HRVATSKI OGRANAK MEUNARODNOG VIJEA ZA VELIKE ELEKTROENERGETSKE SUSTAVE CIGR 8. savjetovanje HRO CIGR Cavtat, 4. - 8. studenoga 2007.

A1-10

Drago Ban, Damir arko Miroslav Maeri Zvonko ulig, Marijan Petrini Fakultet elektrotehnike i raunarstva Konar- KET d.d Konar Institut za Elektrotehniku d.d. Zagreb miroslav.madercic@koncar-ket.hr petrinic@koncar-institut.hr drago.ban@fer.hr damir.zarko@fer.hr Branko Tomii, Josip tudir Konar-GIM d.d btomicic@koncar-gim.hr jstudir@koncar-gim.hr

GENERATORI ZA VJETROELEKTRANE, TRENDOVI U PRIMJENI I HRVATSKA PROIZVODNJA

SAETAK U referatu se daje saeti prikaz u svijetu poznatih dostignua u podruju gradnje i primjene elektrinih generatora za vjetroelektrane. Na temelju literature i drugih tehnikih podataka se usporeuju razliite primjenjivane izvedbe generatora: asinkroni, sinkroni s klasinom uzbudom, sinkroni s trajnim magnetima i dvostrano napajani asinkroni generator. Ukratko se prikazuje osnovna koncepcija i neki odabrani detalji iz projekta i izvedbe prvog vjetroagregata razvijenog i izgraenog u Hrvatskoj. Generator je trofazni sinkroni sporohodni, za direktan spoj s turbinom, snage 1000 kVA. Na temelju iskustava steenih izvedbom ovog prvog vlastitog projekta i realizacije cijelog vjetroagregata razmatraju se i drugaije izvedbe te trae optimalna rjeenja za nove gradnje. Kljune rijei: vjetroagregat, sinkroni generator, dvostrano hranjeni generator, generator s trajnim magnetima, multiplikator

GENERATOR TECHNOLOGY FOR WIND TURBINES, TRENDS AND PRODUCTION IN CROATIA

SUMMARY In the paper a detailed overview of achievements known in the world in the area of construction and application of various electric generators for wind turbines is given. Using the available literature and other technical data a comparison is made between the following commonly used types of generator: induction, synchronous with classical excitation, synchronous permanent-magnet and doubly-fed induction generator. A basic concept and some selected details from the design and construction of the first wind generator developed and built in Croatia are given. The generator is three-phase, low speed, designated for direct-drive, power rating 1000 kVA. Based on experience acquired by carrying out the first domestic project involving the construction of the entire wind turbine unit in which the turbine and the generator with excitation and other systems are the key equipment, the other types of generator are also considered and the optimal solutions are sought for future constructions. Key words: wind power plant, synchronous generator, doubly-fed induction generator, permanent magnet generator, gearbox

1.

UVOD

Razvitak, gradnju i eksploataciju vjetroelektrana u zadnjih desetak godina na globalnoj razini prati neoekivani bum. U svijetu su ukupni instalirani kapaciteti za proizvodnju elektrine energije iz vjetra do konca 2006. god. dostigli veliinu od 74223 MW dok je samo u 2006. god. izgraeno novih kapaciteta za 15197 MW. Oekivani porast izgradnje novih kapaciteta je oko 32% godinje [1]. Iako je samo oko 1 % ukupne svjetske proizvodnje elektrine energije ostvareno iz vjetroelektrana 2005. god. [13], taj sektor postaje znaajan segment na svjetskom energetskom tritu. Do konca 2006. god. u Europi je instalirano oko 48 000 MW snage vjetroelektrana, a godinji je rast bio oko 19% [1]. Broj aktivnih proizvoaa vjetroturbina u svijetu prelazi 30, a primat imaju europski proizvoai. Zemlje s najveim instaliranim kapacitetima su Njemaka, panjolska, SAD, Indija i Danska. U 13 zemalja svijeta instalirani kapaciteti vjetroagregata prelaze 1000 MW [13]. Na tritu je velika konjunktura i manjak kapaciteta za proizvodnju. Znanstvenim i strunim istraivanjima se bavi veliki broj specijalista irom svijeta. Istrauju se mogunosti to efikasnijeg iskoritavanja vjetropotencijala na dozvoljenim lokacijama, gradnjom to veih i efikasnijih turbina, to boljih generatora i sustava povezivanja vjetroelektrana u energetski sustav, razvojem sustava regulacije i voenja vjetroelektrana, smanjenjem utjecaja na okoli i jo mnogi drugi zadaci. Rezultat napretka u razvoju i gradnji vjetroagregata se vidi iz injenice da je 1980. god. izgraen agregat snage 30 kW, a 2005. agregati gigantske snage 5000 kW. Tijek razvoja kroz poveanje snaga i poveanje proizvedene energije po vjetroagregatu u minulih 25 godina je ilustriran na slici 1. U minulih 25 godina poveana je proizvodnja energije u vjetroelektranama oko 500 puta [3, 13].

Godina Nazivna snaga Promjer rotora Visina osi vrtnje Godinja proizvodnja

1980. 30 kW 15 m 30 m 35.000 kWh

1985. 80 kW 20 m 40 m 95.000 kWh

1990. 250 kW 30 m 50 m 400.000 kWh

1995. 600 kW 46 m 78 m 1.250.000 kWh

2000. 1.500 kW 70 m 100 m 3.500.000 kWh

2005. 5.000 kW 115 m 120 m 17.000.000 kWh

Slika 1. poveanje snaga i dimenzija vjetroagregata u periodu 1980. - 2005.

