DOGA\AJI AKTUELNO

ANA TRI[I]-BABI],
UVODNA RIJE^
OPTU@BE U
Karad`i} se ZAMJENIK MINISTRA
SPOLJNIH POSLOVA
SUDSKOM
PROCESU
PROTIV PRVOG
nije pojavio BiH, O SLU^AJU
"AZERBEJD@AN"

PREDSJEDNIKA
RS U HAGU
na po~etku Svi radnici mogu
ODGO\ENA
ZA DANAS su|enja ku}ama ako `ele
str. 3!i 4
str. 9!i :
www.nezavisne.com • CIJENA 1 KM (SA URA^UNATIM PDV-om) • 40 DIN • 0.5 € • 7.5 HK • 32.5 DEN • BROJ 4034 • UTORAK 27. OKTOBRA 2009.

QSWP!J[EBOKF

SAMO NAIVNI
Milorad Dodik, POKU[AVAJU
premijer DA ODR@E
PRI^U DA
Republike POSTOJI
BUTMIR,
Srpske U BUTMIRU
NE POSTOJI
NI[TA

BI]E
TE@AK
POLITI^KI
TRENUTAK
U BiH
UKOLIKO
NE BUDE
ISPUNJEN
STENDBAJ
ARAN@MAN
ZBOG
FEDERACIJE
BiH

Razgovori u BiH str. 5i6

mogu}i samo bez

prisustva stranaca
HRONIKA
U BiH Izboden
najskuplje u centru
CIJENE VE]INE @IVOTNIH
NAMIRNICA U ODNOSU NA
ZEMLJE REGIONA NAJNI@E meso str. 8
Prijedora str. 27!i 28
2 vupsbl 27. 10. 2009.

Doga|aji
Otkazan sastanak
SDA i HDZ BiH
SARAJEVO - Neizvjesno je ka-
da }e biti razrije{ena situacija s
imenovanjem ministra prostornog
ure|enja FBiH, a sve dok predsje-
dnica FBiH Borjana Kri{to ne do-
nese odluku o tom imenovanju
ne}e biti me|ustrana~kih razgovo-
ra o problemima u funkcionisanju
vlasti na federalnom nivou.
Ovo je ju~e rekao Mirsad Kebo,
potpredsjednik FBiH, koji dolazi iz
SDA. Napomenuo je da je predsje-
dnik SDA Sulejman Tihi} otkazao
sastanak predstavnika SDA i HDZ
BiH, zakazak za ju~e, jer Borjana
Kri{to nije donijela odluku o imeno-
vanju ministra prostornog ure|enja.
Na ovom sastanku su u kabinetu
predsjednice FBiH, uz lidere SDA i
HDZ-a Sulejmana Tihi}a i Dragana
^ovi}a, trebali iz SDA da prisustvuju
Mirsad Kebo i premijer FBiH Mus-
tafa Mujezinovi}, a iz HDZ-a Borja-
na Kri{to i ministar finansija FBiH
se on imenuje i da se deblokira rad
Vlade FBiH", naglasio je Kebo.
Razgovore o problemima u funkci-
onisanju vlasti dogovorili su ~elnici
SDA i HDZ BiH prije desetak dana.
Kebo je kazao da treba razgovarati o
kadrovskim pitanjima, nadglasava-
nju, koridoru 5c, aran`manu s MMF-
om, naglasiv{i da se, kada je rije~ o
koridoru 5c, ni{ta ne mo`e uraditi bez
ministra prostornog ure|enja.
U SDA su kazali da nisu optimisti
da }e se uskoro desiti imenovanje
ministra prostornog ure|enja.
"HDZ tra`i neke ustupke da bi bio
realizovan dogovor po kojem mjesto
ministra prostornog ure|enja pripada
SDA", rekao je Salmir Kaplan, por-
tparol SDA, koja je pro{li mjesec na-
kon ostavke Salke Obho|a{a
kandidovala Harisa Kafed`i}a za mi-
nistra prostornog ure|enja.
Izjavu Mi{e Relote, portparola
HDZ BiH, ju~e nismo uspjeli dobiti.
Vasi}: Tra`i
se Atila da
slomi Srbe
BANJALUKA - Politi~ke stran-
ke iz Sarajeva generalnim odbija-
njem da se raz go va ra o BiH
vlastitim snagama i pame}u tra`e
"Atilu, Bi~a Bo`jeg, da slomi
Srbe i RS", kazao je Rajko Vasi},
izvr{ni sekretar SNSD-a.
"To je njihova generalna poru-
ka, samo se mijenjaju na~ini spro-
vo|enja i likovi'', rekao je Vasi}.
On je istakao da odbijanjem li-
dera SDA Sulejmana Tihi}a i
SDP-a Zlatka Lagumd`ije da pri-
sustvuju sastanku koji je zakazao
predsjednik SNSD-a Milorad
Dodik u petak, 30. oktobra, u Ba-
Uvodna rije~ optu`be u
njaluci ne zna~i da taj sastanak
ne}e biti odr`an. (Srna)
sudskom procesu protiv prvog
predsjednika RS u Hagu
Peni priznanje
za "Leotar" odgo|ena za danas
BANJALUKA - Mitija Mo-

Vjekoslav Bevanda. Iz Kabineta predsjednice FBiH samo }nik, direktor regionalnog SEKI
"Imenovanje ministra je ustavna su rekli da je sastanak otkazan. centra Rumunije, uru~io je pri-
obaveza. Nema nikakve zapreke da M.R. znanje Uro{u Peni, direktoru poli-
cije RS, povodom akcije "Leotar"
iz 2008. godine kojoj je doprinio i
Kamenovana ku}a SEKI centar.
U akciji "Leotar" uhap{eno je vi-
povratnika
{e desetina osoba koje su osumnji-
~ene za najte`a krivi~na djela
SARAJEVO - Nepoznate osobe kamenovale su porodi~nu ku}u Milo- organizovanog kriminala, a pretre-
{a Petrovi}a u Sarajevu, potvr|eno je ju~e u MUP-u Kantona Sarajevo. seno je 200 lokacija na kojima je
Petrovi} u Ulici Kromolj `ivi sa dva sina, a jedan od njih, Vasko Petrovi}, prona|ena droga, oru`je, municija
rekao je Srni da su im u subotu uve~e nepoznate osobe oko 22 sata 10 minu- i minsko-eksplozivna sredstva.
ta kamenovale ku}u, {to ih je upla{ilo. Pena je istakao da je policija
RS spremna za svaki oblik i vrstu
"Nismo vidjeli ko je to u~inio jer je bio mrak, a napolje nismo smjeli da
iza|emo. Otac je tek jutros pozvao policiju koja je odmah do{la. Tada smo saradnje i da je ponosan na poli-
ciju RS koja rezultatima pokazu-
oko ku}e vidjeli mnogo razbacanog kamenja i nekoliko polupanih crijepo-
va", ispri~ao je on. je ko li ko je ozbi ljna u ide ji
spre~avanja i otkrivanja nezako-
Petrovi} je dodao da ovo nije prvi atak na njihovu porodicu, koja se u Sa-
nitih aktivnosti. (Srna)
rajevo vratila u aprilu 2002. godine.
U MUP-u KS su naveli da je Milo{ Petrovi} u nedjelju, 25. oktobra, u 7.15
telefonom obavijestio Policijsku stanicu Centar da su nepoznate osobe pret- Vidovi}
hodne no}i ga|ale njegovu ku}u i slomile mu crijep.
"Policija je iza{la na lice mjesta i u dvori{tu ku}e uo~ila nekoliko kameni- napustio
ca, te da je na ku}i slomljen jedan crijep", kazali su u policiji i dodali da ra- HDZ 1990
de na rasvjetljavanju ovog slu~aja.
A.S. MOSTAR - Danijel Vidovi},
predsjednik Gradskog vije}a gra-
da Mostara, ju~e je slu`beno na-
Saslu{an Buljuba{i} pustio HDZ 1990.
Naime, Vidovi} je ve} neko
vrijeme razmi{ljao o napu{tanju
te stranke, a ju~e je to u~inio i
slu`beno. Time je HDZ 1990 na-
kon prelaska Marka Rozi}a u ne-
zavisne vije}nike ostao bez jo{
jednog vije}nika u Gradskom vi-
je}u Mostara. (Agencije)
Ubijen
u haustoru
SARAJEVO - Tridesetogodi{nji
A.R. ju~e je hicem iz pu{ke us-
mrtio tridesetsedmogodi{njeg E.F.
u haustoru stambene zgrade u sa-
MOSTAR - Kantonalno tu`ila{- {an u novoj istrazi o nerazja{njenom rajevskom naselju Dobrinja, pot-
tvo Hercegova~ko-neretvanskog ubojstvu grupe pripadnika HOS-a, vr|eno je ju~e iz MUP-a Kantona
kantona (HNK) saslu{alo je ju~e te je ju~e pod policijskom pratnjom Sarajevo.
Ediba Buljuba{i}a, svjedoka u do pra }en do zgra de Tu`ila{ tva Osumnji~eni za ubistvo se pre-
slu~aju ubojstva Bla`a Kraljevi}a HNK-a u Mostaru. Nakon {to je dao dao Policijskoj stanici Novi grad i
priznao da je pucao u E.F. Opera-
i grupe pripadnika HOS-a, ali ni- iskaz, vra}en je u policijsko vozilo,
tivni centar MUP-a KS obavije-
je `eljelo davati nikakve slu`bene te nije davao nikakve izjave.
informacije o saslu{anju. Nijaz Mehmedba{i}, glavni tu`i- {ten je u 16.40 da se desilo ubistvo
Buljuba{i}, koji je osu|en zbog vi- lac HNK-a, ju~e se nije javljao na te- u Ulici Salke Lagumd`ije, a osu-
{estrukog ubojstva te izdr`ava dugo- lefon. mnji~eni A.R. se predao policiji u
godi{nju zatvorsku kaznu u KPZ Bla` Kraljevi} i osam vojnika 16.50. U vrijeme zaklju~ivanja
Zenici, bio je pripadnik HOS-a, te se HOS-a su likvidirani iz zasjede 9. ovog broja "Nezavisnih" uvi|aj je
zbog toga pretpostavlja da posjeduje avgusta 1992. na lokaciji naselja bio u toku te nismo mogli saznati
informacije o ovom slu~aju. Kru{evo, pored Mostara. vi{e detalja o ovom ubistvu.
Buljuba{i} je i prvi svjedok saslu- N.N. A.S.
Radovan
pojavio na
Sudsko i @albeno
vije}e smatraju da je
predmet spreman za
su|enje, a zapo~injanjem
su|enja nije ni{ta
u~injeno na {tetu
odbrane, kazao Kvon
Dejan [AJINOVI]
HAG - Radovan Karad`i}, biv{i predsjednik RS,
nije se ju~e pojavio na zakazanom po~etku su|enja u
Ha{kom tribunalu, zbog ~ega su uvodnu rije~ Tu`ila{-
tva sudije pomjerile za danas popodne.
Eksperti nastoje pribli`iti
stavove doma}ih lidera
M. ^UBRO
SARAJEVO - Eksperti EU i SAD ove sedmice
nastavljaju razgovore s politi~kim strankama iz BiH
o butmirskom paketu kako bi osigurali napredak do
sjednice Vije}e za implementaciju mira u BiH.
"Na{i i eksperti i du`nosnici SAD su na terenu,
gdje }e sa du`nosnicima klju~nih politi~kih partija u
BiH razgovarati o uslovima koji bi morali biti ispunjeni
Butmirski paket i
dalje osnova za pregovore
ukoliko `elimo da Vije}e za implementaciju mira u BiH
na sjednici 18. novembra konstatuje napredak. Osnova
za ove pregovore je butmirski paket", potvrdili su "Ne-
zavisnim" u Uredu specijalnog predstavnika EU za
vanjsku i sigurnosnu politiku Havijera Solane.
Kako su dodali, to ne}e biti zajedni~ki sas-
tanci ili me|ustrana~ki pregovori, nego }e EU i SAD ti-
Karad`i} je ranije najavio da "ne}e dozvoliti da se
njegov proces u Tribunalu pretvori u farsu", a 21. oktobra
je u pismu sudijama ponovio da odbrana nije dobila dovo-
ljno vremena za pripremu. Budu}i da je odabrao da se
sam brani, ju~e u sudnici nije bilo nijednog zastupnika op-
tu`enog.
O-Gon Kvon, predsjedavaju}i Sudskog vije}a,
izjavio je da }e sudije "zahtijevati od Karad`i}a da bude
prisutan".
"Sudsko i @albeno vije}e konstatovali su da je pre-
dmet spreman za su|enje, a zapo~injanjem su|enja nije
ni{ta u~injeno na {tetu odbrane", pojasnio je on.
Sudija Kvon je podsjetio da je Karad`i} u poslje-
dnjem paragrafu pisma kojim je obrazlo`io namjeru da ne
prisustvuje su|enju zbog nedovoljnog vremena za pripre-
mu rekao da ne}e bojkotovati svoje su|enje. Karad`i} je u
pismu dodao da je potrebno na}i neko pravi~no rje{enje.
Hildegard Erc Reclaf, predstavnik optu`be, istakla je
movi obilaziti sve klju~ne stranke i raditi na pribli`ava-
nju stavova o uslovima za zatvaranje Ureda visokog
predstavnika te reformu Ustava BiH.
"Ne}emo izlaziti u javnost s bilo kakvim detaljima.
Imat }emo konsultacije na terenu sa strana~kim ~elnici-
ma, a nadamo se da }e to rezultirati dogovorima koje }e
verifikovati Vije}e za implementaciju mira u BiH", ka-
zao je zvani~nik EU uklju~en u konsultacije.
U Uredu za odnose s javno{}u ameri~ke ambasade
u BiH kazali su da su SAD otvorene za dodatne konsul-
tacije.
"Pravni ekspert Vlade SAD, koji je bio
na butmirskim pregovorima, stoji na raspolaganju stran-
kama za bilo kakve dodatne konsultacije. Zajedni~ki
pregovara~ki tim EU i SAD naredne sedmice dolazi u
Sarajevo, kada }e razgovrati s politi~kim liderima", rekli
su u ameri~koj ambasadi.
Zajedni~ki tim predvode Stjuart D`ons, zamjenik
pomo}nika ameri~kog dr`avnog sekretara, i politi~ki di-
rektor u Ministarstvu vanjskih poslova [vedske Lars
Valund.
 Doga|aji 27. 10. 2009. vupsbl 3

