Professional Documents
Culture Documents
Finansije U Biznisu
Finansije U Biznisu
- skripta -
SADRAJ
SADRAJ..........................................................................................................2
GLAVA I............................................................................................................4
POLAZNE TEORIJSKE OSNOVE FINANSIJSKOG MENADMENTA.....4
1. DOPRINOS DRUGIH NAUKA AFIRMACIJI FINANSIJSKOG
MENADMENTA.........................................................................................................4
1.1 SISTEMSKI PRISTUP FINANSIJSKOM MENADMENTU............6
1.2 SISTEMSKI PRISTUP FINANSIJSKOM MENADMENTU NA
NIVOU PREDUZEA..............................................................................................7
2. FINANSIJSKI MENADMENT..................................................................9
2.1 NASTANAK FINANSIJSKOG MENADMENTA...........................13
2.1.1 ULOGA LJUDSKOG FAKTORA U NASTANKU
FINANSIJSKOG MENADMENTA.................................................................15
2.1.2 ZNAAJ FINANSIJA I FINANSIJSKOG MENADMENTA U
PROCESU POSLOVANJA.................................................................................16
2.2.2 OSNOVE OSTVARIVANJA I FUNKCIONISANJA KONCEPTA
FINANSIJSKOG MENADMENTA.................................................................19
2.2.3 STRUKTURA FINANSIJSKOG MENADMENTA.................21
2.2.4 PLANIRANJE, MERENJE, ANALIZA I UNAPREENJE
KVALITETA PROCESA FINANSIJSKOG UPRAVLJANJA..........................23
GLAVA DRUGA.............................................................................................27
OSNOVNE FUNKCIJE FINANSIJSKOG MENADMENTA.....................27
1. MENADMENT PROCES I NJEGOVE FUNKCIJE................................27
1.1 FINANSIJSKO PLANIRANJE..........................................................29
1.2 IZBOR KADROVA ZA FINANSIJE I ORGANIZOVANJE
FINANSIJSKE SLUBE I FUNKCIJA U NJOJ....................................................30
1.2.1 IZBOR I ORGANIZOVANJE KADROVA ................................32
1.2.2 ZADACI FINANSIJSKE SLUBE..............................................33
2. FINANSIJSKA KONTROLA.................................................................33
GLAVA I
Moda je trebalo vreme i novac tretirati, ili, bolje rei navesti kao jedan faktor,
dok informacije i ljudski faktor (komuniciranje u organizaciji) predstavljaju ugaoni
kamen u procesu poslovanja. Meutim, svi ovi faktori su polazna osnova veoma
vane aktivnosti/filozofije od koje sve zavisi, a to je upravljanje.
Za razumevanje i shvatanje finansijskog memadmenta (upravljanja
finansijama) neophodna su dostignua drugih nauka, kao to su: kibernatika, opta
teorija sistema, dinamika sistema, teorija organizacije, nauka o finansijama, teorija
informacija i naravno teorija odluivanja. Kada je re o upravljanju sistemima
posebno treba istai kibernetiku, optu teoriju sistema i dinamiku sistema.
Pojavom kibernetike i sistemskog pristupa stvara se dobra osnova za dalja
nauna istraivanja ekonomskih, organizacionih i posebno upravljakih procesa.
Sistemski pristup kao novi nauni metod doprinosi potpunijoj spoznaji
strukture i funkcionisanja sistema. Polovinom dvadesetog veka udareni su temelji
opte teorije sistema. Jedna od kljunih predpostavki ove teorije bila je da se sistemi
nlaze svuda oko nas. Pojedinci jo u poecima razvoja opte teorije sistema (Kenneth,
Boulding, 1956) navodi devet nivoa sistema u univerzumu, izdvajajui kao najvaniji
socio-kulturni sistem. Upravo ovaj sistem se iskljuivo vezuje za ljude i meuljudske
odnose. Shodno predhodnoj tezi moemo govorit o sisitemima na raznim nivoima,
poev od atoma do univerzuma.
Jedna od osnovnih predpostavki kibernetike jeste u tome da se svemir,
odnosno realni svet sastoji od materije, energije i informacija. Informacija se dodaje
kao komponenta ukupnog realnog sveta, poto se dolo do saznanja da ivi organizmi
i sistemi sa upravljanjem, koje je stvorio ovek, ne mogu bez informacije, ali nemogu
ni bez odluivanja.