U skladu s trendovima u Europi i obavezama europskih drava za proizvodnju dijela elektrine energije iz obnovljivih izvora Hrvatska se ukljuila u koritenje vjetropotencijala, kupnjom i instaliranjem vjetroagregata sa svjetskog trita i to: na otoku Pagu 7 vjetroagregata svaki snage po 850 kW i u blizini ibenika 14 agregata snage po 800 kW. Prema studiji koju je za potrebe HEP-a izradio Institut Hrvoje Poar procijenjeni mogui kapaciteti u Hrvatskoj iznose oko 400 MW. Razvoj prvog vlastitog prototipa vjetroagregata se radi u skupini hrvatskih firmi okupljenih oko drutava Grupe(Koncerna) Konar. Svrha ovog rada je dati jedan saeti pregled razvoja i stanja na svjetskom tritu te predstaviti osnovne znaajke iz razvoja domaeg prototipa.

1.1

Osnovne relacije u svezi sa snagom vjetra

Energiju i snagu vjetra mogue je prikazati poznatim izrazom za kinetiku energiju gibajueg zraka
E= 1 1 m v2 P = ( S v ) v2 2 2

(1)

gdje je E energija, P snaga, m (kg/m3) masa gibajueg zraka, (kg/m3) gustoa zraka, v (m/s) brzina gibanja zrane mase (vjetra) i S (m2) povrina koju vrtnjom opisuje turbina. Primjenom vjetrene turbine moe se iskoristiti samo dio ukupne energije vjetra to se rauna s koeficijentom iskoritenja Cp koji ovisi o aerodinamikim svojstvima turbine i orijentaciji turbine u odnosu na smjer vjetra. Teoretski maksimum za Cp iznosi 0,593 (Betz-ov zakon). Uzimajui u obzir napisano u (1) snaga vjetrene turbine se moe prikazati izrazom 1 P = C p S v3 (2) 2 Snaga vjetra proporcionalna je treoj potenciji njegove brzine prema emu treba regulirati turbinu. U idealno dizajniranoj turbini moglo bi se prema teoriji njem. znanstvenika Betza od energije vjetra preuzeti najvie 59,3 % energije [4]. U praktinim izvedbama se postiu koeficijenti iskoritenja u granicama od 0,25 - 0,45. Za optimalni Cp treba prema stalno promjenljivim brzinama vjetra podeavati brzinu vrtnje turbine da bude proporcionalna s vjetrom. U tehnikim proraunima rauna se Cp za konkretnu turbinu u ovisnosti o koeficijentu koji je omjer obodne brzine [m/s] vrha lopatice turbine (engl. tip speed) i brzine gibanja vjetra [m/s] te o kutu zakreta lopatica turbine u odnosu na smjer vjetra. Sada se izraz za snagu turbine moe napisati u obliku
1 1 E = C p ( , ) S v3 = C p ( , ) r 2 v3 2 2

(3)

Za turbine kojima se brzina vrtnje ne regulira koeficijent je konstantan, a za neregulirane promjenljiv. Praktiki su svi instalirani vjetroagregati bazirani na tri vrste vjetrenih turbina: 1. nepromjenljiva brzina vrtnje (fixed speed), 2. djelomino promjenljiva brzina (semi variable speed), 3. promjenljiva brzina (regulated speed). Principna karakteristika promjene snage vjetrene turbine u ovisnosti o brzini vjetra je prikazana na slici 2. Prema toj karakteristici se bira generator i sustav regulacije snage u promjenljivim uvjetima brzine vjetra. Nazivna snaga turbine i generatora se postie u podruju promjena brzine vjetra od vn do vmax. Za brzine vjetra od brzine ukljuenja vu (eng. cut in speed) do nazivne brzine vn optimira se snaga agregata podeavanjem aerodinamikog profila lopatica, tako da se dobije to vie snage. Od nazivne brzine vn do brzine iskljuenja vmax (eng. cut out) mora se regulacijom turbine ograniavati snagu na nazivnu snagu agregata i druge elektroopreme. Primjenjuju se razliite tehnike optimiranja i ogranienja snage vjetroagregata (engleski nazivi: stall control, activ stall control, pitch control). Detaljno u [4] i [6].

Slika 2. tipina statika karakteristika snage vjetroturbine pri upravljanju metodom "active stall" 2. IZVEDBE GENERATORA ZA VJETROAGREGATE

S obzirom da su brzine vrtnje vjetrene turbine prirodno niske, priblino u rasponu od 5-30 o/min, bez obzira kako se reguliraju, izbor vrste generatora ovisi o tome da li se koristi multiplikator brzine i kakav je 3

prikljuak na mreu. U suvremenim izvedbama se koriste generatori izmjenine struje, asinkroni i sinkroni u vie varijanti koje su opisane u nastavku. Istosmjerni generatori koriste se za snage reda nekoliko kW. Za turbine fiksne brzine koriste se obino asinkroni generatori, kavezni i klizno-kolutni i direktno se spajaju na mreu (bez elektrikog pretvaraa frekvencije). Neophodan je multiplikator brzine vrtnje kojemu je prijenosni omjer toliko veliki da se moe izabrati 4 ili 6 polni asinkroni generator. Po svojim svojstvima asinkroni generator s mnogo polova (2p>20) je praktiki neprihvatljiv za primjenu zbog loeg faktora snage cos (0,6 ili jo manje bez kompenzacije) i zbog toga relativno slabih energetskih pokazatelja. U nastavku su neto detaljnije opisane izvedbe pogonskih nizova (engl. drive-train), koji su znaajni u primjeni i koji su u trendu za nove elektrane. 2.1 Konstantna brzina vrtnje i asinkroni kavezni generator