Petronijevi}:
Karad`i} ne}e do}i
Hp!sbo!Qf!usp!oj!kf!wj~-!•mbo!Lb!.
sb!eaj!~f!wf!pe!csb!of-!sf!lbp!kf!kv!•f!eb
tf!Lb!sb!eaj~!oj!eb!obt!of!~f!qp!kb!wj!uj!v
Tv!ev/!
Qf!usp!oj!kf!wj~!kf!sf!lbp!eb!kf!kf!ej!op
qsb!wjm!op!skf!|f!okf!{b!qsb!wj!•bo!qp!•f!.
ubl!tv!}f!okb!eb!pe!csb!oj!cv!ef!pnp!.
hv!~ f!o p! ep!e b!u op! wsj!kf!n f! {b
qsj!qsf!nv!qsp!df!tb/!
#Qp!ov!eb!lp!kv!obn!kf!tv!ej!kb!qp!tmbp-
b!up!kf!eb!Lb!sbeaj~!v}f!v!tv!eoj!dv!j
po!eb!lbp!eb!tf!qp!•of-!qb!eb!tf!pe
twkf!ep!lb!ep!twkf!ep!lb!eb!pe!csb!oj!kp|
pesf!}f!op!wsj!kf!nf-!hp!wp!sj!eb!cj!up!wsj!.
kf!nf!v!vlv!qopn!{cj!sv!lp!mj!lp!cj!usb!kb!.
mp!tv!} f!o kf!cj!mp!jt!u p-!tb!n p!|up!cj
pe!csb!ob!cj!mb!v!{ob!uop!of!qp!wp!mkoj!kfn
qp!mpabkv!lb!eb!cj!v|mb!oft!qsf!nob!v
qp!•f!ubl!tv!}f!okb#-!sf!lbp!kf!Qf!usp!oj!kf!.
wj~/!
Pq!uj!nbm!op!wsj!kf!nf!{b!qsj!qsf!nv!pe!.
csb!of!kf-!qsf!nb!okf!hp!wjn!sj!kf!•j!nb-
hp!ej!ov!eb!ob-!bmj!tv!Lb!sbeaj~!j!okf!hpw
ujn!tqsf!noj!eb!vmpaf!j!ep!eb!uoj!ob!qps
v!ob!sf!eoji!of!lp!mj!lp!nkf!tf!dj/
Kf!ebo!pe!Lb!sb!eaj!~f!wji!csb!oj!mb!db-
bewp!lbu!Twf!up!{bs!Wv!kb!•j~!sf!lb!p!kf!eb
of!jt!lmkv!•v!kf!np!hv!~optu!eb!Lb!sb!eaj~
{b!qp!•of!|usbkl!hmb!}v!blp!nv!cv!ef
ob!nf!uovu!csb!oj!mbd-!lb!lp!kf!up!{b!usb!aj!.
mp!Uv!aj!mb|!uwp!Ib!|lph!usj!cv!ob!mb/
Vijesti
Plav{i}eva
danas
zvani~no
na slobodi
BIJELJINA - Biljani Plav{i},
nekada{njoj predsjednici RS, ju-
~e su formalno istekle dvije tre-
}ine kazne, koju je izdr`avala u
[vedskoj, izjavio je Svetozar
Mihajlovi}, predsjednik Odbora
za osloba|anje Plav{i}eve.
On je rekao da nekada{nja
predsjednica RS, prema zvani-
~noj informaciji Ministarstva
pravde [vedske, izlazi danas.
"Po{to Biljani Plav{i} formal-
no isti~u dvije tre}ine kazne ~ine
se napori da ona iz zatvora iza|e
{to prije, ali zvani~no mi jo{ sto-
jimo iza toga da je to danas", is-
takao je Mihajlovi}.
On je podsjetio da postoji mo-
gu}nost da Milorad Dodik, pre-
mijer Srpske, direktno ode po
Plav{i}evu. (Agencije)
Srbija pa`ljivo
pristupa
procesima
u BiH
BEOGRAD - Srbija pa`ljivo i
vrlo konstruktivno pristupa poli-

Karad`i} se nije
ti~kim procesima u BiH, kazao
je ju~e u Beogradu Boris Tadi},
predsjednik Srbije, Abdulahu
Gulu, turskom predsjedniku, to-
kom razgovora o butmirskom
procesu.

po~etku su|enja
"Jo{ jednom sam potvrdio
principijelan stav Srbije da sve
{to se dogovore legitimni pred-
stavnici sva tri naroda u BiH i
dva entiteta jeste prihvatljivo za
Srbiju", rekao je Tadi}.
Isti~u}i da bi svako nametanje
da je Karad`i}ev izostanak iz sudnice "su{tinska i uporna sudom, rekao je da se Sudsko vije}e zbog nepojavljivanja SRJ Slobodana Milo{evi}a. rje{enja za BiH bilo kontrapro-
opstrukcija su|enja" koju je mogu}e prevazi}i jedino ime- Karad`i}a na{lo u te{koj poziciji. Londonski "Tajms" navodi da su ha{ke sudije pozva- duktivno, Tadi} je naglasio da je
novanjem branioca Karad`i}u. "Ako kapituliraju pred zahtjevom Karad`i}a, ne}e bi- ne da budu o{tre prema biv{em lideru bosanskih Srba. Turska partner Srbije i u ovom
Ona je pozvala sudije da optu`enom odmah upute ti dobro po njihove stavove, a ako nametnu odbranu, ima- Britanski BBC podsje}a da je Karad`i}u dozvoljeno da se pitanju. (Srna)
vrlo jasno upozorenje da }e mu, ukoliko nastavi sa opstru- }e probleme u vezi sa odnosom Karad`i}a prema Zapadni sam brani, ali isti~e da sudije ne smiju dozvoliti da ih on
kcijom, biti imenovan branilac. Vije}e sudija se na raspra- braniocima i sa vremenom koje }e trebati nova odbrana", mediji zbog toga ucjenjuje. "Dejli telegraf" navodi da }e su|enje Radoji~i}:
vi nije izjasnilo o ovom zahtjevu optu`be, osim {to je rekao je Simi}. Karad`i}u biti jednostavnije nego Slobodanu Milo{evi}u.
predsjedavaju}i sudija ponovio da "postoje mjere koje se Miranda Sidran-Kami{ali}, ambasador BiH u Holan-
ocijenili
da proces "Optu`nica je svedena na nekoliko klju~nih ta~aka i Spremni na
mogu primijeniti ukoliko Karad`i} nastavi sa opstrukci- diji, rekla je da je proces protiv Karad`i}a veoma va`an protiv vi{e je nego vjerovatno da }e Karad`i} ostatak `ivota pro- razgovor
jom". doga|aj i izrazila o~ekivanje da }e vlasti u Srbiji izru~iti Karad`i}a vesti u zatvoru", tvrdi taj list.
BANJALUKA - Politi~ki su-
Kevin Heler, profesor na Pravnom fakultetu u Sudu u Hagu generala Ratka Mladi}a i Gorana Had`i}a. predstavlja "Gardijan" navodi da je su|enje Karad`i-
bjekti iz RS spremni su da kon-
Australiji i jedan od ~lanova odbrane Karad`i}a, izjavio je "Bez uslova potpune saradnje sa Hagom, zavr{ni }u te`ak ispit za Ha{ki tribunal i upozorava da bi proces
struktivno razgovaraju o
u intervjuu za BBC da razumije njegovu odluku da se da- nema pristupa EU ni Srbiji ni ostalim dr`avama regiona", ispit za mogao da se odu`i za vi{e mjeseci zbog Karad`i}evog
ispunjavanju preostalih uslova za
nas ne pojavi na po~etku su|enja, iako to nikome ne bi sa- navela je ona. Ha{ki bojkota.
transformaciju kancelarije viso-
vjetovao ni iz pravnih ni iz moralnih razloga. Heler ka`e Zapadni mediji su ju~e ocijenili da proces protiv tribunal Biv{i predsjednik RS optu`en je za ratne zlo~ine to-
kog predstavnika, kazao je Igor
da se potpuno sla`e sa optu`enim da mu nije dato dovo- biv{eg predsjednika RS predstavlja zavr{ni ispit za Ha- kom rata u BiH. Tu`ila{tvo je tri puta mijenjalo optu`nicu
Radoji~i}, predsjednik Narodne
ljno vremena da se pripremi za odbranu. {ki tribunal i upozoravaju da se ne smije dozvoliti da se protiv njega, a tre}a izmijenjena optu`nica predata je 27.
skup{tine RS.
Krstan Simi}, jedan od ranijih advokata pred Ha{kim proces odu`i poput postupka protiv biv{eg predsjednika februara, a precizirana 19. oktobra ove godine.
On je dodao da su politi~ki su-
bjekti iz RS spremni da razgova-
raju i o raspodjeli dr`avne
Dom naroda Parlamenta FBiH usvojio Nacrt zakona o reviziji imovine. Radoji~i} je u Moskvi s
Vladimirom Titovim, zamjeni-

Crnki}: Revizija }e ko{tati 2,8 miliona kontroli{e rad revizorskih timova za koordinaciju.
kom ministra inostranih poslova
Rusije, razmijenio informacije o
aktuelnim politi~kim de{avanji-
ma. (Srna)
FOTO N.UGLJE[A

S. VELI]
SARAJEVO - Dom naroda Parlamenta FBiH
usvojio je ju~er Nacrt zakona o reviziji rje{enja u
oblasti bora~ko-invalidske za{tite uz niz sugestija i pri-
jedloga delegata.
Vlada FBiH }e ove, kao i prijedloge poslanika Pred-
stavni~kog doma, koji je ranije usvojio ovaj nacrt, razmo-
triti prilikom usvajanja prijedloga zakona.
Za hid Crnki}, ministar za bora~ka pitanja
FBiH, istakao je kako }e revizija za sve korisnike biti bes-
platna, te da }e u bud`etu za njenu provedbu biti potrebno
osigurati 2,8 miliona KM.
Podsjetio je kako }e revizija obuhvatiti oko 110.000 rje-
{enja i da }e biti okon~ana najranije za godinu do godinu i po.
"Po ovom nacrtu, iako je bilo niz prijedloga, predvi|e-
no je da isplata naknada privremeno bude obustavljena
osobama koje su pravo stekle na osnovu dva svjedoka ili
potvrde udru`enja. Takvih je oko 10.000 i vjerujemo da }e
me|u njima biti najvi{e onih koji su pravo stekli nelegal-
no", rekao je Crnki}.
Josip Peri}, predsjednik Kluba hrvatskog naroda, su-
"Pored mnogobrojnih imenovanja koja su u Kri{tinoj
nadle`nosti, a koja ko~e infrastrukturne projekte, Kri{to jo{
ho}e da kontroli{e i ovu oblast. Protiv toga sam da predsta-
vnici bora~kih udru`enja u~estvuju u radu komisija. Predla-
`em da usvojimo zaklju~ak koji }e nam omogu}iti da
predstavnicima udru`enja platimo da ne u~estvuju u radu
komisija, nego samo da gledaju", kazao je Imamovi}.
Dom naroda ju~er je usvojio i izmjene Zakona o pres-
tanku primjene Zakona o napu{tenim stanovima, ~iji je
predlaga~ bio Jasmin Duvnjak, poslanik u Predstavni~kom
domu. Po ovom zakonu, 1.600 osoba rije{ilo bi stambeno
pitanje, odnosno, bilo bi im omogu}eno da dobiju rje{enja
o kori{tenju vojnih stanova.
mnja da }e 2,8 miliona KM biti dovoljno za provedbu revi- "Ove osobe zbog ukidanja Ministarstva od-
zije, posebno ako revizorski timovi budu pla}ali posebne brane FBiH fizi~ki nisu bile u mogu}nosti da rije{e stambe-
usluge pojedinim vje{tacima. Konstatovao je kako je nelo- no pitanje", rekao je Duvnjak.
Usvojene Mnogi delegati su upozorili kako u ovom segmentu
gi~no da ovaj zakon obrazla`e Crnki}, ~iju je smjenu zatra-
izmjene mora postojati kvalitetan sistem za{tite od zloupotrebe.
`io Predstavni~ki dom.
o kori{tenju Duvnjak je kazao kako }e Pravobranila{tvo FBiH
Besim Imamovi}, dopredsjedavaju}i Do-
vojnih kontrolisati sve osobe koje dobiju rje{enje o kori{tenju voj-
ma naroda, kazao je kako je nelogi~no da, kako je navede-
stanova nog stana.
no u Nacrtu zakona, Borjana Kri{to, predsjednica FBiH,
Uvjeren da }e
BiH u}i u EU
SARAJEVO - Valentin Incko,
visoki predstavnik u BiH, izjavio
je da je ~vrsto uvjeren da }e BiH
u}i u EU, koja je pokazala da je
`eli vidjeti u svom ~lanstvu, ali da
od doma}ih institucija zavisi kada
}e se to dogoditi.
"^vrsto vjerujem da }e BiH
postati ~lanica EU. Uostalom, da
ne vjerujem u to, ne bih ni prihva-
tio da radim ovaj posao. A kada
}e to biti, ne zavisi od EU ve} od
va{ih institucija", rekao je Incko.
Incko je naveo da je EU na ra-
zne na~ine pokazala da `eli vidjeti
BiH u svom ~lanstvu, ali ne po
svaku cijenu. (Srna)
4 vupsbl!27. 10. 2009. Intervju

