INTERVJU Emil Vlajki, ugledni univerzitetski profesor AKTUELNO

ZAKLJU^CI

Svaki konstitutivni PARLAMENTA

FBiH U OBLASTI
BORA^KO

narod mora da -INVALIDSKE

ZA[TITE NISU
PROVODIVI
ima svoj entitet str. 9!i : Mujezinovi}: Vlada }e
sama donijeti rje{enja
NI[TA NIJE KOMPLICIRANO AKO LJUDI @ELE DA @IVE ZAJEDNO, KAZAO VLAJKI str. 5!i 6
www.nezavisne.com • CIJENA 1 KM (SA URA^UNATIM PDV-om) • 40 DIN • 0.5 € • 7.5 HK • 32.5 DEN • BROJ 4013 • UTORAK 6. OKTOBRA 2009.

QSWP!J[EBOKF

U `estokim
neredima u
[irokom Brijegu
vatrenim
oru`jem ranjeno
sedam osoba,
od kojih je
jedna podlegla

Nastradali Vedran Pulji}

ipak, nastradao
od metka
POLICIJA U [IROKOM BRIJEGU PRIVELA O.K.
ZBOG SUMNJE DA JE UBIO VEDRANA PULJI]A
str. 3i4
PROTESTI NAVIJA^A U SARAJEVU, MOSTARU
I ZENICI ZBOG UBISTVA NAVIJA^A

Novi dokazi U Sarajevu

protiv Atifa maloljetnik
Dudakovi}a
MUP RS POSLAO TU@ILA[TVU BiH izboden u str. 22
DOPUNJEN IZVJE[TAJ PROTIV

str. 8
RATNOG KOMANDANTA PETOG
KORPUSA ARMIJE BiH I OSAM OSOBA trolejbusu
2 vupsbl 6. 10. 2009.

U `estokim neredima u

Doga|aji [irokom Brijegu

EUPM osudio
huliganstvo
SARAJEVO - Policijska misi-
ja Evropske unije (EUPM) ju-
~e je na jo{ tri je osu di la
hu li gan stvo na vi ja ~a u [i ro -
kom Bri je gu, sa op {te no je iz
EUPM-a.
EUPM je izrazio "zgro`enost"
nasiljem i huliganstvom navija~a
koji su se u nedjelju sukobili s
policijom u [irokom Brijegu.
"Svi smo o`alo{}eni zbog gu-
bit ka je dnog mla dog `i vo ta.
Apelujemo na gra|ane da ostanu
mirni. Podr`avamo doma}e vlas-
Najve}i incident u
istoriji bh. sporta
SARAJEVO - Alija Behmen,
gradona~elnik Sarajeva, izrazio
je sa u~e{ }e po ro di ci Ve dra na
Pulji}a, koji je u nedjelju tragi-
~no nastradao u sukobima navi-
ja~kih grupa u [irokom Brijegu,
saop{tila je Slu`ba za odnose s
javno{}u grada Sarajeva.
"Bez obzira na uzrok, razloge i
ti u njihovoj istrazi o tome {ta se
zaista desilo", izjavio je Stefan
Feler, {ef EUPM-a.
On je apelovao na vlasti da do-
nesu relevantne zakone, kao {to
je zakon o spre~avanju nasilja na
sportskim doga|ajima.
U saop{tenju je nagla{eno da je
EUPM svjes tan iza zo va ko je
pred policiju stavljaju naoru`ane
navija~ke grupe te da podr`ava
pouke proiza{le iz ovog slu~aja i
spreman je da pru`i sve potrebne
savjete. (Fena)
`ivot i svi gra|ani Sarajeva su ti-
me na gubitku. Ovaj najve}i inci-
dent u istoriji bh. fudbala i bh.
sporta je poziv na uzbunu i svi na-
dle`ni moraju u~initi sve da usvo-
je za kon ski okvir ko ji }e
pospje{iti borbu protiv huligan-
stva i one mo gu }i ti po nav lja nje
ova kve tra ge di je", na vo di se u
Prona}i
odgovorne
LI VNO - Pred sje dni{ tvo
HDZ BiH na jo{ tri je je ju ~e
osudilo sve oblike huliganstva
i nasilja, te zatra`ilo od nadle-
`nih institucija da prona|u sve
odgovorne za nerede uo~i fu-
dbalske utakmice izme|u Sa-
rajeva i [irokog Brijega kada
je u su ko bu na vi ja ~a ubi jen
mladi} Vedran Pulji} iz Saraje-
va.
"HDZ BiH da je pu nu po -
dr{ku MUP-u Zapadnoherce-
go va ~kog kan to na na
rasvjetljavanju posljednjeg tra-
gi ~nog do ga |a ja u [i ro kom
Brijegu, te zahtijeva od nadle-
`nih institucija da ispitaju sve
okolnosti, prona|u sve odgo-
vorne, organizatore i u~esnike,
i izvje{taj predaju tu`ila{tvu,
te o tome upoznaju javnost",
navodi se u saop{tenju iz ove
stranke. (Srna)
Osuda
nereda
SA RA JE VO - Stran ka de -
mokratske akcije najo{trije je
osudila nerede u [irokom Bri-
jegu i uputila duboko sau~e{-
}e po ro di ci po gi nu log
na vi ja ~a Fu dbal skog klu ba
Sarajevo Vedrana Pulji}a, te
po zva la na dle `ne in sti tu ci je
da provedu istragu i kazne po-
~inioce.
U saop{tenju SDA navodi se
da nasilje u sportu predstavlja
globalni problem, te isti~e da
je u BiH bi lo ini ci ja ti va za
usvajanje zakona o spre~ava-
nju nasilja u sportu na nivou
dr`ave, ali neki politi~ki su-
bjekti nisu pokazali volju za
rje{avanje ovog pitanja.
U SDA izra`avaju nadu da
}e posljednji nemili doga|aji
biti dovoljna opomena za sve
vatrenim oru`jem
ranjeno sedam osoba, od
kojih je jedna podlegla
Zabrana posjeta
V!Op!hp!nf!uopn0Gv!ecbm!tlpn!tb!wf!{v!CjI!jt!uj!•v!eb
kf!qsf!sb!op!hp!wp!sj!uj!p!up!nf!•j!kb!kf!pe!hp!wps!optu!{b!usb!hf!ej!kv
v!\j!sp!lpn!Csj!kf!hv!uf!jt!lmkv!•v!kv!np!hv!~optu!lba!okb!wb!okb!lmv!.
cp!wb!{cph!of!nj!mji!tdf!ob/
#Of!np!af!np!{b!nkf!sj!uj!lmv!cv!\j!sp!lj!Csj!kfh-!kfs!tv!tf!of!nj!.
mf!tdf!of!ef!|b!wb!mf!ob!vmj!dj-!b!of!ob!tub!ej!pov/!Pe!hp!wb!sb!uj
np!af!kf!ej!op!pobk!lp!kf!jo!dj!efou!ob!qsb!wjp!ob!vmj!dj/!T!esv!hf
tusb!of!hpt!uj!tv-!j{nf!}v!pt!ub!mph-!ev!aoj!ep!nb!~j!oj!nb!ept!ub!.
wj!uj!jo!gps!nb!dj!kf!p!csp!kv!j!sv!uj!lsf!ub!okb!okj!ip!wji!ob!wj!kb!•b#-!lb!.
{bp!kf!Op!w bl!Eb!n kb!o p!w j~-!qsfe!t kf!e ojl!Lp!n j!t j!kf!{b
cf{!ckf!eoptu!O0GT!CjI/!Po!kf!jt!ub!lbp!eb!O0GT!CjI!v!cv!ev!.
~opt!uj!np!sb!qp!ev!{f!uj!esv!hb!•j!kj!qsj!mb{!pwpk!qsp!cmf!nb!uj!dj/!
#Np!aeb!cj!usf!cb!mp!{b!csb!oj!uj!hpt!uv!kv!~jn!ob!wj!kb!•j!nb!ep!mb!{bl
ob!tub!ej!po!ep!nb!~j!ob-!bmj!j!t!ujn!kf!qj!ub!okf!|ub!cj!tf!ep!cj!mp-!kfs
tqpsu!cf{!ob!wj!kb!•b!of!nb!tnj!tmb/![b!tbe-!ob!ab!mptu-!np!af!np
lpo!tub!up!wb!uj!eb!kf!j{!hv!cmkfo!nmb!ej!aj!wpu#-!sf!lbp!kf!Eb!nkb!op!wj~/
Pulji} ubijen
kom Brijegu ju~e je u vrijeme zaklju~enja ovog broja
privela Olivera Knezovi}a iz [irokog Brijega zbog su-
mnje da je upucao Pulji}a.
Policija u [irokom Brijegu Pulji} je ubijen u nedjelju uo~i nogometne utakmi-
ce izme|u [irokog Brijega i Sarajeva. Iz {irokobrije{ke
privela Olivera Knezovi}a policije su prvobitno naveli, pozivaju}i se na informaci-
iz tog grada zbog sumnje je iz Hitne pomo}i u [irokom Brijegu, da je mladi} nas-
tradao najvjerovatnije usljed udarca kamenom.
da je upucao Pulji}a Osim Pulji}a, u `estokim neredima na ulicama [i-
rokog Brijega jo{ je {est osoba ranjeno vatrenim oru-
Jurica GUDELJ, Davud MUMINOVI], `jem.
Dejan MAKSIMOVI], Vedran RADENOVI] ^utura ka`e da je ozlije|eno najmanje 15 civila, te
da su uni{teni brojni izlozi i automobili. Prema podaci-
[IROKI BRIJEG, SARAJEVO, MOSTAR - ma iz Klini~kog centra u Sarajevu, u nedjelju kasno na-
Sarajlija Vedran Pulji}, navija~ Fudbalskog kluba ve~er medicinski je zbrinuto 30 osoba, uglavnom lak{e
Sarajevo, ubijen je hicem iz vatrenog oru`ja, pot- povrije|enih.
vrdio je Hamza @ujo, vje{tak koji je ju~er izvr{io "U PU [i ro ki Bri jeg zadr`ano je devet
obdukciju dvadeset~etverogodi{njaka. osoba, sedam navija~a Sarajeva i dva navija~a [irokog
"Projektil je prona|en u glavi, {to zna~i da je ubijen Brijega, nad kojima je u tijeku kriminalisti~ka obrada
iz vatrenog oru`ja", konstatovao je @ujo. zbog osnovane sumnje da ih se mo`e dovesti u vezu s
Glasnogovornik MUP-a Zapadnoher- kaznenim djelima koja su, na`alost, rezultirala tragi~nim
cegova~ke `upanije Damir ^utura kazao je kako }e is- posljedicama", kazao je ^utura.
traga, u koju se uklju~io i MUP FBiH, utvrditi tko je
Amir Hod`i} (21), Kemal Muti} (27), obojica iz
pucao i iz kojeg oru`ja.
Sarajeva, te @eljko Zadro (59) iz [irokog Brijega, ozbi-
Prema nezvani~nim informacijama, policija u [iro- ljnije su ozlije|eni i zadr`ani na lije~enju u Sveu~ili{noj

Sprije~iti tragedije na
povod sukoba, izgubljen je mladi saop}enju. (Fena) ko ji su do sa da op stru isa li
usvajanje ovog zakona. (Srna)

Sau~e{}e porodici
[IROKI BRIJEG - Na~elnik op{tine [iroki Brijeg Miro Kraljevi}
i predsjednik Op{tinskog vije}a Nedjeljko Bok{i} ju~e su izrazili
Temeljniji
pristup
problemu
sau~e{}e porodici poginulog navija~a Vedrana Pulji}a, te osudili
vandalizam na ulicama [irokog Brijega uo~i fudbalske utakmice. SARAJEVO - Tragi~ni inci-
"Vjerujemo da }e policija odraditi svoj posao te prona}i i kazniti akte- denti u [irokom Brijegu zahti-
re doga|anja na ulicama [irokog Brijega. Sigurni smo da [iroki Brijeg, je va ju te me ljni pris tup sve
kao jedan od sportskih gradova u BiH, ovo nije zaslu`io", stoji u saop- ve }em pro ble mu na si lja u
{tenju.
sportu, uklju~uju}i bli`u i {iru
Kraljevi} i Bok{i} su podsjetili da je [iroki Brijeg godinama za uka-
saradnju svih policijskih agen-
zana gostoprimstva dobivao samo rije~i hvale od gostuju}ih navija~a i
cija u BiH, isti~u u Stranci za
klubova i to ne samo iz BiH ve} i od renomiranih klubova iz cijele
BiH.
Evrope. (Fena) Iz ove stranke pozivaju sve
relevantne aktere, uklju~uju}i
SDP: Sprije~iti Fudbalski savez, sportske klu-
bove i navija~ke grupe, da za-
nemile scene je dni ~ki ra de na izna la `e nju
takvih rje{enja kako se trage-
MOSTAR - Hercegova~ko-neretvanski kantonalni odbor SDP-a ju~e dije poput one u [irokom Bri-
je izrazio sau~e{}e porodici ubijenog navija~a i od nadle`nih institucija jegu vi{e ne bi doga|ale.
zatra`io da {to prije zakonski urede oblast koja }e sprije~iti sli~ne ne- Stran ka za BiH po zva la je
mile scene na sportskim terenima i oko njih. gra|ane BiH da se suzdr`e od
SDP, tako|e, tra`i od Fudbalskog saveza BiH da na svojoj pravoj sje- poteza koji bi mogli dovesti do
dnici obustavi fudbalska liga{ka takmi~enja na 30 dana, da zabrani do- eskalacije ve} ionako ozbiljne
laske gostuju}ih navija~a do kraja polusezone, kako bi bile stvorene situacije, da poslu{aju glas ra-
vremenske pretpostavke da nadle`ni hitno usvoje rigoroznu zakonsku zuma i rade na smirivanju ten-
regulativu koja }e drasti~no ka`njavati klubove i navija~e za bilo kakve zija. (Srna)
nerede. (Fena)
sportskim terenima
D. REMIKOVI]
SARAJEVO, BANJALUKA - Mijo Kre{i}, v.d.
ministra bezbjednosti BiH, ju~e je poru~io da }e
odmah pokrenuti aktivnosti radi usagla{avanja djelo-
vanja entitetskih i kantonalnih MUP-ova kako ne bi vi-
{e dolazilo do navija~kih nereda s tragi~nim ishodom.
Kre{i} je naglasio da nepostojanje zakona o spre-
~avanju nereda na sportskim terenima ne mo`e ni u
kom slu~aju biti opravdanje za ovo {to se dogodilo, te
da je potrebna, prije svega, politi~ka volja da bi se do-
{lo do usvajanja ovakvog zakona.
"Kada do|e do ovakvih situacija to ne mo-
`e biti ugodno ni u kom slu~aju, a ja }u sa~ekati da do-
bijem kona~an izvje{taj o ovim de{avanjima. Tada }e
se vidjeti i utvrditi do kraja kako je do{lo do ovog inci-
denta i ~ija je odgovornost", rekao je Kre{i}. On je
objasnio da je Ministarstvo bezbjednosti BiH pou~eno
tu|im iskustvima predlagalo ova zakonska rje{enja.
"Imali ste prebijanje i smrt francuskog navija~a
Brisa Tatona u Beogradu, kao i niz drugih nemilih do-
ga|aja zbog kojih smo tra`ili da ova oblast bude za-
konski ure|ena", pojasnio je Kre{i}.
Iz Ministarstva civilnih poslova BiH su
od odgovornih zatra`ili hitnu istragu i utvr|ivanje
okolnosti koje su dovele do ju~era{njeg tragi~nog do-
ga|aja, te uputili izraze sau~e{}a porodici ubijenog Ve-
drana Pulji}a.
"Tragi~ni doga|aji u [irokom Brijegu ukazali su
na propuste u sigurnosnom sistemu i upozoravaju da
hitno treba usvojiti zakon o spre~avanju nereda na
sportskim takmi~enjima", kazao je Senad [epi}, za-
mjenik ministra civilnih poslova BiH.
Prijedlogom zakona o spre~avanju nereda na spor-
tskim manifestacijama, koji u parlamentu BiH nije do-
bio potrebnu ve}inu, se izme|u ostalog predvi|a
uvo|enje mnogo o{trijih nov~anih kazni i drugih san-
Potrebna politi~ka volja da bi
do{lo do usvajanja
ovakvog zakona, kazao Kre{i}
kcija za navija~e koji prave nerede, ali i odgovornost
za sportske organizatore i klubove.
Tako se, na primjer, po ovom zakonu, na
utakmicama pove}anog rizika organizatoru ne dozvo-
ljava da jednom fizi~kom licu proda vi{e od pet ula-
zni ca, a uko li ko or ga ni za tor ne pod sti ~e do bro
pona{anje svojih navija~a ili ne ostvaruje saradnju s
policijskim organima mo`e biti ka`njen od 2.000 do
10.000 KM.
 Doga|aji
Hitna pomo} odvozi
povrije|ene u bolnicu
6. 10. 2009. vupsbl 3
Klubovi o neredima Vijesti
V!gv!ecbm!tljn!lmv!cp!wj!nb!Tb!sb!kf!wp!j!\j!sp!lj!Csj!. U`asnuti
kfh!uwsef!eb!tv!v•j!oj!mj!twf!|up!tv!cj!mj!ev!aoj!{b!pesab!. incidentom
wb!okf!vub!lnj!df/!V!GL!Tb!sb!kf!wp!ob!hmb!|b!wb!kv!lb!lp
tv!nokb!kv!v!tqsf!noptu!ps!hb!oj!{b!up!sb!vub!lnj!df!j!mp!lbm!. SARAJEVO - Ministarstvo
oji!qp!mj!djk!tlji!ps!hb!ob-!lp!kj!tv!twp!kjn!of!nb!spn!ep!. za ljudska prava i izbjeglice
BiH u`asnuto je krvavim inci-
qvt!uj!mj!eb!ep!nb!~j!iv!mj!hb!oj!ob!qb!eov!okj!ip!wf!ob!wj!kb!•f/
dentom u [irokom Brijegu, u
#Ps!hb!oj!{b!up!sv!j!qp!mj!djk!tljn!ps!hb!oj!nb!ob!kbw!mkfo!kf
kojem je uga{en jedan mladi
ep!mb!{bl!bvup!cv!tb-!lpn!cj!kb!j!bvup!np!cj!mb!t!ob!|jn
`ivot, te izra`ava iskreno sa-
ob!wj!kb!•j!nb/!Up!lpn!qv!up!wb!okb!usj!qv!ub!tv!qsf!lpo!usp!mj!.
u~e{}e porodici i prijateljima
tb!oj!pe!tusb!of!qp!mj!dj!kf-!lp!kb!kf!vu!wsej!mb!eb!oj!•jo!nf Vedrana Pulji}a, stradalog na-
vhsp!ab!wb!kv!ep!hb!}bk!ob!lp!kj!tv!tf!vqv!uj!mj/!Ob!ab!mptu- vija~a Fudbalskog kluba Sara-
penbi!qp!j{mbt!lv!j{!bvup!cv!tb!qp!•f!mf!tv!qsp!wp!lb!dj!. jevo.
kf!ep!nb!~ji!(ob!wj!kb!•b(-!{b!qsb!wp!ps!hb!oj!{p!wb!of!hsv!qf U saop{tenju Ministarstva za
iv!mj!hb!ob!lp!kj!tv-!lb!lp!tf!lb!toj!kf!qp!lb!{b!mp-!cj!mj!ob!. ljudska prava i izbjeglice nave-
psv!ab!oj#-!ob!wf!mj!tv!v!tb!pq!|uf!okv/ deno je da je jo{ jedan `ivot iz-
Qsfe!tkf!eojl!OL!\j!sp!lj!Csj!kfh![mb!ubo!Nj!kp!Kf!mj~!j{kb!. gubljen bez ikakve potrebe, te
wjp!kf!eb!kf!op!hp!nf!ub!|j!nb!j!wpe!tuwv!GL!Tb!sb!kf!wp zahtijevaju od svih nadle`nih
{b!kb!n•f!ob!tj!hvs!optu/ organa da ovaj slu~aj ispitaju
#Esv!hb!tuwbs!kf!|up!kf!v!\j!sp!lj!Csj!kfh!ep!|mp!usj!ep!•f!. korektno i nepristrasno i da o
uj!sj!qv!ub!wj!|f!ob!wj!kb!•b!Tb!sb!kf!wb!of!hp!|up!ji!kf!cj!mp!tmv!. tome obavijeste javnost, a pro-
acf!op!ob!kbw!mkf!op/!Penbi!qp!ep!mbt!lv-!plp!qp!mb tiv vinovnika preduzmu za-
tb!ub!qsj!kf!{b!lb!{b!oph!qp!•fu!lb!vub!lnj!df-!qp!•f!mj!tv konske mjere.
j{b!{j!wb!uj!of!sf!ef-!gj!{j!•lj!ob!qbw!|j!qsp!eb!wb!•b!vmb!{oj!db!j Iz Ministarstva poru~uju da
{b!nkf!oj!lb!{b!qp!wkf!eoj!lb!QV!\j!sp!lj!Csj!kfh-!puv!}jw!|j!pe se to vi{e ne smije doga|ati i
qsp!eb!wb!•b!vmb!{oj!df!j!ups!cv!t!opw!dfn!j!ob!oj!kfw!|j!qsj!. da prevencija mora biti sasta-
upn!pcp!kj!dj!ukf!mf!tof!p{mkf!ef#-!lb!{bp!kf!Kf!mj~/ vni dio organizacije.(Srna)

Dragosavljevi}

metkom u glavu
klini~koj bolnici u Mostaru.
"Hod`i} je zadobio te{ke ozljede, operiran je i sta-
bilnog zdravstvenog stanja. Muti} je zadobio frakturu
lubanje i on je, tako|er, stabilan. Pacijent E.S. (20) za-
dobio je prostrelnu ranu, ali je nakon ambulantnog
zbrinjavanja na svoju odgovornost zatra`io da bude
preba~en u Klini~ki centar u Sarajevu", kazala je Ana
Marija Dedi}, glasnogovornica bolnice u Mostaru.
Zadro je zadobio prostrelnu ranu lijeve natkoljeni-
ce. U mostarsku bolnicu primljeno je jo{ {est osoba iz
Sarajeva - dvije s ozljedama nanesenim vatrenim oru-
`jem i ~etiri ozlije|ene udarcima kamenja i drugim tvr-
dim predmetima. Oni su nakon ambulantnog pregleda
i pru`ene pomo}i pu{teni na ku}nu njegu.
Nakon {to je saznao za smrt starijeg brata, Igor
Pulji} prerezao je sebi vene. Ljekari su mu uspjeli spa-
siti `ivot.
Ne re di u [i ro kom Brijegu izbili oko
15.10, neposredno nakon dolaska oko 250 navija~a Sa-
rajeva pred stadion "Pecara".
"Odmah po izlasku iz autobusa dio navija~a pre-
krio je lice {alovima kako bi policiji ote`ao identifici-
ranje. Ti navija~i su napali prolaznike, kao i policijske
slu`benike iz osiguranja. Tako|er, u [iroki Brijeg je
doputovao tri puta ve}i broj navija~a Sarajeva od na-
javljenog. Naime, bilo je najavljen dolazak do 150 na- i automobilima nisu ni znali {ta se de{ava oko stadiona.
osudio
vandalizam
BANJALUKA - Proko Dra-
gosavljevi}, ministar za poro-
di cu, omla di nu i spor t RS,
vija~a. Nakon izbijanja nereda nepoznati po~initelj iz Policija je pucala iz vatrenog oru`ja i to se ~ula rafalna najo{trije je osudio vandalsko
mase ispalio je hitac iz vatrenog oru`ja i pogodio @e- pucnjava. Bilo je nevjerovatno, kao da je ratno stanje. pona{anje navija~kih grupa u
ljka Zadru, koji se nalazio ispred obiteljske ku}e, u ne- Padali su ranjeni na sve strane. [ta god da smo radili, [irokom Brijegu, koje je za
posrednoj blizini stadiona", rekao je ^utura. nije se smjelo pucati na nas", rekao je jedan od navija~a po slje di cu ima lo i gu bi tak
Iz policije su pojasnili kako je ubrzo na mjesto ne- "bordo" tima. ljudskog `ivota.
reda pristigla jo{ jedna grupa navija~a Sarajeva, kao i Muhamed Alaim, kapiten Sarajeva, bio je jedan od "Porodici tragi~no nastrada-
mje{tana i navija~a [irokog Brijega, a sukobljene sku- svjedoka doga|aja u [irokom Brijegu. Nakon {to je ~uo log Vedrana Pulji}a izjavlju-
pine ga|ale su se kamenjem i drugim tvrdim predmeti- pucnjavu iza{ao je iz stadiona i vidio kako Pulji} pada jem iskreno sau~e{}e, uz nadu
ma. na zemlju. da }e se svi te{ko povrije|eni
^utura je kazao kako }e istraga utvrditi je li bilo "Poku{ao sam da na{e navija~e sprovede- opo ra vi ti", re kao je Dra go -
policijskih propusta u spre~avanju nereda. mo do ulaza na stadion, jer bi tamo bili koliko-toliko savljevi}.
Nasuprot tvrdnjama iz policije, navija~i Sarajeva bezbjedni. Me|utim, u tom trenutku je pored mene je- On apeluje na organe javne
Nastradali tvrde da su u [irokom Brijegu upali u klasi~nu "sa~eku- dan momak pao kao poko{en. Pri{ao sam mu i okrenuo bezbjednosti, sportske saveze,
Vedran Pulji}
{u" te da su na njih iz vatrenog oru`ja pucali i policija i ga na le|a. Vidio sam lokvu krvi. Skinuo sam svoju klubove i navija~ke grupe RS
gra|ani [irokog Brijega. majcu kako bih mu zaustavio krvaranje na glavi. Nije da i u narednom periodu u~i-
Navija~i Sarajeva tvrde da su za{titari s davao znake `ivota", ispri~ao je Alaim. ne maksimum napora kako bi
tribina stadiona ga|ali gostuju}e navija~e koji su se na- Dodaje da je {okiran zvani~nim saop{tenjima iz {i- se sportska takmi~enja na te-
U PU [iroki lazili ispred "Pecare" te da nije isklju~eno da je Vedrana rokobrije{kog MUP-a, u kojima navode kako nije bilo
Brijeg ritoriji RS bezbjedno odvija-
Pulji}a upravo ubio neko od pripadnika za{titarske pucnjave, te da je nastradali navija~ oduzeo policajcu la. (Srna)
zadr`ano agencije koju je anga`ovao NK [iroki Brijeg. pi{tolj. Alaim tvrdi kako je vidio da za{titari na stadi-
devet "Cijeli grad je navalio na navija~e Sarajeva. Polici- onu nogama udaraju djevojke koje su do{le da navijaju
navija~a ja nas je razdvojila u dvije grupe, autobuse su propusti- za Sarajevo. Prekinuti
li, dok su kombije i automobile zadr`ali na brdu, koje je On isti~e kako su ljudi iz NK [iroki Brijeg u~inili takmi~enja
blizu stadiona. Prakti~no, oni koji su ostali u kombijima sve kako bi pomogli igra~ima i navija~ima Sarajeva.
SARAJEVO - Ministarstvo
kulture i sporta FBiH {okira-
no je doga|ajima u [irokom

Navija~i blokirali Sarajevo

Brijegu, gdje su sportska na-
Protesti u dmetanja zamijenili tragi~ni
Mostaru i Zenici sukobi simpatizera Sarajeva i
[irokog Brijega, saop{teno je
iz ovog ministarstva.
FOTO S. PINJAGI]

Obwjkb•j!nptubstlph!Wfmfab-
qpqvmbsoj!#Sfe!Bsnz#-!kv•fs!tv!ob!qpmb
tbub!cmpljsbmj!nptubstlj!ush!Nvtbmb
lblp!cj!j{sb{jmj!twpk!qsptwkfe!{cph!vcp.
ktuwb!Wfesbob!Qvmkj~b-!obwjkb•b!GL
Tbsbkfwp-!lpkj!kf!v!ofekfmkv!vcjkfo!v
\jsplpn!Csjkfhv/!
Obwjkb•j!tv!njsojn!qsptwkfepn!afmkfmj
jtlb{buj!twpkf!of{bepwpmktuwp!{cph!twf
j{sbafojkfh!ivmjhbotuwb!ob!ophpnfuojn
ufsfojnb! v! CjI-! vtmjkfe! •fhb! kf
j{hvcmkfo!kfebo!nmbej!ajwpu/
#Pwp!kf!obknbokf!|up!npafnp!v•jojuj/
Eptub!obn!kf!obtjmkb!j!vcjkbokb"!Twf!|up
afmjnp!kf!eb!opsnbmop!npafnp!hmfebuj
ophpnfu!j!oj|ub!wj|f#-!phps•fo!kf!kfebo
obwjkb•b!Wfmfab-!lpkj!kf!tvekfmpwbp!v
qsptwkfejnb/!
_mbopwj!Vesvafokb!hsb}bob!#Spcjkb|j#
kv•f!tv-!ublp}f-!v!qpqpeofwojn!•btp.
wjnb!vmjdbnb![fojdf!njsojn!njnp.
ipepn!pebmj!qp•btu!vcjkfopn!obwjkb•v
Tbsbkfwb!Wfesbov!Qvmkj~v!j!qspuftupwbmj
qspujw!twf!•f|~fh!obtjmkb!ob!tqpsutljn
nbojgftubdjkbnb!j!ufsfojnb/
K/H/.B/N/!
D. MUMINOVI]
"Umjesto da sport da svoj
SARAJEVO - Vi{e od 1.000 navija~a Fudbal- doprinos ukupnom vaspitno-
skog kluba Sarajevo, ali i gra|ana, blokiralo je
obra zo vnom pro ce su i afir -
ju~er saobra}aj na glavnoj raskrsnici u Sarajevu, ma ci ji po zi ti vnih ljud skih
kod Alipa{ine d`amije. vrijednosti, do`ivjeli smo tra-
Blokada jedne od najva`nijih sarajevskih raskr- gediju nesagledivih posljedi-
snica po~ela je u 12 sati, a do zaklju~enja ovog broja ca", na ve deno je u
"Nezavisnih" okupljeni se nisu bili razi{li. saop{tenju.
Predstavnici Udru`enja FK Sarajevo Ministarstvo je navelo da "s
tra`ili su od odgovornih u Federalnoj upravi policije obzirom na to da klubovi, a
pronala`enje ubice Vedrana Pulji}a, ali i hap{enje ni Nogometni savez BiH ne
osoba koje su pucale po navija~ima.
daju garanciju da se ovakve i
"Tra`imo da istragu preuzmu inspektori MUP-a
FBiH i smjenu ~elnih ljudi MUP-a Zapadno-herce- sli~ne stvari ne}e ponoviti"
gova~kog kantona. Tra`imo da obdukciju tijela ubije- tra `i da budu pre ki nuta ta -
nog rade ljekari iz Sarajeva. Ho}emo smjenu kmi~enja u Premijer ligi BiH
Muhameda Alaima, kapitena Sarajeva, i trenera Meh-
odgovornih lica iz Nogometnog saveza BiH koja su meda Janjo{a. dok ne bude donesen zakon o
odobrila odigravanje utakmica u Mostaru i [irokom Najbolje bi bilo da ova uzaludna liga bude preki- spre~avanju i suzbijanju nasi-
Brijegu u istom terminu. Ne}emo se razi}i dok ovi zah- nuta. Ne vidim svrhu daljeg igranja fudbala", kazao je lja i ne do li ~nog po na {a nja
tjevi ne budu ispunjeni", kazao je jedan od vo|a na- Alaim, s ~ime se slo`io i Janjo{. gledalaca na sportskim prire-
vija~a FK Sarajevo. Na ju~era{njim demonstracijama pojavili dbama.
Navija~i su kasnije ultimativno tra`ili da budu su se predstanici SDA i SDP-a. Mi nis tar stvo izra `a va du -
Tra`e pu{tanje boko `aljenje i sau~e{}e po-
oslobo|ena {estorica uhap{enih navija~a ovog kluba. uhap{enih Mirsad Kebo, potpredsjednik FBiH, obratio se na-
"Imamo informacije da oni nisu vija~ima obe}av{i da }e njihovi zahtjevi biti ispunjeni. ro di ci po gi nu log Ve dra na
uhap{eni nego kidnapovani. Policija ih od sino} kon- Na protestima su organizovano do{li i navija~i @elje- Pulji}a i `eli brzo ozdravlje-
stantno premla}uje", kazao je vo|a navija~a. zni~ara, predve~e i mostarskog Vele`a. nje onima koji su u ovim ne-
Navija~ima su se na ju~era{njim protestima pri- Navija~i su najavili proteste i u drugim gradovima mi lim do ga |a ji ma
dru`ili i igra~i i rukovodstvo FK Sarajevo, uklju~uju}i BiH. Incidenata nije bilo. povrije|eni. (Fena)
4 vupsbl!6. 10. 2009. Doga|aji
Vijesti Zaklju~ci Predstavni~kog doma Parlamenta FBiH u oblasti

Mujezinovi}:
Austrijanci
"love"
balkansku
mafiju
BE^ - Borbu protiv organizo-
vanog kriminala u jugoisto~noj
Evropi predvode vrhunski aus-

sama donijeti
trijski stru~njaci, koji svoje zna-
nje prenose Hrvatskoj, BiH i
Srbiji s ciljem bolje prekograni-
~ne saradnje u hap{enju profesi-
onalnih kriminalaca, prenose
austrijski mediji.
Gerhard Lang iz austrijske Sa-
vezne kriminalisti~ke slu`be re-
kao je, povodom konferencije
koja je krajem septembra odr`a-
na na Brdu kod Kranja, u Slove-
niji, a na kojoj su u~estvovali Apelujem na politi~ke stranke da
stru~njaci iz ove oblasti, da je ri- odustanu od predizborne kampanje
je~ o ispunjavanju tri cilja - po-
bolj{anju saradnje u borbi protiv kako bi situacija u FBiH bila
organizovanog kriminala, ubrza- stabilizirana, rekao Mujezinovi}
vanju puteva informisanja i uvo-
|enju me|unarodnih standarda
kvaliteta.
Lang je rekao da Austrija mo`e
da bude ponosna na to {to njeni
vrhunski istra`ioci poma`u regi-
onu jugoisto~ne Evrope u borbi
protiv organizovanog kriminala,
te da analiziraju slu~ajeve, prepo-
znaju kontekste i u~ine uhvatlji-
vim profesionalne prestupnike.
"Bezbjedniji Balkan zna~i i vi-
{e bezbjednosti u Austriji", za-
klju~io je Lang. (Srna)

Po~ele
ekshumacije iz
jame Bi{ina
SARAJEVO - Ekspertski tim
Instituta za nestale osobe BiH
po~eo je ju~e ekshumacije iz pri-
rodne jame Bi{ina u [ekovi}ima.
Lejla ^engi}, portparol Institu-
ta, kazala je da je jama duboka
vi{e od 40 metara, a radi se o
vrlo te{koj i uskoj jami u kojoj
se vrlo vjerovatno nalazi ve}i
broj tijela.
"Zasad su uo~ena tijela, a ek-
shumacije }e biti nastavljene.
Zbog te`ine terena potrebno je
osigurati dodatna nov~ana sred-
stva za opremu", kazala je ^en-
gi}eva. (Fena)
Dobitnici najvi{ih ratnih priznanja dva dana
protestovali pred Vladom i Parlamentom FBiH
FOTO NN
samouprava".
Selma VELI]
Predstavni~ki dom Parlamenta FBiH na vanrednoj
SARAJEVO - Vlada FBiH ne mo`e provesti za- sjednici u petak je jednoglasno podr`ao zahtjeve dobi-
klju~ke Parlamenta FBiH u oblasti bora~ko-invalid- tnika najvi{ih ratnih priznanja, koji su dva dana protes-
ske za{tite i sama }e donijeti rje{enja ne samo u ovoj tovali pred Vladom i Parlamentom FBiH.
nego i u ostalim oblastima, kako bi do kraja godine Zaklju~ci podrazumijevaju izuzimanje svih bora-
"stala na noge", poru~io je Mustafa Mujezinovi}, ~kih kategorija iz u{teda, da zakon koji reguli{e prava
premijer FBiH. dobitnika priznanja bude na snazi nakon 1. januara
On je objasnio kako zaklju~ci Predstavni~kog do- 2010. godine, isplatu naknada RVI sa stepenom invali-
ma Parlamenta FBiH nisu provodivi i ugro`avaju aran- dnosti ni`im od 60 odsto, te isplatu razlika od umanje-
`man s MMF-om vrijedan 1,2 milijarde eura. nih na kna da, kao i onih ko je su nas ta le zbog
Naglasio je kako je Vlada FBiH zadu`e- neuskla|ivanja njihovih naknada s prosje~nom platom
na da pravi rje{enja i da vrijeme u "kojem `ivimo nije u FBiH.
"Mo ra mo do ni je ti privremene mjere
koje }e nam omogu}iti da stanemo na noge. Moramo
napraviti u{tede, usvojiti reformske zakone, pripremiti
bud`et za 2010. godinu, kako bismo u 2011. godini
imali razvojni bud`et", istakao je Mujezinovi}, koji se
Predsjedni{tvo nalazi u Istanbulu na zasjedanju MMF-a i Svjetske
SDA u srijedu banke.
o zahtjevu za Ka`e da vlast mora slu`iti narodu, ali ne na na~in
smjenu Crnki}a koji je sada na snazi.
"Apelujem na politi~ke stranke da odustanu od
predizborne kampanje kako bi situacija u FBiH u ovoj
godini bila stabilizirana", rekao je Mujezinovi}.
Jedan od zaklju~aka koji je usvojio Parlament je i

Pi{e: Rade [EGRT U FOKUSU

Bezbjednosni organi i OHR odbacuju mogu}nost rata koji je najavio Sulejman Tihi}

Nema opasnosti od sukoba u BiH

SARAJEVO, BANJALUKA - Bosni i Her- "Ja u ovom trenutku ne znam ni za jednu va- Tako|e, on isti~e da do Oru`anih snaga BIH
FOTO NN

cegovini ne prijeti opasnost od sukoba, a izjave
bh. politi~ara koji ih najavljuju su neozbiljne i
neutemeljene, poru~ili su ~elnici civilnih i vojnih
bezbjednosnih struktura u BiH, kao i OHR.
Posljednju u nizu izgovorenih prijetnji da se
BiH nalazi pred sukobom iznio je Sulejman Tihi},
lider SDA, koji je u televizijskom intervjuu u nedje-
lju kazao da nije pitanje ho}e li do sukoba do}i, ve}
da je pitanje samo kad.
U OHR-u podsje}aju da je visoki predstavnik
mnogo puta rekao da je me|unarodna zajednica ov-
dje da obezbijedi mir i da me|unarodna zajednica
ima na raspolaganju sve potrebne instrumente za to.
Mijo Kre{i}, v.d. ministra bezbjednosti
BiH, ka`e da bez `elje da komentari{e bilo ~ije li-
~ne stavove odgovorno tvrdi da ne postoji realna
opasnost od sukoba u BiH.
Nadle`ne bezbjednosne agencije, kako ka`e,
rade svoj posao i one raspola`u svim relevantnim
informacijama.
ninstitucionalnu formaciju koja se naoru`ava i koja
je spremna na bilo kakve sukobe", ka`e Kre{i}.
Me|utim, on skre}e pa`nju da "neko lako izre-
kne da bi kod nas mogao izbiti rat, a da pri tome ni-
je ni svjestan {ta govori".
Me|unarodna zajednica je
ovdje da obezbijedi mir i ima sve
potrebne instrumente za to,
poru~ili iz OHR-a
Miladin Miloj~i}, na~elnik Zdru`enog
{taba Oru`anih snaga BiH, ka`e da {to se ti~e stanja
u Oru`anim snagama mo`e odgovorno da tvrdi da
sve komande i jedinice izvr{avaju svoje zadatke
predvi|ene zakonima.
"U okviru struktura oru`anih snaga ne postoje
apsolutno bilo kakve tenzije da bi mogao da komen-
tari{em te navode o sukobima", kazao je Miloj~i}.
Kre{i}
nisu stigle bilo kakve informacije od nadle`nih odgovorno
agencija da se bilo {ta de{ava {to bi moglo prouzro- tvrdi da ne
postoji
kovati sukobe. realna
Advokat Jovan ^izmovi} ka`e da bi istra`ni opasnost od
sukoba u BiH
organi i organi za bezbjednost BiH trebalo da zatra-
`e od Tihi}a kakve informacije ima, jer je neprihva-
tlji vo da oso ba ko ja ima to li ki uti caj go vo ri
neprovjereno.
Ipak, on ka`e da su, iako se po posto-
je}em zakonu ne mo`e re}i da je izno{enje ovakvih
stavova krivi~no djelo, u svakom slu~aju takve izja-
ve za svaku osudu.
Ju~e nismo uspjeli od Sulejmana Tihi}a, pred-
sjednika SDA, da dobijemo obja{njenja odakle nje-
mu informacije da se spremaju sukobi u BiH.
Samir Kaplan, portparol SDA, ka`e da se in-
formacije o eventualnim sukobima ne baziraju na
saznanjima da se neko naoru`ava u BiH, ve} da je u
pitanju politi~ka procjena za koju se li~no nada da
ne}e biti ta~na.
 Doga|aji 6. 10. 2009. vupsbl 5
bora~ko-invalidske za{tite nisu provodivi Vijesti Reforme potrebne
sa ili bez MMF-a

Vlada }e
Gu`ve
zabrinule ISTANBUL - Od iznimne je va- Predsjedavaju}i Vije}a ministara
i op{tinsku `nosti da BiH u potpunosti prove- BiH Nikola [piri} ju~e je u Istanbulu
de mjere na koje se obavezala razgovarao sa guvernerom Razvojne
administraciju stendbaj aran`manom sa MMF- banke Vije}a Evrope Rafaelom Alo-
PRIJEDOR - Informativna slu- om, a ako to ne u~ini zada}e ozbi- marom o novim projektima, me|u
`ba Marka Pavi}a, na~elnika op- ljan uda rac vje ro dos toj nos ti ostalim o gradnji dr`avnog zatvora.
{tine Prijedor, apelovala je ju~e na zemlje i {ansi za brz oporavak, te Vije}e ministara je prihvatilo inicija-

rje{enja
nadle`ne u Stanici javne bezbje-
dnosti (SJB) Prijedor da boljom
organizacijom posla i uvo|enjem
reda u Slu`bi za registraciju vozila
rije{e problem gra|ana koji dani-
ma ~ekaju da obave registraciju.
U saop{tenju je navedeno da se
na adresu op{tine svakodnevno
obra}a na desetine nezadovoljnih
Prijedor~ana, koji danima ~ekaju u
redovima da bi registrovali svoje
putni~ko vozilo.
"Ne znamo kako je u drugim
gradovima, ali u Prijedoru je ovo
goru}i problem koji traje du`e vri-
jeme", navodi se u saop{tenju In-
formativne slu`be na~elnika
prijedorske op{tine.
U saop{tenju je navedeno da se
za ovakvo stanje ne mogu vi{e
prihvatiti obja{njenja poput onog
da je ''pao sistem''.
U prijedorskoj SJB ju~e nije bilo
komentara na ovo saop{tenje jer,
kako je re~eno, Radomir Duki},
v.d. na~elnika, ne mo`e istupati ja-
vno bez odobrenja na~elnika Cen-
tra javne bezbjednosti Banjaluka.
Slu`ba za registraciju vozila u
SJB Prijedor radi od sedam do 22
~asa. (Srna)
ozbiljno ugroziti javne finansije,
uklju~uju}i transfere za najugro-
`enije kategorije.
Ovo je, kako je ju~e saop{teno iz
Ureda Svjetske banke u BiH, rekla
D`ej Armita`, direktorica za grupu
[piri} u Istanbulu
razgovarao sa
guvernerom Razvojne
banke Vije}a Evrope
zemalja jugoisto~ne Evrope, na sas-
tanku s delegacijom BiH u Istanbulu,
gdje se odr`ava godi{nji sastanak
Svjetske banke i MMF-a.
Iz Svjetske banke su kazali da bi
projicirani deficit bud`eta u 2009.
godini iznosio oko dvije milijarde
KM da nisu uvedene mjere za njego-
vo smanjenje.
"U zemlji koja ima najve}i nivo
potro{nje na socijalne beneficije, ove
reforme su neophodne sada vi{e ne-
go ikada. Reforme su neophodne sa
ili bez MMF-a i Svjetske banke.
Odr`avanje postoje}eg stanja je neo-
dr`ivo i nepo{teno", izjavila je Armi-
ta`ova.
tivu za vo|enje pregovora radi za-
klju~ivanja kreditnog sporazuma u
iznosu od 19,3 miliona eura.
"Dobijanjem ovog kredita bi}e
omogu}en nastavak izgradnje dr`a-
vnog zatvora i povla~enje zna~ajnih
donatorskih sredstava", saop{teno je
iz Slu`be za informisanje Vije}a mi-
nistara BiH.
Na poziv predsjednika Svjetske ban-
ke Roberta Zelika [piri} je ju~e u~es-
tvovao na ~etvrtom "Bali dijalogu",
skupu na kojem u~estvuju predstavnici
20 najmo}nijih zemalja, posve}enom
ekonomskim i finansijskim dimenzija-
ma klimatskih promjena.
Na sastanku u Sarajevu potpred-
sjednici FBiH Spomenka Mi~i} i
Mirsad Kebo razgovarali su sa dele-
gacijom Svjetske banke koju je pre-
dvodio Marko Mantovaneli, {ef
Ureda Svjetske banke u BiH.
Istaknuto je da je te{ka situacija
posljedica ne samo svjetske krize i
recesije ve} i neodgovornog pona{a-
nja predstavnika bh. vlasti koji su
donosili zakone u oblasti bora~ke za-
{tite, a koji su sa finansijskog aspekta
bili neprovodivi.
M.R.

U Prnjavoru Stranke iz FBiH

smjena Zahida Crnki}a, ministra za bora~ka pitanja. Mu-
jezinovi} ka`e da Crnki} najvjerovatnije ne}e biti smije-
njen.
"Crnki} dobro radi svoj posao. Isposlovao je da Za-
kon o dobitnicima najvi{ih ratnih priznanja ne bude uki-
nut", dodao je Mujezinovi}.
Crnki} je kazao kako }e se o smjeni kon-
sultovati s Mujezinovi}em i Predsjedni{tvom SDA, ali
da sam ne}e podnijeti ostavku.
"Neka me stranka razrije{i ove du`nosti, ali uz obra-
zlo`enje. Ostavka je moralan ~in, ali i priznanje za po-
gre{ku. Nisam svojim radom ili neradom po~inio ne{to
da bih dao ostavku", kazao je Crnki}.
EU i SAD jo{ se konsultuju
M. ^UBRO
SARAJEVO - Stavovi EU i SAD o paketu mje-
ra za izlazak BiH iz krize jo{ nisu u potpunosti
usagla{eni, potvrdio je zvani~nik EU uposlen u
Uredu specijalnog predstavnika EU za vanjsku i
sigurnosnu politiku EU. Predstavnici EU i SAD u
petak }e u Sarajevu s politi~kim liderima BiH raz-
govarati o planu za izlazak iz krize.
"Primarni cilj sastanka je dovesti klju~ne politi-
Salmir Kaplan, portparol SDA, kazao je da }e sje-
dnica Predsjedni{tva stranke biti odr`ana u srijedu, te da
}e na njoj biti razmatran zaklju~ak Parlamenta koji se
odnosi na Crnki}evu smjenu.
[erif Patkovi}, predsjednik Skup{tine Sa-
veza dobitnika najvi{ih ratnih priznanja FBiH, rekao je
kako }e na sjednici Skup{tine uskoro biti usvojene akti-
vnosti na osnovu kojih }e dobitnici najvi{ih ratnih pri-
znanja pratiti realizaciju zaklju~aka.
"Mujezinovi}eve tvrdnje su telefonske izjave, a ne
zvani~an stav. Valjda smo dosegnuli takav stepen da }e
Parlament inzistirati na provedbi zaklju~aka koje je
usvojio", ka`e Patkovi}.
}e sadr`avati paket mjera koje }e EU i SAD ponuditi
liderima politi~kih stranaka u BiH na sastanku zaka-
zanom za petak u Butmiru.
"Za sad ne mo `e mo govoriti o detalji-
ma ovog sastanka niti odgovarati na bilo kakva pita-
nja u vezi s temama o kojima }e se razgovarati",
kazala je Irena Bu{i}, glasnogovornica {vedskog mi-
nistra vanjskih poslova.
Bilt }e na sastanku, koji zajedni~ki organiziraju
EU i SAD, predstavljati EU, jer njegova zemlja trenu-
otpu{teno
400 radnika
PRNJAVOR - Zabrinjavaju}i je
podatak da je od po~etka ove go-
dine u op{tini Prnjavor oko 400
radnika ostalo bez posla i to
prvenstveno u prera|iva~koj in-
dustriji i gra|evinarstvu, kazala je
Ranka Mi{i}, predsjednik Saveza
sindikata RS.
Ona je ju~e boravila u radnoj
posjeti ovoj op{tini te sa Darkom
Toma{em, na~elnikom op{tine
Prnjavor, razgovarala o stanju u
privredi ove lokalne zajednice.
"Razmijenili smo podatke o bro-
ju zaposlenih, odnosno broju onih
koji ~ekaju posao te o posljedica-
ma ekonomske krize. (Srna)
SDA: HDZ
trguje HT-om
SARAJEVO - Stranka demo-
kratske akcije strahuje da odugo-
vla~enjem dono{enja odluke o
imenovanju novog federalnog mi-
nistra prostornog ure|enja HDZ
BiH nastoji osigurati smjenu Stipe
Prli}a, direktora HT Mostar, rekao
je ju~e Salmir Kaplan, portparol
SDA.
"Bojimo se da }e nastojati ne{to
istrgovati, da SDA podr`i projekte
HDZ-a koje nikada ne bi podr`ala.
Vjerovatno je u pitanju HT Mos-
o~ekuju promjene
SARAJEVO - SDA, SBiH, HDZ BiH i SDP o~ekuju od predstoje}eg
sastanka u Butmiru da }e se razgovarati o su{tinskim promjenama u BiH.
Karl Bilt, ministar spoljnih poslova [vedske, koja predsjedava EU, i D`im
Steinberg, zamjenik ameri~kog dr`avnog sekretara, sazvali su sastanak s bh.
politi~kim liderima za 9. oktobar, na kojem bi trebalo biti govora o ustavnim
reformama, priklju~enju BiH EU i NATO-u.
Salmir Kaplan, portparol SDA, kazao je da }e ta stranka nastojati da na pred-
stoje}im razgovorima u Butmiru do|e do {to prihvatljivijih rje{enja i to na
osnovu njihove platforme. Ipak, on je dodao da svi moraju biti svjesni da bez
volje za kompromis ne}e biti mogu}e posti}i rje{enje.
"U slu~aju da se ne do|e do rje{enja, bojimo se da je onda nada za politi~ko
rje{enje u BiH propu{tena i bojimo se kako }e se situacija dalje razvijati", kazao
je Kaplan.
Beriz Belki}, potpredsjednik SBiH, naglasio je da razgovori imaju smisla sa-
mo ako }e dovesti do stvarnih promjena i da njegova stranka ne}e podr`ati
eventualne kozmeti~ke promjene Ustava.
Sli~an stav je iznio i Damir Ma{i}, potparol SDP-a, koji je kazao da ne}e pris-
tati na deklarativnu i kozmeti~ku promjenu Ustava BiH. On je kazao da u toj
stranci imaju "odre|ena saznanja" o radnom dokumentu, koji je pro{le sedmice
"kru`io" na relaciji Va{ington - Brisel, te da ukoliko se ispostavi da }e to biti
predmet razgovora, da je on potpuno neprihvatljiv za SDP.
HDZ BiH je pozvao stranke sa hrvatskim predznakom da se sastanu do sku-
pa u Butmiru radi {to boljih priprema za njega.
U HDZ BiH navode da }e ostati dosljedni u provedbi dosad iznesenih stavo-
va o preduslovima za kandidatski status za ~lanstvo BiH u EU i ulazak u NA-
TO, dono{enju novog Ustava BiH, transformaciji OHR-a u Kancelariju
specijalnog predstavnika EU.
R.[.
OO SP reorganizuje
mjesne odbore
FOTO NN

~ke lidere za stol i potaknuti ih da razgovaraju o de-
Eksperti EU i SAD intenzivno se
pripremaju za sastanak u Butmiru
blokadi reformskih procesa u zemlji. EU i SAD su
jako zabrinute stanjem u BiH i zato `elimo ohrabriti
dijalog i pomo}i u tra`enju rje{enja za probleme koji
su trenutno izazov za BiH. Stavovi EU i SAD o kon-
kretnim pitanjima jo{ nisu usagla{eni. Ta~nije, jasno
je koja pitanja `elimo otvoriti ali ne postoji potpuna
saglasnost o tome koliko duboko treba da idu odre|e-
ne reforme poput ustavne", kazao je jedana od zvani-
~nika EU.
Karl Bilt, ministar vanjskih poslova [vedske
i predsjedavaju}i Vije}a EU, odbio je ju~er otkriti {ta
tno predsjedava EU. Osim njega, stavove EU }e zas-
tu pa ti jo{ ne ko li ko vi so kih zva ni ~ni ka iz Ure da
specijalnog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu poli-
tiku Havijera Solane.
Kristina Galjak, Solanina glasnogovornica, ista-
kla je da konsultacije zvani~nika EU i SAD jo{ traju.
"Na{i eksperti se veoma intenzivno pripremaju
za sastanak u Butmiru zajedno s ameri~kim predsta-
vnicima, ali ne mogu govoriti o detaljima plana koji
}e biti ponu|en politi~kim predstavnicima BiH", ka-
zala je ona.
SAD }e na ovosedmi~nom sastanku u Sarajevu
predstavljati D`ejms [tajnberg, zamjenik ameri~kog
dr`avnog sekretara Hilari Klinton.
N a s a s t a n a k , ko ji }e bi ti odr`a ti u
EUFOR-ovoj bazi Butmir, pozvani su lideri SNSD-a,
PDP-a, Demokratske partije, SDA, HDZ BiH, Stranke
za BiH, HDZ 1990 i SDP-a.
tar. Nema razloga da zatra`imo
smjenu Prli}a, to dobro znaju. Vo-
ljeli bismo da predsjednica FBiH
Borjana Kri{to imenuje ministra
prostornog ure|enja i razbije sve
sumnje", dodao je Kaplan.
Kri{to je ostavku biv{eg minis-
tra prostornog ure|enja Salke Ob-
ho|a{a prihvatila 15. septembra, a
dva dana kasnije SDA je predlo`i- BIJELJINA - Op{tinski odbor mjestima gdje ih do sada nismo
la Harisa Kafed`i}a za kandidata Socijalisti~ke partije Bijeljina je imali", rekao je @ivan Deli}, pred-
za novog ministra. u protekla dva mjeseca izvr{io sjednik OO SP Bijeljina, na ju~e-
Potpredsjednici FBiH Mirsad izbore unutar svojih mjesnih or- ra{njoj konferenciji za novinare.
Kebo i Spomenka Mi~i} ju~e su ganizacija, i od 62 reorganizova- On je naveo da ih raduje to {to su
kazali da jo{ nisu dobili odgovor na na su 53 mjesna odbora. mla di lju di za in te re so va ni za
zahtjev za sastanak o imenovanju "U narednom periodu }emo po- orijentaciju i ideje Socijalisti~ke
ministra upu}en Borjani Kri{to. ku{ati da o`ivimo jo{ devet odbora partije.
M.R. i da formiramo osnovne }elije u O.S.
6 vupsbl!6. 10. 2009. Doga|aji

Ako propadne BiH, evropska dr`ava Fond je lani za bolovanja

Rekli su u koju je toliko ulo`eno, {ta onda

mogu o~ekivati svi Avganistani,
Somalije i Iraci svijeta?
potro{io oko devet
miliona maraka.

@ak KLAJN, biv{i specijalni izaslanik Goran KLJAJ^IN, direktor Fonda

generalnog sekretara UN-a za BiH zdravstvenog osiguranja RS

Smanjeni prodaja i otkup

poljoprivrednih proizvoda
u Federaciji BiH

Prodaja poljoprivrednih
proizvoda u avgustu
manja za oko 650.000 KM
FOTO N. UGLJE[A

pogodila i pijace prodato je poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti

Pijace su tr`i{no
elasti~ne, ali kad se i na
njima po~ne odra`avati
kriza, to zna~i da se
ljudi odri~u kvalitetnije
ishrane, ka`e Jele~
Borivoje SIMI]
SARAJEVO - Ekonomska kriza, nakupci
koji proizvode direktno kupuju na njivi i pro-
blemi s pla}anjem glavni su uzro~nici slabije
prodaje poljoprivrednih proizvoda na pijacama
u Federaciji BiH i njihovog manjeg otkupa od
proizvo|a~a, tvrde u zadrugama i poljoprivrednim
udru`enjima.
Prema podacima Federalnog zavoda za statis-
tiku, na pijacama u FBiH u avgustu ove godine
4,57 miliona KM, {to je za oko 650.000 KM manje
u odnosu na avgust 2008. godine.
Istovremeno, vrijednost otkupa od porodi~nih
poljoprivrednih proizvo|a~a u odnosu na lani sma-
njena je za 15,4 posto.
Sead Jele~, sekretar Udru`enja poljoprivre-
dnika u BiH, smatra da je prodaja na pijacama opa-
la usljed smanjene kupovne mo}i stanovni{tva.
"Veliki broj radnika ostao je bez
pla}a ili su im smanjene. Manje novca je u obrtu.
Na pijacama se kriza posljednja osjeti. Najprije se
manifestuje na luksuznim dobrima kao {to su auto-
mobili, tehni~ka roba, namje{taj. Pijace su tr`i{no
elasti~ne, ali kad se i na njima po~ne odra`avati kri-
za, to zna~i da se ljudi odri~u kvalitetnije ishrane, da
manje konzumiraju vo}a i povr}a", ka`e Jele~.
U Zemljoradni~koj zadruzi "Agropodrinje" iz
Gora`da tako|e ukazuju da je kriza ostavila trag i
na pijacama.
"Po pove}anoj prodaji praznih tegli i fla{a vi-
dljivo je da se porodi~na doma}instva sve vi{e
okre}u proizvodnji za vlastite potrebe kako bi {to
manje novca tro{ili na pijacama", ka`e Nasiha
D`aka, v.d. direktora ove zadruge.
Tvrdi da je jedan od problema nepostojanje
prera|iva~kih kapaciteta koji bi ne samo otkupom
Zna~ajan nego i finansijski pratili zadruge i poljoprivrednike.
dio "Nekada su u ovom kraju proizvo-
trgovine de otkupljivali 'Klas', 'Vegafruit', ali ih vi{e nema.
obavlja Kada u tom lancu nema jedne karike, ru{i se cijeli
se na crno sistem", ka`e ona.
Dodaje da se ova zadruga vi{e ne upu{ta u ot-
kup jabuka, a doskora je otkupljivala od 100 do
200 tona ovog vo}a, jer kooperanti ne `ele da ~e-
kaju s pla}anjem.
"Ako nemate sigurnog kupca, robu je te{ko
prodati", isti~e i navodi primjer sjemenskog krom-
Na pijaci povr}a 34 odsto
Qsf!nb!tub!ujt!uj!•ljn!qp!eb!dj!nb-!v!vlv!qopk!qsp!eb!kj!qp!.
mkp!qsj!wsf!eoji!qspj!{wp!eb!ob!qj!kb!db!nb!v!GCjI!obk!wj!|f!kf!qp!ws~b
)45-7*-!wp!~b!)33-9*-!nmj!kf!lb!j!nmj!kf!•oji!qspj!{wp!eb!)26-:*-!pt!ub!mji
qspj!{wp!eb!)24-3*-!qf!sb!ej!j!kb!kb!)8-8*-!nf!eb!)4-5*-!aj!ub!j!qspj!{wp!.
eb!pe!aj!ub!)2-:*-!sj!cf!)1-4*!j!eswf!ub!)1-3!qpt!up*/
pira prodatog pro{le godine, a koji Zadruga jo{ nije
uspjela u cjelosti naplatiti.
"Situacija nikad nije bila gora. Nakupci ispla-
}uju novac proizvo|a~ima direktno na parcelama,
dok mi u zadrugama kuburimo s kooperantima ko-
ji ~esto ne po{tuju ugovore. Nakupci ne insistiraju
na pakovanju u odgovaraju}im koli~inama, pa tako
povr}e i vo}e odlazi neo~i{}eno i ponekad trulo, ne
odvajaju se sitniji i krupniji proizvodi", ka`e Zerina
Zaklan, direktorica ZZ "Bijelo Polje" iz Mostara.
U ovakvim aran`manima nakupaca i proizvo-
|a~a, tvrdi, 80 posto trgovine se obavlja na crno, a
sklapaju ih i pojedini trgova~ki centri.
Ra do slav Ja nji}, di re ktor ZZ
"Agroobjeda" iz Ora{ja, ka`e da je ova zadruga ta-
ko|e otkupila manje proizvoda nego lani.
"Nismo imali tr`i{te za p{enicu, usljed ~ega je
otkup prepolovljen. Kukuruz nismo otkupljivali jer
nemamo tr`i{te, dok je proizvodnja soje slabo zas-
tupljena pa ni otkup nije veliki. Situacija }e biti sve
gora jer je cijeli sistem nakaradan. Ukoliko ljudi ne
mogu prodati proizvode po pristojnoj cijeni i na
vrijeme dobiti novac, odustaju od proizvodnje", is-
ti~e Janji}.
 Doga|aji 6. 10. 2009. vupsbl 7
MUP RS poslao Tu`ila{tvu BiH dopunjeni izvje{taj protiv ratnog komandanta
Petog korpusa Armije BiH i jo{ osam osoba

Novi dokazi
protiv Dudakovi}a
Dudakovi}a i ostale
terete da su tokom
akcije "Sana 95"
planirali, naredili i
podstrekavali
napade na civile
i stambena naselja
Nikola MORA^A
BANJALUKA - Ministarstvo unu-
tra{njih poslova RS podnijelo je ju~e
Tu`ila{tvu BiH dopunu izvje{taja pro-
tiv Atifa Dudakovi}a, komandanta, i
jo{ osmoro pripadnika Petog korpusa
Armije BiH, osumnji~enih za zlo~ine
protiv ~ovje~nosti i ubistva i nestanak
90 srpskih civila i vojnika s podru~ja
op {ti na Bo san ski Pe tro vac i Klju~
1995. godine.
Dudakovi} i njegovi podre|eni, pre-
ma izvje{taju MUP-a RS, zlo~ine su po~i-
nili protiv civila i pripadnika Vojske RS.
Osumnji~ene posebno terete za zlo-
~ine koji su po~injeni u zapadnokraji{kim
op{tinama tokom akcija "Grme~ 94" i
"Sana 95".
Du da ko vi }u i osmo ri ci
pripadnika Petog korpusa Armije BiH na
teret je stavljeno da su za vrijeme oru`a-
nih sukoba u BiH, tokom akcije "Sana
95", planirali, naredili, pokrenuli i pod-
strekavali napade na civilno stanovni{tvo
i stambena naselja.
"Nakon ovih akcija, posljedice su bi-
le katastrofalne. Ubijen je ve}i broj civila,
a zabilje`en je i ve}i broj mu~enja, odno-
sno namjernog nano{enja te{kih tjelesnih
po vre da ko je je na kra ju re zul ti ra lo
Dudakovi} snimke
zlo~ina nazvao
smr}u", pojasnio je izvor "Nezavisnih" iz
MUP-a RS.
montiranim la`ima On je dodao da je "sve po~injalo i
zavr{alo sa Atifom Dudakovi}em na ~e-
lu".
Tokom akcije "Sana 95", ka-
ko navodi ovaj izvor, ubijeno je i nekoli-
ko civila s podru~ja op{tina Bosanski
Petrovac i Klju~.
"Prema prikupljenim podacima ut-
vr|eno je i dokumentovano da su nestala
i ubijena ukupno 63 civilna lica srpske
nacionalnosti na podru~ju op{tine Bosan-
ski Petrovac, kao i 27 civilnih lica srpske
nacionalnosti na podru~ju op{tine Klju~",
kazao je izvor iz MUP-a RS.
Tim MUP-a RS za istra`ivanje i do-
kumentovanje ratnog zlo~ina podnio je
MUP RS 2006. godine
Tu`ila{tvu dostavio
prvi izvje{taj protiv
Dudakovi}a i jo{ 12 lica
jo{ u septembru 2006. godine Tu`ila{tvu
BiH prvi izvje{taj protiv komandanta Pe-
tog korpusa Armije BiH i jo{ 12 pripa-
dnika ove armije.
Ovaj iz vje {taj je bio pra}en
dokazima koji, kako je ranije bilo nave-
deno, nedvosmisleno potvr|uju da su Du-
dakovi} i jo{ dvanaestorica planirali,
naredili, izvr{ili i podstrekivali napade na
civile, naselja, nesposobne pojedince, kao
i na zarobljenike.
Tu`ila{tvu BiH su tada dostavljeni i
snimci stravi~nih zlo~ina koje su po~inile
snage Petog korpusa pod komandom ge-
nerala Dudakovi}a u mjestu Iza~i} 9. jula
1994. godine, a na kojima Dudakovi} na-
re|uje strijeljanje dvojice zarobljenika.
Ove snimke Dudakovi} je, nekoliko
dana nakon zvani~nog objavljivanja u
medijima u RS, nazvao montiranim la`i-
ma.

Plan privatizacije
do kraja sedmice
M. RENER
SARAJEVO - Agencija za privatizaciju FBiH
(APF), zbog ka{njenja firmi u dostavljanju doku-
mentacije, jo{ nije uradila revidirani plan privati-
zacije iako je istekao rok koji joj je za ovo dala
Vlada FBiH.
Enes Gani}, direktor APF-a, ka`e da bi plan pri-
vatizacije za period od oktobra ove do oktobra idu}e
godine trebalo da zavr{e do kraja sedmice.
Istakao je da nije poznato koliko bi firmi moglo
Firme kasne s dostavljanjem
dokumentacije
biti privatizovano u idu}oj godini, te da }e to odredi-
ti Vlada FBiH, ali }e me|u prioritetima biti "Energo-
in vest", "Bo sna li jek", "Unis" i "[i pad
eksport-import".
"Do kra ja se dmi ce }e mo zavr{iti
plan kako god i proslijedi}emo ga na{em Upravnom
odboru idu}e sedmice pa onda Vladi FBiH. Plan je
ne{to detaljniji. Ima}e neke stvari koje dosad nismo
stavljali u plan kao {to su precizniji prikazi nekretni-
na, udjela, firme k}erke, hipoteke, potra`ivanja. I da-
lje je u planu 17 preduze}a, samo je on na druga~iji
na~in prikazan. Vlada }e odrediti {ta }e i}i u privati-
zaciju, dakle dinamiku i prioritete. Telekomi }e biti u
planu samo kao evidentirani", rekao je Gani}.
Nije mogao re}i kolika je ukupna vrijednost
dr`avnog kapitala u ovih 17 preduze}a jer su neka
korigovala po~etni bilans.
"Mno gi ima ju gu bit ke u poslovanju.
Dio je isknji`avan na teret kapitala ili je akumuliran.
Na primjer, vrijednost kapitala bila je 100 miliona
KM u po~etnom bilansu, a od tada je firma za godi-
nu-dvije imala gubitak koji je akumulirala i nije is-
knji `i la na te ret ka pi ta la. Za to se jo{ ne mo `e
govoriti o vrijednosti kapitala", kazao je Geni}.
Vahid He}o, ministar energije, rudarstva i indus-
trije FBiH, rekao je da }e tek vidjeti {ta }e biti priva-
tizovano idu}e godine.
"Jo{ ~ekam spisak od APF-a. Vjerovatno }e pri-
oritet biti 'Energoinvest', 'Bosnalijek', 'Aluminij'. Te-
lekomi vjerovatno ne}e", dodao je He}o.
Srpska na
"Otvorenim
danima"
BANJALUKA - RS prvi put
u~estvuje na evropskoj manifes-
taciji "Otvoreni dani", koju orga-
nizuje Komitet regiona EU, a
koja promovi{e saradnju me|u
regijama i regionalnu sinergiju,
kazao je Mario \uragi}, {ef
Predstavni{tva RS u Briselu.
Sedmi "Otvoreni dani", koji su
otvoreni ju~e, okupi}e 213 regija
i gradova iz 33 evropske dr`ave,
rekao je \uragi}, dodaju}i da je
RS u konglomeratu sa regijama
partnerima iz Slova~ke, Italije,
Portugala i Rumunije, te da }e
okviru u~e{}a obraditi temu koja
se odnosi na inovativne ideje u
turizmu.
On je istakao da je bitna stvar
i razlog za u~e{}e {to }e ovim
pu tem RS po ka za ti da ima
administrativne kapacitete da
odgovori na zahtjeve, u ovom
konkretnom slu~aju, Komiteta
regiona EU, koji su postavljeni
pred regije. (Srna)
Parastos stradalim
srpskim civilima
BRA TU NAC - Pa ras to som,
polaganjem vijenaca, cvije}a i
paljenjem svije}a na groblju u
Fakovi}ima, kod Bratunca, ju~e
je obilje`ena 17. godi{njica stra-
danja 25 srpskih civila koje su
ubili, a zatim u ku}ama zapalili
pripadnici muslimanskih oru`a-
nih snaga iz Srebrenice pod ko-
mandom Nasera Ori}a.
Samo u ku}i Novke Nikoli} za-
paljeno je osam srpskih civila, me-
|u ko ji ma su bi li star ci, `e ne i
djeca.
Me|u srpskim
civilima bili starci,
`ene i djeca
"Pored ubijenih, ranjeno je vi{e
od 20 na{ih mje{tana, ali bi broj
`rtava bio daleko ve}i da mnogi
nisu blagovremeno krenuli u bjek-
stvo preko rijeke Drine i spas na{li
u Srbiji", ka`u pre`ivjeli mje{tani
mjesne zajednice Fakovi}i.
Istovremeno s napadom na Fa-
kovi}e, muslimanske jedinice iz
pravca Srebrenice su 5. oktobra
1992. godine napale i susjedno se-
lo Boljevi}e, u kojem je ubijeno
osam civila.
Oba ova srpska sela su razorena,
a u njima je uni{teno vi{e od 200
stambenih i drugih objekata, kao i
pravoslavna crkva.
Istog dana muslimani su napali
jo{ dva srpska sela, ali na sasvim
suprotnom kraju op{tine Bratunac
- Maga{i}e i Zagone, u kojima su
ubili osam civila.
Za ovaj zlo~in, kao i za sve dru-
ge zlo~ine koji su tokom 1992. i
1993. godine po~injeni nad Srbi-
ma u op{tinama Bratunac i Sre-
bre ni ca, gdje je ubi je no 1.500
srpskih civila, jo{ niko nije odgo-
varao.
Ha{ki tribunal je 3. jula 2008.
godine oslobodio Ori}a optu`nice
jer "nije dokazana njegova koman-
dna odgovornost" za po~injene ra-
tne zlo~ine nad Srbima. (Agencije)
 8 vupsbl!6. 10. 2009. Doga|aji
Po~ela nastava Vijesti Emil Vlajki, ugledni
za bruco{e Po~ela isplata univerzitetski profesor
penzija u FBiH
FOTO M. RADULOVI]

SARAJEVO - Isplata redovnih

BANJALUKA - Na svim fakul-
tetima u RS ju~e je za bruco{e po-
~ela akademska godina, potvrdili
su u Ministarstvu prosvjete i kul-
ture RS.
Anton Kasipovi}, ministar pros-
vjete i kulture RS, ju~e je povodom
po~etka nove {kolske godine na Uni-
verzitetu u Banjaluci prisustvovao
prvom akademskom ~asu bruco{a
Tehnolo{kog i Ma{inskog fakulteta.
Resorni ministar je naglasio da je
rezultat stimulativne politike prema
deficitarnim studijskim programima
vidljiv i na Ma{inskom fakultetu, ko-
ji je ove godine u prvu godinu studija
upisao rekordan broj studenata.
"Vlada ostaje uz studente na defi-
citarnim studijskim programima",
rekao je Kasipovi} i dodao da }e oni
koji su upisali drugu godinu na stu-
dijskim programima matematike, in-
for ma ti ke, fi zi ke, ge ode zi je,
ma{instva i elektrotehnike pod pose-
bnim uslovima mo}i da konkuri{u za
stipendije resornog ministarstva.
Ministar Kasipovi} je naglasio da
je su{tina bolonjskog procesa da stu-
dent bude u centru pa`nje, {to podra-
zumijeva aktivniji odnos i profesora i
studenata prema akademskim oba-
vezama, kako ve} naredne akadem-
ske godine ne bi bilo razgovora o
prenosu ispita.
Stanko Stani}, rektor Univerziteta
u Banjaluci, rekao je da je ju~e po~e-
la nastava za 3.200 studenata i to na
16 fakulteta Univerziteta u Banjaluci
i na 54 studijska programa.
"Nastava za studente vi{ih godina
po~e}e u toku ove ili idu}e sedmice,
jer su ovim studentima jo{ u toku
ispitni rokovi", kazao je Stani} i
svim studentima po`elio sre}an po-
~etak akademske godine.
I na Univerzitetu u Isto~nom Sara-
jevu ju~e je po~ela akademska godi-
na za 2.600 bru co {a i to na 17
fakulteta i 38 studijskih programa.
B.D.-T.R.
narod mora
penzija u FBiH po~ela je ju~e,
sa op {te no je iz Za vo da za
MIO/PIO FBiH.
U saop{tenju se dodaje da }e
isplata penzija ostvarenih pod
povoljnijim uslovima, a koje fi-
nansira bud`et FBiH, po~eti ka-
da Vlada FBiH uplati preostalih
7.281.000 KM. (Fena)
Policija
prona{la
"zaboravljenu"
{koda fabiju
BA NJA LU KA - Pri pa dni ci
CJB Banjaluka u nedjelju su u
Kninskoj ulici prona{li {koda fa-
biju, koju je dan ranije vlasnik
R.G. prijavio kao ukradenu, sa-
op{teno je iz policije.
R.G. je, kako se navodi, u su-
botu oko 11 ~asova prijavio da
su mu nepoznate osobe ukrale
fabiju, koja je bila parkirana u
Vidovdanskoj ulici u Banjaluci.
Policija je dan kasnije isti auto
prona{la u Kninskoj ulici, a na-
kon uvi|aja utvr|eno je da nije
ukraden, te da je R.G. najvjero-
vatnije zaboravio gdje ga je par-
kirao.
N.M.

Pro{iriti dobru
U BiH registrovano politi~ku
169 bezbjednosnih saradnju
SARAJEVO - Grupe prijatelj-
agencija stva Parlamentarne skup{tine
BiH i parlamenta Irana konsta-
SARAJEVO - U BiH je registrovano 169 privatnih bezbjednosnih agen- tovale su ju~e u Sarajevu da do-
cija, od ~ega je 37 u RS, u FBiH 121, a na podru~ju distrikta Br~ko 11, po- bre po li ti ~ke odno se dvi je
daci su istra`ivanja koje je sproveo Cenatar za bezbjednosne studije. zemlje treba da prate i odnosi na
Prema njegovim podacima, ove agencije zapo{ljavaju 4.207 lica, a posje- dru gim po lji ma, po se bno na
duju 1.075 komada naoru`anja koje koriste zaposleni u okviru obavljanja po- ekonomskom.
slova i zadataka. Jozo Kri`anovi}, predsjedava-
Armin Kr`ali}, projekt direktor Centra za bezbjednosne studije, rekao je da ju}i Grupe prijateljstva parla-
su ovim istra`ivanjem ustanovili da je neophodno harmonizovati zakone u menta BiH, izjavio je da posjeta
entitetima i distriktu Br~ko, te donijeti jedan okvirni zakon na novou BiH. delegacije iranskog parlamenta
"Kada je rije~ o privatnim bezbjednosnim kompanijama, entitetski zakoni doprinosi razvoju saradnje naro-
ih razli~ito tretiraju, a ta razli~itost ogleda se u na~inu osnivanja, poslovima da i parlamenata dvije zemlje,
koje mogu obavljati, te njihovim ali i razumijevanju te miru u svi-
ovla{tenjima", istakao je Kr`ali}. jetu.
Bezbjednosne Kr`ali} je rekao da su entitetski za- "Ova posjeta predstavlja mo-
agencije zapo{ljavaju koni djelimi~no uskla|eni sa zakoni- gu}nost za otklanjanje eventual-
4.207 osoba, a posjeduju ma EU, vezano i za kori{tenje sile, nih barijera na svim planovima
1.075 komada upotrebu oru`ja, ali da treba raditi na bilateralne saradnje", rekao je
naoru`anja pobolj{anju ove regulative. Kri`anovi}.
Bakir Dautba{i}, sekretar Ministar- Sulejman D`afarzadeh, pred-
stva bezbjednosti BiH, podsjetio je da je ovo ministarstvo prije pet godina ra- sjednik Grupe prijateljstva Irana
dilo nacrt zakona o privatnim bezbjednosnim agencijama koji nije usvojen. sa BiH, izjavio je da Vlada nje-
Vojislav Pelki}, zamjenik na~elnika Uprave policije RS, rekao je da su pri- gove zemlje smatra da treba po-
vatne bezbjednosne kompanije u RS ure|ene zakonom o obezbje|enju li- dr`ati put BiH ka EU, te da je
ve} podr`ala kandidaturu BiH Razgovarao Dejan [AJINOVI] negativog procesa kojim se neke stvari `ele name-
~nosti i imovine, te smatra da su zakonska rje{enja veoma dobra. (Srna) tnuti BiH, a posebno RS, i to da bi bila napravljena
za nestalnu ~lanicu Savjeta bez-
bjednosti BiH. e |u na ro dna za je dni ca, pre - jedna dr`ava gdje }e vjerojatno jedan od tri naroda

M
Vakcinisano 70 "Stav je da odnose sa BiH tre-
ba pro{iriti bez obzira na naci-
dvo|ena Amerikancima, po-
ku {a va za dr`a ti vo de }u
biti dominantan unutar te dr`ave na u{trb druga dva
naroda.

odsto `ivotinja onalne podijeljenosti", rekao je

BANJALUKA - Oko 70 odsto
malih pre`ivara u BiH dosad je
vakcinisano, potvrdila je Radmi-
la ^ojo, pomo}nik ministra za
resor veterinarstva RS.
Ona je, prilikom posjete Veteri-
narskom institutu "Vaso Butozan"
u Banjaluci povodom 75 godina
postojanja ove institucije, navela
da imunizacija nije kompletno za-
vr{ena jer se ~eka da se zavr{i pro-
ces jagnjenja, nakon ~ega }e biti
nastavljena vakcinacija.
"Ove godine nismo imali nijedan
slu~aj obolijevanja od bruceloze
kod ljudi, {to i jeste su{tinski cilj
procesa suzbijanja bruceloze", ista-
kla je Radmila ^ojo.
Darko Despotovi}, direktor Insti-
tuta "Vaso Butozan", kazao je da se
od pro gra ma va kci na ci je ma lih
pre`ivara protiv bruceloze o~ekuje
da kroz odre|eni period do|e do
smanjenja obolijevanja od ove bo-
lesti. On je istakao da je zadovo-
ljan ra dom In sti tu ta, ko ji ove
godine obilje`ava 75 godina posto-
janja.
Radivoje Brati}, ministar poljo-
Ove godine od
bruceloze nije obolio
nijedan ~ovjek
privrede, {umarstva i vodoprivrede
RS, istakao je da je Institut najve}i
autoritet u domenu veterinarske
medicine na ovim prostorima.
B.V.
D`afarzadeh.
Pre ma nje go vim ri je ~i ma,
Gru pa pri ja telj stva sa BiH
iranskog parlamenta tokom su-
sreta sa predstavnicima vlasti
BiH prenije}e svoju `elju za
pro {i re nje sa ra dnje na eko -
nomskom planu i zatra`iti ot-
klanjanje prepreka. Delegacija
iran skog par la men ta ju ~e se
sastala sa Grupom prijateljstva
Parlamentarne skup{tine BiH,
pred sta vni ci ma ko le gi ju ma
oba par la men tar na do ma, a
planirani su susreti i sa ~lano-
vi ma Pred sje dni{ tva BiH,
pred sta vni ci ma Mi nis tar stva
za spoljnu trgovinu i ekonom-
ske odnose te Svenom Alkala-
jem, mi nis trom spo ljnih
poslova. (Srna)
ulogu u svijetu kroz slablje-
nje EU, izme |u os ta log, i
podsticanjem nestabilnosti i
su ko ba na Bal ka nu, tvrdi u
intervjuu za "Nezavisne" Emil Vlajki, ugledni uni-
verzitetski profesor.
On tvrdi da Amerikanci ohrabruju Bo{njake da
preuzimaju sve vi{e nadle`nosti u BiH, {to se, kako
je naveo, vidi i na primjeru provo|enja odluke o
konstitutivnosti sva tri naroda na cijeloj teritoriji
BiH.
"Jedan od konkretnih primjera kako oni to rade
je kada su na osnovu konstitutivnosti Srbima oteli
himnu i grb. A, putovao sam kroz cijelu Europu i
sve multietni~ke zajednice tamo imaju svoje himne
i grbove i nikom ne pada na pamet da im to treba
ukinuti", ka`e Vlajki.
NN: U petak }e biti odr`ani razgovori bh.
politi~ara sa predstavnicima amerik~ke i evrop-
ske administracije u Butmiru. [ta Vi o~ekujete
od toga?
VLAJKI: Ja mislim da je to nastavak jednog
NN: Mislim da je jasno da govorite o Bo{-
njacima. Da li Vi mislite da se ta brojnost mo`e
odraziti na {tetu druga dva naroda ako bi bili
ukinuti za{titni mehanizmi koji su ugra|eni u
Dejtonski ustav BiH?
VLAJKI: Ja, na`alost, ni sada ne vidim ba{
puno za{titnih mehanizama koji bi {titili i hrvatski i
srpski narod u BiH. To ne vidim ni u sada{njoj niti
u nekoj budu}oj konfiguraciji.
Imate i danas puno stvari koje gu{e RS i kojoj,
na`alost, mislim da prijeti odumiranje, ako unutar
Ustava BiH ne budu zadr`ani mehanizmi koji bi je
za{titili. Ali, su{tionsko je pitanje druga~ije naravi.
Za{to SAD i me|unarodna zajednica u BiH poma`u
samo jednu stranu?
NN: Dakle, za{to poma`u Bo{njake?
VLAJKI: To je vrlo jasno. Jo{ od 1992. godine
to je bilo vidljivo, dakle, od samih po~etaka rata,
kada je odmah priznata BiH od strane SAD, kada
su Srbi bili preglasani, {to nije imalo nikakve veze
sa demokracijom. SAD su pomagale muslimane i
protiv Hrvata i protiv Srba od rata i ~ine to i danas.