Kibernetiku, kao nauku o upravljanju, karakterie prouavanje podruja koja
su zajednika za sve oblasti ljudskog stvaralatva, u kojima je prisutno kretanje,
razvoj i potreba usmeravanja i upravljanja tim razvojem. Kibernetika, kao mlada
nauka, potvrdila je svoj znaaj u praksi ne samo teorijskim rezultatima, ve i velikim
doprinosom u reavanju niza sloenih problema.
Nauka kontinuirano nastoji pronai nove naine upravljanja poslovnim
sistemima i njihovim podsistemima ka ostvarivanju ciljeva. Posebno nauka nastoji
definisati pojave i probleme u procesu upravljanja koje su se poznavale u prolosti, a
koje danas znaju da na neki nain iznenade upravljae.
Sutina uenja kibernetike jeste u njenom stanovitu da je mogue razviti i
uspostviti opti prilaz razmatranju procesa upravljanja u razliitim sistemima i
reavanju zadataka u njima. Nastojalo se, pored optih rasuivanja metodolokog
karaktera, definisati model kvantitativnim opisivanjem procesa, za reavanje sloenih
zadataka, koji bi se zasnivao na metodama teorije informacija, teorije dinamikih
sistema i teorije verovatnoe. Analitika reenja matematikih modela i optimalizacija
nekih problema nisu kvalitetno reavali probleme funkcionisanja kompleksnih
poslovnih sistema i upravljanja njima.
Dalji pomaci nauke i saznanja o problemima poslavanja preduzea ukazivali
su na potrebu novog prilaza preduzeu kao sistemu. Shvatilo se da znanja iz domena
reenje i uvodi sistem kako bi lake definisala sve elemente, njihove osobine i
meusobne odnose.
Jedna od prvorazrednih karakteristika sistema jeste strukturalnost (postojanje
strukture sistema, to znai, da je sistem sastavljen od elemenata ili podsistema i
njihovih odnosa). Svi podsistemi kao elementi sistema, s odreenog aspekta
pojavljuju se kao sistemi, imaju svoju strukturu, dinamiku, ostvaruju komuniciranje sa
drugim podsistemima omoguavajui funkcionisanje glavnog sistema.
Upravo finansijski menadment pojavljuje se kao podsistem u okviru
preduzea kao sistema, ali i kao sistem s obzirom na njegovu strukturu, komuniciranje
sa drugim podsistemima ili sistemima, dinamiku funkcionisanja, itd. Kao to
karakterie svaki sistem postojanje odreenog broja elementa koji ine njegovu
strukturu i omoguavaju mu funkcionisanje, tako i finansijski menadment karakterie
niz elemenata ili funkcija, podsistema (ljudski resursi, raunovodstvo, knjigovodstvo i
upuenost na niz ostalih funkcija).
Sledaa vana karakteristika sistema jeste dinaminost. Dinamika sistema
podrazumeva promenu stanja sisitema pod uticajem mnotva internih i eksternih
faktora. Istovremeno iz ove karakteristike proizlazi dinamika ravnotea kao vrlo
bitna karakteristika. Dinmika ravnotea ispoljava se dvostruko, u smislu unutranje
ravnotee i ravnotea sistema sa spoljanjim svetom.
Sve predhodno pomenute karakteristike sistema, koliko pomau razumevanju
karakteristika sistema, toliko ukazuju na znaaj upravljanja sistemima, posebno na
znaaj finansisjkog menadmenta, jer bez finansija nije mogue funkcionisanje
sistema. Nunost postojanja finansija podrazumeva i upravljanje finansijama.
Kao tri kljuna pitanja koja zaokupljaju savremenu mikroekonomsku teoriju
pojedini teoretiari (Slovi, 2002) navode: trokove, marketing i finansijsko
upravljanje.
Ve smo istakli da je upravljanje temelj i krov poslovanja u svim privrednim
subjektima, dok je upravljanje finansijama u okviru njega glavna nit koja povezuje
poslovanje od poetka do kraja (glavna poluga).
Mnogi autori se bave istraivanjem problema poslovanja sistema/preduzea,
gde neke interesuju ciljevi, drugi se bave problematikom organizacione strukture,
trei ravnoteom poslovanja, etvrti problemima prilagoavanja promenama itd.
Zakljuak iz predhodno pomenutih ciljeva istrivanja mnogih teoretiara, jeste
da se svi oni bave parcijalno problemima upravljanja.