Milorad
Dodik,
Razgovori u
bez prisustva
premijer
Republike
Srpske

Razgovarao: Rade [EGRT

ilorad Dodik, premijer RS

M
i lider SNSD-a, kazao je
da }e prihvatiti unutar
BiH samo onaj dijalog u
kojem glavnu rije~ ne vo-
de stranci i da je u sva-
kom trenutku spreman da
se odazove pozivu bo{nja~kih politi~ara na razgovo-
re, te da je uvjeren da je vrijeme nametanja odluka
pro{lost. Dodik u intervjuu za "Nezavisne" ka`e da
ukoliko se i ne do|e do kompromisa, postoji na~in
da se rije{i problem imovine i funkcionisanja "Elek-
troprenosa BiH".
NN: Uputili ste poziv liderima svih parlamen-
tarnih partija u BiH da se okupe i poku{aju do}i
do odre|enih rje{enja. Gotovo sve partije iz
FBiH su ga odbacile. Kako gledate na to?
DODIK: Ono {to je va`no je da svako pitanje i
problem treba rje{avati dijalogom. To je posebno va-
`no u BiH i to pogotovo mimo u~e{}a stranaca. Vi-
djeli smo nakon onoga u Prudu, {to je trebalo da
bude sinonim za doma}i dogovor, da su mnogi, ne
samo doma}i politi~ari, nego i stranci u~inili da to
ugroze i dovedu u pitanje bilo kakav dogovor u BiH,
mimo arbitra`e stranaca. Danas su na sceni dvije
mogu}nosti razgovora, u okviru doma}ih aktera, a tu
mo`emo da imamo prije svega razgovore doma}ih
lidera ili da to rje{avamo u institucijama {to ja li~no
preferiram.
Druga pak je ona u naivnom o~ekivanju da }e ne-
ko do}i na bijelom konju i korba~em nametnuti ono
{to ba{ njima odgovara.
NN: Koliko je realno da stranci na taj na~in
nastave da rade u BiH?
DODIK: Jo{ se odr`ava jedan krug stranih slu-
`benika u BiH koji gaje mentalitet iz pro{losti da se
ovdje nametnu kao va`an faktor. Bo{nja~ki politi~ari
zadr`avaju naivna vjerovanja da }e neko urediti stva-
ri kako ba{ njima odgovara. Oni kao da ne slu{aju
ono {to ka`u Obama, Bajden ili drugi zvani~nici
SAD. Nemogu}e je o~ekivati da Obama ka`e da }e
se spoljna politika SAD zasnivati da slu{aju, a ne da
upravljaju drugim zemljama i da o~ekuje da }e se
neki njihov slu`benik u BiH druga~ije pona{ati. Pre-
ma tome, ja ih samo upu}ujem da ~itaju jer sudbina
ove zemlje zavisi samo od nas. To je poru~io i Baj-
den, pa ~ak i u tom tonu u Butmiru kada je bio za-
vr{ni sastanak, re~eno je da odluke moramo mi
donijeti. Ako mi moramo da donosimo odluke, onda
moramo da sjednemo i da vidimo {ta mo`emo da
uradimo.
NN: Koliko je realan nastavak te butmirske
pri~e?
DODIK: Samo naivni poku{avaju da odr`e pri~u
da postoji Butmir, u Butmiru ne postoji ni{ta. Me|u-
tim, postoji ne{to {to je zapo~eto, a to je da se razgo- dramatizuje uo~i odlu~ivanja PIC-a. Ne mislim da to DODIK: Mi ne}emo dugo dr`ati ovu situaciju. ca, mi }emo donijeti zakon i deblokirati imovinu ko-
vara. Ja sam na zadnjem sastanku u Butmiru samo rade doma}e snage, ve} i jedan broj stranaca Ukoliko ne bude rje{enje u nekoliko narednih sedmi- ja ve} nepotrebno ~etiri godine stoji.
preduzeo da se na neki na~in nastavi dijalog koji ne koji samo na taj na~in mogu da zadr`e pa`nju. Ima- Donesen je zakon o zabrani raspolaganja imovi-
smije nikako da stane. Zato sam preduzeo inicijativu mo pri~u koju smo mogli da proglasimo potpunim nom u RS. Po staroj proceduri OHR-a, mi taj zakon
da se sastanemo u petak i da razgovaramo o nekim uspjehom, a to je pri~a o ispunjavanju zahtjeva za li- Za sada bez otpu{tanja treba da usvojimo i da ga odmah promijenimo, {to
pitanjima i u tom pogledu ne{to napravimo. Me|u- beralizaciju viznog re`ima. Niko o tome ne pri~a. mo`emo da uradimo na jednoj sjednici Skup{tine,
tim, dobijemo poruke da neki ne `ele da u~estvuju, Gotovo svih 167 zahtjeva na tom putu su ispunjeni,
u administraciji RS {to }emo najvjerovatnije i u~initi. Mi nemamo potre-
{to je njihova stvar. Oni moraju da razumiju da na osim dva koji treba da se zavr{e. Odjednom, ~im se be da trpimo ogromnu ekonomsku {tetu zbog toga i
sastancima koje oni o~ekuju da }e to mobilirati to zavr{ilo, kao da se ni{ta nije uradilo i odjednom OO;!Eb!mj!~f!cj!uj!puqv!|ub!okb!sbeojlb!j!tnb!okf!okb!qmb!ub da ne mo`emo da razvijamo svoje institucije i mno-
stranci, mi vi{e ne}emo da u~estvujemo. neki novinari i nezavisni analiti~ari pri~aju kako je v!benj!ojt!usb!dj!kj!ST@ ge industrijske zone zato {to je to neko zabranio.
NN: Da li biste se odazvali na takav poziv od jo{ gora situacija nego {to je bila prije tri mjeseca, EP!EJL; Pe!hp!wps!of!wmbt!uj!v!pwb!lwjn!wsf!nf!oj!nb!vwj!kfl!np!. NN: Mnogi ka`u da neke odluke donosite iz
politi~ara iz FBiH? kada smo morali da rije{imo nekih 30 zahtjeva za vi- sb!kv!eb!qmb!oj!sb!kv!of!tb!np!sbtu!wf~!j!pesf!}f!of!sft!usj!ldj!kf!v hira. Da li je to ta~no?
DODIK: Ja sam spreman da ukoliko Tihi} i Si- znu liberalizaciju. pcmbt!uj!benj!ojt!usb!dj!kf/!Qsf!ev!{f!mj!tnp!nkf!sf!eb!toj!nj!np!tj!uv!. DODIK: Mogu da govore kako je ovdje stvar ne-
lajd`i} ili bilo ko drugi ne do|e u Banjaluku u petak NN: Na sjednici bi trebalo da se razmatra i pi- bdj!kv!ob!lpkj!ob!•jo!~f!tf-!vlp!mj!lp!qsj!ip!ej!qp!•ov!eb!qb!eb!kv- kog hira. Iza svih na{ih poteza stoji osmi{ljena politi-
ve} u ponedjeljak na njihov poziv idem u Sarajevo. tanje dr`avne imovine. Da li ima napretka u vezi np!sb!uj!tnb!okj!wb!uj!benj!ojt!usb!dj!kb/!Up!oj!kf!lp!ob!•ob!pemv!lb-!oj!lp ka. RS nikada nije imala odgovorniju garnituru ljudi
Me|utim, nisam spreman da idem tamo gdje sjede s tim? oj!kf!sf!lbp!eb!tf!np!sb!ef!tj!uj-!bmj!nj!np!sb!np!eb!cv!ef!np!qsj!. sa stanovi{ta odlu~ivanja o va`nim pitanjima u ime
stranci i koji se bave unutra{njim pitanjima BiH. Pi- DODIK: To je vje{ta~ko pitanje koje je nametnuo qsf!nmkf!oj!{b!fwfo!uv!bm!op!ub!lp!of!|up/!Kb!of!~v!plmj!kf!wb!uj!eb RS. To mnogima ne odgovara i `eljeli bi da vide ov-
tanje evropske integracije ove zemlje je za nas, onda Pedi E{daun. To pitanje je bilo definisano i odjednom tnb!okjn!benj!ojt!usb!dj!kv-!qb!•bl!j!fwfo!uv!bm!op!qmb!uf!v!kb!wopn dje dezintegraciju i posva|ane lidere. Uspjeli smo da
naravno to pitanje samo mi mo`emo da rije{imo, a se to nametnulo kao pitanje kojim bi se trebalo bavi- tf!lup!sv!vlp!mj!lp!sb!{wpk!flp!op!nj!kf!j!cv!eafu!tlj!qsj!ip!ej!cv!ev!ub!. vratimo dostojanstvo institucija koje su bile potpuno
ne posrednici sa strane bez obzira na njihov zna~aj. ti. Visoki predstavnici su se ovdje postavili kao mi- lwj!eb!tf!up!np!sb!vsb!ej!uj/!V!pwpn!np!nfo!uv!ob!|b!qp!mj!uj!lb!kf devastirane 2005. godine. RS je li~ila kao da je sama
NN: Narednog mjeseca je sjednica Savjeta za kro-menad`eri koji se uklju~uju gotovo u svako kb!tob-!{b!esab!uj!qpt!up!kf!~j!oj!wp!qp!usp|!okf-!|up!{ob!•j!{b!esab!uj sebi do{la na 40 dana. Gotovo niko 2005. godine nije
implementaciju mira (PIC). Kako ocjenjujete nebitno pojedina~no pitanje. Naravno da se iz toga qmb!uf!ob!pwpn!oj!wpv!v!kb!wopn!tf!lup!sv-!kfs!blp!tnb!okj!np!qmb!. vjerovao da je mogu}e zaustaviti reformu policije, a
atmosferu u BiH uo~i njenog odr`avanja? razvio monstrum koji se zove pitanje imovine koji uf-!tnb!okv!kv!!tf!j!ep!qsj!op!tj!{b!gpo!ep!wf!kfs!po!eb!kf!up!vebs!ob sada je to iza nas. Nijedna stvar koju smo pokrenuli
DODIK: Ovdje se radi o nekom upornom scena- uop{te nije ni postajao do 2005. godine. tnb!okf!okf!qfo!{j!kb!j!ob!nop!hp!•f!hb!esv!hp!h/! nije bila protiv Dejtona ili protiv institucija ili proce-
riju prema kojem se iznova ponavlja da se situacija NN: Kako }e se na kraju rije{iti to pitanje? dura. Mi smo nau~ili i shvatili da na{a odbrana zavisi

