija 3 boda, Gr~ka, Slova~ka
i Slovenija po 2. Grupa D: Srbija - ^e{ka
3:0 (25:22, 26:24, 25:14), Bugarska - Ita-
lija 3:0 (26:24, 25:22, 25:22). Tabela:
Bugarska 4 boda, Srbija 3, Italija i ^e{ka
po 1.