2. FINANSIJSKI MENADMENT
Finansijski menadment, najkrae reeno, jeste, upravljanje novanim
poslovima poslovnog subjekta (preduzea, organizacije, institucije, itd). Finansijski
menadment je od pojavljivanja novca jedna od osnovnih ljudskih aktivnosti. Zato se
finansijski menadment obino definie kao proces kreiranja finansijskih uslova za
efikasno postizanje odabranih finansijskih ciljeva (opirnije, Merton, 1960).
Predpostavlja se da su ciljevi finansijskih menadera preteno isti: stvaranje
profita, zato se menaderstvo i tie efikasnosti i efektivnosti. U tom kontekstu, po
tvrdnjama pojedinih teoretiara (Risti, 1994), svaki menader mora da poznaje pet
uvenih funkcija finansijskog menadmenta, i to:
finansijsko planiranje;
finansijska organizacija;
izbor finansijskih kadrova;
finanisjsko rukovoenje i
finansijska kontrola.
Slika br.1.
PROCES FINANSIJSKOG
MENADMENTA
FINANSIJ
SKO
PLANIRA
NJE
FINANSIJSK
A
ORGANIZA
CIJA
IZBOR
FINAN.
KADROVA
FINANSIJ
SKO
RUKOVO
ENJE
FINANSIJA
KONTROL
A
FINANSIJSKA KOMUNIKACIJA
Slika br.2.
Finansijsko
planiranje
PROCES FINANSIJSKOG
MENADMENTA
Izbor
finansijskih
kadrova
Finansijska
organizacij
a
Finansijsko
rukovoenj
e
Finansijska
kontrola
Finansijsko
odluivanje
PRESEDNIK
(Glavni izvrsni direktor)
PODPRESEDNIK
Finansije
(glavni
finansijski direktor)
PODPRESEDNIK
Poslovanje
PODPRESEDNIK
Marketing
James C. Van Horne i John M. Wachowicz (2007), Osnovi finansijskog menadmenta, Data
Status, Beograd.
RUKOVODILAC
FINANSIJA
Upravljanje gotovinom
Upravljanje kreditima
Odnosi s investitorima
Planiranje poreza
Isplativost ulaganja i tsl.
RUKOVODILAC
RAUNOVODSTVA
Raunovodstvo trokova
Upravljanje trokovima
Obrada podataka
Glavna knjiga
Priprema
finansijskih
izvetaja
N-R-P-Ri-Ni
Poetak i kraj procesa reprodukcije je novac, odnosno, novani oblik vrednosti
sredstava reprodukcije. Svi oblici sredstava reprodukcije u odreenom trenutku
poprimaju novani oblik, to upuuje na vei znaaj finansijskog menadmenta, to
znai da je upravljanje finansijama, upravljanje celim procesom reprodukcije. Dakle,
na poetku procesa reprodukcije je ovek sa novcem u rukama i menaderskim
znanjem u glavi, tj. finansijski menader.
OVEK NOVAC AKCIJA ROBA NOVAC OVEK ili
OVEK NOVAC AKCIJA NOVAC OVEK
proizvodnja
marketing i
finansije
dugo nije bilo funkcije ljudskih resursa koja se obino dodavala kao etvrta osnovna
funkcija u organizaciji. Slika br. 3. (funkcionalna organizaciona struktura
menadmenta).
Slika br.3.
Generalni
direktor ili
Generalni
menader
Proizvodnja
Marketing
Finansije
Ljudski
resursi
Slika br.4
Generalni
direktor ili
generalni
menader
Finansije
Ljudski
resursi
Proizvodna
Marketing
Slika br.5.
Generalni
direktor ili
generalni
menader
Finansijski
menadment
ili (ljudski
resursi i
finansije i
upravljanje
njima)
Proizvodna
Marketing
finansijskih institucija;
finansijskih instrumenata;
finansijskih tokova i
odgovarajuih mera monetarno-kreditne i fiskalne politike.
koja u novanom izrazu ostaju za interno finansiranje), doprinose, poreze i sl, kao i
novanih izdataka za isplate linih dohodaka.3
U odnosu na prethodno reeno o novanoj akumulaciji, finanisijska tednja
predstavlja razliku izmeu novane akumulacije i izdataka za investicije u osnovna i
obrtna sredstva. U sluaju veih izdataka za investicije od iznosa novane
akumulacije postoji manjak finansijske tednje, a kada su izdaci za investicije manji
od raspoloive novane akumulacije tada se javlja viak finansijske tednje, koji se
moe ponuditi potencijalnoj novanoj tranji koja se javlja na finansijskom tritu.
