Roko Rumora

Ranokranska filozofija
Biblija - Novi zavjet
- najvaniji filozofski izvor su
o

4 evanelja Matej, Marko, Luka i Ivan

sinoptika evanelja prva tri podudaraju se u velikoj mjeri filozofsko evanelje Ivanovo, jer ima filozofsku podlogu

o o

poslanice, i to Pavlove svaao se s filozofima u Ateni Apokalipsa (Otkrivenje Ivanovo) mistini dio pun simbolike, zaokruuje cijelu priu u Bi liji Matej neposredni svjedok do!aaja, iv"i carinik Marko i Luka nisu oevici #arko je ne$ak ovjeka koji je iznajmio dvoranu za posljednju veeru, a %uka je lijenik, &avlov pratilac Ivan najmlai i Isusu najdra i, poznaje filozofiju Pavao najbolje poznaje filozofiju

- evanelisti i apostoli
o o

o o

O!"OLO#$% P&%"PO'"A($%
o

&ije) (lo!os) ' bitak, dolazi od o!a

impersonalno s*va+anje logosa (eraklit, stoici, )ilon *leksandrijski, Ivan+ personalno s*va+anje logosa ,ije se utjelovila kao Isus, prije je bila ,kao i -og. /u*

ontolo"ko s-va$anje idealizam, ali ne monizam (jer je monizam samo za impersonalne principe, Bo! je dru!aiji od svijeta) idealizam je jer je najvaniji ipak du*, koji vrijedi sve, a materija je sekundarna

0!O'%OLO#$% P&%"PO'"A($%
o o o o

vjera je jamstvo za ono emu se nadamo iracionalizam ne moemo spoznati stvarnost ni osjetom ni razumom, jedino vjerom potpunu spoznaju doivljavamo dolaskom k ocu, a do oca dolazimo vjerom Isus je utjelovljenje &ije)i, i on nam pokazuje put do kona)ne spoznaje (Bo!a), a poslije i do spasa du"e i ivota vjeno!

%"I1$% P&%"PO'"A($%
o o o o o

etika ljubavi, tj. etika vrline najvi"a vrlina je ljubav, a odma- do nje su nada i vjera one su teolo"ke vrline podrijetlo im nije ljudsko, ne mo!u se uvje ati, ve$ dolaze od Bo!a Zapovijed ljubavi Zlatno pravilo najve+a zapovijed ljubiti blinjega svoga kao samoga sebe razlike u etikama /taro! i 0ovo! zavjeta

'2 oko za oko, zu za zu (pravednost) sankcionira se samo djelo !2 opra"tanje, okretanje o raza tre a srezati motiv grije*a, ne samo !rije

oprost nije ljudsko djelo, ono dolazi iz podloge ljubavi, oprost je bo ja intervencija, bo je djelovanje

'O3I4AL!% P&%"PO'"A($%
o o

ne moe se sluiti i -ogu i bogatstvu o!ata" mora dati od svo! o!atstva siroma-u ako eli u$i u kraljevstvo oje zastupa se jednakost svi* ljudi

Polemika gnostika i apologeta

- 1. stolje$e ' suko oko metode dolaska do Bo!a - apologeti ' misle da se moe do$i samo vjerom ' Tertulijan
o

etimolo!ija apolo!ija (o rana) to! ljudsko! osje$aja etimolo!ija spoznaja

- gnostici ' misle da se moe do$i spoznajom o Bo!u (znanjem)

o

Roko Rumora o

smatra se *ereti)kim uenjem z o! krivi- motiva iz koji- ovjek to radi ' elimo spoznati Bo!a i time se izjednaiti s njim

- !lavni predstavnik apolo!eta, "ertulijan, tvrdi da nema ni)ega iznad vjerovanja u 6to bi trebalo vjerovati, istraivanje je nepotre no

Aurelije Augustin (354.-430.)