BiH mogu}i samo
stranaca
od po{tivanja procedura i zakona. Ako sad saznaje-
mo da su mnogi saradnici Pedija E{dauna govorili da
je reforma policije bila nepotrebna, a i Evropa je
shvatila da je to nepotrebno, onda vidimo na koji na-
~in oni rade. Za{to bi onda vjerovali bilo ~emu {to
nam ka`u ako su imali takva iskustva. Danas ~itamo
mnoge knjige pa i Pedija E{dauna koji ka`e da je ov-
dje do{ao da ru{i Dejton, a ne da ga gradi.
NN: Nametanje odluka u vezi sa "Elektropre-
nosom BiH" je izazvalo o{tru reakciju iz RS. Ka-
ko prevazi}i problem u toj kompaniji?
DODIK: Mi nismo zainteresovani za ja~anje
BiH. Ona mo`e da egzistira samo uz uva`avanje
prava i digniteta RS, tako i oko "Elektoprenosa". Vi-
dje}emo kako }e se stvari odvijati i mi smo veoma
ozbiljni po tom pitanju. Ako bude bilo kakvih mjera
koje }e dovesti do toga da se mimo Srba u tom pre-
duze}u odlu~uje i donose odluke, onda se mora ra-
~unati da smo mi spremni da za{titimo svoje
interese. Ja sam kao predsjednik Vlade po zakonu
zadu`en da {titim interese RS. Mislim da je rje{enje
da se odr`i sjednica Skup{tine "Elektroprenosa", da
se odbiju mjere koje je visoki predstavnik nametnuo
i da se dogovorimo kako }emo i}i dalje. Mi nismo
protiv toga da "Elektroprenos" nastavi funkciju, ali to
Dodik: Spreman sam na
poziv Tihi}a i Silajd`i}a da idem
u Sarajevo na razgovore
FOTO V. STOJAKOVI]
mora da bude prilago|eno na{im interesima.
NN: Da li vjerujete da }e Bo{njaci odbiti odlu-
ke visokog predstavnika?
DODIK: Na tom pitanju najbolje vidimo kako se
arogantno Bo{njaci i njihovi predstavnici pona{aju
kada ne{to dobiju, kada im neki stranac nametne ne-
ko rje{enje. Tako na primjer, svi smatraju da je na-
metnuti zakon o javnim nabavkama u BiH {tetan i
predstavlja doprinos neefikasnosti institucija. Me|u-
tim, po{to su oni to dobili na nivou BiH, ne}e da raz-
govaraju o tome bez obzira {to je lo{ i {to oni sami
ka`u da to treba biti promijenjeno. To nam je jasan
signal {ta se de{ava kada se donose odluke pod ne~i-
jim pritiskom ili naivnom vjerom da treba da
budemo dio nekog navodnog dobroga. Pogledajte
kako su pro{li Hrvati u FBiH, da mi sada idemo u
pri~e kao {to neki stranci ka`u da ima Evropa meha-
nizme za{tite manjina. [ta to zna~i da oni nas sma-
traju manjinom u BiH i da treba da budemo sretni jer
imaju mehanizme. Zaboravljaju da smo mi ovdje
konstitutivan narod.
NN: Da li se do kraja godine mo`e o~ekivati
rebalans bud`eta?
DODIK: Ovim bud`etom }emo zavr{iti ovu go-
dinu. Naravno da na RS ima odre|enih negativnih
Intervju
Ako ne bude rje{enja u nekoliko
narednih sedmica, mi }emo donijeti
zakon i deblokirati imovinu koja ve}
~etiri godine nepotrebno stoji
efekata svjetske ekonomske krize. Neki su slavodo-
bitno do~ekali tu krizu u nastojanjima da ka`u da }e
ovdje biti samo ~emer i jad. U svemu tome smo kroz
reorganizaciju odre|enih programa koje smo ranije
osmislili nekako ipak lak{e pro{li nego drugi uz evi-
dentne negativne efekte. Kriza je uzdrmala Ameriku,
Njema~ka je u krizi, a neki ovdje u RS poku{avaju
da ka`u da su za sve krivi samo ovi {to sjede ovdje u
vlasti. Kriza je uticala na to da se izgube neka radna
mjesta, ali mi nismo prestali da se brinemo o tim lju-
dima.
NN: S kojim problemima se susre}ete?
DODIK: Problem je u smanjenom obimu trgovi-
ne, bi}e pad u oblasti poljoprivrede zbog lo{e klimat-
ske godine, ali ra~unam da na RS ne}e imati
negativne efekte recesija kao {to imaju zemlje u
okru`enju. Bud`et }e biti odr`an na ovom nivou ka-
ko je utvr|en rebalansom. Ne}emo i}i ni u idu}oj
godini s ve}om bud`etskom potro{njom nego {to je
sada, mo`da ~ak ne{to i smanjimo. Ono {to moramo,
je da se usmjerimo na pitanje privrede. Postoji op{ti
okvir koji smo uspostavili i ovo je najstimulativniji
prostor za rad privrede jer imamo najmanji porez na
dobit, najni`e poreze na plate, najmanje doprinose u
regionu, i najjeftiniju elektri~nu energiju. Mi `elimo
da pomognemo svugdje gdje postoji potreba i osmi-
slili smo razvojni program koji daje efekte ma {ta ko
mislio o njemu, to je naj~istija stvar.
NN: Ipak, javna revizija je na{la niz zamjerki
u radu IRB-a.
DODIK: Javna revizija mora da postoji, to je ne-
sporno, ali sam glavni revizor poku{ava da glumi
ovdje Eliota Nesa koji uvijek iska`e ne{to {to je u
sferi sumnje. Tvrdim da je IRB potpuno za{titila ja-
vni kapital. Mi nismo `eljeli da izgubimo nijedan fe-
ning javnih sredstava i ne gubimo ga. Ni jedan kredit
koji plasira IRB nije sporan. Oko IRB-a, kada u|ete
u analitiku i pogledate sve vidi se da nijedan kredit
nije sporan i nije izgubljen te se prati namjenska
upotreba tih sredstava. ^eko mora da postoji ili neko
ala ^eko, ali ipak mislim da je nekorektan.
NN: Posebna pa`nja je bila usmjerena na iz-
gradnju prostorija za IRB.
DODIK: Ta~no je da je kupljen prostor i da je in-
vestitor zapao u probleme i da taj prostor jo{ nije u
funkciji. Pa pogledajte malo u svijetu {ta se de{ava,
pogledajte koliko preduze}a propada. Oti|ite malo
na Crnogorsko primorje pa vidite koliko je tamo na-
pravljeno kostura koji dalje ne mogu da se grade, on
je napravio ~itav slu~aj iako tamo nema krivi~nih
djela. Kada pravite za institucije, ne valjate, kada ne
pravite, opet ne valjate. Ne ka`em da je ovdje sve
sjajno, ali sigurno je bolje nego na mnogim drugim
mjestima.
NN: Postoji mogu}nost da FBiH ne ispuni
uslove MMF-a. Kakve bi to posljedice moglo da
ima po RS?
DODIK: Nije fer da RS ima lo{e posljedice zbog
FBiH. Moram i ovdje da ka`em da je RS bio uskra-
}en stendbaj aran`man ranijih godina, a da nije ispu-
njavala uslove koji su bili vi{e politi~ki nego fiskalni.
Danas su nam upakovali da ukoliko FBiH ne mo`e
da ispuni uslove, da ne mo`emo ni mi da dobijemo
novac. To bi bio nepotreban gubitak, ne dobiti taj no-
vac koji su u ovom trenutku najjefitnija mogu}a
sredstva. Mi }emo to shvatiti kao direktnu {tetu od
strane Federacije prema nama. Kao {to smatramo da
je {teta {to nam nisu isplatili 250 miliona maraka po-
slije odluke Doma za ljudska prava vezano za penzi-
je i da to ignori{u. Pored toga svake godine zakinu
50-60 miliona indirektnih poreza. [ta ja treba da mi-
slim, da volim tog ko mi uporno pravi probleme i
dovodi RS u situaciju da ima ogromnu {tetu. Mi ovo
oprostiti ne}emo. Ili }ete nam dati ono {to nama pri-
pada, ili }emo tra`iti na~in da vidimo kako da se za-
{titimo od FBiH. Ne mo`emo mi i}i u sljede}u
godinu u i{~ekivanju da li }e u FBiH postojati politi-
~ka volja da se ne{to uradi. Nama nije bilo lako sve
ovo raditi. Godinama su nas napadali i govorili - vi
imate manja primanja boraca, manja primanja penzi-
onera itd. Neka sada oni smanjuju, oni su to uradili
jer je bilo nerealno {to i sam MMF ka`e. Mislim da
27. 10. 2009. vupsbl 5
Nastaviti put prema NATO-u
OO;!Lb!lbw!kf!Wb|!tubw!p!vmbt!lv!CjI!v!OB!UP@
EP!EJL;!Nop!hj!qp!tmp!wj!p!usb!tj!sb!okb!qv!ub!{b!OB!UP!tv!vsb!}f!.
oj!v!sb!oj!kfn!qf!sj!pev/!Poj!lp!kj!tv!up!sb!ej!mj!tb!eb!ob!nb!hp!wp!sf
eb!up!of!usf!cb/!Usf!cb!sb!{v!nkf!uj!tusb!ip!wf!j!boj!np!{j!uf!uf!mkv!ej
qsf!nb!OB!UP.v/!Tscj!v!CjI!of!nb!kv!sb!{mph!eb!hb!kf!mkv!cbw!qsf!.
nb!okj!nb/!Np!sb!np!eb!qp!wv!•f!np!qp!uf!{f!lp!kf!np!aeb!nop!hj
mkv!ej!of!~f!oj!sb!{v!nkf!uj!v!usf!ovu!lv!lb!eb!tf!ef!|b!wb!kv-!bmj!~f!ji
tj!hvs!op!sb!{v!nkf!uj!v!cv!ev!~opt!uj/!Nj!qp!mb!{j!np!pe!qsf!uqpt!ubw!.
lf!eb!CjI!usf!cb!eb!cv!ef!ef!nj!mj!ub!sj!{p!wb!ob-!oj!tnp!vt!qkf!mj!ep
lsb!kb!v!up!nf-!bmj!tnp!vt!qkf!mj!eb!of!nb!sf!hsv!ub!dj!kf!j!tmv!af!okb
wpk!oph!sp!lb!j!|up!tnb!usbn!twp!kjn!wf!mj!ljn!vt!qkf!ipn/!
Jnb!kv!~j!v!wj!ev!cv!ev!~optu-!nj!tmjn!eb!kf!wf!pnb!wb!aop!eb
obt!ub!wj!np!j{!hsb!eokv!qv!ub!qsf!nb!OB!UP!tb!wf!{v!j!eb!~f!np!v
upn!qp!hmf!ev!ep!cj!uj!of!|up!|up!nop!hj!of!af!mf!eb!wj!ef-!b!up!kf
hb!sbo!dj!kb!tub!cjm!opt!uj/!Np!sb!np!tf!ob!wj!lov!uj!eb!twb!skf!|f!okb
np!sb!kv!cj!uj!skf!|f!okb!ef!np!lsbu!tlji!qsp!df!ev!sb-!j!eb!oj!lp!pw!ekf
of!np!af!eb!sb!•v!ob!ob!ob!tj!mkf!cj!mp!lp!kf!wstuf/!Cj!~v!ep!lsb!kb!jt!.
lsfo!j!sf!~j!eb!Tscj!v!CjI!wkf!sp!wb!uop!v!cv!ev!~opt!uj!of!cj!jnb!mj
{ob!•bk!of!|bo!tf!eb!ep!}f!ep!ob!tj!mkb-!of!{b!up!|up!oj!tv!ep!csj
cps!dj-!jmj!|up!of!nb!kv!•j!nf!eb!sb!uv!kv!wf~!{b!up!|up!mkv!ej!of!~f!eb
sb!uv!kv/!Up!kf!qsp!cmfn!|up!np!aeb!of!lp!ip!~f!v!CjI!eb!sb!uv!kf-
bmj!Tscj!tj!hvs!op!of!~f-!kfs!oj!tv!v!sb!tqp!mp!af!okv!j!v!up!nf!usbo!tv
lbp!of!lj!esv!hj/!V!twb!lpn!tmv!•b!kv-!vlp!mj!lp!jef!np!eb!mkf!qsf!nb
ujn!ps!hb!oj!{b!dj!kb!nb-!up!kf!{obl!ob!|f!hmp!cbm!of!cf{!ckf!eopt!uj!ob
ob!|fn!qspt!up!sv!j!up!kf!ep!cj!ubl!eb!mf!lp!wf!~j!of!hp!|up!kf!qsj!hp!.
wp!s-!{b!|up!of!cj!usf!cb!mp/
}e biti te`ak politi~ki trenutak u BiH ukoliko ne bude
ispunjen stendbaj aran`man zbog Federacije.
NN: Jedan od projekata koji zanima gra|ane
je i izgradnja mre`e autoputeva. Dokle se stiglo
na tom polju?
DODIK: Radovi na trasi Banjaluka - Gradi{ka
izvode se veoma intenzivno. Na toj dionici imamo
problem dodira na Savi s Hrvatskom. Mislim da je
napravljena atmosfera da se to pitanje rije{i mada
smo vi{e opstrukcije u vezi s tim imali iz BiH nego
Samo iz Hrvatske. Ne treba nama takva BiH koja }e nam
naivni praviti opstrukcije na ono {to mi radimo i {to je logi-
poku{avaju ~no. Sad ve} imamo dogovor da se ubrzaju akti-
da odr`e vnosti na izradi projekta mosta gdje smo spremni da
pri~u da damo pola novca za tu izgradnju, i imamo ga, i
postoji Hrvati pola novca. [to se ti~e zavr{etka te trase, mi-
Butmir, u slim da }e rok do prolje}a naredne godine biti
Butmiru odr`iv.
ne postoji NN: [ta je sa dionicom do Doboja?
ni{ta DODIK: Uradili smo veoma opse`ne aktivnosti
na planu relacije Doboj - Banjaluka, {to se ti~e imo-
vinsko-pravnih odnosa. Ono {to ~ekamo do kraja
ovog mjeseca je izvedbeni projekat koji treba da sti-
gne iz zagreba~ke firme IGH, koji kasni. U svakom
slu~aju, u narednim danima planiramo va`an sasta-
nak sa "[trabagom" i da vidimo njihovu spremnost
za takav projekat. Mi ~ekati ne}emo, "[trabag" je
dobro do{ao u svemu tome, ali ako se poka`e even-
tualna nemogu}nost da u|u u realizaciju tog proje-
kta, mi }emo vidjeti neke druge alternative.
NN: Realizacija kojih investicija se mo`e o~e-
kivati u sljede}oj godini?
DODIK: Na prostoru Doboja se odvijaju jo{ dvi-
Bi}e te`ak je va`ne investicije. Jedna od njih je HE na rijeci Bo-
politi~ki sni, a druga je TE u Stanarima, gdje ve} traju
trenutak pripremni radovi. Sve skupa to bi trebalo da bude si-
u BiH gurno oko milijardu evra investicija. Planiramo ja~i
ukoliko oblik gasifikacije u RS. Nedavni razgovor sa Me-
ne bude dvedevim bio je posve}en i tom pitanju. Potpuna po-
ispunjen dr{ka Tadi}a i Medvedeva projektu gasifikacije RS
stendbaj je veoma va`na.
aran`man Pored toga, nesmetano se odvijaju radovi komple-
zbog ksa ^emerno gdje je Vlada ranije izdvojila 70 i ne{to
Federacije miliona maraka gdje se ve} probija tunel i po~ela je
gradnja vijadukta koji su dinami~ki bili predvi|eni
da }e biti zavr{eni prije roka. Sve op{tine u Hercego-
vini su nam rekle da je za njih najva`niji projekat
^emerno. U Trebinju }e biti intenzivirana izgradnja
aerodroma bez obzira {ta ko o tome mislio, jer sma-
tram da RS treba da ima vi{e od jednog aerodroma.
6 vupsbl!27. 10. 2009. Doga|aji

Pomiri}u Srbe i Bo{njake! Organizovane kriminalne grupe

Rekli su koje krijum~are narkotike svjesne

su opasnosti u RS i profesionalnosti
policije.

Muhamed ^ENGI], Stanislav ^A\O,

biv{i potpredsjednik Vlade BiH ministar unutra{njih poslova RS

Za projekat samozapo{ljavanja zainteresovano 5.500 demobilisanih boraca

Biv{i borci idu u

poljoprivrednike

Prioritet za dobijanje
sredstava ima}e borci
iz porodica u kojima
niko ne radi i borci
prve i druge kategorije,
kazao ]urguz
Bojana VU^ENOVI]
BANJALUKA - Oko 5.500 demobilisa-
nih boraca VRS zainteresovano je za proje-
kat samozapo{ljavanja i uglavnom `ele da se
bave poljoprivredom, pokazali su prelimi-
narni rezultati ankete koju su sprovela op-
{tinska bora~ka udru`enja u RS.
Pantelija ]urguz, predsjednik Bora~ke or-
ganizacije RS, kazao je da su to samo prelimi-
nar ni po da ci jer }e se mno go vi {e bo ra ca
prijaviti kada bude objavljen javni poziv.
On je istakao da }e prioritet za dobijanje
ovih sredstava imati borci iz porodica u kojima
niko ne radi i borci prve i druge kategorije.
"Na evidenciji Zavoda za zapo{ljavanje RS
ima oko 20.000 boraca koji su bez posla, ali to
nisu relevantni podaci po{to nezaposlenih bora-
ca ima mnogo vi{e, jer nisu svi prijavljeni na
evidenciju Zavoda. Ima dosta njih koji `ive na
selu pa nisu prijavljeni", istakao je ]urguz.
On je pojasnio da }e se sve razvijati tako
{to }e, kada Vlada RS ustanovi kreditnu liniju
za ovaj projekat, biti raspisan javni poziv.
"O~e ku je mo da Vla da narednih
dana obezbijedi taj kredit, koji }e imati posebne
olak{ice i bi}e dosta prihvatljiviji, a predvi|eno
je da u prvoj fazi projekta Vlada izdvoji 10 mi-
liona maraka", naveo je ]urguz.
Jovo \uri}, sekretar Op{tinske bora~ke or-
ganizacije Pelagi}evo, kazao je da se u ovoj op-
{tini oko 115 boraca prijavilo za podsticajna
sredstva, koja }e dodjeljivati Vlada RS za sa-
mozapo{ljavanje ovih kategorija.
Projektom
"S obzirom na to da je na{a op{tina poljo-
privredni kraj, borci su u 98 odsto slu~ajeva za-
predvi|eno pet
miliona marakainteresovani za poljoprivredu i ulaganje u ovu
za poljoprivredu
oblast, posebno za svinjogojstvo, a ne{to manje
za sto~arstvo i peradarstvo", rekao je \uri}.
Mile Petrovi}, sekretar Op{tinske bora~ke
organizacije Bijeljina, kazao je da je u ovoj op-
{tini za projekat samozapo{ljavanja dosad zain-
teresovano oko 400 boraca.
"Na po dru ~ju na {e op {ti ne ima
Na evidenciji ukupno 17.000 demobilisanih boraca, od ~ega
Zavoda za je njih 6.000 prve i oko 900 druge kategorije.
zapo{ljava- Nemamo ta~nu evidenciju koliko je njih neza-
nje ima posleno", kazao je Petrovi}.
oko 20.000 Goran Rogi}, predsjednik Predsjedni{tva
boraca Bora~ke organizacije Banjaluka, kazao je da je
dosad zainteresovano 350 boraca, ali s obzirom
na to da je ta anketa vrlo kratko trajala taj broj
}e vjerovatno biti ve}i.
"Prema mojim procjenama, za sredstva za
zapo{ljavanje prijavi}e se bar 500 ako ne i vi{e
boraca. Jedan manji broj njih je zainteresovan
za ulaganje u mala i srednja preduze}a, ali dale-
ko ve}i broj za poljoprivredu", kazao je Rogi}.
On je pojasnio da najve}i broj boraca ve}
ima neke uslove koji }e biti potrebni za dobija-
nje sredstava, kao {to su objekti za uzgoj stoke i
sli~no.
"Na podru~ju Banjaluke, prema evidenciji
koju smo pravili pro{le godine, ima 3.105 neza-
poslenih boraca i od toga ih je najvi{e, njih
1.138, starosti izme|u 50 i 60 godina, a njih
599 su ratni vojni invalidi", kazao je Rogi}.
Branka [ljivar, portparol Ministarstva rada
i bora~ako-invalidske za{tite RS, kazala je da je
projektom samozapo{ljavanja predvi|eno da
pet miliona maraka bude izdvojeno za poljopri-
vredu, a pet za mala i srednja preduze}a.
"Zasad je sve u pripremnoj fazi i da-
lje aktivnosti }e biti preduzete nakon {to Bora-
~ka or ga ni za ci ja za vr{i an ke tu u ve zi sa
zainteresovano{}u boraca", istakla je [ljivare-
va.
 Doga|aji 27. 10. 2009. vupsbl 7
Cijene ve}ine `ivotnih namirnica u odnosu na zemlje regiona najni`e