Svaki konstitutivni
da ima svoj entitet
Ni{ta nije
komplicirano
ako ljudi
`ele da `ive
zajedno.
Ja mislim da
BiH mora
postojati iz
pragmati~kih
razloga,
kazao Vlajki
Kada je Bil Klinton bio predsjednik, izbila je
afera "Irangejt", kada je Senat organizirao saslu{a-
nje i pozvao Klintona da objasni za{to je pomagao
isklju~ivo muslimane unutar sukoba u BiH. On je
tada govorio da su oni najslabije bili naoru`ani, da
im je prijetilo istrebljenje i tako dalje.
Ta pomo} na neki na~in jednoj od tri zara}ene
strane je nastavljena sve do dana{njeg dana.
Nakon propasti SSSR nastao je tzv. Pentagon-
ski dokument, koji je na lice dana iza{ao 1992. go-
dine, a iz kojeg se vidi da je ameri~ki establi{ment
smatrao da je jedini pravi konkurent mo}i SAD bu-
du}a EU, koja tada jo{ nije bila u dana{njim kapaci-
te ti ma. U tom je do ku men tu na zna ~e no da
Amerikanci moraju odr`ati dominaciju u svijetu po
svaku cijenu. Amerikanci su u tom smislu instru-
mentalizirali Balkan i rade to i dalje na tri na~ina.
Izazivanjem balkanskih ratova, sa druge strane
ja~anjem muslimanskih entiteta i stvaranjem musli-
man skih dr`a va unu tar Bal ka na kao i obno vom
"hladnog rata" protiv Rusije.
Poznato je da Amerikanci guraju Tursku u EU,
zatim, oni su ti koji su napravili muslimansko Ko-
sovo, i tre}e, pomagali su muslimane u BiH u ratu i
idalje ih poma`u. Nije daleko dan kada }e se to isto
desiti i sa Sand`akom. Stvara se jedno tijelo unutar
Europe i Balkana koje nije Europsko. Nemojte me
Doga|aji
pogre{no shvatiti, ja ne ulazim u meritum stvari.
Mo`da je islamska civilizacija bolja od europske.
@ivio sam u muslimanskoj porodici desetak godina
i moj sin je 50% mu sli man, ali je ~i nje ni ca da
Ame ri kan ci for si ra ju ne {to {to ni je europ sko u
Europi, a Europa to ne samo da podnosi nego i sna-
`no podupire.
NN: Mislite da se od toga ni{ta nije promije-
nilo dolaskom nove Obamine administracije?
VLAJKI: Gledajte, Amerika je 15.000 kilome-
tara daleko od BiH i Balkana i ima puno ve}ih bri-
ga od BiH. Obama je mo`da i na~uo ne{to o tome,
ali on ima svoje ljude koji su specijalisti za Balkan,
a to su ljudi poput Klintonove, Holbruka i ostalih
koji su proizveli ~itav ovaj nered na Balkanu. Ame-
rikanci misle s time i nastaviti.
NN: Mislite li da projekti ure|enja BiH koji
se danas nude idu u tom istom smislu u kojem
govorite?
VLAJKI: Ide se na to, apsolutno. I to je masa
stranih analiti~ara odavno rekla. Rekli su jasno i da
se to radi na {tetu srpskog naroda. Za ove sukobe
na Balkanu je jasno da su prvenstveno bili izazvani
izvana, iako je za ljubav potrebno dvoje. Naravno,
da nije bilo na{ih kleronacionalisti~kih budala, mo-
gli bi se nacrtati sa svojim naporima, od toga ne bi
bilo ni{ta.
Ali je ~injenica da Amerikanci `ele da oslabe i
Srbiju i sve {to je srpsko. Jer Amerikanci ne vjeruju
Srbima i misle da }e oni uvijek u krajnjoj liniji i}i s
Rusijom.
To je ta njihova paranoja koju oni imaju u svo-
joj glavi i `ele da Srbe razbiju u parampar~ad da ne
budu nikakav faktor u sukobu s Rusijom koji posta-
je sve ja~i.
NN: Da li onda neko ohrabruje Bo{njake da
danas insistiraju na promjeni Ustava BiH?
VLAJKI: Pa naravno, Amerikanci ih ohrabru-
ju, i to ih ohrabruju na svaki mogu}i na~in. Pogle-
dajte, kad je bombardirano na ovom podru~ju, nisu
bili bombardirani muslimani. Bombardirali su Srbe
ovdje, u Srbiji i tako dalje.
NN: Da li ima konkretnih primjera na tere-
nu koji bi potkrijepili to o ~emu govorite?
VLAJKI: Jedan vrlo jasan primjer toga je ka-
da je pet godina nakon Dejtona na silu sprovedena
odluka o konstitutivnosti sva tri naroda u oba enti-
teta.
Alija Izetbegovi} je 2000. godine od Ustavnog
suda BiH tra`io da sva tri naroda budu konstituti-
vna na cijeloj teritoriji BiH. Srpske i hrvatske sudi-
je u Us ta vnom su du, a bi lo ih je po dvo ji ca, su
glasali protiv, dva Bo{njaka su bila za, i trojica
stranih sudija su bili za. Naravno, prevagnule su
strane sudije, {to jasno pokazuje poziciju BiH kao
kolonije ili protektorata, gdje dr`e u {ahu Srbe i
Hrvate.
Sa pet prema ~etiri je ta klauzula usvojena. Ta
je nakaradno shva}ena konstitutivnost om~a oko
vrata RS, jer nekoliko postotaka stanovnika u RS
mo`e raditi {to god ho}e i biti pravno ja~e od osta-
Vlajki: Nitko lih 90% stanovni{tva. Sasvim je sigurno da }e bo{-
nema pravo da nja~ka strana ra~unati na to da }e stranci uvijek biti
jednom narodu
oduzima na njihovoj strani. Oni to ne}e koristiti svakih pet
njegovu minuta, ali }e to iskoristiti kada im za istinske pro-
himnu i grb
mjene bude bilo potrebno.
FOTO A. ^AVI]
Jedna od konkretnih manifestacija kako oni to
rade je kada su na osnovu ove nakaradno shva}ene
konstitutivnosti Srbima oteli himnu i grb. Putovao
sam kroz cijelu Europu i sve multietni~ke zajednice
tamo imaju svoje himne i grbove i nikome ne pada
na pa met da im to tre ba uki nu ti zbog na vo dnog
ugro`avanja nacionalnih interesa drugih naroda u
Amerikanci istim multietni~kim zajednicama.
`ele da NN: Vi, dakle, negativno ocjenjujete ulogu
oslabe stranaca u BiH, posebno u pravosu|u, i ulogu
i Srbiju OHR-a?
i sve {to VLAJKI: Naravno, i to sve dok SAD {tite in-
je srpsko terese jednog naroda na u{trb druga dva naroda.
Kada je formirana BiH, onda su se dva teritorija,
sada{nji entiteti, tada nezavisni, ti koji su se udru`i-
li u BiH. S jedne strane po Va{ingtonskom sporazu-
mu stvoren je hrvatsko-muslimanski entitet, a sa
druge strane stvorena je RS, koja je bila formirana
prije Dejtona.
Argument broj dva je kada je stvarana BiH, on-
6. 10. 2009. vupsbl 9
Vijesti
Sud }e
urgentno
postupiti
po `albi
BANJALUKA - Osnovni sud
u Banjaluci postupi}e urgentno
po ulo`enoj `albi porodice Tri-
vunovi} na presudu u vezi s rani-
je izvr{enom delo`acijom,
da je me|unarodna zajednica rekla: "Vi Srbi }ete potvrdio je Milan Tegeltija, pred-
dobiti 49 posto teritorije." Nisu rekli vi Hrvati i sjednik ovog suda.
Bo{njaci }ete u RS dobiti 49 posto teritorije. "Uvijek postoji mogu}nost da
Kada je Va{ingtonski sporazum pravljen, nitko sudovi naprave gre{ku i zato
nije pitao Srbe kakvi }e biti odnosi u Federaciji postoje `albe", rekao je Tegeltija
BiH. Srbima je data RS, a ne Bo{njacima i Hrvati- nakon sastanka s predstavnicima
ma. Prema tome, Srbi jesu jedini konstitutivan na- Udru`enja gra|ana "Zajedno do
rod u svom entitetu. Naravno, i Hrvati i Bo{njaci istine" i Udru`enja radnika i in-
kao gra|ani RS imaju pravo na sve {to je predvi|e- valida rada izbjeglih iz Hrvatske
no za gra|anske demokracije, na sva prava koja su sa dr`avljanstvom BiH.
im zagarantirana kao manjinama i to im nitko ne Tegeltija je naveo da je pred-
mo`e oteti ili ih sprije~iti da ta prava u`ivaju. Ali, stavnike dva udru`enja upoznao
nitko nema pravo da jednom narodu oduzima nje- s procedurama i ovla{tenjima
govu himnu i grb. predsjednika Suda u odnosu na
NN: [ta je on da mo gu }e ura di ti da bu de sudije koje zastupaju u predmeti-
uklonjena dominacija jednog naroda u odnosu ma.
na druge narode? "Sudije su nezavisne u svom
VLAJKI: Nije pitanje {ta bi se desilo kada bi radu i na njih ne mo`e niko da
to bilo uklonjeno nego je pitanje {ta bi se desilo ka- uti~e, pa ni predsjednik Suda",
da bi sutra RS rekla: "Izvinite, mi smo narod kon- ka`e Tegeltija.
sti tu ti van na svom te ri to ri ju, vi ste sa svim Slobodan Marjanovi}, predsje-
mogu}im ljudskim pravima ipak manjine." [ta bi dnik Upravnog odbora Udru`e-
se desilo kada bi sutra o tome NS RS odlu~ila da nja gra|ana "Zajedno do istine",
ponovo vrati himnu i grb. Onda se mo`e re}i smije- potvrdio je da je advokat Predrag
nili bi Vladu, smijenili bi delegate i tako dalje. A ja Radulovi}, koji zastupa porodicu
mogu kazati da, ako su ti ljudi koji su u Skup{tini Trivunovi}, blagovremeno ulo-
RS istinske patriote, onda }e oni svoje grb i himnu `io `albu na zaklju~ak o delo`a-
vratiti u opticaj, pa ako ih smijene, sutradan }e do}i ciji.
nova skup{tina i opet }e to isto izglasati. Onda se "Porodica Trivunovi} nastava-
mo`e kazati da bi u tom slu~aju intervenirao NATO lja {trajk gla|u sve dok Osnovni
u RS. Ako je to tako, onda je jasno, jer se iz toga sud u Banjaluci ne ispravi svoju
vidi koja je prava funkcija stranih trupa koje se na- gre{ku i vrati ih u porodi~nu ku-
laze u BiH. }u u Mi{iniom Hanu", istakao je
NN: Da li Hrvati treba da dobiju tre}i enti- Marjanovi}.
tet? Bra~ni par Desimir i Borjana
Trivunovi} i ju~e su, {esti dan,
{trajkovali gla|u pred zgradom
Ne vidim puno za{titnih Narodne skup{tine RS, zahtije-
mehanizama koji bi {titili vaju}i od vlasti RS da budu vra-
i hrvatski i srpski narod u BiH }eni u ku}u iz koje su nedavno
delo`irani u Mi{inom Hanu, kod
Banjaluke. (Srna)
VLAJKI: Svaki konstitutivan narod treba da
ima svoj entitet, a da drugi narodi na tom teritoriju
budu manjine, bez obzira o kom da se entitetu ili Izvje{taj o
narodu radi.
Hrvati moraju da imaju entitet, svoj entitet, to napretku
je jasno kao dan. Ja predla`em da se u punoj demo- zapadnog
krat skoj for mi or ga ni zi ra re fe ren dum i ne ka svi
gra|ani BiH odlu~e ho}e li tre}i entitet ili ne, bez Balkana
ika kvih pre ju di ci ra nja s mo je ili bi lo ~i je dru ge BRISEL - Evropska komisi-
strane da li to treba ili ne. Neka gra|ani BiH to sa- ja usvoji}e 14. oktobra godi{-
mi ka`u. Ako budu kazali da ne `ele tre}i entitet, nji izvje{taj o pro{irenju EU,
onda ga ne}e ni biti. Ako ka`u da to `ele, treba ga koji sadr`i najnovije podatke o
biti. napretku koji su u posljednjih
NN: Da li je to put u razbijanje BiH? 12 mjeseci na~inile dr`ave ko-
Ne. To ne}e dovesti do toga, to nije rastakanje je te`e da se priklju~e Uniji.
BiH. To je samo unutra{nja raspodjela administrati- "Pored dr`ava kandidata -
vnih jedinica bez mijenjanja spoljnih granica, i moj Hrvatske, Turske i Makedoni-
je prijedlog da se politi~ari dogovore da se organi- je, i potencijalnih kandidata -
zira referendum o tre}em enitetu. Al ba ni je, Crne Go re, BiH i
NN: Nedavno ste bili u Belgiji. Kakva su Va- Srbije, izvje{taj }e sadr`avati i
{a iskustva o toj zemlji, s obzirom na to da ste informacije o Kosovu u skladu
govorili da bi BiH mogla preuzeti belgijski mo- s Rezolucijom UN-a 1244",
del? saop{tila je Evropska komisija.
VLAJ KI: Vi u Bel gi ji ima te dva en ti te ta, a U saop{tenju se navodi da }e
imate i jezi~ke zajednice koje se ne moraju nu`no u okviru ovog izvje{taja biti i
poklapati sa granicama entiteta. Zatim, imate tri do posebna studija o na~inima i
~etiri stvari koje su zajedni~ke, a sve ostalo je u na- mogu}nostima da se ubrza na-
dle`nosti entiteta, pa ~ak i sklapanje me|unarodnih predak Kosova u evropskim
sporazuma. integracijama, koja bi trebalo
NN: U Evropi imate federalne dr`ave, cen- da bude sastavljena tako da
tralisti~ke dr`ave, konfederacije, monarhije... I Kosovo ne ostane isklju~eno iz
sve one funkcioni{u, niko ne ka`e da je jedno evropskih integracija, ali i da
ure|enje komplikovano ili neprovodivo... se ne iritiraju dr`ave koje se
Gledajte, ni{ta nije komplicirano ako ljudi `ele protive jednostrano progla{e-
da `ive zajedno. Ja mislim da BiH mora postojati iz noj nezavisnosti ju`ne srpske
pragmati~kih razloga, jer imamo mnogo toga zaje- pokrajine.
dni~kog. Mislim da bi bilo nerealno BiH dovoditi u Evropska komisija usvoji}e,
pitanje, jer smatram da BiH mora da bude odr`ana, tako|e idu}e sedmice, i izvje-
ali kao zajednica naroda. {taj Evropskog suda oditora, u
Su`ivot na ovim prostorima }e biti dugotrajan kojem se analizira efikasnost
proces. Poslije svih ratova i svega {to se de{avalo, projekata Evropske komisije
vi ne mo`ete natjerati nekoga da ka`e: "Vi se sad na polju pravosu|a i unutra{-
volite." Ali, mo`emo `ivjeti jedni pored drugih i njih poslova na zapadnom Bal-
mo`emo razvijati mnoge me|usobne odnose. kanu. (Agencije)
10 vupsbl!6. 10. 2009. Doga|aji
[irom Republike Srpske po~elo obilje`avanje Nedjelje djeteta

"Volimo ih, zato i

brinemo"
Posebno treba razmi{ljati
o djeci bez roditeljskog
staranja, o djeci s
posebnim potrebama
Nedjelja djeteta bi}e
obilje`ena nizom
manifestacija
FOTO M. RADULOVI]

i `rtvama nasilja
u porodici
B. DIVLJAK, M. ISOVI], O. STJEPANOVI]

BANJALUKA - Pod sloganom "Volimo ih, zato

i brinemo" ju~e je {irom RS raznim aktivnostima po-
~elo obilje`avanje Nedjelje djeteta, koja traje do 12.
oktobra.
Ranko [krbi}, ministar zdravlja i socijalne za{tite
RS, rekao je da djeca ove sedmice treba da budu domi-
nantna tema u svim de{avanjima u RS, ali i okolini.
"Javni fond za dje~ju za{titu godi{nje izdvaja oko 33
miliona KM za brojne aktivnosti podr{ke, programe i
nov~anu pomo} djeci i roditeljima te djece", kazao je
[krbi} i dodao da posebno treba razmi{ljati o djeci bez
roditeljskog staranja, djeci s posebnim potrebama, `rtva-
ma nasilja u porodici i sli~no.
Momir Popi}, direktor Javnog fonda za dje~ju
za{titu RS, djeci u RS je ~estitao Dan djeteta i 20 godina
Konvencije o pravima djeteta.
"Na{ cilj je za{tita djeteta, ali i majke, porodilje za slene i nezaposlene majke. koja }e biti otvorena do 11. oktobra ove godine. Dje~je nedjelje.
vrijeme trudni~kog bolovanja, a i za vrijeme odrastanja Omladinski centar "Zdravo da ste" je u saradnji s Mali{ani vrti}a "Na{a radost" u Zvor- Oko 60 mali{ana vrti}a "^ika Jova Zmaj" iz Bijelji-
djece, jer za{tita majke je i za{tita djeteta", rekao je Popi}. Ministarstvom za porodicu, omladinu i sport RS, Me|u- niku ju~e su recitovanjem raznih pjesmica obilje`ili po~e- ne posjetilo je ju~e rukovodstvo ove op{tine kako bi im
On je rekao da svaka porodica koja ima dijete s po- narodnom organizacijom "Save the children" i mre`om tak svoje nedjelje. pokazali {ta su nau~ili u ovoj pred{kolskoj ustanovi.
sebnim potrebama prima 100 KM po djetetu. "Inkluziv" organizovalo izlo`bu radova s tradicionalne Marko Pavi}, na~elnik op{tine Prijedor, posjetio Mi}o Mi}i}, na~elnik op{tine Bijeljina, rekao je da
Popi} je istakao da je cilj Javnog fonda za dje~ju za- manifestacije "Avgust - mjesec kreativnog razvoja" u je ju~e vrti} ''Radost'' i mali{ane darovao prigodnim }e lokalna zajednica i u narednom periodu finansirati bo-
{titu RS da bude izjedna~en materijalni polo`aj za zapo- Muzi~kom paviljonu u parku "Petar Ko~i}" u Banjaluci, poklonima povodom Me|unarodnog dana djeteta i ravak djece u pred{kolskim ustanovama.

AKCIONARSKO DRU[TVO ZA PROIZVODWU,

Prosvjetari
USK-a
PRERADU I PROMET DERIVATA NAFTE
RAFINERIJA UQA MODRI^A protestovali
BIHA] - Nekoliko stotina
prosvjetnih radnika iz svih gra-
Broj: 01-4995/09 Modri~a, 01.10.2009. godine dova Unsko-sanskog kantona
okupilo se ju~e ispred zgrade
Na osnovu ~lana 30, stav 2, Statuta Akcionarskog dru{tva za proizvodwu, preradu i pro- Vlade ovog kantona u Biha}u
met derivata nafte "Rafinerija uqa Modri~a", direktor "Rafinerije uqa Modri~a" kako bi na taj na~in ukazali na
a.d. Modri~a, dana 01.10.2009. godine, donio je odnos vlasti prema njihovim zah-
tjevima. Prosvjetari u ovom kan-
tonu se ve} sedam dana nalaze u
generalnom {trajku koji je uzro-
OGLAS
o prodaji motornih vozila
kovan programom i mjerama
{tednje Vlade.
"Danas se svuda u svijetu obi-
Putem javne licitacije prodaju se motorna vozila i to: lje`ava Dan prosvjetnih radnika.
Na`alost, politikom vlasti u
1. KOMBI - teretno vozilo NEW TURBO RIVAL 49.10 HDFFK, dizel, 76 kW, 2800 cm3, ovom kantonu na{a struka je sro-
godina proizvodwe 2003, registrovano do 30.04.2010. godine. Vozilo je u voznom zana na najni`e grane i prosvjetni
stawu (ispravno). Po~etna cijena vozila je 8.000 KM. radnici nikada nisu bili u te`em
polo`aju", rekao je Mustafa ^a-
2. Teretno vozilo zastava 79,14 L, dizel, 102 kW, 5681 cm3, godina proizvodwe 1994, takovi}, predsjednik sindikata ra-
dnika u pred{kolskom i
registrovano do 04.02.2010. godine. Vozilo je u voznom stawu (ispravno). Po~etna
osnovnom obrazovanju.
cijena vozila je 6.000 KM.
On je ponovio kako su pros-
II vjetari nezadovoljni usvajanjem
Licitacija }e biti obavqena 12.10.2009. godine u prostorijama preduze}a "Rafinerije rebalansa kantonalnog bud`eta za
uqa Modri~a" a.d. Modri~a, Ul. vojvode Stepe Stepanovi}a br. 49, s po~etkom u 12 ~asova. 2009. godinu, koji je donesen bez
konsultacija s ovim sindikatima.
III "Tra`imo da ne dolazi do sma-
Pravo u~e{}a imaju sva pravna i fizi~ka lica koja prije po~etka licitacije uplate de- njenja plata i toplih obroka, te da
pozit u visini od 10% od po~etne licitacione cijene predmetnog vozila na `iro ra~un broj: regres u visini prosje~ne plate u
562-011-00002370 kod NLB Razvojne banke, ili na blagajni "Rafinerije uqa Modri~a" a.d. FBiH bude ispla}en u ovoj godi-
ni, a da sve ostale naknade budu
IV ispla}ene odmah", rekao je ^ata-
U~esnik na licitaciji koji ponudi najvi{u licitacionu cijenu, a zatim odustane od kovi}.
potpisivawa kupoprodajnog ugovora, ne potpi{e i ne uplati kupoprodajnu cijenu koju je On je najavio kako }e, ukoliko
izlicitirao u roku od osam (8) dana, gubi pravo na povrat depozita. Ostalim u~esni- ne do|e do kvalitetnog dogovora,
cima licitacije upla}eni depozit se vra}a odmah po zavr{etku licitacije. sindikati prosvjetnih radnika po-
di}i tu`be protiv odgovrnih u
V Vladi USK-a. U zgradi Vlade
Prije po~etka licitacije bi}e saop{tene sve potrebne informacije i pravila, a vo- ovog kantona odr`an je i sasta-
zila je mogu}e pogledati neposredno prije licitacije od 10 do 12 ~asova. nak izme|u predstavnika sindi-
kata i mirovnog vije}a, kojeg je
DIREKTOR oformila vlast.
Dr Pero Dugi} Z.^.
Nepismeno oko 30
odsto stanovni{tva
T. ROKVI], O. STJEPANOVI]
BANJALUKA - Stevan Mili}, predsjednik Sindikata obrazovanja na-
uke i kulture RS, upozorio je ju~e da je u BiH trenutno oko 30 odsto
stanovni{tva nepismeno i da se hitno mora po~eti ulagati u obrazova-
nje.
Ovaj sindikat ju~e je povodom 5. oktobra Svjetskog dana u~itelja podijelio
promotivne plakate po {kolama kao i dopise u kojima se isti~e zna~aj obilje-
`avanja ovog dana.
Mili} je naglasio je da je ovaj sindikat ~lan Svjetske internacionale nasta-
vnika jo{ od 2000. godine, te da se od tada, ipak, bilje`i opadanje broja nepi-
smenih.
"Krajnje je vrijeme da se svi uklju~imo u obrazovanje. Prvi problem je {to
nam nedostaju stru~njaci, tehnologija se mora pratiti, a za to je potreban nas-
tavni kadar. Obrazovanje se mora ozbiljno shvatiti", isti~e Mili}.
Prema podacima u {kolama u RS zaposleno je 11.266 radnika, od ~ega
7.749 nastavnog osoblja i 3.517 vannastavnog osoblja.
"Prema ranijim podacima, u
Ove godine }e osnovnim {kolama radilo je 608
biti duplo manje neverifikovanih radnika koji su
predavali. Za ovu {kolsku godi-
neverifikovanih radnika,
nu nemamo podatke o broju ne-
jer su u me|uvremenu verifikovanih radnika, jer podaci
mnogi diplomirali
jo{ nisu obra|eni", kazala je
Branka Roga~, portparol Minis-
tarstva prosvjete i kulture RS.
Roga~eva je napomenula da }e ove godine biti duplo manje neverifikova-
nih radnika, jer ih je ve}ina u me|uvremenu diplomirala.
Anton Kasipovi}, ministar prosvjete i kulture RS, uputio je ~estitku svim
u~iteljima, isti~u}i koliko je bitna njihova odgovornost.
"@elim da vam postignuti rezultati budu podsticaj u daljem radu", rekao je
Kasipovi}, podsjetiv{i da o zna~aju i odgovornosti u~itelja u vaspitanju i
obrazovanju u~enika najbolje svjedo~i ~injenica da u~itelj ostaje neizbrisiva
uspomena u na{em sje}anju na {kolske dane.
U Bijeljini je Svjetski dan u~itelja obilje`en sve~anom akademijom u or-
ganizaciji Dru{tva "Semberski u~itelji".
Predsjednik ovog dru{tva Vujo Markovi} istakao je da u {kole treba vratiti
prave vrijednosti, koje su, rekao je on, "u proteklim ratnim i poratnim godi-
nama, te godinama ekonomske krize i neima{tine zanemarene".
Prema rije~ima Drage Pani}a, profesora U~iteljske {kole u Bijeljini, refor-
ma obrazovanja nije mogu}a bez moralne obnove dru{tva. Na podru~ju bi-
jeljinske op{tine u osnovnim i srednjim {kolama zaposleno je 1.200 lica , a
od tog broja 900 su prosvjetni radnici. UNESCO je 1994. godine 5. oktobar
proglasio Svjetskim danom u~itelja u spomen na isti datum kada je 1966.
godine potpisana Preporuka o statusu u~itelja.
 Doga|aji 6. 10. 2009. vupsbl 11
Vijesti Nakon {to je sarajevska policija pokrenula akciju privremenog
Pet optu`enih oduzimanja automobila

Sud vra}a vozila

priznalo
krivicu
DOBOJ - Okru`no tu`ila{tvo
Doboj uputilo je ju~e Okru`nom
sudu Prijedlog sporazuma o pri-

znanju krivice, koji je zaklju~ilo
sa @eljkom Stevanovi}em (32),
optu`enim da je na podru~ju op-
{tine Doboj organizovao mre`u
preprodavaca heroina.
Tu`ila{tvo je sklopilo spora-
zum o priznanju krivice i s Mi-
trom Bo`i~kovi}em (24),
Admirom Veli~aninom (25) i
Daliborom \ali}em (29), koji su
optu`eni da su za Stevanovi}a
preprodavali i posredovali pri
preprodaji heroina, te sa Dragi-
{om [urbatom (39), koji je optu-
`en da je za Stevanovi}a
prevozio heroin od Doboja do
Slavonskog Broda.
Ukoliko Sud prihvati spora-
zum, Stevanovi} }e biti osu|en
na tri godine i 10 mjeseci zatvo-
ra, Bo`i~kovi} na dvije i po go-
dine, Veli~anin na dvije godine i
devet mjeseci, a [urbat na godi-
nu i devet mjeseci zatvora.
\ali}, koji se jedini brani sa
slobode, ukoliko bude prihva}en
predlo`eni sporazum, bi}e osu-
|en na 10 mjeseci zatvora.
Sa{a Vidovi} (27) nije pristao
na sporazum o priznanju krivice
s Tu`ila{tvom.
S.^a.
Oteli novac
i pucali
BANJALUKA - Dvojica na-
oru`anih razbojnika napala su
ju~e popodne mladi}a u centru
Banjauke i otela mu neutvr|enu
koli~inu novca.
U policiji su potvrdili da se do-
godilo razbojni{tvo, ali ni{ta de-
taljnije nisu `eljeli da saop{te.
"Dva momka su bila na moto-
ciklu, zaustavila su se i pretukla
momka. Jedan od napada~a je
izvadio pi{tolj i ispalio metak u
vazduh", ispri~ao je jedan od
o~evidaca.
N.M.
opasnim voza~ima
Prekr{ajno odjeljenje Op}inkog suda do sada
nije donijelo nijedno rje{enje o trajnom oduzimanju
vozila.
Amra Kara~i}, portparol ovog suda, ka-
`e da su vozila vra}ana vlasnicima jer sudije nisu
na{le zakonske osnove za trajno oduzimanje vozila.
Prekr{iocima saobra}ajnih propisa kojima su
vra}ena vozila, kako je dodala, izre~ene su nov~ane
kazne.
Dva vozila sudskom odlukom vra}ena su Hari-
su Ekme{~i}u, koga je policija 206 puta evidentirala
zbog saobra}ajnih prekr{aja. Sud ga je kaznio sa 50
KM zbog posljednjeg slu~aja prekora~enja brzine.
Tre}e vozilo vra}eno je Mevludinu Dugonji,
koji je {est puta zate~en kako vozi pod dejstvom al-
kohola. Dugonja je ka`njen sa 300 KM i ~etiri mje-
seca mu je zabranjeno upravljanje vozilom.
U Op}inskom sudu nisu mogli objasniti
u kojim slu~ajevima vozilo mo`e biti trajno oduzeto.
U policiji su nam rekli da je Ekme{~i} jedan od
rekordera kada je rije~ o saobra}ajnim prekr{ajima.
Ispred njega je jedino Denis Kondo, koga su pripa-
Dva vozila sudskom
dnici Jedinice za saobra}aj MUP-a KS evidentirali
odlukom vra}ena 207 puta, uglavnom zbog vo`nje bez polo`enog
su Harisu Ekme{~i}u, ispita. Kondi su oduzeta tri vozila, ali u Prekr{aj-
koga je policija
206 puta evidentirala nom odjeljenju Op}inskog suda jo{ nije okon~an
zbog saobra}ajnih
prekr{aja
postupak ni za jedno od oduzetih vozila.
Nusret Selimovi}, komandir Jedinice za sao-
FOTO ARHIVA bra}aj MUP-a KS, ka`e da iako Sud nije izrekao ni-
jednu mjeru o trajnom oduzimanju vozila da je
Albina SORGU^ zadovoljan njihovim radom, te da se nada da }e u
narednom periodu sudije donositi i rje{enja o traj-
SARAJEVO - Op}inski sud u Sarajevu do nom oduzimanju vozila.
Dva vozila vra}ena su sada je tri puta vratio vozila koja je policija pri- Selimovi} je istaknuo da je ova jedin-
vremeno oduzela voza~ima zbog ugro`avanja si- Sudije stvena akcija Jedinice za saobra}aj MUP-a i Op}in-
Harisu Ekme{~i}u, koga gurnosti saobra}aja. nisu na{le skog suda u Sarajevu o privremenom oduzimanju
zakonske
je policija 206 puta MUP Kantona Sarajevo ovu akciju pokrenuo
osnove
vozila dala prve rezultate, jer su privremeno s ceste
je u maju radi spasavanja `ivota u~esnika u saobra- sklonjene osobe koje ~ine najte`e saobra}ajne pre-
evidentirala zbog }aju i pove}anja sigurnosti na cestama. Na meti su za trajno kr{aje i predstavljaju prijetnju javnoj sigurnosti.
saobra}ajnih prekr{aja. prvenstveno bili voza~i koji su po~inili veliki broj oduzimanje On je naveo da je od maja do septembra pri-
prekr{aja, uglavnom prekora~enja brzine, vo`nje vozila vremeno oduzeto devet vozila i ~etiri motora.
Sud ga je kaznio bez polo`enog ispita ili pod dejstvom alkohola, a "Ove aktivnosti uticale su i na smanjenje sao-
sa 50 KM me|u kojima su bili i pojedinici sa vi{e od 200 pri- bra}ajnih nesre}a sa najte`im posljedicama, {to je i
java. cilj akcije", dodao je Selimovi}.

Maloljetnik izboden Doktorici

slomio

no`em u trolejbusu je u MUP-u Kantona Sarajevo.

Smail O., koji je policiji odranije
poznat po krivi~nim djelima, je u
bjekstvu i policija za njim intenzivno
traga.
A.F. je zadobio ubodnu ra-
nu na lijevoj strani grudnog ko{a i
smje{ten je na Kliniku za torakalnu
hirurgiju.
U bolnici nisu mogli precizirati
da li je mladi}u ugro`en `ivot.
Kako nam je re~eno u policiji,
{esnaestogodi{njak je izboden oko
12.50 u trolejbusu, nedaleko od stani-
ce, kod d`amije kralja Fahda.
Iz policije su potvrdili da su
dojavu o ovom doga|aju dobili od je-
dnog maloljetnika, te da su do{li u na-
selje Mojmilo, gdje je trolejbus ve}
bio zaustavljen, nakon ~ega su pozvali
Hitnu pomo}. O motivima koji su do-
veli do ubadanja no`em maloljetnika
u MUP-u nisu mogli govoriti, uz po-
A. SORGU^ ja{njenje da }e to biti poznato nakon
Smail O., koji je policiji saslu{anja povrije|enog. Nisu mogli
SARAJEVO - [esnaestogodi{- potvrditi ni da li se maloljetnik vra}ao
odranije poznat po
njeg Ajdina F. ju~e je u trolejbusu u ili je trolejbusom krenuo prema {koli,
krivi~nim djelima,
Sarajevu, u naselju Mojmilo, izbo ali je samo potvr|eno da no` kojim je
je u bjekstvu
no`em vr{njak Smail O., potvr|eno uboden nije prona|en.
vilicu
SARAJEVO - Pacijent
Neuropsihijatrijske bol-
nice Jagomir u Sarajevu
ju~e je te{ko povrijedio
doktoricu A.T. (53), ka-
da je do{ao na redovni
pregled.
Tridesetdevetogodi{nji
pa ci jent iz ne po zna tih
ra zlo ga na srnuo je na
doktoricu i udario je pe-
snicom u glavu.
Dokotorici su od udar-
ca slomljeni nos i vilica.
Ona je zadr`ana na Ma-
ksilofacijalnoj hirurgiji i
danas }e biti operisana.
Kako saznajemo, paci-
jent, kod kojeg su ranije
utvr|ene psihi~ke sme-
tnje, nakon povre|ivanja
doktorice pobjegao je u
nepoznatom pravcu.
U sarajevskoj policiji
ka`u da intenzivno tra-
ga ju za ovim mu {kar -
cem.
A.S.
 12 vupsbl!6. 10. 2009.
Panorama
Ponovo autobuska
linija na relaciji
Ljubinje - Trebinje
FOTO NN
TRE BI NJE - Auto pre vo zna
kompanija "Pelimko" ponovo je
po~ela da saobra}a izme|u Lju-
binja i Trebinja.
Ta jedina autobuska linija izme|u
ova dva grada je prestala s radom
prije ~etiri sedmice zbog finansij-
skih problema, koji su sada dijelom
rije{eni.
Svjetlana Mandi}, direktor predu-
ze}a "Pelimko", koje malim autobu-
sima odr`ava ovu liniju, ka`e da je
postignut dogovor s na~elnicima
op{tina Trebinje i Ljubinje, koji su
to ranije i obe}ali. Ona je objasnila
da je dio dogovorenih nov~anih
sredstava ve} upla}en, te da uskoro
o~ekuje realizaciju dogovora, o ~i-
jim detaljima jo{ nije `eljela da go-
vori.
Domu zdravlja
vrijedna oprema
UGLJEVIK - Ugljevi~ki Dom zdravlja dobio je opremu vrijednu vi{e
od 20.000 KM, izjavio je Darko Markovi}, direktor ove ustanove.
Markovi} je dodao da je oprema kupljena zahvaljuju}i sredstvima Minis-
tarstva zdravlja i socijalne za{tite i Fonda zdravstvenog osiguranje RS.
"Dobili smo kompletan informacioni sitem za potrebe porodi~ne medici-
ne, 13 kompjutera i jedan server", istakao je Markovi} i dodao da }e oprema
zna~ajno pobolj{ati kvalitet usluga.
On je izjavio da je oprema dodijeljena u okviru projekta Svjetske zdrav-
stvene organizacije, te dodao da Dom zdravlja o~ekuje i sredstva za obnovu
prizemlja zgrade, kako bi ambulante porodi~ne medicine bile opremljene
prema zadovoljavaju}im standardima.
Dom zdravlja Ugljevik trenutno ima devet timova porodi~ne medicine i
17.000 registrovanih pacijenata. (Srna)
Bezbjednosna
situacija na
visokom nivou
MRKONJI] GRAD - Na sas-
tanku Foruma za bezbjednost
gra|ana, koji je odr`an u Mrko-
nji} Gradu, zaklju~eno je da je
bezbjednosna situacija u oblasti
kriminaliteta i javnog reda i mira
na podru~ju ove op{tine na vrlo
visokom nivou.
Za prvih devet mjeseci nije bilo
te`ih krivi~nih djela, a u padu je i
broj prekr{aja iz oblasti naru{avanja
javnog reda i mira.
U radu Foruma u~estvovali su
Manojlo ]uk, odbornik u SO Tre-
binje, koji je ovaj problem u skup-
{tinskoj sali do sada iznosio dva
puta, naveo je da su posebno stano-
vnici Popovog Polja zadovoljni no-
vo{}u.
"Ve} od vikenda koristimo liniju
koja zna~i stanovnicima iz Popovog
Polja, naro~ito onima slabijeg mate-
rijalnog stanja, a takvih je ve}ina, a
naro~ito su obradovani oni zaposle-
ni u Industriji alata, 'Novoteksu' ili
nekom drugom preduze}u", kazao
je ]uk.
Pored bojazni da autobuska linija
ponovo ne bude ukinuta mje{tani se
boje i da karta ne poskupi, ali je
njena cijena zasad kao i ranije - {est
i po maraka.
V.D.
predstavnici svih relevantnih institu-
cija. Forum ima za cilj redovno ra-
zmatranje stanja bezbjednosti na
podru~ju op{tine i da u slu~aju kriti-
~nih situacija djeluje preventivno.
"Mogu re}i da smo me|u najbez-
bjednijim op{tinama u BiH, a to je
uglavnom zahvaljuju}i dobrom radu
policije. U slu~aju potrebe, djelova-
}emo preventivno", rekla je Divna
Ani~i}, predsjednica Foruma za bez-
bjednost gra|ana Mrkonji} Grada.
D.L.
Bi}e
zasijano
17.483
hektara
BIJELJINA - Na podru~ju
Semberije tokom jeseni bi}e
zasijano ukupno 17.483 he-
ktara od ~ega u privatnom
vlasni{tvu 15.578, a u dr`a-
vnom 1.905 hektara, {to je na
pro{logodi{njem nivou, pot-
vr|eno je u Odjeljenju za pri-
vredu i poljoprivredu op{tine
Bijeljina.
Poljoprivrednici }e i ove go-
dine zasijati oko 14.000 he-
kta ra p{e ni com ka ko bi
obezbijedili hranu za vlastite
potrebe.
Oni o~ekuju da }e dr`ava
promijeniti svoj odnos prema
agraru, posebno prema proi-
zvodnji p{enice kao osno-
vnog pre hram be nog
proizvoda. (Srna)
Rekordan rod
krompira
GLAMO^ - "Ovogodi{nji
rod krompira, na podru~ju
glamo~ke op{tine, izuzetno je
dobar i, prema procjeni poljo-
privrednih stru~njaka, ve}i je
nego pro{le godine, koja je bi-
la rekordna", izjavio je Sini{a
[olak, organizator druge ma-
nifestacije pod nazivom "Da-
ni glamo~kog krompira".
On je rekao da kampanja
va|enja krompira na podru~ju
ove op{tine jo{ traje, zahva-
ljuju}i povoljnim vremenskim
prilikama, ali i nedostatku ra-
dne snage koja postaje hroni-
~ni problem svake godine.
Tokom vikenda, odr`ana su
predavanja i rasprave na temu
"Krom pir, po ljo pri vre dna
proizvodnja, uvo|enje novih
kultura u poljoprivredu na na-
{em podru~ju", a predava~i su
bili eminentni poljoprivredni
stru~njaci iz Banjaluke, Mos-
tara i Sarajeva, te banjalu~kog
Ekonomskog instituta. (Srna)
Sanacija
puta u
povratni~kom
naselju
FO^A - Ugovor o izvo|e-
nju radova na sanaciji i rekon-
strukciji puta u povratni~kom
naselju Borovni}i potpisan je
u Fo~i.
Cilj je stvaranje infrastru-
kturnih uslova za br`i i odr`i-
vi povratak stanovni{tva na
podru~ju op{tine.
Ukupna vrijednost radova je
49.979 KM, a sredstva je obe-
zbijedio Fond za povratak iz
Sarajeva. Radove na rekon-
strukciji puta izvodi}e firma
"Gora`deputevi" iz Gora`da,
a rok za zavr{etak je 30 dana.
D.Ku.
^lanovi br~anskog Udru`enja
Blokirali
pa od{etali
Nezadovoljni sporo{}u provo|e
odluke Skup{tine distrikta
Ne}emo odustati od zahtjeva
da nam pove`u sta` i isplate
otpremnine jer smo mi radili i
gradili sva ta preduze}a koja su
nam oteta, rekao Muja~i}
Novak TANASI] Vlade, i pored obezbije|enih milion i po maraka za ovu
godinu, nema", rekao je Hajrudin Muja~i}, predsjednik
BR^KO - ^lanovi br~anskog Udru`enja "Glas Udru`enja "Glas Radnika".
radnika" ponovo su ju~e protestovali, ali i kratko On je naveo da nisu pomenuti ni u Nacrtu bud`eta
blokirali saobra}aj pred zgradom Vlade distrikta, a za 2010, {to ih posebno brine.
potom od{etali do sjedi{ta OHR-a u Br~kom.
Oni su nezadovoljni sporo{}u provo|enja odluke
Re~eno im da su pogrije{ili
Skup{tine distrikta o izdvajanju milion i po maraka za
ostvarivanje dijela ste~enih prava po osnovu rada do adresu, te da se obrate organima
1992. godine, kada su bez svoje volje ostali bez posla. lokalne vlasti
"Ne}emo odustati od zahtjeva da nam
pove`u sta` i isplate otpremnine jer smo mi radili i gra-
dili sva ta preduze}a koja su nam oteta i privatizovana
na na~in koji }e jednog dana biti sramota i kriminal, za
Muja~i} je podsjetio da su im u lo{oj
privatizaciji koja je nametnuta odredili sudbinu kao ko-
koji }e, vjerujemo, ipak neko odgovarati. Obe}anja su
jedino {to nam redovno nude, a konkretne aktivnosti iz
lateralne {tete.
Biv{a radnica "Bosnaploda" Ljiljana Radenkovi} je
Za smje{taj studenata
1.442.000 maraka
ZENICA - Vlada Zeni~ko-dobojskog
kantona u ovoj akademskoj godini osigu-
rat }e 1.442.000 KM za smje{taj 820 stude-
nata u pet studentskih centara u Federaciji
BiH.
Premijer ZDK Miralem Galija{evi} i
kantonalna ministrica za obrazovanje, nauku,
kulturu i sport Zdenka Merd`an u razgovoru
sa direktorom "Studentskih centara" Sarajevo
Emirom Kadri}em naveli su kako }e Vlada
ZDK nastaviti redovno da servisira svoje oba-
veze prema centrima.
"Sporazumom iz 2006. godine na{ studenata, 640, smje{ten je u "Studentski cen-
kanton je preuzeo finansiranje 965 studenata. Sastanak tar" Sarajevo, dok ih je u Zenica 140, u Tuzli
Ove godine }emo finansirati 820 studenta. Fi- 120, a u dva mostarska centra ukupno 32.
u vezi sa
nansiramo smje{taj studenata u pet centara - u smje{tajem "Sretni smo {to imamo partnere kao
studenata
Sarejevu, Tuzli, dva u Mostaru, uklju~uju}i i FOTO NN
{to je Vlada ZDK, koja redovno izvr{ava pre-
140 studenata u centru pri Univerzitetu u Ze- uzete obaveze. Obe}avam da }emo sa svoje
nici. Kada smo krenuli sa sufinansiranjem 945 strane uraditi sve da se ova djeca u domovima
studenata, nije bilo ve~ere koja je uvedena osje}aju kao kod ku}e", izjavio je Kadri}.
pro{le godine. To je jako va`no za studentski Prema Kadri}evim rije~ima, "Studentski
Finansiramo
standard", ka`e Merd`anova. U teku}oj stu- centri" Sarajevo podnijeli su tu`bu protiv Vlade
smje{taj
dijskoj godini ZDK }e po studentu pla}ati Srednjobosanskog kantona, koja ove godine ni-
studaneta
participaciju od 189 KM, dok }e studenti sno- je ni{ta platila za studente iz ovog dijela FBiH.
u pet centara
siti tro{kove u visini od 91 KM. Najve}i broj A.M.
 Panorama 6. 10. 2009. vupsbl 13

"Glas radnika" ponovo protestovali Potro{a~i Uginule ovce

duguju milion
saobra}aj
i po KM
BIJELJINA - Bijeljinskom
preduze}u "Vodovod i kanali-
zacija" potro{a~i za utro{enu
vodu tokom godine konstan-
tno duguju oko milion i po
{ire zarazu
TOMISLAVGRAD - Na lokaciji
namijenjenoj za prodaju stoke u
Tomislavgradu krajem pro{le se-
dmice prona|eno je nekoliko ugi-
nulih ovaca, ~ije su le{ine zbog
visoke temperature bile u stanju ra-
Drago Kri{to, direktor Veterinarske
stanice u Tomislavgradu, potvrdio je
da su veterinari u saradnji s op{tin-
skim sanitarnim inspektorom proveli
mjere na utvr|ivanju vlasnika uginu-
lih ovaca na osnovu markica i uzroka

do OHR-a
KM, potvrdio je Stojadin Kne-
`evi}, savjetnik za odnose s ja-
vno{}u u ovom preduze}u.
On je rekao da nesavjesne
po tro {a ~e i ve li ke du `ni ke
"Vodovod" isklju~uje s mre`a,
a ogroman dug poku{ava da
spadanja i predstavljale su potenci-
jalnu opasnost po zdravlje ljudi.
Uginule ovce neodgovornog i zasad
nepoznatog vlasnika otkrivene su pored
lokalnog puta koji povezuje Tomislav-
grad sa selima ispod planine Ljubu{e, a
neke le{ine su rastrgane, {to zna~i da su
uginu}a koji se utvr|uje uzimanjem
uzorka radi analize u Veterinarskom
zavodu BiH.
Kri{to je rekao da su sanaciju
terena i uklanjanje uginule stoke
izvr{ili radnici Javnog komunal-
nog pre du ze }a, te da su le {i ne

FOTO D.\URKOVI]
enja
naplati putem suda.
"Svakodnevno na mre`u pri-
klju~imo jednog do dva nova
korisnika. Cijena vode po me-
tru kubnom je za doma}instva
0,66 KM, za privredu 2,70, za
ustanove zdravstva kulture i
sporta te socijalne ustanove
1,78 KM. Na{a obaveza je da
do 2013. godine izjedna~imo
cijenu vode za doma}instva i
industriju, tako da }e se ta cije-
na okvirno kretati 1,20 KM po
metru kubnom za potro{a~e",
naveo je Kne`evi}.
On je dodao da cijena za
ka na li za ci ju ta ko |e sa da
iznosi 0,66 KM po metru ku-
bnom, bez PDV-a i vodnih
doprinosa. (Srna)
vjerovatno lisice i psi lutalice bili u do- ovaca zakopane na lokaciji koju
diru s uginulim ovcama, ~ime je put za su za tu svrhu odredile op{tinske
preno{enje zaraze otvoren. vlasti. (Srna)
Za{tita bilja po
evropskim standardima
BANJALUKA - Zakonom o sredstvima za za{titu bilja bi}e ure|eni
registracija, kontrola, promet i primjena sredstava za za{titu bilja u po-
ljoprivredi i {umarstvu, kao i poslovi od javnog interesa u ovoj oblasti,
te ostala pitanja od zna~aja.
Bojan Kecman, portparol Ministarstva poljoprivrede, {umarstva i vodopri-
vrede RS, kazao je da osnovni razlozi za dono{enje ovog zakona proizlaze
iz ~injenice da se savremena poljoprivredna proizvodnja i obezbje|ivanje
dovoljnih koli~ina kvalitetne zdravstveno ispravne hrane, ne mo`e zamisliti
bez pravilne i kontrolisane upotrebe sredstava za za{titu bilja.
On je naglasio da }e ovim zakonom teritorija RS biti za{ti}ena od nekon-
trolisanog i velikog unosa sredstava za za{titu bilja.
Kecman, tako|e, napominje da je fitosanitarni sistem EU jedna od "tri ka-
rike lanca o bezbjednosti hrane". (Srna)

Evropska unija

OP[TINA MRKOWI] GRAD U SARADWI SA RAZVOJNIM PROGRAMOM UJEDIWENIH NACIJA

na protest donijela pravosna`na sudska rje{enja i naloge
za zapljenu imovine na ime duga za struju i ostale ko-
munalije koje je njena ~etvoro~lana porodica, u kojoj ni-
ko ne radi, napravila za vi{e godina.
"Tra`e naplatu vi{e od 4.300 maraka. ^e-
kam sudske izvr{itelje mirna, jer kada sve {to imamo
odnesu iz ku}e, a staro je 20 i vi{e godina, mogu za to
dobiti najvi{e 500 maraka. Prava su mi definitivno po-
ga`ena, obaveze su stalne i neizbje`ne, pa neka kupe i
ovo preostale sirotinje {to nam je preteklo u bijedi koja
nas prati", kazala je ogor~ena Radenkovi}eva.
Muja~i} je kratko prenio i ishod razgovora tro~lane
delegacije radnika, koju je primio zamjenik supervizora
za Br~ko Gerhard Zonthajm.
"Re~eno nam je da smo pogrije{ili adresu, te da se
obratimo organima lokalne vlasti", naglasio je Muja~i}.
P~elarska zadruga "@alfija" iz Trebinja uspje{no posluje
U Vladi su, me|utim, istakli da su kriterijumi za
primjenu skup{tinske odluke predlo`eni, a bi}e usvojeni
tek nakon usagla{avanja na koordinaciji stranaka i parti-
ja koje ~ine skup{tinsku vlast.
"Mi{ljenja su potpuno suprotstavljena i mali su iz-
gledi da uskoro do|e do koncenzusa o kriterijumima i
nastavku izdvajanja sredstava za ove namjene, koje bi
ina~e mogla bitno ugroziti bud`et u narednih nekoliko
godina", potvrdio je na{ izvor u Vladi.
S obzirom na to da je rukovodstvo Udru-
`enja "Glas radnika" dobilo slu`beni odgovor da protes-
te ukoliko `ele mogu nastaviti na Trgu pravde kod
Omladinskog centra, Muja~i} je potvrdio da }e od sutra
na toj lokaciji formirati {tab pod {atorima.
Naveo je da }e s te lokacije svaki dan organizovati
mirne {etnje do lokalnih institucija vlasti.
RASPISUJE:
JAVNI POZIV ORGANIZACIJAMA CIVILNOG DRU[TVA/NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA
ZA PREDAJU PRIJEDLOGA PROJEKATA
U SKLOPU PROJEKTA JA^AWE LOKALNE DEMOKRATIJE - LOD
KOJI FINANSIRA EVROPSKA UNIJA
Razvojni program Ujediwenih nacija (UNDP) i 14 op{tina u Bosni i Hercegovini zajedni~ki implementi-
raju projekat pod nazivom Ja~awe lokalne demokratije - LOD. Projekat finansira Evropska unija, a djelimi~no
je finansiran i od op{tine Mrkowi} Grad i UNDP-a.
UNDP LOD projekat i op{tina Mrkowi} Grad pozivaju sve organizacije civilnog dru{tva (OCD) i nevla-
dine organizacije (NVO) iz Bosne i Hercegovine da dostave prijedloge projekata koji su u skladu sa razvojnim
ciqevima op{tine Mrkowi} Grad na sqede}e prioritetne oblasti:
1. Doprinos razvoju qudskog kapitala;
2. Doprinos razvoju i unapre|ewu kulturnih, sportskih i turisti~kih manifestacija;
3. Poboq{awe polo`aja djece i mladih;
4. Ja~awe polo`aja `ena;
5. Za{tita qudskih prava i sloboda;
6. Unapre|ewe `ivotne sredine i ekologija;
7. Unapre|ewe lovnog, ribolovnog i izletni~kog turizma;
8. Socio-humanitarne aktivnosti i
9. Razvoj, informisawe i anga`ovawe lokalnog civilnog dru{tva.
Visina projekata koji }e biti odobravani kre}e se od 10.000 KM - 70.000 KM (konvertibilnih maraka).
UNDP zadr`ava pravo da ne dodijeli sva raspolo`iva finansijska sredstva u slu~aju da projekti ne za-
dovoqavaju kvalitetom.
Du`ina trajawa svakog projekta mo`e biti od osam (8) do maksimalnih deset (10) mjeseci. Izabrani pro-
jekti treba da budu implementirani u periodu izme|u novembra 2009. i septembra 2010. godine.
PRAVO U^E[]A:

Izvoze u Norve{ku
U~e{}e u ovom javnom pozivu je otvoreno, na jednakim osnovama, za sve formalno registrovane OCD i NVO
(udru`ewe ili fondacija), u skladu sa va`e}im zakonskim propisima u Bosni i Hercegovini.
U Smjernicama za aplikante u okviru javnog poziva sve zainteresovane organizacije civilnog dru{tva
mogu se detaqno informisati o uslovima za aplicirawe i kriterijima za finansirawe projekata.

V. DUKA "Mi smo, zajedno sa resornim ministar- PREUZIMAWE DOKUMENTACIJE:

TREBINJE - P~elarska zadruga "@alfija" iz
Trebinja uspje{no izvozi repromaterijal na norve{ko
tr`i{te.
Ova zadruga ve} dvije godine sara|uje sa norve-
{kom organizacijom "Biznis inovatorni program" (BIP)
preko koje je i ostvarila komunikaciju sa partnerima iz
ove zemlje.
"Izvoze se razli~iti elementi za ko{nice,
poput podnja~a, ramova i sli~no, a do sada smo imali
dvije isporuke od po jednog {lepera robe, dok se trenu-
tno ugovara koli~ina za narednu godinu", ka`e Rade
Kozjak, direktor P~elarske zadruge "@alfija".
Iako bi saradnja sa Norve`anima prvenstveno tre-
bala da se bazira na izvozu meda, to za sada nije mogu-
}e realizovati, zbog toga {to BiH ne posjeduje
neophodan monitoring plan.
U "@alfiji" se nadaju da }e se ovaj problem preva-
zi}i kada se formira akreditovana centralna laboratorija
na nivou BiH, koja bi adekvatno ocijenila hercegova~ki
med visokog kvaliteta. U "@alfiji", koja broji 63 p~elara,
ipak se ne `ale na izvoz, jer med, hranu za p~ele i repro-
materijal koji proizvode, bez problema plasiraju na bh.
tr`i{te i u zemlje regiona.
stvom i italijanskom nevladinom organizacijom
UCODEP, krenuli u projekat izgradnje savremenog
p~elarskog centra u industrijskoj zoni Volujac, za koji
je zavr{ena projektna dokumentacija, a do kraja godi-
ne kre}u gra|evinski radovi", obja{njava Kozjak.
U P~elarskom centru, povr{ine 1.500 metara
Krenuli u projekat izgradnje
savremenog p~elarskog centra
kvadratnih, bi}e objedinjeni i pro{ireni svi proizvodni
kapaciteti, sa novim linijama, laboratorijom za ispiti-
vanje meda, poga~a, voska, kao i edukativne prosto-
rije i degustacioni prostor za turiste, ali i ostale goste.
Kozjak dodaje da se "@alfija" uklju~ila u proje-
kat "Zlatni put hercegova~kog meda", za koji je iz
Razvojnog programa UN obezbije|eno 45.000 KM.
U okviru ovog projekta }e se formirati se-
dam degustacionih punktova na podru~ju Hercegovi-
ne, od ~ega tri u Stocu i Blagaju i ~etiri u Trebinju.
Kozjak, tako|e, navodi da je sve vi{e zainteresovanih
mladih p~elara koji poha|aju i njihovu {kolu p~elar-
stva.
Dokumentaciju za prijavu na javni poziv za op{tinu Mrkowi} Grad mogu}e je preuzeti od utorka, 6. oktobra
2009. godine (dan otvarawa javnog poziva) slawem zahtjeva sa nazivom zainteresovane organizacije na e-mail:
registry@undp.ba ili li~no preuzimawem na {alteru br. 2 u {alter-sali op{tine Mrkowi} Grad, Trg kraqa Petra
Prvog Kara|or|evi}a 1, 70 260 Mrkowi} Grad.
Sve potrebne informacije i elektronsku verziju cijelog paketa prijavne dokumentacije mogu}e je na}i na
sqede}oj adresi: www.undp.ba i www.mrkowic-grad.rs.ba.
Pitawa u vezi sa javnim pozivom mogu}e je postaviti e-mailom na adresu registry@undp.ba sa naslovom javnog
poziva za aplikante. Pitawa je mogu}e postavqati do ~etvrtka, 22. oktobra 2009. godine, a odgovori na }e biti
dostavqeni u pisanoj formi najkasnije za tri (3) radna dana nakon prijema upita.
PREDAJA APLIKACIJA:
Ispuwena aplikacija (sa svom zahtjevanom dokumentacijom) mora biti dostavqena u tri (3) seta dokumenta-
cije u {tampanom obliku i jednoj elektronskoj kopiji (CD ili USB) u zatvorenoj koverti preporu~enom
po{tom ili li~no radnim danom (ponedjeqak - petak), u vremenu od 9.00 do 15.00 ~asova, na slqede}u adresu:
Op{tina Mrkowi} Grad
[alter br. 2
Ul. Kraqa Petra Prvog Kara|or|evi}a 1
70 260 Mrkowi} Grad
Rok za predaju aplikacija je 27. oktobar 2009. godine u 15.00 sati. Aplikacije koje budu pristigle poslije nave-
denog roka bi}e razmatrane jedino u slu~aju da po{tanski `ig ukazuje na datum slawa prije zvani~nog isteka roka.
Vawska strana koverte mora sadr`avati naziv poziva za predaju prijedloga projekata, puno ime i adresu apli-
kanta, puni naziv projekta i rije~i "Ne otvarati prije zvani~nog otvarawa".
O primqenoj po{iqci u op{tini }e biti vo|ena uredna evidencija i izdavane potvrde o prijemu.
Svi aplikanti koji su predali prijedloge projekata, koji su prihva}eni ili odbijeni, bi}e u pisanoj formi
obavije{teni o odluci u vezi sa wihovim prijedlogom projekta u roku od 30 dana od dana zatvarawa javnog poziva.
Rezultati }e biti objavqeni na oglasnoj tabli op{tine, na web adresi www.mrkonjic-grad.rs.ba i www.undp.ba.
Organizacije ~iji projekti budu odobreni bi}e du`ne da ih prevedu na engleski jezik i dostave donatoru
prije potpisivawa ugovora.
NA^ELNIK OP[TINE
Zoran Tegeltija
14 vupsbl!6. 10. 2009.
Intervju
Ibrahim Nadarevi}, {ef Kluba poslanika SDA u Predstavni~kom domu Parlamenta FBiH
"Ne}emo mo}i
izbje}i odgovornost"
Najdirektnije smo
izglasali zaklju~ke
uz spoznaju opasnosti
da mogu prekinuti
aran`man MMF-a,
ka`e Nadarevi}
Razgovarala: Selma VELI]
arlament FBiH, koji je prihvatio
P
zahtjeve nosioca najvi{ih ratnih
priznanja, ne mo`e izbje}i odgo-
vornost ukoliko do|e do proble-
ma s realizacijom sredstava
MMF-a, smatra Ibrahim Nadare-
vi}, {ef Kluba poslanika SDA u
ovom domu.
Iako je i sam podr`ao zaklju~ke, Nadarevi} u
intervjuu za "Nezavisne" ka`e da su se neki funkci-
oneri i politi~ari u FBiH solidarisali s prosvjednici-
ma i na taj na~in vodili predizbornu kampanju.
Prvenstveno misli na Stranku za BiH i SDP.
"Iako sam glasao za ove zaklju~ke, mislim da
mogu ugroziti aran`man s MMF-om", ka`e Nadare-
vi}.
NN: Da li je Vlada FBiH du`na da realizira
zaklju~ke koje je usvojio Predstavni~ki dom Par-
lamenta FBiH nakon dvodnevnih protesta dobi-
tnika najvi{ih ratnih priznanja?
NADAREVI]: Ako ni{ta drugo, sve ono {to
se izde{avalo u protekloj sedmici mora natjerati Vla-
du FBiH na sadr`ajan socijalni dijalog s korisnicima
iz oblasti bora~ko-invalidske za{tite. Ako bude nas-
tavljen ovakav na~in rje{avanja bez socijalnog dija-
loga ili dijalogom koji }e biti isklju~iv, krajem ove
ili po~etkom naredne godine ne}emo imati novca za
osnovna prava svih kategorija, a kamoli za posebna.
NN: Zna~i li to da do sada nije bilo dijaloga?
NADAREVI]: Bilo je dijaloga, ali smo svje-
doci u zadnja tri mjeseca da se zavr{avao na negira-
nju i osporavanju prava i to je rezultiralo da Zakon o
pravima dobitnika najvi{ih ratnih priznanja bude na
spisku akata koje treba ukinuti. Taj dijalog i{ao je u
pogre{nom smjeru.
NN: Mo`e li Parlament uticati na Vladu
FBiH ako odbije da realizira zaklju~ke?
NADAREVI]: Zaklju~ci su okvir koji je za-
dan Vladi FBiH, a on podrazumijeva, izme|u osta-
log, i izmjenu va`e}ih propisa, Zakona o u{tedama,
rebalans bud`eta. Vrlo brzo }emo znati kakva im je
Qb!wkf!sp!wb!uop!ob!emf!aoj
Ko je odgovo- ps!hb!oj!j!vwp!{oj!mp!cj!kj/!Lbp
ran za ~inje- j!vwjkfl/!Okj!nb!pe!hp!wb!sb
nicu da eb!nj!kf!ef!np!tnf!~f-!b
konzumiramo eb!tf!okj!nb!qv!of!eaf!.
salame i ko- qp!wj/!\ub!ji!csj!hb/
basice koje su Miki, Sarajevo
napravljene
od mesa sta-
rog deset go-
dina?
nakana, da li }e zaklju~ke ugraditi u rebalans ili u
postoje}i bud`et.
NN: Gdje je mogu}e napraviti dodatne u{te-
de?
NADAREVI]: Nemogu}e je u neima{tini
izvesti situaciju da jednom dajete, a drugome uzima-
te. Razumijem da }e neko morati dodatno snositi
pote{ko}e neima{tine. ^ini mi se da sam ~uo dopre-
mijera FBiH Gavrila Grahovca da je rekao kako je
raspolo`en da bud`et njegovog ministarstva bude
umanjen za razliku u oblasti bora~ko-invalidske za-
{tite.
NN: Parlament je usvojio zaklju~ke iako je
bilo upozorenja da prijete naru{avanju stendbaj
aran`mana?
NADAREVI]: I ja mislim da ga naru{avaju.
NN: Ali ste glasali za njih?
NADAREVI]: Premijer FBiH Mustafa Muje-
zinovi} trebalo bi da usaglasi stavove sa zamjenici-
ma, da ono {to on tvrdi ne bude u suprotnosti s onim
{to je na sjednici Parlamenta istakao Gavrilo Graho-
vac. Tvrdio je kako zaklju~ci ne}e naru{iti odnose s
MMF-om i da nisu uslov za stendbaj aran`man.
NN: Da poslanici iz SDA nisu glasali za za-
Of!tnf!ub!okj!nb!tb!mb!nb
ob!qsbw!mkf!ob!pe!qb!qb!lb-
poj!kf!ev!gb!|j!sb!op!nf!tp!j
cjg!uf!lf/!J!okj!ip!wb!ekf!db
kf!ev!up-!b!ob!nb-!tj!sp!uj!okj-
ep!csj!tv!j!qbq!dj/
reis_u_lema_666
@gmail.com
Po{tovani ~itaoci, u rubrici Dana{nje pitanje:
Forum plus mo`ete da
izrazite svoje mi{ljenje o aktuelnim Kako zaustaviti
doga|ajima i temama. navija~ke nerede
Va{e odgovore {aljite na e-mail: i sprije~iti tragedije na
odgovori@nezavisne.com sportskim terenima?
Po~ela predizborna
kampanja
OO;!Qbs!mb!nfou!GCjI!•ft!up!vtwb!kb
{b!lmkv!•lf!lp!kf!Wmb!eb!GCjI!tqp!sp!jmj!oj!lb!lp
of!sf!bmj!{v!kf@
OB!EB!SF!WJ^;!Qsfe!tub!woj!dj!qp!mj!uj!•lji!tusb!.
ob!lb!lp!kj!gps!nbm!op!jnb!kv!ob!{jw!{bt!uv!qoj!dj
oj!tv!oj!nb!mp!esv!hb!•j!kj!pe!qsfe!tub!woj!lb
tusb!ob!lb!v!j{!ws|opk!wmbt!uj/!Usf!cb!mp!cj!eb!lp!.
sf!tqpo!ej!sb!kv!kf!eoj!esv!hj!nb-!bmj!v!Qbs!mb!.
nfo!uv!qpt!up!kj!j!pqp!{j!dj!kb!lp!kb!tb!np!jef!v
qsbw!dv!pep!csb!wb!okb!pop!hb!|up!jo!uf!sf!tof
tlv!qj!of!t!qsb!wpn!jmj!t!nb!okf!qsb!wb!{b!iuj!.
kf!wb!kv/![bt!uv!qoj!dj!lp!kj!tv!of!qp!tsf!eop!cj!.
sb!oj!v!j{cps!ojn!kf!eoj!dj!nb!•ft!up!qp!emf!hov
qsj!ujt!lv!qp!{j!dj!kf!jmj!pqp!{j!dj!kf/!Ob!mb!{j!np!tf
v!{b!eokpk!hp!ej!oj!nbo!eb!ub-!lsf!ov!mb!kf!qsf!.
ej!{cps!ob!lbn!qb!okb!j!uf!|lp!~f!np!tb!•v!wb!uj
Qbs!mb!nfou!v!okf!hp!wpk!j{wps!opk!ob!emf!aopt!uj
eb!ep!op!tj!qsp!qj!tf/
doma jer bi zaklju~ci trebalo da budu kona~an stav i
mogu izazvati krize u FBiH. Dom naroda vje{to iz-
bjegava raspravljati o ovakvim temama. Mislio sam
klju~ke, da li bi dobili potrebnu ve}inu? da treba biti odr`ana plenarna sjednica oba doma, ali
NADAREVI]: Tada zaklju~ci vjerovatno ne je bilo o~ito da su se neki funkcioneri i politi~ari u
bi pro{li. FBiH solidarisali s prosvjednicima i nisu imali ni{ta
Ibrahim
Nadarevi}: NN: SDA prvobitno nije podr`ala zahtjeve protiv njihovih zahtjeva. Vodila se predizborna kam-
Vlada FBiH dobitnika najvi{ih ratnih priznanja. Na osnovu panja tako da su zaklju~ci rezultirali ne~im {to bi
mora voditi ~ega ste dan kasnije promijenili stav? mogli nazvati pritiskom.
sadr`ajan NN: Na koje funkcionere i politi~are mislite?
socijalni
NADAREVI]: Bilo je vidljivo da je neko us-
dijalog mjerio svu o{tricu na politi~ke odluke SDA i da ova NADAREVI]: Iz Stranke za BiH, SDP-a i jo{
s korisnicima stranka ne podr`ava zahtjeve ljudi koji su protesto- nekih stranaka.
bora~ko vali, {to nije ta~no. Hipoteku da smo protiv bora~ke NN: Ko }e biti odgovoran ako padne aran-
-invalidske `man s MMF-om?
za{tite
populacije skinuli smo glasanjem u Predstavni~kom
domu, kada smo vidjeli da nismo uspjeli s na{im na- NADAREVI]: Parlament koji je izglasao za-
kanama da sve bude preispitano do 15. oktobra. Na klju~ke ne mo`e izbje}i odgovornost. Najdirektnije
sjednici kolegija Predstavni~kog doma svi su samo smo izglasali zaklju~ke uz spoznaju opasnosti da
`urili da to bude izglasano bez obzira na moje prije- mogu prekinuti aran`man. Dimenzija kako se mo`e-
dloge. Bilo je korisnije zaustaviti tenzije koje su bile mo kriti da to nismo uradili nemogu}a je misija. ^i-
prisutne nego napraviti dodatne probleme. njenica je da sam nudio rje{enja da budu preispitani
Stranka za NN: Jesu li zaklju~ci usvojeni pod pritis- zaklju~ci, odredbe zakona koje se odnose na dobi-
BiH i SDP kom? tnike najvi{ih ratnih priznanja do 15. oktobra, a sko-
vodile NADAREVI]: Predstavni~ki dom Parlamenta ro da prijedlog nije bio registrovan. Tako|er sam
predizbornu FBiH je, na`alost, po~etkom godine pristao da ras- predlagao da svi nivoi vlasti ispunjavaju obaveze iz
kampanju pravlja o temama koje nisu prije toga raspravljane u oblasti bora~ko-invalidske za{tite jer smo svjedoci
Vladi FBiH i koje nisu produkt politike koju kreira da kantoni i op}ine nerijetko izbjegavaju izvr{avati
Vlada. Nije trebalo do}i do sjednice Predstavni~kog svoje obaveze prema ovoj populaciji.
FORUM PLUS
Kb!up!oj!of!kf!efn-!qji/ Pe!hp!wps!of!tv!jo!tqf!ldj!. Tb!mb!nf!j!lp!cb!tj!df!tv!qp!. V!pwpk!{f!nmkj!oj!lp!oj!kf!pe!.
Of!{obn!lb!lp!mkv!ej!np!. kf!lp!kf!of!sb!ef!twpk!qp!. {ob!uf!lbp!of{!esb!wb!isb!. hp!wp!sbo!oj!{b!|ub/!Pobk
hv!kft!uj!of!|up!|up!kf!ob!. tbp/!Nj!t mjn!eb!kf!twp ob!{b!up!kf!j!{b!p•f!lj!wb!uj lp!cj!usf!cbmp!eb!cvef!pe!.
qsbw!mkf!op!pe!aj!wp!ujok!tlf nf!tp!j{!vwp!{b!tub!sp!qp eb!tf!qsb!wf!pe!ub!lwph hp!wp!sbo!tj!hvs!op!of!kf!ef
lp!a f-! qb!q b!l b-! v|j!kv- ef!tfu!hp!ej!ob!j!eb!tf!•v!. tnf!~b/!Qpt!ubw!mkb!tf!qj!ub!. tb!mb!nv!pe!ewjkf!LN-!wf~
np{!hb/!Cp!mkf!tv!cj!mklf- wb!v!sp!cojn!sf!{fs!wb!nb okf!|ub!kf!v!ujn!tb!mb!nb!nb qs|v!uf!j!esv!hf!qsb!wf!nf!.
sj!cf!j!nmj!kf!lp/ of!lf!pe!{f!nb!mkb!FV!qb j!lp!cb!tj!db!nb!ptjn!nf!tb/ tof!qsf!sb!}f!wj!of/!Ob!usaj!.
Denis, Travnik lbe!nv!jt!uf!lof!sp!l-!|b!mkv Marko, Bijeljina |uf!CjI!jef!qp!tf!cob!mj!oj!kb
hb!v!CjI-!kfs!lpe!obt qsf!isbn!cf!oji!qspj!{wp!eb
twf!qsp!mb!{j/ j{!FV!j!pcj!•op!tf!sb!ej!p
Miralem, Zenica tnf!~v/
Slovenac, Kranj
 6. 10. 2009. vupsbl 15
ECONOMIST PARIS MATCH

Forum Kako najbolje

iskoristiti
oporavak
ekonomije
Pro{lost
proganja
Romana
Polanskog

Press
THE SUN Pogled s margine Pi{e:
@eljko IVANKOVI]

Slijepi dje~ak "vidi" Silovatelj logike nema namjeru, a kamoli mogu}nost,

pomo}u zvukova dokazati kako to Bo{njaci sami sebi osporavaju
Lukas Marej, slijepi sedmogodi{-
afirmaciju, ako je ve} osporavam ja
nji dje~ak, postao je prvi Britanac

Silovanje logike
za kojeg se vjeruje da se poput del-
fina i {i{mi{a slu`i eholokacijskom
tehnikom, odnosno tehnikom odje-
ka, kako bi vizuelizovao svoju oko-
linu i samim tim se orijentisao u
prostoru.
Lukas je slijep od ro|enja, a na- vih je dana izi{la i ~etvrta knjiga No, nije tu kraj primjerima iz primije-

kon {to je ovladao ovom prili~no
komplikovanom tehnikom, prijate-
lji i porodica su ga prozvali Betboj.
Eholokacija je, naime, sistem ko-
jim se pomo}u zvuka dobija pred-
sta va o pros to ru u ko jem se
nalazite, ne{to poput sonara.
Lukas udaraju}i jezikom o nepce
proizvodi zvukove, nakon ~ega mu
se odjeci vra}aju i on tako otkriva
gdje se objekti nalaze u prostoru. Ta
nevjerovatna tehnika, kojom se ina-
~e slu`e {i{mi{i, delfini i kitovi,
omogu}ila mu je da tr~i po igrali-
Lukas udaraju}i
jezikom o nepce
proizvodi zvukove,
nakon ~ega mu se odjeci
vra}aju
{tu, igra ko{arku pa ~ak i da se pe-
nje po stijenama.
"Zaista mi se svi|a ova tehnika,
ali nije mi je bilo lako nau~iti. Vo-
lim ko{arku, a sada mogu i sam lo-
ci ra ti ko{ i ba ci ti lop tu pre ma
njemu", kazao je dje~ak dodaju}i
da mu ova tehnika omogu}ava da
shvati gdje se nalazi neki predmet,
koliko je daleko i kolike je veli~ine.
Lukasa je eholokacijsku tehniku
prije dvije godine nau~io slijepi
Danijel Ki{, ~etrdesetjednogodi{-
njak iz Kalifornije. Lukasovi rodi-
te lji Sa ra i Jan vi dje li su ga na
televiziji i zamolili da ih posjeti.
"Tri dana su intenzivno trenirali i
nau~io je Lukasa tu tehniku. Sada
je na{ sin toliko nezavisan da mu
ne trebamo pomagati ni{ta ~e{}e
nego {to bi trebalo, recimo, normal-
nom sedmogodi{njaku", ka`e pre-
sre}na Lukasova majka.
O
o `ivotu i ne-djelu Tunje Filipo-
vi}a u zadnjih petnaestak godina.
^et vrti nad gro bni spo me nik po -
najve}oj od svih bh. ubleha podi-
gao mu je Ve {o vi} knji gom
"Tu njo ve li ki i u Tu nje ma li".
Kako stvari stoje, uskoro }e tih spomenika
biti vi{e nego prvotno prokazanih viso~kih
piramida, jer ih ovaj biv{i profesor filozo-
fije sam svakodnevno priziva "siluju}i lo-
giku" (Ve{ovi}), zdrav razum i sve znane
eti~ke kanone.
Tako nedavno na direktno pitanje o lju-
di ma i knji ga ma ko je ga in te le ktu al no i
moralno demontiraju (podsje}amo samo na
autore knjiga: M. Sokolija, T. Haveri}, D.
Kao veliki Lo vre no vi}, M. Ve {o vi}), ovaj smi je {ni
vjernici morali bi
"u~itelj bosanskog dostojanstva", kako ga
znati da je u svim zovu njegovi jednako tako smije{ni traban-
religijama jedino
ti, doslovce odgovara: "Kakav moj partner
Bog bezgrani~an u ras pra vi mo `e bi ti ne ka Vil da na, ne ki
Kazaz ili neki @eljko Ivankovi}... To su sve
ljudi pro{losti. To su sve ljudi kojima sme-
ta nezadr`ivi tok afirmacije bo{nja~kog na-
roda i kulture." Ne spominje on one koji su
ga ve} stjerali u mi{ju rupu zbog njegovih
la`i i nekompetencija, nego proziva nove,
dvo je Bo{ nja ka i me ne, za ospo ra va nje
"afir ma ci je bo{ nja ~kog na ro da i kul tu re",
pa i tu, gle, on, budu}i sâm sve biv{e {to se
njene logike tako u~enih i tragi~no nedo-
u~enih mu sljedbenika. Kao veliki vjernici
morali bi znati da je u svim religijama jedi-
no Bog bezgrani~an, ali njima ne smeta da
na pi {u bla sfe mi ju ka ko je ~ak i mo ja
mr`nja bezgrani~na i tako javnosti ponude
"svjedo~enje" o mojoj mr`nji i o Bogu kao
bez gra ni ~ni ma. Eto, ta ko oni us to li ~i {e
svoje Sveto dvojstvo. Na stranu {to moju
tobo`nju mr`nju u svojim bijednim intele-
ktu al nim okvi ri ma pre po zna ju u to me {to
ne vjerujem u ono u {to oni vjeruju. Jer to
je, jasno je, odmah mr`nja. Dakle, ili si je-
dan od nas, da kle vje ru je{, ili - mrzi{?!
Tre}e nema! Ve} samo postojanje drugosti i
njezino javno iskazivanje je mr`nja?! Do-
bra im ta i vjera i logika?!
Meni ne smeta da oni vjeruju u {to ho-
}e, ionako sam se na~itao (i jo{ ~itam!) u
{to su sve kroz po vi jest lju di vje ro va li...
Ali, gle, njima smeta {to ja o tome imam
svoje mi{ljenje i javno ga iskazujem! Po-
gotovu o praksi te ili bilo koje vjere, ideje,
ideologije, jer, {to bi rekao njihov u~itelj
Tunjo: "u kojem sam rekao da je komuni-
zam u svojoj prakti~noj, zapravo jedino re-
levantnoj primjeni (naglasio @.I.), izgubio
mo} osloba|anja i u stanju je da proizvodi
sa mo to ta li tar ne di kta tu re..." Ovo re ~e no

STAV mo `e bi ti (sa svo jih 80 go di na!), dru ge

Pi{e:
Goran KARA]
Stanje dru{tva
Fudbal, za koji je neko jednom rekao da je najva`nija sporedna stvar
na svijetu, uzeo je jedan mladi `ivot i sada svi postavljaju pitanje za{to,
iako svi znamo odgovor.
Nije ovdje rije~ o fudbalu i fudbalskim navija~ima, ve} o stanju dru{tva
kojeg smo svi dio. Ti isti mladi ljudi koji su u nedjelju divljali u [irokom
Brijegu, da nema fudbala, na{li bi neki drugi na~in i izgovor da se okupe,
rije{e se svih frustracija koje ih ti{te ne biraju}i na~in i ne obaziru}i se na
to da li }e neko stradati. Svi se mi sada zgra`avamo i sau~estvujemo u
bolu porodice nesre}nog mladi}a i govorimo kako treba uraditi to i to,
ovako ili onako, pa }e sve sjesti na svoje mjesto, ali koliko }e nas zaista
uraditi ne{to? Vrlo malo ili, na`alost, skoro niko. Opet ono - a za{to je to
tako?
Takvi smo da
A odgovor je jednostavan - jer
}emo prije udariti
smo takvi, takvog smo soja. Takvi
smo da }emo prije ukrasti nego za-
nego pomilovati
raditi, da }emo prije razbiti nego
popraviti, udariti nego potap{ati,
opsovati nego izgovoriti lijepu rije~. Nije nas vi{e briga niza{ta {to se de-
{ava van na{e ku}e i otupjeli smo za sve osim kada je u pitanju li~ni inte-
res.
I kome }e sada s imalo mozga pasti na pamet da povede svoje dijete na
bilo koju sportsku manifestaciju kada postoji realna opasnost da se jedno
ne vrati ku}i? Nije pretjerivanje re}i da je odlazak na fudbalsku utakmicu
u BiH ve} odavno jako rizi~an potez.
Iz svega ovog proizilazi da je boks, za koji svi ka`u da je brutalan i
grub sport, u stvari ma~ji ka{alj za jedan fudbalski me~. Pogledajte samo
zdravstveni bilten nakon ova dva doga|aja i sve }e vam biti jasno.
Razbijena bokserska arkada }e zarasti nakon odre|enog vremena ali
ova druga "navija~ka" rana nikad ne}e.
progla{ava biv{ima. Silovatelj logike nema
namjeru, a kamoli mogu}nost, dokazati ka-
ko to Bo{njaci sami sebi osporavaju afir-
ma ci ju, ako je ve} ospo ra vam ja. No, ne
tre ba se ~u di ti nje go voj smi je {noj lo gi ci,
jer on je tvrdio i da su 1466. predstavnici
Crkve bo san ske tra `i li azil u Du bro vni ku
pred progonom bosanskih vladara, budu}i
da nije ~uo da je Bosansko kraljevstvo palo
tri godine prije toga i da su za{titu mogli
tra`iti samo pred Osmanlijama. Ali kako bi
Tunjini on to mogao napisati kad on i njegovi tra-
u~enici ~ak u banti tvrde da islam u Bosnu nije do{ao na
nekim svojim ma~u i da su pripadnici Crkve bosanske je-
smije{nim dva do ~e ka li do la zak Osman li ja i isla ma,
novinama imaju koje su odmah zdu{no prigrlili k'o rod ro-
feljton "Velika |eni.
islamska
osvajanja" Tu nji ni u~e ni ci ~ak u ne kim svo jim
smije{nim novinama imaju feljton "Velika
islam ska osva ja nja", a po tom tvrde da
islam nije ratni~ka religija. Da, dobro ste
pro ~i ta li: "Ve li ka islam ska osva ja nja"! A
kad se drugi osloba|aju od tih njihovih ve-
li kih osva ja nja, on da je to, a u is tim tim
novinama, "Dvije stotine godina od masa-
kra nad sje ni ~kim mu sli ma ni ma". Ot kud
ta ko ra zli ~it tre tman `rta va?! Ba{ mu sli -
manski, ~ak kuranski?! Ba{ neka "filipovi-
}ev ska lo gi ka"! O ovo me se {i re mo `e
~itati i u odli~nom, izvanredno dokumenti-
ranom tekstu Egona Flaiga "Der Islam will
die Welteroberung" iz "Frankfurter Allge-
me ine Ze itun ga" od 16.9.2006, a tko ne
zna njema~ki, u novom broju Biltena Fra-
nje va ~ke te olo gi je Sa ra je vo je pri je vod
"Islam `eli osvojiti svijet"...
za komunizam vrijedi za svaku vjeru, uvje-
renje, ideologiju... A da je to tako i u svije-
tu od ko ga sam se pri si ljen sve dne vi ce
braniti, pokazuje i nova knjiga Ayaan Hirsi
Ali (autorica "Nevjernice") "Djevica iz ka-
veza", kao i roman Kadera Abdolaha "Ku-
}a ima ma", uza sve ko je sam ra ni je
na bra jao, te sva ka ko go re spo me nu ti tek st
Egona Flaiga iz FAZ-a, tako komplementa-
ran je dnos tra noj sli ci svi je ta ko ju nam, u
svom ti pi ~no ne kri ti ~kom za no su, nu di
Mus ta fa Spa hi} u tek stu "Islam u svo jih
prvih pet sto lje }a" u baj ram skom pri lo gu
"Oslobo|enju".
Nije druk~ije, kad se ve} govori o "si-
lovateljima logike" ni s drugim smije{nim
no vi na ma u ko ji ma me ne ka kav no vi nar
u~i ne samo kako ~itati Kunderinu "[alu"
nego i upozorava da se ugledam na Borisa
De`ulovi}a i njegovo pisanje, a onda u na-
rednom broju {ok. I njemu i Lati}u, dodu{e
ne na mjer no, De `u lo vi} ta ko otpi {e, da bi
it ko tko ima ima lo obra za, kad ve} ne ma
znanja, nakon toga zauvijek zanijemio. No,
kako }e, kad im je uzor "u~itelj bosansko-
ga dostojanstva", onaj koji im i nakon svih
tvrdo do ku men ti ra nih la `i, ne pi sme nos ti,
ne kom pe ten ci ja i ne mo ral nos ti (usp. bi lo
koju od gorepobrojanih knjiga!) i dalje fi-
gurira kao u~itelj, uzor, najve}i u Bo{nja-
ka...?! Ka ko }e kad su svi oni sa mo
njegovi ponosni, kako bi to rekao Ve{ovi},
(ad)Lati}i, tj. adlatusi}i, tj. adlati}i (da im
ovo prevedem, jer nisu ba{ imali najbolje
u~itelje u stvarima elementarnog klasi~nog
obrazovanja).
16 vupsbl!6. 10. 2009.