Imajui u vidu sektorski nain formiranja novane akumulacije i finansijske
tednje (finansijski i nefinansijski sektor) evidentno je da su sklonosti ka
investicijama pojedinih sektora razliite i da e se zavisno od toga na finansijskom
tritu javljati kao traioci ili poverioci odreenih iznosa novanih sredstava.
Asimetrija izmeu formiranja novane akumulacije, po pojedinim sektorima i
potreba za investiranjem, odnosno korienjem novanih sredstava, mogue je
prevazilaziti direktnim finansijskim odnosom privrednih subjekata ili posrednitvom
bankarskih organizacija, koje se javljaju kao nezamenljiv i neizbean subjekt na
finansijskom tritu. Imajui u vidu uslove u kojima funkcionie finansijski
mehanizam, od znaaja je istai i osnovne karakteristike finansijskog trita (u svim
njegovim segmentima) jer opredeljuje mobilnost i cirkulaciju raspoloivih novanih
sredstava i kapitala, a time ujedno i racinalnost njihove upotrebe.
U sagledavanju razvijenosti i strukture finansijskog trita odreene privrede,
treba imati u vidu da je njegova manja ili vea afirmacija, kao specifinog odnosa
sueljavanja ponude i tranje novanih sredstava, uslovljena:
) Visina i sektorski raspored novane akumulacije i finansijske tednje obavlja se prema posebnoj
metodologiji koju utvruje Narodna banka.
P=planirati
I=izvesti [uraditi]
K=kontrolisati
U=unaprediti
I
preispitivanje neusaglaenosti;
utvrivanje uzroka neusaglaenosti;
utvrivanje potrebe da se neusaglaenosti ponove;
definisanje i primenu nepotrebnih mera;
zapisivanje rezultata preduzetih mera i
preispitivanje preduzetih mera.
GLAVA DRUGA
svih pet-est funkcija tokom jednog dana i ponoviti sve sledeeg dana, ili pak,
menader, moe provesti mesece u planiranju pre nego to se razvije organizacija i
popuni osobljem.
Menadment proces se moe stalno ponavljati, a menaderi stalno biti
angaovani u izvravanju svojih funkcija, pa se zbog toga ovaj proces naziva
menadment proces.
Postoje teoretiari (Fajol) koji smatraju da je prva faza procesa upravljanja
predvianje i planiranje ili predvianje sa planiranjem. Kao autor ovog teksta lino
smatram da je predvianje prva faza ne samo kada se radi o upravljanju ve u svim
ozbiljnim poslovima. Prvo treba posao predvideti, da li uopte neto raditi ili ne, i to
je posao logike, koji s finansijskog aspekta ili materijalnog, nita i ne kota, ali kada
krenete u planiranje valja raunati na odreene izdatke. Izrada plana, stavljanje na
papir uvek ima svoju finansijsku stranu. Na osnovu predvianja kreiraju se planovi.
Predvianje je predhodnica planiranja.
Planiranje kao menadment aktivnost podrazumeva definisanje ciljeva koji se
ele ostvariti i strategija ili puteva, metoda kako doi do njih ili ih ostvariti. Menader
je odgovoran za uklapanje svih ciljeva u jedinstven cilj organizacije. U procesu
pozicioniranja ciljeva, menaderi takoe oblikuju planove koji e pomoi svima da se
na vreme usmere ka ciljevima. Supervizor ustanovljava kratkorone ciljeve i planove,
na primer: ta grupa treba danas da obavi. Menaderi srednjeg nivoa moraju mnogo
vie da razmiljaju o ciljevima i planovima za naredne mesece i godine Izvrni
menaderi oblikuju ciljeve i panove za celu organizaciju i oni obino obuhvataju
period od 1 do 5 godina.
Organizovanje podrazumeva poslove: definisanja zadataka; podelu uloga;
utvrivanje mera i merenja rezultata; utvrivanje pravila rada, ukljuujui
komunikacije, odluivanje i reavanje konflikata.