U BiH najskuplje meso vi{a samo u Sloveniji. Cijene mesa u Skoplju

su me|u najni`im u Evropi i do 50 odsto su
ni`e nego kod nas", ka`e Petrovi} i nagla{ava
Mlijeko i mlije~ne da se u zemljama regiona u narednom peri-
odu o~ekuje pad cijena mesa jer je zbog sla-
prera|evine, bije kupovne mo}i potra`nja u padu.
konditorski proizvodi, Cijene mlijeka, mlije~nih prera|e-
vina, konditorskih proizvoda, kafe, pra{ka za
kafa, pra{ak za ve{ ve{ u BiH su dosta ni`e nego u dr`avama biv-
u BiH su dosta jeftiniji {e Jugoslavije, dok su cijene sezonskog vo}a
i povr}a koje najvi{e variraju u toku godine
nego u dr`avama ni`e za oko 10 odsto.
biv{e Jugoslavije U istra`ivanju EUROSTAT-a, cijene roba
i uslu ga {i ro ke po tro{ nje u BiH ni `e su za
Uro{ VUKI] oko 44 odsto od prosjeka zemalja EU, dok su
prehrambeni proizvodi jeftiniji za oko 25 od-
BANJALUKA - Cijene ve}ine `ivotnih sto.
namirnica u BiH dosta su ni`e nego u ze- Prema EUROSTAT analizi u BiH u odno-
mljama regiona, me|utim "prednja~imo" su na pro sjek EU vi {e su ci je ne ku }an skih
po najvi{im cijenama mesa u okru`enju. aparata i elektroure|aja za doma}instvo, i to
Prema istra`ivanju Evropske agencije za za oko 11 odsto.
sta tis ti ku (EUROS TAT), BiH je svrsta na u Mensud Lakota, predsjednik Udru`enja
grupu dr`ava s najni`im cijenama prehrambe-
nih proizvoda u Evropi. Cijene mesa u Skoplju
"Ci je ne u BiH su ve} 14 mje se ci su i do 50 odsto ni`e nego kod nas
stabilne i u odnosu na region mo`emo re}i da
smo dosta jeftiniji. Me|utim, sve zavisi od
proizvoda do proizvoda jer smo po nekim ar- za za{titu potro{a~a BiH, ka`e da smo po ne-
tiklima, kao {to je meso, me|u vode}ima u kim pokazateljima dosta jeftiniji nego zemlje
okru`enju", rekao je Dragovan Petrovi}, se- iz regiona, ali da u su{tini, kada se li~ni doho-
dak uzme u obzir, cijene u okru`enju do|u na ULJE BRA[NO MLIJEKO HLJEB SVINJETINA JUNETINA
kretar Pokreta potro{a~a RS.
Me|utim, on isti~e da je nedavno ra|ena isto.
ana li za ci je na me sa ko ja je spro ve de na u "Kod nas je hljeb dosta jeftiniji zato {to CjI 3-:!LN 2-4!LN 2-56!LN 2!LN 24!LN 27!LN
Beogradu, Ljubljani, Podgorici, Skoplju i Za- se vi{e tro{i nego u drugim zemljama, ali isto
grebu pokazala da je cijena svinjetine u BiH tako, meso je najskuplje zato {to se u odnosu Tscj!kb 3!LN 1-:1!LN 2-8!LN 1-9!LN 22-6!LN 25-6!LN
od 13 KM po kilogramu najvi{a u okru`enju. na ostale zemlje manje tro{i", ka`e Lakota i Iswbutlb 3-8LN 2-5!LN 2-8!LN 2-7LN 23!LN 29!LN
"Cijena junetine u odnosu na BiH vi{a je dodaje da to sve govori o na{oj kupovnoj mo-
u Zagrebu i Ljubljani, dok je cijena svinjetine }i. Tmpwfojkb 4-8LN 2-6!LN 2-:!LN 3-3!LN 26!LN 29!LN

Klub Srba tra`i sjednicu

Vije}a naroda RS Glas srpski - Trgovina AD
Banjaluka
FOTO M. RADULOVI]

Kolegij Vije}a naroda

nije uspio sastaviti dnevni red

Oglas za prijem radnika na

odre|eno radno vrijeme
Raspisuje se oglas za prijem radnika u radni odnos na odre|eno radno vrijeme,
na radno mjesto trgovac u kiosku.

D. [AJINOVI]
BANJALUKA - Klub delegata Srba u Vije}u
naroda RS predlo`i}e potpredsjedavaju}em da za-
ka`e sjednicu, jer to odbija da uradi predsjedavaju}i
te institucije, najavio je ju~e Sta{a Ko{arac, predsje-
dnik Kluba.
Naime, Klub delegata Bo{njaka, nezadovoljan na~i-
nom odlu~ivanja o vitalnom nacionalnom interesu u Usta-
vnom sudu RS, podnio je apelaciju Ustavnom sudu BiH.
U me|uvremenu, dok Ustavni sud BiH ne odlu~i o njiho-
voj apelaciji, ovaj klub odbija da u~estvuje na sjednicama
Vije}a, ~ime je de fakto blokiran rad te institucije.
Kolegij Vije}a naroda ju~e nije uspio
sastaviti dnevni red, jer su Bo{njaci tra`ili da se na nje-
mu na|e samo jedna ta~ka koja se odnosi na Strategiju
razvoja lokalne samouprave RS, dok su Srbi i Hrvati
tra`ili da se raspravlja i jo{ o tri ta~ke na koje su Bo{nja-
ci nedavno stavili vitalni nacionalni interes.
Klub Bo{njaka stavio je veto na Zakon o dopuna-
ma Zakona o premjeru i katastru nepokretnosti, Zakon o
izmjenama i dopunama Zakona o odr`avanju premjera i
katastra zemlji{ta, te Zakon o mati~nim knjigama.
D`evad Osman~evi}, predsjedavaju}i Vije}a naro-
da RS, odbio je ju~e da stavi takav dnevni red, jer, kako
Uslovi:
1. SSS (po mogu}nosti ekonomskog smjera)
je obrazlo`io, nije mogu}e sazvati sjednicu na kojoj ne- 2. rad na ra~unaru (nije obavezno)
}e u~estvovati Klub Bo{njaka.
Edin Rami}, predsjednik Kluba Bo{- 3. radno iskustvo (nije obavezno)
njaka, rekao je da Bo{njaci ne prihvataju Poslovnik Us-
tavnog suda RS u kojem se preglasavaju Bo{njaci, i od Kandidati su du`ni uz prijavu dostaviti sljede}u dokumentaciju (originali ili
Ustavnog suda BiH tra`e da takav poslovnik proglasi
neustavnim. Oni su ju~e tako|e predlo`ili zaklju~ak da ovjerene fotokopije):
se Vije}e naroda kao institucija obrati Ustavnom sudu - diplomu o zavr{enoj {koli
- izvod iz mati~ne knjige ro|enih
Nije mogu}e sazvati sjednicu - potvrdu o neka`njavanju
na kojoj ne}e u~estvovati
Klub Bo{njaka, kazao Osman~evi}
- potvrdu o radnom iskustvu na poslovima trgovca (nije obavezno).
BiH s tim zahtjevom, {to su Srbi odbili. Konkurs ostaje otvoren do 9.11.2009. godine.
Naime, Ko{arac je objasnio da su o svom zahtjevu
Bo{njaci trebalo da se izjasne na Vije}u naroda i u okvi-
ru poslovnika Vije}a rije{iti primjedbu na Poslovnik Us- Prijave sa dokumentacijom slati na adresu:
tavnog suda RS, dok je direktno obra}anje Ustavnom
sudu BiH, po njima, nepo{tovanje Poslovnika Vije}a Glas srpski - Trgovina AD
naroda RS.
Tomislav Tomljanovi}, predsjednik Kluba Hrvata, Ul. Skendera Kulenovi}a 93
rekao je da je postoje}a situacija politi~ki problem koji 78000 Banjaluka
se mo`e rije{iti samo na nivou stranaka ili zajedni~ke s naznakom "ZA KONKURS"
sjednice Vije}a naroda i Narodne skup{tne RS.
 8 vupsbl!27. 10. 2009.
Sud nalo`io vra}anje
radnika na posao
SARAJEVO - Op}inski sud u
Visokom donio je presudu da 25
radnika firme "Bosnagraf" bude
vra}eno na posao nakon {to im je
pro{le godine uru~en retroaktivno
otkaz od 2005. godine.
U Sindikatu "Bosnagrafa", koji ne
radi od 2005. godine, o~ekuju od
op}ine Visoko, kao ve}inskog vlasni-
ka preduze}a, da realizuje presudu.
"Presuda nam ne zna~i puno jer fir-
ma ne radi, ali je va`na jer vi{e u
op}ini Visoko ne mogu govoriti kako
mi nismo radnici 'Bosnagrafa'. Tra`ili
smo sastanak s na~elnikom. @elimo
ga obavijestiti o presudi i da razgova-
ramo kako pokrenuti firmu. Potrebno
je kona~no imenovati direktora pa bi-
lo da zajedni~ki nekog imenujemo ili
neka stave koga ho}e samo da po-
~nemo raditi. Sastanka jo{ nema",
kazao je Ramiz Smaji}, predsjednik
Sindikata "Bosnagrafa".
Podsjetio je da su radnici dobili ot-
kaz zbog nezakonito organizovanog
{trajka zapo~etog u septembru 2005.
godine, kojim su tra`ili raskid kupo-
Od danas javna
prodajnog ugovora s kupcem predu-
ze}a.
"U presudi stoji da rje{enje o otka-
zu nije dato na vrijeme ve} nakon ne-
koliko godina. Nalo`eno je da se
radnici vrate na radna mjesta i da se
uplati penziono-invalidsko osiguranje
od 1998. do 2005. godine i to 7.600
KM po radniku", kazao je Smaji}.
Do na~elnika op}ine Visoko Muni-
ba Alibegovi}a, kao i do njegove po-
mo}nice za privredu Edine Ferizovi},
ju~e nismo uspjeli do}i.
Radnici o~ekuju
od op{tine Visoko da
pokrene rad
Proizvodnja u ovoj grafi~koj firmi
stala je 2005. godine kada su radnici
stupili u generalni {trajk. U martu
pro{le godine je raskinut ugovor s
kupcem preduze}a i privatizovani
kapital je vra}en dr`avi, odnosno
op}ini Visoko.
M.R.
Doga|aji
Vijesti
Studenti
najavljuju Ana Tri{i}-Babi}, zamjenik
{trajk gla|u
TUZLA - Izmanipulisani obe-
ministra spoljnih poslova BiH, o slu~aju
}anjima menad`menta Univerzi-
teta u Tuzli i Vlade TK da }e im
"Azerbejd`an"
biti odobren bezuslovni prelazak
na tre}u i ~etvrtu godinu studija,
Tri{i}-Babi}: Svim radnicima
tu zlan ski stu den ti na jav lju ju vra}eni paso{i
{trajk gla|u.
Oni }e se sutra okupiti ispred
Prirodno-matemati~kog fakulteta
Tuzla, a potom }e preduzeti nare-
dne korake.
"Ukoliko za sat vremena ne
budu ispunjeni na{i zahtjevi, blo-
kirat }emo ju`nu magistralu kod
Bosanskog kulturnog centra Tu-
zla. Bez obzira {ta dogovorimo,
vi{e ne vjerujemo ni pisanim, a
ni usmenim obe}anjima i u Re-
ktoratu nastavljamo {trajk gla-
|u", ka `e Mu nir Man dra iz
[trajka~kog odbora Unije stude-
nata Tuzlanskog univerziteta.
Vi{e stotina tuzlanskih stude-
nata u protekle dvije sedmice je
u dva navrata odr`alo mirne pro-
teste.
J.[.

rasprava o bud`etu Hypo banka

donira
FOTO D. \URKOVI]

30.000 KM
BANJALUKA - Hypo Alpe
Adria banka }e povodom Me|u-
narodnog dana {tednje, 31. okto-
bra, u nov cu i vri je dnim
poklonima donirati 30.000 KM
dje~jim vrti}ima, osnovnim i sre-
dnjim {kolama, bibliotekama,
kulturno-umjetni~kim dru{tvima,
udru`enjima, bolnicama, domo-
vima zdravlja i centrima za soci-
jalni rad u 15 gradova u kojima
BR^KO - Nacrt bud`eta za 2010. godinu u iznosu od 193 miliona posluje.
KM podlo`an je promjenama, koje }e uslijediti poslije javne rasprave Sre}ko Bogunovi}, direktor
koja po~inje danas i traja}e do 6. novembra, izjavio je Mirsad \apo, Hypo banke u Banjaluci, ka`e da
predsjednik Skup{tine distrikta Br~ko. }e oni od 27. do 31. oktobra or-
"Nakon dvodnevne rasprave u Skup{tini vo|ene pro{le sedmice jednogla- ganizovati niz donatorskih akti-
sno je usvojeno ~ak 18 zaklju~aka uz Nacrt bud`eta koji idu upravo za tim vnosti kojima `ele da podsjete
javnost na zna~enje rije~i {tednja
da se raspodjela planiranih prihoda od 193 miliona, mora uraditi u skladu s
vremenom - manje plate, zaustavljanje zapo{ljavanja u administraciji, kresa- i to koliko je ona va`na za budu-
}nost.
nje svih tro{kova, a zadr`avanje visokog nivoa kapitalnih ulaganja i izdvaja-
nja za socijalne programe jer je to stvarna potreba, na`alost, velikog broja "Me|unarodni dan {tednje je u
Hypo banci dan koji je tradici-
na{ih sugra|ana", rekao je ju~e \apo.
Svo|enje kapitalnog bud`eta sa 35 na 13 miliona KM, ve}a bruto izdvaja- onalno posve}en najmla|ima i
institucijama koje brinu o vaspi-
nja za plate u administraciji, uz projekciju tro{kova brojnih i vrlo skupih ma-
nifestacija tokom naredne godine, nije nai{lo na odobravanje poslanika, a tno-obrazovnom razvoju djece i
njihovoj zdravstvenoj i socijalnoj
o~ekuju se, re~eno je, i iste ili sli~ne primjedbe gra|ana.
za{titi. Nastojimo da ovim skro-
"Potrebne su ozbiljne analize svih tro{kova jer, tvrdim, nije umjesno sa
mnim po klo ni ma za hva li mo
blizu 200 milujuna KM prihoda koji }e, s obzirom na prenos neutro{enih
sredstava biti i ve}i, govoriti o krizi u distriktu. To je kriza na{ih nesposo- svojim klijentima za ukazano
povjerenje tokom ove i proteklih
bnosti da utvrdimo prioritete i smanjimo proma{aje koji su redovito prisu-
godina", ka`e Bogunovi}.
tni", ocijenio je Ivan Krndelj, potpredsjednik Skup{tine.
N.Ta. N.S.
Jedini razlog zbog kojeg se ne
mogu svi vratiti istovremeno
je nemogu}nost rezervacija
u isto vrijeme
Sa{a KLJAJI], Dra`en REMIKOVI]
BAKU, SARAJEVO - Ana Tri{i}-Babi}, zamje-
nik ministra inostranih poslova BiH, kazala je da je
ju~e iz Azerbejd`ana krenulo 39 bh. radnika i poru-
~ila da }e se u narednih nekoliko dana ku}ama vra-
titi svi oni koji to `ele s obzirom da su svi u ugovoru
o radu dobili povratne karte.
"Jedini razlog zbog kojeg se ne mogu svi vratiti is-
tovremeno je nemogu}nost rezervacija, jer ta kompani-
ja koja ih prevozi zavisi od broja mjesta u avionu i
sli~no", kazala je Tri{i}-Babi}eva.
Ona je rekla da je na privremenom radu tamo bilo
550 gra|ana, te da je problem nastupio kada posloda-
vac nije ispla}ivao plate od maja ove godine.
Tri{i}-Babi}eva je kazala da postoji je-
dna grupa radnika koja ne `eli da se vrati i koja opstru-
i{e ~itav slu~aj, te da su odatle potekle informacije da
bh. konzul nije mogao da u|e u prostorije u kojima bo-
rave radnici.
"^ekamo izvje{taj od na{eg konzula u Turskoj koji
}emo proslijediti Savjetu ministara i entitetskim vlada-
ma da bi one imale potpuni uvid u cijeli slu~aj", nagla-
sila je zamjenik ministra inostranih poslova BiH.
Ona je kazala da su svim radnicima vra}eni paso{i,
te da je na radnicima da li }e sada i}i ka nekoj daljoj
proceduri da im se isplate neispla}ene zarade.
Cijeli slu~aj i problemi koju su radnici imali u toj
zemlji objelodanjen je nedavno u javnosti i otada se
skoro svakodnevno javljaju radnici koji potvr|uju da su
prolazili te{ke trenutke, ali ima i onih koji ka`u da je ci-
jela ta pri~a iskonstruisana.
Jedan od radnika koji je bio u Azerbej-
d`anu obratio se "Nezavisnim" i ispri~ao kroz kakve te-
{ko}e su prolazili on i njegove kolege koji su preko
firme iz Gradi{ke oti{li da rade u tu daleku zemlju.
Ovaj radnik, ~ije je ime poznato redakciji, ka`e da
su po dolasku u Baku bili smje{teni u krajnje neuslovne
barake, a problem je predstavljalo i to {to se poslije na-
pornog dana nisu mogli istu{irati jer nije bilo dovoljno
tople vode za sve.
"Svako jutro u pet i trideset je po nas dolazio auto-