Hronika
Fo~aci uhap{eni
zbog iznude
Fundup
FO^A - Zoran Mitrovi} (28) i
Gordan Fundup (19) iz Fo~e uha-
p{eni su zbog poku{aja iznude
novca od vlasnika picerije "Mo-
cart".
Iz Centra javne bezbjednosti Isto-
~no Sarajevo naveli su da su dvojica
osumnji~enih od 13. avgusta do 3.
oktobra ove godine vi{e puta i na ra-
zne na~ine poku{ali da iznude 25.000
KM od vlasnika picerije "Mocart" u
Fo~i.
Mitrovi}
da su mu oni zapalili vozilo.
"Osumnji~eni su, tako|e, tri puta
pozivali Policijsku stanicu Fo~a i la-
`no prijavljivali da je u piceriji "Mo-
cart" postavljena eksplozivna
naprava koja }e eksplodirati", naveli
su iz CJB Isto~no Sarajevo.
Zapalili automobil
vlasnika picerije
"Mocart" u Fo~i
Policijski
bilten
Optu`enog
vidio
u Kozarcu
SARAJEVO - Svjedok optu-
`be Luka Gnjatovi} iz Prijedora
ju~e je u nastavku su|enja za ra-
tni zlo~in na Kori}anskim stije-
nama u Sudu BiH kazao da je
Du{ana Jankovi}a 21. avgusta
vidio u Kozarcu.
Jankovi}u se zajedno sa jo{ pe-
toricom biv{ih pripadnika Inter-
ven tnog vo da pri je dor ske
policije sudi za zlo~in na Kori-
}anskim stijenama, gdje je strije-
lja no vi {e od 200 ci vi la 21.
avgusta 1992. godine. Osumnji~eni za kra|u vozila pucao na
Gnjatovi}, koji je zajedno sa
kolegom Vitomirom Luki}em sarajevske policajce tokom potjere
vozio jedan od {lepera sa civili-
ma iz Prijedora za Travnik, kazao
je da je Jankovi}a u policijskoj

Mitrovi} i Fundup su osumnji~eni
da su u subotu podmetnuli po`ar na
pe`ou vlasnika picerije M.B., a zatim
ga nekoliko puta pozivali telefonom i
tra`ili mu novac. Uputili su mu
ozbiljne prijetnje po `ivot, navode}i
Mehmedu Bajri}u
Fo~anska policija Mitrovi}a i Fun-
dupa uhapsila je u nedjelju oko 13
sati i oni su uz krivi~nu prijavu pre-
dati Okru`nom tu`ila{tvu u Trebinju.
A.S.
okr{aju
maksiranoj uniformi vidio u Ko-
zarcu, gdje je jedan od policajaca
dijelio voza~ima po 100 njema-
~kih maraka.
Gnjatovi} je izjavio da je u {le-
per u{lo oko 150 putnika.
"U kamion je u{ao i policajac
koji je pokazao pi{tolj i rekao
nam: 'Majstori, {to vidite, ne vi-

odre|en pritvor dite.' Krenuli smo iz Tukova ka

Turbetu", rekao je Gnjatovi}.
"Kad sam se vra}ao, na cesti
Njego{ Purkovi} On i jo{ jedna nepoznata osoba, nakon {to su do`i-
vjeli sudar, iza{li su iz vozila i uperili pi{tolj u policiju,
BANJALUKA - Olga Male{evi}, sudija banjalu~kog Okru`nog suda,
sam na Kori}anskim stijanama pripadnik je organizovane ispaliv{i hitac, nakon ~ega su i sarajevski policajci otvo-
odredila je ju~e jednomjese~ni pritvor Mehmedu Bajri}u iz Sarajeva, op-
tu`enom za la`no svjedo~enje u postupku koji je 2007. godine pred ovim
vidio krv, a u provaliji je bila go- grupe koja krade rili vatru i pogodili Purkovi}a u noge.
mi la mrtvih lju di", re kao je Irfan Nefi}, portparol MUP-a Kantona Sarajevo,
sudom vo|en u slu~aju "Auto-mafija" iz Isto~nog Sarajeva.
Gnjatovi}.
skupocjena vozila, ~iji je kazao je na konferenciji za novinare da su policijske pa-
Bajri}, kojeg za la`no svjedo~enje tereti Specijalno tu`ila{tvo Republike Sr- vo|a Miroslav [kobo, trole ju~e oko ~etiri sata na podru~ju Novog Sarajeva
pske, ju~e se, naime, nije pojavio na su|enju iako je bio uredno obavije{ten o A.S.
uo~ile audi A6, za koji je postajao osnov sumnje da je
njegovom po~etku. tako|e iz Pala ukraden.
Male{evi}eva je ujedno izdala i na- Podmetnuo "Vo zi lo se po ~e lo kre ta ti velikom
Bajri} se nije redbu Sudskoj policiji Kantonalnog po`ar Albina SORGU^ brzinom i negdje na raskrsnici Ulice Dervi{a Numi}a i
suda u Sarajevu da uhapsi Bajri}a i Puta Mladih muslimana prouzrokovalo je saobra}ajnu
pojavio na su|enju ISTO^NO SARAJEVO - Dva-
sprovede ga u Kazneno-popravni za- SARAJEVO - Njego{ Purkovi} (23) iz Pala ra- nezgodu. Audi u kojem su bili osumnji~eni udario je u
vod Banjaluka na Tunjicama. deset{estogodi{nji M.M. uhap{en njen je ju~e u Sarajevu u vatrenom okr{aju s polici- drugo vozilo audi. Dva lica iza{la su iz vozila za kojim
"Optu`eni Bajri} ima pravo na `albu, ali to ne}e odlo`iti njegovo hap{enje", je zbog sumnje da je u mjestu Ku- jom. je bila organizirna potjera i uperila pi{tolj u na{e slu-
pojasnila je sudija. la, op{tina Sokolac, podmetnuo Do pucnjave je do{lo tokom potjere za ukradenim `benike te ispalila jedan hitac. Na{i slu`benici su upo-
Pritvor optu`enom odre|en je na zahtjev Gorana Glamo~anina, specijalnog po`ar pod sijeno na imanju vla- vozilom u kojem je bio Purkovi}, odranije poznat po trijebili vatreno oru`je i ranili jednu od osoba", rekao
tu`ioca RS, koji je istakao da je Bajri} u nekoliko navrata i namjerno, izbjega- sni{tvo R.[., saop{teno je iz CJB kra|i automobila. je Nefi}.
vao da do|e u banjalu~ki sud. Bajri} je optu`en da je 3. oktobra 2007. godine Isto~no Sarajevo.
tokom svjedo~enja u banjalu~kom Okru`nom sudu dao la`an iskaz u kome je Na osnovu naredbe Osnovnog
naveo da je u kafe-baru "Pink" u Palama od Gorana Pr`ulja tra`io pomo} da suda Sokolac, u nedjelju je u
vrati ukradeni golf A3, a zatim je uz Pr`uljevo posredovanje nepoznatim licima mjestu Margeti}i, op{tina Soko- Ba~ena eksplozivna naprava u prijedorskom naselju Ra{kovac
za otkup platio 800 maraka. lac, izvr{en pretres porodi~ne ku-
Goran Pr`ulj je pravosna`nom presudom osu|en na ~etiri godine zatvora, jer
je bio ~lan organizovane kriminalne grupe koja se na podru~ju Sarajeva bavila
kra|om luskuznih auta. U tom procesu osu|eni su Milo{ Batini} na pet godina
}e i pomo}nih objekata, koje
koristi M.M., kao i njegovog au-
tomobila mercedes, u ~ijem
Eksplozija u dvori{tu dvori{te.
i Savo Lazarevi}, koji je u me|uvremenu izvr{io samoubistvo, na tri godine za- prtlja`niku je prona|ena manja D. KOVA^EVI]
tvora. ^etvrtooptu`eni Dalibor Mijovi} iz Isto~nog Sarajeva osu|en je na pet koli~ina prosutog goriva. (Srna) Dvadesetdvogodi{njeg Tahira Toplicu,
godina zatvora zbog neovla{tene proizvodnje i prometa opojnih droga i nedo- PRIJEDOR - Eksplozivna naprava ba~ena je ju- koji s porodicom `ivi u ovoj ulici, tako|e je uznemirila
zvoljene proizvodnje i prometa oru`ja i eksplozivnih materija. ~e pola sata iza pono}i u dvori{te porodi~ne ku}e Ra- jaka eksplozija. Tvrdi da su mu na ku}i usljed detonacije
Zbog la`nog svjedo~enja u ovom postupku ve} su osu|eni Sa{a Kandi} iz Uhap{en zbog dmile Samard`ije u Ulici Mom~ila Popovi}a u popucala prozorska stakla, a od gelera je uni{tena fasada.
naselju Ra{kovac. "Nije jednostavno ~uti eksploziju u blizini ku}e u
Sarajeva i to na tri mjeseca zatvora, te njegov sugra|anin Ramiz Bistrivoda, ko- pucnjave na Od siline eksplozije o{te}ena je fasada ku}e ~ija vla- kojoj stanujete. Moji uku}ani i ja smo spavali kada nas je
ji je nakon priznanja krivice osu|en na uslovnu kaznu od godinu dana.
N.M.
vikendicu snica privremeno `ivi i radi u Njema~koj, a {teta je pri~i- iz sna probudila jaka detonacija i razbijanje stakla na
PRIJEDOR - Radnici Policijske njena i na ku}ama njenih kom{ija.
U jednom dijelu ku}e porodice Samard`ija
Sprije~eno stanice Prijedor 2 uhapsili su Pri-
jedor~anina R.D. (44) zbog osno-
vane sumnje da je tokom protekle
kao podstanar `ivi mladi} Danijel Karanovi} iz Prijedo-
ra, ali on ju~e nije `elio davati izjave za medije. Nezvani-
Od siline eksplozije o{te}ena
fasada ku}e, ~ija vlasnica

krijum~arenje sedmice pucao iz vatrenog oru`ja

i pritom o{tetio vikendicu u selu
~no saznajemo da je Karanovi} odranije poznat policiji.
Jaka eksplozija uznemirila je mje{tane ove ina~e
privremeno `ivi i radi u Njema~koj

SARAJEVO - Pripadnici Jedini-
ce Grani~ne policije BiH Iza~i}
sprije~ili su sedam lica da ilegalno
pre|u granicu BiH: {est dr`avlja-
na Srbije s podru~ja Kosova i je-
dnog dr`avljanina BiH.
Iz Grani~ne policije BiH saop{teno
je da su lica otkrivena van grani~nog
prelaza u rejonu Bugara, na samoj
grani~noj liniji izme|u BiH i Hrvat-
ska. Utvr|eno je da je dr`avljanin
BiH, ~iji su inicijali K.Z. (42), ro|en
u Biha}u, bio u ulozi vodi~a za {est
osoba s podru~ja Kosova, ~iji su inci-
jali A.M., A.N., A.G., A.G., A.L. i
A.A., koji su predati Slu`bi za poslo-
ve sa strancima BiH.
U vezi s ovim slu~ajem priveden je
i dr`avljanin BiH, ~iji su inicijali
H.A. (27).
Veliko Palan~i{te, kod Prijedora.
Policija je na osnovu naredbe
sudije za prethodni postupak
Osnovnog suda u Prijedoru iz-
vr{ila i pretres porodi~ne ku}e
osumnji~enog i tom prilikom u
njegovoj ku}i je prona|ena izvje-
sna koli~ina naoru`anja.
D.K.
mirne ulice.
"Detonacija od koje su mi popucala pro-
zorska stakla na ku}i bila je jaka. Jedva sam se uspjela
sabrati i istr~ati iz ku}e da vidim {ta se de{ava. Vidjela
sam da je i kom{ija Danijel, u ~ije je dvori{te ba~ena
bomba, istr~ao iz ku}e. Tra`io je od mene telefon kako bi
pozvao policiju", ka`e kom{inica Nada Do{en, dodaju}i
da je policija brzo do{la na lice mjesta.
Ona isti~e da su kom{ijama neshvatljivi razlozi
zbog kojih bi neko bacao eksplozivnu napravu u bilo ~ije
prozorima. Zbog straha iz ku}e nismo iza{li sve do jutra,
kada smo vidjeli da policija obavlja uvi|aj", govori To-
plica.
Gospa Arsenovi}, portparol CJB Banjaluka,
potvrdila je da je ju~e pola sata nakon pono}i ba~ena ne-
poznata eksplozivna naprava pred ku}u u Prijedoru.
"Zasad obavljamo sve istra`ne radnje koje su u vezi s
ovim doga|ajem. Uporedo policija radi i na otkrivanju po-
~inilaca krivi~nih djela okvalifikovanih kao o{te}enje tu|e
stvari i izazivanje op{te opasnosti", navodi Arsenovi}eva.
 Hronika 6. 10. 2009. vupsbl 17

I ranije pucao Vijesti

na policiju
Qvs!l p!w j~! kf! v! ef!.
dfn!csv!qsp!|mf!hp!ej!of!v!Qb!.
mb!nb!qv!dbp!ob!qp!mj!dj!kv!lp!kb
hb!kf!qp!lv!|b!mb!vibq!tj!uj/
Po!kf!up!lpn!qp!mj!djk!tlf!sb!dj!.
kf!v!vhpt!uj!ufmk!tlpn!pckf!luv
#Mb!w fs!o b#! qp!c kf!h bp! lsp{
qsp!{ps!up!bmf!ub/!
Ps!hb!oj!{p!wb!ob!kf!qp!ukf!sb!j
po!kf!ob!vmj!dj!jtqb!mjp!ij!ubd!v
qsbw!dv!qp!mj!dj!kf-!bmj!oj!lp!oj!kf
qp!hp!}fo/!
[b!Qvs!lp!wj!~fn!kf!pesb!oj!kf
sb!tqj!tb!ob!qp!ukfs!oj!db-!lp!kv!kf
j{!ebp!Pq!|ujo!tlj!tve!v!Tb!sb!.
kf!wv!{cph!lsb!}f!bvup!np!cj!mb/
Sj!kf•!kf!p!jt!usb!{j!lp!kv!kf!qp!.
lsf!ov!mp!Lbo!up!obm!op!uv!aj!mb|!.
uwp!v!Tb!s b!kf!w v!qsp!u jw!wj!| f
ptp!cb!lp!kf!tv!ptv!nokj!•f!of
eb!tv!lbp!qsj!qb!eoj!dj!ps!hb!oj!.
{p!wb!of!lsj!nj!obm!of!hsv!qf!lsb!.
mf!tlv!qp!dkf!of!bvup!np!cj!mf!ob
qp!esv!•kv!Lbo!up!ob!Tb!sb!kf!wp-
Uhap{eni
zbog provale
u bolnicu
BIJELJINA - Bijeljinska poli-
cija uhapsila je Dragana Ma}o{a
(34) dr`avljanina Srbije, i Ale-
ksandra Samard`i}a (32) iz Bije-
ljine zbog sumnje da su provalili
u prostorije Doma zdravlja u Bi-
jeljini.
Meta provalnicima su bili orma-
ri sa garderobom radnika, ali na
kraju ni{ta nije ukradeno. Protiv
njih }e biti podnesen izvje{taj bije-
ljinskom Okru`nom tu`ila{tvu.
O.S.
Oplja~kano
preduze}e
BIJELJINA - Zasada nepoznati
lopovi oplja~kali su preduze}e
"Termika" vlasni{tvo R.V. iz Bije-
ljine i ukrali 500 evra, te manju
koli~inu zlata, potvr|eno je u CJB
Bijeljina.

Ranjen u
b!qp!upn!ji!pewp!{j!mf!v!Jt!up!.
•op!Tb!sb!kf!wp/ Tako|e, naveli su da je prova-
ljeno u stan, a potom u gara`u
vlasni{tvo N.H. iz Bijeljine, iz
koje je ukraden automobil {koda
oktavija.
U vozilu
Pripadnici CJB Bijeljina su iz-
prona|ena vr{ili uvi|aj, a operativne radnje
oprema na otkrivanju po~inilaca su u toku.
za kra|u
vozila O.S.

s policijom
On je istakao da su policajaci pucali kako bi blo-
kirali dalji napad i onemogu}ili bijeg izvr{ilaca krivi-
~nog djela.
Potjera organizovana
za audijem A6 ukradenim
ljetos u [vedskoj
Prema njegovim rije~ima, vozilo za kojim je bila
organizovana potjera ukradeno je u [vedskoj ljetos, a
tablice koje se na njemu nalaze ukradene su u Sarajevu
s vozila pasat sive metalik boje.
"Audi A6 je kori{ten za kra|u drugih
vozila, a u njemu je prona|ena kompletna oprema za
kra|e posebno folksfagena, audija i seata. Izme|u osta-
log, prona|ena su dva dekodera za dekodiranje elek-
tronskih {ifara, vi{e odvija~a, klije{ta koja se koriste za
Policija presjecanje elektri~nih kablova fabri~kog alarma, tri ru-
vr{i uvi|aj ~na radio-ure|aja, a jedna od njih je motorola koju ko-
FOTO S.
PINJAGI] Te{ko
povrije|ena
djevojka
TRAVNIK - Dalila K. (17) iz
Travnika te{ko je povrije|ena u
saobra}ajnoj nezgodi u travni-
~kom mjestu Kanare, a u kojoj su
u~estvovali motocikl i golf.
risti policija", rekao je Nefi}. Ljekarska pomo} ukazana je
On je naveo da nije poznato ko je druga osoba koja povrije|enoj u travni~koj bolnici,
je bila u ukardenom vozilu s Purkovi}em, ali da policija a potom je prevezena u Klini~ki
utvr|uje njen identitet. centar Sarajevo, saop{teno je iz
Purkovi}, koji je zadobio prostrelne MUP-a Srednjobosanskog katona.
rane na nogama, smje{ten je u sarajevski Klini~ki centar. U nezgodi, koje se dogodila u
"Ranjen je u desno koljeno i lijevu natkoljenicu. nedjelju oko 19.50, u~estvovali su
Bi}e operisan", kazala je Biljana Jandri}, portparol Kli- automobil golf, koji je vozio Dra-
ni~kog centra. gan Bilje{ko iz mjesta Potkraj,
Nakon zdravstvenog oporavaka Purkovi} }e biti kod Travnika, i motocikl jamaha,
uhap{en. kojim je upravljao Denis Vrban
Iz CJB Isto~no Sarajevo ju~e je saop{teno da je (29) iz Bugojna, koji je lak{e po-
Purkovi} pripadnik organizovane grupe koja vr{i kra|u vrije|en.
skupocjenih vozila. Dalila K. bila je suvoza~ na mo-
Vo|a ove grupe je Miroslav [kobo, tako|e tociklu. Uvi|aj su obavili slu`be-
iz Pala, a postoje osnovi sumnje da su u posljednjih 12 nici Policijske stanice Travnik,
mjeseci na podru~ju Sarajevskog kantona ukrali oko 30 gdje je priveden i zadr`an voza~
vozila koja su prona|ena na podru~ju Isto~nog Sarajeva. golfa Bilje{ko. (Srna)

Pi{e: Nikola MORA^A IZ SUDSKE BILJEŽNICE

Su|enje optu`enima za brutalno premla}ivanje Banjalu~ana Marka Kotara{a i Gorana Baji}a

Pretu~en jer ima dugu kosu

BA NJA LU KA - Snje `a na Ku dri},
sudija Osnovnog suda u Banjaluci, ut-
vrdila je ju~e da postoji dovoljan broj
dokaza koji ukazuju da su Ognjen ]ut-
kovi} (19), zvani ]utko, i Neboj{a Mirja-
ni} (19), zvani [ile, obojica iz Banjaluke,
u aprilu ove godine na brutalan na~in
pretukli sugra|ane Marka Kotara{a (22)
i Gorana Baji}a (20).
Odluka sudije uslijedila je nakon {to su
dvojica optu`enih u julu ove godine priznali
krivicu za po~injeni zlo~in, {to je zna~ilo da
protiv optu`enih ne}e biti sproveden uobi-
~ajeni sudski postupak.
Pre su da ]ut ko vi }u i Mir ja ni }u bi }e
objavljena u ~etvrtak u 13 ~asova.
To kom ju ~e ra{ njeg ro~i{ta,
@eljka Fabi}, banjalu~ki okru`ni tu`ilac,
izjavila je da iskazi svjedoka, te brojni ma-
terijalni dokazi na nesumnjiv na~in pot-
vr|uju da su ]utkovi} i Mirjani} 26. aprila
oko dva ~asa iza pono}i u parku "Petar
Ko~i}" u strogom centru Banjaluke, a zaje-
dno s maloljetnim M.M. (17) i I.M. (16),
protiv kojih se vodi odvojeni postupak, na-
pali i pretukli Kotara{a i njegovog prijate-
lja Baji}a.
Kotara{u su nakon premla}ivanja kon-
statovane te{ke povrede glave i prelom slje-
poo~ne kosti, dok je Baji} zadobio lak{e
povrede. ~injenice da je jedna od `rtava imala du`u
Fabi}eva je izjavila da sud prilikom kosu.
Huligani izricanja presuda ima u vidu da je organiza- ]utkovi}, koji se vodi kao ve} osu|iva-
pretukli tor brutalnog napada bio upravo prvooptu- na osoba, i to zbog te{ke kra|e, ju~e je po-
dvojicu `eni Ognjen ]utkovi}. novio da priznaje ono {to je u~inio, te da
mladi}a na "]utko vi} je bio vo |a. Os- nema {ta vi{e dodati.
bezobziran talima u grupi rekao je da idu pretu}i Kota- Dru go op tu `e ni Mir ja ni},
i brutalan ra{a jer je `rtva imala dugu kosu. Nakon koji je optu`en za napad na Baji}a, bio je
na~in i napali poziva na tu~u ]utkovi} je izvadio pi{tolj i rje~itiji od svog druga i izjavio je da prizna-
ih s le|a, ispalio jedan hitac u vazduh, a zatim su svi je djelo, te da se kaje zbog onoga {to je u~i-
kazala @eljka pojurili prema Kotara{u i Baji}u", kazala je nio.
Fabi} Fabi}eva. Ognjen ]utkovi} i Neboj{a Mirjani},
Ona je dodala da su huligani pretukli koji su se ju~e branili bez advokata, u pri-
dvojicu mladi}a na bezobziran i brutalan tvoru su proveli mjesec dana, i to od 1. do
na~in, te da su ih napali s le|a, a sve zbog 29. maja ove godine.
 18 vupsbl!6. 10. 2009.

Region Psi rastrgali

staricu
VECJ!OB!.!_p!qps!qbt!ujs!tlji!qb!tb
|bs!qmb!oj!ob!db-!lp!kf!kf!wmb!tojl!pt!ub!.
wjp!cf{!obe!{p!sb-!ob!qbp!kf!kv!•f
tub!sj!dv!Esb!hj!dv!E/!)87*!v!tf!mv!Kp!.
|b!oj-!qp!sfe!Vecj!of/!
"Jasenovac" i Razbojnik
ukrao novac
Qp!mj!dbk!dj!tv!np!hmj!tb!np!vu!wsej!uj
eb! kf! tub!s j!d b! qsf!n j!o v!mb! pe
"Gradi{ka Stara" od ~lanarina
qpwsfeb/!Lb!lp!kf!qpt!up!kb!mb!pqb!.
toptu!eb!cj!qtj!np!hmj!ob!vej!uj!j!esv!.
ipak u [vajcarskoj BEOGRAD - Srpska napre-
dna stranka saop{tila je da je
hjn!mkv!ej!nb-!qp!mj!db!kbd!kf!vt!usj!kf!mjp
kf!eoph!qtb!j{!•p!qp!sb!lp!kj!kf!ob!qbp
CIRIH - Uo~i i za vrijeme koncerta u {vajcarskom klubu "Froschkö- nepoznati po~inilac ju~e nasilno af!ov/!)Bhfo!dj!kf*
nig" na kojem je umjesto Marka Perkovi}a Thompsona nastupio Ante u{ao u pros to ri jeO{tin skog
Mati} Mali Thompson, mediji u toj zemlji zabilje`ili su niz incidenata. odbora SNS-a u beogradskom
Ispred kluba nekoliko naj`e{}ih fanova Thompsona pjevalo je "Jasenovac" i naselju Vo`dovac i tom prili-
"Gradi{ku Staru", {to su {vajcarski mediji op{irno popratili s istorijskim zbiva- kom ukrao novac od ~lanarina. Svjedo~enja na po~etku
njima iz Drugog svjetskog rata kao i zna~enjem same pjesme. Navedeno je da "Razbojnik je napao sekretari-

"[panovi}
se radilo o usta{kom logoru koji se u pjesmi glorifikuje. [vajcarci napominju cu Op{tinskog odbora od koje
kako je u logoru poginulo "na stotine Jevreja, Srba, Roma i hrvatskih antifa{is- je oteo novac prikupljen od na-
ta", kao i da je rije~ o najve}em konc-logoru u jugoisto~noj Evropi kojeg su plate ~lanarina, a koji je bio na-
~uvale usta{e. Novinari su zabilje`ili i kako su pjeva~i usta{ke pjesme neome- mije njen za pred sto je }u
tano u{li u klub te da ih obezbje|enje na vratima nije zaustavilo, a na koncertu kampanju na Vo`dovcu", navo-
su se jasno vidjeli i usta{ke zastave di se u saop{tenju SNS-a. (Beta)
koje "nikome nisu smetale". Radnici
Umjesto "Za dom

najgorih,
obezbje|enja su samo jedanput inter-
spremni" pjevalo se "Za
dom nismo spremni"
venisali i to kada je za vrijeme kon- Silovao `enu i
certa neko poku{ao da ra{iri zastavu
koja je podsje}ala "na svastiku". Poli- njene sestre
cija je bila prisutna ispred kluba. Ka`u da je bilo apsolutno mirno. Pokazivanje VIN KOV CI - Vin ko va ~ka
nacionalisti~kih simbola u [vajcarskoj nije zabranjeno. Policija jo{ analizira policija privela je mu{karca
audio-snimke koncerta. (35) jer ga je `ena prijavila za
Na koncertu se proslavio i Mali Thompson kojem je `ivotna `elja "da i on zlostavljanje. Otkrili su da je
bude uzor nekome kao {to je njemu Thompson", pa je tako svoju publiku upo- mu{karac kojem je odre|en pri-
zorio prije pjevanja "^avoglava" da ne pjevaju "Za dom spremni", nego da za- tvor od 48 ~asova, zlostavljao
pjevaju iz svega glasa, "Za dom nismo spremni" jer to, kako je rekao, nije suprugu i njene maloljetne ses-
zabranjeno. [vajcarska je Marku Perkovi}u Thompsonu na tri godine zabrani- tre. Milan
la ulazak u tu zemlju, zbog ~ega je protestovalo hrvatsko Ministarstvo spoljnih U vrijeme kada je zlostavljao [panovi}
poslova, a {to je o{tro kritikovao predsjednik Hrvatske Stjepan Mesi}. Minis- suprugine sestre, one su tada
tarstvu tvrde da su reagovali zbog ~injenice da u obrazlo`enju odluke o zabra- imale i manje od 14 godina. @e-
uhap{en
ni ulaska pi{e kako je pjeva~ postao popularan u toku rata. (Agencije) na je policiji rekla da je mu` je u
~esto tukao pred sinom (11) ko- Velikoj
jeg je tako|e zlostavljao. Prive-
Cvetkovi}: deni mu{karac policiji je poznat
odranije. (Agencije)
Britaniji
i izru~en
Srbija protiv nasilja Hrvatskoj
razumnom roku.
Informator 19. avgusta,
FOTO NN

U isto vrijeme, nepoznata lica

ispisala su grafite podr{ke navija~i-
otkad se
ma Partizana na fasadama zgrade Policija nalazi u
Ambasade Srbije i Konzularnog Srbija 92 pritvoru
odjeljenja Srbije u Be~u. Na neda- Hrvatska 92, 112
vno zavr{enoj fasadi zgrade Amba- Crna Gora 92
u Sisku
sade osvanula je poruka "Sloboda -
Grobari 1970", a na fasadi pokraj
Vatrogasci
Srbija 93
Najavljeno i Hrvatska 93, 112
dono{enje zakona [panovi}
Crna Gora 93
kojima }e se ubrzati je u sudnicu
BEOGRAD - Srbija }e efika- doveden s
sudski postupci lisicama
snim procesuiranjem osumnji~e- Hitna pomo} na rukama
nih za nasilje poslati poruku da Srbija 94, 112 FOTO NN
ne}e tolerisati takvo pona{anje, ula za u Kon zu lar no odje lje nje
"Grobari - sloboda navija~ima". U Hrvatska 94, 112
najavio je premijer Srbije Mirko
Cvetkovi}. Ambasadi, koja se nalazi u tre}em Crna Gora 94
be~kom okrugu, kvartu diplomat-

Pet godina od smrti

Cvetkovi} je izjavio da je za{tita
ljudskih prava i sloboda i dalje pri-
oritet dr`ave Srbije. Ministar polici-
je Ivi ca Da ~i} po ru ~io je da je
skih predstavni{tava, i u Konzular- Pomo} na putu
nom odjeljenju, smje{tenom u 5.
Srbija 987
okrugu, u jednoj stambenoj zgradi,

gardista na Top~ideru
niko nije primijetio vandale. Hrvatska 987
potrebna anga`ovanost cijelog dru{-
Navija~i Partizana 17. septembra Crna Gora 987
tva u borbi protiv nasilja.
Ministarka pravde Srbije Sne`ana su u centru Beograda brutalno pre-
tukli Francuza Brisa Tatona, koji je Telefonske
FOTO NN

Malovi} najavila je da }e do kraja nekom stalo da se ne utvrdi istina - da su gradisti ubijeni",

ove i tokom sljede}e godine biti
usvojeni zakoni iz gra|anske mate-
rije koji }e doprinijeti efikasnijim i
br`im sudskim postupcima, te na taj
na~in ostvarenju prava na su|enje u
u glavni grad Srbije doputao da bi informacije
prisustvovao utakmici Partizan - Tu-
Srbija
luz. Taton je 12 dana kasnije premi-
nuo u Ur gen tnom cen tru u Hrvatska
Beogradu. (Agencije) Crna Gora
Milan BANDI],
gradona~elnik Zagreba
Ba{ sam danas i{ao kupiti
sendvi~ u jednom du}anu i na putu
do tamo sreo sam osam gra|ana,
a od njih osam pet me pitalo
ho}u li se kandidirati te da
se trebam kandidirati kako bi
oni imali za koga glasati.
988
988
988
BEOGRAD - Porodice pripadnika Gardijske
brigade Vojske SRJ Dragana Jakovljevi}a i Dra`ena
Milovanovi}a upalile su ju~e svije}e i polo`ile cvije}e
ispred objekta za posebne namjene "Kara{" u Top~i-
deru i jo{ jednom zatr`ili da se utvrdi ko je i za{to
ubio dvojicu gardista.
Pravni zastupnik porodica Jakovljevi} i Milovano-
vi}, advokat Vladan Bati} rekao je da je pro{lo pet godina
od "neke vrste ritualnog ubistva i uzaludnih poku{aja da
se utvrdi istina". On je kazao da je i "laicima jasno da je
podsjetiv{i da su nezavisna dr`avna komisija, kao i doda-
tna vje{ta~enja u SAD pokazala da nema mogu}nosti da
je jedan gradista ubio drugog, pa izvr{io samoubistvo.
Bati} je, upitan o motivima ubistva i kome i
za{to ne odgovora da se otkrije istina, odgovorio: "I dalje
verujemo da putevi vode ka ha{kim optu`enicima".
On je dodao da ne `eli da se bave spekulacijama,
"ali da svi vide da u vlasti ima ostataka starih slu`bi koji
se kriju iza nekakvog patritizma". Roditelji dvojice gra-
Do danas nepoznata istina o
smrti Jakovljevi}a i Milovanovi}a
dista rekli su da i dalje tr`e istinu - ko je i za{to pobio nji-
hovu djecu i da je sramotno i tu`no {to se to ne zna ni
poslije pet godina.
Jakovljevi} i Milovanovi} nastradali su na
stra`arskoj du`nosti u okviru vojnog objekta za posebne
namjene "Kara{" u Top~ideru. (Agencije)
 Region 6. 10. 2009. vupsbl 19

Spomenik Tu`ila{tvo
Paveli}u nalo`ilo saslu{anje
26. decembra Kne`evi}a
[B!HSFC!.!Tqp!nf!oj!l!Bo!uj!Qb!wf!mj!. QPE!HP!SJ!DB!.!Wj!|f!esab!wop!uv!aj!mb|!.
~v!cj!~f!qpt!ubw!mkfo!v![b!hsf!cv!37/ uwp!v!Qpe!hp!sj!dj!tb!tmv!|b!~f!cj!{oj!tnf!ob
ef!dfn!csb!v!26!•b!tp!wb-!ob!kb!wjp!kf Sbu!lb!Lof!af!wj!~b-!of!lb!eb|!okfh!qsfe!.
qsfe!tkf!eojl!fl!tusf!nop!ef!toj!•bs!tlf tub!woj!lb!Ushp!wjo!tlf!nj!tj!kf!Dsof!Hp!sf
of!wmb!ej!of!ps!hb!oj!{b!dj!kf!Iswbu!tlj!vmkv!. v!Wb!|jo!hup!ov!j!lv!nb!dsop!hps!tlph!qsf!.
ecf!oj!qp!lsfu!Up!nj!tmbw!Esb!hvo/ nj!kf!sb!Nj!mb!]v!lb!op!wj!~b/
Po!kf!jt!ub!lbp!eb-!qsf!nb!Fwspq!. Lof!af!wj~!~f!cj!uj!tb!tmv!|bo!{cph!okf!.
tlpn!tv!ev!{b!mkve!tlb!qsb!wb-!of hp!wji!jt!uv!qb!okb!v!nf!ej!kj!nb!p!ob!wp!eop
qpt!up!kj!qsb!wob!ptop!wb!eb!v!up!nf ob!s v!• f!o jn!vcjt!u wj!n b!j!qpt!u p!kb!o kv
cv!ev!tqsjkf!•f!oj/!)Bhfo!dj!kf* tqsf!hf!bluv!fm!of!wmbt!uj!j!ev!wbo!tlf!nb!.
gj!kf/!)Bhfo!dj!kf*

su|enja za ratne zlo~ine u selima Maja i Svra~ica, kod Gline Vijesti

je bio jedan od
Potraga za
dnevnicima
iz "Oluje"
ZAGREB - U Zagrebu je ju~e
po~ela da radi stru~na grupa, koju
je osnovala hrvatska premijerka

palio je i plja~kao"
Jadranka Kosor, a koja bi trebalo
da utvrdi sudbinu tzv. artiljerij-
skih dnevnika iz akcije "Oluja".
Ha{ko tu`ila{tvo je nezadovo-
ljno dosada{njim anga`manom
Zagreba na tom pitanju, {to je to-
kom nedavne posjete potvrdio i
SISAK - Pred Vije}em za ratne zlo~ine @upanij- pri~ao je kako su "~etnici" njegovu mamu natjerali da ga glavni tu`ilac Ser` Bramerc, za-
skog suda u Sisku ju~e je po~elo su|enje Milanu [pano- dozove iz kukuruza gdje se skrivao ili }e je u protivnom htijevaju}i od nadle`nih organa
vi}u (47) iz Gline za ratni zlo~in po~injen u avgustu zaklati, kako su ga tukli i skinuli do pasa, a okrenut le|ima Hrvatske da prona|u dnevnike ili
1991. godine u selima Maja i Svra~ica, kod Gline. prstom je pokazivao prema [panovi}u govore}i da je on one koji su ih sklonili. U supro-
Optu`nica [panovi}a i 18 pripadnika srpskih paravoj- bio me|u najgorima i da je predvodio napad i plja~ku. Ka- tnom, Hrvatska ne}e dobiti zele-
nih jedinica tereti za napad na ova dva sela, pucnjavu, pale`, da se nije mogao sjetiti nekih detalja i imena rekao je: no svjetlo za otvaranje 23.
razbijanje, meltretiranje i prebijanje civila i plja~ku njihove "[panovi} bi to mogao re}i ako je ~ovjek". pregovara~kog poglavlja o pravo-
imovine. Za isto djelo [panovi} i njegova grupa u odsutnos- Taj je svjedok, a i svi koji su ju~e saslu{ani, odranije su|u i ljudskim pravima. (Srna)
ti su osu|eni u Sisku 1993. godine na 20 godina zatvora. Na dobro poznavao [panovi}a i, kako su rekli, njegovog `utog
osnovu me|unarodne potjernice [panovi} je uhap{en u Ve- "fi}u", te je tvrdio kako je upravo [panovi} odre|ivao koju
likoj Britaniji i izru~en Hrvatskoj 19. avgusta, otkad je u pri- ku}u oplja~kati, koju zapaliti, koju razbiti. Optu`nice
tvoru u Sisku. Svjedok Marko Lamza (69) rekao je kako nije u vrije- protiv
Vrhovni sud Hrvatske dopustio je obnovu me napada na Maju bio kod ku}e, nego u progonstvu, ali
procesa Milanu [panovi}u, po~ev od glavne rasprave, te je su mu dan nakon pada njegovi prvi susjedi, ~ija je ku}a u Jovovi}a
ju~e zamjenik `upanijskog dr`avnog tu`ioca pro~itao nei- Maji bila preko puta njegove, rekli da su na dan napada na i Mugo{e
zmijenjenu optu`nicu iz 1993. godine. Maju, 18. avgusta 1991. godine vidjeli [panovi}a i jo{ je-
dnog srpskog vojnika kako vojnim kamionom ulaze u nje- POD GO RI CA - Osno vno
govo dvori{te, odakle su odvezli njegov bera~ kukuruza. dr`avno tu`ila{tvo u Podgorici
U sudnici pro~itana "Poznam dobro [panovi}a, on je sa mojom k}eri i{ao u podiglo je ju~e optu`nice protiv
neizmijenjena optu`nica iz 1993. godine razred, ~esto je bio kod mene", rekao je Lamza. urednika dnevnika "Vijesti" Mi-
Skrivanje od
Da je [panovi} bio jedan od predvodnika napada na haila Jovovi}a i Miljana Mugo-
fotografa za vrijeme {e zbog na no {e na te {kih
Milan [panovi}, koji je u sudnicu doveden s lisicama boravka u Britaniji Maju i Svra~icu, ali i kasnije kod progona i maltretiranja
na rukama, a brane ga advokati Antonio Kaleb iz Siska i Hrvata, posvjedo~ili su svi svjedoci, a Ivica Kova~evi} iz se- tjelesnih povreda, dok je protiv
Silvije Degen iz Zagreba, rekao je da je razumio optu`nicu i dnih objekata, megafonom pozivali sve mje{tane: "Predaj- la Dolnjaki istakao je kako je [panovi} u maskirnoj unfirmi i gradona~elnika Podgorice Mi-
da se ne osje}a krivim. te se, usta{e, polo`ite oru`je". s oznakom milicije Krajine, te s velikom kokardom na {ajka- omira Mugo{e podnijelo za-
Prvog dana su|enja saslu{ano je pet svjedoka: Stje- "Nas 18 postrojili su uza zid jedne ku}e, mi- ~i, vi{e puta dolazio u njegovu ku}u po njega, ali ga je je- htjev za pokretanje prekr{ajnog
pan Fabac, Marko Lamza, Mijo Gor{eta, Ivan @ivkovi} i slili smo da }e nas pobiti. Spasila nas je JNA, jer su se kada dnom prilikom od hap{enja i sigurne smrti spasao jedan postupka zbog kr{enja Zakona
Ivica Kova~evi}. Svjedoci su, kako su izjavili, ili li~no vi- se pojavila JNA, ~etnici razbje`ali, a mi smo oti{li svojim kapetan JNA, a potom se godinu i po dana skrivao u {uma- o javnom redu i miru.
djeli ili ~uli od mje{tana Maje i Svra~ice da je velika grupa ku}ama. Prije toga mene su pretukli, jer im je smetalo {to ma i po praznim ku}ama oko Maje. Optu`nica je podignuta i pro-
pripadnika srpske vojske opkolila i napala sela Maju, sam podignuo hrvatsku zastavu kada je Tu|man pobijedio", "I tada je [panovi} ~esto dolazio k mojim tiv Miljana Mugo{e, gradona-
Svra~icu, Dolnjake i Prijeku, da su pucali po ku}ama, ra- rekao je svjedok Stjepan Fabac. roditeljima i tra`io mene maltretiraju}i ih" rekao je Kova~e- ~el ni ko vog si na i biv {eg
zbijali vrata, plja~kali imovinu, zapalili vi{e ku}a i privre- Ovaj svjedok, ina~e te{ko bolestan, vidno uznemiren vi}. (Agencije) crnogorskog diplomate, jer je
otvorenom {akom udario ure-
dnika "Vijesti" i probio mu bu-
bnu opnu. (Beta)

Peti oktobar - devet godina kasnije

BEOGRAD - Srbija je obilje`ila devet da }e postati ~lanica EU u rekordnom roku.
Navodi
o zlo~inima
FOTO NN

godina od svrgavanja Slobodana Milo{evi- Akter petooktobarskih promjena, biv{i na provjeri

}a s vlasti. Pojedini lideri tada{nje Demo-
kratske opozicije Srbije, koji su predvodili
ma so vne de mon stra ci je i pro mje ne 5.
oktobra 2000. godine, priznaju da nije
ura|eno mnogo od onoga {to je tada obe-
}ano.
[tavi{e, predsjednik SDU @arko Kora}
ka`e da se danas peti oktobar ne obilje`ava
kao dr`avna svetkovina, jer sada{nja vlast nije
ideolo{ki bliska politici tada{njeg DOS-a. On
je rekao da dana{anja vlast nije nastavila ono
{to je tog petog oktobra inaugurisala Demo-
kratska opozicija Srbije.
"S Ko{tunicom je do{lo do sve-
snog diskontinuiteta, a Demokratska stranka
se stidi jednog dela tog nasle|a. Uzgred, u
ovoj vladaju}oj koaliciji je SPS, pa ne mo`ete
da proslavljate ne{to {to vam nije ideolo{ki
blisko", ocijenio je.
Portparol Demokratske stranke Srbije
Andreja Mladenovi} izjavio je da su tekovi-
ne 5. oktobra, sloboda i demokratija, sada
Performans
u Beogradu u povodu
godi{njice 5. oktobra
dovedene u pitanje.
On je rekao da se u Srbiju vra}aju repre-
sivne mjere kao {to su restriktivni poslovnik u
Skup{tini Srbije i ukidanje televizijskog pre-
nosa sjednica pralamenta, kao i dono{enje no-
vog zakona o informisanju.
Ocijenio je da su poslije devet go-
dina od petooktobarskih promjena posebno
razo~aravaju}a neispunjena obe}anja me|u-
narodne zajednice da }e Srbija ostati cijela i
premijer Zoran @ivkovi}, smatra da se ni de-
vet godina kasnije nije uradilo mnogo od obe-
}anog.
"Danas smo u kalendarskoj 2009.
godini, a na pragu smo da budemo u 1995. ili
U Srbiji nije ura|eno
mnogo od onoga {to je tada
obe}ano
'94. zato {to je kontrarevolucija, te{ka re~ ali
ta~na, po~ela puzaju}i posle 6. oktobra, dan
posle 5. oktobra, to jest no}, kada je Ko{tuni-
ca spre~io DOS da izvr{i sve promene koje su
bile potrebne za ostvarivanje diskontinuiteta
sa prethodnom vla{}u, nego je oti{ao te ve~eri
kod Milo{evi}a", rekao je on.
I Neboj{a ^ovi} rekao je da obe}anja ko-
ja su data u ugovoru potpisanom na Preobra-
`enje 2000. nisu ispunjena. (B92)
BEOGRAD - Tu`ila{tvo za
ratne zlo~ine Srbije provjerava
navode iz krivi~ne prijave koju
je protiv nepoznatih osoba po-
dnijelo Udru`enje "Vukovar
1991. godina" zbog ratnog zlo-
~ina protiv ratnih zarobljenika.
U prijavi koju je to udru`enje
podnijelo u maju pro{le godine
navodi se da je u drugoj polovi-
ni 1991, tokom rata u Hrvat-
skoj, po se bno u Vu ko va ru,
zarobljavano stanovni{tvo ugla-
vnom hrvatske nacionalnosti.
Pripadnici JNA su zarobljenike
potom prebacivali u Srbiju, gdje
su ih, kako se navodi, u koncen-
tracionim logorima u Sremskoj
Mitrovici, Staji}evu, Begejci-
ma, Ni{u i Beogradu, zlostav-
ljali, zastra{ivali, mu~ili, tukli i
plja~kali. (Beta)
20 vupsbl!6. 10. 2009.
Ekonomija
GIKIL se sprema za Raste izvoz
bezalkoholnih
ve}u proizvodnju pi}a
LUKAVAC - Najavljeno pokretanje proizvodnje u "U.S. Steelu" Sme- SARAJEVO - U spoljnotrgo-
derevo uz dogovorenu isporuku koksa u Indiju i Iran otvara potrebu za
pokretanjem ~etvrte koksne baterije u "Global Ispat koksnoj industriji
vinskoj razmjeni proizvoda iz
kategorije bezalkoholnih pi}a u
Lukavac" (GIKIL), saop{teno je iz lukava~ke kompanije. prvih osam mjeseci 2009. os-
To }e, kako navode, stvoriti pretpostavke da se sada{nja proizvodnja vrlo tvarena je pokrivenost uvoza
brzo udvostru~i i otvore nova radna mjesta. izvozom od 13,29 odsto, {to je
U GIKIL-u ka`u da stabilizacija proizvodnje do koje je do{lo posljednjih oko 60 odsto bolji rezultat nego
mjeseci jo{ nije rezultirala finansijskom stabilno{}u kompanije. Kako navode u istom periodu prethodne go-
u proteklih desetak mjeseci u ovoj kompaniji je zbog drasti~no smanjenog pla- dine.
smana koksa i njegove lo{e cijene na tr`i{tu, stvoren veliki gubitak, koji po- Iako je i ovaj procenat pokri-
vratkom na svjetsko tr`i{te poku{avaju sanirati.
venosti veoma nizak i istovre-
Iz GIKIL-a su pozvali doma}e vlasti da podr`e njihove projekte, jer su us-
pjeli prebroditi svjetsku ekonomsku krizu zadr`av{i proizvodnju i u vrijeme
me no zna ~i ve oma vi sok
deficit, pobolj{anje je zna~ajno
kada su u Evropi bile uga{ene skoro sve fabrike koksa. i nagovje{tava pozitivan trend.
"Povoljna kreditna linija Razvojne banke Federacije BiH omogu}ila bi za
vrlo kratko vrijeme pokretanje ~etvrte koksne baterije i udvostru~avanje proi-
"Posebno je va`no {to je ovo
pobolj{anje rezultat zna~ajnog
zvodnje koksa. Tako|er, kredit bi omogu}io dizanje proizvodnje vje{ta~kih pove}anja izvoza, uz istovreme-
gnojiva u fabrici "Azotara", koja posluje u sastavu GIKIL-a i ima kapacitet od
100.000 tona vje{ta~kih gnojiva, {to je dovoljno da pokrije vi{e od 50 odsto
no smanjenje uvoza, a ne kao u
nekim drugim grupama proi-
potreba BiH", ka`e generalni direktor GIKIL-a Guntapali Jaganadham. On je zvoda zbog ukupnog pada eko-
izrazio nadu da }e vlasti BiH shvatiti zna~aj doma}e proizvodnje posebno sto- nomske aktivnosti", izjavio je
ga {to vje{ta~ka gnojiva iz "Azotare" odgovaraju prosje~noj kiselosti i kvalite- menad`er Sektora za makroeko-
tu zemlji{ta u BiH. Investicija u pokretanje ~etvrte koksne baterije i u nomiju u Spoljnotrgovinskoj
maksimalno kori{tenje kapaciteta "Azotare" iznosila bi oko 50 miliona dolara. komori BiH Igor Gavran. (Fena)
Z.D.
BIFX SASX-10 SASX-30
SASE -0,83% -0,99% -0,23%
Kompanije
na odmoru
Kotacija fondova SARAJEVO - Na ju~era{njem
trgovanju na Sarajevskoj berzi os-
tvaren je promet od 171.883,53
KM, a u sklopu 53 transakcije pro-
metovano je 9.325 dionica.
Promet na berzanskoj kotaciji
iznosio je 21.499,45 KM, dok na
kotaciji kompanija nije bilo trgo-
Primarno slobodno tr`i{te
vanja.
Na primarnom slobodnom tr`i-
{tu os tva ren je pro met u vri je -
dnos ti od 146.570,33 KM, a
najtra`enije su bile dionice Fabri-
ke du ha na Sa ra je vo, ko ji ma je
trgovano u iznosu od 50.730,66
KM po cijeni od 124,72 KM. Na
sekundarnom slobodnom tr`i{tu
ostvaren je promet u iznosu od
3.813,75 KM, a najvi{e je trgova-
Sekundarno slobodno tr`i{te no dionicama preduze}a "Metal-
no" Ze ni ca u vri je dnos ti od
3.622,50 KM po cijeni od 7,50
KM.
Na kotaciji fondova najtra`enije
EPCJUOJL0HVCJUOJL!EBOB DJKFOB!)LN*! QSPNKFOB su bile dionice "Prevent-investa"
Sarajevo, kojima je trgovano u vri-
jednosti od 19.650,79 KM po cije-
Qpt!ucbol!CI!Tb!sb!kf!wp 67-61 24-13&
ni od 7,50 KM.
Najve}i rast cijene na ju~era{-
#LUL!Wj!tp!lp#!Wj!tp!lp 1-56 njem trgovanju od 13,02 odsto na
.21-11& 56,50 KM imale su dionice Pos-
tbank BH Sarajevo, dok su najve}i
pad vrijednosti od deset odsto na
0,45 KM imale dionice "KTK Vi-
soko".
Vrijednost BIFX-a se smanjila
za 0,83 odsto na 2.031,59 poena,
SASX-10 indeks je ni`i za 0,99
odsto i iznosi 1.126,30 poena, a
SASX-30 indeks je pao za 0,23
Kretanje cijene dionica Kretanje cijene dionica odsto na 1.210,12 poena.
"Energoinvesta" Sarajevo "BH Telecoma" Sarajevo Z.D.
Berze u
Predrag KLINCOV
BANJALUKA - Tr`i{te kapitala u
BiH ove godine bilje`i najlo{ije rezul-
tate po osnovu kretanja cijena akcija
ne samo u pore|enju sa berzama u re-
gionu, ve} i daleko {ire.
Sarajevska berza je jedina me|u
dvadesetak analiziranih tr`i{ta Evrope,
Sjeverne Amerike i Azije, zabilje`ila
prosje~ni pad cijena akcija u prva tri
kvartala ove godine, dok je Banjalu~ka
berza tik iznad nje, sa blagim poziti-
vnim re zul ta tom. Sa ra jev ski in deks
SASX-10, koji prati kretanje akcija naj-
likvidnijih kompanija iz FBiH, u peri-
odu januar - septembar pao je za 8,4
odsto, dok je banjalu~ki BIRS bio u plu-
su za tek 1,4 odsto.
U isto vrijeme ostale berze
na prostoru biv{e Jugoslavije, zatim, isto-
~ne Evrope, najrazvijenija tr`i{ta Evrop-
ske uni je, te ber ze u Ru si ji, SAD i
Japanu, bilje`e rast koji se kre}e od devet
(njujor{ka tehnolo{ka berza Nasdaq) do
~ak 102,1 odsto (podgori~ka Montenegro
berza).
Sna`an uzlet akcija bilje`i se i na
BIRS
BLSE -0,45% -0,10% -0,39%
Slu`beno berzansko tr`i{te - lista B
Slu`beno berzansko tr`i{te - akcije IF-ova
Slobodno tr`i{te
Obveznice i ostale HOV
EPCJUOJL0HVCJUOJL!EBOB
Pc!wf!{oj!df!ST!{b!j{nj!sf!okf!
tub!sf!ef!wj!{of!|uf!eokf!2
Sb!gj!of!sj!kb!vmkb!Np!esj!•b
Kretanje cijene akcija
Rafinerije ulja Modri~a
Doma}e tr`i{te kapitala
Sarajevska
berza jedina
me|u
dvadesetak
analiziranih
tr`i{ta
zabilje`ila
prosje~ni pad
cijena akcija
u prva tri
kvartala ove
godine, dok je
Banjalu~ka
berza tik iznad
nje, sa blagim
pozitivnim
Sarajevska
rezultatom berza
FIRS ERS10
Zakazali
fondovi i
slobodno
tr`i{te
BANJALUKA - Na ju~era{njem
trgovanju na Banjalu~koj berzi os-
tvaren je promet od 224.385,38
KM, kroz 64 transakcije.
Na slu`benom berzanskom tr`i-
{tu B lista najve}i promet je ostva-
ren akcijama "Telekoma Srpske" u
vrijednosti od 162.546,36 KM po
cijeni od 1,51 KM za 0,66 odsto
ni`oj u odnosu na prethodno trgo-
vanje.
Na slobodnom berzanskom tr`i-
{tu obavljen je promet samo akcija-
ma "Drvo pre ra de" iz [i pra ga u
iznosu od 731,60 KM po nepromi-
jenjenoj cijeni od 0,40 KM.
Kod fondova najve}i promet os-
tvaren je akcijama "Kristal investa"
Banjaluka u iznosu od 1.260 KM
po cijeni od sedam KM za 0,43 od-
sto vi{oj u odnosu na prethodno
trgovanje. Ovaj fond jedini je za-
DJKFOB!)LN*! QSPNKFOB vr{io u zelenom, a pad cijene imale
su samo akcije "Bors investa" ~ija
:1-61 1-67& se vrijednost smanjila za 5,13 odsto
na 3,70 KM.
Kod du`ni~kih hartija od vrije-
1-33 .9-44& dnosti najtra`enije su bile obvezni-
ce RS za izmi re nje ra tne {te te,
druga emisija, kojima je trgovano u
vrijednosti od 29.244,17 KM po ci-
jeni od 47,73 KM za 1,56 odsto ni-
`oj u odno su na pret ho dno
trgovanje.
Vrijednost BIRS se smanjila za
0,45 od sto na 1.028,89 po ena,
FIRS je ni`i za 0,10 odsto i iznosi
2.118,25 poena, a ERS10 indeks je
Kretanje cijene akcija pao za 0,39 odsto na 761,29 poena.
"Kristal invest fonda" Banjaluka Z.D.
 Ekonomija
na margini pozitivnih globalnih tokova
BiH mimo svijeta tr`i{tu Rusije (98,5 odsto), crnogorskoj
NEX berzi (80,7 odsto), te u Ma|arskoj
(65,2 odsto), Rumuniji (51,6 odsto) i
Austriji (50,6 odsto). Makedonski indeks
MBI-10 imao je devetomjese~ni rast od
48 odsto, beogradski Belex-15 46,1 od-
sto, zagreba~ki Crobex 27,6 odsto, a lju-
bljanski SBI-20 od 16,4 odsto.
Berzanski analiti~ari kao klju~ni i
hroni~ni problem bh. tr`i{ta navode izu-
zetno nizak promet zbog slabe potra`nje,
ali i ponude za akcijama.
"Na {e tr`i {te ka pi ta la
previ{e zavisi od inostrane potra`nje. To se
vidjelo i na po~etku globalne krize kada su
strani ulaga~i brzo napustili ovo tr`i{te,
kao i sada kada kriza jenjava, a nema zna-
~ajnijeg priliva novca izvana", ka`e Vla-
dan Jovi}, direktor banjalu~kog Dru{tva za
upravljanje investicionim fondovima VIB.
Ino-investitori, smatra on, sada pro-
cjenjuju da im je isplativije ulagati u
kompanije na razvijenim tr`i{tima koje
imaju potencijal za rast akcija, nego rizi-
kovati s ulaganjem na malo i nelikvidno
tr`i{te kao {to je BiH. Jovi} isti~e da u
BiH ne postoji brojnija kvalitetna ponuda
akcija koja bi podstakla ve}a ulaganja.
Prognoze evropskog Udru`enja gasnih operatera
BiH }e imati dovoljno gasa
Cijena ista do
kraja godine
Qsf!nb!sj!kf•!nb!Bm!nj!sb!Cf!•b!sf!.
wj!~b-! tb!eb|!okf! dj!kf!of! hb!tb! tj!hvs!op
pt!ub!kv! ob! tob!{j! ep! lsb!kb! hp!ej!of-! epl
~f!{b!ob!sf!eov!cj!uj!sb!{nb!usb!of/
#Qsj!mj!lpn! qp!tmkf!eokfh! toja!okf!okb! 2/
kv!mb-! qsf!v{f!mj! tnp! pcb!wf!{v! eb! ~f!np
dj!kf!of!hb!tb!pesab!uj!ep!qp!•fu!lb!tf!{p!.
of! hsj!kb!okb-! qb! ji! ep! lsb!kb! hp!ej!of! tj!.
hvs!op! of!~f!np! nj!kf!okb!uj#-! jt!ub!lbp! kf
Cf!•b!sf!wj~/
B. SIMI] "Ne o~ekujemo probleme u snabdijevanju kubnih metara gasa dnevno, dok se kod normal-
tokom zime. Zasad nema najava o tome. Jedina nih prilika potro{nja kre}e od million do 1,5 mi-
SARAJEVO - BiH }e mo}i pokriti svoje nevolja koja nas mo`e pogoditi jeste ponavljanje liona kubnih metara u zavisnosti od vremena.
potrebe za gasom ako predstoje}a zima bude pro{logodi{njeg gasnog spora izme|u Rusije i "Imamo izuzetnu saradnju sa 'Srbijagasom' i
o{trija nego {to je uobi~ajeno, navodi se u go-
di{njoj prognozi evropskog Udru`enja gasnih
Ukrajine. U razgovoru s predstavnicima 'Gaz-
proma' re~eno mi je da Ukrajinci za sada redo-
u slu~aju potrebe me|usobno se ispoma`emo. To
je i logi~no, jer smo vezani za isti sistem", dodao
operatera (GTE). vno pla}aju gas, ali ako jedna faktura ne bude je Be~arevi}.
U slu~aju izuzetno o{tre zime, ocjenjuje pla}ena na vrijeme mo`e do}i do problema", is- Pro gno ze za Hrvat sku smatra
GTE, stopa iskori{tenosti gasnih kapaciteta BiH iznena|uju}im s obzirom na to da ova zemlja
bila bi 100 posto, a prilikom uobi~ajenih zimskih ima svoje izvore gasa i skladi{ta.
temperatura 82 posto. Jedina nevolja koja GTE ocjenjuje da }e u slu~aju o{tre zime
Udru`enje GTE provelo je istra`iva- nas mo`e pogoditi jeste stepen iskori{tenosti kapaciteta u Srbiji biti 96
nje u 23 ~lanice Evropske unije, uz izuzetak ponavljanje spora izme|u Rusije odsto, Makedoniji 78 odsto, a Sloveniji 100 od-
Malte, Latvije, Estonije i Kipra, te u Hrvatskoj, i Ukrajine, ka`e Be~arevi} sto. Ukoliko bi zima bila normalno hladna in-
[vajcarskoj, Norve{koj, BiH, Srbiji i Makedoni- deks iskori{tenosti kapaciteta u Srbiji bi}e 83,
ji. Od zemalja obuhva}enih istra`ivanjem jedino ti~e Almir Be~arevi}, direktor "BH gasa", te do- Hrvatskoj 87, Sloveniji 85, a Makedoniji 78 od-
Hrvatska nema kapacitete koji bi bili dovoljni daje da su najkriti~niji mjeseci januar i februar sto. U istra`ivanju se navodi da potro{nja elektri-
za podmirivanje potra`nje u slu~aju o{trije zi- kada su i temperature najni`e. ~ne energije u EU, ~ak i u slu~aju izuzetno
me, te je stopa iskori{tenosti 126 posto, dok os- Be~arevi} dodaje da tokom najve}ih hla- hladne zime ne}e prema{iti 35,63 gigavat-sata
tale zemlje u regiji uglavnom mogu zadovoljiti dno}a, kada temperatura padne 10 ili 15 stepeni dnevno, dok bi u slu~aju uobi~ajenih vremenskih
potrebe. ispod nule, BiH tro{i izme|u 1,6 i 1,7 miliona uvjeta bila na niovu od 28,66 gigavat-sati.
Izvještaj sa
svjetskih berzi ($)
Energent Cijena Promjena
Obgub 78-13 .2-16
Qsjspeoj!hbt 5-984 1-266
Metali Cijena Promjena
[mbup 2117-91 3-61
Tsfcsp 27-43 1-1:
6. 10. 2009. vupsbl 21
"Elektroenergetski sektor RS je po-
tencijal, ali nije atraktivan za investitore Obveznice u
zbog socijalno utvr|ene proizvodne cije-
ne struje i ~injenice da se izvoz i najve}a RS svjetlo
dobit ostvaruju u mati~nom preduze}u u tunelu
koje nije listirano na Banjalu~koj berzi",
naglasio je Jovi}.
Ahmed Hod`i}, direktor bro- Cfs!{bo!tlj!bob!mj!.
kerske ku}e "FIMA International" iz Sa- uj!•b!sj!lbp!kf!eov!pe!sj!kfu!.
lji! twj!kf!u mji! ub!• b!l b
ep!nb!~fh!usaj!|ub!lb!qj!ub!mb
Berzanski analiti~ari bqpt!usp!gj!sb!kv!pc!wf!{oj!df
kao klju~ni i hroni~ni v!ST!lp!kf!jnb!kv!{ob!•bk!.
problem bh. tr`i{ta navode op!v•f|!~f!v!ushp!wb!okv
izuzetno nizak promet ob!Cb!okb!mv!•lpk!cfs!{j/!Qp!.
tf!cop!tv-!vlb!{v!kv-!busb!.
rajeva, ka`e da bh. tr`i{te stalno bilje`i luj!wof!pc!wf!{oj!df!ST!{b
suprotna kretanja od globalnih trendova. j{nj!sf!okf!sb!uof!|uf!uf/
Kada je situacija na velikim berzama bila #V! Gfefsbdjkj! CjI-! ob!.
mirna, navodi on, u BiH je dolazilo do ab!mptu-! kp|! of!nb! pc!wf!.
sna`nog rasta cijena akcija, a sada, kada {oj!d b! oj!u j! wkf!s v!kfn! eb
drugi rastu, mi stagniramo. ~f!ji!cj!uj!ep!lsb!kb!hp!ej!.
"Glavni problem bh. tr`i{ta je neura- of-!jblp!kf!{b!lpo!lp!kj!up
vnote`enost izme|u ponude i tra`nje. ^ak sf!hv!mj!|f! of!eb!wop! qsp!.
i kada na|ete investitora koji bi ulo`io |bp!qbs!mb!nfo!ubs!ov!qsp!.
zna~ajna sredstva, nema prodajne strane,
df!e v!s v#-! lb!a f! Binfe
pa dionice morate sakupljati kao vjeveri-
ca, {to je deprimiraju}e", ka`e Hod`i}. Ip!eaj~/
Subvencija kamata za
br~anske privrednike
BR^KO - U okviru programa podr{ke privredi u prevazila`enju po-
sljedica ekonomske krize Vlada Br~ko distrikta donijela je odluku o
subvencionisanju kamata na kredite koje su br~anski privrednici podi-
gli tokom ove godine kod komercijalnih banaka za {ta je iz bud`eta iz-
dvojeno milion i po KM.
"Pravo na subvencioniranje kamata na kredite u visini od {est procenata
ima}e svi privredni subjekti sa podru~ja distrikta izuzev banaka, dugih fi-
nancijskih institucija i osiguravaju}ih dru{tava. Subvencioniranje kod trgo-
va~kih preduze}a limitirano je na 300.000 KM kreditnog zadu`enja", kazao
je Pero Gudeljevi}, {efa Odjeljenja za privredni razvoj Br~ko distrikta.
Jelenko Ili}, ~lan Upravnog odbora Privredne komore Br~ko, pozdravio
je ovu odluku Vlade navode}i da }e to biti zna~ajna pomo} privrednicima.
N.Ta.
BOJA NOVCA
Pi{e:
Darko GAVRILOVI]
Doma}i brendovi
Visoki funkcioner Me|unarodne agencije za brendiranje "Superbran-
ds" iznio je zanimljivu tezu da je BiH osu|ena na ekonomski kolonijali-
zam ukoliko ovda{nje kompanije ne uspiju da razviju jake brendove.
Bilo bi dobro kada bi ovo zaista bilo samo upozorenje, jer je situacija
na na{em tr`i{tu odavno izmakla kontroli. Pogledom na police svake
ve}e trgovine, a o tr`nim centrima je izli{no i govoriti, jasno je da smo
fakti~ki postali ekonomska kolonija. Izuzme li se mali broj firmi, koje ne
samo da su uspjele da se nametnu na doma}em, nego su iza{le i na
evropsko tri{te, doma}i brendovi uglavnom nisu uspjeli da se probiju do
kupaca. Za to vrijeme potro{a~i u
Prodajom svakog BiH su osu|eni da biraju kojoj
tr`nog centra mjesto inostranoj kompaniji }e napuniti
na njihovim policama bud`et.
ustupljeno uglavnom Situacija u trgovini mo`da se
stranim proizvodima najlak{e mo`e upore|ivati s prili-
kama u bankarskom sektoru. U
obje oblasti glavnu rije~ preuzeli
su stranci, banke su rasprodate u privatizaciji, a regionalni i me|unaro-
dni tr`ni centri do{li su na na{e tr`i{te uglavnom preuzimanjem ovda{-
njih prodajnih lanaca. Tu je napravljena klju~na gre{ka, jer prodajom
svakog tr`nog centra mjesto na njihovim policama ustupljeno je ugla-
vnom proizvodima iz zemalja odakle dolaze i njihovi novi vlasnici.
Koliko je va`no imati doma}i trgova~ki lanac najbolje svjedo~i pri-
mjer iz Slovenije, ~ija Vlada ~ini sve da bi sprije~ila da "Mercator" ode
u ruke strancima. Takva strategija sasvim je opravdana i razumna, jer
od "Mercatora", koji preferira doma}e proizvode, `ive desetine hiljada
slovena~kih porodica. Osim ulaganja kompanija u svoje brendove ovo
je pravi na~in da se oja~aju doma}e marke, jer kako imati poznat proi-
zvod ako ga kupac ne vidi.
22 vupsbl!6. 10. 2009. Ekonomija
Savez Evropska unija pokrenula akciju
REVIZOR "Telenora"
i "Altima" za uvo|enje transparentnosti u
OSLO - Norve{ka telekomu-
ni ka ci ona gru pa "Te le nor" i
obra~unu tro{kova za struju i gas
ruski "Altimo" najavili su ju~e
formiranje operatera mobilne

prevaru
telefonije u zajedni~kom vla-
sni{tvu.
Zajedni~ka kompanija "Vim-
pelCom" poslova}e u Rusiji,
Ukra ji ni i os ta lim ze mlja ma
Zajednice nezavisnih dr`ava, te
u Gru zi ji, Vi je tna mu, Kam -
bod`i i Laosu. Tako|e namjera-
va ju da po slo va nje no ve
kom pa ni je pro {i re u Evro pi, jih i informativnijih ra~una za po-
Aziji i Africi. tro{nju elektri~ne energije i gasa
U sklopu sporazuma "Tele- nu`no, jer dosada{nji ve}ini potro-

"Alcatel-Lucenta" nor" i "Altimo" su se dogovori-

li da }e obus ta vi ti pra vne
isplivao iz gubitka sporove, odnosno sklopiti na-
godbe.
PARIZ - Francusko-ameri~ki proizvo|a~ telekomunikacione opre- "Preokrenuli smo petogodi{-
nju bor bu za uzbu dlji vo
me "Alcatel-Lucent" ostvario je u drugom tromjese~ju ove godine
neto profit od 14 miliona evra, dok je u istom periodu lani zabilje`io udru`ivanje za budu}nost", ka-
zao je izvr{ni direktor "Teleno-
gubitak od 1,1 milijardu evra.
Analiti~ari su, me|utim, i u drugom tromjese~ju ove godine o~ekivali ra" Jon Fredrik Baksas.
Iz vr{ni di re ktor "Al ti ma"
da }e "Alcatel-Lucent" poslovati s gubitkom koji su prognozirali na 246,6
miliona evra. Aleksej Reznikovi~ rekao je da
}e nova kompanija biti finansij-
"Alcatel-Lucent" je u drugom tromjese~ju zabilje`io i promet ve}i od
o~ekivanja koji iznosi 3,9 milijardi, dok su analiti~ari predvi|ali da }e biti ski sna`na. (Poslovni)
3,86 milijardi evra. (Agencije)
"Philip Morris"
tu`bom skida
Kb!q bo!t lj! qspj!{ wp}b• Jo!evt!usj!kb!uf!mf!lp!nv!oj!lb!dj!kb zabranu
bvup!np!cj!mb!#Nb{!eb#!tb!pq!. j{ckf!hmb!kf!ob!kp!{cj!mkoj!kf!qp!tmkf!. DA BLIN - Ame ri ~ki proi -
|ujp!kf!kv!•f!eb!qmb!oj!sb!eb ej!df!lsj!{f-!bmj!kf!sb!{wpk!op!wji zvo|a~ cigareta "Philip Morris"
qsj!lv!qj!2-2!nj!mj!kbs!ev!ep!mb!sb pokrenu}e tu`bu protiv zabrane
qv!ufn!qsp!eb!kf!op!wji!j!qpt!.
nsfab!{b!np!cjm!of!lp!nv!oj!lb!dj!.
kf!vtqp!sfo!{cph!nb!oklb!opw!. reklamiranja ili izlaganja du-
up!kf~ji!bldj!kb-!b!qsj!lv!qmkf!oj db/!Wmb!eb!nb!kf!qsf!qp!sv!•f!op vanskih proizvoda u prodavni-
cama u Irskoj.
op!wbd!jt!lp!sjt!uj~f!{b!sb!{wpk eb!ejp!opw!db!{b!qpnp~!qsj!wsf!.
U saop{tenju ameri~ke kom-
flp!mp!|lj!qsj!iwb!umkj!wj!kji!bvup!. ej!vtnkf!sf!v!sb!{wpk!pq!uj!•lji!j
np!cj!mb!j!qp!cpmk!|b!okf!gj!obo!. nsf!ab!{b!np!cjm!ov!uf!mf!gp!oj!kv!j panije navodi se da }e tu`bu po-
tjk!tlf!cb!{f/! |j!sp!lp!qp!kb!tof!jo!gsbt!usv!luv!sf/ dnijeti zajedno s jednom irskom
kom pa ni jom ko ja `e li da se
izbori za poni{tenje zabrane re-
Nijemci spasavaju klamiranja duvanskih proizvoda.
"Podr`avamo stroge duvan-
"Pevec" ske regulative, ali ovaj zakon
slu`i samo da bi poslovanje sa
duvanom pre{lo u ruke {verce-
rima i falsifikatorima.
Irska ve} ima velike probleme
s ilegalnim uvozom cigareta i
ova zabrana }e ih dodatno pove-
}ati", rekla je En Edvards, por-
tparol "Philip Morrisa". Irska je
me|u prvim zemljama koja je
uvela zabranu reklamiranja du-
vanskih proizvoda i pu{enja na
radnim mjestima. (Reuters)
"Thyssen-
Krupp" prodao
BJELOVAR - U hrvatskom trgova~kom lancu "Peveca" potvr|eno je
da su prona{li strate{kog partnera iz Njema~ke, koji bi bjelovarskoj dio poslovanja
BRISEL - @ele}i da umiri
nezadovoljne potro{a~e, evrop-
ski parlamentarci, grupacije za
za{titu potro{a~a i predstavnici
elektroenergetske industrije pri-
hvatili su niz smjernica za do-
bro vo ljno usva ja nje bo ljih
praksi izrade ra~una za struju i
gas.
Smjernice Evropske komisije
pred stav lje ne su na dru gom
Gra|an skom fo ru mu o ener gi ji
odr`anom u Londonu, a njihov za-
datak je da doprinesu boljem fun-
kcionisanju maloprodajnih tr`i{ta
gasa i struje u sklopu tre}eg paketa
liberalizacije energetskog tr`i{ta
Evropske unije.
Stajali{te Evropske komi-
sije je da je uvo|enje jednostavni-
Kompanija
"J.P. Morgan
Securities"
predvi|a veliku
dokapitalizaciju
{a~a ote`avaju pore|enje ponuda
razli~itih pru`aoca usluga. Upravo
zato u protekle dvije godine samo
osam odsto evropskih potro{a~a je
pro mi je ni lo pru`aoca uslu ga u
pomenutim sektorima, iako ih je
jedva ne{to vi{e od polovine zado-
voljno uslugom.
"Otvaranje tr`i{ta prisiljava
kompanije da se bore za korisnike
nu|enjem atraktivnih cijena i do-
brih i pouzdanih usluga. Potro{a~i
bi trebalo da budu primjereno in-
formisani o svojim pravima i po-
tro{ nji ka ko bi mo gli pos ta ti
aktivni u~esnici energetskog tr`i-
{ta. Me|utim, informacije koje su
potro{a~ima sada dostupne nisu
dovoljne da bi obezbijedile njiho-
Informacije koje vo aktivno u~e{}e", ka`e evropski
su potro{a~ima povjerenik za energiju Andris Pi-
ebalgs.
sada dostupne Komisija smatra da }e
nisu dovoljne da njenih deset novih smjernica, u ko-
jima poziva na transparentnost i ~i-
bi obezbijedile tljivost, evropskim potro{a~ima
njihovo aktivno pomo}i da smanje potro{nju i u{te-
u~e{}e na de na ra~unima. Preporuke iz Bri-
sela sadr`e i popis elemenata za
energetskom ko je se sma tra da bi tre ba lo da
tr`i{tu, ka`e budu sastavni dio svakog ra~una za
potro{nju energenata kako bi se
Piebalgs
omogu}ilo upore|ivanje ponude
razli~itih pru`alaca usluga. Tako bi