U svakoj organizaciji se postavlja pitanje ta ko radi. Kada menaderi
izvravaju organizacionu funkciju, tada oni donose odluke. Oni snose odgovornost za
specifine zadatke i dunosti koje se izravaju tako da organizacija moe da ostvari
svoje ciljeve. Organizovanje takoe podrazumeva uspostavljanje odnosa izmeu
zadataka i pozicija. Ovi odnosi odreuju koje e pozicije biti prioritetne u odnosu na
druge i koje e zavisiti od drugih.
Kadrovi su najjednostavnije reeno, faktor od kojega sve zavisi u svakoj
organizaciji. Organizacija su ljudi (ljudski resursi). Pozicije u organizacionoj emi
imaju malo efekta sve dok ih ne popune pojedinci koji su kvalifikovani da obavljaju
dunosti koje su sadrane tom pozicijom. Kada menaderi popune ove pozicije, tada
moe poeti posao.
Rukovoenje - poto su planovi definisani i usvojeni, organizovanje odraeno,
organizacija je spremna za funkcionisanje (sprovoenje). Funkcionisanje (ili
odgovornost za funkcionisanje) je na menaderima i ona se izvrava funkcijom
rukovoenja. Menaderi rukovode (komanduju ili daju instrukcije) zaposlenima.
Rukovoen je alokacija ponaanja pojedinaca i grupa u toku rada ka definisanom
cilju. Menaderi ne samo da moraju biti eksperti u oblasti kojom rukovode ve moraju
posedovati vetine komuniciranja, efikasno povezivati motivaciju i rukovoenje.
Jedna od veoma vanih aktivnosti organizacije koja ima za cilj kontrolisanje
da li svi lanovi organizacije dobro rade svoj posao, da li se posao odvija po planu i
ciljevi ostvaruju u skladu sa planiranim jeste kontrola. Neko mora budno da prati i
proverava da li se stvari odvijaju po planu, da li ima odstupanja, ako ih ima da se
informacije o injeninom stanju blagovremeno dostavljaju menadmentu kako bi se
preduzele korektivne i druge akcije.
Odluivanje podrazumeva izraavanje stava (strunog, emotivnog, naunog,
prijateljskog, i tsl.) pod uticajem emocija, znanja, mudrosti i vetine, o odreenoj
pojavi, poslu, rezultatima bilo svojim ili tuim, u verbalnom ili pismenom obliku.
kratkorone;
srednjorone i
dugorone finansijske planove.
funkcije
uslovljena
je
veliinom
Devizno odeljenje
devizni platni promet
usvajanja plana novih kadrova sledi regrutovanje novih ljudi. Nakon provere
(testiranjem i razgovorima) njihovih sposobnost radi se selekcija u smislu radnih
mesta. Posebno ponekad moe biti problematina socijalizacija novih kadrova u novu
sredinu, to opet moraju reavati menaderi rukovodioci. Posle socijalizacije u novu
radnu sredinu sledi faza doobuke i usavravanja, gde se novi ljudi upoznavaju sa
novim poslovima i stiu nova praktina znanja. Faza procene uinka, rada pojedinaca
je veoma bitna, jer od nje zavisi ishod svih narednih faza (nagraivanja, kanjavanja,
degradiranja, premetaja i razreenja.
1.2.2 ZADACI FINANSIJSKE SLUBE
Sudei po pisanju brojnih teoretiara iz podruja finansija podeljena su
miljenja da li je finansijska sluba (neki je poistoveuju sa finansijskom funkcijom)
jedna od najznaajnijih ili je najznaajnija, sluba od koje zavisi funkcionisanje svih
ostalih slubi. Ipak se treba sloiti sa drugom konstatacijom, tj. da je finansijska
sluba najznaajnija u svakoj organizaciji, ili jo jasnije reeno, zajedno sa slubom
upravljanja ljudskim resursima, ova sluba ini temelj svake organizacije/preduzea.
U teorijskim pristupima pojavljuju se nedoumice oko toga da li ova sluba
treba da bude potpuno odvojena od ostalih slubi ili ne, dok praksa upuuje na
samostalnost ove slube.
Zadaci finansijske slube (organizovane kao samostalne slube) u preduzeu
jesu: obezbeivanje finansijskih sredstava za normalno poslovanje, istovremeno
pratei obaveze prema izvorima, vri naplatu potraivanja, planira priliv i odliv
novanih sredstava, vodi brigu i evidenciju o kreditiranju, brine o likvidnosti
preduzea, obavlja devizne poslove, poslove sa platnim prometom, sprovodi internu
kontrolu, informie organe upravljanja itd. Potrebna sredstva finansijska sluba
obezbeuje zaduivanjem kod drugih preduzea, banaka i ostalih finansijskih
organizacija.