Izmeu rotora turbine i asinkronog generatora je multiplikator (obino trostupanjski velikog prijenosnog omjera i do 1:100) tako odabran da se moe upotrijebiti 4-polni ili 6-polni trofazni asinkroni kavezni generator. Takav generator je vrlo jednostavan, moe se uzeti iz kataloga standardnih asinkronih strojeva. Prikljuuje se direktno na mreu 50 ili 60 Hz uz primjenu ureaja kojim se smanjuju veliine struje kratkog spoja (obino soft-start ureaj) pri prikljuku na mreu. Optereenje generatora je ogranieno aerodinamikom izvedbom lopatica turbine tzv. "stall principle", a brzina cijelog pogonskog niza turbina + multiplikator + generator se vrlo malo mijenja oko nazivne brzine generatora. Klizanje generatora iznosi oko (1-2)% tako da gubici u rotoru generatora budu u snoljivim granicama. Vjetroagregat ne moe raditi bez prikljuka na energetsku mreu iz koje uzima jalovu snagu za magnetiziranje. U primjeni je esta varijanta kaveznog asinkronog motora s promjenljivim brojem polova, obino za dvije brzine vrtnje prema slici 3. Tvrtka Mitsubishi primjenjuje takve tehnologije u svim svojim agregatima snage 1000 kW.

Slika 3. vjetroagregat s asinkronim strojem i turbinom konstantne brzine vrtnje Turbina je konstruirana za dvije fiksne brzine vrtnje optimirane tako da se dobije najvie energije iz vjetra i da se smanji buka u promjenljivim uvjetima. 2.2 Turbina promjenljive brzine sa sinkronim ili dvostrano napajanim asinkronim generatorom Klasini sinkroni generatori izvedeni za konstantnu sinkronu brzinu vrtnje koju diktira pogonski stroj imaju na rotoru istosmjernu uzbudnu struju. Takvi su agregati (generator + pogonski stroj) openito glavni izvori elektrine energije u elektranama, za sustave 50 ili 60 Hz. Ako je zbog bolje energetske iskoristivosti agregata ili drugog razloga potrebno za vrijeme pogona regulirati brzinu vrtnje turbine i sinkronog generatora, a taj generator prikljuiti u energetski sustav fiksne frekvencije, to se moe ostvariti na dva naina: 1. Upotrebom frekvencijskog pretvaraa smjetenog izmeu namota sinkronog generatora i energetske mree fiksne frekvencije, prema ilustraciji na slici 4. Snaga pretvaraa jednaka je snazi generatora. Potrebna je uzbudna struja u rotorskom namotu i sustav regulacije napona ili trajni magneti.

Slika 4. vjetroagregat sa sinkronim strojem i turbinom promjenljive brzine vrtnje 2. Izmjeninom uzbudnom strujom u rotorskom namotu iz frekvencijskog pretvaraa (ciklokonverter ili dvosmjerni statiki frekvencijski pretvara) prikljuenog na istu mreu kao i statorski namot, sve prema ilustraciji na sl. 5. Uobiajeni je naziv za ovakav agregat dvostrano napajani (hranjeni) asinkroni stroj (engl. Doubly-fed Induction Generator). Stator generatora je spojen na mreu 50 Hz. Rotor generatora je spojen na mreu preko frekvencijskog pretvaraa i prilagodnog transformatora. Zbog velikog znaaja za primjenu u vjetroelektranama i hidroelektranama opisat emo detaljnije ovaj pogonski niz (engl. drive train). U izvedbama za vjetroelektrane izmeu turbine i generatora je multiplikator, kojim se postie da brzina vrtnje generatora bude 1000 ili 1500 o/min ( 6 polni ili 4-polni stroj 50Hz). Konstrukcijski gledano dvostrano napajani asinkroni stroj je poznata izvedba asinkronog kolutnog stroja kojemu na stator i rotor narinemo napone razliite frekvencije. Klasini sinkroni stroj jer takoer dvostrano napajani stroj ali mu je frekvencija rotorskih struja uvijek jednaka nuli (istosmjerna uzbuda).
Zakret lopatica
MREA

Pg

f1

f1

Pt
Multiplikator

n P meh
asinkroni generator

pretvara

s Pg

~
f2

= = ~
f1

Pref. Q ref.