Evropskim bankama
kompaniji omogu}io izlazak iz duboke krize. ESEN - Njema~ka industrijska
Iako ne negiraju da je rije~ o kompaniji iz Njema~ke, portparol "Peveca" grupacija "ThyssenKrupp" pro-
Krunoslava Blaha demantovala je medijske spekulacije da bi trebalo da ih da la je svoje odjeljenje
spasi njema~ki proizvo|a~ solarnih }elija, koji bi ulagao u proizvodnju u "ThyssenKrupp Industrieservi-
Hrvatskoj. U "Pevecu" jo{ ne `ele da otkrivaju detalje strate{kog partner-
stva, a kako je rije~ o ulasku svje`eg kapitala njega bi vjerovatno iskoristili
za smanjivanje dugova, planirano izdvajanje dijela poslovanja, zbrinjavanje
vi{ka zaposlenih i prenamjenu prostora. (Agencije)
ce" kompaniji "Wisag".
Na ve de ne kom pa ni je ni su
objavile kolika je vrijednost te
treba jo{ 78 milijardi $
transakcije, ali su izvori upoznati NJUJORK - Evropske banke mogle bi po- ~etiri banke otpada 52 odsto ukupnih potreba za kapi-
s akvi zi ci jom ka za li da je ve}ati kapital za dodatnih ukupno 78 milijardi do- talom u evropskim bankama. Lideri Grupe 20 najra-

Srbiji ruski kredit "Wisag" za diviziju "Thyssen-

ISTANBUL - Rusija }e Srbiji odobriti kredit od najvi{e milijardu do-
lara za finansiranje bud`etskog deficita i infrastrukturne projekte, izja-
vio je ju~e ministar finansija Rusije Aleksej Kudrin.
On je u Istanbulu kazao da }e se za popunjavanje bud`etskog deficita
Srbije izdvojiti 350 miliona dolara, a preostali iznos }e se koristiti za infras-
trukturne projekte, prije svega za metro i obilaznicu oko Beograda. Kudrin
je naveo da }e iznos i uslovi kredita biti precizirani u naredne dvije sedmice.
Prema njegovim rije~ima, odre|ena suma mo`e biti dostavljena Srbiji ve}
ove godine. Pored toga, razmatra se mogu}nost da dio kredita daju ruske
dr`avne i privatne banke, a u slu~aju neophodnosti odgovaraju}e garancije
da}e vlade Srbije i Rusije.
Kudrin je najavio mogu}nost da i Bugarska dobije kredit u iznosu do 3,8
milijardi evra za izgradnju atomske elektrane "Belene". Sa druge strane, Ru-
sija ne}e Bjelorusiji dati posljednju tran{u te{ku 500 miliona dolara od kre-
dita vrijednog dvije milijarde dolara. Tako|e ne}e dati Ukrajini zatra`eni
kredit od pet milijardi dolara, ali }e {titi njihove interese u svjetskim finan-
sijskim organizacijama. (Agencije)
Krupp Industrieservice", koja
broji vi{e od 12.000 radnika i
ostvaruje prodaju od 300 mili-
ona evra godi{nje, izdvojio vi{e
od 100 miliona evra.
"ThyssenKrupp Industrieservi-
ce" pru`a usluge logisti~ke i
proizvodne podr{ke za automo-
bilske i in`enjerske kompanije te
proizvo|a~e ~elika.
"ThyssenKrupp" privodi kraju
pro da ju jo{ dva odje ljenja -
"Safwayja" i "Xervona". Ove
prodaje dio su plana za restru-
kturiranje poslovanja njema-
~kog di va, ko jeg je te {ko
pogodila globalna ekonomska
kriza. (Reuters)
lara u narednih {est mjeseci u cilju pove}anja
stopa adekvatnosti kapitala prema nivoima pre-
dlo`enim u sklopu svjetskih pravila Basel II, pro-
cjenjuju kompaniji "J.P. Morgan Securities".
U izvje{taju se navodi da se ~ini da su banke
koncentrisane na revidiranu minimalnu stopu adekva-
tnosti kapitala, odnosno na odnos izme|u garantova-
nog kapitala i rizi~ne aktive u visini od osam odsto.
"Nastojanja da se dosegne taj nivo mogla bi do-
vesti do dokapitalizacije u ukupnom iznosu od 78 mi-
lijardi dolara, od ~ega bi 38 milijardi dolara bilo
namijenjeno povratu duga vladama, a preostalih 40
milijardi za novi kapital", navode u "J.P Morgan Se-
curitiesu".
S obzirom na o~ekivane potrebe za po-
ve}anjem kapitala u iznosu 17 milijardi dolara za nje-
ma~ku banku Commerzbank, deset milijardi dolara za
Allied Irish Bank, iznos od sedam milijardi za Bank of
Ireland i {est milijardi dolara za Societe Generale, na te
zvijenijih i zemalja u razvoju u septembru su se
usaglasili da do kraja 2010. treba finalizovati nova pra-
vila u vezi s kapitalom banaka, a za kraj 2012. utvrditi
krajnji rok za primjenu stro`ih pravila u toj oblasti.
Bazelski odbor o bankarskoj superviziji,
koji je izradio prijedlog pravila Basel II, sprema se da
finalizuju zna~ajnije izmjene pravila do kraja ove go-
Vi{e od polovine novca
otpada na potrebe Commerzbank,
Allied Irish Bank, Bank of
Ireland i Societe Generale
dine, s tim da vi{i nivo kapitalnih zahtjeva mora da
bude utvr|en do kraja idu}e godine. Banke }e tako bi-
ti primorane da dr`e ve}e iznose kvalitetnijeg kapita-
la, ograni~e zadu`enost i udovolje standardima
minimalne likvidnosti. (Business)
 Ekonomija 6. 10. 2009. vupsbl 23

Brisel tjera NEZVANI^NO

sa ra~una
u ra~unima trebalo da bude jasno
nazna~eno ta~no razdoblje trajanja
ugovora, propisani rok za prelaz na
drugog pru`aoca usluga, te jasno
istaknuta osnovna cijena za kilo-
vat-~as potro{ene energije - glavne
vrijednosti za upore|ivanje.
"Ove preporuke nesumnjivo
predstavljaju prvi korak na putu
Proizvo|a~i
mlijeka tra`e
intervenciju
Evropski farmeri
koja bi dovela
do vi{ih cijena
blokirali Brisel
BRISEL - Stotine prozivo|a~a mlijeka i
EU `eli jednostavnije i
informativnije ra~une
za potro{nju elektri~ne
energije i gasa
prema razvoju transparentnijeg sis-
tema naplate. Ra~uni su klju~ni za
ulogu potro{a~a na liberalizova-
nom energetskom tr`i{tu, izme|u
ostalog i zato {to pobolj{ane prakse
mogu potro{a~ima omogu}iti pro-
mjenu dobavlja~a ako to `ele, kao i
u{tedjeti ili razviti ekolo{ki prihva-
tljivije navike potro{nje energena-
Piebalgs: Potro{a~i
bi trebalo da budu
primjereno
informisani
ta", kazala je Monik Gojen, gene-
ralna direktorica potro{a~ke grupa-
cije BEUC.
Ovo je drugi sektor u
kojem Evropska komisija poku{a-
va da zavede red nakon {to je ne-
da vno obja vi la da se po tro {a ~i
susre}u sa sli~nim problemima u
bankarskom sektoru. (Agencije)
FOTO AFP
Ameri~ki konzorcijum
zagrizao za "Volvo"
LONDON - Ameri~ki konzor- za, ali obje kompanije imaju sli~ne
cijum "Crown" u{ao je u trku planove sa vi{e od tri milijarde do-
za kupovinu "Volvoa", {vedske lara dodatnih investicija u "Volvo".
filijale "Forda", ~ime }e se suko- "Geely" je prema izvoru "Financi-
bi ti s ki nes kom kom pa ni jom al Timesa" ponudio manje od dvije
"Geely", koja je pro{log mjeseca milijarde dolara za "Fordovu" fili-
potvrdila da je zainteresovana jalu, dok drugi mediji spekuli{u da
za preuzimanje prezadu`enog
{vedskog proizvo|a~a.
Pozivaju}i se na izvor blizak "Crown"
prodaji, britanski poslovni list "Fi- u potpunosti
nan ci al Ti mes" na vo di da je obezbijedio novac od
"Crown" u potpunosti obezbijedio ameri~kih privatnih
novac od ameri~kih privatnih aci- akcionarskih grupa
onarskih grupa. Konzorcijum, ta-
ko|e, tra`i dodatnu podr{ku od se radi o sumi od 2,5 milijardi do-
{vedskih investitora, ~ime se stav- lara.
lja do znanja da }e zadr`ati poslo- Po~etkom septembra kineska
ve "Volvoa" u [vedskoj. Ameri~ki kompanija je saop{tila da je spre-
konzorcijum predvode biv{i "For- mna da u~estvuje u nadmetanju
dov" direktor Majkl Dingmn i je- za kupovinu "Volvoa", u nastoja-
dan od di re kto ra "Chrysle ra" nju da poja~a poziciju na evrop-
[amel Ru{vin. skom tr`i {tu i da se do mo gne
Amerikanci su, me|utim, ponu- te hnol gi je po zna tog {ved skog
dili znatno manje novca od Kine- proizvo|a~a. (Financial Times)
Putin tra`i od
"Renaulta" da
pomogne "Avtovazu"
MOSKVA - Cijena akcija ruskog "Avtovaza" na berzi u Moskvi
porasla je ju~e za 16 odsto, najvi{e u posljednje tri sedmice, nakon
{to je premijer Rusije Vladimir Putin izjavio da bi francuski "Rena-
ult" trebalo da pomogne u finansiranju restrukturisanja najve}eg
ruskog proizvo|a~a automobila.
"Avtovaz", u kojem "Renault" ima 25 odsto vlasni{tva, od ruske vlade
}e primiti pomo} od 25 milijardi rubalja, ali Putin smatra da to nije dovo-
ljno i da bi dodatnu podr{ku trebalo da dobije od francuskog partnera.
Analiti~ari smatraju da je najbolji na~in na koji "Renault" mo`e pomo}i
"Avtovazu" da mu pru`i pristup novim tehnologijama pomo}u kojih }e

mlije~nih proizvoda demonstrativno su ju~e
dovezli traktore u centar Brisela i blokadom
saobra}aja zahtijevali od ministara poljopri-
veda EU ve}e subvencije da bi pre`ivjeli kri-
zu koju su im donijele niske cijene mlijeka.
Oko 1.000 farmera iz Njema~ke, Francuske
i drugih zemalja EU ~ekali su ministre sa krav-
ljim zvonima, pi{taljkama i jajima na gotovs, sa-
tima prije po~etka vanrednog sastanka. Nekoliko
~asova kasnije jajima su zasuli sjedi{te EU.
Uprkos zahtjevu poljoprivrednika
za hitnom akcijom, predsjednik ministarskog
skupa, [ve|anin Eskil Erland{on, ka`e da }e za
odobravanje bilo kojeg novog koraka biti potre-
bne najmanje dvije sedmice.
Hiljade farmera {irom bloka 27 dr`ava su-
o~ene su s finansijskim udarom zbog sloma cije-
ne mlije ka i tra `e ve }u po mo} od EU.
Poljopriverdici protestuju sedmicama u svojim
zemljama tvrde}i da su tro{kovi proizvodnje sad
dvostuko ve}i od tr`i{nih cijena. Farmeri tra`e
od EU da se oja~aju proizvodne kvote kako bi
cijene porasle, a ne da se dr`e opredjeljenja ka
okon~anju politike kvota i osloba|anju produ-
kcije do 2015. godine.
Er lan d{on ka `e da klju~ ka bo-
ljim cijenama nije u rukama ministara, ve} u ru-
kama posrednika izme|u farmera i samoposluga,
koji skidaju profit od ni`ih cijena mlijeka.
"Cijene su manje za 40 procenata za farme-
re, a za poto{a~e samo jedan ili dva odsto", rekao
je on.
Prije tri sedmice, izvr{na komisija EU je
obe}ala korake u borbi protiv sve ni`ih cijena
mlije~nih proizvoda, ali je naglasila da ne}e na-
Hiljade farmera u EU
suo~ene s finansijskim udarom
zbog sloma cijene mlijeka
pustiti dugoro~nu reformu poljoprivrede, koja
predvi|a postepenu liberalizaciju tr`i{ta.
Ve} sedmicama, mnogi evropski farmeri
prosipaju mlijeko po svojim poljima da uka`u na
to koliko malu cijenu dobijaju od prehrambenih
konglomerata. Cijene melijeka su pale na 18
evrocenti, daleko ispod 40 centi koliko je, po
rije~ima farmera, potrebo za pokri}e tro{kova
proizvodnje.
Ove go di ne, EU }e potro{iti doda-
tnih 600 miliona evra na tr`i{ne mjere, uklju-
~u ju }i ra ni je ne go uobi ~a je ne is pla te
farmerima. EU ispla}uje poljoprivrednom se-
ktoru 55 milijardi evra godi{nje u vidu raznih
subvencija. (AP)
ta kompanija mo}i proizvoditi manje i jeftinije modele. "Avtovazu", koji
je pro{li mjesec objavio da bi mogao ukinuti 27.600 radnih mjesta ili 25
odsto ukupne radne snage, dodatna sredstva su potrebna za modernizaci-
ju fabrika i tro{kove otpu{tanja zaposlenih. (Bloomberg)
BMW ula`e u
Ju`noafri~ku
Republiku
MINHEN - Njema~ki automo- se o velikom iskazu povjerenja u
bilski div BMW najavio je ju~e ju`noafri~ku privredu, posebno u
220 miliona dolara vrijedno ula- vrijeme kada se globalna automo-
ganje u proizvodnju novog mo- bilska industrija nalazi pod sna`nim
dela serije 3 u Ju`noafri~koj pritiscima", kazao je ju`noafri~ki
Republici, nakon {to je od Vlade ministar trgovine i industrije Rob
te zemlje dobio obe}anje o nas- Dejvis. Vlada Ju`noafri~ke Repu-
tavku programa podsticaja za blike, izme|u ostalog, omogu}ava
proizvodnju. proizvo|a~ima koji proizvode vi{e
"Obezbijedi}u nastavak proizvo- od 50.000 automobila godi{nje bes-
dnje BMW-ovih auto mo bi la u carinski uvoz 20 odsto svih dijelo-
Ju`noafri~koj Republici", kazao je va, {to je privuklo i BMW.
ge ne ral ni di re ktor BMW-a za Iz fabrike nedaleko od Pretorije, u
Ju`noafri~ku Republiku Bodo Do- kojoj je zaposleno 2.150 radnika,
nauer. Sa sada{njih 60.000 vozila BMW izvozi vozila u SAD, Japan,
godi{nje, BMW-ova ju`noafri~ka Australiju i na druga vode}a auto-
proizvodnja }e porasti na 87.000, mobilska tr`i{ta, te u Subsaharsku
{to su u toj zemlji do~ekali sa zado- Afriku. Ta fabrika, sagra|ena 1974.
voljstvom. godine, prvi je BMW-ov pogon van
"To je veoma va`an signal. Radi Njema~ke. (Business)
24 vupsbl!6. 10. 2009. Ekonomija
Istra`ivanje Konfederacije britanske industrije otkrilo pozitivna kretanja

Finansijski sektor o`ivio

tek poslije dvije godine
Mekaferti: U finansijskom
sektoru se pojavljuju
signali svjetlijih izgleda

Gotovo tre}ina od 89
kompanija koje su obuhva}ene
istra`ivanjem objavila o rastu
svojih poslovnih aktivnosti u tri
mjeseca do po~etka septembra,
dok je 24 odsto imalo pad
LONDON - Britanske finansijske kom-
panije u tre}em ovogodi{njem tromjese~ju
u`ivale su u prvom rastu svoje poslovne
aktivnosti u posljednje dvije godine, poka-
zalo je ju~e objavljeno istra`ivanje Konfede-
racije britanske industrije.
Gotovo tre}ina od 89 kompanija koje su
obuhva}ene istra`ivanjem objavila je o rastu
svojih poslovnih aktivnosti u tri mjeseca do
po~etka septembra, dok je 24 odsto imalo pad
aktivnosti. Prema podacima najve}eg poslo-
vno-lobisti~kog udru`enja u Velikoj Britaniji,
prvi put od septembra 2007. godine vi{e finan-
sijskih kompanija je zabilje`ilo rast svog po-
slovanja nego pad.
"Nakon gotovo dvije godine izuzetno te-
{kih operativnih uslova u finansijskom sektoru
se pojavljuju signali svjetlijih izgleda. Obim
poslovanja porastao je prvi put od izbijanja
kreditne krize, dok je pad teku}ih tro{kova po-
mogao u pove}anju profitabilnosti", izjavio je
glavni ekonomista Konfederacije britanske in-
dustrije Jan Mekaferti.
Ipak, budu}nost je i dalje neizvje-
sna za finansijske kompanije u Velikoj Britani-
ji. Pred sta vni ci ~ak 69 od sto ispi ta nih
kompanija navode neizvjesnost u vezi s po-
tra`njom kao najve}om preprekom ulaganjima
u narednoj godini, {to je najve}i postotak od
2002. godine.
Finansijske kompanije bile su prve `rtve
globalne kreditne krize koja je zapo~ela u av-
gustu 2007. godine.
Problemi s otplatama hipotekarnih kredita
Neki pokazatelji u SAD srezali su vrijednost obveznica pokrive-
sugeri{u da nih tim zajmovima, a budu}i da ih u svom vla-
se britanska sni{tvu imaju finansijske institucije {irom
ekonomija svijeta, to je izazvalo prestanak me|usobnog
u tre}em kreditiranja banaka.
tromjese~ju Posljedi~no, izbila je kriza i u {i-
po~ela roj ekonomiji i to uprkos spasonosnim inter-
oporavljati vencijama vlada u bankarskom sektoru, zbog
~ega je ve}ina zapadnih dr`ava utonula u rece-
siju, a globalna nezaposlenost je po~ela da sna-
`no raste.
Neki pokazatelji sugeri{u da se britanska
ekonomija u tre}em tromjese~ju po~ela opo-
ravljati nakon o{trog pada u prvoj polovini go-
di ne, pod sta knu ta dje limi~no agre si vnim
sni`avanjem kamatnih stopa i pumpanjem li-
kvidnosti u finansijskom sistemu.
Trgovci obveznicama, investici-
oni menad`eri i finansijske ku}e objavile su u
tre}em tromjese~ju o sna`nom rastu poslovne
aktivnosti, dok je obim poslovanja banaka bio
stabilan.
"Istovremeno segment `ivotnih osigurava-
telja i hipotekarnih kreditora zabilje`io je pad
poslovne aktivnosti", objavila je Konfederacija
britanske industrije. (Business)

Nuriel Rubini, profesor ekonomije na Univerzitetu u Njujorku

Kriza nije gotova, Grinspen:
mogu}i novi {okovi Rast ve}i od
o~ekivanja
NJUJORK - Biv{i ~elnik Upra-
ve federalnih rezervi SAD (Fed)
Alan Grinspen tvrdi da }e ame-
ri~ka ekonomija u tre}em kvarta-
lu ove godine zabilje`iti ve}i rast
nego {to su mnogi analiti~ari
o~ekivali, ali }e taj pozitivan po-
mak pratiti i skok nezaposlenosti
na nivo od deset odsto.
Grinspen smatra da }e ameri-
FRANKFURT - Globalna finansijska kriza vjerovatno nije potpuno ~ka privreda ostvariti rast od tri
okon~ana i banke }e vjerovatno zabilje`iti nove tro{kove, upozorio je odsto, {to je vi{e od prija{njih
guverner njema~ke centralne banke Bundesbank i Upravnog odbora o~ekivanja koja su se kretala oko
Evropske centralne banke Aksel Veber. 2,5 procenata.
"Najvjerovatnije ne}emo biti po{te|eni manjih naknadnih udara na finan- Kada je u pitanju nezaposlenost
sijskim tr`i{tima", kazao je Veber. kazao je da sada{nja stopa od 9,8
Dodao je da }e ja~ina takvih naknadnih previranja biti znatno manja u po- odsto, koja je iznesena u zastra-
re|enju s onima koja su svjetsku ekonomiju pogodila netom nakon propasti {uju}em septembarskom Vladi-
ameri~ke investicione banke Lehman Brothers u septembru pro{le godine. nom izvje{taju sigurno ide prema
"Ekonomska aktivnost i finansijska tr`i{ta trenutno su u fazi stabilizacije gore te da }e probiti granicu od
{irom svijeta. Ali, ekonomska kriza }e ipak donijeti nove tro{kove banka- deset odsto.
ma", smatra Veber. (Handelsblatt) Posljednji podaci o nezaposle-
nosti ~ini se da su natjerali ame-
Francuske banke ri~ku admi nis tra ci ju da se
ozbiljno uhvati u ko{tac sa stva-
ra njem no vih ra dnih mjes ta.
vra}aju kredite dr`avi Grinspen podr`ava takav plan, ali
ga smatra preuranjenim, jer po-
PARIZ - Najve}e banke u Francuskoj ove sedmice }e dr`avi vratiti
drazumijeva dodatne bud`etske
kredite pomo}u kojih su lak{e prebrodile najgori dio finansijske krize, rashode u vrijeme kada SAD
izjavio je ju~e francuski predsjednik Nikola Sarkozi.
imaju rekordni bud`etski deficit i
"Pro{le sedmice BNP Paribas je vratio pet milijardi evra koje smo mu po-
kada je potro{eno tek 40 odsto od
sudili, a isto }e u~initi i drugi francuski bankarski divovi", kazao je Sarkozi.
predvi|enih 787 miliona dolara iz
On je rekao da je dr`ava od kamata na kredite bankama do sada zaradila
fonda za ozdravljenje ameri~ke
500 miliona evra, {to je iznos koji odgovora vrijednosti fonda ~ija }e se
ekonomije. (Business)
sredstva koristiti za pomo} mladim ljudima pri tra`enju posla. (Reuters)
Berze oti{le uvis
previ{e i prerano
ISTANBUL - Profesor ekonomije na
Univerzitetu u Njujorku Nuriel Rubini, po- FOTO NN
znat po ta~nom predvi|anju aktuelne fi-
nansijske krize, izjavio je da bi cijene
akcija i robe na berzama mogle pasti nare-
dnih mjeseci zbog sporog tempa ekonom-
skog oporavka, koji je razo~aravaju}i za
investitore.
"Berze su oti{le uvis previ{e, prerano i
prebrzo. Vidim rizik od korekcije, posebno
nakon {to tr`i{ta shvate da oporavak privrede
nije brz, te da je njegov graf vi{e u obliku slo-
va U nego V. To se mo`e dogoditi u ~etvrtom
tromjese~ju ili prvom tromjese~ju naredne go-
dine", rekao je Rubini u Istanbulu, gdje se realna privreda tek oporavlja, dok tr`i{ta akci-
odr`ava godi{nje zasjedanje Me|unarodnog ja idu ispred.
monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke. "Ako se privredni rast brzo ne oporavi, u
Cijene akcija {irom svijeta porasle Vidim kona~nici }e tr`i{ta akcija izduvati i korigovati
su u posljednjih {est mjeseci kao dokaz da
ekonomija izlazi iz najdublje recesije od tride-
rizik od
korekcije,
posebno
na vrijednosti koje su opravdane. Vidim ras-
tu}i jaz izme|u onoga {to rade berze i slabije
setih godina pro{log vijeka. Ameri~ki indeks
Standard & Poor's 500 porastao je za 51 odsto nakon {to
tr`i{ta
aktivnosti realne privrede", istakao je Rubini.
MMF predvi|a da }e globalna
s najni`eg nivoa u posljednjih 12 godina zabi- ekonomija porasti za 3,1 odsto u 2010. godini,
lje`enog u martu, dok je evropski indeks Dow shvate da predvo|ena ekspanzijom u Aziji, nakon ovo-
oporavak
Jones Stoxx 600 oja~ao 48 odsto. Euforija na godi{njeg pada za 1,1 procenat. Iako je najno-
privrede vija prognoza MMF-a znatno optimisti~nija u
berzama u suprotnosti je s tonom kreatora
nije brz,
ekonomske politike Grupe 7, koji su nakon odnosu na prethodne procjene Rubini je i dalje
ka`e
sastanka u Istanbulu tokom proteklog vikenda oprezan.
Rubini
rekli da izgledi za rast ostaju krhki. S takvim "To je jo{ anemi~no i vrlo slabo izdanje
stavom saglasan je i Rubini navode}i da se privrede", ocjenjuje Rubini. (Business)
6. 10. 2009. vupsbl 25
26 vupsbl!6. 10. 2009.
Reporta`a
Roterdam, najprometnija evropska
luka, sredi{te nelegalnog izvoza
[verc evropskog
otpada u siroma{ne
zemlje
Nelegalan izvoz otpada u siroma-
{ne zemlje postao je veliki me|unaro-
dni bi znis jer evrop ske kom pa ni je
nastoje da smanje tro{kove po{tovanja
no vih eko lo {kih za ko na ko ji ma se
otpad oporezuje ili zahtijeva njegova
recikla`a ili odlaganje na ekolo{ki od-
govoran na~in.
U Roterdamu, najuposlenijoj evrop-
skoj luci, inspektori, tragaju}i za nelegal-
nim izvozom, kontroli{u kontejnere i
zaustavljaju izvoz otpadaka koji bi naj~e{-
}e zavr{ili u Kini, Indoneziji, Indiji ili ne-
koj od afri~kih zemalja.
Elektronski otpad i {ut koji sadr`i
otrovne hemikalije ~esto u zemljama uvo-
znicama zavr{ava na mjestima koja nisu
predvi|ena za odlaganje, ~ak i onim koji-
ma pristup imaju djeca. \ubre, koje bi
prema evropskim zakonima moralo da
bude reciklirano, u zemljama uvoznicama
se spaljuje ili ostavlja da truli, zaga|uju}i
vazduh i vodu i ispu{taju}i gasove koji
doprinose globalnom otopljavanju.
Mada je veliki dio me|unarodne
trgovine otpadom legalan, kada se u dru-
ge zemlje {alje u centre za recikla`u, soli-
dan dio i dalje je nelegalan i za odre|enu
cijenu oni koji se bave trgovinom na crno
Ko li ~i na pa pir nog,
plasti~nog i metalnog
otpada izvezenog iz Evrope
udesetostru~ena je
izme|u 1995. i 2007.
u~ini}e da evropski otpad nestane u inos-
transtvu. Pro{le godine, nakon {to je
Evropa nalo`ila recikla`u elektronike,
izvezeno je dva do tri miliona tona elek-
tronskog otpada, znatno manje od o~eki-
vanih sedam miliona. Veliki dio ostatka
vjerovatno je izvezen ilegalno, pi{e "Nju-
jork tajms", pozivaju}i se na mi{ljenje
Evropske agencije za `ivotnu sredinu.
Koli~ina papirnog, plasti~nog i me-
talnog otpada izvezenog iz Evrope udese-
Stiv Skolaski
od `eljezni~ke
stanice napravio
prekrasan dom
Neobi~na
Pripremila: Dragana RADU[KI
tostru~ena je izme|u 1995. i 2007, navodi
Agencija, dodaju}i da 20 miliona kontej- o{ kao dijete Stiv Skolaski je
vi{e volio avione nego vozo-
J
Inspektori,
nera bude izvezeno svake godine, legalno
ili nelegalno. Polovina pro|e kroz luku u ve. Me|utim, to ga nije sprije-
tragaju}i za ~ilo da zajedno s porodicom
nelegalnim
Roterdamu.
Poku{aja izvoza otpada sve je vi{e jer napravi svoj dom u objektu u
izvozom, kojem je nekada bila `eljezni-
kontroli{u
zbog novih zakona recikliranje, recimo, u
Holandiji ko{ta ~etiri puta vi{e od nelegal- ~ka stanica. Nekada{nji {alter
kontejnere i gdje su se prodavale karte sa-
zaustavljaju
nog slanja u Kinu. Holan|ani, koji se naj-
vi{e trude oko kontrole izvoza otpada, da gleda u dje~ju sobu, platforma je postala tera-
izvoz sa, a mjes to gdje je ne ka da bi la ~e ka oni ca
otpadaka
procjenjuju da je 16 odsto izvoza nelegal-
no. Oni tako|e napominju da u ve}ini lu- prepravljena je u prostrani dnevni boravak.
koji bi "Ovo imanje sam kupio 2000. godine i bilo
naj~e{}e
ka ca rin ski in spe kto ri ugla vnom
nadgledaju uvoz, a ne izvoz. je u prili~no lo{em stanju, potpuno zapu{teno.
zavr{ili u Nakon {to je ovdje ukinuta stanica, objekat je ko-
Kini,
Dok inspektori na razne na~ine kon-
troli{u kontejnere i prate}u dokumentaci- ri{ten kao skladi{te. Vidio sam ga jednog toplog
Indoneziji, ljetnjeg dana i jednostavno mi se svidjelo. Bilo je
Indiji ili
ju, {ver ce ri otpa da se do vi ja ju pa u
kontejnerima s legalnom robom kriju ne- okru`eno drve}em i to je vremenom postalo moj
nekoj od predivni dom", ka`e Skolaski.
afri~kih
legalnu ili pak televizore i kompjutere za
otpad ozna~avaju kao polovnu robu koja Njegov otac je ro|en u Bruklinu,
zemalja u Njujorku, a suprugu je upoznao dok je bio sta-
se le gal no izvo zi. Ka zne u vi si ni do
22.000 dolara ne spre~avaju {vercere da cioniran pri Vazdu{nim snagama Velike Britanije.
Nakon {to su se vjen~ali, preselili su se u Njujork,
kr{e zakon jer je slanje otpada van zemlje
ali neposredno prije Stivovog ro|enja odlu~ili su
"vrijedno rizika". Ponovno kr{enje zakona
da se vrate u Veliku Britaniju. Upravo zato Stiv
nosi, me|utim, krivi~nu prijavu.
Holandski inspektori pro{le godine
su vratili 80 nelegalnih isporuka u zemlje
Kazne u visini porijekla. Jednom je zaplijenjen ameri~ki
do 22.000 kontejner koji je nosio prazne kante od
dolara ne boje u Nigeriju, ali tovar nije mogao da
spre~avaju bude vra}en u SAD jer ta zemlja nije po-
{vercere da tpisnica Bazelske konvencije koja reguli-
kr{e zakon, {e izvoz otpada.
jer je slanje Evropskim zakonima zabranjen je
otpada van izvoz otpada u zemlje koje nemaju sertifi-
zemlje kovane centre za recikla`u, izvoz opasnog
"vrijedno materijala i tzv. problemati~nog otpada,
rizika" onog koji ne mo`e da bude recikliran. U
SAD sve vi{e saveznih dr`ava zakonima
nala`e recikliranje otpada, ali su ograni~e-
nja na njegov izvoz i kontrola labaviji ne-
go u Evropi i sve ve}a koli~ina otpadaka,
uglavnom legalno, odlazi u inostranstvo.
Iz SAD i Kanade, prema procjenama eko-
lo{kih grupacija, dnevno kre}e do 100
kontejnera otpadaka.
Trgovinu otpadom, legalnu ili nele-
galnu, dijelom podsti~e i ~injenica da su
brzorastu}im privredama, poput kineske i
indijske, potrebne sirovine.
 Reporta`a 6. 10. 2009. vupsbl 27
Stara Stiv
`eljezni~ka Skolaski
stanica

ku}a pored pruge

Skolaski, koji danas ima 35 godina, ima dvojno
dr`avljanstvo.
"Imam dosta familije u SAD i nastojim da
odem bar jednom godi{nje. Moram priznati da su
bili fascinirani kada su ~uli da sam kupio staru `e-
ljezni~ku stanicu i odmah su mi poslali zvi`da-
ljku", rekao je Skolaski.
Du ga re kon stru kci ja: Stanica
"Lenvejd" je otvorena davne 1882. godine i bila
je sastavni dio "Istern Midland" `eljeznice. Stani-
ca je zatvorena 1959. godine, ali je ovaj objekat
koristila jedna gra|evinska firma kao svoje skla-
di{te. Od 1983. godine ovaj objekat je u potpu-
nosti napu{ten.
"Ono {to mi se svi|a jeste to {to ovaj obje-
kat, koji je danas moj dom, ima istorijski zna~aj.
Nastojao sam da {to vi{e zadr`im originalni iz-
gled. U isto vrijeme `elio da sam unesem i neke
savremene novine, tako da je to danas jedan mo-
deran dom sa da{kom istorije", ka`e Skolaski.
Kada je tek kupio ku}u, Skolaski je mislio
da tu smjesti kancelariju svoje kompanije "Provi-
de Online". Me|utim, kako je kompanija rasla,
bio je neophodan novi prostor, tako da je pre-
mjestio u industrijsku zonu. U me|uvremenu,
odlu~io je da od `eljezni~ke stanice napravi dom
za svoju porodicu. Nakon mukotrpnog renovira-
nja uspio je da napravi ku}u koja ima dnevni bo-
ravak, dvije spava}e sobe i kupatilo. Prvo je
krenuo od krova, koji je u potpunosti promijenio,
a onda je na red do{la drvenarija. Sve je trajalo
prili~no dugo, ali je Stiv imao strpljenja jer je bio
odlu~an da se tu preseli sa svojom porodicom.
"Trebalo je tri godine da uradim sve ono {to
sam zamislio", obja{njava on, dodaju}i da je sta-
nicu kupio za 100.000 funti, ali u posljednje tri
Zanimljivo je to da
ku}a ima svoj sopstveni
kompjuterski server
godine potro{io je 50.000 funti, {to je tri puta vi{e
od cifre koju je odredio za renoviranje.
Mo der na te hno lo gi ja u sta -
rom ruhu: Danas je njegov dom kombinaci-
ja komfora i stilskog namje{taja uz neizbje`ne
dodatke savremene tehnologije. Ono {to je zani-
mljivo jeste to da ku}a ima svoj sopstveni kom-
pju ter ski ser ver, ta ko da uku }a ni pre ko
kompjutera reguli{u skoro sve u ku}i: grijanje,
Najprostraniji dio ku}e je
dnevni boravak, koji je
nekada bio ~ekaonica.
Centralno mjesto zauzima ogromna
pe} koja podsje}a
na pe}i koje su bile kori{tene u
nekada{njim vozovima, a iz
dnevnog boravka ulazi se u sve
ostale prostorije ku}e
Stanicu je kupio
za 100.000 funti,
ali u posljednje
tri godine
potro{io je
50.000 funti na
renoviranje
osvjetljenje... U kupatilu tako|e ima ugra|en dis-
plej koji se mo`e koristiti za TV, DVD ili kompju-
terski monitor, a njime se upravlja preko be`i~ne
tastature koja pluta u kadi. Ku}a je pravo otkrove-
nje za Stivovu djecu Tomasa i Evu, koji prosto
u`ivaju u svom novom domu.
Najprostraniji dio ku}e je dnevni boravak,
koji je nekada bio ~ekaonica. Centralno mjesto
zauzima ogromna pe} koja podsje}a na pe}i koje
su bile kori{tene u nekada{njim vozovima, a iz
dnevnog boravka ulazi se u sve ostale prostorije
ku}e. Kuhinja je smje{tena u nekada{njoj stani-
~noj garderobi, a dizajnirana je tako da prostor
bude maksimalno iskori{ten. Skoro svi priklju~ci
se nalaze na radnoj povr{ini kuhinje. Ono {to je
zadr`ano jeste dio starog {altera za prodaju karata
kroz koji se mo`e pogledati u dje~ju sobu. U pot-
krovlju je sagra|ena i druga spava}a soba, a drve-
ne ste pe ni ce se uz di `u ta ko |e iz dne vnog
boravka.
"Tu je nekada bio stari tavan. Bilo je prili~no
komplikovano preurediti ga jer nisam `elio da
kvarim vanjski izgled ku}e i na kraju sam uspio
na}i arhitektonsko rje{enje", rekao je Skolaski.
Nekada{nja platforma preure|e-
na je u veliku terasu za odmor. Na terasu su pos-
tavljene stare klupe iz ~ekaonice tako da podsje}a Sko las ki ka `e da zasa d nema
na one dane kada su putnici `eljno i{~ekivali dola- namjeru da prodaje ku}e, ve} namjerava da je
pro{iri.
"U nekoj bli`oj budu}nosti svakako }emo
Na terasu su postavljene pro{iriti ku}i. Naravno, sve {to budemo radili ra-
stare klupe iz ~ekaonice di}emo tako da zadr`imo vanjski izgled koliko
god to bude mogu}e. Za mene je izuzetno va`no
zak voza. Na kraju terase postavljena je i stara ori- da ova ku}a, kada je pogledate spolja, izgleda kao
ginalna tabla s nazivom stanice. prava `eljezni~ka stanica u koju samo {to nije s-
Popularni javni objekti: Prema rije~ima Dina tigao voz", rekao je Skolaski.
Hevisajda, agenta za nekretnine, u Norvi~u i oko-
lini je u posljednje vrijeme izuzetno popularno
preure|ivanje starih `eljezni~kih, autobuskih sta-
nica, {kola, crkava i kapela. Ne samo da investito-
ri ko ji se odlu ~e na ovaj mu ko trpan po sao
dobijaju predivan prostor za stanovanje ve} i pro-
fitiraju, jer se cijene ovako preure|enih prostora
kre}u od 200.000 funti pa sve do milion funti.
"Ovo je izuzetno zanimljivo stranci-
ma koji `ele da kupe nekretnine u Velikoj Britaniji
i ovakvi preure|eni prostori su zapravo na{a spe-
cijalna ponuda. Amerikanci su posebno odu{ev-
ljeni tim istorijskim naslje|em koje imaju Britanci
i spremni su da izdvoje zaista dosta novca kako bi
do{li do ne~ega ovakvog", rekao je Hevisajd.
28 vupsbl!6. 10. 2009.

Svijet Skok
padobranom
za 92. ro|endan
WB!\JO!HUPO!.!Eafko!Cpl!tusvl
j{!Lpo!lps!eb!v!Okv!Ifn!q|j!sv!v
TBE!qsp!tmb!wj!mb!kf!pwji!eb!ob!:3/

Prva ostavka zbog Vijesti sp!}fo!ebo!qb!ep!csbo!tljn!tlp!.

lpn!lp!kj!tv!qp!tnb!usb!mb!okf!ob
ekf!db-!vov!dj!j!qsb!vov!dj/!
niza samoubistava Nepoznat Pwb!of!vt!usb!|j!wb!cb!lj!db!kf!tlpl
qb!ep!csb!opn!j{wf!mb!v!ubo!ef!nv!t
uzrok smrti jo!tusv!lup!spn!tlp!•jw!|j!tb!wj!tj!of
japanskog pe!tlp!sp!5/111!nf!ub!sb/
ministra
TOKIO - Prvi rezultati autopsije
tijela biv{eg japanskog ministra fi-
nansija [oi}ija Nakagave, koji je u Na izborima u Gr~koj pobijedili

PARIZ - Francuska kompani-
ja "Frans te le kom" ju ~e je
nizaciju "Frans telekoma".
U internoj poruci zaposlenima,
Jorgos
nedjelju prona|en mrtav u svom
stanu u Tokiju, nisu omogu}ili da
se utvrdi uzrok njegove smrti.
Prema pisanju japanskih medi-
ja, ljekari su otkrili da je biv{i mi-
nistar imao kardiovaskularne
anomalije, kao i da je otkriveno
pri sus tvo al ko ho la, ali to ne
obja{njava uzrok njegove smrti.

objavila da }e zamjenik gene-
ralnog direktora Luj-Pjer Ve-
nes da ti os tav ku, {to je prva
promjena u Upravi te firme na-
kon samoubistva 24 zaposlenih
u prethodnih 19 mjeseci.
On i sada{nji direktor "Frans te-
lekoma" Didije Lombar su zapo-
~e li pri la go |a va nje fran cus kog
telekomunikacionog preduze}a,
ne ka da{ njeg mo no po la, no vom
tr`i{tu telefonije i Interneta, u ko-
jem je konkurencija jaka.
Venes je u decembru 2002. go-
dine postao jedan od direktora, a
od 2005. godine je nadzirao spro-
vo|enje plana "nekst" za moder-
Vestervele `eli i dalje
da govori njema~ki
Venes je naveo da je zatra`io da
ga oslobode du`nosti zamjenika
generalnog direktora i najavio da
"Frans telekom"
"potresli" suicidi
zaposlenika
}e us ko ro za tra `i ti da is ko ris ti
pra vo na pen zi ju. Na nje go vo
mjesto do}i }e Stefan Ri{ar, biv{i
{ef Kabineta ministarke ekono-
mi je Kris ti ne La gard, ko ji je
ovog maja izabran da od 2011.
godine bude ~elnik "Frans teleko-
ma". (AFP)
novi
Narednih dana bi}e obavljene do-
datne analize. (Agencije)
Iran sara|uje
na nuklearnom
planu
TEHERAN - Portparol Minis-
tarstva spoljnih poslova Irana Ha-
san Ga{gavi, potvrdio je ju~e da
je direktor Me|unarodne agencije
za atomsku energiju Mohamed el
Baradej pozdravio saradnju Irana
u domenu nuklearnog programa.
"El Baradej je tokom ju~era{nje
posjete Teheranu pozdravio sara-
dnju Irana", izjavio je ju~e Ga{ga-
vi. El Ba ra dej je u ne dje lju
saop{tio da je Iran pristao da 25.
oktobra inspektori agencije obi|u
novo postrojenje za oboga}ivanje
uranijuma. (AFP)

BERLIN - Ve}ina gra|ana Nje- Ka~injski

ma~ke podr`ala je predsjednika li-
berala i, najvjerovatnije, budu}eg
{efa diplomatije Gvida Vestervelea,
koji je neposredno poslije izbora
na jednoj konferenciji za {tampu
odbio da govori engleski i najavio
da i ubudu}e `eli, prilikom zvani-
~nih nastupa, da govori samo ma-
ternji jezik.
''Hiljade gra|ana su mi poslije toga
Njema~ki jezik je
prelijep, kazao budu}i
{ef diplomatije
pisale: 'Kona~no je neko rekao''', izja-
vio je Vestervele listu ''Bild am Zon-
tag'', naglasiv{i da je njegovo
odbijanje da govori engleski, izuzev
kod jednog malog boja intelektuala-
ca, prete`no nai{lo na pozitivne rea-
kcije.
Vestervele, koji je ju~e s kancela-
rom Angelom Merkel i njenim de-
mohri{}anima zapo~eo koalicione
pregovore o formiranju vlade, rekao
je da je on mi{ljenja da }e ''u Njema-
~koj u oficijelnim prilikama'' govoriti
njema~ki, da je njema~ki jezik preli-
jep i da ne vidi razlog za{to bi Nijem-
ci tebalo da ''crvene'' zbog sopstvenog
jezika. (Agencije)
ne `uri
s potpisom
VAR [A VA - Pred sje dnik
Poljske Leh Ka~injski nije ju~e
po tpi sao Li sa bon ski ugo vor
ATINA - Gr~ki predsjednik Karolos Papuljas 160 poslanika u gr~koj skup{tini koju ~ini 300 poslanika.
kako su ranije najavili iz ne- uru~io je ju~e Jorgosu Papanderuu, ~ija je partija PA- Nova demokratija }e imati 92 narodna predstavnika.
zvani~nih izvora neki poljski
SOK pobijedila na vanrednim parlamentarnim izbo- Lider PASOK-a Jorgos Papandereu izjavio je u Atini
mediji.
rima, odr`anim u nedjelju, mandat za sastav nove pred svojim pristalicama da nakon pobjede predstoji mno-
"Ka~injski, me|utim, sigurno
vlade. go posla u reformi zemlje. On je zahvalio gr~kom narodu
ne}e ~ekati na odluku ~e{kog
Papuljas je ju~e primio i premijera Kostasa Karaman- za povjerenje i dodao da "od danas po~inje veliki napor
predsjednika Vaclava Klausa",
lisa, lidera Nove demokratije, koji }e mu uru~iti ostavku, svih za normalizaciju stanja u zemlji". Papandreu je poru-
kazao je {ef kancelarije poljskog
kao i predsjednika gr~kog parlamenta Dimitrisa Siufasa, ~io da }e "okrenuti stranu" skandalima i ekonomskoj krizi.
predsjednika Vladislav Sta{ak.
koji ga je obavijestio o zvani~nim rezultatima izbora. Ina~e, novi gr~ki lider ro|en je u Minesoti,
"Ni{ta nas ne tjera da moramo
da navrat-nanos `urimo", dodao Prema podacima sa 70 odsto obra|enog gla- gdje je njegov otac Andreas Papandreu, koji je u dva man-
je on, ali nije `elio da odgovori sa~kog materijala socijalisti~ka partija PASOK osvojila je data bio premijer Gr~ke, bio profesor na Univerzitetu.
kada }e Ka~injski ispuniti svoje 43,89 odsto, a Nova demokratija 34,35 odsto glasova bira- U gr~ki parlament ulaze i Komunisti~ka partija KKE
nebrojeno puta javno ponovlje- ~a. Ovi rezultati garantuju socijalistima stabilnu ve}inu od - 7,53 odsto, odnosno 20 poslani~kih mjesta, Nacionalisti-
no obe}anje da }e potpisati taj
sporazum. (Agencije)

Napad na zgradu UN-a a potom je detonirao eksploziv.

FOTO AFP

"To je bio samoubila~ki atentat", rekao je Bin Jamin,

visoki zvani~nik policije u Islamabadu.
On je dodao da su prona|eni dijelovi tijela na-
pada~a te da istra`uju kako je uspio u}i u zgradu opre-
mljenu jakim bezbjednosnim sistemima i unijeti metal i
opasne tvari.

Tri `rtve bomba{kog napada

Policijski zvani~nik Tahir Alam je potvrdio da su u

Nagrada zbog pacova
Kf!ebo!tf!mkbl!j{!Cbo!hmb!ef!|b!qsp!hmb!|fo!kf!{b
|bn!qj!pob!v!cps!cj!qsp!ujw!qb!dp!wb!lp!kj!twb!lf!hp!ej!.
of!ef!tfu!lv!kv!qsj!op!tf!v!Cbo!hmb!ef!|v-!qp!|up!ji!kf
vcjp!wj!|f!pe!91/111/
Bakteriolo{ko oru`je
Tkf!wfs!ob!Lp!sf!kb!jnb!24!wstub!wj!sv!tb!j!cb!luf!sj!kb
lp!kj!tf!np!hv!lp!sjt!uj!uj!{b!cb!luf!sj!pmp!|lp!psv!akf!j
plp!6/111!up!ob!if!njk!tlph!psv!akb-!tb!pq!|uj!mb!kf
Kv!aob!Lp!sf!kb/
ISLAMABAD - U ju~era{njem bomba{kom na-
padu u zgradi Svjetskog programa za hranu Ujedinje-
nih nacija (UN) u Islamabadu poginule su tri osobe, a
najmanje pet ih je povrije|eno, javile su agencije, po-
zivaju}i se na policijske izvore i osoblje UN.
Bomba{ samoubica je pje{ke stigao do zgrade UN-a,
eskploziji poginule tri osobe; jedan strani dr`avljanin, Ira-
~anin, i dvije Pakistanke.
Pakistanske vlasti bore se protiv islam-
skih milicija na sjeverozapadu zemlje koje su u proteklom
periodu podmetnule vi{e bombi u strane i Vladine objekte.
U posljednje dvije godine, u napadima ekstremista u
Pakistanu poginulo je vi{e od 2.100 ljudi. (Agencije)
 Svijet 6. 10. 2009. vupsbl 29

Napetost u Obama na
Jerusalimu delegatskoj
UFM!BWJW!.!Kb!lf!qp!mj!djk!tlf majici
tob!hf!kv!•f!vkv!usp!qb!usp!mj!sb!mf!tv JT!UBO!C VM!.!Jo!h j!b ife!_f!e j!f m-
tub!sjn!ej!kf!mpn!Kf!sv!tb!mj!nb-!kfs NNG.pw!ef!mf!hbu!j{!Ubo!{b!oj!kf-!op!tj
tf!ij!mkb!ef!kf!wsfk!tlji!wkfs!oj!lb nbk!jdv!t!mj!lpn!Cb!sb!lb!Pcb!nf-!up!.
plv!qj!mp!ob!ushv!jt!qsfe![j!eb lpn!tbt!ubo!lb!NNG.b!j!Twkfu!tlf
qmb!•b!j!plp!mj!oj-!qp!wp!epn!wkfs!. cbo!lf-!lp!kj!tf!pesab!wb!v!Jt!ubo!cv!mv
tlph!pcsf!e b!cmb!h p!t j!mkb!o kb/ v!Uvs!tlpk/!NNG!kf!v!of!ekf!mkv!qsfe!.
Bsbq!tlj!nmb!ej!~j!cb!db!mj!tv!lb!. tub!wjp!qsp!kf!lbu!lp!kjn!~f!tf!qsj!lv!qj!uj
nf!oj!df!ob!wkfs!oj!lf!ob!Nb!tmj!. qp!e b!d j! p! qsjt!u v!q v! gj!o bo!t jk!t ljn
op!wpk!hp!sj-!epl!•j!ubw!Kf!sv!tb!mjn tsfe!tuwj!nb-!b!twf!t!dj!mkfn!tnb!okf!.
of!jt!lmkv!•v!kf!np!hv!~f!op!wf!tv!. okb!tj!sp!nb|!uwb!v!twj!kf!uv/
lp!cf/

socijalisti, Kostas Karamanlis podnio ostavku Poginuo Vijesti

Papandreu
tokom slavlja
Po~elo
Kf!e bo!6:.hp!e j|!o kj su|enje
nv!|lb!sbd!kf!qp!hj!ovp!up!lpn
qsb!{op!wb!okb!j{cps!of!qp!ckf!.
biv{em {efu
ef/! Of!jnf!o p!w b!o j! •p!w kfl- Interpola
pubd!ewp!kf!ekf!df-!tnsuop!tf JOHANESBURG - Biv{i
qp!wsj!kf!ejp!qsj!qp!lv!|b!kv!eb {ef po li ci je Ju `noa fri ~ke

mandatar
bluj!wj!sb!fl!qmp!{j!wov!ob!qsb!wv
sv!•of!j{sb!ef/!Jo!dj!efou!tf!ep!.
hp!ejp!v!dfo!usv!Wbs!ef-!ob!qp!.
mv!p t!u swv! Qf!mp!q p!o f!{ v/! V
usf!ovu!lv!bluj!wj!sb!okb!ej!ob!nj!ub
plp!okf!hb!oj!kf!cj!mp!esv!hji!mkv!.
ej/
Papandreu je poru~io da
Karamanlisu bira~i "okrenuli le|a"
}e "okrenuti stranu"
skandalima i ekonomskoj krizi
FOTO AFP
Re pu bli ke D`e ki Se le bi
izjasnio se ju~e na po~etku
su |e nja pre ma op tu `ba ma
za korupciju da se ne osje}a
krivim.
Selebi je podnio ostavku na
funkciju {efa Interpola nakon
{to je optu`en da je povezan
s organizovanim kriminalom
i da je prihvatio mito u izno-
su od 157.000 dolara. Selebi
je najvi{e rangirani zvani~nik
vladaju}e afri~ke stranke Na-
cionalni kongres koji se su-
o~a va s op tu `ba ma za
korupciju. (Agencije)

Prema podacima
sa 70 odsto Raste broj
obra|enog `rtava
glasa~kog tajfuna
materijala MA NI LA - Broj `rta va
sna `nog taj fu na "Par ma",
socijalisti~ka koji je pogodio Filipine, po-
partija PASOK peo se ju~e na 22 osobe, sa-
osvojila op{tili su lokalni zvani~nici.
Sna`na oluja je i ju~e kru-
43,89 odsto `i la oko sje ve ro za pa dne
obale Filipina, dva dana na-
~ka formacija LAOS - 5,62 odsto, odnosno 15 mjesta i ma do kasno u no} izme|u nedjelje i ponedjeljka. kon {to je sna`ni tajfun po-
Koalicija radikalne ljevice "Siriza" sa 4,59 odsto, odnosno Prema politi~kim analiti~arima borba za lidersku po- godio glavno ostrvo Luzon.
13 poslanika. ziciju u Novoj demokratiji bi}e `estoka. Karamanlis je pri- "Parma", najja~i tajfun koji
Gr~ki mediji tvrde da }e `ene ~initi polovinu vlade. hvatio potpunu odgovornost za ubjedljiv poraz i najavio je po go dio ze mlju jo{ od
Gr~ki O~ekuje se da budu}i premijer izbjegne klasi~nu funkci- da se ne}e kandidovati za lidersku poziciju na vanrednom 2006, ju ~e je dje li mi ~no
mediji onalnu vladinu {emu: 16 ministara - devet `ena i sedam kongresu stranke. osla bio, pre tvo riv {i se u
tvrde da }e mu{karaca. "O~igledno da ja ne}u biti kandidat", poru~io tropsku oluju, ali i dalje mo-
`ene ~initi Papandreu je odlu~io da ukine mjesto je Karamanlis. `e ostati velika prijetnja za
polovinu vladinog portparola i svakodnevne brifinge sa politi~kim On je zahvalio gra|anima {to su u te{koj ekonomskoj provinciju Ilokos u naredna
vlade urednicima. i politi~koj situaciji podr`ali Novu demokratiju. dva da na, zbog iza zi va nja
Izborna pobjeda PASOK-a proslavljena je u svim ve- Kandidati za lidersku poziciju su biv{i ministri poja~anih pljuskova i mogu-
}im gradovima. Na desetine hiljada pristalica mahale su Dora Bakojani, Dimitris Avramopulos i Andonis Sa- }ih poplava i odrona. (AFP)
zelenim zastavama i uz sirene na vozilima ostali na ulica- maras. (Agencije)

Na pomolu pomirenje Hamasa i Fataha
Pregovori palestinskih organizacija traju ve} dvije godine
[trajk
800.000
zaposlenih
u Rumuniji
TEL AVIV, KAIRO - Rivalske palestinske organiza- samo drugom palestinskom teritorijom, Zapadnom obalom.
cije, islamisti~ki Hamas i umjereniji Fatah, mogle bi pris- "Postoje razlike izme|u onoga {to ~ujemo od na{e bra}e BU KU RE[T - Vi {e od
tati ovog mjeseca na prijedlog Egipta o pomirenju, rekli u Egiptu i pozitivnih izjava Kaleda Ma{ala", rekao je zvani- 800.000 za po sle nih u pro -
su zvani~nici bliski pregovorima koji traju ve} dvije godi- ~nik Fataha Mohamed Dahlan iz pojasa Gaze, koji sada `ivi svjeti, zdravstvu, finansija-
ne. na Zapadnoj obali, misle}i na vo|u Hamasa koji `ivi u iz- ma i ja vnoj upra vi
Dogovor bi mogao da bude potpisan u Kairu 22. okto- gnanstvu u Damasku. u~es tvo va lo je u ju ~e ra{ -
bra, a pregovori }e po~eti tri dana ranije, prenijeli su ju~e izra- njem generalnom {trajku u
elski mediji izvje{taje svjetskih agencija. One podsje}aju da je Bukure{tu.
propu{teno nekoliko ranijih rokova za pomirenje. Dogovor bi mogao da bude Ovo je najve}i organizo-
U slu~aju uspjeha ovog puta uslijedi}e pred- potpisan u Kairu 22. oktobra vani {trajk u Rumuniji u po-
sjedni~ki i parlamentarni izbori. Obje strane misle da su sada sljednjih 20 godina u znak
ve}e {anse da se dogovor potpi{e i da bi izbori mogli biti protesta protiv jedinstvenog
odr`ani u junu idu}e godine. Hamasovci o~ekuju da potpi{u pakt o pomirenju krajem za ko na o pla ta ma, pro tiv
Predsjednik Palestinske uprave (PU) Mahmud Abas, vo- ovog mjeseca, a Dahlan upozorava da jo{ ima nesporazuma. otpu{tanja i prinudnog ne-
|a Fataha, ju~e se sastao u jordanskoj prijestonici Amanu sa Zvani~nik Hamasa Sami Abu Zuhri tvrdi da pla }e nog odmo ra od de set
{efom egipatske obavje{tajne slu`be generalom Omarom Su- je dogovor izvjestan, da je ta organizacija prihvatila sadr`aj dana. Premijer Emil Bok je
lejmanom. O~ekuje se da Abas zatra`i obja{njanja kona~ne egipatskog plana i pripremila teren za potpisivanje. Istovre- uputio predstavnicima sindi-
ponude Hamasa koji kontroli{e pojas Gaze otkako je u junu meno je istakao da Hamas ne}e biti kriv ako dogovora ne bu- kata poziv na dijalog, smire-
2007. pobijedio snage lojalne Fatahu. Od tada Fatah upravlja de. (Agencije) nost i razum. (Agencije)
30 vupsbl!6. 10. 2009. Svijet

Laureati
Progla{eni ovogodi{nji dobitnici
Nobelove nagrade za medicinu

troje Amerikanaca
Nagra|eni
nau~nici su
Elizabet
Blekborn,
ro|ena u
Australiji,
D`ek
[ostak,
ro|en u
Britaniji,
i Kerol
Grejder

Kerol Grejder Elizabet Blekborn D`ek [ostak

STOKHOLM - Troje ameri~kih nau~nika dobitni- Nobelova nagrada Oni su otkrili enzim koji poma`e }elijskim hromozo-
ci su ovogodi{nje Nobelove nagrade za medicinu ili za medicinu se mima da "ostanu vej~no mladi", naveo je `iri za djodelu
tradicionalno
psihologiju za otkri}e procesa kopiranja hromozoma i dodjeljuje kao nagrada.
njihove za{tite od starenja, saop{tio je ju~e {vedski in- prva od {est Hromozomi se zavr{avaju dijelovima koji se
stitut "Karolinska". zovu telomere. Ukoliko se telomere skrate, dolazi do sta-
Laureati su Elizabet Blekborn, ro|ena u Australiji, renja }elije. Nau~nici pretpostavljaju da bi to mogao biti
uzrok starenja, ne samo }elije pojedina~no, ve} i ~itavog
organizma.
Otkrili enzim koji Me|utim, proces starenja je veoma slo`en i smatra se
poma`e }elijskim hromozomima da zavisi od vi{e razli~itih ~inilaca od kojih je jedan telo-
da "ostanu vej~no mladi" mera koje je bio predmet istra`ivanja troje nagra|enih
ameri~kih nau~nika.
D`ek [ostak, ro|en u Britaniji, i Kerol Grejder. Tradicionalno, Nobelova nagrada za medicinu je prva
Njih troje su "uspjeli da razrije{e veliki problem od {est (fizika, hemija, knji`evnost, mir, ekonomija) koje
u biologiji", odnosno kako te~e cjelokupni proces kopira- se dodjeljuju svake godine i koje podrazumijevaju i nov-
nja hromozoma prilikom diobe }elija i kako se oni {tite od ~ani iznos od 10 miliona {vedskih kruna (1,4 miliona do-
propadanja, navodi se u sapo{tenju instituta "Karolinska". lara). (Agencije)

Policija
evakuisana
U iskakanju voza
zbog
granate
FILADELFIJA - Sje-
iz {ina 10 mrtvih je iz {ina 13 kilometara od ljetovali{ta Hua
di{te policije u Filadel- Uzrok
fiji u ameri~koj dr`avi iskliznu}a Hin, u centralnom dijelu zemlje, rekao je je-
nije poznat dan policijski zvani~nik.
Pensilvaniji evakuisano
je po{to je jedan ~ovjek Svi poginuli, me|u kojima je i
do nio akti vnu ten kov - jedna dvogodi{nja djevoj~ica, su Tajlan|ani.
sku granatu koju je, po- Me|u povrije|enim ima stranaca, koji ugla-
slije vi{e od 30 godina, vnom imaju lak{e povrede.
Lansiran sajt "prve odlu~io da preda.
Mu{karac star 53 go-
[ef dr`avne `eljeznice Tajlanda Jutana
Tap~aroen rekao je da se ispituje uzrok iskli-

dame" Francuske di ne gra na tu je do bio

od prijatelja koji je slu-
znu}a. On nije `elio da komentari{e spekula-
cije da je voz isko~io iz {ina zbog kvara na
PARIZ - Veb sajt Karle Bruni-Sarkozi, supruge francuskog predsje- prekida~u.
`io u marincima 1977.
dnika Nikole Sarkozija - www. carlabrunisarkozy. org, posve}en nje- "Mi ispitujemo sve mogu}e uzroke, od
go di ne i od ta da ju je
nim aktivnostima kao "prve dame" Francuske, ju~e je lansiran. stanja {ina, sistema prekida~a do mogu}eg
dr`ao u skla di {tu, a
Radi se o sajtu koji ne}e imati nikakvih dodirnih elemenata s ve} postoje- ljudskog faktora", rekao je Jutana.
odlu~io je da je preda iz
}im sajtom supruge francuskog predsjednika kao pjeva~ice. Novi sajt Sar- On je dodao da je {est od ukupno 16 va-
bezbjednosnih razloga.
kozijeve }e sadr`ati tri dijela: prvi posve}en njenoj fondaciji, drugi BANGKOK - U `eljezni~koj nesre}i gona tog voza izletjelo iz {ina.
Gra na ta je pre ma
aktivnostima u svojstvu ambasadorke Svjetskog fonda za borbu protiv side, kod ljetovali{ta Hua Hin u Tajlandu ju~e Policijski zvani~nik rekao je da
svim pokazateljima jo{
a tre}i njenim aktivnostima kao "prve dame" Francuske. je poginulo deset osoba, a 88 je povrije|e- Me|u je padala jaka ki{a u trenutku iskliznu}a.
akti vna, a odnesena je
Jelisejska palata }e, istovremeno, iskoristiti samit posve}en klimatskim no prema posljednjem bilansu koji jo{ ni- poginulima Na mjesto nesre}e je odmah poslat ka-
uslovima koji }e biti odr`an u decembru u Kopenhagenu kako bi otvorila na bezbjedno uni{tava-
je kona~an, rekli su zvani~nici. i dvogodi{nja mion sa dizalicom da pomogne da se uklone
svoju stranicu na ~uvenoj dru{tvenoj mre`i "Tviter" radi izvje{tavanja o na- nje. (Agencije)
Voz koji je i{ao iz ju`nog grada Tranga djevoj~ica vagoni u kojima su se nalazili zarobljeni neki
pretku razgovora. (Agencije) do tajlandske prijestonice Bangkoka, izletio od nastradalih. (Agencije)
 6. 10. 2009. vupsbl 31

Najuticajniji politi~ari 20. vijeka (16) Priredio: Davor Pavlovi}

Nesalomljivi borac
protiv aparthejda
Nelson Mandela

Protekli,
20. vijek,
obilovao
je krvavim
sukobima i
turbulentnim
mirom,
~esto
potvr|uju}i
Godina i mjesto ro|enja: sintagmu
29/!kv!mj!2:29/!v!Usbo!tlfj kako je
Godina i mjesto smrti: .! politika
Titula: qsfe!tkf!eojl zapravo
Supruge: Fwf!mjo!Oup!lp!Nb!tf-!Wj!oj! nastavak
Nb!ej!lj!{f!mb.Nbo!ef!mb-!Hsb!tb!Nbd!ifm rata
Dje ca: Nb!e j!c b!Uifn!c f!l j!mf-!Nbl!h bu!i p drugim
Nbo!ef!mb-!Nb!lb!{j!wf-!Nb!lj-![f!ob!oj-![jo!e{j!twb
sredstvima.
Transkei, selu u blizini Umtate, 18. jula svog rada u toku ove kampanje izveden je pred sud, te osu- najve}om vojnom mobilizacijom od rata pa naovamo, a Re- Neke od

U
1918. godine na svijet je do{ao Nelson
Rolihlahla Mandela. Ro|en je u kra-
ljevskoj porodici, koja je pripadala ple-
me nu Tem bu. Nje gov otac, Hen ri
Mandela, kao potpoglavar bio je ~lan
Transkei vije}a i predsjednik Skup{tine
Vije}a glavnog poglavara Tembua. Nakon o~eve smrti, bri-
gu o njemu preuzeo je poglavar Tembua, njegov ujak, koji
ga je zapravo odredio za nasljednika. Ipak, on je bio zadiv-
ljen sudskim procesima plemena i u njemu se javila `elja da
postane advokat. Pri~e starih pripadnika plemena o ratovi-
ma u kojima su branili svoju otad`binu podstakle su ga da
sanja o tome kako }e i on dati doprinos u borbi za slobodu
svoga naroda.
I{ao je u Klarkeburi Trening koled`, a kasnije je maturu
pripremao na metodski usmjerenoj Vi{oj {koli "Heldtaun".
Kratko nakon toga Mandela je dospio do Fort Her koled`a u
Alisu u isto~noj Kap provinciji, gdje se pokazao kao vo|a
studenata, jer je organizovao bojkot predavanja. Godine
1940. oti{ao je u Johanesburg, odakle je zavr{io koled` kao
vanredni student, te po~eo sa studijem pravnih nauka. Pri-
dru`io se ANC-u 1944. godine. Liga mladih ANC-a pod
vodstvom Antona Lembedea postala je sakuplja~ kritika
zbog formi i politi~kih sadr`aja nacionalnog pokreta.
Mandela je svoje drugove zadivio disciplinovanim ra-
dom i predanim naporima, te je 1947. godine izabran za ge-
ne ral nog se kre ta ra Li ge mla dih. Pre da nim ra dom,
kampanjama u samoj osnovi, te izrekom "Inyaniso" (istina)
Liga mladih mogla se nadmetati i za vode}i nivo samog
ANC-a. Podstaknuta pobjedom Nacionalne partije 1948, do
koje je do{lo zbog aparthejda u samoj osnovici dru{tva, Li-
ga mladih inspirisala je djelovanje koje je bojkot, {trajk, ne-
poslu{nost gra|ana i nesaradnju ozna~ilo svojim oru`jem,
{to je prihva}eno kao zvani~ni program ANC-a. Program
Lige mladih ciljao je, prije svega, na potpuno odr`anje
dr`avljanstva, te na recipro~nu parlamentarnu zastupljenost
svih gra|ana Ju`ne Afrike. Pri tom je poseban akcenat pola-
gan na podjelu zamlje, pravo na sindikate, kao i na obrazo-
vanje i kulturu. Obavezno osnovno obrazovanje trebalo je
da bude uvedeno za svu djecu, kao i masovno usavr{avanje
odraslih. Krajem 1951. godine ANC je usvojio plan akcija
za kampanju nepo{tovanja zakona aparthejda. Zvani~ni po-
~etak odre|en je za 26. juni 1952. godine. Mandela je puto-
vao kroz cijelu zemlju da bi organizovao proteste. Zbog
|en na devet mjeseci zatvora i prisilnog rada. Osim toga,
dobio je i zabranu u~estvovanja na bilo kakvoj javnoj mani-
festaciji u trajanju od {est mjeseci nakon izdr`avanja kazne i
njegova dozvola boravka ograni~ena je samo na Johane-
sburg.
Upravo u ovo vrijeme zavr{avao je studij, te je dobio
zvanje advokata. Zajedno s prijateljem Oliverom Tamboom
otvorio je advokatsku kancelariju u Johanesburgu. Zbog
svojih zasluga u toku Defians kampanje imenovan je za
predsjednika Lige mladih i ANC-a u regionu Transvaal, a
krajem 1952. godine za zamjenika predsjednika ANC-a.
Vlada je poku{ala da Mandeli oduzme advokatsku dozvolu
na osnovu optu`bi koje su protiv njega podignute. Ipak,
Vrhovni sud je odlu~io da je on ~asno slu`io svojim crnim
sugra|anima, te da nije u~inio ni{ta zbog ~ega bi mu bila
oduzeta licenca da radi kao advokat.
Mandela je morao `ivjeti
odvojeno od svoje porodice, te je stalno
mijenjao mjesto boravka da ga Vladini
{pijuni i svugdje prisutni informanti ne
bi otkrili
Mandela je svoj politi~ki rad u to vrijeme koncentrisao
na razradu plana koji je trebalo organizatorski da u~vrsti
ANC zbog zao{travanja uslova borbe. Plan je po njemu do-
bio ime "M-plan". U drugoj polovini pedesetih godina okre-
nuo se borbi protiv iskori{tavanja rada, Zakona o paso{ima i
segregacije "otvorenih" univerziteta. Bio je hap{en i zatva-
ran. Nakon [arpevil masakra 1960. godine ANC je zabra-
njen, a Mandela pod optu`bom da je po~inio veleizdaju
biva zatvoren. Sudski proces zbog veleizdaje zavr{en je
1961. godine, kada je Ju`na Afrika bila na putu da postane
republika i svi optu`eni pu{teni su uz kauciju.
Po{to je ANC sada bio ilegalna organizacija, moralo se
raditi u tajnosti. U martu 1961. godine 1.400 delegata sasta-
lo se na afri~koj konferenciji pod vodstvom ANC-a. U re-
vnosnom govoru Mandela je pozvao aparthejd re`im da
sazove skup{tinu koja }e predstavljati sve gra|ane Ju`ne
Afrike, te da razradi ustav koji }e po~ivati na demokratskim
principima. Ukoliko ne do|e do ispunjenja ovog zahtjeva,
upozorio je, ve}ina stanovni{tva }e sve~anost progla{enja
republike do~ekati masovnim {trajkom. Vlada je odgovorila
publika Ju`na Afrika ro|ena je u atmosferi straha i strepnje. li~nosti
Mandela je morao `ivjeti odvojeno od svoje porodi-
ce, te je stalno mijenjao mjesto boravka da ga Vladini {pi-
o kojima
juni i svugdje prisutni informanti ne bi otkrili. Nekad je govorimo
bio odjeven kao radnik, nekad kao {ofer. U to vrijeme s u feljtonu,
ostalim vodstvom ANC-a osnovao je jedan drugi militar-
ni ogranak ANC-a "Umkhonto we Sizwe", koji se pripre- pokretale
mao za nasilno rje{avanje stvari. su ratove,
Mandela je ponovo uhap{en, a optu`ba je glasila -
poziv na ilegalni {trajk i izlazak iz Ju`ne Afrike bez druge
va`e}eg paso{a. Od samog po~etka Mandela je osporavao su ih
legitimitet suda da donese presudu u njegovom slu~aju,
nije se osje}ao niti pravno niti moralno obaveznim da po- zavr{avale,
{tuje zakone parlamenta, u kojima on nije bio zastupljen. dok su
Na kraju procesa je osu|en na pet godina zatvora. Dok je
odslu`ivao ovu kaznu, pozvan je pred sud i u toku Rivo- tre}e
nia procesa optu`en je za sabota`u. Njegove izjave u toku mirnodopskim
procesa u{le su u istoriju otpora protiv aparthejda i bile su
inspiracija za sve one koji su se borili protiv aparthejda. odlukama
Mandela je osu|en na do`ivotnu robiju i prvi dio svoje krojile
kazne odslu`io je u zloglasnom zatvoru "Roben Ajlend",
koji se nalazio sedam kilometara od obale Kapstadta i mapu
imao najvi{e mjere sigurnosti. U aprilu 1984. godine pre- svijeta.
ba~en je u zatvor "Polsmor" u samom Kapstadtu, a de-
cembra 1988. godine u zatvor "Viktor Verster" u blizini Diktatori,
Paarla, odakle je kona~no i pu{ten na slobodu. Jo{ u za- carevi,
tvoru on je odbijao pomilovanje i ukidanje izre~ene ka-
zne. Kao protivusluga od njega je tra`eno da prizna Bantu
kraljevi,
politiku time {to bi priznao Transkei, te je zahtijevano predsjednici...
obe}anje da bi se on tamo i preselio. Kod druge ponude zajedni~ka
opet je od njega zahtijevano da kao protivuslugu objavi
odricanje od oru`ja. Njegov odgovor je bio da zatvorenici im je mo},
ne mogu sklapati nikakve ugovore i da samo slobodni lju- a razli~ita
di mogu pregovarati. Oslobo|en je 11. februara 1990.
Mandela je odmah po~eo s radom da bi postigao ciljeve sudbina
koje je sebi zacrtao prije ~etiri decenije. Godine 1991. na
prvoj godi{njoj konferenciji ANC-a Mandela je imeno-
van za predsjednika.
Godine 1993. Nelson Mandela je dobio Nobelovu
nagradu za mir, a 1994. godine nakon prvih op{tih izbora
u Ju`noj Africi postao je predsjednik Ju`ne Afrike. Godi-
ne 1999. se povukao iz politi~kog `ivota i trenutno `ivi u
svom rodnom mjestu Transakei.
(Nastavi}e se)
32 vupsbl!6. 10. 2009.