2. FINANSIJSKA KONTROLA
Kontrolni proces je kontrolisanja rada i rezultata rada, u smislu poreenja sa
predhodno definisanim parametrima, omerima ili standardima, i merenje odstupanja.
Rezultati se aurno dostavljaju onome ko odluuje po rezultatima. Prvo moramo
definisati kontrolni proces da bi smo lake definisali kontrolu. Kontrolni proces
sprovode kontrolori (osposobljeni pojedinci) ovlateni od strane (ili lanovi) neke
institucije, slube ili komisije. Dakle, kontrolu moemo posmatrati kao instituciju,
slubu, sektor ili komisiju zakonski definisanu.
Na osnovu predhodnog opteg pristupa kontroli, finansijska kontrola je
plansko, organizovano i struno proveravanje/kontrolisanje finansijskog poslovanja, i
istovremeno utvrivanje stanja. Finansijska kontrola je organizovana struna delatnost
usredsreena na ispitivanje i ocenjivanje poslovanja firme, stanja i kretanja
finansijskih sredstava i odstupanja u procesu plasiranja/koritenja, tj. sagledavanje
ne/pravilnosti u finansijskom poslovanju.
tehnike;
konceptualne i
humane.
funkcija itd.
organizovani nadzor i redovna kontrola deluje na kvalitet rada.
redovna analiza svakog posla otklanja smetnje i loe uticaje.
rukovodioci osposobljavaju kadrove, kako za tekue poslove
(za veu proizvodnost rada), tako i za budue rukovodioce
(zamenu).
Odluivanje o investiranju;
Odluivanje o finansiranju i
DEFINISANJE
PROBLEMA
MERENJE
REZULTAT
A
PRIKUPLJA
NJE
PODATAKA
PRIMENA
SOLUCIJE
RAZVOJ
ALTERNATI
VNIH
SOLUCIJA
IZBOR
OPTIMALN
E SOLUCIJE
PREDVIA
NJE
POSLEDICA
sopstvene i
tue izvore.
tehnike vetine;
humane i
konceptualne vetine.
44
INFORMACIJE
NEKVANTITATIV
NE INFORMACIJE
KVANTITATIVNE
INFORMACIJE
Raunovod
stvene
informacije
Informacije
za spoljne
korisnike
Neraunovodstvene
informacije
Informcije
za
unutranje
korisnike
KNJIGOVODSTVO
FINANSIJSKO
KNJIGOVODSTV
O
BILANS
STANJA
AKTIVA
POGONSKO
KNJIGOVODSTVO
OBRAUN
TROKOVA I
UINAKA
BILANS
USPEHA
PASIVA
A>P
DOBITAK
PRIHODI
RASHODI
P>R
DOBITAK
A<P
GUBITAK
P<R
GUBITAK
1.
VANIJE TEORIJSKO METODOLOKE
FINANSIJSKOG MENADMENTA PREDUZEA
OSNOVE
inokosna preduzea;
drutva lica;
drutva kapitala i
zadruge.
b) DINAMIKA ORGANIZACIJE
Dinaminost organizacije se ogleda u potrebi da ona prati razvoj preduzea.
Malo preduzee sa vrlo dobrom organizacijom posle izvesne take razvoja,
prerastajui u srednje preduzee mora da menja postojei koncept organizacije. U
malom preduzeu zaposleni se meusobno poznaju, posebno rukovodee strukture, pa
je i nain poslovanja, rukovoenja i meusobne saradnje zaposlenih drugaiji nego u
velikim preduzeima gde bez dobre organizacije nema efikasnog rukovoenja. Ako
neko malo preduzee zapoljava pedesetak radnika, npr. praenje slubenih putovanja
i isplata trokova po njima ne zahteva posebne napore a time i poseban referat ili
sektor, ali ako preduzee zapoljava dvesto hiljada ljudi onda za praenje slubenih
putovanja i evidentiranja izdataka po njima zahteva poseban sektor sa odreenim
brojem zaposlenih koji e raditi na navedenim poslovima. Ili ako preduzee u roku od
mesec dana prima oko desetak dopisa, rukovodilac ih zna napamet, od kog stiu kome
su tano namenjena, kako su reeni i gde su odloeni. Ali ako preduzee prima
dnevno po tristo i vie dopisa onda mora postojati posebna organizaciona jedinica
osnovne;
pomone;
zajednike i
opte.
sopstveni;
bankarski izvori;
zajednika ulaganja;
ostali izvori.
racionalnost;
pouzdanost;
usklaenost i
podjelu rada.