Slika 5. dvostrano napajani generator (DFIG) vjetroagregata promjenljive brzine vrtnje Izvedba prema slici 5. je daleko povoljnija od izvedbe prema slici 4. zbog veliine i cijene frekvencijskog pretvaraa, viih harmonikih lanova u mrei koje generira pretvara, upravljivosti, potrebnog prostora za smjetaj, stabilnosti energetskog sustava, mogunosti generiranja jalove energije. Kao daljnja prednost ove izvedbe pred drugim izvedbama agregata istiu se mogunosti poveanja iskoristivosti primarnih pogonskih strojeva u promjenljivim reimima rada, npr. pumpa-turbina kod reverzibilnih hidroagregata snage i do nekoliko stotina MW [14], vjetrene turbine snage do 6 MW. Metoda izmjenine uzbude rotorskog namota, odnosno dodatnog napona u rotoru promjenljive frekvencije se zasniva na znanju da za elektromehaniku pretvorbu energije magnetska polja stvorena statorskim i rotorskim strujama moraju biti u prostoru meusobno nepokretna tj. moraju se vrtjeti jednakom brzinom. U rotorskom namotu koji ima 2p2 polova i prikljuenom na trofazni napon frekvencije f2 stvara se okretno magnetsko polje koje se vrti brzinom n2 = f2 /p2 u odnosu na rotor, kojeg turbina vrti brzinom n. U tim uvjetima e se okretno polje rotora vrtjeti prema statorskom namotu koji ima 2p1 polova brzinom no 2 = n + f 2 p 2 (4) Frekvencija induciranih napona u statorskom namotu zbog rotorskog okretnog polja e biti
f1 = (n + n2 ) p1 = np + f 2

(5) 5

jer za pretvorbu energije uvijek mora biti p1 = p2= p. Ako se mijenja smjer vrtnje rotorskog polja biti e
n = ( f1 f 2 ) p

(6)

Budui da je u ovakvim primjenama uvijek fiksna statorska (mrena) frekvencija, regulira se frekvenciju u rotoru i brzinu vrtnje turbine. Ako se npr. rotor 4 polnog trofaznog generatora vrti brzinom n = 27,5 o/s, a frekvencija mree je 50 Hz rotor treba biti uzbuen strujom frekvencije f2 = 5 Hz da bi se mogla pretvarati mehanika energija u elektriku. Odnosi brzina vrtnje rotora n, frekvencije u rotoru f2 i statorske frekvencije f1 su ilustrirani na slici 6. Budui da je f1 zadano mreom, podeavamo frekvenciju uzbudnih struja rotora prema promjenljivoj brzini vrtnje turbine. Regulacijom brzine vrtnje turbine ili pumpe mogu se ostvariti najbolje energetske iskoristivosti turbine ili pumpe u konkretnim uvjetima npr. brzine vjetra ili visine vode u akumulacijskom jezeru reverzibilne hidroelektrane.

Navedenim sustavom reguliranja brzine vrtnje moe se dobivati i induktivna i kapacitivna snaga frekvencije jednake frekvenciji energetskog sustava. Dvostrano napajani asinkroni generator ima veliku primjenu u vjetroagregatima [4,14, 6 ] i to zbog vjetra koji ima nepredvidivo promjenljive brzine, zbog ega je povoljno imati mogunost regulacije brzine turbine. Agregati se izvode za frekvencije u rotoru koje su u grubo (4-10) puta manje od statorskih to omoguava da pretvarai frekvencije imaju snagu oko 35 % nazivne snage generatora. Slika 6. odnosi frekvencija i brzine vrtnje Energetske odnose u vjetroagregatu, (za pojednostadvostrano hranjenog asinkronog stroja vljeno razmatranje u kojemu emo zanemariti gubitke pretvorbe u generatoru) razmotrimo prema oznakama na slici 5. Mehanika snaga turbine na izlazu iz multiplikatora Pmeh pretvara se posredstvom okretnog magnetskog polja u elektrinu snagu Pg koju generator daje u mreu i snagu klizanja u rotoru Pr = - s Pg. To se moe prikazati izrazom
Pg = Pmeh + s Pg

(7)

Klizanje rotora, oznaka s, je definirano kao razlika brzine vrtnje okretnog statorskog polja i brzine rotora s = (ns n)/ ns i ono je u generatorskom nainu rada stroja uvijek negativno. Rotorska elektrina snaga Pr asinkronog stroja je uvijek odreena predznakom i veliinom klizanja s. Za generatorski rad bit e predznak snage Pr pozitivan (u mreu), a kako je klizanje s pozitivno za motorski rad, bit e snaga motorskog rada Pr negativnog predznaka ( iz mree). Za uobiajeni dijapazon regulacije brzine turbine, od 70 - 110 % nazivne, i sinkronu brzinu generatora oko 90% nazivne brzine turbine klizanje je u granicama izmeu 23%, a potrebna snaga pretvaraa u rotorskom iznosi grubo oko 30 % ukupne snage koja se elektromehaniki pretvara u stroju. Tehnologije s vjetroagregatima promjenljive brzine vrtnje postaju dominantne, a naroito za velike snage (1-5 MW) vjetrenih turbina. Prema [3] bilo je ve 2002. god. 47 % svih vjetroagregata izvedeno s dvostrano hranjenim asinkronim strojem. Frekvencijski pretvarai imaju snagu oko 35% snage generatora. 2.3 Turbina promjenljive brzine vrtnje i sinkroni generator

Za razliku od asinkronog generatora mogue je koristiti sinkroni generator za vrlo male brzine vrtnje turbine (5-30 o/min). Sinkroni generator s velikim brojem polova (60 ili vie) u izvedbi s klasinom uzbudom ili trajnim magnetima se moe direktno spojiti na turbinu bez multiplikatora (engl. direct-drive), a prikljuak na mreu e preko frekvencijskog pretvaraa. Snaga frekvencijskog pretvaraa jednaka je snazi generatora. Zbog velikog broja polova i male brzine vrtnje generator mora razvijati veliki moment vrtnje, njegove su dimenzije i masa relativno velike, presudno utjeu na izvedbu i dimenzije gondole elektrane. Izvedba jednog takvog generatora prikazana je na slici 7. Radi se o potpuno novim, ne klasinim izvedbama generatora za koje je bio potreban poseban istraivako razvojni rad.