Saop{teno ime dobitnika najzna~ajnijeg

Kultura
KRAJ PRI^E
Nabavljeno 318
novih knjiga
KOZARSKA DUBICA - Na-
Laureat
Pi{e: rodna biblioteka u Kozarskoj Du-
Mirsada LINGO bici obogatila je svoj knji`ni fond
za 318 naslova.
Za kupovinu novih knjiga op{ti-
Sahranjivanje na Kozarska Dubica je izdvojila
3.000 KM, a nabavljeni su razli~i-
kulture u BiH ti `anrovi novih izdanja knjiga.
Prema rije~ima Milene Stani},
Najavom da }e danas u 12 sati biti odr`ana komemoracija na kojoj }e direktorice Narodne biblioteke,
u 60. godini sahraniti Narodno pozori{te Mostar, po svemu sude}i po~i- nabavljena su nova izdanja doma-
nje kolektivna sahrana kulture u BiH. Danas je to NP Mostar, sutra }e }e i strane knji`evnosti, kao i knji-
vjerovatno biti Mostarski teatar mladih, a bolja sudbina ne ~eka ni Bo- `evnosti za djecu, odnosno dje~je
sansko narodno pozori{te Zenica... Ve} u nedjelju, na zgradi jedne od lektire i stru~na literatura.
najstarijih teatarskih ku}a u BiH osvanuo je crni veo. Veliki broj Mosta- "Ove knjige su bile izlo`ene u
raca s pravom ka`e da je ovaj crni veo Narodnoj biblioteci od 28. sep-
ve} odavno trebalo da bude stavljen, ne tembra do 3. oktobra i svi ljubite-
S pravom veliki samo na kulturne institucije u ovome lji knjiga su imali priliku da ih
broj Mostaraca gradu nego na svaku zgradu. Godina- vide", rekla je Stani}eva i dodala
smatra da je crni ma se Narodno pozori{te Mostar bori da su knjige nabavljene na prote-
veo trebalo odavno da opstane. Radili su ovi vrijedni ljudi i klom sajmu knjiga odr`anom u
da bude stavljen po hladno}i, i na sceni koja proki{na- Banjaluci.
va, bez grijanja, na betonu... ali su ra- D.Ko.
dili. Sve to vrijeme usrdno su molili gradske vlasti u Mostaru da ih
ponovo prime pod svoje skute, ali uzalud. Sad vi{e nemaju kud, jer, iako Preminula
u srcu nose svjetlo, to ne mo`e biti dovoljno da igraju na sceni bez svje- Mersedes Sosa
tla. Struju su im isklju~ili i tako zavr{ili zapo~eti zlo~in ubijanja jednog
teatra. Zbog sveg toga danas je va`no da svi do|emo i u vje~nost ispra- BUENOS AJRES - Argentin-
timo ovaj hrabri teatar, da se sjetimo svega onog dobrog {to je iznjedrio. ska folk pjeva~ica i aktivistkinja
Isto tako se nadamo kako }e na posljednji ispra}aj NP Mostar do}i kan- Mersedes Sosa, simbol nacional-
tonalni i federalni ministri kulture, te gradski mo}nici. Oni su i te kako ne kulture i ambasadorka dobre
potrebni na ovoj sahrani, jer kakva bi sahrana bila bez njenih grobra, a volje UNICEF-a, preminula je u
ova gospoda {to veliki novac daju za seoske kulturne manifestacije, uis- Buenos Ajresu u 75. godini.
tinu to jesu - grobari koji su stavili prve i posljednje lopate zemlje na Slavna pjeva~ica, nazivana
grob ovom teatru. "glasom tihe ve}ine" Latinske PODGORICA - Njego{eva nagrada, najzna- cjelokupnog Kova~evog djela, doprinijeli su tome da
Amerike, preminula je u bolnici ~ajnije crnogorsko knji`evno priznanje, obnovlje- je ovaj izuzetni stvaralac, nizu ve} dobijenih doma}ih
od posljedica bolesti bubrega i no poslije dvanaestogodi{nje pauze, dodijeljena je i me|unarodnih priznanja, dodao i najzna~ajnije
problema s plu}ima, zbog ~ega je za 2009. godinu knji`evniku Mirku Kova~u, za crnogorsko priznanje za knji`evnost - Njego{evu na-
posljednjih nekoliko nedjelja pro- knjigu pripovijedaka "Ru`e za Nives Koen", u iz- gradu", naveo je `iri.
vela priklju~ena na aparate za vje- danju hrvatske Izdava~ke ku}e "Fraktura". U saop{tenju `irija dalje se navodi da je
{ta~ko disanje. Osim Kova~eve knjige "Ru`e za Nives Koen", u "njegovo knji`evno djelo prisutno i uva`avano u
Ro|ena u provinciji Tukuman naju`em izboru za ovogodi{nju Njego{evu nagradu svim ju`noslovenskim kulturama, o ~emu svjedo~i i
na sjeveroistoku Argentine 9. jula bile su i knjige "Drevo brez imena" slovena~kog ~injenica da je me|u 28 eminentnih knji`evnika, koji
1935. godine, Mercedes Sosa je autora Draga Jan~ara i "Rita Tannenbaum" autora su se na{li u ovogodi{njoj konkurenciji za Njego{evu
po~ela da nastupa u 15. godini, Miljenka Jergovi}a, saop{tilo je ju~e crnogorsko Mi- nagradu, Kova~ bio predlo`en iz tri dr`ave: Hrvatske,
nakon pobjede na radio-konkursu. nistarstvo kulture, sporta i medija. Srbije i Bosne i Hercegovine".
Zauzimala se za siroma{ne i bo- Odluku o dodjeli nagrade Kova~u donio je `iri Njego{eva nagrada obnovljena je kao me|unaro-
rila za politi~ke promjene. koji su ~inili predsjednik akademik Sreten Perovi} i dna i podrazumijeva novo poglavlje u visokom estet-
Za vrijeme duge i bogate pjeva- ~lanovi akademici Zdenko Le{i}, Katica ]ulavkova i skom vre dno va nju knji `e vnih dje la iz svih
~ke karijere, koja je dostigla vrhu- Nenad Vukovi}, kao i profesori Ale{ Debeljak, Vlaho ju`noslovenskih nacionalnih kultura, na osnovu prije-
nac sedamdesetih, najpopularnija Bogi{i} i Filip David. dloga dobro upu}enih i stru~nih selektora i odluke
argentinska vokalna umjetnica Prema navodima `irija, Kova~ je za- izuzetno referentnog me|unarodnog `irija.
snimila je 70 muzi~kih albuma, slu`io Njego{evu nagradu izvanredno `ivim i slikovi- Datum uru~enja Njego{eve nagrade Kova~u bi}e
koji su prodati u ogromnom tira- tim pripovijedanjem o neobi~nim sudbinama ljudi u naknadno saop{ten.
`u. (Agencije) takozvanim malim sredinama, djelom koje pro`ima Kova~ je, izme|u ostalog, dobitnik i
Jo{ jedna nagrada Nefertiti
nagla{eni kriti~ki stav prema malogra|anskim, soci-
jalnim, moralnim, pa i porodi~nim devijacijama.
presti`ne nagrade "Me{a Selimovi}" za najbolji ro-
man 2007. godine na podru~ju Bosne i Hercegovine,
Milici Spasojevi} premje{tena "Dosljednost i ljepota knji`evnog izraza, prepo-
znata knji`evna vrijednost i potvr|ena univerzalnost
Srbije, Hrvatske i Crne Gore, a pro{le godine dobio
je i "Kiklopa" za prozno djelo godine u Hrvatskoj za
BEOGRAD - Na Festivalu dje- vi}, nije vam te{ko da predosetite u Novi muzej
~jeg filma "KINOdiseja" u Bu- ovakav trijumf", rekao je Kosti} o BERLIN - ^uvena bista egipat-
ku re {tu je da na es to go di{ nja zvijezdi svog filma, sad ve} jednoj

Oma` Amaliji Rodrigez

Milica Spasojevi} osvojila je na-
gradu za najbolje gluma~ko os-
tva re nje u fil mu "Princ od
papira" reditelja Marka Kosti}a.
To je jedanaesta nagrada koja je
dosad pripala ovom filmu, uz po~a-
snu diplomu "Bronzani medvjed",
dodijeljenu na Festivalu nacija u
austrijskom gradu Ebenze.
Spasojevi}eva
je ve} nagra|ivana u
Jerevanu, Novosibirsku,
Madridu i Teheranu
Milica Spasojevi} je za ovaj film
ve} nagra|ivana u Jerevanu, Novo-
sibirsku, Madridu i Teheranu, a
ovog puta nagrada joj je dodijeljena
u jakoj konkurenciji najboljih svjet-
skih filmova za djecu.
"Kada radite s nekim toliko talen-
tovanim kao {to je Milica Spasoje-
od najnagra|ivanijih glumica u
Srbiji.
"'Princ od papira' je film o de~jem
sazrevanju, snimljen na na~in je-
dnako pristupa~an i deci i odrasli-
ma. To je jedna od tajni njegovog
festivalskog uspeha", dodao je redi-
telj.
Kosti} je nagra|en za debitantsku
re`iju na Rimskom festivalu nezavi-
snog filma, na teheranskom Roshd
festivalu dobio je specijalnu nagra-
du `irija, a u Moskvi diplomu "Zla-
tni vitez".
Ove godine film je dobio gran pri
na Festivalu dje~jeg filma u indij-
skom gradu Laknau.
Scenaristkinja Vladislava Vojno-
vi} osvojila je drugu nagradu na
festivalu u Vranja~koj Banji pro{le
godine, a njen roman "Princ od pa-
pira", pisan po motivima filma, do-
bio je dvi je na gra de za dje ~ ju
knji`evnost. (Agencije)
ske kraljice Nefertiti, stara 3.300
godina, preseljena je u svoj novi
stalni dom - renovirani berlinski
Novi muzej.
Zvani~nici muzeja saop{tili su da
je Nefertiti u nedjelju premje{tena
iz obli`njeg Muzeja "Altes", u ko-
jem je godinama bila izlo`ena.
Bista od gipsa i kre~njaka bi}e
predstavljena posjetiocima Novog
muzeja 17. oktobra, kada zdanje
bude ponovo otvoreno. Zgrada
Novog muzeja nije upotrebljava-
na jo{ od Drugog svjetskog rata
tokom kojeg je uni{ten ve}i dio
zdanja. Nefertiti je prije rata prvo
bila izlo`ena u Novom muzeju -
jednom od pet zdanja koja ~ine
berlinsko ostrvo muzeja.
Skulpturu je po~etkom 20. vije-
ka prona{ao njema~ki arheolog
Ludvig Borhart tokom iskopava-
nja u podru~ju dana{nje Amarne,
na isto~noj obali Nila. (Beta)
LISABON - Deset godina poslije smrti dive
fado muzike Amalije Rodrigez, u Portugalu }e
narednih dana biti odr`ana serija manifestacija u
~ast mu zi ~ke iko ne, ko ja je umrla 6. okto bra
1999. godine, u 90. godini.
Nastanak mita o Amaliji, k}eri naroda, koja je
postala najve}a portugalska pjeva~ica, ilustrova}e do
kraja januara izlo`ba "Amalija, nezavisno srce", koju
}e u nekoliko lisabonskih muzeja ~initi 500 haljina,
nakita, fotografija, filmova i postera, ali i radova sa-
vremenih umjetnika inspirisanih njenim `ivotom i
pjesmama.
Ro|ena 20. jula 1920. u Lisabonu, Ama-
lija je najprije bila vezilja, radnica, uli~na prodava~i-
ca, a po tom se pedesetih go di na pro sla vi la
zahvaljuju}i izuzetnom glasu i neobi~noj ljepoti, koji
su joj donosili ovacije od Rio de @aneira i Pariza od
Njujorka i Tokija.
Za vi{e od 50 godina karijere, snimila je tridese-
tak albuma i igrala u osam filmova.
Po vo dom de se to go di{ nji ce nje ne smrti bi }e
objavljeno 12 albuma i isto toliko knjiga o pjeva~ici
koja je obilje`ila muzi~ki pravac okarakterisan me-
lanhoijom i poezijom.
Prvi film o `i vo tu Amalije Rodrigez,
koji je u bioskope stigao pro{le godine, postigao je
veliku uspjeh.
Za vi{e od 50 godina karijere
snimila tridesetak albuma
Kao i ve}ina projekata povodom godi{njice nje-
ne smrti, "Amelija, film" usmjeren je vi{e na pjeva-
~icin privatni `ivot, nesre}ne ljubavi, samoubila~ke
porive, a manje na mitsku predstavu koja simboli{e
cijeli portugalski narod.
Nove generacije i dalje otkrivaju muziku
Amalije Rodrigez, prije svega zahvaljuju}i albumu
"Amalia hoje", sa pop obradama njenih numera, koji
je od aprila prodat u vi{e od 40.000 primjeraka.
 Kultura 6. 10. 2009. vupsbl 33
crnogorskog priznanja Njego{eve nagrade Vijesti

Mirko Kova~
Jubilej
ro|enja
Ljubice Mari}
BEOGRAD - Povodom 100
godina od ro|enja Ljubice Ma-
ri} (1909 - 2003), danas }e na
programu 41. "Bemusa" biti
djela ove velike srpske kompo-
zitorke, a izve{}e ih Simfonijski
FOTO NN

orkestar Radio-televizije Srbije,

pod dirigentskom upravom Pre-
U naju`em mila Petrovi}a.
Sim fo nij ski or kes tar i hor
izboru za RTS sa specijalnom go{}om,
nagradu pijanistkinjom Lidijom Bizjak,
predstavi}e publici vokalno-in-
bile i knjige strumentalna i simfonijska djela
Draga Jan~ara iz stvarala~ki najuspje{nijeg
razdoblja Mari}eve, od 1955. i
i Miljenka 1963. godine.
Jergovi}a Mari}eva je sa 19 godina na-
pisala svoju prvu kompoziciju
"Tuga za |evojkom", a godinu
dana kasnije, 1929. godine, za-
vr{ila je dva odsjeka Muzi~ke
{kole u Beogradu - violinu i
kompoziciju, postav{i tako prva
osoba koja je diplomirala kom-
poziciju u Srbiji.
Studije muzike nastavila je u
Pragu iste godine, na Majstor-
skoj {koli Pra{kog konzervatori-
juma, gdje je kompoziciju u~ila
u klasi Jozefa Suka, violinu kod
Mar`aka, a dirigovanje kod Do-
le`ila i Nikolaja Malka. Diplo-
mirala je 1932. godine, a zavr{ila
je i studije dirigovanja u klasi
Nikolaja Malka te tako postala
jedna od prvih `ena dirigenata u
Svo majstorstvo Kova~eva Evropi i prva `ena koja je dirigo-
pripovijedanja o~ituje se vala Simfonijskim orkestrom
u njegovim pripovijetkama ^e{kog radija. (Agencije)
nagra|ivani roman "Grad u zrcalu".
U knjizi pripovijedaka "Ru`e za Nives Koen" sa-
brane su njegove objavljivane i nekoliko novih pripo- Najve}i kist
vi je da ka, ko ji ma ras krin ka va la `no mo ra lis ti ~ke
navike malih sredina i sku~enih umova.
na svijetu
Svo majstorstvo Kova~eva pripovijeda- @ivo i PE KING - Je dan ki nes ki
nja o~ituje se upravo u njegovim pripovijetkama. slikovito umjetnik postigao je neobi~an
Mirko Kova~ u svakoj pri~i uspijeva ispisati mikro- pripovije- rekord izradiv{i najve}u slikar-
kosmos za sebe, bilo da je rije~ o urbanim sredinama, danje o sku ~etkicu na svijetu.
intelektualcima ili hercegova~koj provinciji. sudbinama Kist koji je napravio He Ven-
Mirko Kova~ je savremeni crnogorski knji`e- ljudi |un iz Nan~onga duga je 3,66
vnik. Autor je vi{e romana, zbirki pripovijedaka, ese- metara i te{ka 52 kilograma,
ja, TV drama i filmskih scenarija. javljaju lokalni mediji i dodaju
Studirao je na Akademiji za pozori{te, film i te- da mu je za njegovu izradu bila
leviziju, Odjel dramaturgije u Beogradu. potrebna dlaka grive i repova
Prva knjiga proze "Gubili{te" do`ivljava 300 konja.
politi~ku i ideolo{ku osudu "zbog crne slike svijeta", Upotrebu d`inovske ~etkice
a hajka na pisca trajala je tokom cijele 1963. godine. umjetnik je javno demonstrirao
Napisao je scenarij za filmove: "Mali vojnici, Li- Miljenko ispisivanjem kaligrafskih tek-
sice", "Okupacija u 26 slika", "Pad Italije", "Tetovira- Jergovi} u{ao stova. On je naveo da ~etkica
nje" i druge. u naju`i izbor
za nagradu sa
mo`e da bude te`a do 45 doda-
Autor je vi{e televizijskih i radijskih drama. djelom "Rita tnih kilograma kada je natoplje-
Knjige su mu prevo|ene na njema~ki, francuski, itali- Tannenbaum" na mastilom. (Agencije)
janski, engleski, {vedski, holandski, poljski, ma|ar-
ski. (Agencije) FOTO ARHIVA

U pripremi
Brigi}eva
Jo{ dvije premijere u ovoj godini sabrana djela
SARAJEVO - Izdava~ka ku}a
"[ahinpa{i}" tokom idu}e godi-
FOTO S. ILI]

D. ZEC ovaj put s predstavama "Narodni poslanik" i "Balon od ne trebalo bi da objavi sabrana
kamena, moja sje}anja". djela rano preminulog knji`e-
BANJALUKA - Osamdeseta jubilarna sezona Prema rije~ima Radmile Smiljani}, po ~ijem je tekstu vnika i novinara Dubravka Bri-
Narodnog pozori{ta RS zvani~no }e zapo~eti 18. okto- ra|ena predstava "Balon od kamena", {ansa da se komad gi}a.
bra na Dan pozori{ta izvo|enjem najbolje predstave u prika`e van Banjaluke je sama po sebi dovoljan uspjeh. Nosilac i urednik izdanja bi}e
pro{loj sezoni "Narodni poslanik" i dodjelom pozori- "MESS je najzna~ajniji festival u regionu i mo- knji`evnik Ivan Kordi}.
{nih nagrada, re~eno je na ju~era{njoj pres-konferen- gu}nost da tamo poka`emo predstavu je zna~ajna i za po- Dubravko Brigi} za `ivota je
ciji u Banjaluci. zori{te i za mene, ali je primarno da predstava iza|e iz objavio zbirke poezije "Papiri",
Prema rije~ima Ljubi{e Savanovi}a, umjetni~kog di- "Alfabet mrtvih ljudi" i "Ze-
rektora pozori{ta, sezona je ve} po~ela gostovanjima pred- Sezona zvani~no po~inje nit/Jekovac", koja je progla{ena
stava u Sarajevu i Mostaru sredinom septembra, a do kraja 18. oktobra dodjelom nagrada naj bo ljom knji gom po ezi je
godine najavljene su i dvije premijere. Sredinom novem- 2001. godinu, te prozu "S one
bra publika }e imati priliku da vidi predstavu "Povratak" u strane `ivota".
re`iji Nikole Pejakovi}a, ra|enu po tekstu Harolda Pintera, Banjaluke", navela je Smiljani}eva. Kako Tajib [ahinpa{i}, dire-
a sredinom decembra o~ekuje ih i premijera kabaretske Pred ansamblom Narodnog pozori{ta RS je te`ak za- ktor izdava~ke ku}e "[ahinpa-
predstave "A Star is Born" Milo{a Paunovi}a iz Beograda. datak da u novoj sezoni opravda o~ekivanja, smatra i glu- {i}", isti~e o ideji o objavljivanju
NP RS }e danas u Beogradu izvesti predstavu mica Nikolina \or|evi}. Brigi}evog opusa nije se mnogo
"Narodni poslanik" povodom 25 godina Zvezdara teatra, "Nadam se da }e i 'Balon od kamena' imati sudbinu dvoumio, jer je rije~ o autoru
Sredinom novembra publika }e imati priliku nakon ~ega ga o~ekuje i gostovanje u Mladenovcu. 'Narodnog poslanika' i da }e imati veliki broj gostovanja, koji je po{tovan i kao ~ovjek i
da vidi predstavu "Povratak" I ove godine pozori{te }e gostovati na MESS-u, ali igranja i festivala", rekla je \or|evi}eva. kao knji`evnik. (Agencije)
34 vupsbl!6. 10. 2009.

Protest profesora i u~enika Muzi~ke

Sarajevo akademije i {kola zbog dugogodi{njeg

nerje{avanja njihovog smje{taja

Po~inje
{kola gimnastike
Bez dogovora
Predstavnici "BH gasa", "Sara-
jevogasa" i "Toplana" na ju~era{-
njem sastanku nisu uspjeli posti}i
dogovor o izmirenju me|usobnih
dugovanja.
Adis Salki}, portparol "Saraje-
vogasa", kazao je da se ne mo`e
o~ekivati da ovako veliki problem
jednim
bude rije{en jednim sastankom.
"BH gas" nedavno je "Saraje-
vogasu" smanjilo isporuke gasa
zbog duga od oko 19 miliona
KM, a "Toplane" su "Sarajevoga-
su" du`ne oko 59 miliona KM.
M.L.

Besplatna {kola gimnastike za
osnovce od prvog do ~etvrtog
razreda s podru~ja op}ine Cen-
tar po~inje danas.
Treninzi }e biti odr`avani u gi-
mnasti~koj sali FIS-a (Mis Irbina
10). "Pod nadzorom profesora tje-
lesnog i zdravstvenog odgoja, te
sportskih stru~njaka, u~enici }e
vje`bati dva puta sedmi~no po sat
vre me na. Ter mi ni su utor kom i
petkom od devet do 10 sati i po-
slijepodne od 14 do 15 sati", na-
Važniji telefoni
Bfsp!espn!Tb!sb!kf!wp
Cb!lj!kf
Cpm!oj!db!#Lp!|f!wp#
Ej!nokb!•bs
#Fmfl!usp!ejt!usj!cv!dj!kb#!.!lwb!sp!wj
HSBT!Jo!gp.dfo!ubs
KLQ!#Sbe#
Lbo!up!obm!ob!jo!tqf!ldj!kb
#Qp!lpq#
#Sb!ejp.ub!ltj#
#Tb!sb!kf!wp.tubo#
Uf!mf!gpo!tlf!jo!gps!nb!dj!kf
^ekalu{a
bez struje
Tra fo-po dru ~je ^e ka lu {a i
Osnovna {kola "Sokolovi} ko-
lonija" danas od osam do 15
sati ne}e imati struje.
Zbog radova na odr`avanju
veli su iz ove op}ine. elektroenergetske mre`e struje
Upis zainteresiranih djevoj~ica i od devet do 15 sati ne}e biti u
dje~aka }e biti obavljan prilikom tra fo-po dru ~ji ma Pa za ri},
dolaska na trening, a sve dodatne Od`ak, Donja i Gornja Presje-
informacije dostupne su na ogla- nica, Rakovica Podgaj i Male-
snim plo~ama u {kolama ili pu- {i}i.
tem telefona 268-760. M.L.
[kola gimnastike }e trajati do
28. maja 2010. godine.
Za ovaj projekat op}ina Centar
je iz ovogodi{njeg bud`eta izdvo- Servisne
jila 6.000 KM.
M.L.
informacije
Mirsada LINGO |eno drugo rje{enje", ka`e Tatjana Romani}-Pirali},
Policija predsjednica Sindikata Srednje muzi~ke {kole.
122
Profesori, nastavnici, te nekolicina u~enika i Isti~e da Srednja muzi~ka {kola u Sarajevu ra-
studenata Osnovne i Srednje muzi~ke {kole, te spola`e samo sa ~etiri u~ionice za grupnu nastavu i
Ob!qp!esv!•kv!NVQ.b!LT!v
Muzi~ke akademije ju~er su mirnim protestom sedam malih kabineta za individualnu nastavu.
qsp!uf!lmb!35!tb!ub!fwj!efo!uj!sb!. "Ne mo gu }e nam je organizovati ra-
ispred zgrade Akademije izrazili ogor~enje zbog
op!kf!|ftu!lsj!wj!•oji!ekf!mb;!ob!. te{kih uvjeta u kojima rade. spored za djecu. Mi imamo 160 u~enika. Ne mo`e-
39:.211 tjm!oj!•lp! qp!ob!| b!okf-
644.874 U oronuloj zgradi nastavu slu{a vi{e od 700 u~e- mo ra spo re di ti svu tu dje cu. Zbog to ga smo se
bluj!wj!sb!okf!sv!•of!cpn!cf- nika, od dje~aka i djevoj~ica koji poha|aju ni`u mu- odlu~ili da na Dan u~itelja i nastavnika napravimo
555.911 qp!enf!ub!okf!qp!ab!sb-!of!ep!. zi~ku {kolu, a kojih je 400, zatim 160 srednjo{kolaca ove male demonstracije i poka`emo javnosti da smo
769.666 {wp!mkf!op!esab!okf!psv!akb/ i 250 studenata. i mi muzi~ari, kulturni radnici, `ivi, da nas ima u
191131244 "Do {lo nam je do grla. Srednja muzi~ka ovom dru{tvu i da neko treba malo da se pobrine o
3:4.294 Hitna pomo} {kola u Sarajevu postoji jo{ od prije Drugog svjet- nama", ka`e Romani}-Pirali}eva.
769.149
774.95:
124 skog rata, a od 1946. godine mi se privremeno nala-
zimo u zgradi Muzi~ke akademije, odnosno to je
Dodaje da se godinama bore za bolje uslove za
svoje u~enike, te da im Muzi~ka akademija ~esto
753.554 Flj!qf!Ij!uof!qp!np!~j!jnb!mf zgrada Bogoslovije. Do dan-danas za nas nije prona- izlazi u susret i posudi im prostore.
2626 tv!5:9!jo!ufs!wfo!dj!kfb-!pe
553.691 •f!hb!81!lv!~oji!qp!tkf!ub/
2293

Za MESS i "Jazz
#Up!qmb!of# 761.:8: Porodili{ta
Uv!sjt!uj!•lj!jo!gps!nb!uj!woj!dfo!ubs 643.717 285-287
#Wp!ep!wpe# 752.573
250-259
fest" 120.000 KM
Bvup!cvt!lb!tub!oj!db 324.211
Cpm!oj!db!#Qpe!isbt!up!wj# 555.454 V!qp!sp!ej!mj!|uj!nb!kf!sp!}f!op
Fl!tqsf!toj!qp!|ubo!tlj!tfs!wjt 2528 29!cf!cb;!23!ekf!•b!lb!j!|ftu
Lb!ob!mj!{b!dj!kb 779.36: ekf!wpk!•j!db/
film festivalom i "Sarajevskom zimom".
FOTO NN

NVQ 775.322
Pq~b!cpm!oj!db!Tb!sb!kf!wp 396.211 Vatrogasci Gradona~elnik je za idu}u godinu najavio i odr`a-
QUU!lwb!sp!wj :88 123 vanje festivala baleta, koji }e finansijski podr`ati grad,
kako bi se i ovoj grani umjetnosti vratilo mjesto koje za-
#Tb!sb!kf!wp!hbt# 383.:91
Flj!qf!wb!usp!hb!tb!db!v!qsp!. slu`uje.
Uf!mf!hsb!nj 2313 uf!l mb! 35! tb!u b! jnb!mf! tv
#Wf!mf!qf!lb!sb# 759.616 Mustafi} je zahvalio na izdvojenim sredstvima za
ptbn!jo!ufs!wfo!dj!kb!.!hps!kf!mj 49. MESS, koja su, kako je rekao, u vrijeme recesije,
Wf!uf!sj!obs!tlb!tub!oj!db 553.414 tv!tnf!~f!j!lpo!uf!kof!sj/!

Grad }e idu}e godine podr`ati

organizovanje festivala baleta
Da li je mogu}e i pod kojim
uslovima uvo|enje `ivotinja u Grad Sarajevo izdvojio je 80.000 KM za finansi- uve}ana za 20.000 KM u odnosu na pro{lu godinu.
javni gradski prevoz? ranje Internacionalnog teatarskog festivala MESS, a "Grad Sarajevo je pokazao da ima sluha u
40.000 KM za "Jazz fest". trenutku kad se najavljuje ga{enje kultrune institucije u
Mogu}e je, a to je i regulisano posebnim
Ugovore o sufinansiranju ovih kulturnih manifesta- drugom gradu. Zato apelujem na gradske i kantonalne
pravilnikom GRAS-a, pa tako, na primjer,
cija potpisali su ju~e gradona~elnik Alija Behmen, dire- vlasti Mostara da Narodno pozori{te, kao kulturna insti-
psi moraju imati brnjicu, ma~ke i ptice
ktor MESS-a Edin Mustafi} i D`ana Karavdi} u ime tucija, koja djeluje ve} 60 godina, ne prestane s radom",
moraju biti u kavezu i sli~no.
Udru`enja "Jazz fest". rekao je Musfati}.
Behmen je istakao da Gradska uprava Podr{ka grada "Jazz festu" ostala je na nivou pro-
Samra Kadi], cijeni vrijednosti, koje svojim sadr`ajima gra|anima {logodi{nje.
Refija MUSA, radnik Ured za odnose s javno{}u GRAS-a pru`aju ova dva kulturna doga|aja, zajedno sa Sarajevo M.K.
 Sarajevo 6. 10. 2009. vupsbl 35

Tri {kole pod

Vodi~
FILMOVI
BQP!MP
Qsp!sp!•bo!tuwb
Oj!lp!mbt!Lfkea!

krovom
Sf!aj!kb;!Bmflt!Qsp!kbt!)31!i*

NF!FUJOH!QP!JOU
Mps!oj!ob!~v!uokb#
Bs!ub!Ep!csp!|j-!Bm!cbo!Vlbk
Sf!aj!kb;!Abo.Qkfs!Ebs!efo!j
Mvl!Ebs!efo!)31!i*

DJ!OF!NB!DJUZ
Np!kb!hs•lb!bwbo!uv!sb
Ojb!Wbs!eb!mpt-!Sj!•bse!Esbk!gvt
Sf!aj!kb;!Ep!obme!Qf!usj
)29/51-!31/56!i*

Qsj!tj!mb!ob!csbl
Tbo!esb!Cv!mpl-!Sbk!Sfk!opm!et
Sf!aj!kb;!Fo!Gmf!•fs!
)32/26!i*

H.Gps!df
Tfn!Sp!lwfm-!Usfk!tj!Nps!hbo-
Qf!of!mp!qb!Lsv{-!Oj!lp!mbt
Lfkea
Sf!aj!kb;!Ipku!Kf!unbo!
)27!i*

H/J/!Kpf;!Vtqpo!lp!csf
Lsjt!up!gfs!Fl!mtupo-!
Tj!kf!ob!Nj!mfs
Sf!aj!kb;!Tuf!gbo!Tb!nfst
)27/31-!29/61!i*

Lp!lp!\b!ofm
Pesj!Ub!upv!
Sf!aj!kb;!Fo!Gpo!ufko!)28/56!i*

Imamo 160 u~enika. Nemogu}e Ejt!usjlu!:

"Iznajmljujemo i salu za fizi~ko. Rje{enje tra`i-
mo od Ministarstva obrazovanja KS i Vlade. Oni bi
Protestovali
trebalo da pomognu da na{a djeca i njihova djeca
na Dan u~itelja
imaju bolje uvijete u {koli", rekla je Romani}-Pirali-
FOTO S. PINJAGI]
}eva.
Ivan ^avlovi}, dekan Muzi~ke akademije, ka`e
kako profesori Akademije podr`avaju kolege iz Sre-
dnje muzi~ke {kole.
"Mi smo ov dje od 1955. godine i ve}
Ministarstvo godinama nam obe}avaju kako }emo dobiti svoju
obrazovanja zgradu, ali kao {to vidite, to se jo{ nije desilo. U
i nauke ovoj zgradi, u veoma sku~enom prostoru, sastavlje-
ne mo`e
ne su tri muzi~ke {kole, od ni`eg do akademskog
pomo}i
muzi~kog obrazovanja. Niko u ovome gradu, a ni u
dr`avi, nije prona{ao na~in da rije{i ovaj na{ dugo-
godi{nji problem", ka`e ^avlovi}.
nam je organizovati raspored Cf!ovb!Qpm!wpse-!Fnb!ov!fm
Eb!wpt
za djecu u ~etiri u~ionice Sf!aj!kb;!Of!jm!Cmpn!lbnq
)31-!33/26!i*
Faruk Be{li}, predsjednik Sindikata srednjeg Safet Ke{o, kantonalni ministar obrazovanja i
Of!cf!tb
obrazovanja KS, ka`e da probleme imaju i u drugim nauke, ka`e da profesore i nastavnike Srednje muzi-
Fewbse!B|ofs-!
{kolama. ~ke {kole i Muzi~ke akademije treba podr`ati, jer
Lsjt!up!gfs!Qmb!nfs
"I zgrada Srednje medicinske {kole podlije`e zaista rade u nemogu}im uvjetima.
Sf!aj!kb;!Qju!Ep!lufs-!Cpc!
restituciji, tako|er je problem i sa Ekonomskim fa- "Pro blem tra je ve} decenijama. U
Qj!ufs!tpo!)27/51!i*
kultetom. Niti jedna vlada od kraja rata pa naovamo nekoliko navrata sam bio u posjeti Muzi~koj akade-
nije imala konkretno rje{enje za ovakvo stanje. Su- miji i Srednjoj muzi~koj {koli i oni zaista rade u po-
Hp!mb!jt!uj!ob
tra }emo do}i u situaciju da }e nam djeca i nastavni- tpu no ne mo gu }im uvje ti ma. Ako ste bi li u
Lf!usjo!Ifk!hm-!Eaf!sbse!Cb!umfs
ci morati na ulicu, a u me|uvremenu smo prodali potkrovlju, to su mjesta koja proki{njavaju. U ovom
Sf!aj!kb;!Sp!cfsu!Mv!lf!uj~
toliko zgrada koje smo mogli adaptirati i na}i pros- trenutku mi njima, na`alost, ne mo`emo ponuditi ni-
)28/41-!2:/41!i*
tore za smje{taj u~enika, studenata nastavnika i pro- {ta", ka`e Ke{o.
fesora", istakao je Be{li}. Tvrdi da je bilo opcija za preseljenje ovih {kola
Qsp!lmf!uoj!dj
On na po mi nje da, kada bi bili primije- u Dom Saveza izvi|a~a, odnosno {kolu "Silvije
Csfe!Qju-!Fmj!Spu-!Tf!nkv!fm!M/
njeni pedago{ki standardi i normativi, Muzi~ka aka- Strahimir Kranj~evi}", ali da Ministarstvo i Vlada u
Eaf!ltpo
de mi ja bi mo gla sta vi ti klju~ u bra vu, jer ih ne ovom trenutku ni{ta ne mogu u~initi, jer se ne zna
Sf!aj!kb;!Lwfo!ujo!Ub!sbo!uj!op
ispunjava. ko je pravi vlasnik i s kim se mogu dogovarati.
)32/41!i*

Twf!np!kf!cjw!|f

Otklonjen kvar na glavnoj cijevi

Eaf!oj!gfs!Hbs!ofs-!
Nbk!lm!Eb!hmbt
Sf!aj!kb;!Nbsl!Wp!ufst
)29-!31/26!i*
M. LINGO je 30. septembra do{lo do prekida isporuke vo-
FOTO S. PINJAGI]

de s jahorinskog sistema bez prethodne najave. PREDSTAVE

Kvar na glavnoj vodovodnoj cijevi koja
vodom napaja doma}instva u naseljima
ispod Trebevi}a otklonjen je i snabdijevanje
vodom trebalo bi uskoro biti normalizirano,
rekli su u "Vodovodu" na Palama.
Prije {est dana vi{e od 100 doma}instava u
dijelovima starogradskih naselja Jar~edoli, Ka-
menica, Sulejmana Zolja i Paja ostali su bez
vode.
U paljanskom "Vodovodu" objasnili
su da je do{lo do prekida isporuke vode s gla-
vnog izvori{ta Jahorinsko vrelo zbog velikog
kvara na glavnoj vodovodnoj cijevi.
Kvar su otklonili 1. oktobra, ali je u toku
no}i ponovo do{lo do pucanja cijevi, tako da
su tokom vikenda stanovnici koji `ive u nase-
ljima ispod Trebevi}a ostali bez dovoljne koli-
~ine vode.
"O svemu ovome obavijestili smo 'Vodo-
vod i kanalizaciju' u Sarajevu, a na{e ekipe
uradile su sve {to je bilo u njihovoj mo}i da
stabiliziraju vodovodni sistem", kazali su u
'Vodovodu' na Palama.
Muamera Srna, direktorica za vodosnab-
dijevanje u sarajevskog "Vodovodu", ka`e da
"Ovim sistemom gazduje 'Vodovod' na
Palama, a na{e preduze}e kupuje tu vodu za OB!SP!EOP!QP![P!SJ!\UF
snabdijevanje gra|ana koji `ive na podru~ju TB!SB!KF!WP
padina Trebevi}a", ka`e Srna. Qbm!•j!db )cb!mfu*
Isti~e da je u kontaktu s nadle`nima Sf!aj!kb!j!lp!sfp!hsb!gj!kb;!
u "Vodovodu" na Palama dobila informaciju da Ofs!nj!ob!Eb!nj!bo!)29!i*
su radnici ovog preduze}a radili na opravci
kvara na cjevovodu Pra~a - Bistrica, te da je
kvar bio otklonjen. IZLO@BE
[F!NBMK!TLJ!NV![FK!
Dijelovi naselja #Sj!cp!mpw!v!CjI#
ispod Trebevi}a #Sv!ab!tlsj!wf!oj!tjn!cpm!CjI#
danima imaju probleme )pe!:!ep!28!i*
s vodosnabdijevanjem
IJT!UP!SJK!TLJ!NV![FK!
"Me|utim, u ~etvrtak smo ponovo zabilje- #Pq!lp!mkf!op!Tb!sb!kf!wp#
`ili prekid isporuke vode i nakon {to smo po- #CjI!lsp{!tup!mkf!~b#
no vno kon ta kti ra li s na dle `nim iz tog #Qb!sb!mfm!of!lvm!uvs!of!tqp!of#
vodovoda, rekli su nam da je do{lo do pojave #Kb-!Lv!mjo!cbo#
zraka u cjevovodu i da je u toku njegovo ozra- Ep!lv!nfo!ubs!ob!j{mp!acb!
~avanje", obja{njava Srna. Tub!oj!tmb!wb!Lp!cmb!sb!
Dodaje da je u subotu ponovo do{lo do #Lb!pcop!wj!qp!uj!tov!uph!
potpunog prekida isporuke vode iz jahorinskog jefo!uj!uf!ub!.!Tmp!wfo!dj!v!
sistema bez najave sarajevskom "Vodovodu". CjI!2641!.!311:#
36 vupsbl!6. 10. 2009.

Gradske i entitetske vlasti

Banjaluka Udru`enje
Poziv za prijedloge o
izgledu suvenira grada
Skromno
obilje`ili
Dan `ivotinja
Ki no lo {ko dru{ tvo je u
uselilo

FOTO G. [URLAN
nedjelju skromno obilje`ilo
Me |u na ro dni dan `i vo ti -
nja.
Pre ma ri je ~i ma Ne na da Cilj nam je promovisati
Kajkuta, predsjednika Ki-
nolo{kog dru{tva, u novim
zdravu porodicu, kao i
prostorijama se sakupilo 15 upoznati roditelje,
~lanova ovog dru{tva, te su koji nisu dovoljno upu}eni
pripremili sve~anu zakusku
Turisti~ka organizacija grada treba ozna~avati duh Banjaluke, te i do go va ra li se o da ljim u odgoj svoje djece,
po zva la je sve za in te re so va ne posjedovati kulturnu i istorijsku vri- planovima rada. ka`e Ra{lji}
gra|ane i organizacije da u nare- jednost, koja }e svojim umjetni- Kajkut dodaje da }e sre-
dnim mjesecima dostave prije- ~kim i es tet skim iz gle dom na dinom novembra biti orga- Ilijana RADANOVI]-KNE@EVI]
dloge o izgledu suvenira, potvrdili prepoznatljiv na~in {irom svijeta nizovano ocjenjivanje pasa
su u ovoj organizaciji. predstavljati na{ grad", ka`e Bara- zbog rodovnika. Udru`enje gra|ana "Sva djeca svijeta" uselilo se
Prema rije~ima Ostoje Bara{ina, {in. Ina~e, psi koji nakon de- u nove prostorije, koje se nalaze u centru grada u
direktora Turisti~ke organizacije Do sada je ve} nekoliko puta bio vet mjeseci `ivota ne budu "^ajav~evoj" zgradi na 11. spratu.
grada, najbolji suvenir ne}e birati raspisan konkurs za izbor suvenira i oci je njeni ne mo gu da se Prostorije }e se koristiti za izradu projekata, prijem
Komisija, ve} tr`i{te i gra|ani. maskote, ali zvani~na obilje`ja nisu pare, da dobiju rodovnike i roditelja i odr`avanje sastanaka.
"Suvenir mora da pri~a pri~u. izabrana jer prema ocjenama Komi- da nastave potomstvo. Rije~ je o dvije prostorije, koje su kompletno opre-
Glavno polazi{te za njegov izbor sije za izbor suvenira, radovi koji su I.R.K. mljene sa namje{tajem i tehni~kim ure|ajima potrebnim
treba da bude u prirodi, jer }e on pristigli na konkurse nisu zadovolji- za rad.
obilje`avati prirodno bogatstvo gra- li kriterijume. Ovo udru`enje ranije je koristilo kancelariju koju su
da. Suvenir koji bi bio najpo`eljniji M.I. Servisne dobili na kori{tenje od FK Naprijed, a ona nije mogla da
zadovolji uslove potrebne za rad Udru`enja.
informacije Udru`enje broji 100 aktivnih i 200 pasi-
Vi{e ulica bez struje vnih ~lanova, koji se konstantno bore da se po{tuje Pove-
lja UN o dje~jim pravima.
Dio ulice Blagoja Parovi}a danas ne}e imati elektri~ne energije u pe- Policija Ina~e, ovo udru`enje je formirano pro{le godine ju-
riodu od 8.30 do 10.30.
Od 8.30 do 13 ~asova struje ne}e biti u dijelu Ulice Branka Popovi}a, a od
122 nu i do sada je imalo niz uspje{nih projekata, koji su po-
V!DKC!Cb!okb!mv!lb!sf!hjt!usp!wb! !. sve}eni djeci i njihovim pravima.
devet do 14.30 ne}e je biti u dijelovima naselja Pavi}i i Hazi}i. Tako|e, sta- Tako|e su glavni u~esnici pri organizaciji Dje~je ne-
novnici Gornje Piskavice }e ostati bez elektri~ne energije u vremenu od 11 op!kf!22!lsj!wj!•oji!ej!kf!mb-!qfu
djelje, koja traje do 11. oktobra.
do 13 ~asova. Iz "Elektrokrajine" poru~uju da je u toku sveobuhvatna akcija qs!pw! bm!oji!lsb!}b-!ewj!kf!lsb!}f-
Prema rije~ima Ljupke Kova~evi}, koordinatora
isklju~enja korisnika koji imaju dugovanja za elektri~nu energiju. kf!!eop!p|uf!~f!okf!uv!}f!tuwb!sj-
N.K. kf!eop!vhsp!ab!wb!okf!tj!hvs!o!p!.
t!!uj!j!kf!eop!lsj!wj!•op!ekf!mp!j{

Mati~ni ured
lb!!uf!hp!sj!kf!pt!ub!mp/!Kb!woj!sfe!j
njs!ob!sv!|fo!kf!qfu!qv!ub!t
pt!bn!qsf!ls|b!kb-!qfu!uv!•b!j!usj
wsj!kf!}b!okb/!Fwj!efo!uj!sb!op!kf
|f!tu!tbp!csb!~bk!oji!of{!hp!eb-
Ro|eni pe!lp!kji!kf!kf!eob!cj!mb!t!qp!tm!k!.
Danijel Kostadinovi}, sin Sini{e i Bojane; Mila Jovi~i}, k}i Slobodana
f!ej!db!nb!qp!mj!db-!v!lp!kpk!kf
i Dajane; Milijan Milankovi}, sin @elimira i Vesne; Aleksej Savano-
vi}, sin Miroslava i Biljane; Stefan Nje`i}, sin Novice i Jelene; Emilija kf!!eop!mj!df!mb!l|f!qp!wsj!kf!}f!op/
Trivi}, k}i Du{ka i Momirke; Novak Petrovi}, sin Dragana i Milene;
Mia \uki}, k}i Novaka i Vesne; Ognjen ]etojevi}, sin Dragana i Mi- Hitna pomo}
lanke; Elena Bo`i}, k}i Dragana i Nikoline; Mateja Luka Kalaba, sin
Vladimira i Ljubice; Sofija Bo`i}, k}i Sa{e i Gordane; Nemanja Maki- 124
tan, sin Ratka i Ljiljane. V! tub!o j!d j! Ij!u of! qp!n p!~ j
qsf!hmf!eb!ob!tv!214!pesb!tmb
Vjen~ani qb!dj!kfo!ub!j!33!ekf!df/!Pcbw!.
Dra{ko Kuzmanovi}, ekonomski tehni~ar, i Biljana Prostrog, farmace- mkf!op!kf!2:!lv!~oji!qp!tkf!ub/!
ut; Milan Ra~i}, apsolvent, i Vesna Miljevi}, dipl. ekonomista; Vanja
Vu~en, komercijalista, i Jelena Mazalica, dipl. geograf demograf; Miro- Porodili{te
slav Kre~ar, ma{. tehni~ar, i Zvjezdana Gligori}, kuhar; Goran Grbi},
informati~ar, i Zlatka Bjelajac, dipl. gra|. in`; Sr|an Radulj, dipl. pra-
vnik, i Bojana Kraji{nik, dipl. dirigent; Orhan Rizvanovi}, automehani-
342-142 Pasarela na Star~evici
uskoro u funkciji
~ar, i Lejla Obar~anin, student; Predrag Kova~i} dipl. ekonomista, i V!qp!sp!ej!mj!|uv!ob!Qb!qsj!lpw!.
Sanja Miladinovi}, prof. razredne nastave; Sla|an Radulovi}, elektro- dv!sp!}f!op!kf!qfu!cf!cb;!usj
monter, i Tatjana Tanackovi}, trgovac; Boris Tubi}, gra|. tehni~ar, i Ta- ekf!•b!lb!j!ewj!kf!ekf!wpk!•j!df/
nja Kosti}, farmaceutski tehni~ar; \emal Piski}, ma{inbravar, i Sanja Tehni~ki radovi na izgradnji pasarele na Star~evi- dnog od dosada{njih osnovnih problema ovog naselja.
Mirjani}, farmaceutski tehni~ar; Zlatan Ze~evi}, veterinarski tehni~ar, i Vatrogasci ci, koja je po~ela u septembru pro{le godine, zavr{eni Roditelji djece koji svakodnevno prelaze preko izuze-
Sanja Mihi}, pravnik; Sa{a Stojanovi}, ekonomski tehni~ar, i Milica
Stankovi}, student; Milan Batar, voza~, i Rajka Koji}, ekonomski te- 123 su, a u toku su ~i{}enje objekta i sitne dorade estetske
prirode.
tno frekventnog Bulevara Desanke Maksimovi} nadaju se
da }e pasarela {to prije biti otvorena, kako bi |aci imali
hni~ar; Mario Batkovi}, ugostitelj, i Dragana Gvozden, frizer; Dragan Wb!usp!hb!tob!kf!ej!oj!db!oj!kf Prema rije~ima Aleksandra Cvijanovi}a, tehni~kog bezbjedniji put do {kole.
Pejakovi}, dr stomatologije, i Mirjana Crnomarkovi}, student. jnb!mb!jo!ufs!wfo!dj!kb/! direktora Zavoda za izgradanju, izdat je zahtjev za tehni-
~ki prijem objekta, koji je upu}en u Ministarstvo za pros- Zavr{eni tehni~ki
torno ure|enje, gra|evinarstvo i ekologiju RS. radovi na pasareli
Cvijanovi} dodaje da ovo ministarstvo tre-
Da li je akvarijum koji se nalazi ba da odredi koja }e firma izvr{iti tehni~ki prijem objekta.
na Prirodno-matemati~kom "Pasarela je jo{ zatvorena, ali se nadamo da }e je pje- "Kori{tenjem pasarele }e biti smanjene saobra}ajne
{aci uskoro mo}i koristiti. Zatvorena je jer ~ekamo odo- nezgode tako {to }e biti omogu}en bezbjedan prelazak
fakultetu otvoren i za one koji brenje od nadle`nog ministarstva. Izgradnja pasarele je preko ulice", kazala je majka u~enika @eljka ]urguz i do-
ne studiraju na ovom fakultetu? veoma bitna za sve stanovnike mjesne zajednice Star~evi- dala da je do sada iz mjera predostro`nosti uvijek dijete
ca, a posebno za djecu i u~enike", istakao je Cvijanovi}. morala pratiti do {kole.
Akvarijum je otvoren za studente, u~enike Pojavili su se i dodatni radovi koji su kasnili zbog Izvo|a~ radova je "Integral in`enjering" iz
i sve ostale gra|ane, koji `ele da ga posjete. pro{irenja autobuskog stajali{ta kod pasarele. Lakta{a, a za njenu izgradnju izdvojeno je 1.783.000 KM,
Cvijanovi} se nada da }e vremenski uslovi dozvoliti istakli su u Administrativnoj slu`bi grada. Pasarela je du-
Igor TRBOJEVI], stru~ni saradnik izvo|enje radova kako bi bile zavr{ene ove sitne dorade. ga~ka 53 i {iroka tri metra, a najni`a ta~ka iznad saobra-
u Javnom akvarijumu PMF-a U MZ Star~evica rekli su nam da je izgradnja }ajnice je 4,9 metara.
Sla|ana MARKOVI], modelar odje}e pasarele preko Bulevara Desanke Maksimovi} rje{enje je- S.K.-I.R.K.
 Banjaluka 6. 10. 2009. vupsbl 37
poma`u radu nevladinog sektora Vodi~

"Sva djeca svijeta"

FILMOVI
QB!MBT!
Qb!mb!tp!nb!oj!kb!.!qsp!qvt!uj!mj
tuf-!hmf!ebk!uf
)29-!32!i*

u nove prostorije Udru`enje

broji 100 aktivnih
i 200 pasivnih ~lanova
Priznanja
Kv!•f!tv!ob!twf!•b!opt!uj!vtf!mkf!okb!vsv!•f!.
ob!j!qsj!{ob!okb!{b!qp!es|lv!j!tb!sb!eokv!Pekf!mkf!okv Punj!db!v!nf!uspv!234
{b!esv|!uwf!of!ekf!mb!uopt!uj!Benj!ojt!usb!uj!wof!tmv!acf Efo!{fm!Wp!|jo!hupo-!Eapo
hsb!eb-!Nj!ojt!ubs!tuwv!{b!qp!sp!ej!dv-!pnmb!ej!ov!j Usb!wpm!ub
tqpsu!ST-!lbp!j!Nj!sj!Mp!mj~.Np!•f!wj~-!ej!sf!lup!sj!dj Sf!aj!kb;!Up!oj!Tlpu
qsp!hsb!nb!SU!ST/ )28/56-!31-!33/26!i*
Nj!ojt!ubs!tuwv!{b!qp!sp!ej!dv-!pnmb!ej!ov!j!tqpsu!ST
vsv!•f!op!kf!qsj!{ob!okf!#Nj!ojt!ubs!tuwp!{b!qfu#-!qp!.
|up!pwp!nj!ojt!ubs!tuwp!usf!ov!uop!wp!ej!lbn!qb!okv Qsp!lmf!uoj!dj
qpe!ob!{j!wpn!#Qp!sp!ej!db!{b!qfu#/ Csfe!Qju-!Eb!kbo!Lsv!hfs-!Fm
Spu
ovog udru`enja, bilo je neophodno otvoriti adekvatne Sf!aj!kb;!Lwfo!ujo!Ub!sbo!uj!op
prostorije za rad, gdje }e se svakodnevno mo}i primati )31-!33!i*
roditelji i djeca.
Ljupka je majka ~etvoro djece, a smatra da Ib!ob!Npo!ub!ob
je cilj da se podr`e porodice i da se pobolj{a natalitet u RS. Nbk!mj!Tbk!s vt-!Fnj!mj!Pt.
"Cilj nam je promovisati zdravu porodicu, kao i nfou
upoznati roditelje koji nisu dovoljno upu}eni u odgoj Sf!aj!kb;!Qj!ufs!_fm!tpn
svoje djece i da ih edukujemo", kazao je Zoran Ra{lji}, )27/66-!2:/41!i-!tv!cp!ub!j
predsjednik Udru`enja. of!ekf!mkb!23/41!i*
Ra{lji} dodaje, da }e aktivisti Udru`enja poku{ati
pomo}i i navesti do idealnog rje{enja roditelje koji do|u Nb!eb!hbt!lbs!3
u njihove prostorije sa problemima. Oni }e, isti~e on, ra- Hmb!tp!wj;!Cfo!Tuj!mfs-!Lsjt
diti zajedno i preduzimati konkretne mjere, usmjeravaju- Spl-!Efk!wje!\wj!nfs
}i se na nadle`ne institucije. Sf!aj!kb;!Fsjl!Ebs!ofm-!Upn
Iz Centra za pred{kolsko vaspitanje i obrazovanje su
Nfl!hsbgu
rekli da imaju odli~nu saradnju sa ovim udru`enjem, te
da zajedni~kim radovima posti`u kvalitetnije rezultate. )tv!cp!ub!j!of!ekf!mkb!v!23!i*
Mira Goli} pomo}nica direktora Centra za vaspita-
nje i obrazovanje, ka`e da su krenuli sa dijeljenjem pro- PREDSTAVE
motivnog materijala pod parolom "Odrasli {to ste stali".
Nagla{ava da se ova parola odnosi na to da OB!SP!EOP!QP![P!SJ!\UF
mnoge stvari mogu da ~ekaju, ali ne i dijete, jer se "dje- #Ob!sp!eoj!qp!tmb!ojl#
tetu ne mo`e re}i sutra, njegovo vrijeme je danas". V!j{wf!ecj!
"Prepoznali smo njihov rad, od nas imaju potpunu [wf{!eb!sb!ufb!usb!
moralnu i finansijsku podr{ku, va`no je da oni zaista j{!Cfp!hsb!eb
ispunjavaju svoju misiju”, rekla je Ljubinka Dragojevi}
iz Odjeljenja za dru{tvene djelatnosti iz Administrativne
slu`be grada. IZLO@BE
Gradona~elnik Dragoljub Davidovi} je istakao, da
su gradske vlasti prepoznale rad Udru`enja gra|ana "Sva NV![FK!
djeca svijeta", te da su zbog toga i odlu~ili da dodijele SF!QV!CMJ!LF!
prostorije u centru grada. TSQTLF
"Uvijek se prepozna aktivan rad nevladinog sektora, #Kb!tf!op!wbd-!tjt!ufn!
te se najbolji i nagrade i imaju na{u podr{ku", precizirao vt!ub!|lji!mp!hp!sb!tnsuj#
je Davidovi}.
Ministarstvo za porodicu, omladinu i sport RS dodi- Tubm!ob!j{mp!acf!ob!
jelilo je Udru`enju tehni~ku opremu. qpt!ubw!lb!Nv!{f!kb!ST

#Lj!~f!okf#

Centar za `ivotnu sredinu u kampanji 350

J{mp!acb!sb!ep!wb!
Wmb!ej!nj!sb!]v!lb!op!wj!~b

S. VUKMIR #Mb!v|j!db#
Ideja je da se J{mp!acb!tlvm!quv!sb!
okupi {to vi{e
Centar za `ivotnu sredinu pridru`i}e se me|u- gra|ana Ev!|b!ob!Qb!|j!~b
narodnoj kampanji pod nazivom 350, koja je po- kako bi bio
sve}ena globalnom ujedinjenju u tra`enju rje{enja formiran NV![FK
za klimatsku krizu. broj 350
TB!WSF!NF!OF!
Akcija }e se desiti na Trgu Krajine 24. oktobra, ka- VNKF!UOPT!UJ!
da se obilje`ava Dan akcije za klimu. #3:!sb!ep!wb#
"Naglasak je na broju 350 ppm (parts- J{mp!acb!sb!ep!wb!
per-million), koji predstavlja nivo koncentracije ugljen- cfp!hsbe!tlph!vnkf!uoj!lb
dioksida koji su nau~nici identifikovali kao bezbjednu j!uf!psf!uj!•b!sb!
gornju granicu za ovaj gas u atmosferi. Trenutna kon- v!nkf!uopt!uj!qsp!gf!tp!sb!
centracija ugljen-dioksida u atmosferi je 385,92 ppm,
Nj!mf!ub!Qsp!eb!op!wj!~b
pa je zato neophodno hitno djelovati da bi na{a planeta
i svi `ivi organizmi mogli funkcionisati", apeluju iz
Centra za `ivotnu sredinu. MUH!HB!MF!SJ!KB
Oni ka`u da je cilj akcije da, pored ujedinjenja sa J{mp!acb!peb!csb!oji!
stotinama hiljada aktivista iz ~itavog svijeta, zahtijeva- tmj!lb!vmkb!ob!qmb!uov!
ju od doma}ih politi~ara i predstavnika BiH u Kopen- centracije ugljen-dioksida. oksid, ozon i vodena para. Problem je Nacrt ugovora Csbo!lb!Kvo!hj!~b
ha ge nu da do ne su kon kre tna rje {e nja u ve zi s "Fotografije i video-snimci akcija iz ~ita- koji je trenutno na stolu, jer ne odgovara te`ini klimat-
problemima klimatskih promjena. Akcija vog svijeta }e biti predstavljeni na konferenciji u Ko- ske krize, odnosno ne prolazi 350 ppm test'', nagla{ava #Bw!hvtu!.!nkf!tfd!
Na ta {a Crnko vi}, koordinatorka ove }e se desiti penhagenu, koja je zakazana za decembar ove godine, Crnkovi}eva. lsf!buj!woph!sb!{wp!kb#!
akcije, nagla{ava da je ideja da se okupi {to vi{e gra|a- 24. oktobra na kada }e biti poku{ano uspostavljanje novog globalnog Za ovaj dan trenutno je prijavljeno preko 1.500 J{mp!acb!sb!ep!wb!
na i gra|anki na Trgu Krajine kako bi formirali broj Trgu Krajine sporazuma o smanjenju emisija ugljen-dioksida i dru- akcija u 140 zemalja svijeta, a iz Centra dodaju da }e na •mbopwb!Vesv!af!okb!
350, koji simbolizuje bezbjednu gornju granicu kon- gih gasova staklene ba{te kao {to su metan, azotni vizuelan na~in izraziti podr{ku ovoj globalnoj akciji. #[esb!wp!eb!tuf#
38 vupsbl!6. 10. 2009. Oglasi

065 758 000

Oglasi
Po{aljite BESPLATNI
SMS
poruku na
MALI OGLASI
telefon: 061 629 608 Va{ oglas }e se
~itati u cijeloj BiH

Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je 4.10.2009. u 82. godini preminula na{a draga Tu`nim srcem javljamo rodbini i prijateljima da je 4.10.2009. u 86. godini, nakon kra}e bolesti, preminuo na{
dragi

MLA\A (ro|. Stankovi}) \EKI] VELJKO (Ilije) DU[ANI]

1924 - 2009.

Sahrana drage nam pokojnice bi}e obavljena 6.10.2009. na mjesnom groblju Vignjevac - Jo{avka Donja. Sahrana }e biti obavljena 6.10.2009. godine u 13 ~asova na groblju Kasimovina u Pribini}u.
Povorka kre}e ispred ku}e `alosti u 13 ~asova. O`alo{}eni: supruga Dragica, k}erke Vera i Ljiljana, sin Branko, zet Svetislav, snaha Vinka, unuci, praunu~ad,
O`alo{}eni: sinovi Gostimir i Vidosav i k}erka Ljubica s porodicama te ostala mnogobrojna rodbina i prijatelji. te ostala rodbina i prijatelji.
B^ B^

Tu`nim srcem javljamo rodbini i prijateljima da je 3.10.2009. u 81. godini, nakon duge i te{ke bolesti, Obavje{tavamo rodbinu i prijatelje da je na{a draga majka preminula 5.10.2009. u 80. godini
preminuo na{ dragi

RADOVAN (Mirka) MARKOVI] VIDA (Luke) OBRADOVI]

1929 - 2009.

Sahrana }e biti obavljena 6.10.2009. godine u 13 ~asova na mjesnom groblju Bronzani Majdan. Sahrana }e biti obavljena 6.10.2009. u 14.30 na grublju u selu Radomirovac.
O`alo{}eni: sinovi Milenko i Mirko, k}erke Milena i Milja, sestra Jela s porodicom, snahe, zetovi, unu~ad, O`alo{}eni: sin Stojan, k}erka Milena, snaha Dragica, unuk Luka, unuke Sonja i Suzana, po}erka Desanka sa
praunu~ad te ostala mnogobrojna rodbina, kom{ije i prijatelji. porodicom, sestri~ne Gordana i Spomenka s porodicama, te ostala rodbina i prijatelji.
B^ B^

Tu`nim srcem javljamo rodbini, kom{ijama i prijateljima da je u nedjelju, 4.10.2009, u 85. godini preminuo na{ Posljednji pozdrav dragom tati Posljednji pozdrav dragoj Posljednji pozdrav dragoj majci i
dragi baki

^EDI VIDI VIDI

od k}erke Mirjane sa porodicom.
000015 A-1 M
Mojoj dragoj i plemenitoj majci. Sin Stojan, snaha Dragica,
Po~ivala u miru Bo`jem. unuk Luka, unuke Suzana i Sonja
Njena k}erka Milena @aneti} sa porodicama.
Posljednji pozdrav dragom tati 000008 A-2 M 000008 A-2 M
^EDO (Dimitrija) [ODOLOVI]
NEZAVISNE NOVINE
svojim ~itaocima daju mogu}nost objave

Sahrana }e biti obavljena u utorak, 6.10.2009. godine, u 14 ~asova na rebrova~kom groblju u Banjaluci.
O`alo{}eni: supruga Zora, sin Mile, k}erke Mirjana i Nada, zetovi Nedeljko i Milorad, unu~ad Nata{a, Jelena,
^EDI BESPLATNE ^ITULJE
u kojoj se objavljuje smrt najbli`ih (dimenzije 123x85 mm)
Sne`ana i Dragan, te ostala mnogobrojna rodbina, kom{ije i prijatelji. od k}erke Nade sa porodicom.
B^ 0000145 A-1 M Sve druge objave i formati se napla}uju po cjenovniku.

dnosoban stan od 36 m2, dva trosobna stana po 81 m2. Telefon: 065/779-394. BK - Prodajem hitno ku}u 9x8,5 m, nova gradnja, u Ma-
Ku}e Cijena 700.000 KM. Telefon: 065/523-796, 065/511- hovljanima, cijena po dogovoru. Telefon: 066/759-151.
147. BK - Prodajem ku}u i prate}e objekte na 3.300 m2 u Ma-
PRODAJA hovljanima. Telefon: 0043/66-45-486-580, 065/761-497.
BK

- Prodajem dvije ku}e s poslovnim prostorom 400
m2 na jednoj parceli, licem okrenute prema glavnom
putu, Put srpskih branilaca 95, Dervi{i, Banjaluka.
Telefon: 065/467-412, 065/686-290. BK
- Prodajem ku}u 9,5x9,75 m u Novoj varo{i, Banjalu-
ka Srpskih pilota 3 i 5, dvori{te 410 m2, dvije gara`e, je-
- Prodajem ku}u 9x8 m, sa 540 m zemlje u Kne-
2 BK - Prodajem seosko imanje u [e{kovcima. Telefon:
`ici, sa svim priklju~cima (struja, voda, telefon), 1/1, 051/385-673, 065/429-503. BK
- Prodajem ku}u na sprat u strogom centru grada. Tele-
ili mijenjam za odgovaraju}e u Hrvatskoj. Telefon:
051/307-088. BK fon: 061/858-517. BK - Prodajem monta`nu ku}u, proizvod "Intal" Mili}i.
- Prodajem ku}u sa dva odvojena stana, dvori{na zgra- Telefon: 051/385-673, 065/429-503. BK
- Prodajem ekstra sre|enu ku}u na sprat sa mansar- da sa ljetnom kuhinjom + WC, dvori{te sa 1.000 m2 i - Prodajem staru ku}u na 400 m2 placa, okreti{te auto-
dom u Trnu (iza "Perutnine"), 10x11 m, na placu 500 m2. gara`a. Telefon: 061/858-517. BK busa br. 13 u Bud`aku. Telefon: 051/370-039, 065/617-

967. BK
- Prodajem ku}u, visoka prizemnica, na placu od 1.000
m2, Ul. Stepe Stepanovi}a, 110.000 KM. Telefon:
065/562-426. BK
- Prodajem povoljno ku}u spratnicu s poslovnim pros-
torom na placu 1.000 m2 u Novoseliji. Telefon: 065/562-
426. BK
- Prodajem staru ku}u za ru{enje bli`e centru na placu
380 m2, UT uslovi, PO+PR+1+M. Telefon: 065/562-
426. BK
- Prodajem dvije ku}e na Tunjicama na placu od 1.600
m2 povoljno. Telefon: 065/562-426. BK
- Prodajem imanje (ku}a sa centralnim grijanjem, po-
mo}ne zgrade, 300 vo}aka, devet dunuma zemlje) Do-
nje Motike, Bla`evac, zvati posle 15 ~asova. Telefon:
051/307-514, 051/303-038, 065/180-753. BK
- Prodajem vilu sa {est soba, dvije kuhinje, dva kupati-
la, pet balkona i gara`om u Vranjicu, kod Trogira, 80 m
od mora. Telefon: 051/303-038, 065/180-753, 051/307-
514. BK
- Prodajem ku}u u Zalu`anima prije pruge sa poslo-
vnim prostom i stanom, plac 640 m2, 135.000 KM. Tele-
fon: 051/310-994, 061/848-752. BKM
- Prodajem ku}u, nova gradnja, 9,5x8,5 m, prate}e
objekte i ~etiri dunuma zemlje, blizu sto~ne pijace u No-
voj Topoli, Gradi{ka, 82.000 KM. Telefon: 065/363-252.
BKM
- Prodajem odli~nu ku}u u naju`em centru Gradi{ke,
glavna ulica, 260 m2 + gara`a. Telefon: 065/020-570,
065/584-524. BKM
- Prodajem dvije ku}e na po~etku Pobr|a. Telefon:
065/837-722. BKM
- Prodajem ku}u VP sa poslovnim prostorom i 4.000
m2 zemlje u Rami}ima, odmah iza "Unisa". Telefon:
065/837-722. BKM
- Prodajem ili izdajem namje{tenu ku}u (poslovni
prostor, dvije gara`e), Bos. Petrovac. Telefon: 065/764-
079. BK
- Prodajem ku}u 11x9 m u Sanskom Mostu (P+S+P) i
1.200 m2 zemlji{ta. Telefon: 065/577-468. BK
- Prodajem novu ku}u 210 m2, plac 360 m2. Telefon:
065/520-623. BK
- Prodajem namje{tenu ku}u u Bud`aku (tri sprata i
restoran u prizemlju, dvije gara`e), 450.000 evra ili mi-
jenjam za objekat u Beogradu. Telefon: 065/623-901,
051/380-571. BK
- Povoljno prodajem ku}u i vi{e placeva na atraktivnoj
lokaciji u Glamo~anima. Telefon: 065/541-558. BK
- Povoljno prodajem ku}u i vo}njak 12 km od Banja-
luke (asfalt, struja, gradska voda, telefon), vlasni{tvo 1/1.
Telefon: 065/606-531. BK
- Prodajem ku}u u Ul. Novaka Piva{evi}a i pet place-
va po 500 m2. Telefon: 065/510-196, 051/429-608. BK
- Prodajem ku}u spratnicu s potkrovljem na placu 400
m2, kraj {kole u Bud`aku, 300.000 KM. Telefon:
065/682-591. BK
- Prodajem ku}u spratnicu s potkrovljem, oko 220 m2
stambenog prostora, na Paprikovcu, 250.000 KM. Tele-
fon: 065/682-591. BK
- Prodajem ku}u 8x8 m i dva dunuma zemlje u Debe-
ljacima. Telefon: 065/850-418. BK
- Hitno i povoljno prodajem ku}u u Banjaluci. Telefon:
065/671-420. BK
- Prodajem u centru Trna spratnicu sa dvije gara`e,
centralno grijanje, na placu 500 m2, 120.000 KM. Tele-
fon: 065/671-420. BK
- Prodajem na Paprikovcu ku}u P+1+M, sa gara`om i
grijanjem, plac 330 m2, 330.000 KM. Telefon: 066/165-
323. BK
- Prodajem u Prije~anima useljivu ku}u 8,5x9,5 m
(P+1+M) novogradnja, plac 500 m2 (voda, struja, septi-
~ka), 70.000 KM. Telefon: 065/371-611. BK
- Prodajem u Lijevoj Novoseliji, pored glavnog puta,
spratnicu 10x10 m, u prizemlju poslovni prostor i jedno-
soban stan, plac 1.000 m2, 120.000 KM. Telefon:
065/371-611. BK
- Prodajem u Vrbanji, pored {kole, dvije ku}e i ~etiri
placa, ukupno zemlje 2.650 m2, 150.000 KM. Telefon:
065/516-927. BK
- Prodajem u blizini "Sirana" ve}u sre|enu ku}u. Tele-
Oglasi
IN MEMORIAM
BANJALUKA: - Marketing
- Ul. kralja Petra I Kralja Petra I
Kara|or|evi}a Kara|or|evi}a 83/A
(Zanatski centar 051 331 864
Hani{te)
051 223 210 ^ELINAC:
- Robna ku}a "Boska" - ^elina~ke novine
(pored 065 958 266
{altera Razvojne
banke) KOTOR VARO[:
- [tamparija NN 051 785 266
Mahovljani bb
NEZAVISNE NOVINE
fon: 066/165-323. BK
POTRA@NJA
- Tra`im ve}u opremljenu ku}u ili ve}i trosoban na-
mje{ten stan u Banjaluci ili Lakta{ima. Telefon:
051/580-020. BK
Vikendice
PRODAJA
- Prodajem povoljno vi{e vikendica i placeva u Slatini
i okolini. Telefon: 051/588-150, 065/964-929. BK
- Hitno i povoljno prodajem vikendicu. Telefon:
065/671-420. BK
Stanovi
PRODAJA
- Prodajem stan u Banjaluci. Telefon: 062/988-504. BK
- Prodajem stan 75 m2, Ul. \. \akovi}a, Hiseta, Ba-
njaluka. Telefon: 061/968-856. BK
- Prodajem dvosoban stan na Hisetama na 1. spratu
(ni{a sa trpezarijom, dvije sobe, dva balkona, dva hodni-
ka, kupatilo, {pajz, podrum, gleda na dvije strane). Tele-
fon: 061/858-517. BK
- Prodajem dvosoban stan u Boriku na 1. spratu, 62
m2. Telefon: 061/858-517. BK
- Prodajem stan 40 m2, centralno grijanje, 1/1, useljiv,
klimatizovan, podrum oko devet m2. Telefon: 065/355-
029, 066/782-684. BK
- Prodajem dvosoban stan u Boriku, ekstra sre|en, po-
voljno. Telefon: 065/219-368. BK
- Prodajem stan 78 m2 + podrum, ~etvrti sprat, Ulica
Milana Tepi}a. Cijena po dogovoru. Telefon: 065/894-
672, 065/620-276. BK
- Prodajem namje{ten stan 57 m2 u Banjaluci, odmah
useljiv. Telefon: 065/531-588. BK
- Prodajem jednosoban stan 46 m2 u centru Banjaluke,
prvi sprat + gara`a. Telefon: 051/302-724. BK
- Prodajem ve}i ~etvorosoban stan u centru Banjaluke,
zvati od 12 do 17 ~asova. Teleon: 065/520-038. BK
- Prodajem dvosoban stan u centru Bosanskog Petrov-
ca. Telefon: 051/386-745, 065/655-910. BK
- Prodajem dvosoban stan 58 m2 novogradnja kod
Ekonomske {kole, centar. Telefon: 065/562-426. BK
- Prodajem nov ~etvorosoban stan 71 m2 sa komplet
namje{tajem u Mejdanu, povoljno. Telefon: 065/562-
426. BK
- Prodajem nov dvosoban stan 48 m2, odmah useljiv,
povoljno. Telefon: 065/562-426. BK
- Prodajem dvoiposoban stan 68 m2, kod hotela "Fi-
renca", 1. sprat, 138.000 KM. Telefon: 065/562-426. BK
- Prodajem nove stanove razli~itih veli~ina i lokacija.
Telefon: 065/562-426. BK
- Prodajem dvosoban stan 49 m2 na 4. spratu u Novoj
varo{i, kod vrti}a. Telefon: 065/837-722. BKM
- Prodajem ili mijenjam za stan u Banjaluci ili Beogra-
du stan na Ilid`i 67 m2, prvi sprat, i 36 m2 suterena u vili
u rezidencijalnoj zoni. Telefon: 065/837-722. BKM
6. 10. 2009. vupsbl 39
611. BK
- Prodajem gotove stanove svih veli~ina i stanove u iz-
gradnji, na vi{e lokacija. Telefon: 066/165-323. BK
- Prodajem na Paprikovcu dvosoban renoviran i luksu-
IPC SARAJEVO: - Knji`ara Internacional zno namje{ten stan 56 m2, prizemlje, gara`a, 120.000
- Ul. Zagreba~ka 20/3 press Pale KM. Telefon: 066/165-323. BK
(zgrada [umarskog (Tr`ni centar Tom Pale)
fakulteta) 057 225 880 - Prodajem trosoban stan 78 m2, Ul. Novice Cerovi}a.
033 653 953 Telefon: 065/632-976. BK
DOBOJ:
- Prodajem u Obili}evu u Ulici carice Milice renoviran
ISTO^NO SARAJEVO: - Glas Komuna dvosoban stan 48 m2, 4. sprat. Telefon: 066/165-323. BK
- Iinternacional pres 053 226 853
(dvorana Slavija) - Prodajem u Malba{i}evoj zgradi, kod "Medicinske
057 340 503 BRATUNAC: elektronike", trosoban stan, 5. sprat, lift, useljiv u avgus-
- Ermeks 056 410 418 tu + gara`no mjesto. Telefon: 065/516-927. BK
057 318 323 065 890 830
- Prodajem u "pentagonu" renoviran troiposoban stan
100 m2, 6. sprat, parking mjesto. Mo`e zamjena za manji
do 40 m2. Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem nov odmah useljiv jednosoban stan 34 m2,
2. sprat, Kozarska ulica, kod hotela "Meriot". Telefon:
- Prodajem trosoban stan i garsonjeru, nenamje{teni, u 066/165-323. BK
centru kod "Boske", Jevrejska br. 10. Telefon: 065/837- - Prodajem u Ul. majke Jugovi}a (kod studentskog do-
722. BKM
ma) nov dvosoban stan, 66 m2, 4. sprat, lift. Telefon:
065/371-611. BK
- Prodajem dvosoban stan 60 m2 u Ante Jaki}a. Tele-
fon: 065/837-722. BKM - Prodajem u Aleji sv. Save trosoban stan 82 m2 + {upa
- Prodajem useljiv dvosoban stan 57 m2 na 9. spratu, 5 m2, dva balkona, 5. sprat, lift, novogradnja. Telefon:
065/516-927. BK
Beogradska br. 3, kod po{te. Telefon: 065/837-722. BKM
- Prodajem dvosoban stan 62 m2, prvi sprat, na Lau{u - Prodajem u Obili}evu, Vilsonova ulica, dvosoban
u Kozari, 1.600 KM/m2, useljivo. Telefon: 065/837-722. stan 54 m2, VP. Telefon: 066/165-323. BK
BKM
- Prodajem na Star~evici, kod restorana "Ognji{te",
- Prodajem dvoeta`ni stan 112 m2 na 3. i 4. eta`i u trosoban stan 73 m2, 1. sprat, potpuno renoviran. Tele-
fon: 066/165-323. BK
zgradi "Estetik", zavr{eni dio, pogled na Banski dvor.
Telefon: 065/837-722. BKM - Prodajem u `utim zgradama nov, odmah useljiv stan
49 m2, 3. sprat, lift. Telefon: 065/371-611. BK
- Prodajem trosoban stan 78 m2, drugi sprat, kod reda-
kcije "Glasa", novija gradnja. Telefon: 065/837-722. BKM - Prodajem na Rebrovcu jednosoban stan u izgradnji
- Prodajem stan 40 m2, drugi sprat, i 44 m2, ~etvrti 41 m2, 1. sprat, useljiv u septembru ove godine. Telefon:
sprat, sa pripadaju}im {upama i gara`nim mjestima u 065/371-611. BK
podrumu. Zgrada "Stefan Milutin" kod {kole, ima lift, - Prodajem na bulevaru trosoban stan 75 m2, 2. sprat.
zadnja do Vrbasa. Telefon: 065/837-722. BKM Telefon: 066/165-323. BK
- Prodajem trosoban stan 80 m2, tre}i sprat, centar, - Prodajem renoviran jednosoban stan, 42 m2, 2. sprat,
2.200 KM/m2. Telefon: 065/837-722. BKM Borik. Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem dvosoban stan 60 m2 potpuno ure|en u - Prodajem jednosoban stan 31 m2, prizemlje, Obili}e-
Boriku ili mijenjam za jednosoban uz dogovor. Telefon: vo, Ulica Gavrila Principa. Telefon: 065/516-927. BK
065/837-722. BKM
- Prodajem u naselju Sunca, Ulica majke Jevrosime,
- Prodajem stanove i apartmane u Herceg Novom (Sa- trosoban stan, 87 m2, 2. sprat. Telefon: 065/371-611. BK
vina, Igalo). Telefon: 0038163549230. BK
- Prodajem renoviran ~etvorosoban stan 83 m2, 3.
- Prodajem stan 54 m2 u centru Bugojna. Telefon: sprat, na po~etku Star~evice, kod brvnare "Aleksandri-
065/495-065. BK ja". Telefon: 065/371-611. BK
- Prodajem dvosoban stan (+ gara`a), Star~evica. Tele-
fon: 065/677-569. BK
- Prodajem u Boriku dvosoban stan 63 m2, 3. sprat. Te-
ZAMJENA
lefon: 065/516-927. BK - Mijenjam dvosoban stan u naselju Ante Jaki}a za
- Prodajem u Ul. svetog Save dvosoban stan 75 m2, trosoban u istom. Pla}am razliku u kvadraturi. Telefon:
novogradnja, 3. sprat, lift. Telefon: 065/516-927. BK 065/518-563, 065/656-384. BK
- Mijenjam dvosoban stan 66 m2, 2. sprat, u kuli kod
- Prodajem za gotovinu na Rebrovcu o~uvan useljiv
{kole u Novoj varo{i, za trosoban u centru, 1. ili 2. sprat,
dvosoban stan 62 m2, 4. sprat. Telefon: 066/165-323. BK
zvati poslije 15 ~asova. Telefon: 051/307-514, 051/303-
- Prodajem u Boriku u Ul. Mi{e Stupara trosoban stan, 038, 065/180-753. BK
3. sprat, fasadna cigla. Telefon: 065/371-611. BK
- Mijenjam dvosoban stan 56 m2, prvi sprat, urbano
- Prodajem u `utim zgradama nov namje{ten jednoso- naselje u Banjaluci za stan u Splitu. Telefon: 065/837-
ban stan 39 m2, 2. sprat, 100.000 KM. Telefon: 065/371- 722. BKM
KUPON ZA MALE OGLASE
Kupon za BANJALUKA: Ul. kralja Petra I
besplatne Kara|or|evi}a (ispred "Elektri~nog"),
Vidovdanska (stara autobuska stanica
male
kod biletarnice)
oglase i robna ku}a "Boska"
po{aljite (pored {altera Razvojne banke)
po{tom ili
dostavite SARAJEVO: [umarski fakultet (Zagreba~ka 20/3)
li~no na
adresu: TEKST OGLASA:
DO 15
RIJE^I
40 vupsbl!6. 10. 2009.
POTRA@NJA
- U Lakta{ima mlada peto~lana porodica tra`i dvoso-
ban stan u ku}i na prostoru od {kole prema centru La-
kta{a, od nas disciplina na nivou, zbog dijece ponude
porukom. Telefon: 065/811-931. BKM
- Dva studenta tra`e jednosoban stan do 300 KM s re-
`ijama u Obili}evu ili gradu. Hitno. Telefon: 066/528-
787. BKM
KUPOVINA
- Kupujem stan od 50 do 60 m2 u Banjaluci, prednost
Mejdan. Telefon: 065/528-320. BK
- Kupujem stan u Banjaluci do 65.000 KM. Telefon:
065/920-434. BK
- Kupujem manji stan do 40 m2 u Beogradu, stara gra-
dnja. Telefon: +381642293239. BK
IZDAVANJE
- Br~ko, izdajem dvosoban komforno namje{ten stan
sa centralnim grijanjem kod `eljezni~ke stanice. Telefon:
049/360-066, 065/394-527. BK
- Izdajem jednosoban namje{ten stan, mo`e i nena-
mje{ten. Telefon: 065/766-730, 051/467-243. BK
- Izdajem namje{ten stan sa centralnim grijanjem. Te-
lefon: 065/671-886. BK
- Izdajem stan, garsonjere i sobe, namje{teno + grija-
nje. Telefon: 051/212-691, 065/636-195. BK
- Izdajem namje{tenu garsonjeru na Lau{u, Kara|or-
|eva 369. Telefon: 051/281-141. BK
- Izdajem dvosoban nenamje{ten stan u novoj zgradi,
lift, centralno grijanje, 2. sprat, Ulica bra}e Jugovi}a 23.
Telefon: 065/217-909. BK
- Izdajem prazan stan, Srpskih rudara 48 Lau{. Tele-
fon: 051/480-922. BK
- Izdajem studentima stan sa grijanjem u Palama, ~etiri
kreveta. Telefon: 065/931-623. BK
- Izdajem poslovnim ljudima i strancima dvosoban
komforno namje{ten stan u strogom centru Banjaluke.
Telefon: 065/618-241. BKM
- Izdajem stan u centru grada. Telefon: 065/514-419.
BK
- Izdajem namje{ten jednosoban stan kod rebrova~ke
crkve, centralno grijanje. Telefon: 066/140-654. BK
- Izdajem nenamje{ten jednosoban stan u dvori{noj
zgradi, Rosulje, Banjaluka. Telefon: 051/219-021. BK
Sobe
IZDAVANJE
- Izdajem namje{tenu sobu u Boriku, u blizini kampu-
sa, upotreba kuhinje, kupatila, kablovska, grijanje. Tele-
fon: 065/670-587. BK
- Izdajem djevojci jednokrevetnu sobu, poseban ulaz,
centralno grijanje, Borik. Telefon: 065/535-737,
051/307-685. BK
- Izdajem studentima sobu (ni{a, kupatilo, poseban
ulaz, centralno grijanje) u zgradi, naselje Rosulje Banja-
Oglasi
luka. Telefon: 051/314-293. BK
- Izdajem namje{tene sobe, centralno grijanje. Telefon:
065/337-218. BKM
- Izdajem jednokrevetnu ili dvokrevetnu sobu u priva-
tnoj ku}i u centru ozbiljnim osobama nepu{a~ima. Tele-
fon: 065/422-697. BKM
- Izdajem studentima sobe u Rosuljama, kablovska TV
i Internet. Zvati radnim danom od 8 do 16 ~asova. Tele-
fon: 051/213-590. BK
- Izdajem sobu (dva le`aja), povoljno. Telefon:
065/173-130. BK
- Izdajem djevojkama dvokrevetnu sobu (upotreba ku-
hinje). Telefon: 051/464-274. BK
Gara`e
POTRA@NJA
- Tra`im gara`u sa kanalom za obavljanje automehani-
~arskih radova. Telefon: 065/663-226. BK
Poslovni prostori
IZDAVANJE
- Izdajem poslovni prostor u strogom centru Banjaluke
sa vi{e parking mjesta. Telefon: 065/514-410, 051/217-
916, 051/218-011. BK
- Izdajem povoljno poslovni prostor 18 m2 u tr`nom
centru u Boriku, pored supermarketa. Telefon: 065/450-
530. BK
- Iznajmljujem kancelarijski prostor povr{ina 33 m2, u
sklopu prodajnog centra "Centrum" Lakta{i. Kompletna
mre`na infrastruktura. Telefon: 065/896-422. BK
- Izdajem dva kancelarijska poslovna prostora u Ul.
\ure Jak{i}a Banjaluka u prizemlju. Jedan poslovni
prostor povr{ine 16 m2 je kancelarija, mokri ~vor, a dru-
gi poslovni prostor povr{ine 22 m2 dvije kancelarije i
mokri ~vor. Telefon: 065/517-980. BK
- Izdajem u Banjaluci poslovne prostore 27 m i 45 m ,
2 2
mogu biti i cjelina, pogodni za predstavni{tva i osigura-
vaju}e dru{tvo. Solunska 35, kod "Ne{kovi}a". Telefon:
061/723-776. BK
Izdajem prostor povr{ine 300 m2, opremljen za ugosti-
teljsku djelatnost, centar grada. Telefon: 065/512-062.
BKM
- Izdajem poslovni prostor 100 m2, 200 m od centra
^elinca. Telefon: 065/750-002, +39329-352-34-73. BK
- Izdajem kancelarijski prostor 100 m2 u {irem centru
Banjaluke. Telefon: 065/696-149. BK
- Izdajem vi{enamjenski lokal 44 m2 u centru Banjalu-
ke. Telefon: 051/311-166, 065/480-025. BK
- Izdajem poslovni prostor 60 m2 u centru Banjaluke,
UT uslovi. Zvati od 18 do 20 ~asova, osim petka. Tele-
fon: 066/184-625. BK
- Izdajem lokal 100 m2 u u`em centru grada, pogodan
za poslovne prostore i kancelarije. Telefon: 065/390-929.
BK
- Izdajem poslovni prostor 500 m2, idealan za samopo-
slugu, naselje Ante Jaki}a. Telefon: 065/296-555. BKM
- AD "Sintetik" Rami}i bb Banjaluka izdaje halu 2.000
m2 (skladi{te ili proizvodnja i kancelarija 300 m2). Tele-
fon: 063/995-724. BKM
- Izdajem ugostiteljski objekat 80 m2 i opremu u centru
Kne`eva. Telefon: 065/260-863. BK
- Izdajem poslovni prostor oko 100 m u Ulici Petra
2
Ko~i}a, prednost stranim firmama. Telefon: 065/547-
866. BK
- Izdajem poslovni prostor (pet kancelarija) oko 100
m2 u Boriku, Save Kova~evi}a 21. Telefon: 065/884-
503. BK
- Izdajem namje{ten mu{ki frizerski salon 14 m2, Ul.
Vase Pelagi}a 10, u centru Banjaluke. Telefon: 065/856-
833. BK
PRODAJA
- Prodajem poslovni objekat biv{e fabrike samoljeplji-
vih traka "Fast" u Kotor Varo{u. Povr{ina objekta 3.276
m2 i zemlji{ta 7.261 m2. Telefon: 065/896-422. BK
- Prodajem poslovne prostore na vi{e lokacija, novo-
gradnja. Telefon: 065/562-426. BK
- Prodajem lokal u radu i dunum zemlje pod lokalom,
veliki parking, pored puta Gradi{ka - Banjaluka. Telefon:
065/847-957, 065/652-915. BKM
- Prodajem monta`ne hale, cijena povoljna, imaju sve
tehni~ke crte`e, e-mail montazne-hale@live.com, websi-
de www.montazne-hale.cc.cc. Telefon: 052/304-204,
066/266-955. BKM
- Prodajem poslovni prostor prizemlje 50 m2 sa veli-
kim parkingom u centru Kozarca, pogodno za banku ili
ugostiteljstvo. Telefon: 065/837-722. BKM
- Prodajem stambeno-poslovni objekat u osnovi 200
m2, plac 1.650 m2, u centru industrijske zone na vrh Tu-
njica na prevoju. Telefon: 065/837-722. BKM
- Prodajem poslovni prostor povr{ine 300 m2, centar
grada, povoljno. Telefon: 065/512-062. BKM
- Prodajem useljive poslovne prostore od 80, 150 i 200
m2, prizemlje stambenih zgrada. Telefon: 065/371-611.
BK
- Prodajem u Rosuljama sre|en kafi} 52 m2 sa inventa-
rom, 6.000 KM/m2. Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem poslovni prostor 30 m2 u prizemlju stam-
bene zgrade, 110.000 KM. Telefon: 066/165-323. BK
- Prodajem ozbiljnim kupcima pored autoputa poslo-
vni prostor 1.000 m2 na placu oko 6.000 m2, upotrebna
dozvola, dodatne informacije usmeno. Telefon: 065/371-
611. BK
- Prodajem pored puta za Bronzani Majdan, na po~et-
ku Sara~ice, ozidan i pokriven vi{enamjenski objekat
43x14 m, na placu 1.300 m2, vlastiti ve}i parking pros-
tor. Pogodan za svadbeni salon ili proizvodnju, 360.000
KM. Telefon: 065/371-611. BK
POTRA@NJA
- Tra`im poslovni prostor do 50 m2, u prizemlju, u Go-
spodskoj ulici. Telefon: 066/651-108. BK
- Potrebna automehani~arska radionica u zakup, izvan
grada, tj. Banjaluke. Telefon: 065/953-779. BKM
- Knji`ara "Litera" tra`i u zakup poslovni prostor do 30
m2 u u`em centru Banjaluke. Telefon: 065/620-717. BK
Placevi
PRODAJA
- Prodajem vi{e placeva u [argovcu, 1/1, struja i voda.
Telefon: 0049/7317-23-614. BK
- Prodajem plac 1.500 m2 sa gra|evinskom dozvolom
u Lamincima. Telefon: 066/138-224. BK
- Prodajem 19 placeva, Ul. Novaka Piva{evi}a, Banja-
luka, 2,5 km od glavne po{te. Placevi su na lokaciji sa li-
jepom panoramom grada, ravan plato od 17 dunuma.
Telefon: 065/510-196, 051/420-190. BK
- Prodajem plac uz Vrbas u Karanovcu, 623 m2. Tele-
fon: 065/978-775. BK
- Prodajem zemlju na ^okorskim poljima. Telefon:
065/766-730, 051/467-243. BK
- Prodajem povoljno placeve u Gornjim Motikama,
kod motela "Brvnara". Telefon: 065/789-138. BK
- Prodajem plac 750 m2 u Ul. kralja Aleksandra Kara-
|or|evi}a I br. 39 Petri}evac, zvati poslije 20 ~asova. Te-
lefon: 00385/12-451-994. BK
- Prodajem dva placa u Karanovcu od {est i sedam du-
numa zemlje. Telefon: 066/242-599. BK
- Prodajem plac na moru 454 m2 Milna, Bra~, cijena
povoljna, papiri uredni, put, voda, struja. Telefon:
051/482-249, 065/096-438. BK
- Prodajem 23.000 m2 poljoprivrednog zemlji{ta u
Mahovljanima. Cijena 3.000 evra po dunumu. Telefon:
061/397-216, 066/275-952. BK
- Prodajem plac kraj Vrbasa kod motela "Dragana"
630 m2, cijena 30.000 KM. Telefon: 065/513-994. BK
- Prodajem plac pored potoka u Karanovcu 1.300 m2,
povoljno. Telefon: 065/365-144. BK
- Prodajem plac 470 m2 kod igrali{ta u Drago~aju. Te-
lefon: 065/462-366. BK
- Prodajem zemlju u Mi{inom Hanu, Radinja~a, 150
m od glavnog puta, pristup sa seoskog puta, dozvoljena
gradnja, ima voda na parceli. Telefon: 051/306-005. BK
- Prodajem placeve za izgradnju individualnih ku}a na
vi{e lokacija. Telefon: 065/562-426. BK
- Prodajem plac 1.500 m2 za 25.000 evra na Lau{u, ju-
`na strana, iznad Kosovske ulice. Telefon: 065/837-722.
BKM
- Prodajem plac 600 m2 u Ul. Koste Jari}a, dozvoljena
gradnja ku}e 9x11 m Po+Pr+1+M. Papiri ~isti. Telefon:
065/837-722. BKM
- Prodajem povoljno plac u Srpcu (struja, voda, asfalt,
kanalizacija). Telefon: 065/651-275. BKM
- Prodajem 6,5 dunuma zemlje pored novog autoputa
u Kla{nicama iza tunela. Telefon: 065/837-722. BKM
- Prodajem plac od 600 m2 bila ku}a sa gra|evinskom
dozvolom na sprat 10x10 m, u Jagarama, uz Vrbas, vi{e
"Partala". Telefon: 065/837-722. BKM
- Prodajem plac 6.500 m2 uz "Robot", kod "Slavije", i
drugi 6.000 preko puta "Kestena", do otpada. Telefon:
065/837-722. BKM
- Prodajem plac 656 m2 u Bra}e Kukrika br. 23 sa
kompletnom infrastrukturom. Dozvoljena gradnja ku}e