Pi{e: Nata{a KRSMAN U FOKUSU

Ministarstvo finansija i trezora BiH u pripremama za idu}u bud`etsku godinu

Neizvjesno kresanje bud`eta po kazni

SARAJEVO - Neizvjesno je da li }e u bu-
d`etu za idu}u godinu biti umanjena sredstva
za tro{kove reprezentacije, kupovine automobi-
la i goriva institucijama BiH u kojima su revi-
zori primijetili nepravilnosti u finansijskom
poslovanju.
Kako su potvrdili u Ministarstvu finansija i
trezora BiH, kresanje pojedinih stavki u nekim in-
stitucijama tehni~ki je te{ko provesti, ali nije nei-
zvodljivo ukoliko tako odlu~i Parlamentarna
skup{tina BiH.
Komisije za bud`et i finansije oba
doma bh. parlamenta razmatraju mogu}nost da se
ove godine kazne institucije koje nisu ispo{tovale
preporuke revizora tako {to }e im dogodine biti
umanjen bud`et za najmanje 10 odsto na nekim
stavkama.
U resornom ministarstvu ka`u da je nacrt bu-
d`eta za 2010. godinu u zavr{noj fazi i o~ekuje se
Za idu}u godinu moglo
bi biti izdvojeno 4,8 milijardi KM
za sve bud`ete u BiH
da Fiskalni savjet BiH utvrdi okvire nakon {to do-
biju projekciju prihoda od indirektnih poreza.
Ratko Kova~evi}, portparol Uprave
za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, kazao je da
jo{ nisu dobili nikakav zvani~an zahtjev iz Minis-
tarstva finansija da dostave ovu projekciju.
Kako saznajemo, na posljednjoj sjednici Fis-
kalnog savjeta BiH procijenjeno je da bi za idu}u
godinu moglo biti izdvojeno 4,8 milijardi KM za
sve bud`ete u BiH (bh. institucije, dva entitetska,
Br~ko distrikt i 10 kantonalnih).
Hazim Ran~i}, ~lan Komisije za bu-
d`et i finansije Doma naroda, kazao je da je i ra-
nije bilo inicijativa da se kazne ~elnici institucija
koje iz godine u godinu ne po{tuju preporuke re-
vizora.
"Nismo za to da se ka`njava cijela institucija,
niti da se nedostatkom novca u bud`etu ugro`ava
njen rad. Namjera je da se kazne rukovodioci koji
ignori{u preporuke revizora jer }e im biti onemo-
gu}eno da tro{e na reprezentaciju ili da kupuju no-
va vozila", obja{njava Ran~i}.
Sla`e se da je Zakon o reviziji jo{ od 2006.
godine ostavio mogu}nost ka`njavanja institucija,
ali isti~e da to nisu primjenjivali jer "nije bilo do-
voljno ruku u parlamentu da se to podr`i".
Adem Huski}, ~lan istoimene komisije u
Predstavni~kom domu, zala`e se za radikalne mje-
re i tvrdi da to predla`e svake godine.
"^elnici nekih agencija, direkci-
ja, instituta i drugih institucija mogli bi biti ka`nje-
ni smjenom ako bi se tako zakonom definisalo.
Ministri se mogu smjenjivati svakako ako se to za-
tra`i", kazao je Huski}, koji nije optimista da }e se
i ove godine podr`ati predlo`ene kazne.
 Doga|aji 27. 10. 2009. vupsbl 9

Svi radnici mogu

Vijesti
Tu`ila{tvo
ulo`ilo
materijalne
dokaze

ku}ama ako `ele SARAJEVO - Prezentacijom

bus, tako da smo u {est ve} bili na gradili{tu, gdje smo
~ekali do sedam, kada smo poslije doru~ka kretali sa
radom. Radni dan se zavr{avao u osam nave~e, a nekad
i kasnije, a znalo se desiti da tako radimo i po dva mje-
seca bez slobodnog dana. Ali sam rad koji je dovodio
do granica izdr`ljivosti, lo{a hrana i smje{taj nije pred-
stavljao toliki problem kao tortura kojoj smo svakodne-
vno bili izlo`eni", ispri~ao je ogor~eni radnik.
Poslodavac u Bakuu od maja
nije ispla}ivao plate bh. radnicima
On pri~a da je neposredno nakon dolaska u Baku
prisustvovao sceni kada je jedan od rukovodilaca firme
pretukao njegovog poslovo|u, koji je bio vrhunski maj-
stor i koga su radnici veoma cijenili.
"Bio sam sa grupom od dvadeset radni-
ka, kada sam primijetio da je {ef, poslije kra}eg razgo-
vora {akama po~eo da udara poslovo|u po glavi i tijelu.
Na moje ~u|enje niko od prisutnih nije reagovao i svi
su se razi{li kao da se ni{ta nije desilo. Nakon toga do-
ga|aja, poslovo|a koji je prije bio umjeren i fer ~ovjek
je postao mnogo stro`i", ka`e radnik i dodaje da su mu
kolege koje su do{le u prethodnim turama, kazale da je
to uobi~ajeno.
Radnici su, pri~a on, bili i nov~ano ka`njavani i to
od 100 do 500 dolara, zavisno od raspolo`enja nadzor-
nika i "prekr{aja".
"U slu ~a ju da u toku trinaestosatnog ra-
dnog vremena radnik sjedne ili se nasloni bio bi ka`-
njen nekad i sa 500 dolara. Radnici su morali da vr{e i
alko-test a u slu~aju da aparat poka`e i najmanji pro-
cenat alkohola, kazna je iznosila tako|e 500 dolara. Bi-
lo je slu~ajeva da zbog kazni radnici za mjesec vi{e
izgube nego zarade, tako da nakon mjesec dana napor-
nog rada jo{ ostanu i du`ni poslodavcima", ka`e ovaj
radnik.
On ka`e da me|u na{im radnicima u toj zemlji ima
svih nacionalnosti a me|unacionalni odnosi su odli~ni i
nije bilo ni najmanjih problema.
materijalnih dokaza optu`be ju~e
je u Sudu BiH nastavljeno su|e-
nje {estorici biv{ih pripadnika In-
teventnog voda prijedorske
policije optu`enih za zlo~in na lo-
kalitetu Kori}anskih stijena na
planini Vla{i}.
Zoran Babi}, Milorad Radako-
vi}, Milorad [krbi}, Ljubi{a ^e-
ti}, Du{an Jankovi} i @eljko
Stojni} terete se da su 21. avgusta
1992. godine na Kori}anskim sti-
jenama u~estvovali u strijeljanju
vi{e od 200 bo{nja~kih i hrvatskih
civila.
Tu`iteljica Slavica Terzi} u spis
je, izme|u ostalog, ulo`ila 48
izvoda iz mati~ne knjige umrlih, u
kojima su navedeni podaci o
smrti ili nestanku civila 21. av-
gusta 1992. godine na Kori}an-
skim stijenama, kao i dokaze o
pripadnosti optu`enih Interven-
tnom vodu prijedorske policije, te
o {irokom i sistematskom uni{te-
nju civila, dokaze vje{taka sudske
medicine. Ona je napomenula da
se originali pojedinih dokaza na-
laze u predmetu Damira Ivanko-
vi}a, koji je nakon priznanja
krivice osu|en na 14 godina za-
tvora. U ovom predmetu krivicu
je priznao i Gordan \uri}, koji je
osu|en na osam godina zatvora.
Su|enje Babi}u, Radakovi}u,
[krbi}u, ^eti}u, Jankovi}u i Sto-
jni}u bi}e nastavljeno danas, a
planirano je da svjedo~i vje{tak
sudske medicine.
A.S.
Na osnovu ~lana 47 Statuta Nogometnog/Fudbalskog saveza Bosne i Hercegovine i ~lana 8 Pravilnika o
sistematizaciji poslova i radnih zadataka Generalnog sekretarijata NS/FS BiH raspisuje se
PONOVNI OGLAS
za prijem u radni odnos
I
Oglas se raspisuje za prijem uposlenika u radni odnos na radno mjesto:
a) stru~ni saradnik za blagajnu - 1 (jedan) izvr{ilac
b) stru~ni saradnik za kontiranje i knjigovodstvo - 1 (jedan) izvr{ilac
II
Oglas se raspisuje za prijem uposlenika u radni odnos na neodre|eno vrijeme
III
Pored op{tih uslova utvr|enih Zakonom o radu, kandidati treba da ispunjavaju i sljede}e uslove:
a) kandidati za radno mjesto stru~ni saradnik za blagajnu:
- vi{a ili srednja stru~na sprema ekonomskog smjera,
- najmanje 2 (dvije) godine radnog iskustva na istim ili sli~nim poslovima,
- poznavanje rada na ra~unaru.
b) kandidati za radno mjesto stru~ni saradnik za kontiranje i knjigovodstvo:
- srednja stru~na sprema ekonomskog smjera,

O{amario radnicu kad

- najmanje 5 (pet) godina radnog iskustva na istim ili sli~nim poslovima,
- poznavanje rada na ra~unaru,
- polo`en ispit samostalnog knjigovo|e.

je pitala za platu Uz prijavu kandidati su obavezni dostaviti sljede}e:

IV

A. SORGU^ slu~aj, tvrde}i da Z.R., s kojom je u bliskim rodbinskim - kra}u biografiju

ISTO^NO SARAJEVO - Uposlenica knji`are
"Bioritam" u tr`nom centru "Tu{" u Isto~nom Sara-
jevu prijavila je poslodavca Jovana [ehovca da je
pretukao kada ga je pitala kada }e dobiti platu.
Radnica Z.R. prijavu je podnijela policiji, kao i Hel-
sin{kom komitetu.
"Policija }e ispitati slu~aj, nakon ~ega }e
najvjerovatnije biti podnesena krivi~na prijava nadle`o-
nom tu`ila{tvu", kazala je Danka Te{i}, portparol Centra
javne bezbjednosti Isto~no Sarajevo.
Ona je kazala da im je slu~aj prijavljen 21. oktobra, a
da je o{te}ena ju~e dostavila medicinski nalaz.
Z.R. je u prijavi navela da je [ehovac 21. oktobra
o{amario kada ga je pitala za platu, koju nije dobila ~etiri
mjeseca. Zatim joj je, kako je navela, bacio ta{nu na pod i
uhvativ{i je za ruke izbacio iz knji`are. [ehovac nam je u
telefonskom razgovoru rekao da ne `eli da komentari{e
odnosima, `eli da ga diskredituje.
Branka Ini}, pravna savjetnica u Helsin{kom komi-
tetu, potvrdila je da je Z.R. ju~e dolazila kod njih i poka-
zala modrice koje joj je nanio poslodavac, kao i ljekarski
Ljekar konstatovao lak{e
tjelesne povrede
nalaz u kojem je konstatovano da je zadobila lak{e tjele-
sne povrede. Helsin{ki komitet }e, kako je dodala, konta-
ktirati Inspekciju rada zbog nepo{tivanja prava iz radnog
odnosa u knji`ari "Bioritam".
Iz CJB Isto~no Sarajevo je potvr|eno
da je protiv [ehovca, koji je ina~e i direktor apoteke "Bi-
oritam", policija 2006. godine podnijela prekr{ajnu prija-
vu jer je pacijentima bez recepta prodavao antidepresive i
druge lijekove za koje je potreban ljekarski recept.
- dokaz o stru~noj spremi
- dokaz o radnom iskustvu
- dokaz o poznavanju rada na ra~unaru
- dokaz o polo`enom ispitu samostalnog knjigovi|e
(samo za radno mjesto stru~ni saradnik za kontiranje i knjigovodstvo)
- dokaz o dr`avljanstvu BiH i prebivali{tu na podru~ju BiH
- uvjerenje nadle`nog organa da nema zabrane obavljanja djelatnosti
- uvjerenje nadle`nog MUP-a o neka`njavanju
V
Prijave s potrebnom dokumentacijom kandidati treba da dostave u zape~a}enoj koverti, na adresu NS/FS
BiH (Ferhadija 30, 71000 Sarajevo) ili li~no na protokol NS/FS BiH, uz naznaku: ''Prijava na ponovni oglas''
VI
Oglas ostaje otvoren 8 (osam) dana od dana objavljivanja u sredstvima informisanja.
VIII
Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e biti uzete u razmatranje.
10 vupsbl!27. 10. 2009. Doga|aji

U Banjaluci
otvorena
Sigurna gradnja
me|unarodna
konferencija o
zemljotresnom
preventiva od
zemljotresa
in`enjerstvu
Zemljotres u
Banjaluci obilje`io
Skup organizovan na jubilej dalji razvoj grada
banjalu~kog zemljotresa
FOTO S. ILI]