Slika 7. sinkroni stroj sa klasinom uzbudom za "direct-drive" pogon Razvijene su i primjenjuju se tehnologije s permanentnim magnetima i s klasinom uzbudom na rotoru. U brojnim znanstvenim lancima se mogu proitati detalji. Ova izvedba agregata je usko povezana s izvedbom frekvencijskog pretvaraa kroz koji mora proi ukupna snaga generatora. Razvoj i primjene "direct drive" generatora su neodvojivi od razvoja primjene i cijene frekvencijskog pretvaraa. Prema dostupnim informacijama poveava se broj kompanija koje grade generatore s trajnim magnetima i to za "direct-drive" sustav i za pogon preko multiplikatora s jednim ili tri stupnja prijenosa. U odnosu na generatore s uzbudnom strujom na rotoru generatori s trajnim magnetima za istu snagu imaju bolju korisnost (vei ), manje su dimenzije rotora, jednostavniji je rashladni krug generatora, jednostavnije je odravanje, nema posebnog uzbudnog sustava. Sve vie kompanija radi ili razvija prototipne generatore s trajnim magnetima (Siemens, ABB, WinwinD, Mitsubishi, KD Blansko,...).

2.4

Usporedba razliitih izvedbi

U tablici I. je usporedba osnovnih svojstava, relativnih prednosti i nedostataka za est izvedbi najee primjenjivanih agregata u vjetroelektranama. Tablica I. usporedba razliitih tehnologija generatora za vjetroagregate Generator
Asinkroni kavezni jedno ili dvobrzinski generator (2p=4 ili 6)

Prednosti

Nedostaci
- potrebna jalova energija - potreban soft start ureaj za prvo prikljuenje na mreu - primjenjivo samo za fiksne brzine turbine - upotreba multiplikatora - neupotrebljivo za mnogo polova (>20) - klizni koluti i etkice, troenje, odravanje - sloeno upravljanje agregatom - izravni spoj na mreu otean

- jednostavnost izrade - jednostavno odravanje - priguenje pulzacija momenta turbine - niska nabavna cijena - izravni spoj na mreu

Asinkroni klizno-kolutni dvostrano hranjeni generator

- bitno smanjena snaga i cijena pretvaraa - mogunost regulacije brzine vrtnje(tipino 20-25%) za optimalno koritenja energije - jalova snaga za magnetiziranje stroja iz pretvaraa - mogu podsinkroni i nadsinkroni rad

Sinkroni generator s uzbudnom strujom na rotoru

- jednostavno upravljanje jalovom snagom - iroko podruje brzina vrtnje - jednostavan za upravljanje - jednostavnija izvedba cijelog vjetroagregata jer nema multiplikatora koji se smatra kompliciranim za izradu i odravanje, - vea korisnost agregata - male dimenzije i masa generatora - standardni generator

- potreban pretvara za ukupnu snagu - potreban uzbudni sustav - klizni koluti i etkice, troenje i odravanje - velike dimenzije i masa, problemi izrade, transporta i montae generatora

DIREKTAN POGON S MULTIPLIKATOROM

- visoka cijena, gubici ( 2-3) % i problemi odravanja multiplikatora - visoka cijena trajnih magneta - mogunost razmagnetiziranja - nema regulacije struje uzbude - velike dimenzije i masa, problemi izrade, transporta i montae

Sinkroni generator s trajnim magnetima

- jednostavan rotor bez potronih dijelova i uzbudnog namota - nema gubitaka u rotoru, vea korisnost agregata - jednostavnija izvedba cijelog vjetroagregata jer nema multiplikatora koji se smatra vrlo kompliciranim za izradu i odravanje, vea korisnost agregata

DIREKTAN POGON S MULTIPLIKATOROM

- male dimenzije i masa generatora, - standardni generator

- visoka cijena, gubici ( 2-3) % i problemi odravanja multiplikatora

2.6

Generatorski sustavi najpoznatijih proizvoaa turbina i elektroopreme za vjetroagregate

U tablici II. je dat kratki prikaz generatorskih sustava najpoznatijih svjetskih proizvoaa. Odabrani su sustavi koji imaju nazivne snage vee od 100 kW. Tablica II. svjetski poznati proizvoai vjetroagregata i njihovi sustavi Proizvoa ABB (SE)** Bonus/(DK) Siemens Wind Power KD Blansko (CZ) DeWind (GB/DE) Ecotechnia (ES) Enercon (DE) GE Wind Energy (US/DE) Jeumont (FR) Made (ES) Koncepcija/ dizajn * RB/PC KB/CS KB/AS RB/PC RB/PC KB/CS RB/PC RB/PC KB/CS RB/PC RB/PC KB/CS RB/PC RB/PC Podruja snaga [kW] 100 500 500 5000 600 4000 600 1000 2300 1000 3000 600 2000 750 3000 300 4500 600 1500 3600 2500 (novo) 750 1500 660-1320 800 2000 Generator kavezni jedno i dvobrzinski asinkroni sinkroni, klasini i s trajnim magnetima dvostrano hranjeni asinkroni kavezni asinkroni kavezni asinkroni sinkroni s trajnim magnetima - 1 stup. multiplikator dvostrano hranjeni asinkroni dvostrano hranjeni asinkroni sinkroni "direct drive" kavezni asinkroni dvostrano hranjeni asinkroni sinkroni s trajnim magnetima i multiplikator sinkroni "direct drive" kavezni asinkroni , dvobrzinski (2p=4 , 2p=6) sinkroni 2p = 4 i multiplikator sinkroni "brushless" 2p=4