9x11 m PoPrSp M. Papiri uredni. Telefon: 065/837-722.
BKM
- Prodajem dva placa u ^esmi, kod vise}eg mosta. Te-
lefon: 065/931-125. BK
- Prodajem pet dunuma zemlje u ^esmi, uz Duboki
potok. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem vi{e placeva u ^esmi. Telefon: 066/184-
131. BK
- Prodajem plac 490 m2, Ul. Petra Velikog kod broja
66, ^esma. Telefon: 065/679-481. BK
- Povoljno prodajem placeve u Debeljacima. Telefon:
065/227-475. BK
- Povoljno prodajem dunum zemlje kod {kole u Gla-
mo~anima, vlasni{tvo 1/1. Telefon: 065/606-531. BK
- Prodajem tri dunuma zemlje u Lakta{ima. Telefon:
065/842-942. BK
- Prodajem 50 hektara vi{enamjenskog zemlji{ta u
Slatini. Telefon: 065/481-600. BK
- Prodajem vi{e ve}ih i manjih placeva u Trnu, papiri
uredni 1/1. Telefon: 065/322-144. BK
- Povoljno prodajem pet dunuma {ume u Jablanu. Te-
lefon: 051/355-337, 065/981-129. BK
- Prodajem plac 2.200 m2, Sarajevo, Ilid`a, Kasindol-
ska ulica (priklju~ak za plin i kanalizaciju). Telefon:
065/455-753. BK
- Prodajem 4.500 m2 zemlje i 4.665 m2 {ume kod aero-
droma u Mahovljanima, 3.500 KM/dunum. Telefon:
051/282-644, 00381112272103. BK
- Prodajem plac 1.200 m (voda, struja, objekat 5x8 m,
2
betonska plo~a 10x20 m, pola placa iskopano, nasuto,
uvaljano, 70 m od glavnog puta), Kobatovci, Lakta{i.
Telefon: 065/740-381. BK
- Prodajem 4.700 m2 zemlje i ku}u 10,50x9,50 m (izli-
vena druga plo~a), povoljno, Maglajani. Telefon:
065/964-377. BK
- Prodajem dva dunuma zemlje u Lu`anima, Prnjavor.
Telefon: 051/351-684, 065/977-779. BK
- Prodajem ~etiri dunuma zemlje (u komadu ili place-
vima) u Peto{evcima, kod Oroza. Telefon: 065/363-203,
051/533-941. BK
- Prodajem sedam dunuma vo}njaka u Ulici bra}e Mi-
leti}a, iznad Desne Novoselije. Telefon: 051/427-393. BK
- Prodajem plac za halu, UT uslovi. Telefon: 065/671-
420. BK
- Prodajem plac u Banjaluci. Telefon: 065/671-420. BK
- Prodajem pored autoputa, kod "]ambele" 30.000 m2
zemlje, 100 evra/m2. Telefon: 065/371-611. BK
- Prodajem u Drakuli}u 4.400 m2 zemlje, pored asfalta
(struja, voda), 65.000 KM. Telefon: 065/371-611. BK
- Prodajem u Motikama kod {kole 1.650 m zemlje 2
pored potoka (dva placa), cijena 30.000 KM. Telefon:
065/516-927. BK
- Prodajem dva placa po 600 m2 u Trnu i pored Vrbasa
u Karanovcu. Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem povoljno placeve u Debeljacima. Telefon:
066/358-920. BK
TV i video tehnika
PRODAJA
- Prodajem povoljno malo kori{tene ekskluzivnije tele-
vizore (digital, 100 hz slika u slici...). Telefon: 051/216-
969. BK
Automobili
PRODAJA
- Prodajem reno lagunu 1,9 karavan, g. p. 2003, bijela
boja, neocarinjen. Cijena 6.500 evra Telefon: 065/579-
306. BK
- Prodajem mercedes 250 turbo dizel '99. godina proi-
zvodnje. Telefon: 065/757-011. BK
- Prodajem reno 11, g. p. '87, benzin 1.7, registrovan
do juna 2009. Cijena 980 evra. Telefon: 066/449-784. BK
- Prodajem kombi VW t5 furgon, 2003. godi{te,
114.000 KM, servisiran u servisu "Vidovi}", 63 kW/85
KS, nosivost 1.200 kg, serijska oprema, cijena 25.000
KM. Telefon: 065/896-422. BK
Oglasi
- Prodajem reno espase, 1990. g. p., registovan, 4x4.
Telefon: 065/720-475. BK
- Prodajem opel kadet 1,3 benzin, g. p. '87, registrovan
do februara 2010, cijena po dogovoru. Telefon: 065/561-
138. BK
- Prodajem golf 4, 2000. godi{te, ful oprema, knjiga
servisa. Cijena 12.500 KM. Zvati od osam do 16 ~asova.
Telefon: 065/374-655. BK
- Prodajem FIAT punto 2002. g. p., pre{ao 90.000 km,
registrovan, ekstra stanje, cijena 6.150 KM. Tele-
fon:065/290-295. BKM
- Prodajem opel korsu 1.0, g. p. 2000, reg. do
15.5.2010, Banjaluka. Telefon: 065/713-625. BK
- Prodajem juga 45, '89. godi{te, u voznom stanju, re-
gistrovan do oktobra 2009. Telefon: 065/937-315. BK
- Prodajem opel korsu 1.7 dizel, g. p. 2000. Telefon:
065/430-796. BK
- Prodajem reno modus star tri godine. Telefon:
065/572-572. BK
- Prodajem audi "jaje" 18E, 81 kW, '90. g. p., ABS,
servo, centralna, el. podiza~i. Telefon: 065/785-860. BK
- Prodajem FIAT mareu, '99. g. p., trula vi{nja. Telefon:
065/579-481. BK
- Prodajem FIAT mareu, g. p. 2000. Telefon: 065/345-
132. BK
- Prodajem golf 1.6 benzinac '88. godi{te, cijena povo-
ljna. Telefon: 061/329-133. BK
- Prodajem kombi nisan serena SLX 1.6, sjedi{ta 6+1,
'97. g. p., 5.500 evra. Telefon: 065/383-426. BK
- Prodajem ford eskort kabriolet, '91. godi{te, registro-
van godinu dana, nov krov. Telefon: 065/098-890. BK
- Prodajem mercedes 220 C dizel karavan, '96. g. p.,
sva oprema. Telefon: 065/645-876, 051/216-267. BK
- Prodajem ford puma, g. p. '99, 8.000 KM. Telefon:
065/480-025. BK
- Prodajem ford sijeru 2.0i, '85. godi{te, neregistrovan,
1.000 KM. Telefon: 065/562-352. BK
Auto-dijelovi
- Prodajem u dijelovima mercedes 124-200 dizel, '87.
g. p., "stranac" i hladnjak za mercedes sprinter. Telefon:
065/218-600. BK
Li~ni kontakt
- Prirodna plavu{a, nje`ne gra|e, 22 godine, `eljela bi
da joj se javi duhovit, potentan mu{karac za ugodne tre-
nutke. Telefon: 065/450-038, 065/896-776. BK
- Anabela, plavu{a, s kojom }e{ u`ivati do vrhunca
strasti. Telefon: 065/450-038, 065/896-776. BK
Posao
PONUDA
- Potrebni restoranski konobari/ice i barmeni. Telefon:
065/938-939. PK
- Zaposlenje gra|evinske struke, voza~, kuvarica, te-
sar, armira~, bravar, elektri~ar, zidar, moler - BAKAU -
sve {ef snosi, plata 3.470 dolara, Bo`o. Telefon:
+994124996320, 065/375-848. BKM
- Potrebni radnici za ma{insko malterisanje. Telefon:
065/337-932. BK
POTRA@NJA
- Ozbiljna `ena tra`i posao ~i{}enje stanova, lokala i
stubi{ta. Telefon: 065/736-617. BK
- Obavljala bih ku}ne poslove, ~uvala djecu ili njego-
vala bolesnika. Telefon: 065/283-336. BK
Usluge
- Vr{im usluge prevoza (selidbe) sa radnicima u zemlji
i inostranstvu, furgon do 3,5 t s rampom. Telefon:
065/317-840, 051/313-116. BK
- Masa`a (relaksaciona, anticelulit, {ijacu), efikasno i
povoljno. Zvati od 16 do 21 ~as, Banjaluka. Telefon:
065/561-138. BK
- Stolar na licu mjesta radi popravke stolarije, namje-
{taja, le`ajeva i roletni, stakli stolariju. Telefon: 051/281-
470, 065/562-149. BK
- Popravljam okvire nao~ara svih vrsta, brzo i kvalite-
tno, Aleja svetog Save br. 16. Telefon: 051/318-227. BK
- Radim sve vrste hidroizolacija, ravne krovove,
opravke ravnih krovova, podrume i mokre ~vorove. Te-
lefon: 051/584-790, 065/426-134. BK
- Brusim i lakiram parket i brodski pod. Telefon:
065/178-743, 065/785-769. BK
- Vr{im izradu i monta`u termoizolacije na parovodima
i kotlovnicama. Telefon: 051/385-673, 065/429-503. BK
- Elektri~ar s iskustvom sanira stare i ugra|uje nove
elektroinstalacije. Telefon: 065/418-878. BK
- Izra|ujemo sve vrste sportskih mre`a. Ma{inska
obrada tenis, fudbal, rukomet, odbojka, za{titne mre`e.
Telefon: 063/402-077. BKM
- Punja~i za sve digitalne fotoaparate, video-kamere,
mobitele - s problemom punjenja, 35 KM, Banjaluka.
Telefon: 065/518-850. BKM
- Usluge kre~enja, gletovanja, tapete, unutra{nje fasa-
de, dekoracije, izolacije, kao i postavljanje laminata, plo-
~ica, rigipsa i sanacija poslovnih i stambenih prostora.
Telefon: 065/343-745. BKM
- Pronala`enje podzemnih voda i bu{enje bunara. Rad
na podru~ju Banjaluke, Kozarske Dubice, Prijedora,
Gradi{ke, Prnjavora, Dervente, dvadesetogodi{nje iskus-
tvo u radu. Telefon: 065/952-183. BKM
- Servisiram i ~istim klima-ure|aje. Telefon: 066/324-
473. BK
- Sudski tuma~ za njema~ki jezik, usmeni i pisani pre-
vodi. Telefon: 065/832-521. BK
- Izvodimo ma{inske glazure, povoljno i kvalitetno.
Telefon: 065/337-932. BK
- Instrukcije iz matematike |acima srednje i osnovne
{kole, profesor matematike. Telefon: 051/313-705. BK
Razno
- Prodajem ugalj banovi}ki i |ur|evi~ki kameni ugalj,
bukov briket i ogrevno drvo za centralno grijanje (bukva
i hrast) sa prevozom do va{eg dvori{ta, mo`e i `iralna
uplata. Telefon: 065/894-241, 065/969-530. BK
- Prodajem kasa pultove s kompletnom instalacijom i
pokretnom trakom, du`ina 3,10 m {irina 1,20 m. Kase
mo`ete pogledati u prodajnom centru "Centrum" Zalu-
`ani. Telefon: 065/896-422. BK
- Mijenjam kiosk za drva. Telefon: 065/757-021. BK
- Poslasti~arima i salonima vjen~anica povoljno proda-
jem plasti~ne mladence (za svadbene torte) u dvije veli-
~ine. Telefon: 065/696-767. BK
- Prodajem dvije ekskluzivne stilske ko`ne garniture
bivolja ko`a, sivi tik drvo - ru~ni rad. Telefon: 065/896-
422. BK
- Prodajem polovan crijep, 1.300 komada, cijena 200
KM. Telefon: 065/412-829. BK
- Prodajem povoljno polovne gusane radijatore. Tele-
fon: 065/412-829. BK
- Prodajem ekskluzivne pozivnice, cvjeti}e i biderma-
jere za vjen~anje. Telefon: 066/300-884. BK
- Prodajem dva prozora za ku}u, dva drvena kau~a,
dvije fotelje, mali fri`ider gorenje, TA pe}, hrastovo bure
zapremine 85 l i nov drveni {ah. Telefon: 066/137-133.
BK
- Prodajem WC {olju, umivaonik, tri nove ~esme, su-
doper i novo crijevo sa tu{-baterijom. Telefon: 066/137-
133. BK
- Prodajem drvo `ivota (dracena) visina dva m, cijena
100 KM. Telefon: 065/048-788. BK
- Prodajem ma{inu za kutno savijanje lima, proizvod
"Jel{ingrad". Telefon: 051/385-673, 065/429-503. BK
- Prodajem kori{tenu stolariju - vrata i prozore. Tele-
fon: 051/385-673, 065/429-503. BK
- Prodajem kiosk 2x2 m, povoljno za ~uvarnicu ili pro-
daju {tampe. Telefon: 051/385-673, 065/429-503. BK
- Prodajem termoakumulacionu pe} od 4 kW, povo-
ljno. Telefon: 066/860-861. BK
- Poklanjam umiljate ku~i}e stare tri i po mjeseca. Te-
lefon: 051/370-039. BK
- Prodajem kori{ten trosjed i dvosjed, dobro o~uvani,
6. 10. 2009. vupsbl 41
cijena po dogovoru. Telefon: 061/320-870. BK
- Prodajem fikus visina 2,5 m cijena 100 KM. Telefon:
065/687-633, 065/954-216. BK
- Prodajem interijere za butik, mo`e i za druge namje-
ne, monta`a po `elji. Telefon: 065/927-945. BKM
- Prodajem novu kuhinju kompletna sa sudoperom, ci-
jena 280 KM. Telefon: 065/290-295. BKM
- Prodajem }ilim stari vez, ru~no tkan, ve}ih dimenzi-
ja, nikad kori{ten. Telefon: 065/859-994. BKM
- Prodajem bagremov med na veliko. Telefon:
065/019-508. BKM
- Prodajem lutke za butik, mu{ke i `enske. Telefon:
065/927-945. BKM
- Prodajem malo kori{tene ~etiri gume {esnaestke,
M+S, komplet 250 KM. Telefon: 065/036-890. BKM
- Povoljno prodajem video-kasete orginal. Telefon:
065/651-275. BKM
- Prodajem kolekciju od 320 primjeraka starina i suve-
nira. Telefon: 065/817-380. BKM
- Prodajem braun mre`ice za brijanje i el. aparate. Tele-
fon: 061/323-906. BKM
- Kupujem njema~ke marke i austrijske {ilinge. Tele-
fon: 061/323-906. BKM
- Prodajem motocikl kawasaki ZX-1000-RX, '87,
sportski, crno-crveni, o~uvan, BiH tablice, hitno, 1.750
KM, Banjaluka. Telefon: 062/124-525. BKM
- Prodajem brusilicu za ravno bru{enje, ~e{ka proizvo-
dnja, pogodna za bru{enje glava motora, du`ina
1000x320 mm. Telefon: 065/524-526. BK
- Prodajem novu okruglu brusilicu fi 380x1700 mm, g.
p. '90, Kikinda, po njema~koj licenci. Telefon: 065/524-
526. BK
- Prodajem kamion mercedes kiper 16/19. Telefon:
051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem dva grobna mjesta na Perduvovom groblju
u Banjaluci. Telefon: 065/562-352. BK
- Prodajem stabilnu industrijsku brusilicu. Telefon:
051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem dizalicu sa rukom za manji kamion. Tele-
fon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem cirkular za rezanje oblovine i manji gra|e-
vinski. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem planetare i osovine vitla traktora timber~ek
225. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem prirubni elektromotor 22 kilovata i genera-
tor za struju 45 kilovata. Telefon: 051/318-487, 065/485-
805. BK
- Prodajem elektromotor 11 kilovata, 1.400 o/min. Te-
lefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem mali tokarski stroj. Telefon: 051/318-487,
065/485-805. BK
- Prodajem mvigmeltov kalorifer 6 kW. Telefon:
051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem hidrauli~ne pumpe od 100 do 300 bara. Te-
lefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem ma{inu za bigovanje `eljeza za kovane
ograde. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem vakcinisanu {tenad njema~kog ov~ara sta-
ru dva mjeseca, s papirima. Telefon: 065/212-067. BK
- Prodajem automehani~arima hidrauli~ne prese od se-
dam i 12 tona. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem CD ~ita~ za ra~unar, 10 KM. Model CD-
ROM Drive, GCR-8520B. Telefon: 065/614-842. BK
- Prodajem napajanje za ra~unar, 15 KM. Model Alli-
ed Premier, DR-B350ATX (max. 350 W) i model
LPK9-42W (novo). Telefon: 065/614-842. BK
- Prodajem knjigu "Modern automotive mechanics",
James E. Duffy, 990 stranica, tvrdi povez. Telefon:
065/614-842. BK
- Cropaid, prirodni antifriz za vo}e, povr}e i cvije}e,
{titi do -7 stepeni Celzijusa. Telefon: 065/435-615. BK
- Prodajem cirkular 3 kW, sa sklopkom, 350 KM. Tele-
fon: 065/938-176. BK
- Prodajem monofazni motor, 2,2 kW, 1.400 o/min.,
200 KM. Telefon: 065/513-413. BK
- Prodajem 50 kg {umskog meda, cijena 12 KM/kg.
Telefon: 065/267-961. BK
42 vupsbl!6. 10. 2009. TV mre`a

BHT 1 RT RS FTV PINK

18/11!!!EEp!csp!kv!usp 17/11!!!JJo!gp!lb!obm 18/11!!!EEp!csp!kv!usp-! 17/36 Tb!sb!kf!wp!
1:/11!!!CCf!Ib!Uf!cf!cf 17/41!!!TTft!usj!df- tf!sj!kb kv!ubs!okj!qsp!hsbn po!mbko!)s*
1:/16!!!NNj!oj!tdip!pm 18/11!!!WWj!kft!uj 1:/11!!!WWj!kft!uj 17/46!!!NNfke!jo!
1:/21!!!__v!ef!toj!twj!kfu 18/16!!!KKv!ubs!okj!qsp!hsbn 1:/16!!!OObj!wob! Cb!okb!mv!lb!)s*

Preporu~ujemo
1:/36!!!EEkf!•kj!gft!uj!wb!mj 1:/11!!!WWj!kft!uj of!wkft!ub-! 17/56!!!TTqps!uj!tj!np )s*
1:/51!!!OOf!nb!qsp!cmf!nb 1:/21!!!EEp!mj!ob!tvo!db-!tf!sj!kb tf!sj!kb!)s* 18/11!!!SSv!cj-!tf!sj!kb!)s*
21/11!!!CCIU!wj!kft!uj 21/11!!!NNb!mb!UW 21/11!!!JJ{![J[.b 19/11!!!OOb!qv!|uf!oj!
21/16!!!QQsf!nj!kfs!mj!hb!CjI )s* 21/12!!!E
Ef!oj!kf!wf!np{!hb!mj!df 21/41!!!QQp!{j!uj!wob bo!}fp-!
BHT1 22.45 21/41!!!IImkfc!ob|!twb!lj!eb|!okj- 21/16!!!L
Lsbmk!ej!op!tb!vsv!tb-! hfp!hsb!gj!kb-! tf!sj!kb!)s*
epl/!tf!sj!kb!)s* dsub!ob!tf!sj!kb {bc/!qsp!hsbn 1:/11!!!CCI!ofu-!
Sa ta~ke gledi{ta, 22/11!!!MMkv!cb!wob!pmv!kb-!tf!sj!kb! 21/41!!!H
Hmf!ebk!j!dsubk 22/11!!!QQv!up!lb!{j! kv!ubs!okj!
23/11!!!C
CIU!wj!kft!uj 21/46!!!B
Bwbo!uv!sf!hv!tkf!oj!df! usb!ej!dj!kf;! qsp!hsbn
film 23/26!!!N
Np!eb!kf///-! Lbs!mp!tb-!dsub!ob!tf!sj!kb 911!hp!ej!ob! 21/11!!!GGbs!nb
Lb!nj!mb!j!Ifo!sjl-!nmb!ej!ebo!tlj!qbs- nb!hb!{jo!)s* 22/11!!!B
Bo!esj~!v!tkf!~b!okj!nb;! gsb!okf!wb!db-! 22/11!!!WWf!mj!lj!csbu-!
qv!uv!kv!v!Mbt!Wf!hbt!eb!tf!wkfo!•b!kv/ 23/56!!!JJ{wbo!hsb!oj!db-! Usb!woj!•lb!isp!oj!lb-! epl/!qsp!hsbn vaj!wp
epl/!tf!sj!kb!)s* pcsb{/!qsp!hsbn 22/41!!!NNb!hb!{jo! 23/11!!!JJo!gp!upq
V!up!lv!df!sf!np!oj!kf!Lb!nj!mb!ep!cj!kf 24/26!!!E
Ej!nfo!{j!kb!wj!|f-! 22/41!!!N
NUT!nb!hb!{jo-! Mj!hf!qswb!lb )s* 23/21!!!MMkv!cbw!j!nsaokb-!
ob!qbe!qb!oj!lf!j!ckf!aj/!Us•f!~j!j{!lb!qf!. qsp!hsbn!j{!lvm!uv!sf!)s* {b!cb!woj!qsp!hsbn 23/11!!!EEof!wojl tf!sj!kb!)s*
mf!tkf!e b!ob!np!u p!d jlm!qp!u qv!o ph 25/26!!!C
CIU!wj!kft!uj 23/11!!!WWj!kft!uj 24/11!!!EEp!mj!ob!tvo!db-! 24/11!!!PPcj!•oj!mkv!ej-!
tusbo!db!j!pemb!{j/// 25/41!!!O
Ob!lfe/UW )s* 23/26!!!V
V!gp!lv!tv-!jog/!qsp!h/ tf!sj!kb!)s* tf!sj!kb
26/11!!!V
V•j!mj!db-!lwj{ 24/11!!!QQsf!tjoh- 24/56!!!771!nj!ov!ub-! 25/11!!!JJo!gp!upq
Nj!oj!tdip!pm
26/36!!!N qp!mj!uj!•lj!upl!|pv!)s* qp!mj!uj!•lj! 25/21!!!TTb!sb!kf!wp!
NOVA 21.00 26/41!!!P
Puwp!sj!qsp!{ps-! 25/16!! Nb!mb!UW!)s* nb!hb!{jo!)s* po!mbko
pcsb{/!qsp!hsbn 25/17!!!LLsbmk!ej!op!tb!vsv!tb-! 26/11!!!D
Dsub!oj!gjmn 25/36!!!NNfke!jo!
Vojnik Pejn, film 26/56!!![[f!nmkb!np!kji! dsub!ob!tf!sj!kb 26/26!!!WWj!kft!uj Cb!okb!mv!lb
qsf!eb!lb- ep!lvn/!gjmn 25/41!!!HHmf!ebk!j!dsubk 26/31!!!O
Obj!wob! 25/46!!!TTqps!uj!tj!np
Wpk!ojl!Qfko!puqv!|ufo!kf!j{!wpk!. 27/11!!!SSf!eb!ldj!kb!E- |lp!mb! 25/46!!!QQmb!wj!{nbk-! of!wkft!ub-! 25/51!!!WWf!mj!lj!csbu-!
tlf/!Pcv!•fo!{b!wpk!oj!lb-!po!of!nb okf!nb!•lph!kf!{j!lb dsub!ob!tf!sj!kb tf!sj!kb vaj!wp
jef!kv!|ub!~f!sb!ej!uj!wbo!wpk!tlf!uf 27/26!!!CCI!jo!gp 26/11!! Wj!kft!uj 27/21!!!WWj!{b!{b! 26/11!!!SSv!cj- tf!sj!kb
nv!okf!hpw!{b!qp!wkf!eojl!qsp!ob!mb!{j 27/56!!!MMkv!cb!wob!pmv!kb-!tf!sj!kb 26/21!!!EEf!hsb!tj!.!op!wb! cv!ev!~optu-!tf!sj!kb 26/61!!!JJo!gp!upq
28/56!!!EEsv|!uwp!{ob!okb-! hf!of!sb!dj!kb-!tf!sj!kb 27/56!!!NNj!mbo!j!Fojt-! 27/11!!!OOb!qv!|uf!oj!
qp!tbp!.!obe!hmf!ebu!~f!|lpm!tlj!qsp!. epl/!tf!sj!kb 26/46!!!TTft!usj!df- tf!sj!kb tlf!•f!wj bo!}fp-!tf!sj!kb
hsbn!{b!ekf!dv!t!qsp!cmf!nj!nb!v 29/26!!!TTv!qfs!tubst- nb!hb!{jo 27/11!!!CCb!okb!mv!•lb! 28/11!!!GGf!ef!sb!dj!kb!eb!obt 28/11!!!GGbs!nb
qp!ob!|b!okv/ 29/56!!!CCj!{ojt!wj!kft!uj qb!op!sb!nb 28/41!!!EEp!mj!ob!tvo!db- 29/11!!!JJo!gp!upq
29/61!!!PP{jf!Cpp- 27/41!!!TTsqtlb!eb!obt tf!sj!kb 29/31!!!UUpq!nfcm!
boj!nj!sb!ob!tf!sj!kb 28/16!!!EEp!mj!ob!tvo!db- tf!sj!kb 29/31!!!OOb!|b!nb!mb! ip!nf!jo!gp
HRT 2 23.35 2:/11!!!EEof!wojl 29/11!!!VV!29/11!.!UW!ef!cb!ub lmj!oj!lb-!tf!sj!kb 29/36!!!LLwj!{cj-!
2:/46!!!JJ{wbo!hsb!oj!db-! 2:/11!!!GGsfk!afs- tf!sj!kb 2:/21!!!NNj!mbo!j!Fojt- tlf!•f!wj lwj{!{b!ekf!dv
[apta~ica epl/!tf!sj!kb 2:/41!!!EEof!wojl 2:/41 Eof!wojl 3 2:/11!!!WWf!mj!lj!csbu- vaj!wp
duhovima 2, serija
Nf!mjo!ev!qsp!hp!oj!evi!nmb!ej!~b!lp!kj
19.35 10.00 20.30 00.30
af!mj! eb! pob! qp!tkf!uj! okf!hp!wv! af!ov
Ep!ov/!Lbe!pob!up!j!v•j!oj-!pu!lsj!wb!eb
tf!Ep!ob!pe!okf!hb!sbt!ub!mb!kfs!kf!cjp
pq!tkf!eovu! twp!kpn! cjw!|pn! ekf!wpk!.
lpn/

Sa satelita Izvan granica,

dok. serija
Denijeve mozgalice,
program za djecu
Maratonci tr~e
po~asni krug, film
Ljudi s autoputa,
film
Jtqj!uv!kf!np!lb!lp!tf!uf!. \ub!np!af!uf!qsj!esv!aj!uj!Jo!ej!. Qsj!•b!tf!pewj!kb!v!wsf!nf!ov Qsp!hp!okfo!tns~v!twp!kf
HBO 01.05 iop!mp!hj!kb!lp!sjt!uj!{b!nj!tj!. kbo!d v@!Tmp!o b-!cvo!e f!w v- j{nf!}v!ewb!sb!ub/!V!qp!sp!ej!. af!of!Sf!oj!Lsfk!qp!twf!ujp!kf
kv! sp!wf!sb! ob! Nbs!tv/! Ubk lps!okb!•v///!jmj!lp!okb@!V!twb!. dj!Up!qb!mp!wj~-!lp!kv!•j!oj!qfu twpk!aj!w pu!qsp!o b!mb!a f!o kv
300, film tjt!u fn! pnp!h v!~ b!w b lpk!pe!37!fqj!{p!eb!pwph hf!of!sb!dj!kb!nv!|lb!sb!db-!ep!. vcj!df!.!j{p!qb!•f!oph!lp!kj
Qfs!{jk!tlj!lsbmk!plv!qj!wpk!tlv!pe pwjn! nb!mjn-! bmj! qb!nf!. tf!sj!kb!mb!Ub!uj!db!j!hmf!eb!pdj mb!{j!ep!tv!lp!cb-!kfs!obk!nmb!}j ob!tv!nj!df!vcj!kb!af!of!twp!.
211/111!wpk!o j!l b!eb!cj!ptwp!kjp uojn! wp!{j!mj!nb! eb! tb!wmb!. np!sb!kv!qsp!ob!~j!qsb!wj!pe!hp!. qp!up!nbl!of!af!mj!eb!tf!cb!wj kjn!fm!ep!sb!epn!j{!2:83/
hs•lj!ob!spe/!Bmj-!lbe!qfs!{jk!tlb!tj!mb eb!kv!tuj!kf!of/ wps!ob!Ef!oj!kf!wf!{b!hp!ofu!lf/ qp!hsf!coj!•ljn!{b!ob!upn/ hp!ej!of/
qsp!esf!!v!qmb!ojo!tlj!ukf!tobd-!ob!mf!uj
ob!tqbs!ubo!tlp!hb!lsb!mkb!j!okf!hp!wv 31/16!!!DDsub- qp!mj!uj!•lj! 31/21!!!O
Of!lbe!cj!mp 31/21!!!MMp!up-! 31/11!!!GGbs!nb
lsb!mkfw!tlv!hbs!ev!pe!tb!np!411 nb!hb!{jo 32/16!!!JJt!up!sj!kb!gv!ecb!mb-! qsj!kf!opt 32/11!!!H
Hsboe!
wpk!oj!lb/ 32/11!!!LLbe!uf!cf! epl/!qsp!hsbn 31/41!!! GJMN Nb!sb!upo!dj! qb!sb!eb
of!cv!ef-! 33/11!!!NNkft!up!{mp!•j!ob- us•f!qp!•b!toj! 33/41!!!WWf!mj!lj!csbu
tf!sj!kb Nb!kb!nj- tf!sj!kb lsvh!)SQ* 34/41!!!GGbs!nb-!
32/46!!!CCp!kf!v!oj!{v-! 33/56!!!JJo!gp!qsp!gjm 33/26!!!Q
Qv!up!wb!okf! vaj!wp
N. Geographic
19.30 epl/!tf!sj!kb 34/19!!!GGj!obo!tjk!tlf!op!wpt!uj lb!kv!hv;! 11/41!!! GJMN Mkv!ej!
33/11!!!CCIU!wj!kft!uj 34/21!!!QQsp!gbk!mfs- tf!sj!kb Bg!gbo!Sb!nj~-! t!bvup!qv!ub
Nostradamusovo naslje|e, 33/21!!!UUf!nb!eb!ob 33/66!!!TTwf!uj!psbi-!tf!sj!kb epl/!qsp!hsbn 13/41!!!TTb!sb!kf!wp!
33/56!!! GJMN Tb!ub!•lf! 11/31!!!VV!gp!lv!tv-!jog/!qsp!h/ Eof!wojl!4
33/56!!!E po!mbko!)s*
dok. program hmf!ej!|ub 12/16!!!EEf!hsb!tj!.!op!wb! 34/26!!!I
Ibze!v!qbsl 13/51!!!NNfke!jo!
Mkv!ej!wjkf!lp!wj!nb!qp!lv!|b!wb!kv!qsf!. 11/46!!!DDsub- qp!mj!uj!•lj! hf!of!sb!dj!kb-!tf!sj!kb 34/56!!!O
Ob!esv!hj! Cb!okb!mv!lb!)s*
nb!hb!{jo!)s* 12/41!!!NNv!{j!•lj!qsp!hsbn ob!•jo 13/61!!!TTqps!uj!tj!np!)s*
ewj!ekf!uj!cv!ev!~optu/!Cj!mp!Cj!cmjk!tlj 12/41!!!QQsf!hmfe! 13/16!!!TTsqtlb!eb!obt 11/26!!!KKb{{!jo! 14/11!!!HHsboe!
lpe!jmj!Df!mft!ujo!tlp!qsp!sp!•bo!tuwp- qsp!hsb!nb! 13/46!!!CCb!okb!mv!•lb!qb!op!sb!nb bd!uj!po qb!sb!eb )s*
lokj!hf!p!qsp!sp!•bo!tuwj!nb!j!eb!mkf!tv {b!tsj!kf!ev 13/66!!!NNUT!nb!hb!{jo 12/11!!!Q
Qsf!hmfe! 15/31!!! GJMN Mkv!ej!
qp!qv!mbs!of-!b!Opt!usb!eb!nvt!kf!qpt!. 14/31!!!VV!29/11!.!UW!ef!cb!ub qsp!hsb!nb! t!bvup!qv!ub!)s*
ubp!qsb!wb!nb!mb!jo!evt!usj!kb/ 15/31!!!EEof!wojl {b!tsj!kf!ev 17/21!!!QQjol!eav!cplt
15/56!!!QQsp!gbk!mfs-!tf!sj!kb

MRE@A PLUS v! Tsqtlpk-! 29/36 Np!oj!up!sjoh-! 2:/11 Tqpsu

1:/41 Ifm!mp!Ljuuz-!dsub!oj!gjmn-!11:/46 Bmb!ejo-
21/11 Tfs!sb!op!wj-!tf!sj!kb-!223/11 Mv!eb!lv!~b-
tf!sj!kb-!224/11 Twf!~f!cj!uj!ep!csp-!tf!sj!kb-!226/11
Of!cji!usf!cbp!cj!uj!ajw-!tf!sj!kb-!227/32 Mv!eb!lv!.
~b-!tf!sj!kb-!228/11!Wj!lup!sj!kb-!tf!sj!kb-!331/11
GJMN [wj!kf{!eb!np!af|!cj!uj!uj-!3 33/31 GJMN
Aft!up!lj!vebs-!334/66 Tqpsu!dfo!ubs-!111/11 WJQ-
tf!sj!kb
BN
17/41 Kv!u bs!o kj! qsp!h sbn-! 1 9/41 Wp!e f!o b
qmb!of!ub-!ep!lvn/!qsp!hsbn-!11:/26 Twj!kfu!ob
emb!ov-!11:/56 Nv!{j!•lj!j{mph-!221/11 Op!wpt!uj-
21/16 Isb!ob!j!wj!op-!222/11 Lsj!nj!obm!v!Sv!tj!kj
)s*-! 23/11 Op!wpt!uj-! 23/26! Qsj!•f! j{! Jub!mj!kf-
24/11 Tv!q fs! lf|-! lwj{-! 2 5/11 Op!w pt!u j-
25/16 Wj!ub!gpo-!{wvl!lp!kj!mj!kf!•j-!225/51 Cj!mkb!.
ob!{b!wbt-!226/41 Isb!ob!j!wj!op-!227/11 Op!.
wpt!uj-!227/31!Gpk!mpw!sbu-!tf!sj!kb-!229/11 Eb!obt
gmf|-!22:/41 CO!np!oj!ups-!331/21!Oj!kf!tnp!nj
ekf!dv! )s*-! 26/21 Kf!eob! qf!tnb-! kf!eob! af!.
ob-! nv{/! qsp!hsbn! )s*-! 27/11 Wft!uj-! 27/14
mj!db-!lwj{-!223/11 Sb!ejp ob UW-!224/21 Mp!wbd
ob! op!w bd-! lwj{-! 2 5/11 Uf!mf!| pq-! 2 6/11
26/11 Of!cji!usf!cbp!cj!uj!ajw-!tf!sj!kb-!227/11
Cfo!21-!dsub!oj!gjmn-!227/32!Mv!eb!lv!~b-!tf!.
pe! kv!•f-! tf!sj!kb-! 31/46 Nbs!lf!ujoh-! 32/11 Cf!mb!mb!}b-!tf!sj!kb!)s*-! 28/31 Fwsp!ofu-!epl/ Twf!{ob!mj!db-! lwj{-! 26/66 Dsub!oj! gjmn-! 27/11 sj!kb-! 28/11! Wj!lup!sj!kb-! tf!sj!kb-! 29/11 Sf!dfqu
Hmpu! gslfu-!333/26 Mp!up-! 33/41 Qsf!hmfe! eb!. qsp!h sbn-! 2 8/36 \ub! sb!e j!u f-! csf-! 2 8/56 Bnf!sj!lb-! tf!sj!kb-! 28/11 Njt!uf!sj!kf! qpt!ub!okb- {b! ep!cbs! aj!wpu-! sf!wj!kbm!oj! qsp!hsbn-! 2:/11
ob-!334/11 GJMN -!111/41 Bt!uspd!ibu-!114/11 Cfp!hsbe!tlb!isp!oj!lb-!229/36 Plp!nb!hb!{jo- obv!• oj! qsp!h sbn-! 2 9/11 Gpml 21-! 2 :/41 Wj!kft!uj! v! 8-! 2:/46 Ip!sj!{po!uj-! 31/11 [wj!kf{!.
Tb!uf!mju!tlj!qsp!hsbn epl/! qsp!h sbn-! 2 :/11 Tmb!h b!mj!d b-! lwj{- Eof!wojl SUT 3-!331/41 Isp!oj!lb-!332/11 Twf!. eb! np!a f|! cj!u j! uj-! {bc/! qsp!h sbn-! 3 3/31
2:/41 Eof!wojl! 3-! 31/21! Cf!mb! mb!}b-! tf!sj!kb- epl-!qp!mj!uj!•lb!fnj!tj!kb-!333/11 Ob!sp!eob!nv!. GJMN Aft!up!lj!vebs-!3 34/66 Tqpsu!dfo!ubs-
32/11 59! tb!uj! .! twb!ecb-! {bc/! qsp!hsbn- {j!lb! v{! TNT! •bu-! 34/41 Ob!sp!eob! nv!{j!lb 11/16 WJQ-! tf!sj!kb-! 12/11! Sf!dfqu! {b! ep!cbs
RTS 33/11 GJMN Qp!ewb!mb-!111/26 Nsuwb!ub!•lb- v{!TNT!•bu-!111/41 Bt!usp!mp!hj!kb aj!wpu-!sf!wj!kbm!oj!qsp!hsbn-!113/11 Wj!kft!uj!v!8-
17/16 Kv!u bs!o kj! qsp!h sbn-! 1 9/11 Kv!u bs!o kj tf!sj!kb-! 12/11! Fwsp!ofu-! 12/19 Qsp!hp!okfo- 14/11! [wj!kf{!eb! np!af|! cj!uj! uj-! {bc/! qsp!.
eof!wojl-!119/26 Kv!ubs!okj!qsp!hsbn-!11:/17 V tf!sj!kb-!112/61 GJMN Nf!ewfe!Eafl-!114/41 hsbn-! 16/31 Nv!{j!•lj! qsp!hsbn<! ......! Qsf!.
{esb!wpn! uf!mv-! 1:/31 Lv!wb!uj! tsdfn-! {b!cb!. 59!tb!uj!.!twb!ecb-!{bc/!qsp!hsbn!)s*-!115/11 TV HAJAT hmfe!qsp!hsb!nb!{b!tsj!kf!ev
woj! qsp!h sbn-! 1 :/46 Tmb!h b!mj!d b-! lwj{! )s*- Wft!uj-!115/36 Plp!nb!hb!{jo-!epl/!qsp!hsbn 17/56 Ep!csp! kv!usp! CjI-! kv!ubs!okj! qsp!hsbn-
21/16 Lwb!esb!uv!sb!lsv!hb-!epl/!qsp!hsbn!)s*- )s*-! 15/66 Lwb!esb!uv!sb! lsv!hb-! 16/59 Wfs!tlj 19/31 Ib!kb!upw!dj!ob!sb!tqvt!uv-!ekf!•kj!qsp!.
21/46 Twfu!sj!cp!mp!wb-!sf!qps!ub!ab-!222/11 Wft!. lb!mfo!ebs hsbn-! 1:/11 Cfo! 21-! dsub!oj! gjmn- 1:/41 TV SARAJEVO
uj-! 22/16 Lb!qsj-! tf!sj!kb! )s*-! 23/11 Eof!wojl- If!mp! Lj!uj-! dsub!oj! gjmn-! 1:/46 Bmb!ejo-! dsub!oj 17/66! Tb!sb!kfw!tlp! kv!usp-! 18/11 Wj!kft!uj! UW
23/24! Ob|! bvup! ob!|jn! hmf!eb!pdj!nb-! {bc/ gjmn-!221/11 Tf!sb!op!wj-!tf!sj!kb-!222/41 Nv!{j!•lj TB-!221/11 Csb!~b!Lp!bmf-!dsub!oj!gjmn-!221/21
qsp!hsbn-! 23/26 Tqpsu! qmvt-! 23/41 Lv!wb!uj VIKOM qsp!hsbn-!222/56 Wj!kft!uj-!223/16 Mv!eb!lv!~b- Dsub!oj! gjmn-! 21/41 Qsb!jt!up!sjk!tlj! qbsl-! epl
tsdfn-! {bc/! qsp!hsbn! )s*-! 23/56 Nsuwb! ub!. 17/11 Ob!sp!eob!nv!{j!lb!v{!TNT!•bu-!119/11 tf!s j!kb-! 2 4/11 Twf! ~f! cj!u j! ep!c sp-! tf!s j!kb- qsp!hsbn-!223/11 Wj!kft!uj!UW!TB-!223/21!Vaj!.
•lb-! tf!sj!kb! )s*-! 24/41! Vqj!uojl-! epl/! qsp!. Hmbt! Bnf!s j!l f-! 1 :/11 Mp!w bd! ob! op!w bd- 25/16 Nv!{j!•lj! qsp!hsbn-! 25/56 IJQQ! UW wp!v!32!)s*-!224/11!Nv!{j!•lj!qsp!hsbn-!224/46
hsbn! )s*-! 2 5/41 Npk! vkbl-! qsp!h sbn! {b lwj{-!221/11 Bnf!sj!lb-!tf!sj!kb-!222/11 Twf!{ob!. ps!ej!ob!dj!kb-! qp!wsf!ef! j! tb!oj!sb!okf! qp!wsf!eb- Sb{!hp!mj!~f!ob!ob!vlb-!epl/!qsp!hsbn-!225/41
 TV mre`a 6. 10. 2009. vupsbl 43

ATV OBN NOVA HRT 1 HRT 2 RTL

17/13! Nv!{j!•lj! 17/36!!!TTv!qfs!Cj!mj 15/56!!!MMv!ef! 16/66!!!OOps!nbm!ob!aj!wpu- 17/66!!!AAef!sp!okb-! 18/26!!!QQjol!Qbo!ufs-
qsp!hsbn!)s* 17/41!!!UUsbo!tgps!nfs!tj-! tf!ebn!ef!tf!uf-! fnj!tj!kb!p!ptp!cb!nb! dsub!ob!tf!sj!kb dsub!ob!tf!sj!kb
18/11!!![[bn!lb-! dsub!oj!gjmn!)s* tf!sj!kb t!jo!wb!mj!ej!uf!upn 18/26!!!TTjm!wft!ufs!j!_j!•j-! 18/41!!!TTqv!awb!!
tf!sj!kb!)s* 17/61!!!QQp!dpzp- dsub!oj!gjmn 16/56!!!LLsbmk!Lwjo!tb-! 18/11!!!EEp!csp!kv!usp-!Iswbu!tlb dsub!ob!tf!sj!kb Cpc!Tlpd!lb!oj-!
19/11!!!EEf!ojt! 18/11!!!EEp!sb!jt!usb!av!kf-! tf!sj!kb 1:/16!!![[B!CB!.!:1!tf!lvo!ej-! 18/51!!!UUW!wsuj~ dsub!ob!tf!sj!kb
Ob!qbtu-! dsub!oj!gjmn 17/56!!!GGj!gj!j!dwkf!uop! fnj!tj!kb!qpe! 19/21!!!OOb!wsi!kf!{j!lb 18/66!!!QQv!opn!qb!spn-!
dsub!oj!gjmn 18/31!!!LLsj!aj~!lsv!aj~-jhsb esv|!uwp-! qp!lsp!wj!ufmk!tuwpn 19/36!!!JJ{b!{p!wj- lv!mj!obs!tlj!j{b!{pw
19/41!!!QQf!qb! 18/41!!!NNf!npsz dsub!ob!tf!sj!kb 1:/17!!!2211&!iswbu!tlp ep!lvn/!gjmn 19/31!!!LLp!sbl!qp!lp!sbl-!
Qsb|!•j~- 18/51!!!NNb!mb!|lp!mb 18/26!!!SSp!bsz- 1:/21!!!EEp!mj!ob!tvo!db-!tf!sj!kb 19/51!!!MMb!hp!ebo!aj!wpu! tf!sj!kb
dsub!oj!gjmn 18/61 Twf!{ob!mj!df dsub!ob!tf!sj!kb 1:/66!!!DDsp!bujb!ptj!hv!sb!okf! [b!lb!j!Dpezkb-! 19/61!!!QQsjod!j{!Cfm!Bjsb-!
19/66!!!WWj!kft!uj 19/31 Vesj!nv!|lj-! 18/41!!!UUp!nj!db!j! .!qsp!{ps!v!twj!kfu!236 tf!sj!kb tf!sj!kb
1:/11!!!CCfo!21- {bc/!fnj!tj!kb qsj!kb!uf!mkj-! 21/11!!!WWj!kft!uj 1:/16!!!OOb!qswj!qp!hmfe-! 1:/51!!!BBt!usp!|pv-!fnj!tj!kb
dsub!oj!gjmn 1:/66!!!I
Ib!sj!j!pcj!ufmk! dsub!ob!tf!sj!kb 21/21!!!WWj!kft!uj!j{!lvm!uv!sf tf!sj!kb 22/56!!!QQpe!jt!ujn!
1:/41!!!IIbm!mp!Ljuuz- Ibo!efs!tpo-!tf!sj!kb!)s* 18/51!!!KKb!hp!ej!db! 21/26!!!TTwj!kfu!mkf!lp!wj!uph! 1:/41!!!WWjq!Nv!tjd!Dmvc!! lsp!wpn-!tf!sj!kb!)s*
dsub!oj!gjmn 21/36!!!CCjh!Nb!nb! Cp!cj!db-! cj!mkb-!epl/!gjmn 21/11!!!BBmj!kbt!6- tf!sj!kb 23/21!!!E
Eb!ej!mkb- tf!sj!kb!)s*
1:/46!!!BBmb!ejo- Ip!vtf-!|pv dsub!ob!tf!sj!kb 21/52!!!T
Twj!kfu!mkf!lp!wj!uph!cj!mkb-! 21/56!!! GJMN Jt!lv!qmkf!okf! 23/51!!!S
Sbu!v!lv!~j-!tf!sj!kb
dsub!oj!gjmn! Bnf!sj!•lj!obk!tnkf!|oj!kj!
21/66!!!B 19/16!!!CCvn!cb-! ep!lvn/!tf!sj!kb kf!eoph!ev!ib Fl!tlmv!{jw-
24/16!!!F
21/11!!!TTf!sb!op!wj-! wj!efp-!{bc/!fnj!tj!kb dsub!ob!tf!sj!kb 22/21!!!P
Pqsb!|pv 23/46!!!EEp!lv!uf!lb! nb!hb!{jo
tf!sj!kb Lsbmk!Lwjo!tb- tf!sj!kb!)s*
22/36!!!L 19/26!!!FF{p!UW- 22/66!!!C
Cvs!{p!wop!j{!wkf|!~f .!Csbo!lp!Mfo!uj~- 24/31!!!WWf!•f!sb!{b!6-!
22/66!!!WWj!kft!uj 22/66!!!P
PCO!jo!gp ub!spu!|pv 23/11!!!E
Eof!wojl epl/!gjmn mj!gftuzmf!fnj!tj!kb!)s*
23/11!!!MMv!eb!lv!~b-! 23/46!!![[b!csb!okf!ob! 19/66!!!OOp!wb!mp!wb-! 23/26!!!UUW!lb!mfo!ebs 24/41 Esb!hj!Eap!of!4-! 24/56!!!UUbk!ob!•p!lp!mb!ef-!
tf!sj!kb mkv!cbw-!tf!sj!kb UW!jhsb 23/41!!!Pqsf!{op!t! tf!sj!kb tf!sj!kb
24/11!!!T
Twf!~f!cj!uj! 24/21!!!MMb!mp!mb-!tf!sj!kb!)s* 21/36!!!SSf!cfm!ef-!tf!sj!kb bo!}f!mpn-!tf!sj!kb 24/66 Qsj!kb!uf!mkj!6-!tf!sj!kb 25/51!!!I
If!sp!kj!j{!tusbt!uj-
ep!csp-!tf!sj!kb 25/11!!!PPCO!upq!21-! 22/36!!!PPuwp!sj!twp!kf! 24/31!!!NNf!lmb!vep!wf! 25/26!!!LLtf!ob!.!qsjo!df!{b! tf!sj!kb
25/11!!!L
Lwj{!j!hsbe hmb!{cf!ob!fnj!tj!kb tsdf-!tf!sj!kb l~f!sj!2-!tf!sj!kb sb!uoj!db!4-!tf!sj!kb 27/26!!!LLp!sbl!qp!lp!sbl-
26/11!!!O
Of!cji!usf!cbp! 25/51!!!DDibn!qt!23-!tf!sj!kb 23/41!!!JJO!nb!hb!{jo 25/36!!!UUW!lb!mfo!ebs 26/11!!!L
Lpe!Bof tf!sj!kb
cj!uj!ajw-! 26/46!!!QQsjod!j{!Cfm!Bjsb-! 24/26!!!JJo!tqf!lups!Sflt- 25/51!!!NNf!}v!ob!nb 26/26!!!UUW!wsuj~ 27/51!!!QQsjod!j{!Cfm!Bjsb-!
epl/!qsp!hsbn tf!sj!kb tf!sj!kb 26/46!!!FFnj!tj!kb!qv!•lf!j! 26/56!!!LLp!hb!csj!hb@ tf!sj!kb
27/11!!!WWj!kft!uj 27/41!!!BBnf!sj!•lj! 25/26!!!OObk!cp!mkf!hp!ej!of-! qsf!ebk!of!lvm!uv!sf 27/31!!![[wkf{!eb!of!tub!{f;! 28/21!!!QQpe!jt!ujn!
27/41!!!T
Tqpsu!dfo!ubs obk!tnkf!|oj!kj! tf!sj!kb 28/11!!!IIswbu!tlb!vaj!wp Wpzbhfs!5-!tf!sj!kb lsp!wpn-!tf!sj!kb
27/32!!!MMv!eb!lv!~b-!tf!sj!kb wj!efp-!{bc/!fnj!tj!kb 26/26!!! GJMN Tqf!dj!kbm!oj! 28/41!!!DDsp!bujb!ptj!hv!sb!okf! 28/16!!!EEsv!hj!gps!nbu 28/46!!!EEb!ej!mkb- tf!sj!kb
28/11!!!WWj!lup!sj!kb- tf!sj!kb 27/66!!!PPCO!jo!gp bhfou .!qsp!{ps!v!twj!kfu 29/11!! Wj!kft!uj!ob!Esv!hpn 29/16!!!S
Sbu!v!lv!~j- tf!sj!kb
29/11!!!TTvs!wj!wps Qb!ob!nb 28/21!!!BBnf!sj!•lj!obk!tnkf!|oj!kj! 28/11 Wj!kft!uj 28/46 Obk!tmb!cj!kb!lb!sj!lb-!lwj{ 29/31!!!AAv!qb!ojk!tlb! 29/41!!!WWj!kft!uj
2:/11!!!WWj!kft!uj!eb!ob wj!efp-!{bc/!fnj!tj!kb 28/36!!!OOb!|b!nb!mb! 29/26!!!LLv!ibk!uf!t!Bopn qb!op!sb!nb 29/66!!!F
Fl!tlmv!{jw-
2:/14 BUW!wj!kft!uj 28/41!!!OOb!|b!nb!mb! lmj!oj!lb-! 29/41!!!EEp!mj!ob!tvo!db- 29/58!!!EEwb!j!qpm! nb!hb!{jo
2:/46 BUW!tqpsu lmj!oj!lb- tf!sj!kb tf!sj!kb tf!sj!kb nv!|lbs!db!5-!tf!sj!kb 2:/16! Wf!•f!sb!{b!6-!
2:/56 Lp!af!mj!cj!uj! 29/36!!!LLsbmk!Lwjo!tb-!tf!sj!kb 29/36!!!JJO!nb!hb!{jo-! 2:/31!!!IIQ!.!hekf!tuf!wj-! 2:/19!!!TTjn!qtp!oj!28- mj!gftuzmf!nb!hb!{jo
nj!mj!dj!pofs 29/66!!!PPCO!jo!gp |p!v.cj{!fnj!tj!kb uv!kf!j!wb!|b!qp!|ub dsub!ob!tf!sj!kb Qv!opn!qb!spn-!
2:/46!!!Q
2:/61!!!B
BUW!nv!tjd 2:/26!!!PPCO!upq!21 2:/26!!!EEof!wojl 2:/41!!!EEof!wojl 2:/41!!!WWJQ!Nv!tjd!Dmvc lv!mj!obs!tlj!j{b!{pw

22.00 21.00 15.15 20.50 22.10 20.55

@estoki udar,
film
Lp!nf!ub!kf!ob!qv!uv!eb
tf!tv!eb!sj!tb![f!nmkpn-!b
mkv!ej!tf!np!sb!kv!op!tj!uj!tb
•j!okf!oj!dpn!eb!~f!vnsj!kf!.
uj/!Qsfe!tkf!eojl!kf!ptnj!.
tmjp!qmbo!eb!|up!wj!|f!mkv!ej
pt!ub!of!v!aj!wp!uv/
Lovac, film
Qp!mj!djk!tlj!ef!uf!lujw!Eap!fm
qp!lv!|b!wb!wsb!uj!uj!qtj!ij!•lv
tub!cjm!optu!tf!bo!tb!nb/!Gsvt!.
usj!sbo!|up!up!lpn!tmv!acf!v
Mpt!Bo!}f!mf!tv!oj!kf!vtqjp
viwb!u j!u j!tf!s jk!t lph!vcj!d v-
Eap!fm!tf!qsf!tf!mjp!v!_j!lb!hp
lb!lp!cj!puqp!•fp!op!wj!aj!wpu/
Specijalni agent, film
Lps!lj!kf!pev!|fw!mkfo!lb!eb
qsj!nj!qp!{jw!twph!eb!wop!j{!.
hv!cmkf!ob!pdb!lp!kj!tf!tqsf!.
nb!{b!tv!}f!okf/!Of!lp!mj!lp
eb!ob!qsj!kf!tv!}f!okb!tiwb!uj
eb!tf!tb!np!kf!eob!ptp!cb
np!af!vwv!~j!v!GCJ!j!qp!wv!~j
ep!lb!{f!.!!okf!hpw!tjo!Lps!lj/
Zemlja - Mo}
planeta, dok. prog.
Qv!uv!kf!np!pe!Ib!wb!kb!ep
Bnb!{p!of!j!Fuj!pqj!kf!qb!ob
Nf!ej!uf!sbo!of!cj!mj!tf!vqp!{o! !bm!j
t!qsj!•pn!p!plf!boj!nb-!lp!!kb
vlmkv!•v!kf!tob!aof!wb!mp!wf-!h!m!p!.
cbm!of!tusv!kf!j!|ub!{b!plf!bo! f
{ob!•j!hmp!cbm!op!{b!u!p!qmkf!o!kf/
Ali G u parlamentu,
film
Qsj!{p!sj!v!lp!kj!nb!kf!po!pqb!.
toj!j!of!sb!okj!wj!hbo!htub.sf!qfs
j{!Mpt!Bo!}f!mf!tb!{b!ep!csp!.
ev!|oph!Bmj!H.kb!tv!ufl!qvt!uj
top!wj/!V!tuwbs!opt!uj!po!kf!tj!.
uoj!lsj!nj!ob!mbd!j{!mpo!epo!tlph
qsfe!hsb!}b!Tub!joft/
Plavu{a s Harvarda,
film
Fmj!Wvet!jnb!twf/!Qsfe!.
tkf!eoj!db!kf!twph!tft!usjo!.
tuwb-!njt!v!gb!lvm!ufu!tlpn
lb!mfo!eb!sv!j!qsj!sp!eob!kf!qmb!.
wv!|b/!Okfo!kf!ef!•lp!Wbs!ofs
kf!obk!tmb!}j!ob!dj!kf!mpn!gb!.
lvm!uf!uv/

31/11!!![[wj!kf{!eb! 31/11!!!C
Cjh!Nb!nb! 31/11!!!OObk!cp!mkf! 31/15!!![[B!CB!.!:1!tf!lvo!ej-! 31/16!!!_
_b!sp!mj!kb!21-! 31/11!!!OObk!wf!~j!
np!af|! Ip!vtf-!|pv hp!ej!of-! fnj!tj!kb!qpe! tf!sj!kb iswbu!tlj!njt!uf!sj!kj-!
cj!uj!uj 31/41!!!O
Of!wkf!sp!kb!uof! tf!sj!kb qp!lsp!wj!ufmk!tuwpn 32/11!!![[b!lpo!j!sfe;! {b!cb!woj!upl!|pv
33/11!!! GJMN Aft!up!lj!vebs qsj!•f-!tf!sj!kb 32/11!!! GJMN Wpk!ojl!Qfko 31/21!!!H
Hmp!cbm!op!tj!kf!mp Pekfm!{b!asuwf!:-! 31/66!!! GJMN Qmb!wv!|b!
34/66!!!T
Tqpsu! 32/11!!! GJMN Mp!wbd 33/61!!!WWj!kft!uj 31/61!!![[f!nmkb!.!np~!qmb!of!ub;! tf!sj!kb t!Ibs!wbs!eb
dfo!ubs 33/61!!!T
Tb!|j!ob!flj!qb-! 34/16!!![[b!lpo!csp!kf!wb-! Plf!boj-!epl/!tf!sj!kb 32/61!!!WWj!kft!uj!ob! 33/46!!!DDivdl-!
11/11!!!L
Lwj{!j! tf!sj!kb tf!sj!kb 32/56!!!Q
Qp!tmp!woj!lmvc Esv!hpn tf!sj!kb
hsbe 34/61!!!C
Cjh!Nb!nb! 11/16!!!TTfk!ogfme-! 33/26!!!C
Cvs!{p!wop!j{!wkf|!~f 33/21!!! GJMN Bmj!H! 34/46!!!WWj!kft!uj
12/41!!!Q
Qsf!hmfe! Ip!vtf tf!sj!kb 33/36!!!P
Puwp!sf!op v!qbs!mb!nfo!uv 34/61! GJMN Efm!ub!Gps!df
qsp!hsb!nb 11/41!!!O
Of!wkf!sp!kb!uof! 11/46!!!AAj!wpu!ob!tkf!wf!sv-! 34/31!!!WWj!kft!uj 34/46!!!\
\bq!ub!•j!db! 12/66!!!BBt!usp!|pv-!
qsj!•f-!tf!sj!kb!)s* tf!sj!kb 34/46!!!Q
Qp!tmp!wof!wj!kft!uj ev!ip!wj!nb!3-! fnj!tj!kb
12/11!!! GJMN Mp!wbd )s* F{p!UW-!
12/41!!!F 34/51!!!WWj!kft!uj!j{!lvm!uv!sf tf!sj!kb
13/61!!! GJMN Jtqp!wj!kft!uj! ub!spu!|pv 34/61!!!E
Esv!hj!gps!nbu 11/36!!!Q
Qsf!hmfe!
pqb!toph!vnb )s* 13/41!!! GJMN Tkf!nf!tnsuj 11/56!!![[wkf{!eb!of!tub!{f;! qsp!hsb!nb!
15/16!!!JJO!nb!hb!{jo Wpzbhfs!5-!tf!sj!kb {b!tsj!kf!ev
15/56!!!QQsf!hmfe! 12/41!!!L
Ltf!ob!.!qsjo!df!{b!
qsp!hsb!nb! sb!uoj!db!4-!tf!sj!kb
{b!tsj!kf!ev 13/26!!![[b!lpo!j!sfe;!Pekfm!
{b!asuwf!:-!tf!sj!kb

Tqpsu!nb!hb!{jo-!226/31 Nf!usp!opn-!nv!. kb!)s*-!228/31!Twj!wp!mf!Sfk!npo!eb-!tf!sj!kb nf-!epl/!qsp!hsbn-!223/46 Ij!up!wj!Njt!ufs

{j!•lj!qsp!hsbn-!227/11 Tf!sj!kb!{b!nmb!ef-- )s*-! 2 8/56 Nv!{ j!• lj! qsp!h sbn-! 2 9/21 Eajs!mb-! 23/56 Usj!c v!obm-! jog/! qsp!h sbn- 87,7 95,5
88,4 99,3
28/11 Wj!kft!uj! UW! TB-! 28/16 Ep!csf! wj!. Dsub!oj!gjmn-!22:/11 Eof!wojl!VTL-!22:/41 24/26 Hmbt!Bnf!sj!lf!)s*-!224/56 UW!fo!dj!. 89,7 106,4
csb!dj!kf-! sf!wj!kbm!oj! qsp!hsbn-! 28/66 Twj Nv!{j!•lj!qsp!hsbn-!331/11 Jo!ufs!wkv-!332/11 lmp!qf!ej!kb! {ob!okb-! 25/11 Wj!kft!uj-! 25/16
wp!mf! Sfk!n po!e b-! tf!s j!kb-! 2 9/31 Ub!s ji- Npk! {b!wj!•bk-! ep!lvn/! qsp!hsbn-! 32/41 Sb{!hp!mj!~f!ob!ob!vlb-!ep!lvn/!qps!hsbn-
epl/! qsp!hsbn-! 29/41 Eof!wojl-! 2:/21 Isp!oj!lb!VTL-!332/56!Tf!sj!kb-!333/46 TNT 25/61 Ij!up!wj! Njt!ufs! Eajs!mb-! 26/11 Ekf!.
Cbk!lf! csb!~f! Hsjn-! 31/11! Lmj!oj!lb-! tf!sj!. •ft!u ju!l f! j! qp{!e sb!w j-! 3 4/16! GJMN - •kf! qp!q p!e of-! 2 6/41 Gsfk!{ fs-! tf!s j!kb-
kb-! 32/11 Wj!kft!uj! UW! TB-! 32/21 Aj!wpu! j 11/41 Ub!spu-! op!~oj! qsp!hsbn-! .....! Qsf!. 27/11 Eb!obt! qp!qp!eof-! jog/! qsp!hsbn- 00.00 Pregled dana 08.00 Deutche Welle 14.30 Projektor
{esbw!mkf-!333/11 Pcb!wf!{bo!tnkfs-!333/41 hmfe qsp!hsb!nb {b tsj!kf!ev 27/41 Twj!kfu! ubk!oj-! tf!sj!kb-! 28/26 Mj!cfs!uj 00.05 No}ni muzi~ki prog. iz studija u`ivo 09.00 Najava 15.00 Free time
Tfw!ebi-!334/11 Twj!wp!mf!Sfk!npo!eb-!tf!. UW-! 2:/11 Eof!wojl 3- 31/16 [b!csb!okf!. 06.00 Dobar dan programa & 97,6 FM
07.00 Ta~no vrijeme - jutarnji program 09.30 Stanje na 16.00 Deutche
sj!kb-!334/41 WPB-!111/11 Qsf!hmfe qsp!hsb!. ob!mkv!cbw-!tf!sj!kb-!332/11 UW!sb{!hmf!eoj!db- 07.36 Stanje na putevima
nb {b tsj!kf!ev TV TK TUZLA {b!cb!woj!qsp!hsbn-!332/56!Ipe!wj!kf!lp!wb- 08.00 Najava dnevnih emisija
putevima
10.00 Vrijeme
Welle
16.30 Album
17/16! Lp! sb!op! sb!oj-! kv!ubs!okj! qsp!hsbn- pcsb!{p!woj!qsp!hsbn-!333/11 Gsfk!afs-!tf!. 09.00 Mali oglasi
1:/11 [b!c sb!o kf!o b! mkv!c bw-! tf!s j!kb! )s*- sj!kb-! 3 3/56 Ob! lsb!kv! eb!o b-! jog/! qsp!. 10.00 Dnevni horoskop 10.30 Glas Srpske nedjelje
RTV USK BIHA] 21/11 Wj!kft!uj-!221/16 Ij!up!wj!Njt!ufs!Eajs!. hsbn-! 3 4/11 [b! db!s b! j! pub!e acj!o v- 11.00
12.00
Selebriti info
Najava dnevnih emisija
11.00 90+
11.30 Album
17.00 Show
bizz CAfe
18/41!Uftu-!119/11 GJMN -!221/11 Wj!kft!uj- mb-! 21/26 Up!nbt! j! qsj!kb!uf!mkj-! ekf!•kj! qsp!. tf!s j!kb-! 3 4/61 Qps!u sfu-! jog/! qsp!h sbn- 12.30 Podnevni dnevnik
21/26 Qsp!hsbn!{b!ekf!dv-!222/11 Ep!lv!. hsbn-! 2 1/31 Csb!~ b! Lp!b mf-! ekf!• kj 11/41! Hmbt! Bnf!sj!lf-! 12/11 Tb!uf!mju!tlj 15.00 Mali oglasi nedjelje 17.30 Vrijeme
nfo!u bs!o j! qsp!h sbn! )s*-! 2 3/11 Wj!kft!u j- qsp!hsbn-! 21/41 Ef!ojt! Ob!qbtu-! ekf!•kj qsp!hsbn 16.00 Najava dnevnih emisija - selibriti info 12.00 Deutche Welle 18.00 90+
23/16 GJMN -! 24/51 Tf!sj!kb! )s*-! 25/41 qsp!hsbn-!222/11 Ob!usb!hv!qsj!sp!ef-!epl/ 17.00 Muzi~ki vremeplov 12.30 Music info 18.30 [ta ima
20.00 Veb stranica 13.00 Info brifing! 19.00 Info brifing!
Wj!kft!u j-! 2 5/46 Qsp!h sbn! {b! ekf!d v! )s*- qsp!hsbn-! 22/41 Twj! wp!mf! Sfk!npo!eb- UW!tub!oj!df!{b!esab!wb!kv! 21.00 Mali oglasi
26/51!V!cf!ib!sv!t!wb!nb!)s*-!227/46!Tf!sj!. tf!sj!kb-!223/11 Wj!kft!uj-!223/16 Mkv!ej!j!wsj!kf!. qsb!wp!j{!nkf!of!qsp!hsb!nb" 21.05 Ve~ernji program 13.30 [ta ima 20.00 Black
23.00 Sport info blok 14.00 90+ Sound Box
44 vupsbl!6. 10. 2009.
Sport
Pobijedili sami sebe
Fudbaleri Vele`a slo`ni su u to-
me da su sami sebe pobijedili u
13. mostarskom derbiju, te da
imaju za ~ime `aliti. Drugi put u
samo pola godine "ro|eni" su u
samom fini{u dvoboja sa Zrinj-
skim pora`eni, i to nakon indivi-
dualne gre{ke istog igra~a - Edina
[e~i}a.
Pro{le sezone Zrinjski je slavio sa
2:1, golom Miomira Vukovi}a u 88.
minuti nakon gre{ke [e~i}a i nespo-
razuma s tada{njim vratarom Fari-
som Efendi}em. Ovaj put [e~i} je u
84. minuti na dvadesetak metara od
gola izgubio loptu, koja se na kraju
akcije zakoprcala iza le|a Emira
Had`i|ulbi}a. Naravno, nije samo
[e~i} krivac za pobjedonosni gol
Zrinjskog, jer je lo{e odreagovala ~i-
tava obrana dopustiv{i Kre{imiru
Kordi}u da postane junak.
"Stvarno imamo za ~ime `aliti.
Odigrali smo dosta dobru utakmicu,
ali nismo uspjeli osvojiti niti bod.
O~ito da nam je sre}a na kraju okre-
nula le|a, kao i pro{le sezone, ali {ta
je tu je, iz ovog poraza moramo na-
u~iti i poku{ati nastaviti sa dobrim
igrama ove sezone", kazao je Abdu-
Zrinjski
nastavio tradiciju
Osmu pobjedu iz 13 gradskih
derbija Zrinjski je ostvario u ne-
djelju na stadionu "Pod bijelim
brijegom".
Tako je nastavljena tradicija kada
je Zrinjski doma}in mostarskog der-
bija, no ~ini se da Zrinjski i Vele`
stvaraju jo{ jednu tradiciju kada je u
pitanju gradski derbi, a to je da se
pobjednik odlu~uje u posljednjim
trenucima utakmice. Tako je bilo i
ovog puta, kada je Kre{imir Kordi}
pogodio pet minuta prije kraja.
"Moram priznati da smo do pobje-
de do{li vi{e sretno nego spretno.
Nismo odigrali na `eljenoj razini,
pogotovo prvo poluvrijeme, ali naj-
va`nije je da smo pobijedili", ista-
kao je Dra gan Jo vi}, tre ner
"plemi}a".
Uistinu, njegova ekipa nakon po-
~etnog pritiska u prvih 15 minuta ni-
lah Ibrakovi}, trener "ro|enih", na-
kon utakmice.
Vele` je protiv Zrinjskog igrao na
mahove. Na po~etku je bio izgu-
bljen na terenu, {to su doma}i isko-
ristili i postigli pogodak. Potom su
se "ro|eni" razigrali i izjedna~ili, no
sve se izgubilo u nastavku, kada su
Imamo za ~ime
`aliti, ka`e Ibrakovi}
se 45 minuta branili.
"Prezadovoljan sam na{om igrom
u prvom dijelu, i to nam treba biti
vodilja kada je u pitanju nastavak
prvenstva, no u drugom smo se po-
vukli neplanski, Zrinjski nas je na-
tjerao na to. Ipak, igrali smo dobro u
odbrani i nismo dozvoljavali proti-
vniku da stvara konkretne prilike.
Gol smo mogli primiti samo nakon
vlastite gre{ke, i to se desilo", za-
klju~io je Ibrakovi}, koji je dodao
kako je u ovom trenutku degutantno
pri~ati o fudbalu nakon svih de{ava-
nja u [irokom, te kako je vrijeme da
se ne{to radikalno promijeni.
S.I.
je izgledala dobro. Prepustili su do-
minaciju Vele`u i djelovali potpuno
izgubljeno, sve do drugog poluvre-
mena. No, i pored dobre igre i pritis-
ka, prave {anse su do gola u 84.
minuti gotovo pa izostale.
"Stvorili smo pritisak na Vele`ovu
zadnju liniju, napali ih svim 'oru-
`jem', ali su se oni sjajno postavili i
odli~no odgovarali na taj pritisak.
Na kraju smo imali sre}e, ali to je
nogomet", dodao je Jovi}, ali i on je
kao njegov kolega Abdulah Ibrako-
vi} na drugoj strani bio zate~en de-
{avanjima na [irokom Brijegu.
"Deprimiran sam, razo~aran i jako
`alostan. Iskreno, ne mogu pri~ati o
nogometu, o planovima, o nastavku
sezone kada se ovakva stvar dogodi-
la u na{em nogometu", zaklju~io je
Jovi}.
S.I.
U Sarajevu se okupila fudbalska
Vijesti
Kaznili sve
gre{ke
Spahi} Cijela nacija je zavijena u crno zbog tragedije
Modri~ana u [irokom Brijegu. Ne mogu se koncentrirati
Kona~no su proradili napa-
da~i Slavije. Bili su rasplo`eni na va`nu utakmicu s Estonijom i pitam
protiv Modri~a Maksime, ko- se kako }u motivisati moje igra~e da budu
joj su dali ~etiri gola iskoristiv-
{i sve gre {ke ane mi ~nih
psiholo{ki spremni, rekao Bla`evi}
gostiju. U susretu s Modri~ani-
ma Slavija je postigla vi{e go-
lova nego u prvih osam kola
Premijer lige BiH, kada su to
u~inili svega tri puta. Pobjeda
protiv Modri~ana je ozna~ena
kao prekretnica u o~ekivanju
boljih rezultata u prvenstvu i
Kupu.
"Ne bih se ba{ slo`io da sam
o~ekivao lagan trijumf. Dan
uo~i susreta s Modri~anima bi-
li smo na poziciji 'fenjera{a',
{to nimalo nije ugodno, pa je
doza opreza morala postojati.
Drago mi je {to smo kona~no
proradili, ali ne smijemo staviti
u drugi plan da smo pokazali
kako znamo i proma{iti nemo-
gu}e. Igra je relativno bila do-
bra, ali bilo je i slabosti, vi{e
nego, recimo, u Tuzli i Zenici,
kada smo pora`eni. Pobjeda je
jo{ dra`a ako se zna da smo
imali dosta problema, najvi{e s
igra~kim kadrom. Bilo je ne-
koliko rovitih igra~a, a nismo
mogli ra~unati na Levana Ku-
taliju zbog crvenog kartona",
rekao je Milomir Odovi}, tre-
ner Slavije.
G.I.
Odgo|eni
me~evi
Kupa BiH
Zbog navija~kih nereda u [i-
rokom Brijegu i tragi~ne pogi-
bije navija~a Sarajeva otkazane
su sve revan{ utakmice osmine
finala Kupa BiH u fudbalu, a
trebalo je da budu odigrane u
utorak i srijedu (6. i 7. oktobar),
odlu~io je Komitet za takmi~e-
nje Nogometnog/Fudbalskog
saveza BiH.
Ukoliko ne do|e do nekih
promjena, revan{ me~evi bi}e
odigrani 21. oktobra, izuzev
utakmice izme|u Olimpika i Vedran RADENOVI]
Leotara, koja je na rasporedu
dan kasnije. Jako sam sretan {to mogu re}i da }e kapiten
Emir Spahi} biti spreman za utakmicu s Estonijom,
rekao je ju~e Miroslav - ]iro Bla`evi}, selektor fu-
dbalske A reprezentacije BiH.
Pobjede Najbolji fudbalski tim na{e zemlje okupio se ju~e
Jovi}eve na Ilid`i i zapo~eo pripreme za posljednje dvije utakmi-
ce kvalifikacija za plasman na Svjetsko prvenstvo u Ju-
i Kubata `noj Africi 2010. godine.
Nikolina Jovi}, teniserka ba- "Fenomen Spahi} ve} se registrirao u nekoliko pri-
njalu~kog Me~ bola, i Amar goda i pokazao da }e uvijek biti na raspolaganju repre-
Kubat iz zeni~kog Euroneca zentaciji. Tako je i sada. Povreda nije ozbiljnije prirode i
po bje dni ci su Otvo re nog to je ohrabruju}a vijest za utakmicu s Estonijom", ista-
prvenstva Viteza za igra~e do kao je Miroslav Bla`evi}.
14 godina, koji je pro{li vikend Spahi} je ju~e potvrdio da je u uta-
odr`an u organizaciji TK Vi- kmici protiv Grenobla pro{log vikenda ranije napustio
tez. Jovi}eva je u finalu bila teren samo zbog lak{e povrede.
bolja od Antonele Bajo iz Vite- "Istegnuo sam aduktor na mi{i}u. Doktori su mi
za i slavila je rezultatom 6:1, predlo`ili pauzu od dva do tri dana, ali }u biti spreman
6:1, dok je Kubat u me~u za za susrete kvalifikacija", naglasio je Spahi}.
prvo mjesto pobijedio Marsela Trenera svih trenera raduje i odli~na forma ostalih
Dura~ka iz Viteza rezultatom bh. reprezentativaca, prije svega napada~a Edina D`eke,
6:3, 6:1. Vedada Ibi{evi}a, ali i Miralema Pjani}a. Proteklih dana
M.P. bh. internacionalci briljirali su u svojim klubovima u na-
 Sport
A reprezentacija Bosne i Hercegovine
spreman
za Estoniju
cionalnim prvenstvima, ali i Ligi prvaka.
Istegao
aduktor "To je sve skupa ohrabruju}e i na njih mo`emo biti
na mi{i}u:
Emir ponosni jer su oni najve}i bh. ambasadori u svijetu. Na-
`alost, sve ovo {to se de{avalo u [irokom Brijegu u svi-
Spahi}
(lijevo) je tu je ba ci lo sje nu na iz vrsne par ti je na {ih
FOTO NN nogometa{a", dodao je Bla`evi}.
Prvi ~ovjek struke fudbalske A repre-
zentacije osvrnuo se i na bh. navija~e, te odbacio mogu-
}nost bilo kakvih incidenata koji bi mogli prouzrokovati
sankcije na{em timu.
"U kontaktu sam s na{im navija~ima. U prilici sam
da vam kategori~ki potvrdim da }e na{i navija~i biti na
visini koja je adekvatna njihovom patriotizmu i `elji da
pomognu svojoj reprezentaciji", naglasio je Bla`evi}.
No, tragedija koja se u nedjelju desila u [irokom
Brijegu u potpunosti je zasjenila okupljanje bh. tima,
koji 10. oktobra u Talinu protiv Estonije `eli pobjedu za
Miroslav - plasman u bara`, a ~etiri dana kasnije u Zenici do~ekuje
]iro
Bla`evi} [paniju.
ju~e na "Cijela nacija je zavijena u crno. Svi se pi-
okupljanju
tamo zbog ~ega se sve to moralo desiti. To me strahovi-
to pogodilo i obeshrabrilo. Zbog te tragedije ne mogu da
razmi{ljam o va`noj utakmici koja nas ~eka i pitam se
kako }u motivisati moje igra~e da budu psiholo{ki spre-
mni za isku{enje u Talinu. Molio bih sve da smire stras-
6. 10. 2009. vupsbl 45
Vijesti
Tre}i Krojf
u "Barsi"
Holandski fudbalski internaci-
onalac Jo{ua Krojf debitovao je
za drugi tim Barselone u uta-
kmici sa Sabadeljom i postao
tre}i ~lan porodice Krojf koji je
zaigrao u dresu ovog {panskog
kluba. [esnaestogodi{nji D`o-
{ua, unuk Johana Krojfa, obavlja
odbrambene zadatke na lijevoj
strani. Johan Krojf je u Barsel-
onu pre{ao iz Ajaksa 1973. go-
di ne. Je dan od naj bo ljih
svjetskih fudbalera svih vreme-
na i najbolji igra~ Evrope u
izboru "Frans fudbala" za 1971,
1973. i 1974. godinu u dresu ka-
talonskog kluba osvojio je titulu
prvaka [panije 1974. i Kup kra-
lja 1978, a kao trener donio je
Barseloni osam trofeja. Johanov
Kasne Jahi}, sin @ordi, koji je po~eo da treni-
Muslimovi}, Pjani} ra u Barseloni 1988, za prvi tim
je debitovao 1994. godine i na
Gv!ecbm!tlb! B! sf!qsf!{fo!ub!dj!kb! CjI! tj!. 41 utakmici postigao 11 golova.
op~!kf!pesb!ej!mb!qswj!usf!ojoh/![cph!pcb!wf!{b!v D`o{ua je sin Johanovog starijeg
sina [antala. (Agencije)
twp!kjn!lmv!cp!wj!nb!ob!plv!qmkb!okv!kv!•f!oj!kf!cj!mp
Tb!of!mb!Kb!ij!~b-![mb!ub!ob!Nv!tmj!np!wj!~b!j!Nj!sb!mf!.
nb! Qkb!oj!~b-! lp!kj! ~f! tf! qsj!lmkv!•j!uj! eb!obt/! Tf!. Titule
kbe! Tb!mj!ip!wj~! v! of!ekf!mkv! kf! pcb!wjp! mkf!lbs!tlj Sinanovi}evoj
qsf!h mfe! v! Cfs!mj!o v-! uf! tf! j! okf!h pw! ep!mb!{ bl i Halilovi}u
p•f!lv!kf!eb!obt/
Amina Sinanovi}, teniserka ze-
ni~ke Mladosti, i Haris Halilovi}
iz zeni~kog Euroneca trijumfova-
Sutra prodaja ulaznica li su na Otvorenom prvenstvu
Zenice za igra~e do 12 godina,
Qsp!eb!kb!vmb!{oj!db!{b!vub!lnj!dv!lwb!mj!gj!. posljednjem turniru prije master-
lb!dj!kb! CjI! .! \qb!oj!kb! qp!•f!~f! tv!usb! v! 9! tb!uj/ sa. Sinanovi}eva je u nedjeljnom
Vmb!{oj!df!~f!cjuj!np!hv~f!lv!qj!uj!v!qp!tmp!woj!db!. finalu savladala Enu Delibegovi}
nb! #Dfo!usp!usbo!tb#! |j!spn! CjI/! Kf!eob! ptp!cb (Sloboda, Tuzla) rezultatom 7:6,
np!~j!~f!lv!qj!uj!obk!wj!|f!qfu!vmb!{oj!db/!Vub!lnj!db 6:3, dok je Halilovi} bio bolji od
CjI! .! \qb!oj!kb! cj~f! pejhsbob! 25/! plup!csb! ob Denisa Deli}a (Spin, Sarajevo) i
tub!ej!pov!#Cj!mj!op!qp!mkf#!v![f!oj!dj/ slavio sa 6:4, 6:1. Na turniru ~iji
je doma}in bio Euronec nastupilo
je 39 takmi~ara.
ti. Apeliram i na politi~are da i oni kona~no svojim pri- M.P.
mjerom poka`u jedinstvo, kako bi do na{ih mladih ljudi
dolazili pozitivni impulsi, a ne negativni", rekao je Bla- Dvostruko
`evi}.
Selektor isti~e i kako }e de{avanja iz [irokog Brije-
slavlje Seta
ga poslati lo{u poruku iz BiH u svijet. Ante Mari} iz Teniskog kluba
"Svijet }e to iskoristiti da nas predstavi kao jedan Set iz [irokog Brijega pobijedio
nekontroliran i nesimpati~an dio planete. Ovo {to se de- je na Otvorenom prvenstvu
silo u [irokim Brijegu je nacionalna tragedija. I u dru- Mostara za veterane u konkuren-
gim zemljama se de{avaju tu~e, ali niko ne gine i niko ciji +35. On je u finalu turnira
nikoga ne ubada ~akijom", naglasio je Bla`evi}. koji je zavr{en u nedjelju savla-
Edin D`eko ju~e tako|e nije mogao skriti dao Samira A{~ali}a (Bosna, Vi-
emocije zbog tragedije u [irokom Brijegu. soko) sa 6:4, 6:3. U finalu
"Nisam mogao da vjerujem da se tako ne{to kod kategorije +45 Marko Bitanga
nas mo`e desiti. Razo~aran sam. Naje`im se kada pri- (Set) je pobijedio Damira Petri-
~am o tome. Krajnje je vrijeme da neko ne{to podu- ni}a (Iskra Teen, Sarajevo) rezul-
zme", ka`e D`eko. tatom 9:7, a u kategoriji +55
Pred gostovanje u Talinu napada~a Volfsburga i na- najbolji je bio Slobodan Vujko-
{e selekcije raduje ~injenica da su on i njegovi saigra~i vi} (Mladost, Prijedor). On je u
spremni i da nema povreda. finalu pobijedio Ranka Primorca
"Najbitnije je da nema povreda i da svi, osim 'kar- (Mostar) sa 9:4. Doma}in turnira
toniranih' Nemanje Supi}a i Miralema Pjani}a, mo`emo bio je TK Mostar.
konkurisati za utakmicu s Estoncima. Cilj nam je jasan, M.P.
a to je pobjeda. Moramo igrati kao jedan kolektiv, biti
slo`ni, i onda ni rezultat ne}e izostati. Ako budemo mi- Rus
slili da }e u Talinu biti lako, onda }emo izgubiti. Me|u- nokautirao
tim, vjerujem u nas i vjerujem da }emo prije [panije
osigurati drugo mjesto u grupi i bara`", rekao je D`eko.
Miti}a
Srpski bokser u velter katego-
riji Bogdan Miti} izgubio je u
Apeliram na politi~are borbi za titulu prvaka evropskih
da budu primjer mladim ljudima, dr`ava van Evropske unije od
ka`e Bla`evi} Alekseja Jev~enka. Rus je slavio
u devetoj rundi klasi~nim noka-
Za Estoniju je spreman i D`emal Berberovi}, po- utom. Doma}i bokser je do no-
vratnik u bh. tim nakon du`e pauze zbog povrede. kauta imao solidnu bodovnu
"Po~eo sam trenirati prije tri sedmice. prednost iako je ruski predsta-
Ve} sam odigrao i jednu utakmicu. U utakmici s Be{i- vnik ve} u prvoj rundi lijevim
kta{em sam nastupio 40 minuta i spreman sam da dam kro{eom poslao Miti}a na pod.
svoj doprinos i u Estoniji ukoliko mi selektor uka`e pri- Od {este runde Miti} je imao za-
liku." tvoreno desno oko, {to je Rus
Berberovi} je utakmicu u Talinu ocijenio kao veli- koristio i direktima remetio ritam
ko finale. "Na{a selekcija je u pobjedni~kom duhu i ovo protivnika. U devetoj rundi isko-
je za nas veliko finale, koje `elimo rije{iti u na{u korist. ristio je prednost i nokautom za-
Imamo veliki kvalitet koji smo dokazali u kvalifikacija- vr{io me~. U uvodnoj borbi
ma i ne bi trebalo biti problema u Talinu. Svi }emo dati boksali su Vuk Miti}, koji je pre-
maksimum da obradujemo naciju. @elimo u prvoj uta- kidom u tre}oj rundi u velter ka-
kmici osigurati bara`, a poslije }emo razmi{ljati o [pa- tegoriji savladao Stanislava
niji", istakao je Berberovi}. Saki}a iz BiH.
46 vupsbl!6. 10. 2009.