NAJSMRTONOSNIJI ZEMLJOTRESI U ISTORIJI

Mjesto Datum Ja~ina Broj nastradalih
1. Sansi, Kina 23. januar 1556. 8.0 830.000
2. Sumatra 26. decembar 2004. 9.0 283.106
3. Tang{an, Kina 27. juli 1976. 7.5 255.000
4. Alep, Sirija 9. avgust 1138. 7.0 230.000
5. Sining, Kina 22. maj 1927. 7.9 200.000
6. Damgan, Iran 22. decembar 856. 8.0 200.000
7. Gansu, Kina 15. decembar 1920. 8.6 200.000
8. Ardabil, Iran 23. mart 893. 8.0 150.000
9. Katno, Japan 1. septembar 1923. 7.9 143.000
10. SSSR 5. oktobar 1948. 7.3 110.000

NAJVE]I ZEMLJOTRESI NA PODRU^JU BALKANA

1. Skoplje 26. juli 1963. 6.0 1.100
2. Dubrovnik 1667. 7.0 5.000
3. Crnogorsko 15. april 1979. 7.0 136
primorje
4. Banjaluka 26. i 27. oktobar 1969. 6.6 15

Konferencija je va`na zmijene svoja znanja i upoznaju se s novim te-

hnologijama i mogu}nostima preventive od po-
jer omogu}ava da se na tencijalnih katastrofa, rekao je Rajko
jednom mjestu na|u Kuzmanovi}, predsjednik RS.
On se ju~e u Kulturnom centru Ban-
najnovija istra`ivanja ski dvor, otvaraju}i ovaj me|unarodni skup, zahva-
koja mogu pomo}i lio organizatorima {to se ona odr`ava ba{ na dan
obilje`avanja 40 godina od banjalu~kog zemljotre-
edukaciji, ka`e Suhodolc sa, koji je svojim razornim posljedicama odredio
dalji razvoj grada.
Maja ISOVI] Dragoljub Davidovi}, gradona~elnik Banjalu-
BANJALUKA - Me|unarodna konferenci- ke, zahvalio je svima onima koji su pomogli ovom
ja o zemljotresnom in`enjerstvu u Banjaluci je gradu poslije razornog zemljotresa 1969. godine.
prilika da stru~njaci iz raznih krajeva svijeta ra- "Banjaluka se na neki na~in i danas oporavlja
od zemljotresa koji se desio prije 40 godina, a neke
rane nikad ne}e biti zacijeljene. Obnova i izgradnja
grada od tog trenutka ~ine na neki na~in prekretnicu
koja je pozicionirala Banjaluku u mre`u evropskih
gradova", rekao je Davidovi}.
Zemljotres On je dodao da svi moraju biti svjesni
u Banjaluci stalne prijetnje jer je Banjaluka grad koji je, pored
obilje`io toga {to je poznat kao grad mladosti i zelenila, po-
dalji razvoj znat i kao grad podrhtavanja tla.
grada Piter Suhodolc, generalni sekretar Svjetske sei-
zmolo{ke asocijacije, istakao je da je ova konferen-
cija va`na jer omogu}ava da se na jednom mjestu
na|u najnovija istra`ivanja u vezi sa seizmologijom
koja mogu pomo}i edukaciji stru~njaka, posebno u
onim gradovima koji su ozna~eni kao rizi~na po-
dru~ja, a Banjaluka je jedan takav grad.
Stru~njaci evropske asocijacija za seizmologiju
isti~u da je danas omogu}eno sto odsto sigurno gra-
|enje stambenih i poslovnih objekata, {to je najbo-
lja preventiva od zemljotresa.
Me|unarodna konferencija o ze-
mljotresnom in`enjerstvu traje do 28. oktobra, a u
okviru nje otvorena je izlo`ba u Banskom dvoru,
koja je posve}ena zemljotresu.
Organizator ove konferencije je grad Banjalu-
ka, a suorganizatori su Zavod za izgradnju Banjalu-
ka (ZIBL) i Institut za zemljotresno in`enjerstvo i
in`enjersku seizmologiju iz Skoplja (IZIIS).

Tra`e Nezadovoljni rezultatima konkursa za zapo{ljavanje

definisanje
statusa
ZENICA - Zaposleni u zeni~k-
om preduze}u "21. decembar",
njih pedesetak, protestovalo je ju~e
ispred zgrade Vlade i Skup{tine
ZDK.
Radnici ovog ugostiteljskog,
trgovinskog i turisti~kog preduze-
}a, kojim od 1994. godine umjesto
Rudnika mrkog uglja Zenica
upravlja Vlada ZDK, tra`e kona-
~no definisanje statusa preduze}a.
"RMU Zenica ne}e da zna za
nas, a Vlada, koja je preuzela osni-
va~ka prava, ni{ta ne ~ini da za{titi
preduze}e i spase radnike", ka`e
Zijad Kova~, predsjednik Sindika-
ta preduze}a "21. decembar". Sin-
dikalno vodstvo primio je
kantonalni ministar privrede Fahr-
udin Omerhod`i}, koji je obe}ao
organizovanje sastanka svih zain-
teresovanih strana, {to je radnicima
bilo dovoljno da odgode za nared-
ne dane proteste. Od Vlade je zatr-
a`ena pomo} u uvezivanju radnog
sta`a u periodu od 1998. godine do
danas, izmirenje obaveza prema
zdravstvenom i penzionom osigu-
ranju, izmirenje potra`ivanja po
osnovu kolektivnog ugovora za
neispla}ene plate.
A.M.
u MUP-u ZDK
Protestovali kriminalisti
Protest ispred zgrade Uprave policije
FOTO ZEDA
A. MUJKI]
ZENICA - Grupa od tridesetak diplomiranih
kriminalista odr`ala je ju~e mirne proteste ispred
Uprave policije u Zenici nezadovoljni rezultatima
javnog poziva za prijem 100 policijskih slu`beni-
ka u radni odnos u Ministarstvu unutra{njih po-
slova ZDK.
Oni smatraju da je tokom konkursa bilo mno{-
tvo neregularnosti i tra`e raspisivanje novog.
"Aziz Bro tli ja, kan to nal ni ministar
unutra{njih poslova, prije raspisavanja konkursa
izjavio je da }e primiti 25 kandidata, odnosno 23
kandidata koja su ve} zavr{ila proces pripravni~kog
sta`a i dva decertificirana policajca. Na taj je na~in
ostale stavio u neravnopravan polo`aj i izvr{io dis-
kriminaciju nad ostalim kandidatima jer su ljudi ve}
imali prednost. To je potvrdila i lista bodovanja jer je
tih 25 ljudi dobilo maksimalne ocjene prilikom bo-
dovanja iz eseja, dok smo mi dobili jedinice ili dvoj-
ke ~i me smo eli mi ni sa ni", ka `e Ke mal Ba bi},
diplomirani kriminalista koji nije pro{ao na pomenu-
tom konkursu.
Pro tes te je prvi po ~eo Ka ka njac
Midat Mu{ija koji ve} sedmi dan {trajkuje gla|u.
On tvrdi da je Konkursna komisija povrijedila
odredbe Zakona o policijskim slu`bama ZDK i Pra-
vilnik o na~inu i rasporedu testiranja kandidata u
procesu odabira, a okupljeni su ubije|eni kako je bi-
lo i kr{enja ljudskih prava propisanih Ustavom BiH.
Okupljeni ubije|eni da je
bilo kr{enja ljudskih prava
"Ovo je poku{aj pritiska na Konkursnu komisiju
i prejudiciranja kona~nih rezultata. Ono {to su kan-
didati vidjeli na oglasnoj plo~i, imena su predlo`enih
kandidata za prijem. Policijski odbor }e odlu~ivati o
svakoj `albi pojedina~no. Slijedi sigurnosna provje-
ra, tako da je sve ovo daleko od zavr{enog posla", is-
ti~e Ned`ib Smajlovi}, portparol MUP-a ZDK.
Rok za `al bu na re zul ta te konkur-
sa istekao je ju~e, a grupa krimimalista koji su bili
dio od 1.249 kandidata najavila je da }e kolektivnu
`albu uputiti OEBS-u, ombudsmanu za ljudska pra-
va, EUPM-u, OHR-u i drugim institucijama.
 27. 10. 2009. vupsbl 11
Po{tovani ~itaoci, u rubrici Dana{nje pitanje:

Intervju
Forum plus mo`ete da
izrazite svoje mi{ljenje o aktuelnim Kako komentari{ete
doga|ajima i temama. ~injenicu da su `ene
Va{e odgovore {aljite na e-mail: sve ~e{}e sklone
odgovori@nezavisne.com kra|ama i prevarama?

Drena Kurid`a, na~elnica op{tine O{tra Luka

Odbornici primaju
platu, a ne rade ni{ta predstoje i na~inu kako te probleme rije{iti.
Mora biti postignut dogovor o tome kako pre-
vazi}i postoje}e stanje i u}i u skup{tinske klu-
pe. Mi slim da svi mo ra mo ima ti ma lo vi {e
Apelujem na razuma kako bismo rije{ili ovakvo stanje. Ape-
sve odbornike da se lujem na sve odbornike da se urazume.
urazume i da se vrate NN: Jedan odbornik je kazao da mu je
nu|eno mito da se vrati u Skup{tinu. Jeste li
u skup{tinske klupe, upoznati s tim?
gdje }e biti postavljana KU RI D@A: Ona, za je dno s na ma, ~i ni
skup {tin sku ve }i nu. Mi ima mo u Skup {ti ni
sva pitanja i problemi osam odbornika SNSD-a i deveti odbornik iz
i gdje }e biti davani NDS-a je ta gospo|a. Ja ne bih o tome govorila
i to morate nju pitati. Ta~no je da je taj odbor-
odgovori nik kazao da je bilo nekih ucjena, ali mislim da
to nju treba da pitate.
Razgovarao: Dra`en REMIKOVI] NN: Koliko ljudi nije primilo platu zbog
ovakvog stanja?
ora biti postignut kona- KURID@A: Za ovaj mjesec jo{ nije za-

M
~ni dogovor o tome ka-
ko prevazi}i postoje}e
stanje i u}i u skup{tin-
ske klu pe, ka za la je
Drena Kurid`a, na~el-
nica O{tre Luke, op{ti-
ne u ko joj lo kal ni par la ment ni je odr`ao
sjednicu od marta ove godine.
Ona je poru~ila da svi rukovode}i i odbor-
nici u ovoj op{tini, koja je ina~e jedna od naj-
manjih u RS, moraju imati malo vi{e razuma
kako bi rije{ili ovakvo stanje.
"Pitam se ima li igdje na svijetu da neko
svaki dan dolazi negdje i da ni{ta ne radi, a da
za to prima platu. Mene bi kao ~ovjeka bila
sramota", kazala je na~elnica O{tre Luke.
Ona je kazala da je stanje u op{tini i po-
red postoje}e krize te{ko, te da se odbornici
hitno moraju vratiti u Skup{tinu kako bi po~e-
li rje{avati pitanja koja su prioritet za ovu op-
{tinu.
NN: Zbog ~ega lokalna sjednica Skup-
{tine nije odr`ana od marta ove godine?
KURID@A: Kada ne funkcioni{e izvr{na i
zakonodavna vlast u jednoj zajednici, onda je
veoma te{ko raditi. Ja ne bih mogla da ka`em
pravi razlog za{to se ne odr`ava sjednica Skup-
{tine op{tine O{tra Luka, ali od marta, kada je
izvr{ena smjena rukovodstva u Skup{tini, ona
je sazivana tri puta i svaki put je prekidana.
Smatram da odre|enom broju odbornika nije
stalo da se vrate u skup{tinske klupe, gdje tre-
ba da se raspravlja o problemima kao {to su re-
ba lans bu d`e ta za ovu go di nu i svim onim
stvarima o kojima se raspravlja u skup{tini.
Vrlo je te{ko raditi na taj na~in i trenutno mo-
gu biti realizovani samo oni projekti koji poti-
~u iz programa Vlade RS za koje su sredstva
obezbije|ena iz razvojnog fonda, ~ime se po-
krivaju teku}i tro{kovi i li~ni dohoci {to je do-
neseno na kraju godine kada je usvojen bud`et.
Druge stvari se ne mogu raditi iz razloga {to
nemamo skup{tinske odluke.
NN: Koliko je projekata zako~eno zbog
te situacije?
KURID@A: Mi smo mala op{tina i opte-
re}eni smo nizom problema. U prvom redu, to
je socijalni status gra|ana, zatim prevoz u~eni-
ka koji je jako ote`an zbog nepostojanja grad-
skog saobra}aja, pa onda na red dolaze svi
segmenti u zdravstvenoj i socijalnoj za{titi.
Apelujem na sve odbornike da se vrate u skup-
Kurid`a:
Punjenje bud`eta
za ovu godinu
je 46 odsto
od planiranog
{tinske klupe, gdje }e biti postavljana sva pita-
nja i svi problemi i gdje }e biti davani svi od-
govori. Moramo da radimo u interesu naroda, a
ne u interesu pojedinaca, zbog ~ega nas je na-
rod izabrao i ukazao svoje povjerenje. Mi to
Trenutno moramo opravdati.
mogu biti NN: Smijenjeno rukovodstvo je podni-
realizovani jelo tu`be na sudu zbog tog ~ina.
samo oni KURID@A: To su individualne tu`be, a
projekti ono {to zastupa suprotna strana nema nikakve
koji poti~u veze s ovim. Ako i to budemo ~ekali, ja sma-
iz Vladinog tram da je to na kraju i da }e uskoro biti rije{e-
programa no.
NN: Da li }e se ~ekati ishod tih tu`bi da
bi Skup{tina nastavila sa radom?
KURID@A: Ja sam razgovarala s predsje-
dnikom Skup{tine i tra`ila od njega da sjedne-
mo i da raz go va ra mo o pro ble mi ma ko ji
vr{en obra~un odborni~kih naknada, ali se pi-
tam ima li igdje u svijetu da neko svaki dan
dolazi negdje i da ni{ta ne radi a da za to prima
platu. Mene bi kao ~ovjeka bila sramota.
NN: Zna~i, odborni~ke plate su redovne
iako ni{ta ne rade?
KURID@A: Tako je.
NN: Kakvo je punjenje bud`eta op{tine
za ovu godinu?
KURID@A: Vidjeli ste da nijedna op{tina
nije zadovoljna s punjenjem bud`eta, pa tako
ni ova op{tina. Punjenje bud`eta je 46 odsto.
Kada uzmemo prihode od indirektnog poreza,
taj iznos je ne{to ve}i, ali nema ostalih prihoda
kao {to su komunalne takse, porezi od firmi,
porezi na platu, tako da su prihodi od direktnog
poreza veoma mali. Imate veoma mali prihod
od {umskog gazdinstva koji je tako|e u veoma
te{koj situaciji, a na koji se dosta ra~una. To su
sve neki pokazatelji da bud`et koji je planiran
ne}e mo}i biti ispunjen do kraja godine predvi-
|enom dinamikom.
NN: Kako Vi o~ekujete da }e se razrije-
{iti ova situacija?
KURID@A: Opet ponavljam da o~ekujem
i da se nadam da }e kod ljudi prevladati razum
i da }emo sjesti u skup{tinske klupe kako bi-
smo se dogovorili o daljem radu ovog tijela i
po~eli da rje{avamo one probleme koji su pri-
oritet. To treba uraditi radi svih ovih gra|ana
koji su u veoma te{koj situaciji i koji `ive ve-
oma te{ko. Ovo je mala i nerazvijena op{tina i
za nju mnogo zna~i kada jedna institucija, kao
{to je op{tina, radi.