Mitshubishi (JP) NEG micon/Vestas (DK) Nordex (DK) Repower Systems (DE)

KB/CS KB/CS KB/AS RB/PC RB/PC KB/CS RB/AS+PC RB/PC RB/PC RB/PC KB/AS RB/PC DRB/OS RB/PC RB/PC RB/PC

250 1000 2000 600 1500 1500 2000 2750 - 4200 1300 2500 600 750 1050 1500 5000 3600 400 2300 3000 400 600 660 2750 850 3000 1000 3000 1500 - 2000 1000

Siemens (DE)

Turbowinds (BE) Vestas (DK) Winwind (FI) Zephyros (NL) Konar (HR) (Prototip)

kavezni asinkroni dvobrzinski sinkroni s trajnim magnetima "direct drive" kavezni asinkroni kavezni asinkroni dvostrano hranjeni asinkroni dvostrano hranjeni asinkroni kavezni asinkroni kavezni asinkroni dvostrano hranjeni asinkroni dvostrano hranjeni asinkroni kavezni asinkroni (multiplikator 1:119) 2p=4 kavezni asinkroni dvobrzinski 2p=4 i 2p=6 sinkroni s trajnim magnetima "direct drive" i s multiplikatorom kavezni asinkroni dvobrzinski 2p=4 i 2p = 6 asinkroni dvostrano hranjeni kavezni asinkroni dvobrzinski "opti-slip" sinkroni s trajnim magnetima sinkroni sa trajnim magnetima sinkroni klasini, "direct drive"(u fazi ispitivanja)

* Koncepcija / dizajn turbine KB/CS konstantna brzina, ("classic stall") - fiksni kut zakreta lopatica KB/AS konstantna brzina, ("active stall") negativni kut zakreta lopatica, (3-5) RB/PC promjenjiva brzina, zakret lopatica ("pitch controll", kombinirano sa "classic stall" )
**samo elektrooprema za vjetroagregate

KB/GP konstantna brzina/ kombinacija sa zakretanjem lopatica DRP/OS djelomino regulirana brzina, "pitch controll" + "OptiSlip" , regulacija 10 % RB/AS+PC konstantna brzina + zakretanje lopatica

IZVOR: www.ArchiExpo.com - Wind Turbines All the Manufacturers

3.

VJETROAGREGAT HRVATSKE PROIZVODNJE

Nakon detaljnih analiza recentnih svjetskih tehnikih rjeenja u gradnji vjetroelektrana i trendova razvoja istih u svijetu, odlueno je 2004. god. u Konaru da se pone razvoj i gradnja prve vjetroelektrane u Hrvatskoj. Pri tome su uzeti u obzir rezultati ispitivanja vjetropotencijala na lokacijama u Hrvatskoj i mogunosti hrvatske industrije da izradi to vie opreme za vjetroelektrane. Angairanjem brojnih hrvatskih tvrtki i znanstveno-istraivakih institucija (Grupa Konar, uro akovi, Institut "Hrvoje Poar", hrvatska brodogradilita, graevinske tvrtke, transportne tvrtke i drugi ) dovren je poetkom 2007. prototip. U tijeku pisanja ovog rada provodila su se ispitivanja u tvornici Konar GIM. Planirano je putanje u pogon u lipnju i srpnju 2007. god. na lokaciji Pometeno Brdo blizu Splita. Osnovni tehniki podaci izgraenog vjetroagregata su dani u tablici III. Tablica III. tehniki podaci prototipnog vjetroagregata KO VA 57/1 Tipska oznaka Promjer rotora turbine Regulacija snage Nazivna snaga turbine Brzina turbine Visina glavine na tornju Visina tornja Masa gondole Masa tornja Ukupna masa KO VA 57/1 57,4 m zakretanjem lopatica (pitch controll) 1000 kW 10 30 o/min 60 m 59 m 62 t 82 t 144 t

U vjetroagregatu je ugraen trofazni sinkroni generator u potpunosti razvijen i izraen u Konar GIM. Radi se o potpuno novoj konstrukciji i tehnologiji gradnje jer je po prvi put graen generator za tako specifinu svrhu, 60 polova, snaga 1000 kVA, frekvencija 5 14,5 Hz, prikljuak na mreu preko frekvencijskog pretvaraa. Detaljniji tehniki podaci generatora Konar GIM su dani u tablici IV., a dvije fotografije iz procesa zavretka gradnje na slikama 9. i 10. Generator ima vanjski promjer paketa statora 4200 mm. Ova dimenzija presudno utjee na koncepciju izbora pogonskog niza vjetroagregata i izbora vrste generatora. Zbog transportnih problema u pojedinim zemljama zahtijeva se da ovaj promjer ne bude vei od 4 m. Budui da se radi o prototipu domaeg generatora za oekivati je da e tijekom ispitivanja biti dragocjenih podataka za koritenje kod sljedeih izvedbi slinih strojeva.