FIBA
U KK Bosna ASA BHT Domerkant
o~ekuju rasplet slu~aja osvojio
"Mahalba{i}" Superkup

dala rok
Ifo!sj!Ep!nfs!.
lbou-!Bnf!sj!lb!obd!tb
ci/!qb!tp!|fn-!ptwp!kjp
kf!jub!mj!kbo!tlj!Tv!qfs!lvq
tb!twp!kjn!Npo!uf!qbt!lj!.
kfn/!

do srijede
Poj!tv!v!gj!obm!opn!tv!.
tsf!uv!cj!mj!cp!mkj!pe!Wjs!uvt
Cp!mp!o kf! sf!{ vm!u b!u pn
98;76/!Ep!n fs!l bou!kf
pej!hsbp!tp!mj!eov!qbs!uj!kv!j
qpt!uj!hbp!ptbn!qp!fob/!
Bn/L/!
Ako ne uspijemo na}i zajedni~ki jezik s Ko{arka{kim
savezom Austrije, FIBA }e sama donijeti odluku,
ka`e Admir Bukva, direktor "studenata" [iroki bolji
od Darde
Amra KRVAVAC vnom ishodu", rekao je direktor Bukva.
Dok ~ekaju rasplet u vezi s Mahalba{i}em, Bu- Lp!|bs!lb!|j! \j!.
Krovna ko{arka{ka asocijacija FIBA dala je kva ne krije da su u klubu ve} du`e zainteresovani za sp!lj! Fsp!ofub! qp!cj!kf!ej!mj
rok do srijede da se KK Bosna ASA BH telekom i usluge Miralema Halilovi}a, mladog ko{arka{a tu- tv! iswbu!tlv! Ebs!ev! v
Ko{arka{ki savez Austrije dogovore o transferu zlanske Slobode.
qsj!kb!ufmk!tlpn!tv!tsf!uv/!
Ra{ida Mahalba{i}a iz austrijskog Klagenfurta u "Halilovi} je veliki talenat i ve} godinu dana `e-
Ob!l po! qp!s b!{ b! pe
Bosnu. limo da ga dovedemo u na{e redove. Me|utim, nismo
Ovo je ju~er potvrdio i Admir Bukva, direktor u prilici da platimo ogromno obe{te}enje koje tra`i [b!esb! \j!sp!lp!csj!kf!ab!oj
bh. viceprvaka. Ra{id Mahalba{i} je potpisao trogo- Sloboda, tako da }e on gotovo sigurno postati ~lan tv! vwkfs!mkj!wp! tmb!wj!mj! tb
di{nji ugovor sa "studentima", ali mu Klagenfurt nije turskog Fenerbah~ea kojeg s klupe vodi Bogdan Ta- 93;5:/!Ci/!qswbl!kf!ep!.
`elio dati ispisnicu nakon {to je pokazao svoj rasko- njevi}, na{ proslavljeni trener. Kako stvari stoje, Ha- csp! puwp!sjp! vub!lnj!dv! j
{ni talenat na Evropskom prvenstvu do 18 godina, wf~! qptmjkf! qswf! •fu!.
gdje je nastupao za selekciju Austrije. Tada su umjes- wsuj!of! jnbp! 23! lp!|f!wb
to 30.000 eura, koliko mu je prvobitno iznosilo obe- Miralem Halilovi} }e qsf!eopt!uj-!uf!kf!ep!lsb!.
{te}enje, ~elnici Klagenfurta odlu~ili tra`iti 10 puta najvjerovatnije do}i na kb! tb!n p! qp!w f!~ b!w bp
vi{e, na {ta rukovodstvo Bosne nije `eljelo pristati. posudbu u Bosnu sb!{mj!lv/! Ob!kf!gj!lb!toj!kj! v
Cijeli slu~aj je zavr{io na sudu, da bi naposljetku do- sf!ep!wj!nb! \j!sp!lph! cjp
spio do FIBA. kf!Jwbo!Tj!sj|!•f!wj~!tb!25
Mahalba{i} se nakon obaveza u austrijskoj li lo vi} ne }e ima ti pra vo nas tu pa za tur skog lp!|f!wb/
reprezentaciji priklju~io Sarajlijama i jedan dio pri- viceprvaka, tako da }e ga najvjerovatnije poslati kod Bn/L/
prema obavio s Bosnom. Me|utim, ovaj mladi ko{ar- nas na jednogodi{nju posudbu", naglasio je Bukva.
ka{ se pro{le sedmice vratio u Austriju, gdje ~eka Ko{arka{i Bosne se nalaze u zavr{noj fa-
kona~ni ishod ovog slu~aja. zi priprema pred po~etak NLB lige. Prvi ispit u novoj
"Iz krovne ko{arka{ke asocijacije su nam poru~i- sezoni ih o~ekuje ve} u petak, kada }e u Olimpijskoj
li da se prvo poku{amo dogovoriti s Austrijancima. dvorani "Zetra" ugostiti ekipu Zagreba. Godi{nje ula- Vratio se u Austriju:
Ra{id Mahalba{i}
Me|utim, ako do srijede ne uspijemo na}i zajedni~ki znice za novu sezonu su ve} pu{tene u prodaju, a ci- FOTO NN
jezik, FIBA }e donijeti odluku. Nadamo se poziti- jene su iste kao i pro{le sezone.

[etki} me|u
400 najboljih
"Pad" Jugi}
-Salki}eve
Mervana Jugi}-Salki}, teniska
reprezentativka BiH, nazadovala
je za 19 mjesta na najnovijoj
WTA rang-listi. Na{a najbolja te-
niserka dr`i 252. poziciju sa 191
bodom. Bh. teniserka Sandra
Martinovi} zadr`ala je pro{lose-
dmi~ni plasman s kojim zauzima
397. mjesto na listi najboljih teni-
serki svijeta. Ema Burgi}, repre-
zentativka na{e zemlje, plasirana
je na 738. poziciju, {to je za 77
mjesta lo{iji plasman od pro{lose-
dmi~nog. U poretku najboljih
igra~ica svijeta nije bilo promjena.
Prvo mjesto i dalje dr`i Ruskinja
Dinara Safina ispred Amerikanki
Selene i Venus Vilijams.
Aldin [etki}, teniski reprezentativac BiH, plasirao se me|u 400 naj- O.Z.
boljih tenisera svijeta prema najnovijoj ATP listi.
Na{ najbolji teniser zauzima 390. poziciju, {to je za 33 mjesta bolji pla- Tuzlacima
sman od pro{losedmi~nog. Na listi najboljih tenisera nalazi se bh. reprezen-
tativac Ismar Gor~i}, koji je plasiran na 641. poziciju. Me|u hiljadu
11 medalja
najboljih igra~a svijeta nalazi se Sini{a Markovi}, koji zauzima 992. mjesto. Karatisti Sinbre iz Tuzle osvojili
Na vrhu liste nije bilo promjena. Rod`er Federer ([vajcarska) i dalje je naj- su 11 medalja na turniru u Vin-
bolji teniser svijeta, dok su Rafael Nadal ([panija) i Endi Marej (Velika Bri- kovcima (Hrvatska), koji je
tanija) plasirani na drugo, odnosno tre}e mjesto ATP liste. odr`an pro{log vikenda uz u~e{}e
O.Z. 350 takmi~ara iz Hrvatske i na{e
zemlje. Tuzlaci su osvojili tri zla-
tne, ~etiri srebrene i ~etiri bron-
Borac najuspje{niji zane medalje. Prva mjesta pripala
su Dejani Blagojevi} (do 40 kg),
Atletski klub Borac bio je najuspje{niji na Pojedina~nom prvenstvu Emini Mahmutbegovi} (do 45
Republike Srpske za cicibane, mla|e pionire i starije pionire, koje je kg) i kate timu u~enica. Srebrena
odr`ano proteklog vikenda na Gradskom stadionu u Banjaluci. odli~ja osvojili su Selma Hali-
Takmi~ari Borca osvojili su 51 medalju, od ~ega 16 zlatnih, 19 srebrnih i lovi} (do 30 kg), Jasmin Agi} (do
16 bronzanih. Drugi po uspje{nosti bio je AK Banjaluka s osam zlatnih, {est 30 kg), kate tim u~enika i kate tim
srebrnih i sedam bronzanih medalja, dok su atleti~ari i atleti~arke AK Srpski mla|ih u~enica. Bronzanim ma-
soko iz Zvornika osvojili {est zlatnih, devet srebrnih i 11 bronzanih medalja. daljama okitili su se Azra Ba{i}
Na prvenstvu koje je organizovao AK Borac u saradnji s Atletskim savezom (kate), Lejla Ba{i} (kate), Tijana
Republike Srpske nastupilo je 350 takmi~ara iz 16 klubova. Popovi} i Rijad ^olo (kate).
M.P. O.Z.
Igokea slavila
u Mrkonji} Gradu
M. PREDRAGOVI]
Ko {ar ka {i Igo kee po bi je di li su na tur ni ru
"Mrkonji} Grad 2009" po{to su u nedjelju u finalu
savladali doma}ina turnira Mladost.
Aleksandrov~ani predvo|eni prvim stijelcem turni-
ra Milijanom Bockom (14 poena) i Milanom Janju{evi-
}em (15) slavili su rezultatom 87:75 (24:15, 25:18,
16:24, 22:18). Najefikasniji u Mladosti bio je Sr|an
Blanu{a sa 19 poena. Za najboljeg igra~a turnira izabran
je Igor Cigale iz Mladosti, a najbolji strijelac bio je Boc-
ka sa 32 poena.
"Odigrali smo korektno, ali u obje utakmice
je bilo perioda lo{e igre, posebno u napadu kada smo
olako gubili neke lopte. Ipak, polako podi`emo formu,
{to je najbitnije uo~i po~etka Lige 12 BiH. Imamo jo{
vremena da popravimo neke elemente igre kako bi bilo
sve kako smo planirali do po~etka sezone", rekao je
Drago Karali}, trener Igokee, koja }e ve~eras u Slavon-
skom Brodu odigrati prijateljsku utakmicu s ekipom
Svjetlosti.
Najbolji igra~ turnira je
Igor Cigale, a strijelac Milijan Bocka
Zoran [piri}, trener Mladosti, rekao je da je Igokea
zaslu`eno slavila i dodao: Postigao 32 poena: Milijan Bocka
"Igokea u ovom trenutku ima ne{to spremniju eki- FOTO NN
pu od nas i vi{e igra~a u rotaciji, ali pru`ili smo dostojan
otpor i u nekoliko navrata pri{li na pet-{est poena razli- bio je Marko Dimitrijevi} sa 19 poena, a u banjalu~kom
ke. Tokom turnira se osjetio izostanak povrije|enog Da- timu Jovan Zdravkovi} sa 15.
nila Palali}a, ali o~ekujem da }e zaigrati u srijedu u "Za nas je turnir bio jak u ovom trenutku jer jo{ ni-
kontrolnoj utakmici." smo formirali ekipu, tako da je teret pao na mlade igra-
Kra lje va ~ka Slo ga je u me~u za tre}e ~e. Bila je ovo prilika igra~ima da poka`u {ta znaju. Ne
mjesto pobijedila Borac Nektar rezultatom 74:63 bih nikoga izdvajao, svi su se borili i pru`ili maksi-
(11:17, 24:16, 16:22, 22:8). Najefikasniji u ekipi Sloge mum", izjavio je Borislav D`akovi}, trener Borca.
 6. 10. 2009. vupsbl 47

"BET-Live" tre}i u Mostaru Vijesti

Na pomo}noj pisti mostarske zra~ne luke odr`ane su bio Admir Cernica, a tre}eplasirani Nedeljko Mati}, dire- "Konkurencija je bila `estoka, ali sam se cijelu godinu Vla{kovi}
utrke ubrzanja na 402 metra, koje je organizirao Auto-klub ktor sportske kladionice "BET-Live" d.o.o. iz Isto~nog Sa- pripremao za ove vrste utrka. Na`alost, trenutak je presudio poja~ao
Hercegovina iz Mostara. U klasi 16 najbr`i je bio Emir Ka- rajeva. Mati} je u svom golfu "kecu" osvojio tre}e mjesto i zavr{io sam utrku na tre}oj poziciji. Mjenja~ se pokvario i
pi}, koji je osvojio pobjedni~ko postolje, drugoplasirani je slavljeni~kog postolja. to je bilo presudno", rekao je Mati}. "pivare"
Ko{arka{ Vladimir Vla-
{ko vi} po tpi sao je ju ~e
Aleksandar Kiki} (Rudar) ugo vor sa ba nja lu ~kim
Borac Nektarom u kojem
Sb!ej!mj!db! v! esf!tv! Sv!eb!sb! j{! Qsj!kf!ep!sb! j! v
nf!•v!tb!mj!ef!spn!Cps!dfn!qp!lb!{bmb!kf!eb!kf
Lista strijelaca }e igrati do kraja sezone.
kf!ebo!pe!obk!wb!aoj!kji!jhsb!•b!flj!qf!Ebs!. 8 - D`afi} (Vele`), Tridesetdvogodi{nji igra~
lb!Oft!up!sp!wj!~b-!lp!kb!wf~!ev!hp!wsf!. 7 - Karali} (Lakta{i), je po slje dnje tri se zo ne
nf!o b! oj!kf! qp!s b!a f!o b! ob! t! wpn Staji} (Modri~a) nas tu pao za La jon se iz
uf!sf!ov/ 5 - Bilbija (Borac), Vr{ca.
Zaimovi} (Vele`), "Vla{kovi}, koji igra na
4 - [koro (Sarajevo), poziciji tri, priklju~io se
Vranje{ (Borac), Spalevi} ekipi na treninzima. Kada
IGRA^ KOLA TRENER
KOLA
(Olimpik), Ze~evi} (Leotar)
3 - Dudi} (Travnik), ^oli}
}e i da li }e biti novih po-
ja~anja, u ovom trenutku
(Vele`), Vagner, Vareja ne mo gu re }i. Po tre ban
Bor~e Sredojevi} ([iroki Brijeg)... nam je centar, ali te{ko ga
(Leotar) je na }i u ovom tre nut ku
1. Borac 9 7 1 1 15:4 22
2. Vele` 9 5 2 2 20:6 17
Pu!lb!lp!kf!Cps!•f!Tsf!ep!kf!wj~!qsf!.
v{fp!usf!ofs!tlv!qb!mj!dv!pe!Ts}b!ob
Kartoni jer je ve}ina igra~a prona-
{la anga`mane. Poku{a}e-
3. [iroki 8 5 1 2 12:6 16 Cb!kj!~b-!Mf!pubs!jhsb!tkbk!op/!Wf~!|ftu @uti kartoni: 29 - Vele`, mo dovesti ko{arka{a za
Najbolji igra~ 4. Zrinjski 9 4 3 2 13:12 15 vub!l nj!d b! |up! v 28 - Slavija, Travnik, Rudar koga trener Borislav D`a-
23 - Bilbija (Borac) 5. Leotar 9 5 0 4 7:6 15 qswfo!t uwv! |up! v Prijedor, 27 - Sloboda, kovi} procijeni da bi mo-
14 - Staji} (Modri~a Maksima) 6. @eljezni~ar 9 3 4 2 10:8 13 lv!q p!w j!n b! CjI! j 25 - Slavija, @eljezni~ar, gao da bude va`an za na{
11 - D`afi} (Vele`) 7. Olimpik 8 4 1 3 11:15 13 ST!{ob!kv!tb!n p 24 - Modri~a Maksima, tim, ali naravno u skladu
9 - Ljubojevi}, Jandri}, Vranje{ 8. Sarajevo 7 3 2 2 10:9 11 {b!qp!ckf!ev/ 23 - ^elik, Leotar, 21 - [iroki sa mogu}nostima kluba",
(Borac), Staki} (Rudar Prijedor), Brijeg, Zvijezda, Olimpik, rekao je Sa{a Vuleta, spor-
9. Modri~a 9 3 2 4 13:15 11
Ze~evi} (Leotar), Spalevi} (Olimpik), Lakta{i, 19 - Zrinjski, tski direktor Borac Nekta-
10. Rudar 9 3 2 4 8:8 11
8 - Karali} (Lakta{i) 17 - Sarajevo, 16 - Borac. ra.
11. Sloboda 9 3 1 5 8:15 10 M.P.
6 - Zaimovi} (Vele`), Cocali}, [ehi}
12. Slavija 9 2 3 4 7:9 9 Crveni kartoni: 3 - Olimpik,
(@eljezni~ar), Maksimovi} (Borac),
[ili}, Vagner ([iroki)... 13. Travnik
14. Lakta{i
9
9
2
2
3 4
2 5
8:13
12:15
9
8
Modri~a Maksima, 2 - Vele`,
Travnik, 1 - [iroki Brijeg,
Fantomi
Sarajevo, @eljezni~ar, Zvijezda, sigurni
Tribine 15. ^elik
16. Zvijezda
9
9
2
2
2
1 6
5 7:11
8:17
8
7 Lakta{i, Slavija. Odbojka{ki klub invali-
FK @eljezni~ar 6.625 (4) da Fantomi, aktuelni prva-
FK Borac 6.000 (4) ci BiH u sjede}oj odbojci,
FK Rudar 4.125 (4) os tva ri li su po bje du u
FK Sarajevo 3.300 (5) prvom kolu BH Telecom
FK Vele` 3.100 (5) Premijer lige BiH. Fanto-
NK ^elik 2.850 (5) AVDUKI] mi su sla vi li u gos ti ma
NK Zvijezda 2.600 (5) (Rudar) nad Zavidovi}ima rezulta-
FK Sloboda 1.925 (4) tom 3:1. Pro{losezoniski
NK [iroki 1.690 (4) finalisti BiH, ekipa SPID-
RADOVANOVI] MUSA RAMI]
NK Zrinjski 1.670 (3) STAKI] a savladala je u Lukavici
(@eljezni~ar) (Zrinjski) (Leotar)
FK Slavija 1.225 (4) (Rudar) Sinove Bosne rezultatom
NK Travnik 1.200 (4) 3:0. Rezultati prvog kola:
FK Leotar 1.080 (5) Zenica 92 - Tigar 199 3:0,
FK Modri~a M. 900 (4) Zavidovi}i - Fantomi 1:3,
FK Olimpik 900 (4) ZE^EVI] PELAK Sinovi Bosne - SPID 0:3,
FK Lakta{i 860 (5) (Leotar) (Olimpik) 15. maj - Op}i na Ili d`a
2:3, Drina - Maglaj Index
Sudije KIKI] []EPANOVI]
(Slavija)
3:1. Parovi drugog kola:
Tigar 119 - Maglaj Index,
(Rudar)
Prema ocjenama izvje{ta~a "Nezavi-
Op}i na Ili d`a - Dri na,
snih" trenutna rang-lista sudija je:
SPID - 15. maj, Fantomi -
Emir Ale~kovi} (Sarajevo) 7.75 (2),
Sinovi Bosne, Zenca 92 -
SPALEVI] STANI] Zavidovi}i.
Rusmir Mrkovi} (Sarajevo) 6.8 (4), (Olimpik) (@eljezni~ar)
Novo Pani} (Doboj) 7 (2), Dragan
O.Z.
Skaki} (Gradi{ka/Bosanska Gradi{ka)
6.75 (2), Danijel Paji} (Bijeljina) 7 (2)... Guzijan
NAPOMENA: U zagradama je broj utakmica koje su sudili. i Kozjakova
Pripremili: V. RADENOVI], G. KARA] najbolji
Borac Modri~a M. Sloboda [iroki B. Leotar Travnik Lakta{i Rudar P. Sarajevo Vele` Olimpik @eljezni~ar ^elik Zvijezda Zrinjski Slavija An|elo Guzijan, karatis-
Borac 3:2 2:0 2:0 3:0 ta [otokana, i Jelena Ko-
zjak iz Her ce gov ca
Modri~a M. 2:4 2:1 3:0 1:2
progla{eni su za najuspje-
Sloboda 2:4 2:1 1:0 1:0 {nije takmi~are na Karate
[iroki B. 2:0 1:0 2:0 ku pu "Ba nja lu ka 2009"
koji je odr`an u nedjelju.
Leotar 1:0 2:0 1:0 1:0 0:1
Najuspje{niji klub je Her-
Travnik 1:0 0:0 3:3 3:0 cegovac iz Bile}e, koji je
Lakta{i 0:2 1:1 0:1 0:0 4:0 imao 145 bo do va, [o to -
kan iz Banjaluke je saku-
Rudar P. 1:0 1:1 3:0 1:0 pio 42, a klub Raj ko
Sarajevo 1:1 2:1 3:1 1:1 3:1 Crnobrnja Gligo iz Novog
Vele` 5:0 4:1 4:1 0:0 4:0 Grada 39. [esnaesta je bi-
la dru ga po us pje {nos ti
Olimpik 2:2 0:1 1:0 1:0 (47 bo do va), ali pre ma
@eljezni~ar 4:1 1:0 1:1 1:1 pravilima takmi~enja, kao
^elik 0:1 1:0 2:1 1:2 0:1 doma}in turnira ne ulazi u
konkurenciju za najuspje-
Zvijezda 1:1 0:1 3:4 2:1 2:0 {niji i najmasovniji klub.
Zrinjski 2:0 3:1 2:1 0:0 Najmasovniji klub je Her-
Slavija 0:1 4:1 1:1 2:0 cegovac koji je nastupio
sa 62 takmi~ara. U Banja-
luci je nastupilo oko 500
ta kmi ~a ra svih uzra snih
kategorija iz 20 klubova
iz Srbije i BiH.
22 17 16 15 15 13 13 11 11 11 10 9 9 8 8 7 M.P.
48 vupsbl!6. 10. 2009. Sport
Vijesti Fudbaleri Sevilje nanijeli prvi poraz Realu

Madridske
Verder sve
bli`e vrhu
Pobjedom nad [tutgartom u Sru{ili
gostima fudbaleri Verdera su favorita:
Fudbaleri
napravili prodor ka vrhu tabe- Sevilje
le Bundes lige. Ekipa iz Bre- FOTO AFP
mena je zaslu`eno do{la do
bodova protiv naizgled umor-
nih i nemotivisanih igra~a
[tutgarta koji ostaju u do-
njem dijelu tabele.
Herti nije pomogla ni pro-
mjena trenera. Berlinski tim
je pretrpio sedmi uzastopni
poraz, ovoga puta od Ham-
burgera, i ostaje prikovan za
dno tabele.
Rezultati nedjeljih me~eva
8. kola: [tutgart - Verder 0:2
(Pizaro 3, Hunt 51), Herta -
Hamburger 1:3 (Fridrih 9 -
Kaka 24 autogol, Jarolim 38,
Ze Roberto 40). Poredak: Ba-
jer (L) 20, Hamburger 20,
[alke 16, Verder 15...

Rosicki
`eli novi
ugovor
Fudbaler sredine terena Ar-
senala Toma{ Rosicki izjavio
je da `eli da produ`i ugovor
sa londonskim klubom.
"Razgovarao sam nedavno
sa trenerom Arsenom Venge-
rom o novom ugovorom. Jo{
nismo zapo~eli pregovore, ali
vidje}emo {ta }e se dogoditi
u predstoje}em periodu. @e-
lim da ostanem, a moja forma
je sve bolja. Kada toliko dugo
Saigra~i savjetuju
odsustvujete, za`elite se uta- Ronalda da vi{e pada
kmica u Premijer ligi i Ligi
{ampiona", rekao je ~e{ki fu- Qsf!nb!qj!tb!okv!#Nbs!lf#-!gv!ecb!mf!sj!Sf!bm
dbaler. Nb!esj!eb!tb!wkf!uv!kv!Lsjt!uj!kb!ob!Sp!obm!eb!eb!wj!|f
qb!eb!up!lpn!cps!cf!{b!mpq!uv-!peop!top!eb!lp!qj!sb
ob!•jo!jhsf!lp!kj!qsj!nkf!okv!kv!qp!kf!ej!oj!jhsb!•j!Cbs!tf!.
Lon~ari} U derbiju {estog kola {panske Primere Sevilja je
~uva Grdno smo pogrije{ili bila bolja od Reala (2:1), pa su dva tima sada izje- mp!of/!\qbo!tlj!tqps!utlj!eof!wojl!dj!uj!sbp!kf!j{wps
cmj!{bl!lmv!cv!lp!kj!lb!af;!
dna~ena na tabeli.
"modre" kod primljenih Madri|anima su ovo prvi izgubljeni bodovi u sezo- #Sp!obm!ev!kf!sf!•f!op!eb!v•j!ob!qsj!nkf!sj!nb!Mj!.
Di na mo je u Ma ksi mi ru
pogodaka, ali doga|a ni, a Andalu`ani su potvrdili da }e i ove godine imati Iker Munijain pof!mb!Nf!tj!kb!j!Eb!oj!kf!mb!Bm!wf!|b/!Lb!eb!ji!of!lp!gb!.
se. Pala nam je zapa`enu ulogu u {ampionatu [panije, ali i u Evropi. u{ao u istoriju vmj!sb-!poj!qb!eb!kv!lbp!eb!tv!vqv!db!oj/#
pred 3.000 gledalaca pobije- Trijumf protiv "kralja" bio im je sedmi zaredom (pet u {panskog
dio Varteks sa 2:1 u poslje- koncentracija prvenstvu i dva u Ligi {ampiona). fudbala koliko puta i skupo smo to platili. Idemo dalje, ni{ta
dnjem susretu desetog kola "Priznajem da je Sevilja zaslu`ila pobjedu. U odli-
T-Com Prve HNL. nekoliko puta i kao najmla|i stra{no se nije dogodilo i nije nas sram izgubiti na ovom
~noj je formi i nije slu~ajno na samom vrhu tabele, kao i strijelac na te{kom gostovanju."
Pogotke za "modre" posti- skupo smo to platili, ranijih godina. Istina je da smo imali prilika u zavr{nici prvenstvenoj Fudbaleri Viljareala i Hereza jedini su bez pobjede
gli su Mario Mand`uki} (33)
i Milan Badelj (62), a strijelac rekao Manuel utakmice, ali nismo uspjeli da izbjegnemo poraz", rekao utakmici u Primeri poslije {est odigranih kola. Na "El Madrigalu"
je Manuel Pelegrini, trener Reala, i nastavio: doma}in nije uspio da savlada ekipu Espanjola, dok je
za Var teks bio je Ma ti ja Pelegrini "Grdno smo pogrije{ili kod primljenih Herez, nakon {to je kona~no postigao gol u Primeri
Smrekar (66). Gosti su u sa- pogodaka, ali doga|a se. Pala nam je koncentracija ne- (prvi u istoriji kluba), bio blizu pobjede u duelu sa Ma-
moj zavr{nici utakmice mogli
da do|u i do boda, ali golman
doma}ih Filip Lon~ari} dva

Francuska odala po~ast Tatonu

puta je odli~no reagovao.
Na tabeli vodi Dinamo sa
28 bodova, a slijede Cibalija
sa 20, Karlovac sa 19, [ibe-
nik sa 18...
Ronaldinjo
ne gubi nadu
Uprkos lo{im rezultatima
Milana na svim frontovima,
panike u svla~ionici "rosone-
ra" nema. Jedan od najopti-
mis ti ~ni jih je Bra zi lac
Ronaldinjo, koji vjeruje kako
}e ekipa popraviti formu na-
kon reprezentativne pauze.
"Nije lako biti sre}an kada
tim ne bilje`i dobre rezultate,
ali sada imamo mnogo vre-
mena na raspolaganju da ra-
dimo na ispravljanju gre{aka.
Reprezentativna pauza sti`e u
pravo vrijeme. Sada mo`emo
potpuno da se posvetimo vra-
}anju u pravu formu, kako bi-
smo sma nji li za os ta tak za
ekipama iz vrha tabele", re-
kao je Ronaldinjo.
Fudbalski vikend u Francus- Tragedija pogodila sve
koj bio je posve}en Brisu Tatonu, ljubitelje fudbala
navija~u Tuluza koji je u utorak
preminuo u Beogradu od povreda
zadobijenih u tu~i uo~i utakmice
francuskog kluba sa Partizanom u
Ligi Evrope.
Trener Tuluza Alan Kazanova
priznao je da je iza njega i njegovih
igra~a te{ka nedjelja.
"Nisam to jo{ rekao, ali moram
da priznam da bi mi bilo dra`e da se
nismo plasirali u Ligu Evrope ako bi
na taj na~in bila izbjegnuta ova trage-
dija, koja je pogodila sve ljubitelje
fudbala. @elio sam Tatonu da posveti-
mo tri boda i zato sam tu`an {to ni-
smo uspjeli", izjavio je Kazanova
poslije nedjeljnog poraza njegovog
tima od Lorijena (0:1) u 8. kolu fran- zlo~in ne}e pro}i neka`njeno." I ostale utakmice 8. kola Lige 1 kola koji su igrani u nedjelju: Bulonj
cuskog prvenstva. Na stadionu u Tuluzu sakupljane po~ele su minutom }utanja, a na "Ve- - Lil 2:3 (Dembele 33, Blajak 45 -
Na uta kmi ci je bi la i su donacije za porodicu preminulog lodromu" u Marselju tokom susreta @ervinjo 42, Fro 51, 57), Tuluz - Lo-
dr`avna sekretarka za sport Rama navija~a, kao i za pomo} u pravnom Na stadionu u Tuluzu doma}eg kluba sa Monakom navija~i rien 0:1 (Monterubio 90 penal), Mar-
Jad, koja je kratko izjavila: procesu koji }e biti vo|en u Beogra- sakupljane donacije su du` cijele tribine ispisali Bris u selj - Monako 1:2 (Niang 85 - Nene
"Uskoro }e do}i vrijeme popu- du protiv huligana odgovornih za za porodicu znak po~asti ubijenom mladi}u. 20, Park 42). Poredak: Lion 20, Bor-
njavanja pravde! Nadam se da ovaj zlo~in. preminulog navija~a Re zul ta ti me ~e va 8. do 19, Monpelje 17...
 Sport 6. 10. 2009. vupsbl 49

u {panskoj Primeri Vijesti Palermo postigao gol

zvijezde
Kiks glavom sa 40 metara
Partizana Martin
Fudbaleri Partizana odigrali su Palermo
samo 1:1 u Subotici u nedjeljnom
me~u sedmog kola Jelen Superli-
ge Srbije. Ovakvim ishodom

bez sjaja
"crno-bijeli" su deficit za liderom
Crvenom zvezdom uve}ali na ~e-
tiri boda.
Rezultati me~eva 7. kola igranih
u nedjelju: Spartak Zlatibor voda
- Partizan 1:1 (Miri} 15 - Dijara
35), Rad - Hajduk 1:1 (Jovan~i}
49 - Kekezovi} 9). Poredak:
Crvena zvezda 19, Partizan 15,
Vojvodina 13, OFK Beograd 13...
[PANIJA Serhio
Ramos
(Real
1. Barselona
2. Real M.
6
6
6
5
0
0
0
1
17:3
17:4
18
15
Madrid) Lu~esku
3. Sevilja 6 5 0 1 14:4 15 otkrio adute
4. Deportivo 6 4 0 2 10:6 12
5. Valensija 6 3 2 1 12:9 11
Razvan Lu~esku, selektor fu-
6. Majorka 6 3 1 2 11:7 10
dbalske reprezentacije Rumunije,
7. Atletik B. 6 3 1 2 7:9 10
saop{tio je spisak sa imenima 23 Spektakularan gol Martina Pa- Rezultati 7. kola Aperture: Lanus -
8. Hetafe 6 3 0 3 9:9 9 igra~a na koje ra~una za me~eve lerma, kojim je Boka juniors sa- Godoj Kruz 1:0, Boka juniors - Velez
9. Sporting 6 2 2 2 8:8 8 kvalifikacija za plasman na Svjet- vladao Velez Sarsfild sa 3:2, Sarsfild 3:2, Gimnasia La Plata - ^a-
10. Espanjol 6 2 2 2 5:7 8 sko prvenstvo sa Srbijom 10. obilje`io je sedmo kolo argentin- karita juniors 2:0, San Lorenco - Ri-
11. Saragosa 6 2 1 3 8:9 7 oktobra u Beogradu i Farskim os- skog fudbalskog prvenstva Aper- ver Plata 2:1, Njuels Old Bojs -
12. Osasuna 6 2 1 3 6:8 7 trvima ~etiri dana kasnije u Pjatri ture.
13. Almerija 6 1 3 2 5:6 6 Njamc. Petnaestak minuta prije kraja susre-
14. Atletiko M. 6 1 3 2 9:14 6 Na spisku se nalaze: Golmani: ta, kod rezultata 2:2, fudbaleri Boka Boka juniors
15. Tenerife 6 2 0 4 3:10 6 Koman (Bra{ov), Pantilimon (Te- juniorsa krenuli su u kontranapad. Tu savladao Velez
16. Valjadolid 6 1 2 3 7:12 5 mi{var) i Tataru{anu (Steaua); akciju doma}ina presjekao je golman Sarsfild sa 3:2
17. Rasing 6 1 2 3 7:13 5 Odbrana: Maftei, Galamaz (Uni- Veleza Herman Montoja tako {to je
18. Malaga 6 1 1 4 6:8 4 rea), Panin (Klu`), Radoj (Al Hi- ispred svog {esnaesterca natr~ao na Atletiko Tukuman 3:0, Arsenal - Ro-
19. Viljareal 6 0 3 3 4:8 3 lal), Kivu (Inter), Gojan
20. Herez 6 0 2 4 1:12 2 Mesi: Volio bih da (Palermo), Rac ([ahtjor) i Nesu
loptu i izbacio je daleko od svog go-
la. Na ~etrdesetak metara od njegove
sario Central 1:0, Argentinos juniors
- Estudiantes 1:0, Urakan - Rasing
igram s Runijem (Uterht); Sredina terena: Mara mre`e lopta je u visokom luku dole- Klub 3:1
lagom, ali su gosti izjedna~ili pred kraj susreta. Bod sa (Klu`), Balan, Apostol, Varga
gostovanja nosi i Atletik Bilbao. Baskijci su ostali nepo- tjela do Palerma, koji ju je sa te dalji- Kolon - Banfild 0:0, Independiente
Kf!ebo!pe!obk!cp!mkji!twkfu!tlji!gv!ecb!mf!sb- (Unirea), Lazar (Rapid Bukure{t), ne glavom poslao u mre`u. Bio je to - Tigre 2:1.
ra`eni u izuzetno uzbudljivoj i nervoznoj utakmici u Va- \oane (Dinamo Kijev), Grigore
ljadolidu. Pokazana su ~ak tri crvena kartona, prvi bt!Cbs!tf!mp!of!Mj!pofm!Nf!tj-!j{sb!{jp!kf!af!mkv!eb!v tre}i pogodak 35-godi{njeg Palerma Poredak: Estudiantes 16, Argenti-
(Bra{ov) i Kristea (Dinamo Bu- u protekla ~etiri dana, a ukupno 200. nos juniors 15, Banfild 15, Velez Sar-
Ustaricu iz Atletika ve} u 22. minutu, a zatim Markosu i cv!ev!~opt!uj!{bj!hsb!tb!ob!qb!eb!•fn!Nbo!•ft!ufs kure{t); Napad: Marika ([tutgart),
Nivaldu iz doma}eg tima u 76. i 80. minutu. Sa nepunih u argentinskom {ampionatu. sfild 14...
kv!obk!uf!eb!Wfk!opn!Sv!oj!kfn/![wj!kf{!ej!fwspq!tlph Mutu (Fiorentina), Bukur (Temi-
17 godina, ta~nije sa navr{enih 16 godina i 289 dana, qswb!lb!qp!tf!cop!tf!twj!}b!tusbtu!lp!kpn!Fo!hmf{ {var) i Kristea (Dinamo Buku-
Iker Munijain, ~lan tima iz Bilbaoa, u{ao je u istoriju
{panskog fudbala kao najmla|i strijelac na prvenstvenoj
utakmici. Naime, tinejd`er ro|en u Navari je u 63. mi-
vmb!{j!v!vub!lnj!df/!
#Ob!Sv!oj!kf!wpn!mj!dv!np!af!uf!eb!wj!ej!uf!mkv!cbw!j
re{t).
Adrijano dva u metu
tusbtu!{b!jhspn/!Jnbn!ptkf!~bk!eb!kf!po!kf!ebo Fantasti~ni Adrijano je za 12 minuta na prepunoj "Marakani" odlu-
nutu zamijenio Tokuera, a nepunih 15 minuta kasnije
pe!poji!gv!ecb!mf!sb!lp!kj!cj!jhsb!mj!j!{b!tup!gvo!uj!tf!. Prvi poraz ~io pobjednika najve}eg brazilskog derbija.
ostvario mu se san da postigne gol, ~ime je doprinio da
njegov tim osvoji bod na te{kom gostovanju. Dosada{- enj!•op-!kfs!nv!kf!gv!ecbm!v!lswj/!Cp!mj!hb!lb!eb!j{!. Juventusa Poslije tu`ne ispovijesti o problemima koje je imao sa alkoholom, Impera-
tor je ponovo podsjetio kakav je igra~. U slavljeni~koj atmosferi, nakon do-
nji rekord bio je u vlasni{tvu ]iska Nadala, sada{njeg hv!cj!vub!lnj!dv-!b!up!kf!ujq!jhsb!•b!t!lb!lwjn!af!mj!uf U derbiju sedmog kola Serije A bijanja doma}instva Olimpijskih igara 2016. godine, biv{i napada~ Intera je
igra~a Levantea, koji je svojeveremeno nastupaju}i za eb!jhsb!uf#-!j{kb!wjp!kf!Nf!tj/ Palermo je na Siciliji savladao Ju- postigao dva gola (ukupno 15 u
Viljareal u sezoni 2002/2003. postigao gol na prven- ventus sa 2:0 i nanio mu prvi po- prvenstvu) i donio svom Flamengu
stvenoj utakmici sa 16 godina i 353 dana. Munijain je elu sa ekipom u kojoj je u prvoj polovini godine pru`ao raz u sezoni. Doma}in je pitanje Vode}i Palmeiras pobjedu na Fluminenzeom (2:0).
postao i najmla|i fudbaler u istoriji Atletik Bilbaoa koji izvanredne partije kao pozajmljen igra~. pobjednika rije{io ve} u prvom bez ve}ih problema "Fla - Flu" derbi je posmatralo oko
je debitovao za prvi tim. Rezultati 6. kola: Hetafe - Osasuna 2:1 (Dijaz 55, poluvremenu kada su mre`u "sta- savladao Santos 80.000 navija~a.
Ubjedljivu pobjedu je zabilje`io Spor- Leon 76 - Aranda 62), Sporting - Majorka 4:1 (Moran re dame" zatresli Kavani u 37. i Vode}i Palmeiras je kao gost bez
ting nad Majorkom. Gosti su vodili na poluvremenu, ali 58, Las Kuevas 64, Mi~el 69, Bili} 82 - Marti 12), Va- Simplisio u 42. minutu. ve}ih problema savladao Santos sa 3:1 i sa~uvao {est bodova prednosti u
je tim iz Hihona u posljednjih pola sata stigao do trijum- ljadolid - Atletik Bilbao 2:2 (Kosta 60, Nivaldo 75 - Su- Na tabeli vodi Inter sa 16 bodo- odnosu na pratioce.
fa. Valensija je osvojila tri boda u Santanderu, a ~ovjek saeta 10, Munijain 77), Viljareal - Espanjol 0:0, Herez - va, koliko ima i Sampdorija, dok Rezultati: 27. kola: Goias - Botafogo 1:3, Gremio - Sport Resife 3:3, San-
odluke bio je Nikola @igi}. Reprezentativac Srbije je Malaga 1:1 (Armenteros 46 - Obina 83), Rasing - Va- Fiorentina i "Juve" imaju po 14. tos - Palmeiras 1:3, Avai - Kruzeiro 2:2, Koritiba - Internacional 2:0, Fla-
u{ao u igru u 58. minutu umjesto Davida Vilje i ubrzo lensija 0:1 (@igi} 62), Sevilja - Real Madrid 2:1 (Navas mengo - Fluminense 2:0. Poredak: Palmeiras 53, Sao Paulo 47, Atletiko 47...
postigao pogodak koji je rije{io pitanje pobjednika u du- 33, Renato 66 - Pepe 48).
Povreda Totija
Fran~esko Toti naredne tri ne- Joksimovi}
Karlo
An}eloti
An}eloti: djelje ne}e biti u prilici da pomo-
gne ekipi Rome u proboju ka
vrhu tabele Serije A po{to se po-
zadr`an u policiji
@elimo da vrijedio na utakmici sa Napolijem Fudbaleru ^u-
na kojoj je sa dva gola donio kari~ki Stankoma
preokret i pobjedu svom timu Neboj{i Joksimo-

ostanemo (2:1).
Kapiten "vu~ice" je povrijedio
vi}u (28) odre|e-
no je po li cij sko
zadr`avanje do 48
na vrhu
koljeno i nakon prvog pregleda
ustanovljeno je da povreda nije sati, saop{tila je
toliko ozbiljna, ali zahtjeva, ipak, Policijska uprava
Pobjeda nad Liverpulom (2:0) u derbi me~u nad Liverpulom." ne{to du`e mirovanje sada ve} u Jagodini.
osmog kola engleske Premijer lige podigla je raspolo- ^elsi je u sedmom kolu pora`en na gostovanju kod 33-godi{njeg fudbalera. U saop{tenju se
`enje u redovima ^elsija, a samopouzdanje menad`e- Vigana (1:3), a An}eloti isti~e da njegov tim vi{e ne}e iz- navodi da je Joksi-
ra Karla An}elotija naraslo je "do neba". gubiti nijednu utakmicu do kraja {ampionata Engleske: movi}, ro|en u ^a-
"Ova sezona zavisi samo od nas. Prvi smo na tabeli i "@elimo da osvojimo titulu, a da bismo to uspjeli, ne Milito van ~ku sa
pre bi va li {tem u
`elimo tu i da ostanemo. Zato se za svaku sljede}u uta- smijemo i ne}emo izgubiti vi{e nijedan me~."
kmicu moramo da pripremamo kao da je odlu~uju}a", re- U velikoj pobjedi nad "redsima" posebno raspolo`en stroja Beo gra du, "li {en
kao je An}eloti. bio je Didije Drogba, asistent kod oba gola. Ekipa Intera narednih mjesec slobode zbog pos-
"Drogba ~ini razliku na terenu, a u kombinaciji dana ne}e mo}i da ra~una na to ja nja osno va ne
sa Anelkom je pakleni napada~", zaklju~io je An}eloti. agentinskog reprezentativca Dije- su mnje da je iz -
@elimo da osvojimo titulu, a da vr{io krivi~no djelo
Rezultati me~eva 8. kola odigranih u nedjelju: Arse- ga Milita koji se povrijedio u su-
bismo to uspjeli, ne smijemo i ne}emo nasilni~ko pona{a-
nal - Blekburn 6:2 (Vermalen 17, Van Persi 33, Ar{avin botu na me~u sa Udinezeom
izgubiti vi{e nijedan me~, ka`e Italijan nje na spor tskoj
37, Fabregas 57, Volkot 75, Bentner 89 - N'Zonzi 4, Dan (2:1).
31), Everton - Stouk 1:1 (Osmen 55 - Hut 50), Vest Hem - Iskusni napada~ je zbog bolova priredbi".
Strateg "plavaca" ka`e da ga je iznenadio re- Fulam 2:2 (Kol 16, Stanislas 90 - Marfi 47 penal, Gera u mi{i}u desne noge zamijenjen u "Poslije zavr{ene
mi Man~ester junajteda sa Sanderlendom (2:2): 57), ^elsi - Liverpul 2:0 (Anelka 60, Maluda 90). Sino} su drugom poluvremenu, a na pre- utakmice izme|u doma}e Jagodine i beogradskog ^ukari~ki Stankoma,
"Kiks Man~estera sada moramo da iskoristimo, igrali: Aston Vila - Man~ester Siti. Poredak: ^elsi 21, gledima je ustanovljeno da povre- igra~ gostuju}eg tima Joksimovi} je presko~io za{titnu ogradu i udario gle-
ali ne `elimo da razmi{ljamo o drugima, ve} o sebi. Man~ester j. 19, Totenhem 16, Arsenal 15 (-1), Liverpul da nije nimalo naivna i da daoca Dragana Pen~i}a (53) iz Jagodine", ka`e se u saop{tenju. Pen~i} je
Upravo zbog toga nam je veoma va`na ova pobjeda 15... zahtjeva du`e lije~enje. upu}en na specijalisti~ki pregled u Op{tu bolnicu u Jagodini.
50 vupsbl!6. 10. 2009. Sport
Odbojka{ice Italije slavile u finalu EP protiv Holandije s 3:0

Ubjedljive "azurine" Odbranile titulu: Odbojka{ice Italije

Odbojka{ice Italije
odbranile su titulu
prvaka Evrope,
izgubiv{i samo dva
seta na turniru, jedan
protiv Francuske u
prvoj fazi i jedan
protiv Njema~ke
u polufinalu
Odbojka{ice Italije slavile su, pred oko
15.000 gledalaca, u 26. finalu Evropskog
prvenstva protiv Holandije, s ubjedljivih 3:0
(25:16, 25:19, 25:20) i jo{ jednom su potvrdi-
le da su najbolji tim na Starom kontinentu.
Ovo je Italiji druga zlatna, a {esta medalja
sa EP, jer su "azurine", prije trijumfa 2007. go-
dine, imale dva srebra (2001. i 2005) i dvije
bronze (1989. i 1999). Holandiji je ovo ~etvrta
medalja, druga srebrna, a u vitrinama imaju jo{
i po jednu zlatnu i bronzanu medalju.
Doma}in Poljska osvojila ja bron-
zu, a u kolekciji medalja, pored ove, imaju jo{
dva zlata, ~etiri srebra i pet bronzi. U borbi za
tre}e mjesto, Poljska je pobijedila Njema~ku s
3:0 (25:16, 25:19, 25:23).
Odboj ka {i ce Ita li je od bra ni le su ti tu lu
prvaka Evrope izgubiv{i samo dva seta na tur-
niru, jedan protiv Francuske u prvoj fazi i jedan
protiv Njema~ke u polufinalu. Nijedno finale od 1949. do 1991. godine Korektorka Holandije Manon Flir progla-
nije moglo da pro|e bez "zbornaje", a jedine {ena je za MVP turnira, a pojedina~ne nagrade
reprezentacije koje su u tom periodu uspjele da pripale su jo{ Margareti Kozuh iz Njema~ke, Srbija sedma
Rekord po broju
pobijede SSSR bile su Isto~na Njema~ka dva koja je osvojila nagradu za najvi{e poena, Si-
osvojenih medalja na EP
puta, Bugarska i ^e{ka. Od raspada SSSR, do- moni \oli iz Italije za najboljeg sme~era. Pored Lp!o b!• bo! qmb!t nbo! ob! Fwspq!.
dr`e odbojka{ice SSSR
minaciju je zadr`ala Rusija, koja je osvojila tri njih, nagra|ene su jo{ i Kristina First iz Njema- tlpn! qswfo!tuwv! v! Qpmk!tlpk;! Jub!mj!kb-! Ip!.
od naredna ~etiri prvenstva, a jedini put kada ~ke (najbolji bloker), Anje{ki Bendarek iz Polj- mbo!e j!kb-! Qpmk!t lb-! Okf!n b!• lb-! Uvs!t lb-
Rekord po broju osvojenih medalja na EP tokom devedesetih godina pro{log vijeka Rus- ske (najbolji server), te Eleonori Lo Bjanko iz Sv!tj!kb-! Tscj!kb-! Cv!hbs!tlb-! \qb!oj!kb-! _f!.
dr`e odbojka{ice SSSR, koje su od 1949. godi- kinje nisu slavile, titulu su uzele Holan|anke. Italije (najbolji tehni~ar). Za najboljeg prima~a |lb-! Cfm!h j!kb-! B{fs!c fk!e abo-! Tmp!w b!• lb-
ne do raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine Na re dno EP na programu je 2011. progla{ena je Njemica Kerstin ^erlih, a najbolji Ckf!mp!sv!tj!kb-!Gsbo!dvt!lb-!Iswbu!tlb/
osvojile 13 zlatnih medalja i ~etiri srebrne. godine u Srbiji i Italiji. libero je Paola Kardulo iz Italije.

Erceg u Marusiju
Srpski ko{arka{ Zoran Erceg
narednu sezonu prove{}e na po-
zajmici u Marusiju, po{to trener
prvenstvo u Poljskoj, ali nije izbo-
rio mjesto me|u 12 putnika. Erceg
ima 24 godine, visok je 211 cm i
^etiri tima
bez poraza
Poslije ~etvrtog vikenda NFL
{ampionata nepora`eni su ostali
\okovi} u 2. kolu Novak \okovi}
Olimpijakosa Panajotis Janakis igra na poziciji krilnog centra. Ka- Nju Orleans, Indijanapolis, Den- Njema~ka
ra spo la `e pre ve li kim bro jem
stranaca.
rijeru je po~eo u Polet Keramici iz
Novog Be~eja, a nastupao je jo{ i
ver i Njujork D`ajants. Za po- na Hopman kupu
bjedu i dalje ne zna pet timova,
Pro{le sezone Erceg je u Evroligi za Borac i FMP, odakle je nakon Kanzas Siti, Klivlend, Tenesi, Ps!hb!oj!{b!up!sj! usb!ej!dj!pobm!oph! uf!ojt!lph
na terenu provodio vi{e od 11 mi- pet sezona pre{ao u Olimpijakos. Tampa Bej i Sent Luis. ub!lnj!•f!okb-!Ipq!nbo!lv!qb-!lp!kj!tf!pesab!wb!v
nuta i bilje`io 5 poena i 2.2 skoka. Marusi se nalazi na korak od pla- Rezultati: ^ikago - Detroit
U gr~kom {ampionatu imao je 6.5 smana u Evroligu, po{to je elimini- bvt!usb!mjk!tlpn! hsb!ev! Qfs!uv! pe! 3/! ep! :/! kb!ov!.
48:24, Klivlend - Sinsinati 20:23 bsb-!qpu!wsej!mj!tv!eb!kf!Okf!nb!•lb!qf!ub!tf!mf!ldj!.
poena i 3 skoka za skoro 15 minuta sao Aris u kva li fi ka ci ja ma. Za (poslije produ`etka), Hjuston -
na terenu. Erceg je bio na spisku prolaz u elitno takmi~enje Marusi kb! lp!kb! ~f! v{f!uj! v•f|!~f! ob! ub!lnj!•f!okv/! Cp!kf
Okland 29:6, Indijanapolis - Si-
Du {a na Iv ko vi }a za Evrop sko }e igrati sa Albom iz Berlina. jetl 34:17, D`eksonvil - Tenesi okf!nb!•lf! tf!mf!ldj!kf! csb!oj!~f! Gj!mjq! Lpm!|sbk!cfs! j
37:17, Kanzas Siti - Njujork Tb!cj!ob! Mj!tjd!lj/! V{! Okf!nb!•lv! kf! qpu!ws}f!op
D`ajants 16:27, Nju Ingland - v•f|!~f! j! tf!mf!ldj!kb! Sv!nv!oj!kf! )lp!kf! ~f! qsfet!.
Povratak Majera Baltimor 27:21, Va{ington -
Tampa Bej 16:13, Majami - Ba-
ubw!mkb!uj!Tp!sb!ob!Ljs!tufb!j!Wj!lups!Ib!oft!lv*-!TBE
)Nf!mb!oj! Pvejo! j! Eapo! Jtofs*-! Sv!tj!kb! )Fmf!ob
Austrijski skija{ Herman Majer, koji je u martu povrijedio koljeno, po~inje
falo 38:10, Nju Orleans - Nju- Ef!nfo!uk!f!wb! j! Jhps! Bo!esf!kfw*! j! ep!nb!~jo! Bvt!.
trenirati, a na stazu }e se vratiti na trci Svjetskog kupa krajem novembra.
jork D`ets 24:10, Den ver - usb!mj!kb!)Tb!nbo!ub!Tup!tvs!j!Mfk!upo!Ikv!ju*/!Ps!hb!oj!.
"Nisam nesretan {to }u se na snijeg vratiti tako kasno u sezoni. Zima }e biti
Dalas 17:10, San Francisko - {b!up!sj! v! ob!sf!eopn! qf!sj!pev! usf!cb! eb! pesf!ef
duga. A kako se vra}am u Svjetski kup krajem novembra u SAD, ima}emo
Sent Luis 35:0, Pitsburg - San qsf!pt!ub!mf! usj! sf!qsf!{fo!ub!dj!kf! lp!kf! ~f! v•ft!uwp!.
dosta vremena", rekao je Majer, koji se `eli, kao i pro{le sezone, posvetiti
Dijego 38:28. wb!uj!ob!esv!hpn!qp!sf!ev!Ipq!nbo!lv!qv/
spustu i super G. Oporavak dvostrukog olimpijskog i trostrukog svjetskog
prvaka, odu`io se nakon pada ovog ljeta.Trideset{estogodi{njem Majeru ovo
}e biti 14. sezona u Svjetskom kupu. U ukupnom je poretku dosad pobijedio Tergat nija, kvalifikanta iz Italije, sasta}e se sa \okovi}em.
~etiri puta i ima ukupno 54 pobjede. Svjetski kup po~inje za manje od tri se- Hrvat Marin ^ili} (8) je na startu takmi~enja savla-
dmice veleslalomom Zeldenu. u Beogradu dao Rusa Igora Andrejeva sa 6:4, 6:4, a u drugom kolu
Kenijski atleti~ar Pol Tergat, Srpski teniser Novak \okovi} pobijedio je na igra}e sa @ulijenom Benetom iz Francuske, koji je sa-
startu 2.100.500 dolara vrijednog Kina opena u Pe- vladao Markosa Danijela iz Brazila, rezultatom 6:3, 6:4.
Danilovi}: jedan od najboljih svjetskih du-
gopruga{a svih vremena, bi}e
pro mo ter pe te me |u na ro de
kingu, a u drugom kolu bi mogao da se sastane sa su-
narodnikom Viktorom Troickim.
Za razliku od ^ili}a, drugi predstavnik iz Hrvatske,
Ivo Karlovi}, je zavr{io u~e{}e na turniru u Pekingu.
Palasio ne dolazi "Beogradske trke kroz istoriju
2009" koja }e biti odr`ana 14.
\okovi}, ~etvrti reket svijeta i drugi nosilac u Pe-
kingu, savladao je u prvom kolu Rumuna Viktora Ha-
Njega je poslije velike borbe savladao Nijemac Filip
Kol{rajber rezultatom 7:6 (6), 4:6, 6:1. Kol{rajber }e u
Predrag Danilovi}, predsjednik Ko{arka{kog kluba Partizan, potvrdio oktobra na Kalemegdanu. Tergat neskua rezultatom 6:3, 7:5. Srpski teniser nije odigrao na narednom kolu igrati sa pobjednikom ruskog duela Ni-
je ju~e da Milton Palasio ne}e ove sezone igrati za beogradski klub jer se je od 1996. do 1999. godine bio visokom nivou. Dozvolio je protivniku da mu oduzme kolaj Davidenko (4. nosilac) - Igor Kunicin. [panac To-
nije priklju~io ekipi u dogovoreno vrijeme. u~esnik ovog tradicionalnog ta- servis jednom u prvom i dva puta u drugom setu, ali je mi Robredo je pobijedio Nijemca Benjamina Bekera sa
"Palasio je drasti~no prekr{io sve mogu}e rokove, pa smo na kraju odlu~ili kmi~enja. on u oba seta napravio brejk vi{e, iskoristiv{i pet od de- 6:2, 6:1. Pobjednik turnira bi}e nagra|en sa 500 ATP po-
da odustanemo od njegovog anga`mana", naveo je Danilovi}. vet {ansi za brejk. Ukoliko Troicki pobijedi Fabija Fonji- ena i 500.000 dolara.

Vijesti
Baton
razo~aran
D`enson Baton, vode}i u ge-
neralnom poretku voza~a For-
mule 1, razo~aran je odlukom
FIA da Vilijamsov voza~ Niko
Rozberg ne bude ka`njen.
Da je Rozberg ka`njen, Bro-
novi voza~i Baton i Rubens Ba-
rikelo bi dobili po bod vi{e na
trci u Japanu u nedjelju, a Bron
GP bi obezbijedio titulu u kon-
kurenciji konstruktora.
Masa se
pridru`io
ekipi
Voza~ Ferarija Felipe Masa,
koji je zadobio te{ke povrede u
nesre}i u kvalifikacijama za VN
Ma|arske u julu, mogao bi us-
koro sjesti u bolid.
"On ne}e voziti u Brazilu 18.
oktobra. [to se ti~e Abu Dabija
(1. novembar), to je jo{ neizvje-
sni, rekao je Stefano Domenika-
li, direktor Ferarija.
Svi bolidi
zajedno
Asocijacija timova Formule 1
(FOTA) razmatra mogu}nost
da sve bolide ekipa pred start
sezone predstave zajedno. Ta-
kav koncept bi svim timovima
zna~ajno smanjio tro{kove jer
ne bi morali sami da organizuju
prezentaciju. Sli~an doga|aj or-
ganizuje se u Njema~kom {am-
pi ona tu tu ris ti ~kih vo zi la
(DTM) u posljednje ~etiri godi-
ne, a prezentacija se svake go-
dine odr`ava u Dizeldorfu i
privla~i preko 100.000 ljubite-
lja auto-moto sporta.
Iako ga FIA nije kaznila, Nelson Pike i dalje nezadovoljan
Moram opet od nule
Iako je iz bje gao ka znu zbog
u~e{}a u skandalu na pro{logodi{-
njoj trci za Veliku nagradu Singa-
pura, Nelson Pike Junior smatra da
je on najvi{e ka`njen zbog toga.
Mladi Brazilac je zbog saradnje
sa Svjetskom automobilskom federa-
cijom (FIA) dobio imunitet zbog na-
mjernog udesa na trci koja je vo`ena
ulicama Singapura, na kojoj je do tri-
jumfa do{ao njegov tada{nji klupski
Sport
kolega Fernadno Alonso. Ekipa Re-
noa je zbog namje{tanja trke ka`njena
dvo go di{ njom uslo vnom su spen zi -
jom, dok je biv {i prvi ~o vjek ti ma
Flavio Brijatore dobio do`ivotnu su-
spenziju iz Formule 1. Direktor in`e-
njera Pet Simonds suspendovan je iz
sporta na pet godina.
"Ne ki lju di su re kli da je
trebalo i ja da budem ka`njen od stra-
ne FIA, ali kada se realno pogleda, ni-
ko nije vi{e ka`njen od mene. Na po-
~etku sam karijere, za razliku od dru-
gih koji su ka`njeni zbog namje{tanja
"Vird`in" i mora}u da presko~im mnoge prepre-
ne}e nikada ke u poku{aju da se vratim u Formulu
stati iza 1. Kao da po~injem ponovo karijeru
voza~a od nule", rekao je Pike.
koji je Sada je pitanje da li }e se
namje{tao sin biv{eg svjetskog {ampiona Nelso-
trke na Pikea ikada vratiti u Formulu 1 po-
{to bi po je di ni spon zo ri mo gli da
6. 10. 2009. vupsbl 51
Nelson Pike
Mora}u da
presko~im
mnoge prepreke
u poku{aju
da se vratim
u Formulu 1,
ka`e Brazilac
odbiju da sara|uju s njim. Prvi pri-
mjer se ve} pojavio jer je vlasnik eki-
pe Menor Gran Pri, koja }e sljede}e
godine u}i u {ampionat, D`on But, re-
kao da bi mogao da anga`uje Pikea,
ali nekoliko sati kasnije je "Vird`in",
jedan od potencijalnih sponzora eki-
pe, objavio da nikada ne bi mogao da
stane iza voza~a koji je priznao da je
bio umije{an u namje{tanje trke.
"Za plan udesa sam saznao
nekoliko sati prije trke i nisam imao
vremena da dobro razmislim o tome.
Nisam ostvario dobar rezultat u kvali-
fikacijama i zbog toga sam i pristao
na takvu strategiju. Da su mi to pre-
dlo`ili u petak, poslije slobodnih tre-
nin ga, imao bih vre me na da
razmislim i druga~ije postupim, ali se
sve desilo tako brzo i priznajem da ni-
je dnog tre nut ka ni sam ra zmi{ ljao o
posljedicama. Bio sam u te{koj pozi-
ciji jer je moj ugovor za narednu se-
zo nu bio pod pi ta njem ako ne
pristanem", istakao je on.

Sun~ano uz
umjerenu
obla~nost
V!CjI!qsf!wmb!eb!wb!~f!tvo!•b!.
op! wsj!kf!nf! v{! nb!mv! ep! vnkf!.
sf!o v! pcmb!• optu/! Of!| up! wj!| f Afmklp!LPQBOKB!
pcmb!lb!up!lpn!eb!ob!qp!wsf!nf!. BIHA] ejsflups!OJHE!#EOO#
op! tf! p•f!l v!kf! v! tkf!w fs!o jn
qp!esv!•kj!nb/!V!kv!ubs!okjn!•b!tp!.
wj!nb!qp!lp!umj!ob!nb!j!v{!sj!kf!•of BANJALUKA Cpskbob!SBENBOPWJ^.QFUSPWJ^
up!lp!wf! cj!~f! lsbu!lp!usbk!of! nb!. hmbwoj!j!pehpwpsoj!vsfeojl!
hmf! jmj! ojt!l ji! pcmb!l b/! Wkf!u bs
tmbc!ep!vnkf!sfo-!{b!qb!eoj!j!kv!. BIJELJINA
hp!{b!qb!eoj/!Kv!ubs!okb!ufn!qf!sb!. Tb|b!_BWSBH!){bnkfojl!hmbwoph!j!pehpwpsoph!vsfeojlb*-!
uv!sb!pe!ptbn!ep!26-!ob!kv!hv Ojibeb!IBTJ^!!)qpnp~ojl!hmbwoph!j!pehpwpsoph!vsfeojlb*-!
ep! 29-! b! obk!wj!|b! eof!wob! pe ZENICA Hpsebob!NJMJOLPWJ^!)vsfeojl!wjkftuj*-!
32!ep!38!tuf!qf!oj!Dfm!{j!kv!tpwji/ Tboesb!HPKLPWJ^!)vovusb|okb!qpmjujlb*-
Ebslp!HBWSJMPWJ^!)flpopnjkb*-!
Tboesb!KPTPWJ^!)pehpwpsoj!vsfeojl!{b!nbhb{jof!j!ofekfmkop!j{ebokf*-!

Srijeda Nbsjkb!UBV\BO )pehpwpsoj!vsfeojl!v!sfebldjkj!v!Tbsbkfwv*-!

Csbolp!UPNJ^!)vsfeojl!nbhb{job*-!
LIVNO SARAJEVO Ejbob!UPNB\!)vsfeojl!ofekfmkoph!j{ebokb*-!
Nby/ ,37pD Ubukbob!SPHVMKB )sfhjpo*-!
Njo/ ,24pD Kfmfob!QSBMJDB )twjkfu*-
Boesfb!CBTBSB!)lvmuvsb!j!hsbetlf!svcsjlf*-!
Sarajevo +22oC Wftob!JMJLUBSFWJ^!)epqjtojdj*-!
Banjaluka +25oC MOSTAR Nbkb!WVKJOJ^!)bhfodjkf*-
^etvrtak Hpsbo!LBSB^ )tqpsu*-
Bijeljina +25oC Jwbob!QBTUJS )ufioj•lb*-!
Njmbo!SBEVMPWJ^ )gpuphsbgjkb*-!
Nby/ ,38pD Biha} +25oC [psbo!MVLJ^ )joufsofu!j{ebokf*/
Njo/ ,25pD
Livno +20oC
Mostar +26oC
J{ebwb•!OJHE!#EOO#-!Cbokbmvlb/!Mjtu!j{mb{j!twblph!ebob/
Petak Zenica +24oC TREBINJE Sfebldjkb; Csb~f!Qj|ufmkj~b!2-!89111!Cbokbmvlb-!ufm/!)162*-
Nby/ ,38pD Trebinje +25oC dfousbmb;!442.911-!gblt;!442.921-!f.nbjm;!oopwjof@ufmflmjl/ofu

,26pD
Nbslfujoh; Cbokbmvlb-!ufm/!442. 975-!f.nbjm;!nbslfujoh@of{bwjtof/dpn<!
Njo/
Tbsbkfwp-!ufm/!1440764.:64/
Ejtusjcvdjkb; Ufm/!442.958-!f.nbjm;!oo`ejsfldjkb@ufmflmjl/ofu!
HIDROMETEOROLO[KI ZAVOD BiH Epqjtoj|uwb; Tbsbkfwp!1440827.941-!764.:64<!Nptubs!1470661.798/!
)Svlpqjtj!j!gpuphsbgjkf!tf!of!wsb~bkv*!
Ajsp!sb•voj; Sb{wpkob!cbolb!b/e/!Cbokbmvlb!6731::11123894.83!)LN*-!
65541.2996532!)efwj{oj*<
Nastavlja se period povoljnih imati izrazitih pote{ko}a. Savjetujemo
Izqp!Bmqf.Besjb.Cbol!b/e/!Cbokbmvlb!663.111.11111:63.31<
biometeorolo{kih prilika, {to }e Vam da tokom jutarnjih i ve~ernjih \ubnqb!OJHE!#EOO#-!{b!\ubnqbsjkv!Bmfltboebs!Lpqbokb/
popraviti raspolo`enje ve}ine ~asova posvetite vi{e pa`nje obla~enju
stanovni{tva, a osjetljive osobe ne}e s obzirom na to da }e biti svje`ije.