2.
VANIJI
PREDUZEA
TEORIJSKI
ASPEKTI
FINANSIRANJA
samofinansiranje;
finansiranje udruenim sredstvima;
neposredno finansiranje;
finansiranje ueem;
finansiranje obvezicama;
finansiranje avansom i pretplatom;
finansiranje iz obaveza;
kompezaciono finansiranje;
finansiranje iz sanacije;
finansiranje putem cesije;
finansiranje lizingom;
finansiranje iz fondova za kreditiranje;
finansiranje vrednosnim papirima i
finansiranje kreditiranjem.
2.1
ZNAAJNIJI OPERATIVNI MODELI FINANSIRANJA
PREDUZEA U PRAKSI
Samofinansiranje, kao osnovni oblik finansiranja, podrazumeva finansiranje
iz sopstvenih sredstava. Sopstvena sredstva preduzea obezbeuju iz: dohodka,
amortizacije i sopstvenih fondova. Stopa samofinansiranja preduzea predstavlja
odnos sopstvene novane akumulacije i ukupnih ulaganja u investicije, ili stopa
samofinansiranja predstavlja stepen pokrivenosti ukupnih ulaganja u investicije,
sopstvenom akumulacijom, s tim to investiciona ulaganja mogu biti u osnovna i
obrtna sredstva. (Risti, 1994,430).
Finansiranje udruenim sredstvima podrazumeva da vie preduzea ili
privrednih subjekata, udruuje sopstvena sredstva radi zajednikog finansiranja nekog
posla ili projekta, tj. ostvarivanja cilja (profit, rast i razvoj, i sl.). Finansiranje
udruivanjem sredstava je relativno noviji oblik finansiranja, koji podrazumeva
sporazumno, u formi ugovora, dogovaranje o udruivanju sredstava.
Neposredno kreditiranje, kao oblik finansiranja podrazumeva postojanje
poslovne saradnje izmeu subjekata ili poslovnih partnera. Mora postojati veza, u
smislu preduzee daje kredit svom radniku za gradnju kue ili kupovinu stana.
2.2
MOGUNOSTI PRIMENE POJEDINIH OBLIKA
FINANSIRANJA PREDUZEA ILI SPECIFINI OBLICI
OSIGURANJA SREDSTAVA ZA FINANSIRANJE POSLOVANJA
PREDUZEA
Mogunosti primene pojedinih oblika finansiranja poslovanja preduzea
zahtevaju menadment koji zna da upravlja razvojnim projektima i koji e
istovremeno omoguiti pristup tritu kapitala. U vreme kada se u svetu sve vei broj
zemalja ukljuuje u svetske finansijske tokove i kada je konkurencija na
meunarodnom finansijskomtritu sve vea, pristup meunarodnom tritu kapitala
je otean.
Razmatrajui mogunosti primene pojedinih oblika direktnog investiranja i
ugovornih aranmana u finansiranju preduzea u budunosti, interesantne su zakonske
odredbe o stranim ulaganjima, koje definiu naine ulaganja stranog kapitala. Od svih
oblika ulaganja stranog kapitala, kao oblika finansiranja preduzea, u perspektivi
mogli bi biti posebno interesantni svojinski oblici zajednikih ulaganja.
Svojinski oblici zajednikih ulaganja. Strani ulaga moe sa domicilnim
partnerom, bilo fizikim, bilo pravnim licem, ulagati kapital u skladu sa zakonom.
Sutina kod ovakvog ulaganja je da strani ulaga gubi pravo vlasnitva nad sredstvima
koja uloi u meovito preduzee, ali dobija pravo suvlasnitva nad tim preduzeem.
Ono to je uloio postaje vlasnitvo preduzea. Za vreme trajanja ugovora, stranom
ulagau pripadaju tzv.lanska prava (pravo na dobit, upravljanje, rukovoenje itd.), a
po prestanku rada preduzea, pripada mu pravo da uestvuje u raspodeli neto
vrednosti imovine preduzea.
kontrakupovine,
offset razmenu,
barter poslove,
buy-bach posao i
switch poslove. (Vujovi, isto).