Slika 9. rotor generatora SV 4205 60

Slika 10. glavina na rotoru generatora SV 420560 montiranom u stator

Tablica IV. tehniki podaci trofaznog sinkronog generatora Tipska oznaka Nazivna snaga Nazivni napon i frekvencija Nazivna struja Nazivna brzina vrtnje Opseg regulacije brzine Opseg promjene frekvencije Regulacija napona Nazivni faktor snage , cos Brzina pobjega Broj polova Broj faza Klasa izolacije statora i rotora Hlaenje Sustav uzbude Nazivni uzbudni napon Nazivna uzbudna struja Korisnost generatora Masa generatora ukupno SV 4205 60 1000 kVA 690 V , 14,5 Hz 836,7 A 29 o/min 10 do 30 o/min 5 do 14,5 Hz 150 760 V 0,95 36 o/min 60 3 H zrakom nezavisan/samouzbudni 170 V 119 A 0,25 0,5 0,75 1 93,9 94,9 95,3 95,3 27 t

optereenje P/Pn korisnost %

Vjetroelektrane su graene s asinkronim generatorima u vie varijanti i sa sinkronim klasino uzbuenim generatorima. Konar je za svoj agregat sasvim razumljivo odabrao "direct drive" generator uzbuen klasino strujom u rotorskom namotu. U nastavku je za ve izgraeni generator napravljena projektantska varijanta generatora s trajnim magnetima i usporedba kljunih karakteristika. 10

4.

GENERATOR S TRAJNIM MAGNETIMA

Kod vjetroelektrana je vrlo bitna jednostavnost konstrukcije i lagano odravanje generatora. Zbog toga se sinkroni generator s trajnim magnetima pokazuje kao izuzetno dobro rjeenje jer na njemu gotovo da i nema dijelova koje treba odravati. Iz tih razloga danas mnogi proizvoai ve rade takve generatore (Siemens, ABB, Mitsubishi, ....). Prikljuak takvog generatora na turbinu i mreu je ilustriran na slici 11.

Slika 11. sinkroni generator s trajnim magnetima, "direct drive" pogon i prikljuak na mreu Postoje razliiti problemi i nedostatak iskustva u izradi sinkronih strojeva vee snage s trajnim magnetima i velikim brojem polova (do 100). To su magnetiziranje magneta, problem smjetanja i uvrenja magneta na rotor, razmagnetiziranje magneta pri visokim temperaturama ili u nekim nepovoljnim reimima rada generatora. Podaci od kojih se moe krenuti u dizajniranje su slinosti s ve izraenim strojem s klasinom uzbudom. Poznati podaci su snaga, izlazni napon i frekvencija, ista turbina i sline dimenzije. 4.1 Primjer optimalnog dizajna generatora s trajnim magnetima Od razliitih izvedbi generatora s trajnim magnetima analize u [7] su pokazale da je izvedba s magnetima lunog oblika montiranim na povrini rotora najpovoljnija s gledita cijene stroja za odreenu snagu. Zbog velikog broja varijabli koje je potrebno varirati tijekom projektiranja i nametnutih ogranienja, optimizacija se koristi kao automatski, matematiki utemeljen sustav odluivanja pri odabiru dimenzija stroja. Openita r r definicija problema optimizacije dizajna generatora glasi: pronai vektor varijabli x = [ x1 , x2 ,..., xD ] , x R D r pri emu je xi(G ) xi xi( D ) , i = 1,..., D koji mora zadovoljiti m funkcija ogranienja g j ( x ) 0, j = 1,..., m i r minimizirati funkciju cilja f ( x ) . Koristi se optimizacijska metoda pod nazivom Diferencijalna evolucija (DE) [10]. DE vri raunske operacije na populaciji vektora koji u svakoj iteraciji mutiraju i konvergiraju ka rjeenjima koja zadovoljavaju funkcije ogranienja te minimiziraju funkciju cilja. U tablici V je definiran problem optimalnog dizajna generatora za vjetroelektranu istih nazivnih podataka 1 MVA, 690 V, 29 o/min kao i generator opisan u poglavlju 3 . Model generatora je analitiki baziran na proraunu polja u zranom rasporu pomou konformnog preslikavanja [11]. Generator je prikljuen na aktivni ispravlja kojim se struja armature postavlja u fazu s induciranim naponom. Time se postie traena snaga uz minimalnu struju. Podaci optimiranog generatora su u tablici VI., a presjek na slici 12. Tablica V. definicija problema optimalnog dizajna generatora s trajnim magnetima 1. Dv/Dv0 : Omjer vanjskog promjera statora i maksimalno dozvoljenog vanjskog promjera (Dv0 = 4 m) 2. D/Dv : omjer promjera provrta i vanjskog promjera statora 3. la/la0 : omjer duljine paketa i maksimalno dozvoljene duljine paketa (la0 = 0.6 m) 4. hu/[(Dv-D)/2]: omjer visine utora statora i razlike izmeu vanjskog i unutarnjeg radijusa statora 5. Br : podaci trajnog magneta 6. Qs : broj utora 7. p : broj pari polova 8. bz/u : omjer irine zuba i utorskog koraka na provrtu 9. lm/ : omjer debljine magneta i irine zranog raspora 10. p : dio polnog koraka prekriven magnetom 11

Varijable generatora (x)

Funkcije ogranienja g(x)

Funkcija cilja f(x)