Napada~ Man~ester Sitija o sukobu s navija~ima Arsenala
FOTO BETA
Vrije|ali su mi majku
udbaler Man~ester Sitija
F
Emanuel Adebajor op-
tu`io je navija~e Ar-
se na la da su mu
vrije|ali majku i da je
pro sla va go la is -
pred njih bio
njegov odgovor na to.
Togoanac je naglasio da nije
uradio ni{ta provokativno time {to
je poslije postignutog pogotka u
pobjedi Sitija nad Arsenalom
rezultatom 4:2 pretr~ao cijeli
Ljudi moraju
da znaju da nisam
ja bio taj koji je `elio
da ode iz Londona
teren da bi ga proslavio ispred navi-
ja~a londonskog kluba, iz kojeg je
tokom ljeta pre{ao u Siti. Adebajor je
istakao da je to uradio jer je `elio da
im uzvrati za sve uvrede koje su
uputili njegovoj majci.
"Niko nema pravo da vri-
je|a moju majku. Mene mogu da
vrije|aju, da ka`u {ta god ho}e i ne-
"Balkanski derbi" me|u 100 najzanimljivijih
Susret fudbalskih reprezentacija Ju-
goslavije i Slovenije u grupnoj fazi ta-
kmi~enja na {amionatu Evrope u Belgiji
i Holandiji 2000. godine uvr{ten je na
listu 100 najzanimljivijih me~eva u isto-
riji, koju prire|uje sajt televizijske stani-
sport
Emanuel Adebajor
}u se ljutiti, ali kada sam ih ~uo kako pjevaju i
vrije|aju mi majku, to nisam mogao da prihva-
tim. Kada sam postigao gol, otr~ao sam kod
njih, jer je to bilo kao da im ka`em: 'Otje-
rali ste me iz kluba, a ja sam vam upravo dao
gol.' U tome ne vidim nikakvu provokaciju",
rekao je Adebajor.
Mene mogu
Zbog njegove proslave gola pred da vrije|aju,
navija~ima Arsenala Fudbalska da ka`u {ta
asocijacija Engleske pokrenula
je istragu o tom slu~aju, a god ho}e i
Adebajor je ka`njen nov- ne}u se ljutiti,
~ano i uslovnom suspen- pravili 'pri~u godine', i to me najvi{e pogodilo", ista-
zi jom na dvi je ali kada sam kao je Adebajor.
utakmice. Ipak, Togo- ih ~uo kako Reprezentativac Togoa je u Siti pre-
anac je zbog starta {ao ljetos, a vrijednost transfera procijenjena je na oko
nad Robinom
pjevaju i 27 miliona evra. Lo{ odnos s navija~ima londonskog
van Persijem vrije|aju kluba imao je jo{ od pro{le godine, kada je javno spe-
bio su spen - mi majku, kulisao o mogu}em prelasku u Milan ili Barselonu, a
do van na tri oni su ga optu`ili da ne daje sve od sebe na terenu.
me~a i na teren je trebalo da se vrati si- to nisam Ipak, dvadesetpetogodi{nji Togoanac jo{ jednom je
no}, na gostovanju Sitija kod Aston Vi- mogao da potvrdio da je `elio da ostane u Arsenalu, ali da ga je
le. Ade ba jor je re kao da je po sli je menad`er Arsen Venger otjerao.
utakmice uputio izvinjenje biv{em saigra- prihvatim, "Ljudi moraju da znaju da nisam ja bio taj koji je
~u, {to Holan|anin negira, i optu`io je me- rekao Emanuel `elio da ode iz Londona, ve} su me u Arsenalu primo-
dije da su preuveli~ali cijeli slu~aj. Adebajor rali na to. @elio sam da ostanem, ali mi je trener rekao
"Mislim da se takve stvari de{avaju na da to nije najbolji izbor, jer navija~i nisu zaboravili {ta
fudbalskom terenu, takve startove sam i ja do- se desilo u ljeto 2008. godine", zaklju~io je Emanuel
`ivio bezbroj puta. Ipak, mediji su od toga na- Adebajor.
ce Evrosport. "Balkanski derbi", kako su prednosti od 3:0, a u fini{u utakmice de- kao 70. nalazi se duel Partizana i engles-
me~ nazvali novinari Evrosporta, nalazi silo se pravo ~udo u "re`iji" rezervista kog Kvins park rend`ersa u Kupu UEFA
se na 53. mjestu liste. Slovenci su do po- Ljubinka Drulovi}a i Save Milo{evi}a. 1984. godine. Beogradski "crno-beli"
luvremena, zahvaljuju}i briljantnoj igri Oni su za samo 17 minuta doveli "pla- uspjeli su da nadoknade prednost Engle-
kapitena Zlatka Zahovi}a, koji je posti- ve" do izjedna~enja i zlata vrijednog bo- za iz prvog me~a, kada je bilo 6:2, po{to
gao dva pogotka, stigli do ubjedljive da. Na listi najuzbudljivijih utakmica, su u revan{u pobijedili rezultatom 4:0.
 Sesarija Evora, bosonoga Mahindra goa pikap
diva sa Zelenog Rta 2.5 CRDe

@ena koja Kvalitetan

ne vjeruje radni
u snove pikap
strana 5 strane 6 i 7

Najkra}i
brakovi zvijezda

Pripremio: Dragan SLADOJEVI]

lavne li~nosti poznate su

S
po rasko{nom, ali i raska-
la{enom `ivotu, a mnoge
od njih nakon odlaska
pred oltar nisu izdr`ale ni
nekoliko dana, ve} su za-
tra`ile brakorazvodnu par-
nicu.

Skandalozni
Mnoge popularne li~nosti vjen~avale
su se iznenada, ne misle}i {ta }e biti kada
se hir ohladi i zbog ~ega uplovljavaju u
bra~nu zajednicu.
Tako zvijezde odu na zabavu, popiju
malo vi{e alkohola i vrate se sa burmom

razvodi slavnih
na ruci. Me|utim, ve} nakon nekoliko da-
na shvate da je ljubav postojala samo na
prvi pogled, te da bra~ni partner nije ona-
kav kakav im se ~inio.
NASTAVAK NA STRANI 4
2 vupsbl!6. 10. 2009.
Eleanor [ou je filmski spoj Hilari Klinton i Atile Bi~a Bo`jeg
Ni veliko platno im
ne mo`e pomo}i
Najgori filmski Davor PAVLOVI]
ovjerenje u doma}e politi~are, ako je ikada
P
postojalo, spalo je na najni`e grane i okopni-
lo. Me|utim, optimisti~an duh na{eg naroda
je poznat, pa smo odlu~ili zabaviti vas kole-
kcijom najgorih filmskih politi~ara.
Hinkel ("Veliki diktator"):
Adenoid Hinkel ~vrstom rukom vlada ze-
mljom Tomanijom. Uz pomo} ministra unutra{njih poslova Gar-
bi t{a, te mi nis tra ra ta He rin ga, Hin kel pla ni ra izmi je ni ti
budu}nost Tomanije. Budu}i da su, prema njegovom idealu, de-
mokratija, sloboda i jednakost samo rije~i koje zavaravaju ljude
uz koje nijedna nacija ne mo`e napredovati, osmislio je plan za
bolji `ivot Tomanije, koji uklju~uje samo "prave" vrijednosti.
Plan je jednostavan, zatvoriti disidente, istrijebiti Jevreje i zaratiti
s kom{ijama. Hinkel dijeli karakterne i fizi~ke osobine s odre|e-
nim likom koji je, osim po smije{nim brkovima, ostao zapam}en
i po neponovljivim zlo~inima protiv ~ovje~anstva. Mora se odati
priznanje ^arliju ^aplinu, budu}i da je u svom prvom govornom
filmu, a po mnogima i njegovom najboljem djelu, briljantno sati-
risao jednog od najzloglasnijih tirana.
Se na tor Pal pa tin ("Ra to vi zvi jez da"):
[kotski glumac Ian Mekdiarmid u~inio je sebi svojevrsnu med-
vje|u uslugu kada je prihvatio ulogu u "Ratovima zvijezda" zbog
~injenice kojom god ulogom da nastavi karijeru, publika ga uvi-
jek prepoznaje kao Palpatina. Svojom interpretacijom zlog impe-
ratora stvorio je lik jednog od najupe~atljivijih i najpoznatijih
filmskih negativaca.
Mekdiarmidov senator je sve osim klasi~nog zlikovca s fil-
D`o{ Brolin kao D`ord` Bu{ mske trake koji se ta{to razme}e vlastitom okrutnosti. Preprede-
no skrivaju}i svoju zlobu ispod svilenih haljina politi~ara "u slu-
`bi narodu", Palpatin poput kakvog zlog zen majstora mudro tre-
nira strpljivost. Spreman je vrlo dugo ~u~ati u sjeni pletu}i svoju
mre`u zavjere koja }e obuhvatiti cijelu galaksiju, a kada se svi
naviknu na njegovo nasmije{eno lice i obe}anja o boljem `ivotu
Republike, Palpatin udara `estoko i brzo, proglasiv{i se impera-
torom i zapo~ev{i rat koji }e promijeniti svemir.
Adam Sutler ("O za osvetu"): Dok je u alterna-
tivnoj stvarnosti Ameriku poharala kuga biblijskih razmjera, re-
zultuju}i razjedinjenjem njenih dr`ava, Velika Britanija se
o~uvala i njome vlada red zahvaljuju}i njenom prvom ~ovjeku
Adamu Sutleru. Problem je u tome {to je Sutler plan za spas Ve-
like Britanije prekopirao od Hinkela ili nekoga njemu sli~nog.
Naime, prekaljeni totalitarist i profa{ist u du{i, Sutler je odlu~io
svoju zemlju o~istiti od svih ljudi koji nisu bijelci, heteroseksual-
ci, hri{}ani, desni~ari i fizi~ki sposobni. Kada se tome pridoda da
on zapravo stoji iza virusa koji mu je i omogu}io preuzimanje
vlasti neofa{isti~kim stampedom, njegova politi~ka persona koja
sjedi na dvije stolice je potpuna.
Zastra{uju}a je ~injenica da je D`on Hurt inspiraciju za in-
terpretaciju lika totalitaristi~kog vo|e prona{ao u D`ord`u Bu{u.
Eleanor [ou ("Mand`urijski kandidat"):
Gramzljiva, manipulativna i hladna ispod frizure, senatorica Ele-
anor [ou je filmski spoj Hilari Klinton i Atile Bi~a Bo`jeg, oklo-
pljena neprobojnim {titom ugla|ene retorike, koja ne preza ni
pred ~im kako bi postigla svoje ciljeve. Njene veze s vojnom in-
dustrijom isprepletene s otvorenim nepotizmom dok gura svog
sina na mjesto pomo}nika predsjednika ~ine je arhetipom fil-
mske politi~arke.
"Gdje su nestali pravi mu{karci", pita se senatorica, nezado-
voljna {to je okru`ena meku{cima od kojih niko nije sposoban
 6. 10. 2009. vupsbl 3

D`on Hurt u filmu "O za osvetu"

^arli ^aplin u filmu "Hinkel"

Bil Marej kao gradona~elnik Kol

politi~ari organizovati politi~ko ubistvo, a iz usta Meril Strip te rije~i zvu-

~e toliko uvjerljivo da se nadamo da je ne}e dopasti kakva politi-
^arli ^aplin je u svom prvom govornom
filmu, a po mnogima i njegovom najboljem
djelu, briljantno satirisao jednog od
najzloglasnijih tirana

~ka fotelja i transformisati je iz omiljene glumice u okrutnu

politi~arku.
Gradona~elnik Kol ("Grad svjetla"): Lik
Bila Mareja, vode}i izbornu kampanju pod sloganom "Mo`ete
mu vjerovati jer on tako ka`e", pouzdan je poput jednog la`ljiv-
ca. Gradona~elniku fiktivnog grada svjetla nije lako upravljati
podzemnim gradom koji je posljednje uto~i{te ~ovje~anstva, ali
njegovi govori o nadi, promjeni, napretku i miru samo su para-
van iza kojeg potkrada vlastiti narod i sakuplja bogatstvo. Na
svoju sre}u, gradona~elnik Kol sposoban je izvu}i se iz svake si-
tuacije izjavama dvostrukog zna~enja od kojih zaboli glava.
"Trebamo rje{enja vi{e nego odgovore" jedna je od njih, a zvu~i
kao da je ukradena iz retori~kog arsenala nekog od na{ih politi-
~ara.
D`ord` Bu{ ("W."): Na lik i djelo D`ord`a Bu{a ne
treba tro{iti previ{e rije~i, ali posljednji upe~atljiv portret neda-
Ian
Mekdiarmid
vnog predsjednika najmo}nije sile na svijetu vjerno nam je iznio
je svojom D`o{ Brolin u jo{ jednoj kontroverznoj biografiji re`isera Olive-
interpretaci- ra Stona. Slavni re`iser ve} je nekoliko puta podigao pra{inu
jom zlog Holivuda svojim politi~kim ostvarenjima, me|u kojima se na{la
imperatora biografija Ri~arda Niksona, kojeg je portretisao na neobi~no to-
stvorio lik pao na~in, te dva dokumentarca o kubanskom revolucionaru Fi-
najpoznatijeg delu Kastru.
filmskog Ston je Bu{a prikazao u toliko bizarnom svjetlu da su ame-
negativaca ri~ki gledaoci odbili mogu}nost da se zaista radi o biografiji bez
autorske slobode, a prikazao ga je kao najvi{e kontroverznog,
tajnovitog, cini~nog i okrutnog predsjednika SAD, koji, osim sa
shvatanjem i prihvatanjem tu|ih mi{ljenja, ima problema i s pre-
komjernom konzumacijom raznih tableta i alkohola. Senator Palpatin u "Ratovima zvijezda"
4 vupsbl!6. 10. 2009.
OBTUBWBL!TB!TUSBOF!2
Lajza Mineli i Dejvid Gest
Prevare, iscrpljuju}e sudske parnice, podje-
la imovine i medijska hajka prate gotovo svaki
brak i razvod slavnog para.
Sudbine posrnulih bogata{a, ~iji je zavjet na
ljubav do smrti ponekad potrajao i svega nekoli-
ko dana, ponekad se toliko znaju iskomplikovati
da bi se moglo re}i da primjeri slavnih govore
da sre}a ipak ne mo`e da se kupi.
Ri~ard Barton i Elizabet Tej-
lor: Filmki par koji se upoznao na snimanju
filma "Cleopatra" imao je dugu i vatrenu ljuba-
vnu vezu koja se zavr{ila dvostrukim razvodom.
Ljubav na filmskom platnu pretvorila se u
strastvenu vezu u stvarnom `ivotu. Privatni `i-
vot dvoje protagonista bio je glavna meta `utih
stranica u medijima. Barton je bio peti mu` fil-
mske dive, a ona je njegova druga supruga.
Njihova veza se nakon 10 godina zavr{ila
brodolomom, a par se opet pomirio nakon 16
mjeseci. Drugi put su se vjen~ali na skromnoj
ceremoniji u Africi, ali su se 1976. godine po-
novo razveli.
Britni Spirs i Kevin Federlajn:
Pop zvijezda i biv{i plesa~ brak su sklopili 2004.
godine, a nakon samo dvije godine me|u njima
je sve bilo gotovo. Britni je podnijela zahtjev za
razvod braka, a kao razlog je navela "nepomirlji-
ve razlike". Njihov razvod 2007. godine prou-
zrokovao je potpuni psihi~ki krah pop pjeva~ice,
koja je potom obrijala glavu, zavr{ila u bolnici i
zbog toga bila na meti tabloida.
Denis Hoper i Majkl Filips: Po-
pularni glumac, koji je svojevremeno "`ario i
palio" Holivudom, i pjeva~ica grupe "Mamas i
Papas" bili su u braku skoro jednako dugo koli-
ko "obi~ni" parovi provedu na medenom mjese-
Ri~ard Barton i Elizabet
Tejlor
cu. Njihov brak iz 1971. godine potrajao je, vje-
rovali ili ne, svega osam dana.
Princ ^arls i Dajana Spenser:
Princ ^arls, nasljednik britanske krune i Lejdi
Dajana Spenser izrekli su sudbonosno "da"
1981. godine na velikoj ceremoniji u Londonu u
katedrali St. Paul. Milioni gledalaca pratili su
vjen~anje u kraljevskoj porodici putem TV pre-
nosa. Me|utim, par je 1991. godine objavio da
se razvodi. Dajana je izjavila da se brak raspao
zbog ^arlsove preljube s Kamilom Parker Bo-
uls, da bi on to i sam javno priznao u televizij-
skom intervjuu. Razveli su se 1996. godine, a
godinu poslije princeza Dajana je poginula u
saobra}ajnoj nesre}i.
Roman i Irina Abramovi~: Rus-
ki milijarder i atraktivna stjuardesa vjen~ali su
se 1991. godine, te dobili dvoje djece. Razlog
razvoda najvjerovatnije je bila afera jednog od
Prevare, iscrpljuju}e
sudske parnice, podjela imovine i
medijska hajka prate skoro svaki
brak i razvod slavnog para
najbogatijih ljudi na svijetu sa Darijom Zuko-
vom, modnom dizajnerkom. Iako su mnogi spe-
kulisali da je Irina za razvod dobila 300 miliona
dolara, prava cifra nikada nije iza{la u javnost.
Kar men Elek tra i De nis Ro -
dman: Zvijezda "Baywatcha" za najotka~eni-
jeg ko{arka{a svih vremena udala se 1998.
godine. On se poku{ao razvesti ve} devet dana
poslije, ali Karmen je uspjela da ga odgovori od
toga. Brak je, ipak, potrajao svega {est mjeseci.
Lajza Mineli i Dejvid Gest: Vjen-
~anje ovog slavnog para bilo je kao iz bajke,
kum je bio Majkl D`ekson, a razvod je uslijedo
nakon samo 16 mjeseci. Ipak, sudski dio razvo-
da "razvukao" se na nekoliko godina.
Nikolas Kejd` i Liza Meri Pre-
sli: K}erka kralja rokenrola i popularni glumac
vjen~ali su se 2004. godine, a brak je trajao sve-
ga 107 dana, kada je Liza Meri izjavila da je sve
bila "velika gre{ka".
Za Za Gabor i Felipe de Alba:
Za Za Gabor, osim po vrhunskoj glumi, poznata
Za Za Gabor i Felipe de Alba
Roman i Irina Abramovi~
Nikola i Sesilija Sarkozi
Sudbine posrnulih bogata{a
ponekad se toliko znaju
iskomplikovati da bi se moglo
zaklju~iti da sre}a ipak ne mo`e
da se kupi
[anen
Doerti
i E{li
Hamilton
je i po njenih devet brakova. Godine 1982. stu-
pila je u njen najkra}i brak, koji je trajao, vjero-
vali ili ne, svega 24 sata. Ipak, pitanje je da li je
to bio pravi brak jer je popularna glumica tada
jo{ bila slu`beno u braku sa svojim sedmim su-
prugom.
Pol Mekartni i Heder Mils: @es-
toka brakorazvodna parnica izme|u dvije zvi-
jezde mjesecima je punila naslovne stranice
`ute {tampe {irom svijeta. Vjen~ali su se 2002.
godine, a njihov odnos je od samog po~etka bio
problemati~an. Kada su 2006. godine prvi put
raskinuli, tvrdili su da su ostali u dobrim odno-
sima, ali uslijedio je vrlo neugodan i javan ra-
zvod. Milsova je tra`ila od{tetu od 250 miliona
dolara, dok je biv{i ~lan "Beatlesa" predlo`io
32 miliona dolara. Na kraju je ona dobila "sa-
mo" 50 miliona dolara.
[anen Doerti i E{li Hamilton:
Zvijezda serije "^arobnice" [anen i glumac Nikolas Kejd` i Liza Meri Presli
vjen~ali su se dvije sedmice nakon upoznava-
nja, a razveli pet mjeseci kasnije. [anen se
odmah nakon toga udala za Rika Salomona, ali
i taj je brak potrajao samo devet mjeseci.
Nikola i Sesilija Sarkozi: Vjen-
~ali su se 1996. godine i dobili jednog sina.
Oboma je to bio drugi brak, ali 2005. godine
stvari su po~ele da idu nizbrdo kada je ona po-
bjegla sa biznismenom Ri~ardom Atiasom u
Njujork. Ipak, vratila se 2006. godine pred
predsjedni~ku kampanju njenog mu`a kako bi
mogli glumiti francusku verziju Kenedijevih.
Sesilija se samo nekoliko puta pojavila u ja-
vnosti u ulozi prve dame, a onda su se i zvani-
~no razveli. Tako je Nikola Sarkozi postao prvi
predsjednik u Francuskoj koji se razveo tokom
svog mandata.
D`e ni fer Lo pez i Kris D`ad:
Pol Mekartni i Heder Mils
Brak "mu{karca iz snova" potrajao je s popu-
larnom pjeva~icom punih 10 mjeseci. Nakon
Princ ^arls i Dajana Spenser
razvoda bila je zaru~ena za Bena Afleka, ali su
raskinuli zaruke.
Rene Zelveger i Keni ^esni:
Poznata holivudska glumica udala se za pjeva~a
kantri muzike na pla`i na Karibima u maju
2005. godine. Bilo je to vjen~anje iz snova, ma-
da se samo sedam mjeseci kasnije njihovo ime
na{lo u brakorazvodnim dokumentima.
Denis Hoper i Majkl Filips

Sesarija Evora,
bosonoga diva sa
Zelenog Rta
Sa jednog koncerta
@ena koja ne
vjeruje u snove
Priredio: Igor JANKOVI]
esarija Evora, velika bosonoga
S
diva sa Zelenog Rta, ve~eras
nastupa u beogradskom Cen-
tru "Sava", gdje }e promovisa-
ti pje sme sa po slje dnjeg
albuma "Rogamar".
Sesarija Evora ro|ena je
27. avgusta 1941. godine u
gradu Mindelo, Cabo Verde, a muzikom se po~e-
la baviti ve} s 16 godina zbog ljubavi prema je-
dnom bubnjaru.
Put ka uspjehu Sesarije Evore nije bio lak.
Uprkos manjim usponima i velikim padovima,
njena muzika nije mogla da ostane skrivena. Prve
me|unarodne nastupe imala je u Portugalu, da bi
kasnije po~ela da osvaja svijet.Interesantna ane-
gdota je da je Sesarija Evora jednom ljubazno
odbila poziv da nastupa na Madoninim koncerti-
Sa svojom muzi~kom
pratnjom
Devedesetih godina radijske stanice po~ele
su pu{tati njene pjesme i sve je vi{e publike dola-
zilo ~uti i vidjeti tu tajnovitu legendu, usporedivu
s Bili Holidej i posebnu zbog grube pro{losti, bo-
em{tine, ljubavi prema duvanu i konjaku i nes-
Put ka klonosti prema cipelama. Ve} 1992. godine izlazi
uspjehu Sesarije njen album "Miss Perfumado", pa po~inje inten-
Evore nije bio lak. zivno nastupati po Evropi, gdje je odli~no prihva-
Uprkos manjim }e na, a dvi je go di ne ka sni je objav lju je
usponima i kompilacijski album "Sodade", "Les Plus Belles
velikim Mornas De Cesaria" i odri~e se konjaka, ali ne i
padovima, cigara.
njena muzika Godine 1995. objavljuje novi album "Cesa-
nije mogla da ria", koji je u Francuskoj prodan u zlatnim pri-
ostane skrivena mjercima i donosi joj nominaciju za nagradu
"Grammy".
S tim albumom kre}e na turneju po Americi,
gdje je pjevala za Madonu, Dejvida Brnea i druge
Uspje{na uprkos poznate li~nosti.
godinama Sljede}u je godinu provela na turneji po cije-
ma jer nije `eljela da nastupa bez svoje muzi~ke
pratnje.
Tokom svojih putovanja ona ostaje vjerna
sje}anjima na svirke i zabave iz malog lu~kog
grada Mindelo, u kome se po barovima okupljaju
mornari, muzi~ari i svjetski putnici.
Iz ovog razloga repertoar Sesarije Evore po-
drazumijeva specifi~an presjek muzi~kih uticaja,
od ritmova portugalskog fada do brazilske sambe,
uklju~uju}i i poznate pjesme na {panskom jeziku,
kao {to su "Besame Mucho" i "Maria Elena".
Zvukovi gitare, violine, klarineta i tradici-
onalnog kavakina savr{eno prate sugestivni i topli
glas bosonoge dive. Upravo je glas Sesarije Evo-
re njen glavni instrument - melanholi~an sa nijan-
som promuklosti.
^ak i publika koja ne razumije njen maternji
jezik bude zanesena o~iglednim emocijama koje
ona prenosi svojim glasom.
6.10. 2009. vupsbl 5
Njena
muzika odi{e
tugom,
nostalgijom i
toplinom
Odbila nastup
s Madonom
lom svijetu od Francuske, Belgije i Brazila do
Hong Konga i Amerike.
Neumorna Sesarija ve} sljede}e godine
objavljuje novi album "Cabo Verde", koji tako|e
zaslu`uje nominaciju za "Grammyja", a ona i da-
lje putuje i nastupa.
Objavila je 2001. godine novi, {iroko orkes-
trovani album "Sao Vicente di longe", a 2002.
godine novi kompilacijski album "Anthology".
Sesarija je godinu dana poslije objavila "Voz
d' Amor", a 2006. godine album "Rogamar".
Ime ovog albuma sastavljeno je od dvije rije-
~i: rogar {to zna~i molitva i mar {to zna~i more.
Novi album nastao je u njenom rodnom mjestu
Mindelo, gdje velika umjetnica ima svoj studio,
{to joj ujedno omogu}ava saradnju sa mladim lo-
kalnim umjetnicima i tekstopiscima.
U me|uvremenu objavila je jo{ dvije kompi-
lacije 2004. godine, "Anthologie: Mornas & Co-
laderas", te "Live d' Amor", a za kraj 2009.
godine najavljen je novi album.
Sesarija Evora dugo traje i nikad nije odstu-
pila od iskazivanja osje}anja. Ona je princeza
male dr`ave za koju mnogi nisu znali dok se ona
nije pojavila. Nju danas mnogi smatraju `ivom
legendom. Velika pjeva~ica uvijek ostaje vjerna
sebi i uprkos godinama i dalje je hrabra, jaka i
principijelna. Od objavljivanja prvog albuma Se-
sarija Evora ne staje, a nedavno je za jedan ~aso-
pis izjavila:
"I tako sam po~ela samo da pjevam. Ne vje-
rujem u snove i sudbinu. Ono {to me usre}uje je
~injenica da sam pro{la kroz mnogo patnje da bih
danas znala bolje da u`ivam u onome {to imam.
U mojoj zemlji se ka`e da je bolje prvo popiti
otrov a kasnije med. Sada, u`ivam u medu." Mu-
zika Sesarije Evore odi{e tugom, nostalgijom i to-
plinom. Njeni nastupi su emocionalno sna`ni, a
ostaju urezani u sje}anju po impresivnoj muzi-
~koj energiji.
6 vupsbl!6. 10. 2009.

Mahindra
goa pikap
2.5 CRDe

Metalni {titnici
pragova i masivna
metalna za{titna plo~a
ispod motora spadaju na
spisak serijske opreme

Kvalitetan radnia prvi pogled, dizajn ovog vozila duk pikapa ima na zadnjoj strani jedna vrata koja se ~amce i male brodove, ili pak velike kamp prikolice.

N
ne}e biti ne{to {to }e izazvati reka-
cije, ali to mu i nije namjena.
Ovaj primjerak pikapa izveden
je iz "putni~ke" terenske verzije
goa SUV, koju je pokretao potpuno
isti motor, a sve ispred teretnog
prostora pikapa. Teretni sanduk odvojen je od putni~ke
kabine i u tom dijelu pikap donosi najvi{e novosti.
Mahindra goa pikap odlikuje velika prohodnost
kroz te{ke terene, {to uz pogon na sve to~kove garan-
tuje i visoka karoserija koja je od tla udaljena 21 cm.
Veliki teretni prostor: Dimenzije te-
retnog sanduka su 1.525 x 1.520 mm i visina 540 mm,
a {irina izme|u blatobrana je 1.020 mm. Teretni san-
otvaraju pod pravim uglom prema dolje. Otvaranje
preklopnih vrata teretnog sanduka izvodi se povla~e-
njem kvake, te spu{tanjem vrata.
Kokpit je pregledan i lagan za upotrebu, a rezer-
vni to~ak normalne dimenzije smje{ten je sa vanjske
strane dna prtlja`nika tako da ne smeta teretu.
Pikap ima lisnate opruge u kombinaciji sa krutom
osovinom, {to je i razumljivo, jer ovaj automobil je
prava radna ma{ina. Zadnuje lisnate opruge donose i
nosivost od ~ak 1.000 kg, tako da mo`ete prevesti go-
tovo sve {to vam padne na pamet. Ugradnjom kuke za
vu~u mogu}e je povu}i prikolicu najve}e dozvoljene
mase 2.500 kg, {to ovaj pikap pretvara i u prvorazre-
dno vu~no vozilo sposobno da preveze te`e jahte,
Dobre terenske sposobnosti: Ma-
li prevjesi karoserije, prednji samo 700 mm i zadnji
1.358 mm, uz veliku minimalnu visinu karoserije od Mahindra goa pikap
tla od 21 cm daju ovom pikapu velike terenske sposo- odlikuje velika prohodnost
bnosti. Svaki zaljubljenik u terensku vo`nju bi}e i vi{e
nego zadovoljan odli~nim podacima, jer prednji ugao kroz te{ke terene
prilaza je 39 stepeni, a zadnji ugao izlaza 21 stepen.
Osim {to mo`e prevesti stvarno teret velike te`ine i ve-
likih dimenzija, mahindra goa pikap se mo`e kretati i
po najte`em terenu, kao i svaki drugi terenac, i to je
ono {to }e odu{eviti sve one kojima je potrebna radna
ma{ina za prevoz tereta po te{ko dostupnom terenu ili
jednostavno `ele imati pikap da se mogu voziti po te-
{kom terenu jednako lagano kao sa bilo kojim pravim

Japanci spremni za
doma}i salon automobila

Bli`enjem datuma otvaranja tokijskog
salona, japanski proizvo|a~i po~eli su otkri-
vati svoje adute. Kao i dosad, glavnu ulogu u
Zemlji izlaze}eg sunca igra}e koncepti.
Jedan od naji{~ekivanijih automobila je
i "Hondin" CR-Z kupe. "Honda" je trebalo
da nam ga predstavi u serijskom izdanju, no
Japanci su se, ~ini se, predomislili pa su na
automobil ipak prika~ili oznaku "koncept".
Sportski dvosjed koji nas u mnogo~emu
podsje}a na "Hondin" legendarni CRX u se-
rijsku proizvodnju za japansko tr`i{te trebalo
bi da krene ve} po~etkom idu}e godine, tako
da }e tokijska premijera koncepta zapravo bi-
ti svojevrsni pogled na automobil koji bi, uz
manje izmjene, u dogledno vrijeme trebalo
da zavr{i i na evropskim saobra}ajnicama.
Automobil, ba{ kao i prvi konceptni pri-
mjerak koji nam je predstavljen na tokij-
skom salonu 2007, pogoni hibridni sklop sa-
Snaga se na ~i njen od 1,5-li tre nog ben zin skog
prednje to~kove ~etvorocilindra{a i elektromotora. Snaga se
prenosi putem na prednje to~kove prenosi putem ru~nog
ru~nog {estostepenog mjenja~a, a u "Hondi" zasad
{estostepenog skrivaju informacije o snazi i performansa-
mjenja~a ma pogona.
Pored njega, u Tokiju bi trebalo da debi-
tuje i Hybrid Tourer koncept iz "Subarua".
Motor smje{ten odzada pogoni}e to~ko-
ve samo pri niskim brzinama i kada je potre-
bna maksimalna snaga.
Od ostalih zanimljivih detalja svakako
valja spomenuti dizajnerske elemente, poput
vrata gulving ili pak kontrolne plo~e koja se
pode{ava po visini kako bi voza~u omogu}i-
la idealnu preglednost.

pikap
terenskim vozilom.
Metalni {titnici pragova i masivna metalna za{ti-
tna plo~a ispod motora spadaju na spisak serijske opre-
me. Tu su jo{ dva neophodna detalja, neizostavan
preduslov za bezbri`nu terensku vo`nju. Prvi su speci-
jalne gume BFGudri~ koje su bu~nije na asfaltu zbog
grubog profila i ripni, ali sve vrate odli~nim pona{a-
njem na klizavom i te{kom terenu. Pri tome, uz dopla-
tu, na raspolaganju su i ABS ko~nice. Kao {e}er na
kraju dolazi odli~an sistem prenosa snage, vrlo dobar
motor, {to sve kao cjelina ~ini dobitnu kombinaciju za
pravu terensku vo`nju po snijegu, ledu i blatu, a uz pet
osoba mogu}e je prevesti i veliku koli~inu raznolikog
tereta
Pogon po potrebi: Mahindra standardno
Spremni
agregati iz "Mazde"
"Mazda" }e u Tokiju predstaviti Potro{nja je
novu generaciju agregata i automat- redukovana
skih mjenja~a koji }e svoju primjenu za ~ak 20 odsto
na}i u ve} postoje}im i budu}im mo-
delima japanskog proizvo|a~a.
ima pogon na zadnje to~kove, a po potrebi se mo`e
uklju~iti pogon na sva ~etiri to~ka ili pogon na sva ~e-
tiri to~ka sa redukcijom. Prekida~ za izbor vrste pogo-
na nalazi se na konzoli izme|u prednjih sjedala.
Motor nema izra`enu turbo rupu i od 1.400 obr-
taja skoro ujedna~eno i linearno ubrzava do 3.800 obr-
taja kada razvija najve}u snagu, a potom snaga pada i
brzina se te`e nabire do najve}eg broja obrtaja oko
4.500, {to su vrijednosti koje u normalnoj upotrebi nije
potrebno ostvarivati.
Mahindra goa pikap pokre}e 2,5-litreni turbo di-
zela{ sa interkulerom i direktnim ubrizgavanjem gori-
va pod visokim pritiskom. Razvija najve}u snagu 108
KS pri 3.800 o/min i najve}i obrtni moment 250 Nm
pri 1.800 do 2.200 o/min. (Autoportal.hr)
Prvi u nizu je SKY-G benzinski
sklop, izra|en od novoga bloka dizaj-
niranog da reducira mehani~ku frikci-
ju i optimizira kombinaciju smjese
zraka i benzina, sa sistemom direk-
tnog ubriz ga va nja. Iako ni su
objav lje ne pre ci zne te hni ~ke
specifikacije, poznato je da }e
no vi agre gat bi ti 15 od sto
ekonomi~niji i imati jednako
toliko ve}i obrtni moment od
2,0 l ~etvorocilindra{a. Spo-
menuti agregat navodno }e, u
slu~aju mazde 3, obezbijediti
prosje~nu potro{nju ekviva-
lentnu onoj mazde 2.
Idu }i agre agat, ozna ke
SKY-D, novi je ~istiji dizela{
koji tako|e redukuje potro{nju i
CO2 emisiju, a mehani~ko trenje svo-
di na nivo benzinca.
Uz ugra|ene piezo brizgaljke i
turbo punja~ u dvije faze potro{nja je
redukovana za ~ak 20 odsto, uporedo
sa ionako {tedljivim novim 2,2 l sklo-
pom.
[to se automatike ti~e, u "Maz-
di" su razvili SKY-drajv automatski
mjenja~, koji u odnosu na aktuelni re-
dukuje potro{nju za pet odsto, sa vi{e
direktnijeg osje}aja, po uzoru na mje-
nja~e sa dvostrukim kva~ilom.
6. 10. 2009. vupsbl 7
Pasat najpouzdaniji u Britaniji
Britanski "What Car?" izabrao je svoje laureate znat kao "Volksol", zauzeo dva mjesta - u klasi naj-
u kategorijama kori{tenih vozila, a ukupni pobjednik boljeg MPV-a sa zafirom 1.6 i karavana sa vektrom
je "Folksvagenov" pasat. 1.8.
Prema napisima britanskog medija, pasat 1.9 Golf 5 GTI, pak, tre}u godinu zaredom izabran
TDI star tri godine na Ostrvu u prosijeku ko{ta 7.000 je za najbolji kori{teni sportski automobil. Britansko
funti. Pssat je pobijedio zbog razumne cijene, imid`a, tr`i{te polovnih vozila svake godine okrene {est mili-
ali i voznih osobina i pouzdanosti. ona automobila, odnosno tri puta vi{e nego {to bude
Na prvo mjesto ekolo{kih automobila popeo se prodato novih vozila. Prosje~na starost vozila je 39
"Tojotin" prius, dok je "Opel", u Velikoj Britaniji po- mjeseci, a prevalila su u prosjeku 80.000 kilometara.
"Vuk" u italijanskoj ko`i
"E-volf" je je objavio slike i detalje u vezi sa svojim novim mo-
delom e2. Za razliku od e1 sa otvorenim krovom, novajlija
njema~kog proizvo|a~a dolazi u formi
koja je mno{tvo detalja preuzela
od italijanskih supersportista.
Prepozna}ete elemente koji
neodoljivo podsje}aju na
lamborgini reventon i fe-
rari enco.
Elektri~ni superata-
utomobil pogone ~etiri
elektromotora, od kojih je
svaki pozicioniran na jednom to~ku. Svaki isporu~uje 134 KS, {to
zna~i da je zbir 536 "konja" uz 1.000 Nm maksimalnog obrtnog momenta. O~ekuje se da sprint do 100 km/h tra-
je ispod ~etiri sekunde, dok je vjerovatno da }e maksimalna brzina biti ograni~ena na 250 km/h.
Za skladi{tenje energije zadu`en je paket litijum-jonskih baterija, koji ~ine 84 ravne }elije iz CERIO-a. Mada
nisu objavljeni detalji u vezi sa baterijama, iz "E-volfa" tvrde da autonomija iznosi 300 km po punjenju, za koje je
potrebno samo 30 minuta, uz pomo} specijalnog punja~a. Po~etak proizvodnje planiran je za 2011. godinu.
Saradnja FIAT-a i "Krajzlera"
Prvi obrisi zajedni~ke saradnje "Krajzlera" i FIAT-a po~inju se nazirati. Ameri~ki mediji prenose da Italijani
planiraju svoju novu limuzinu vi{e srednje klase graditi u "Krajzlerovim" ameri~kim pogonima.
Navodno bi "Alfa Romeo" trebalo da iskoristi pogone u Ontariju, gdje }e se graditi i novi 300C kako bi na
njegovoj platformi izradili nasljednika modela 166 - model 169.
Milanezi su odavno potvrdili zadnji pogon kao jednu
od glavnih karakteristika novog 169, a arhitektura
300C mogla bi poslu`iti kao idealna osnova, po-
sebno zato {to Italijani posljednjih godina nisu bili
uspje{ni u pronala`enju zapadnoevropskog par-
tnera. Novi 169 sa "Krajzlerovim" modelima ipak
ne bi dijelio vje{anje i motore.
Na skra}enoj "Krajzlerovoj" platformi, na ko-
joj se gradi dod` ~ard`er, "Alfa" bi, navodno, tre-
balo da izradi i nasljednicu brere i spajdera, dok bi
se Amerikanci mogli okoristiti FIAT-ovim platfor-
mama modela 500, pande i grande punta.
Najmanji model
iz "Lend rovera"
Iz "Lend rovera" je stigla slu`bena potvrda o automobila, {to je odli~na vijest za zaposlene kod
po~etku proizvodnje mini SUV-a predstavljenog kao ovog proizvo|a~a, prodajne zastupnike, a u kona~ni-
koncept u Detroitu 2008. godine. ci i potencijalne budu}e kupce. Trovratni krosover u
LRX }e biti najmanji model s" Land rovero- proizvodnju kre}e idu}e godine, na ~etrdesetu godi{-
vim" amblemom u gami. Po~etkom ove godine Ra- njicu po~etka proizvodnje u "Land roverau", dok se
tan Ta ta odo brio je bri tan skoj vla di iznos od po~etak prodaje o~ekuje 2011. godine. Planirana je
30.000.000 evra kako bi pomogao razvoj novog prodaja u vi{e od 100 zemalja.
8 vupsbl!6. 10. 2009.
Emirom Deli}em, sportskim
voditeljem NTV Hayat
Zaobi{li ga
kvarovi i saobra}ajne
Adis [U[NJAR
mir Deli}, voditelj sportske emisi-
E
je "Sportplus" na NTV Hayat, vo-
za~ki ispit je polo`io 2001. godine
iz prvog puta. Ka`e da nije bio po-
sebno zainteresovan za polaganje
voza~kog ispita, sve dok nije slu-
~ajno upoznao druga koji je imao
auto-{kolu.
"Popri~ali smo i ja sam shvatio da ne bi bilo lo{e
da po~nem s obukom. Vozio sam jednog starog golfa
dvojku i na njemu sam sve nau~io. Moj prvi automo-
bil koji i sada vozim je golf dvojka turbo dizel. Na
njemu sam se '{telio', ali vremenom sam ga zavolio i
O`ivljen stari model iz "Por{ea"
Fuzija retro dizajna i moderne
Ve}inu ljubitelja
por{ea vjerovatno
}e najvi{e
fascinirati izgled
automobila
Firma "Singer Vehicle Design"
predstavila nam je jedan od najinte-
resantnijih retro prototipa u poslje-
dnje vri je me - mo der nu
reinkarnaciju legendarne "Por{eove"
911-ke.
Automobil jednostavnog naziva
sin ger 911 gra |en je na iz du `e noj
{asiji 911-ke iz osamdesetih godina
pro{log vijeka, koja je dodatno oja-
~ana, te joj je u svrhu unapre|ivanja
odli~no me slu`i i dan-danas", ka`e Deli}, dodav{i da
je golf dvojka poseban automobil.
"Golf je zaista zahvalan automobil. Otkad ga vo-
zim, nikada nisam imao nikakve kvarove, nisam mi-
je njao di je lo ve, sve je bes pri je kor no na nje mu.
Mislim da je to automobil idealan za ove prostore, ta-
ko da sam ba{ zadovoljan njime", ka`e Deli}.
Smatra da je dobar voza~: Za sebe
ka`e da je dobar voza~ i dodaje da nikad nije imao
ozbiljnih nezgoda u saobra}aju, a da su nekoliko puta
njemu ogrebali automobil.
"Smatram se dobrim voza~em, provjerenim, koji
vozi normalno i izbjegava brzu vo`nju. Kad sam na
autoputu, onda nagazim po gasu, a u drugim prilika-
ma rijetko. Skoro nikad. Uglavnom, oni koji su se
vozili sa mnom nisu imali problema. Kad se pridr`a- slim da sebe, svoj automobil, ali i na ostale u~esnike
vam propisa i kad vozim normalno, onda se i ne pla- u saobra}aju, bez obzira {to ima puno onih koji ne
{im da bih mogao do`ivjeti nezgodu", ka`e Deli}. On misle ni na sebe, na`alost", smatra Deli}.
isti~e da voli vo`nju i da ~esto putuje. Kad ide na put uvijek se nada da ga automobil
"Volim vo`nju i prili~no ~esto putujem, kako u ne}e ostaviti negdje na autoputu jer priznaje da ne
BiH, tako i u inostranstvo. Bilo je zanimljivih puto- zna ni{ta na njemu popraviti.
vanja, posebno izdvajam put u Torino kada sam i{ao "Znam provjeriti ulje, promijeniti vodu za brisa-
da radim intervju sa Zlatanom Ibrahimovi}em kada ~e... Mislim da je to sve, ostalo nisam imao priliku da
sam putovao cijelu no} da bih ujutro stigao u kamp popravljam tako da nisam siguran da li bih ne{to
Juventusa, {to je bilo veoma naporno", ka`e ovaj po- znao", ka`e Deli}.
pularni voditelj. Razmi{lja o kupovini novog auto-
Isti~e da ga kod vo`nje najvi{e nervira bahatost mobila: "S obzirom na to da sam proteklih godina
voza~a, klinci koji voze lu|a~ki i taksisti koji misle imao neke druge prioritete u `ivotu, mislim da je sa-
da je cijeli grad njihov. da do{lo vrijeme da promijenim automobil. Vjerujem
"Me|utim, nije to ni{ta stra{no. Trudim se da mi- da }e se to desiti naredne godine", rekao je Deli}.
torzijske krutosti dodat i unutra{nji
kavez za voza~a. Kako bi masa auto-
mo bi la os ta la {to ni `a, go to vo svi
pa ne li ka ro se ri je izra |e ni su od
Nije ugljeni~nih vlakana, pa skala na vagi
poznato ne preska~e 1.100 kilograma.
koliko Ve}inu ljubitelja por{ea vjerova-
tno }e najvi{e fascinirati izgled auto-
"Singer"
mobila koji djeluje kao vrlo uspje{na
planira
proizvesti fuzija vizuelnih elemenata 911-ke iz
primjeraka 1967. i karere RS iz 1973. Pa` nja
ovog prema detaljima primjetna je i u ori-
spektaku- ginalnom polo`aju brisa~a, a ni{ta
larnog manje ne odu{evljavaju ni retro alu-
automobila mi nij umske 17-col ne fe l ge. Re tro
motivima odi{e i unutra{njost, koja
uprkos audio-sistemu s bluetooth i
iPod konekcijom, te lakim klimatiza-
cionim ure|ajem i GPS navigacijom
ra spo la `e i ori gi nal nim di zaj nom
sjedi{ta, armature i kontrolnih ure|a-
ja. Moderan detalj svakako su i bi-

Prvi auto mu je bio golf
dvojka, koji i sada vozi
nezgode
Nikad nije imao ozbiljnih
nezgoda u saobra}aju
tehnologije
ksenon prednja svjetla.
Singerov 911 pogoni dora|ena
verzija "Por{eovog" najnaprednijeg
vazduhom hla|enog {estorocilindri-
~nog boksera iz modela 993, kojem
je zapremina sa 3,6-litre pove}ana
na 3,82 litre. Motor je dora|en i ra-
dilicom iz modela GT3, te titanijum-
skim klipnja~ama zbog kojih se rado
vrti do 8.000 obrtaja u minuti, te ra-
zvi ja 425 KS i 460 Nm okre tnog
momenta. Snaga se na stra`nju oso-
vinu prenosi preko ru~nog {estoros-
te pe nog "Ge tra go vog" G50
mjenja~a.
Navodno tako motorizovani re-
tro "Singerov" 911 dose`e 100 km/h
za 3,9 sekundi, a sposoban je posti}i
maksimalnu brzinu od 270 km/h.
Za uvjer lji vo le `a nje bri nu se
"Motonovi" amortizeri, te Smart Ra-
cing Products stabilizatori. ^etvoro-
6. 10. 2009. vupsbl 9
Slu~ajno otkriven
golf sedme generacije
Kako bi odr`ao interes za svojim ekolo{kim kon- bismo o~ekivali od nasljednika "Folksvagenovog"
ceptom L1 koji na stotinu kilometara tro{i tek 1,2 li- najpopularnijeg modela.
tre goriva, "Folksvagen" je objavio novi video Nijemci ve} neko vrijeme provode testiranja na
isje~ak u kojem im se potkrala gre{ka. golfu 7, zamaskiranom u golf 6, a prvi izvje{taji
Scene snimane u "Folksvagenovom" dizajnerskom tvrde da }e automobil biti primijetno du`i i {iri od
centru Potsdam otkrile su, kako se ~ini, model no- prethodnika. Novi golf, tako|e bi trebao i po prvi
vog golfa sedme generacije, koji bi se u prodaji tre- puta dobiti Twin Drive plug in, hibridni pogon sa~i-
bao pojaviti 2012. godine. Premda ne mo`emo sa njen od 1,5-litrene dizelske jedinice sa tri elektromo-
sigurno{}u tvrditi da je doista rije~ o golfu 7, dimen- to ra, {to mu omo gu }a va auto no mi ju od 48
zije i karakteristi~ne linije odgovaraju onima koje kilometara samo na elektri~nu energiju.
On smatra da je kod automobila dizajn bitan i da
se to prvo primijeti. Od ostalih karakteristika isti~e
da je va`no da je automobil prakti~an, da nema ni{ta
na njemu {to je vi{ak, da je komforan i da se osje}a
komotno u njemu. "Potro{nja je bitna, ali nije presu-
dna. 'Folksvagenova' vozila su mi na prvom mjestu,
ali cijenim i audi, {kodu, por{e... Nisam ljubitelj
sportskih automobila, radije bih se odlu~io za SUV Sudar pro{losti Zbog
vozilo koje ima prostora, koje je sigurno na cesti i prostirke
koje mo`e izdr`ati dug put", ka`e Deli}.
Idealan automobil kojeg bi volio imati je audi
i sada{njosti povla~e
Ako ste se ikad pitali kako bi izgledao sudar dvaju svjetova, pro-
Q5.
{losti i sada{njosti, ameri~ki IIHS nudi odgovor. Naravno, u pitanju je tojote
"Nadam se da }u ga uskoro mo}i sebi priu{titi.
To je za mene idealan automobil, mo}an, siguran, ni- sigurnost putnika pri sudaru, a glavne uloge povjerene su ameri~kim Ameri~ka agencija za si-
je preglomazan. Ukratko - odli~an", isti~e Deli}. modelima. gur nost u saobra}aju
U konkretnom slu~aju, su~eljeni su aktuelni {evrolet malibu i pola NHTSA i "Tojota" objavi-
vijeka stariji {evrolet bel air. Vi{e nego dovoljno, da se vidi koliko je li su upozorenje voza~ima
tehnologija napredovala, posebno kada govorimo o elementima pasi-
toote i leksusa u SAD o
vne sigurnosti.
Ameri~ki Institut za sigurnost saobra}aja na autocestama (IIHS) mogu}nosti da im se pa-
pu~ica gasa u vo`nji za-
nastavlja sa izdavanjem zanimljivih materijala. Nakon {to je otvorio
raspravu na temu va`nosti veli~ine automobila pri sudaru za sigurno- glavi izme|u poda i podne
st, sada imamo priliku da vidimo sudar automobila izme|u kojih je 50 prostirke.
godina tehnolo{kog razvoja. Mada ne zvu~i kao uobi-
Nakon testa, kabina malibua je ostala ~itava, a bel air se jednosta- ~ajen razlog za povla~enje
vno rascvjetao. ~ak 3,8 miliona vozila u
SAD, naj ve }e u "To jo ti -
noj" istoriji, Japanci nisu
La`ni audi R8 spremni da rizikuju. Ame-
ri~ka agencija je u poslje-
Ako ste ludi za audijem
R8, a ba{ i nemate nekoli- dnjih ne ko li ko mje se ci
ko stotina hiljada evra vi- pri mi la vi {e od sto ti nu
{ka za ku po vi nu, taj prijava incidenata sa za-
problem mo`ete rije{iti na glav lje nom pa pu ~i com
je dan za ni mljiv na ~in. gasa, od ~ega ih je seda-
"Audi" }e vam ga u Kana- mnaest zavr{ilo sa suda-
di ponuditi za 469,99 dola- rom u ko ji ma je smrtno
ra. stradalo pet osoba.
Zvu~i predobro da bi bilo Dok se ne prona|e rje{e-
istinito, jer je u pitanju kre- nje za za mje nu spor nih
klipna klije{ta ko~nica dobivena su ativan marketin{ki trik. Naime, svi oni koji imaju potrebu da zavaraju bli`- podnih prostirki, "Tojota"
od trka}e izvedbe por{ea 930. Zasad njeg svog, a oduvijek su u gara`i `eljeli imati primjerak automobilske i NHTSA tra`e od voza~a
nije poznato koliko "Singer" planira egzotike za koju nemaju dovoljno novca, sada mogu dobiti foliju na kojoj da uklone postoje}e sa vo-
proizvesti primjeraka ovog spekta- je audi R8 otisnut u omjeru jedan naprema jedan. Tako mo`ete prevariti za~kog mjesta te ih ne za-
kularnog automobila, a nije poznata kom{ije i prolaznike da zaista imate zvijer u gara`i. mje nju ju ni je dnom
ni cijena primjerka jednom kada se "Audi", Kanada, nudi izbor izme|u tri folije za tri razli~ite veli~ine gara- drugom prostirkom.
pojavi u prodaji. `a, a na svima se nalazi crveni R8 sa V10 motorom.
10 vupsbl!6. 10. 2009.

Beba grize
Dva dje~aka sjede u fo-
telji i izgledaju kao pravi
mali an|eli. Manji stavlja
prst svog starijeg brata u
usta i grize ga. Drugi put,
beba ga toliko jako ugrize,
da dje~ak vi~e na sav glas
i govori kako to stvarno
boli. Ali maleni ne pu{ta
prst, a kada ga napokon
pusti smije se na sav glas.
Klip pod naslovom "Char-
lie bit my finger - again"
pogledajte na Youtubeu.

Kad }urani napadaju

Ako vas put nanese u
Nju D`ersi pripazite na
gru pu }u ra na ko ja lu ta
cestom. Iako ove ptice ne
djeluju opasno, zagor~ale
su `ivot ovoj majci i nje-
nom djetetu. Oni su ispred
svoje ku}e prisiljeni da Pripremila: Nata{a TE[I]
bje`e ispred ogromnih pti-
ca. Ovaj klip mo`ete vi- apansko ostrvo Ha{ima, jedno je od

J
dje ti na www.youtu be. 505 nenaseljenih ostrva u prefekturi
com pod na slo vom Nagasaki, nekih 15 kilometara od "Micubi{i"
"When Wild Turkeys At- istoimenog grada. Mnogo je pozna- je na ostrvu
tack Indian People". tije pod nazivom Gunkanjima, {to
na japanskom zna~i "ostrvo koje iz- izgradio
Pakistanski auto robot gleda kao ratni brod", zbog neobi-
~ne arhitekture koja daje takav utisak, kada se ostrvo
i prvi
moderni
Stari kompjuter i jo{ sta- gleda s mora. Kako nije naseljeno, ~esto ga nazivaju
riji automobil za ve}inu i "ostrvo duhova" ili "zabranjeno ostrvo" zbog nje- stambeni
ljudi predstavljaju otpad gove istorije. blok za
kojeg se treba rije{iti. Ali, Zastra{uju}i grad i ostrvo Gunkanjima je od 1887.
uz malo programerskih do 1974. bio rudnik uglja te je bio naseljen isklju~i- zaposlene
vje{tina od tih sastavnih vo rudarima. Kompanija "Micubi{i" kupila ga je
di je lo va na prav lje na je
ova pakistanska verzija
"Knig ht Ri de ra". Ovaj
auto mo bil sam mije nja
brzi ne, okre }e vo lan a
mo`e i da se kre}e, sve to
po mo }u ra ~u na ra. Klip
Na dana{nji dan Ro|en D`ord`
Vestinghaus
pogledajte na "Youtubeu" pod naslovom "Pakistani Robotic Car".
"Orijent ekspres" zavr{io prvo putovanje D`ord` Vestingha-
Putni~ki voz "Orijent za spavanje i ru~ava- us, ameri~ki predu-
ek spres" na svom nje, koji su bili poznati zetnik, pronalaza~ i
[BMKVC. SVEBSTLB prvom putovanju, na po odli~noj hrani i spe- in `e njer, je dan od
OFSPEOB MKFOPTU OFEPTUB. [BEBI- LSNF^F MBNQB!T pionira elektri~ne in-
HPEJOB V!TBNPH
QPTQBOB
UBL NJSJT
TBSBKFWP
NFTP BLVNV. dana{nji dan 1883. sti- cijalitetima. Na meniju
dustrije, ro|en je na
TFCF MBUPSPN
gao je od Pariza do Is- se na{lo sve {to je sim-
dana{nji dan 1846.
NBTLB![B
[B\UJUV
tan bu la za sa mo 78 bolizovalo bogatu bur- Vestinghaus je bio
PE
PUSPWOJI
sati. "Orijent ekspres" `o azi ju, po slo vne glavni Edisonov konkurent u razvoju i
HBTPWB je jedan od najslavnijih lju de, di plo ma ti ju i primjeni elektri~ne energije u {irokoj po-
vozova u istoriji `elje- plemstvo. Tih godina tro{nji na ameri~kom tlu. Dok je Tomas
[BCBWOJ
QBSL znica. Postao je sinonim za luksuzno puto- trasa je produ`ena od Pariza do Kalea, gde Edison forsirao primjenu jednosmjerne
vanje vozom, iako to na po~etku nije bio. su se ukrcavali Englezi. Posebno za putnike struje, Vestinghaus je poku{avao, a na
HMBWOJ
NKFTOJ
VSFE ^etrdesete godine 20. vijeka bile su vrhunac "Orijent ekspresa" u Istanbulu je nedaleko kraju i uspio, da doka`e da je naizmjeni-
HSBE
HS_LF JOEJKTLB
AFOTLB
"Orijent ekspresa". Put prema istoku se pro- od `eljezni~ke stanice Sirke~i sagra|en i lu- ~na struja bolja i lak{a za proizvodnju,
)BUJOB*
OP\OKB vodio na tri paralelne trase, "Orijent ek- ksuzni hotel "Orijent ekspres". Godine potro{nju, ali i odr`avanje opreme i ure-
HPTQP]B-
PTJN
HPWFEP spres", "Sim plon Ori jent ek spres" i 1982. privatna kompanija je ponovo otvori- |aja. Vestinghaus je bio pobornik naiz-
HPTQPEB.
SJDB \VQMKJ.
LBWJI
"Arlberg Orijent ekspres" koji je vozio pre- la "Simplon Orijent ekspres" koriste}i origi- mje ni ~ne stru je zbog sa ra dnje sa
)JUBM/*
SPHPWB ko Ciriha, Insbruka do Budimpe{te. Od Bu- nalne, renovirane vagone iz 1930. i 1940. Nikolom Teslom. Vjeruju}i u njegove
TFMP
PTUSWMKF
LPE dimpe{te vozili su vagoni za spavanje do Saobra}aj se odvijao od Londona preko Pa- ideje i pronalaske, pru`io mu je podr{ku,
HPSTLPH
UJQB!V
TVNBUSF
NBLFEPO/
Bukure{ta i Atine. U to vreme "Orijent ek- riza do Be~a. Danas ovaj voz saobra}a je- uvjeren da Teslino obrtno magnetno po-
SVTJKJ
N/!JNF spres" dobio je reputaciju komfornog i lu- dnom nedjeljno i koriste ga bogatiji putnici, lje ima budu}nost. Time je omogu}io na-
N/!JNF- ksuznog voza. Vozovi su sastavljali vagone koji za kartu izdvoje oko 1.800 evra. predak u elektrotehnici.
BSBO]F. ^JSJM
MPWBD SBWOJ
LSPW!LV^F

OPWBD!V
LF\V Provjerite svoje znanje Ko je prvi izumio be`i~ni Kada je po~ela upotreba bicikla?
QP[OBUB BTUBU
\FLTQJSP. telefon?
WB!USB. QSJKFW.
SFNFOJ
Bicikl, kao kopneno prevozno
HFEJKB
Be`i~ne telefone prvi je izumio Teri Pul sredstvo, po~eo je da se koristi u
PCJN
HSBEJ^!V
SVNVOJKB
SJKF_DB 1965. godine. Oni se sastoje od bazne 19. vijeku u Evropi.
QKF\_BOB
NBMJKV
)//SF* NPSTLB
[B!UWPSCV
TVQFSMB.
stanice, koja je kablovima spojena sa Prema nekim izvorima, bicikl je
PCBMB
UJWB fiksnom telefonijom. konstruisao Mikelan|elo i bio je
PCMJL
QP[BEJ-
LOKJAFWO/ To korisnicima dozvoljava da nose bez pedala. Bio je od drveta i vo-
PUSBHB
EKFMB
UP!KFTU slu{alicu bez bazne stanice, u okviru zio se odgurivanjem nogama, kao
)LSBU/* dosega ove bazne stanice. trotinet. U 19. vijeku, bicikli su
Be`i~ni telefoni su u po~etku ko- bili sa veoma velikim prednjim
QPTUBOBL
ristili frekvenciju od 1,7 MHz za to~kom, na kome su bile fiksno
komunikaciju baze sa slu{alicom. montirane pedale. Zavisno o na-
BNVMFU- Da bi se pobolj{ao kvalitet i pre- mjeni, bicikli se bitno razlikuju po konstrukciji, veli~ini to-
UBMJTNBO vazi{li problemi ograni~enosti ~kova i {irini guma, obliku okvira i upravlja~a, te drugoj
dosega, ovo je kasnije promije- dodatnoj opremi. Sportski bicikli su namijenjeni biciklisti-
SKF\FOKB!J[!QSP\MPH!CSPKB-!WPEPSBWOP;!LBSBWFMB- njeno, tako da se koristi FM i ~kim takmi~enjima, tipi~no su izra|eni od lak{ih i ~vr{}ih
PLPMJOB-!NVNJKB-!VNBMP-!QM-!OVO-!\BMB-!JMJS-!LB[BNBU-! digitalni prenos na vi{im fre- materijala, a bicikli za rekreaciju ili za prevoz, naj~e{}e imaju
CBDBUJ-!DJDB-!BOB-!JKJ-!FNJS-!KBKBSJDB-!B-!BQBSBU/ kvencijama. dodatnu opremu, koja ~ini vo`nju udobnijom ili prakti~nijom.

Japansko ostrvo Ha{ima, poznatije pod nazivom Gunkanjima
Grad duhova na moru
1890. godine kada su po~ela iskopavanja uglja sa
dna mora. Gunkanjima je u prvoj polovini 20. vije-
ka, klju~noj u industrijalizaciji Japana, bio najve}i
rudnik na Dalekom istoku.
"Micubi{i" je na ostrvu izgradio i prvi moderni
stambeni blok za zaposlene, koji je ujedno i {titio
postrojenja od udara orkanskih vjetrova.
Naziv zabranjeni otok, Gunkanjima je dobio za
vrijeme Drugog svjetskog rata, kada se pretpostavlja
da je japanska vojska na ostrvo dovodila na hiljade
ljudi iz svih krajeva Azije na prisilni rad, pretvoriv{i
ga u neku vrstu koncentracionog logora.
Kako je nafta postala energent novog doba, tako
su se mnogi rudnici uglja gasili, {to nije zaobi{lo ni
Gunkanjimu. "Micubi{i" je pogon ugasio 1974. go-
dine. Dok su ljudi `ivjeli na ostvru, postojala je
brodska linija iz luke Nagasaki, a 1970. godine dne-
vno je i{lo 12 brodova do ostrva i nazad. Kada je ru-
dnik za tvo ren, a sta no vni ci na pus ti li os trvo
Gunkanjimu, linija je u potpunosti ukinuta. Pjeva~ i
kantautor Okazaki Ricuko ro|en je na ostvru Gunka-
njima.
Ostrvo se, zbog svog zastra{uju}eg izgleda i ar-
hitekture, od tada pojavljivalo u nekoliko igranih i
dokumentarnih filmova te video igrica.
Neki od njih kao "Kraljevska bitka" (2003),
"Ostrvo bez zelenila" (1949), re`isera Midor Naki
[ima snimani su na ostrvu, a tako|e se pojavilo u za-
vr{noj fazi video igrice iz 2005. godine, te u animi-
ranim manga filmovima "Midori dani" i "Vazdu{na
brzina" u kojem se trke odr`avaju na stazi koja origi-
nalno predstavlja ostrvo. Tokom ove godine, u seri-
jalu "@ivot poslije ljudi" emitovanom na "History
Chan nel", Gun ka nji ma je pri ka zan u do ku men -
tarnom filmu pod naslovom "Tijela koja su ostala"
kao primjer propadanja betonskih zgrada, nakon {to
Ovan
Eb!obt!kf!qp!tbp!kf!eob
pe!pcmbt!u j!lp!kb!wbt!v
qp!u qv!o pt!u j!jtqv!o kb!w b/
Ob!|mj!tuf!op!wj!ob!•jo!{b!.
cb!wf-!lp!kv!np!af!uf!eb!qsb!luj!lv!kf!uf!epl!sb!.
ej!uf-!qb!wbn!kf!j!tb!np!sb!eop!plsv!af!okf
qpt!ub!mp!{b!oj!nmkj!wj!kf!j!wf!tf!mj!kf/!Vlp!mj!lp!tuf
tf!v!qptmkfeokf!wsj!kf!nf!ptkf!~b!mj!tmb!cp!qp
cj!mp!lp!kpk!ptop!wj-!tb!eb!kf!wsj!kf!nf!eb!pcb!.
wj!uf!qp!usf!cof!qsf!usb!hf/
Lav
[b!tb!eb!np!af!uf!tb!.
np! eb! tf! pqvt!u j!u f! j
eb! vaj!wb!uf/! Twjn! qsj!.
qb!eoj!dj!nb! {ob!lb! lp!kj! qp!lv!|b!wb!kv! ep!~j
ep!qp!{bk!nj!df!jmj!of!lf!wstuf!lsf!ej!ub!pwp!kf
qp!{j!uj!wbo! qf!sj!pe/! Eb!obt! kf! jef!bmbo! ebo
eb!tf!vqvt!uj!uf!v!qsf!hp!wp!sf!j!qsj!lv!qmkb!okf
qp!usf!coji! qb!qj!sb! {b! cj!mp! lp!kv! wstuv! opw!.
•b!oji!usbo!tb!ldj!kb!lp!kf!qmb!oj!sb!uf!tqsp!wft!uj
v!ekf!mp/
Strijelac
J! eb!o b|!o kj! ebo! kf! v
{ob!l v!wb!aoj!kji!qp!tmp!.
woji!{cj!wb!okb-!lp!kb!wj!t
esv!hf!tusb!of-!pemj!•op
{b!ws|b!wb!uf!kfs!tuf!vt!.
qkf!mj!eb!tbt!ub!wj!uf!ujn!j!eb!tf!nv!esp!j{cp!sj!.
uf!{b!nkft!up!wp!}f-!qb!wf!~j!ejp!qp!tmb
vpq!|uf!j!of!jef!qsf!lp!wb!|ji!mf!}b/!Jqbl-!tb!.
sb!eoj!dj!tv!twkf!toj!wb!aopt!uj!wb!|f!vmp!hf!v
twf!nv!j!cf{!qp!hp!wp!sb!wbn!qsf!qv!|ub!kv!eb
wp!ej!uf!hmb!wov!sj!kf•/
Bik
Wj!tuf!tf!tb!twjn!pqvt!uj!mj
j!voj!kf!mj!v!op!wb!jo!uf!sf!tp!wb!.
okb-!lp!kb!tv!wbn!pwbk!qvu
{b!jt!ub!cj!mb!qp!usf!cob/!Twb!.
lb!qsp!nkf!ob!kf!ep!csp!ep!|mb-!b!qp!hp!up!wp
pob!lp!kb!~f!wbn!wsb!uj!uj!ptnj!kfi!ob!mj!df/!Cj!.
lp!wj!eb!obt-!j{nf!}v!pt!ub!mph-!vaj!wb!kv!j!v
qpt!up!kf!~fn!mkv!cb!wopn!peop!tv-!lp!kj!kf
ep!cjp!kf!eov!{b!wbt!mkf!q|v!ej!nfo!{j!kv/!
Djevica
Eb!obt!tuf!vt!nkf!sf!oj!ob!bluj!.
wopt!uj!lp!kf!cj!ob!cj!mp!lp!kj!ob!•jo
vob!qsj!kf!ej!mf!wb!|v!qp!kb!wv/!Lp!mj!lp
tuf!tf!kv!•f!cb!wj!mj!vnojn!sb!epn-
up!mj!lp!wbn!kf!eb!obt!ob!hmb!tbl
ob!gj!{j!•lpn!ej!kf!mv-!peop!top!ob!qsp!nkf!ob!.
nb!v!j{!hmf!ev-!lp!kf!cj!ep!wf!mf!ep!up!hb!eb
tf!v!twp!kpk!lp!aj!ptkf!~b!uf!cp!mkf!j!vhp!eoj!kf/
V!upn!tnj!tmv-!puj!}j!uf!ob!gj!{v!sv!jmj!ob!gj!uoft!j
ptkf!~b!~f!uf!tf!cp!mkf/
Jarac
Ob!lpo!eb!ob!qsj!.
lv!qmkb!okb!qp!eb!ub!lb
j!qsp!|j!sj!wb!okb!{ob!.
okb! lp!kf! jnb!u f! p
qp!tmp!wj!nb!lp!kj!nb!tf!cb!wj!uf-!jmj!cj!mp!lp!kpk
esv!hpk!bluj!wopt!uj!vt!nkf!sf!opk!ob!wb|!qvu
lb!wsiv-!tmj!kf!ej!ebo!v!lp!kfn!tuf!tqsf!noj
eb!qsf!ev!{nf!uf!lpo!lsf!uoj!kf!lp!sb!lf!lb!pt!.
uwb!sf!okv!wb!|ji!dj!mkf!wb/!Lb!eb!of!|up!{b!dsub!uf
wj!tf!up!hb!esaj!uf!qp!twb!lv!dj!kf!ov-!|up!wbn
kf!eb!obt!pe!wf!mj!lf!lp!sjt!uj/
6. 10. 2009. vupsbl 11
Gunkanjima na japanskom
zna~i "ostrvo koje izgleda
kao ratni brod"
su ostale napu{tene prije samo 35 godina.
Posljednju deceniju ~esto ga posje}uju stru~nja-
ci za za{titu arhitektonske ba{tine. Prije nekoliko go-
dina, osnovano je udru`enje koje predla`e da se
ostrvo uvrsti na popis UNESKO-vih za{ti}enih gra-
|evina, budu}i da je ostrvo primjer najmodernije
stambene gradnje svog doba.
Po~etkom 2005. grad Nagasaki, po prvi put, je
dozvolio novinarima posjetu ostrvu, te predstavio
program obnove, kojim bi se Gunkanjima pretvorila
u turisti~ko odredi{te, ali bi zadr`ala svoju specifi-
~nu industrijsku arhitekturu. Scene razru{enih gra|e-
vina na ostrvu objavljene su {irom svijeta. S obzirom
na nepovoljne vremenske prilike, pristup ostrvu bi}e
omogu}en samo 160 dana u godini. Budu}i da je do-
bar dio ostrva u ru{evinama, obnova i ~i{}enje tre-
balo bi da se vr{e po zonama. Na sli~an na~in }e se
pu{tati i posjetioci. U aprilu 2009. manji dio obnov-
ljenog Gunkanjima ostrva otvoren je za posjete turis-
ta, a vo`nja brodom od Nagasakija traje ne{to manje
od sat vremena.
Brit Ekland
Pi{e: Dragana ZEC,
astrolog
Blizanci Rak
Kp|!vwj!kfl!tf!cb!{j!sb!uf!ob!qp!. J! eb!o bt! tuf! v! avs!c j/
tmp!wj!nb!j!bluj!wopt!ujnb!lp!kf!tv!v Jnb!uf!up!mj!lp!{b!dsub!oji!qmb!.
vt!lpk!wf!{j!tb!wb!|jn!ep!npn/![b op!wb!j!eof!woji!pcb!wf!{b-
tb!eb!tf!qp!twf!uj!uf!vsf!}f!okv!aj!. eb!ob!qspt!up!of!{ob!uf!lve
wp!uoph!qspt!up!sb!kfs!tuf!qv!oj!op!. j!lb!np!qsj!kf!eb!tf!vqv!uj!uf/!Vnkft!up!eb!kv!.
wji!j!jo!ufsf!tbo!uoji!jef!kb!lp!kf!~f sj!uf!lbp!nv!wb!cf{!hmb!wf-!tub!oj!uf!j!sb!{nj!tmj!.
Brit Ekland je ro|ena
ufl!lbe!ji!tqsp!wf!ef!uf!v!ekf!mp!ep!cj!uj!ob uf-!np!a eb!of!| up!pe!twf!h b!up!h b!jqbl
u [vedskoj 6. oktobra
{ob!•b!kv/!Twf!|up!wbn!qb!eof!ob!vn-!b!v np!af!uf!eb!pt!ub!wj!uf!j!{b!tv!usb/!Of!pq!ip!ebo 1942. Studirala je dra-
wf!{j!kf!tb!qsp!nkf!ob!nb!v!wb!|fn!aj!wp!uopn wbn!kf!op!wj!qmbo!bluj!wopt!uj-!lp!kj!cjt!uf!np!. mu, nakon ~ega se pri-
qspt!up!sv!tb!eb!op!tj!qp!{j!uj!wbo!qsfe!{obl/ hmj!mb!l|f!j!csaf!eb!tqsp!wp!ej!uf!v!ekf!mp/!Qp!. dru `i la pu tu ju }oj
sb!ej!uf!ob!up!nf/ po zo ri {noj tru pi. Za -
hvaljuju}i atraktivnom
Vaga [korpija iz gle du, ti pi ~nom za
duplu Vagu, bez ika-
T!pc!{j!spn!ob!up!eb!kf J!eb!obt!kf!ob!hmb!tbl!ob kvog kastinga dobija
nb!tb!qmb!of!ub!j!eb!mkf!v lpo!ub!luj!nb/!Of!lj!pe!okji ulo gu na fil mskom
wb!|pk!ewb!ob!ft!upk!lv!~j!. jnb!kv!qsj!kb!u fmk!t lv!op!u v- platnu i oku{ava se u
lv!~j!ubk!oj!kv!•f!sb|!okb!tb!. epl!tf!of!lj!wf~!qsf!uwb!sb!kv!v!of!|up!esv!hp ita li jan skom fil mu.
{ob!okb!cj!eb!obt!np!hmb!cj!uj!qsp!|j!sf!ob/!Ob {b!plub!wv!wj!|f/!Eb!cjt!uf!tf!np!hmj!kb!toj!kf Plavooka i plavokosa
of!lj!ob!•jo!~f!uf!tf!ptkf!~b!uj!j!mj!•op!vqmf!uf!oj qpt!ub!wj!uj!v!peop!tv!ob!uf!op!wf!ptp!cf-!lp!kf skandinavska ljepotica,
v!twf!ep!hb!}b!kf!p!lp!kj!nb!~f!uf!ob!pwbk!jmj tv!tf!of!ob!eb!op!qp!kb!wj!mf!v!wb!|fn!aj!wp!uv- vrlo lako postaje zvi-
pobk!ob!•jo!tb!{ob!uj!of!|up!wj!|f/!Jtv!wj!|f!tuf qsjv!|uj!uf!jn!nb!okj!uftu!v!wb!|fn!|lps!qjk!. jez da me |u ita li jan -
tlmp!oj!fnp!uj!wopn!sf!bhp!wb!okv!eb!cj!tuf!tf tlpn!tuj!mv!lp!kj!~f!wbn!qp!lb!{b!uj!lp!mj!lp!tv- skom po pu la ci jom.
np!hmj!qp!uqv!op!pckf!luj!wop!peop!tj!uj!qsf!nb v!tuwb!sj-!{b!jt!ub!wsj!kf!eoj!qba!okf/ Njen put do slave bio
okj!nb/ je preko uloge mlade
djevojke koja postaje
striptizeta u filmu "The
Vodolija Ribe Nig ht They Ra ided
Wb!|f!nv!lf!oj!tv!qsft!ub!mf!tb J!eb!obt!kf!{b Minsky's" 1968. nakon
kv!• f!s b|!o kjn!eb!o pn/!Oj!| ub wbt!twf!pcp!kf!. ~ega dobija nekoliko
cp!mkf!ojt!uf!oj!tb!eb!jblp!tf op!up!qmjn!fnp!. uloga u filmovima, ~ija
qp!l v!| b!w b!u f!ps!h b!o j!{ p!w b!u j!j dj!kb!n b! j se ra dnja ugla vnom
qsj!mb!hp!ej!uj!op!wp!obt!ub!mpk!tj!uv!. mkv!cb!wojn!sb!tqp!mp!af!okfn/!Qbs!uofs!wbn!jt!. bazira na njenoj privla-
bdj!kj/!T!pc!{j!spn!ob!usf!ov!uoj lb!{v!kf!qba!okv-!wj!vaj!wb!uf!j!af!mj!uf!eb!twf!wj!|f ~noj spolja{njosti.
sb!tqp!sfe!{wj!kf{!eb-!obt!upk!uf wsf!nf!ob!qsp!wf!ef!uf!tlv!qb!qb-!t!ujn!v!wf!{j- Osim po ljepoti, ova
eb!tf!of!vqv!|ub!uf!v!of!lf eb!obt!qp!lv!|b!wb!uf!eb!ps!hb!oj!{v!kf!uf!of!lb!. rasko{na Skandinavka,
op!wf!qsp!kf!luf!lp!kj!tv!wbn!pe!wf!~fh!{ob!. lwv!wf!•f!sv!jmj!j{mb!{bl!ob!sp!nbo!uj!•op!nkft!up poznata je i po vezi sa
•b!kb-!kfs!usf!ov!uop!ojt!uf!cb|!v!np!hv!~opt!uj ob!lp!kfn!~f!uf!tf!v{!jo!uj!nov!bunp!tgf!sv!qp!. Rodom Stjuartom, ko-
eb!tf!ob!obk!cp!mkj!ob!•jo!ps!hb!oj!{v!kf!uf/ uqv!op!pqvt!uj!uj!j!qsf!qvt!uj!uj!vaj!wb!okv!v!mkv!cb!wj/ ja se okon~ala sedam-
desetih godina pro{log
vijeka.
 Kada sam u
studiju za snimanje,
poku{avam imati neku
misao u glavi, tako da mi
Unuk Elvisa Prislija snima pet albuma
Elvis Prisli je svoju ljubav prema
pogled ne izgleda muzici prenio na svoju }erku Lisu
prazno. Meri, a ta genetika nije presko~ila
ni sljede}u generaciju. Njegov unuk
Sindi Bend`amin krenuo je stopama sla-
Kraford, vnog djeda i uveliko zavr{ava svoj
manekenka prvi al bum, ko ji }e bi ti u pro da ji
sljede}e godine.
Bend`amin je potpisao ugovor o
sni ma nju pet al bu ma za "Ju ni ver -
sal", najve}u svjetsku diskografsku
ku}u, objavio je "Nju mjuzikal ek-
spres". Bend`amin Prisli (17) je sin
Elvisove }erke Lise Mari Prisli iz
prvog braka, a njemu je ponu|eno
pet mi li ona do la ra za pet al bu ma.
"Njegova muzika ne}e biti ni nalik
na Elvisovu", izjavio je njegov me-
nad`er britanskom "Telegrafu".
"On je tipi~an sedamnaestogodi{-
njak.
Ne us ta je prije po dne va i on da
gun|a na okolinu", naveo je njegov
portparol.

Majka djeteta ne dozvoljava usvajanje

Elton D`on prestar

da bude roditeljajka ukrajinskog dje~aka starog 15 mjeseci, kojeg

M
`eli da usvoji Elton D`on, pokrenula je sudski
proces, kojim `eli da sprije~i britanskog pjeva~a u
njegovoj namjeri", pi{e londonski "San".
Majka, koju je britanski tabloid identifiko-
vao samo kao Marinua, kazala je da `eli da po~ne
`ivot ispo~etka i uzme dijete iz siroti{ta u kojem
se trenutno nalazi. "Toliko ga volim i toliko `elim
da ga vratim", kazala je Ukrajinka, koja je alkoholi~arka i nosi-
lac virusa HIV. Elton D`on saop{tio je pro{log mjeseca da `eli
da usvoji ukrajinskog dje~aka Leva, kojeg je upoznao na dobro-
tvornom koncertu u siroti{tu u Ukrajini.
"Znam da se Elton zaljubio u mog Leva. Vidjela sam kako
ga dr`i i ljubi na televiziji i {tampi. Razumijem Eltonova osje}a-
nja. Lev je veoma veseo i prijem~iv. Nemogu}e je ne voljeti ga",
kazala je Ukrajinka. U trenutku kada je usvajanje djelovalo mo-
gu}e, ukrajinska vlada saop{tila je da pjeva~ i njegov partner ne
mogu da usvoje Leva po{to ukrajinski zakon strancima dopu{ta
usvajanje samo kada je rije~ o heteroseksualnim vjen~anim pa-
rovima. Odlu~ili su da ne ulaze u sukob s Kijevom, nakon {to je
jedan od ministara rekao da je Elton D`on sa 62 godine prestar
za posvajanje djeteta, kao i da nije primjereno to {to `ivi u ho-
moseksualnoj zajednici.
Nakon ovih doga|aja, Elton D`on i njegov partner Dejvid
Furni{ odlu~ili su pro{iriti potragu na Afriku.
"Dok smo bili u posjeti Africi, upoznali smo dje~aka i
odmah pomislili da bismo ga mogli usvojiti. Ali, mali `ivi s ba-
kom koja ga je usvojila, bratom i sestrom, pa smo shvatili da ne
bi bilo u redu odvajati ga od porodice", rekao je
~etrdeset{estogodi{nji filmski producent Furni{. Par se vjen~ao
na civilnoj ceremoniji u Vindsoru 2005.

Madona i Lejdi
Gaga se potukle

Ne doga|a se ~esto da se na poznatoj ameri~koj televizijskoj

mre`i mogu pogledati dvije plavu{e, nabrijane na klasi~an "chick
fight", a pritom odjevene u crno ko`no donje rublje, mre`aste ~a-
rape i visoke ko`ne ~izme.
Ali, gledaoci "Saturday Night Livea" na NBC-ju mogli su pre-
poznati Madonu i Lejdi Gagu u pravom fajtu. Bilo je svega, od
~upanja kose do naguravanja i rvanja, sve dok se par nije na{alio
na ra~un svega, poljubio i pomirio. Sve je po~elo zajedni~kim
pjevanjem i izazivanjem. Voditelj Kenan Tompson ih je poku{ao
smiriti i posaditi ih da sjede na kau~u, ali i tamo su nasrnule jedna
na drugu.
Madona ne mo`e odoljeti da ne nastupi sa svakom novom
PARIZ (FRANCUSKA) - Model predstavlja kreaciju francuske dizajnerke Sonje Rajkel iz "scenskom princezom". I svaki put mora napraviti neki skandal.
kolekcije za ljeto - jesen 2010. godine. Rije~ je o krajnje nosivoj kolekciji, a predstavljena je Posljednji put su to bili poljupci, a ovaj put tu~a.
tokom pariske nedjelje mode.