- djeluje u sjevernoj Africi i tamo provodi burnu mladost - djela
o o

spovijesti Confessiones ! dr"avi #o"joj De civitate Dei

- 789: doivljava prekretnicu u ivotu - najve$i predstavnik patristike (2.'3.stolje$e)

o o

2.'4.stolje$e jo" uvijek spada u antiku filozofiju 4.'3.stolje$e srednjovjekovna filozofija

5: ;A2A ,/O 789:. - poinje filozofirati kao skeptik sumnja u sve, pa i u samu sumnju - prona"ao iskaz u koji se ne sumnja5 Sumnjam, dakle jesam. - uzori
o o

Platon i novoplatonizam mani*ejci sljed enici perzijsko! proroka Manija dualisti)ko u)enje o dva suko ljena principa (do ro6zlo, svjetlost6tama+)

danas manihejski shvatiti ne"to znai ne"to s-vatiti crno' ijelo

<: ;A2A ,O/ 789:. - pod utjecajem je sv: Ambrozijevi* uenja i preo ra$a se u 77: !odini ivota (toliko je Isus imao !odina kad je umro7) - kr"ten u uskrsnoj no+i i u roku od 8 godina postaje biskup u Africi, !dje propovijeda - promjena slike o svijetu teocentrizam u sredi"tu svi* promi6ljanja nalazi se -og - Bo! je za nje!a sredi6te svega on je odlu)io stvoriti svijet i on svojom voljom stvara svijet i ovjeka
o

u temelju sve!a postoje$e!a je, dakle, Boja volja voluntarizam rje"enje volja je slobodna jedino kada je u skladu s #o"jom voljom , jer je Bo! jedino slobodno bi$e interpretira povijest povijest poinje stvaranjem neba i zemlje

- od Bo!a ovjek do iva slobodnu volju, no pro lem je "to s tom o!omdanom slo odnom voljom mo e )initi grije*e
o

- u O dravi Bojoj iznosi svoju %ilo&o%iju povijesti

o

u vremenu se sve z iva linearno prema kraju povijest je ne"to "to ima svoj po)etak i svoj kraj, traje odreeno vrijeme svaki do!aaj do iva svoj smisao tek na kraju vremena kraj vremena 8 kraj povijesti 8 oje o e$anje (Ivanova *pokalipsa) sve vremenito pre$i $e u vjenost &emaljska dr"ava sve "to trenutno postoji nastala iz lju avi prema se i i iz prezira prema Bo!u bo"ja ili nebeska dr"ava ona nakon vremena, vjenost nastala iz lju avi prema Bo!u dovedene do prezira prema se i

izlae dvije drave odreen poredak vrijednosti

- *u!ustin nalazi rje"enje suko u apolo!eta i !nostika5 'jerujem da bi( spo&nao.

o o

razum sam po sebi ne mo e spoznati, ali kad vjera rasvijetli um moe se do+i do istine ,spoznaje. primat ipak ima vjera

Srednjovjekovna filozofija
Patristika ().-*.st.)
- ranokr6+anski oci oso ito zasluni za usustavljenje kr"$ansko! nauka - pri liavanje kr"$anske filozofije gr)koj prije sve!a u etici 9u- /veti je mo!ao nada-nuti i poganske filozofe=

<

Roko Rumora

- prve zajednike toke pronalaze sa stoicima sve se da uklopiti u :r"$anski nauk logos>-og, vrline, samodostatnost, opa)ine+
o

jedina razlika je stoi+ki pantei&am sve je o!, o! je u svemu to im ne pa"e

- slinosti i sa Platonovom etikom 4 vrline, Aristotelovom etikom i umjerenosti, a i sa elementima 'okrata (slu6anje savjesti6-o jeg glasa) - uz etiku, pronalaze slinosti i u problemu du6e

,kolastika (*.--5.st.)
- !otovo sinonim za srednjovjekovnu filozofiju, dominantna struja tog vremena
o

postoji i srednjovjekovni misticizam, ali je na mar!inama rana skolastika ?:@5<: st: visoka skolastika 5<:@57:st: kasna skolastika 54:@5A:st:

- podjela
o o o

- ulo!a filozofije u tom do u moe se razaznati ve$ iz imena filozofija se poinje pou)avati u 6kolama, sli joj je nadreena teolo!ija
o

to mora iti tako z o! teocentrizma srednje! vijeka u srednjem vijeku se nadopunjuje *ristotelov nauk

- skolastika je zlatno doba logike Aristotelova te srednjovjekovna logika ine zajedno tradi.ionalnu logiku
o

- lo!ika potre na za znanost u skolastici se deduktivno poku"ava spoznati pojedinane sluajeve

o

ako ele ne"to raspraviti, pitaju autoritete ovim redom5

objava (/veto pismo) no ona je ponekad preop$enita5 spisi .rkveni( ota.a ako ni u njima nema od!ovora5 djela teologa i %ilo&o%a