1. Bz 1,7 T : maksimalna indukcija u zubu statora 2. Bj 1,2 T : maksimalna indukcija u jarmu statora 3. P 1 MW : minimalna izlazna elektrina snaga 4. A 60000 A/m : maksimalni strujni oblog 5. J 4 A/mm2 : maksimalna gustoa struje 7. 1 0,71max : ogranienje osnovnog harmonika protjecanja armature zbog zatite magneta od demagnetizacije (1max - protjecanje armature na koljenu krivulje magnetiziranja) 8. 0.95 : minimalna korisnost 9. M/M0.025 : maksimalni pulzacijski moment (2.5% srednje vrijednosti momenta) V/V0 : omjer volumena aktivnog dijela generatora i maksimalno dozvoljenog volumena (V0=D2v0/4lao) Tablica VI. rezultati optimiranog dizajna generatora s trajnim magnetima

Nazivna snaga Nazivni napon Nazivna frekvencija Nazivna struja Nazivna brzina vrtnje Nazivni faktor snage Broj polova Broj faza Broj utora Vanjski promjer statora Promjer provrta statora Vanjski promjer rotora Unutarnji promjer rotora Duljina eljeza Zrani raspor Debljina magneta

1 MVA 690 V 15,95 Hz 908 A 29 min-1 0,92 66 3 333 3463 mm 3210 mm 3203 mm 3026 mm 459 mm 3,5 mm 40,5 mm

Podaci magneta na temp. 120 0C Broj zavoja po svitku Broj paralelnih grana Korak svitka Faktor punjenja utora Gustoa struje Strujni oblog Indukcija u zubu statora Indukcija u jarmu statora Indukcija u jarmu rotora Pulzacijski moment Korisnost Masa magneta Masa bakra Masa eljeza Masa ukupno (aktivni dio)

VACODYM 669AP Br=1.05 T, Hc=801 kA/m 1 1 5 0,4 3,89 A/mm2 60000 A/m 1,70 T 1,20 T 1,22 T 1.2% 95,0 % 1162 kg 639 kg 7947 kg 9748 kg

Slika 12. presjek dijela optimiranog generatora s trajnim magnetima 5. ZAKLJUAK

Provedeno je istraivanje aktualnog stanja i trenda daljeg razvoja i primjene vjetroagregata. Nastavlja se pravi "bum" u gradnji novih sve veih vjetroagregata irom svijeta. U vjetroagregatima se koriste asinkroni i sinkroni generatori, ovisno o veliini turbine i nainu njene regulacije i prikljuku na energetsku mreu. Koriste se pogonski nizovi s multiplikatorom i bez njega tzv."direct drive" pogoni. Asinkroni kavezni generatori za snage turbina do oko 1000 kW imaju prednost pri fiksnim brzinama turbine, asinkroni dvostrano hranjeni imaju prednost pri veim snagama i ogranienom podruju reguliranja brzine turbine, 20-25% oko nazivne. Asinkroni generator uvijek treba multiplikator. 12

Sinkroni generatori koriste se za turbine s reguliranom brzinom vrtnje za "direct drive" pogone i za pogone preko multiplikatora. Generatori s trajnim magnetima dobivaju sve vie na znaaju i realno je oekivati da e oni u novim primjenama istisnuti generatore s klasinom uzbudom. Vjetroagregat domae, hrvatske proizvodnje je znaajna pojava na tritu Hrvatske. 6. [1] [2] [3] [4] [5] LITERATURA European Wind Energy Association (EWEA) statistics, www.ewea.org G. A. M. van Kuik, Are wind turbines growing too fast ?, Proc. European Wind Energy Conference and Exhibition, Copenhagen 2001, pp. 69-27. F. Blaabjerg, F. Iov, R. Teodorescu, Z. Chen: Power Electronics in Renewable Energy Systems, Record of EPE-PEMC 2006, Portoro, Slovenija H.Poliender,S.W.H. de Han, Maxime R.Dubois, J. G.(Han) Slootweg: Basic Operation Principles and Electrical Conversion Systems of Wind Turbines, EPE Journal,Vol. 15 no.4 December 2005 H.Poliender, Frank F.A.vander Pijl,G.J. de Vilder, P.Tavner: Comparison of Direct-Drive and Geared Generator Concept for Wind Turbines, IEEE Transaction on Energy Conversion, Vol. 21, No 3, pp. 725-733, September 2006. J.G. Slootweg, E. de Vries: Inside wind turbines-Fixed vs. variable speed, Renewable Energy World,2003, pp30-40 A. Binder, T. Schneider: Permanent magnet synchronous generators for regenerative energy conversion , Darmstadt university of technology, link: www.ew.e-technik.tu-darmstadt.de/ew.html European Wind Energy Association (EWEA) statistics, www.ewea.org Web stranice Siemens, Turbowinds, WinWinD, KD Blansko, ABB, J. Lampinen, Multi-Constrained Nonlinear Optimization by the Differential Evolution Algorithm, 6th On-line World Conference on Soft Computing in Industrial Applications (WSC6), Sept. 2001. D.arko, D.Ban, T.A. Lipo, Analytical Calculation of Magnetic Field Distribution in the Slotted Air Gap of a Surface Permanent-Magnet Motor Using Complex Relative Air-Gap Permeance, IEEE Trans. Magn., vol. 42, No 7, pp. 1828-1837, July 2006. Wind turbines generator systems: Part1-Part21, IEC standards, IEC 61400-1&IEC 61400-21,1988. Web stranice www:norternpower.com T. Kuwabara, A. Shibuja, H. Furata: Design and dynamic response characteristics of 400 MW adjustable speed pump storage unit at Ohkawachi power station, IEEE Transactions, Vol. EC 11, No. 2, 1996, pp. 376 384.

[6] [7] [8] [9] [10] [11]

[12] [13] [14]

13