&A!A '$OLA'"I$A - razdo lje je o iljeila &A'P&A(A O P&O-L%MB B!I(%&2ALI4A - pro lem o op$em i pojedinanom traje jo" od ;rke - pravci
o

%kstremni realizam ,novo.platonisti)ko stajali"te da op+e postoji realno prije>nezavisno od postoje+eg (universalia ante res)

"to je ne"to op+enitije to je realnije izjednauju se stupnjevi itka sa stupnjevima op$enitosti /riugena0 Anselmo 1enterberijski

Bmjereni realizam kae da op$e e!zistira, ali tako da se op$a it individualno oblikuje u sva)em (universalia in rebus)

aristotelizam nema forme bez materije Toma Akvinski

%kstremni nominalizam op$e nije ni"ta realno, ono je tek rije), prazan zvuk kojim imenujemo i povezujemo vi"e poj. stvari

rije 868 pojam 2os.elin

Bmjereni nominalizam ($onceptualizam) op$e postoji kao koncept u umu, a ne realno kao samostalan itak (universalia post res)

micanjem slu)ajni* o iljeja dolazimo do op+i* Pierre Abelard

- Anselmo otac skolastike

o o

izveo ontolo6ki dokaz o postojanju -oga Bo! ne i io najsavr6eniji i najvi6i da ne postoji sla ost te teze dokazao 0aunilo u 22.st. ono "to zami6ljamo (Bo!), ne mora nuno iti realno

- Abelard pisao pisma uenici Celoizi koju je oplodio (<.<.,ousseau 0ova (eloiza)
7

Roko Rumora o o o

avi se etikom problemom grije*a i krivnje (kazne) mana trajna slabost karaktera, koja moe iti i pozitivna ako tjera na promjenu, vodi do !rije-a grije* samo ako to radimo slobodnom voljom i svjesno odnos Bo!a i ovjeka moe poljuljati samo !rije

/tari zavjet tei"te stavlja na )in !rije-a, a 0ovi zavjet na motiv !rije- je ve$ namjera, a ne samo in7

(I'O$A '$OLA'"I$A - tri itna do!aaja

o o o

osnivanje prosja)ki* redova osnivanje sveu)ili6ta otkri+e Aristotelovi* djela D ;&A!4%(3I I /OMI!I$A!3I

P&O'4A1$I &%/O(I
o

prosjaki jer su se zavjetovali na tri stvari )isto+u, poslu6nost i siroma6tvo

franjevci karizma i siroma"tvo dominikanci propovjedniki red ( ijela ra$a) osnivaju sveuili"ta (Bolo!na) D PA&I2 I OE;O&/ prvi put se z o! op"irnosti *ristotelovi- djela odvaja pose an studij filozofije &oger -acon smatra da tre a istraivati eksperimentom (empirizam7) no to se ne smije jer i tako ovjek elio iti Bo!

'(%B1ILI#"A
o

Pariz dominikanci jak je aristotelizam

OFford franjevci jak je augustinovsko@platonovski smjer

O"$&IG%
o o o o

A&I'"O"%LO(IC /4%LA

djela postaju poznata preko arapski- tumaa koji se zovu Ibn 'ina (Avicenna) i Ibn &u6d (Averroes) odu"evljeni spisima o prirodnim znanostima, kre$u prevoditi i ostalo ti arapski prijevodi (uz o ilati komentar) dolaze do =urope, kasnije se kre$e itati na gr)kom *ristotel poinje uivati visok u!led (zovu !a jednostavno 3ilo&o%)

'(: "OMA A$(I!'$I - spaja kr6+anski nauk i anti)ku filozofiju - ne priznaje Platona (jer ne priznaje < svijeta), ali *ristotel mu pa"e - slae se s Aristotelovim tezama o -ogu kao )istoj formi bez materije i od!ovara na pitanje o prvom pokreta)u
o

prvo djelovanje na formu pokrenuo je upravo Bo!7 kr"$anski Bo! je alfa i omega stvoritelj i savr"en

- kr6+anski aristotelizam (tomizam) filozofska koncepcija koja od kraja 23. stolje$a zastupa slu beni filozofski nauk kr6+anstva '(: AL-%&" (%LI$I - dominikanac, kae da tre a prouavati i Platona i Aristotela '(: -O!A(%!"B&A - franjevac, razlikuje dvije istine istine filozofije i istine teologije