FORUM PLUS
Esab!w b! of! qp!t wf!~ v!kf Nj!t mjn!eb!tf!lpe!obt Wkf!sv!kfn!eb!of!cji!{obp Pwb!lwb!tj!uv!bdj!kb!kf!tb!np Nj!tmjn! eb! cj! tf! wj!|f Ep!csp!kf!|up!tv!usp!up!bsj!qsj!.
Da li dr`ava ep!wp!mkop!qba!okf!oj!lp!nf- qp!tmkf!eokji!hp!ej!ob!qp!. |up!nj!kf!•j!oj!uj!eb!tbn!jo!. lpe!obt!v!esab!wj/!Mkv!ej qbaokf!usf!cb!mp!qp!twf!uj!uj mb!hp!}f!oj!ptp!cb!nb!tb!jo!.
posve}uje b!lb!npmj!vhsp!af!ojn!j!tp!. twf!~v!kf!twf!wj!|f!qba!okf wb!mje-!b!eb!nf!esab!w b qp!s fe! up!h b! |up! jnb!kv qsj!mb!hp!}b!w b!okv! vtmp!w b wb!mj!ej!uf!upn/! Blp! oj!|ub-
dj!kbm!o jn! lb!u f!h p!s j!kb!n b pwpk!lb!uf!hp!sj!kj!tub!op!woj|!. hmf!e b!pwjn!p•j!n b/!Kb twp!kf!qsp!cmf!nf!np!sb!kv tuv!efo!uj!nb!tb!jo!wb!mj!ej!uf!. usf!cb!mp!cj!qpt!ub!wj!uj!tf!nb!.
dovoljno lbp!|up!tv!jo!wb!mj!ej/!Of uwb-!bmj!nj!tmjn!eb!cj!tf tuwbs!o p!tbp!t kf!~ bn!tb sb!{nj|!mkb!uj!lb!lp!j!ob!lp!kj upn/!Twb!lb!lp!esab!wb!ep gp!sf!tb!{wv!•ojn!tj!hob!mpn
pa`nje i {ob!kv!{b!uv!}v!nv!lv-!qb nop!hp!wj!|f!usf!cb!mp!vsb!. pwjn!mkv!ej!nb!j!abp!nj!ji ob!•jo!eb!tf!cj!pcf!{cj!kf!. tb!eb!tlp!sp!oj|!ub!oj!kf!v•j!. lb!lp!cj!j!tmj!kf!qj!np!hmj!tj!hvs!.
sredstava jn!kf!mb!lp!|b!mj!uj!tf!j!jhsb!uj ej!uj!eb!ptp!cf!tb!jo!wb!mj!ej!. kf!lbe!qp!hmf!ebn!lb!lp!ji ef!ps!up!qfe!tlb!qp!nb!hb!. oj!mb!qp!upn!qj!ub!okv!j!lsbk!. op!qsf!mb!{j!uj!qsf!lp!dft!uf/
osobama tb!twj!nb/ uf!upn!jnb!kv!sb!wop!qsb!wbo pwf!ij!kf!of!j{!gp!uf!mkb!|j!lb!. mb/!Nb!up!kf!tsb!np!ub/ okf!kf!wsjkf!nf!eb!tf!v•j!mb!j Bmj-!vwj!kfl!kf!obk!cp!mkf!esab!uj
Milo{, tub!uvt!tb!pt!ub!mjn!hsb}b!. oj!sb!kv!twb!lj!ebo/ selma_zo23 ve!acf!oj!dj!qsj!mb!hp!ef!pwjn tf!pof!#v!tf!j!v!twp!kf!lmkv!.
sa invalidi- Banjaluka @gmail.com tuv!efo!uj!nb!lp!kj!~f!j!ob!ubk tf#/!Blp!cv!ef!np!•f!lb!mj!eb
oj!nb/ Jelena,
tetom? Ljiljana, Banjaluka ob!•jo!np!sb!uj!vmb!hb!uj!ev!qmp obn!esab!wb!of!|up!qsjv!|uj-
Mostar wj!|f!ob!qp!sb!pe!pt!ub!mji/! of!nb!obt!oj!v!qsj!•j/
Prevareni petar.perica
student, @ep~e @gmail.com
12 vupsbl!27. 10. 2009.
Panorama
U Bijeljini 13.013
nezaposlenih
BIJELJINA - Prema evidenciji
Biroa za zapo{ljavanje u Bijeljini
je u devet mjeseci ove godine re-
gistrovano 13.013 nezaposlenih li-
ca, od kojih su 7.033 `ene.
Slavica Luki}, rukovodilac bije-
ljinske filijale, rekla je da je broj ne-
zaposlenih u odnosu na isti period
pro{le godine ve}i za 426 lica i do-
dala da je na Birou registrovano 397
lica koji su mla|i od 20 godina.
Luki}eva je kazala da je pove}a-
nje broja nezaposlenih tokom jeseni
jednim dijelom i posljedica sezon-
Otvoren broj telefona
za pomo} Meliki Spahi}
SARAJEVO - Pozivom na humanitarni broj 1411 donirate 1 KM za
pomo} u lije~enju Melike Spahi} (33), kojoj je krajem aprila u osmom
mjesecu trudno}e dijagnostikovan akutni oblik leukemije, te joj je za li-
je~enje u Italiji potrebno 250.000 evra.
Melika Spahi} ima 33 godine i majka je sina Arslana.
Za lije~enje ove bolesti potrebno je izr{iti neposrednu transplantaciju ko-
{tane sr`i koja se mo`e uraditi samo izvan BiH.
Sama transplantacija ko{tane sr`i ko{ta oko 250.000 evra, a to joj je jedina
{ansa za izlje~enje, jer hemoterapije samo dr`e njenu bolest pod kontrolom.
Broj }e biti aktivan od 1. do 30. novembra. (Fena)
@ene isto~ne
Hercegovine mu~i
neravnopravnost
TREBINJE - @ene isto~ne Her-
cegovine nisu ravnopravne sa
mu{karcima u brojnim segmenti-
ma `ivota, zaklju~ak je s okru-
glog stola u Trebinju, ~ija je tema
bila "Rezolucija 1325 na podru-
~ju Balkana" i ti~e se polo`aja `e-
na.
Navedeno je da bi {to hitnije tre-
balo da budu preduzete mjere za
pomo} najugro`enijim kategorija-
ma `enske populacije radi spre~ava-
nja nasilja u porodici.
Prema rije~ima Ljilje ^i~kovi},
izvr{nog direktora NVO "@enski
centar Trebinje", organizatora sku-
pa, Rezolucija se ne po{tuje ni u ni-
zu drugih segmenata, me|u kojima
su najizra`eniji nesrazmjerno malo
u~e{}e `ena u politici, broj `ena u
rukovodnim strukturama i sli~no.
"Pora`avaju}e je to da je od preko
skih kretanja jer se na evidenciju
Biroa vra}aju radnici koji su radili
sezonske poslove.
"Na evidenciji imamo 3.298 lica
starosne dobi od 20 do 30 godina,
3.309 od 30 do 40 godina, od 40 do
50 godina 3.596 lica, a ostali su sta-
riji od 50 godina", navela je ona.
Tr`i{tu rada su prema pokazatelji-
ma potrebni stakloresci, kerami~ari,
bravari i stakloresci, a na podru~ju
Bijeljine je potra`nja i za univerzi-
tetskim profesorima.
O.S.
50 op{tina u RS samo u jednoj `ena
na~elnik, a kada se govori konkre-
tno o isto~noj Hercegovini, poslje-
dnji lokalni izbori su pokazali manji
broj `ena u vlasti nego {to je to bilo
na prethodnim, iako postoje komisi-
je o ravnopravnosti polova", ka`e
^i~kovi}eva.
Ona je kao pozitivan primjer rada
na ovakvim promjenama pomenula
op{tinu Ljubinje, ali se, kako doda-
je, protokolima o saradnji sa vladi-
nim i nevladinim organizacijama i
institucijama osje}a pomak i u osta-
lim op{tinama juga Srpske.
^i~kovi}eva je najavila i skore
sastanke s narodnim poslanicima
ovoga kraja, predstavnicima medija
i drugima, koji mogu uticati da
bude pobolj{an polo`aj `ena u ovim
sredinama.
V.D.
Rudari
upozorili na
te`ak polo`aj
BU@IM - Okupljanjem ispred
kruga firme, radnici Rudnika
mangana Bu`im u Bu`imu upo-
zorili su ju~e na te`ak materijalni
polo`aj nakon propale privatiza-
cije.
Predsjednik sindikata radnika
Zahid Bajraktarevi} istakao je
kako su rudari ostavljeni na cje-
dilu, te da u posljednjih devet
mjeseci nisu primili niti jedan li-
~ni dohodak.
Tako|er, od 2000. godine ra-
dnicima nisu upla}ene obaveze
prema dru{tvenim fondovima,
tako da je mnogima onemogu}e-
no da se penzioni{u. "Nemamo
zdravstveno ni socijalno osigura-
nje, a o nama niko ne vodi ra~u-
na. Obra}ali smo se vlastima u
Unsko-sanskom kantonu i Fede-
raciji BiH, sli sve bez uspjeha",
rekao je Bajraktarevi}.
On je ukazao i na prodaju imo-
vine rudnika u bescjenje nakon
{to je kantonalni sud u Biha}u
presudio u korist povjerilaca koji
su zbog dugovanja tu`ili ovo pre-
duze}e.
Z.^.
Parkinzi
zarade oko
40.000 KM
TESLI] - Na tri gradska par-
kirali{ta u Tesli}u, kojima gazdu-
je tesli}ka Bora~ka organizacija,
godi{nje se od naplate parkinga
ostvari prihod od gotovo 40.000
KM.
Jovica Trifunovi}, predsjednik
tesli}ke Bora~ke organizacije
(BO), rekao je da su ova sred-
stva dovoljna za isplatu plata za
pet zaposlenih radnika, a da se
iz preostalog iznosa finansiraju
jo{ neke aktivnosti, kao {to je
opremanje spomen-sobe.
On je naglasio da je najva`nije
to {to je zaposleno pet ratnih in-
valida i dodao da se naplata par-
kin ga po ka za la kao odr`iv
posao koji u narednom periodu
treba razvijati i pro{irivati.
Cijena dnevnog parkiranja je
jedna KM i uplata va`i za sva
parkirali{ta, a mogu}a je i ku-
povina mjese~ne kartice koja
ko{ta deset KM. (Srna)
Na~elnica
Drvara
posjetila Biha}
BIHA] - Hamdija Lipova~a,
na~elnik op{tine Biha}, izjavio
je, prilikom posjete Anke Pa-
pak-Dodig, na~elnice op{tine
Drvar, ovom gradu, da su njego-
vi pomo}nici na raspologanju za
svaki vid saradnje i pomo}i.
Dodigova, koja je s najbli`im
saradnicima posjetila Biha},
izrazila je zadovoljstvo zbog
prijateljskog odnosa biha}ke op-
{tine prema Drvaru i pohvalila
dosada{nji prijateljski i profesi-
onalni odnos s Lipova~om, sa-
op {te no je ju ~e iz Ka bi ne ta
na~elnika op{tine Biha}. (Srna)
Po~ela rekonstrukcija i nadogradnja
Uskoro
FOTO NN
Realizacijom projekta
}emo dobiti jo{ jedan
sprat sa 400 metara
kvadratnih novog
prostora,
objasnio Maksimovi}
Olivera STJEPANOVI]
BIJELJINA - Rekonstrukcija i nadogradnja
veznog dijela zgrade bijeljinskog Doma zdravlja
po~ela je ju~e, nakon ~ega }e ova zdravstvena us-
tanova dobiti jo{ pet novih ambulanti u kojima }e
biti smje{teno 10 timova porodi~ne medicine.
"Realizacijom projekta }emo dobiti jo{ jedan
sprat sa 400 metara kvadratnih novog prostora, a is-
tovremeno }e biti adaptirano i 400 metara kvadratnih
postoje}ih prostorija", objasnio je Zlatko Maksimo-
vi}, direktor bijeljinskog Doma zdravlja.
On je istakao da je vrijednost radova 365.000
maraka, a da su sredstva obezbije|ena od Ministar-
stva zdravlja i socijalne za{tite RS.
Ma ksi mo vi} je ka zao da je rok za-
vr{etka radova 120 dana, a da je izvo|a~ bijeljinsko
preduze}e "@egrap".
On je kazao da }e okon~anjem radova do}i do
preraspodjele unutar objekta, te }e zgrada raspolaga-
Potpisan Memorandum o saradnji i razumijevanju
Doboj partner Evropskog
pokreta za BiH
Odr`ana i tribina
"Bogatstvo
razli~itosti BiH"
S. ^AKAREVI]
DOBOJ - Potpisivanjem Memoranduma o sara-
dnji i razumijevanju op{tina Doboj postala je ju~e
19. op{tina u BiH koja je postala partner Evropskog
pokreta za BiH.
Predrag Pra{talo, generalni sekretar Evropskog po-
kreta za BiH, kazao je da je tokom protekle tri godine
ova organizacija {irom zemlje identifikovala op{tine koje
su spremne da putem zajedni~ke saradnje do|u do sred-
stava iz pretpristupnih fondova Evropske unije.
"Unija gradova koju smo pokrenuli ove godine u
Vi{egradu ima namjeru da lobira da se {to vi{e sredstava
i {to vi{e podr{ke iz EU slije ba{ u te na{e partnerske
gradove. Na na{oj sljede}oj konferenciji u Biha}u }e u
ime op{tine Doboj u~estvovati i na~elnik Obren Petrovi},
Izvo|a~
radova je
bijeljinsko
preduze}e
"@egrap"
ti sa pet ambulanti porodi~ne medicine, amfiteatrom,
bibliotekom i mini-restoranom za zaposlene medici-
nare.
"Nas to ja }e mo da na re dne godine
izgradimo jo{ 500 metara kvadratnih prostora u kru-
gu Doma zdravlja, kako bismo na{im sugra|anima
omogu}ili {to bolje uslove za pru`anje zdravstvene
za{tite", rekao je Maksimovi}.
On je naveo da }e u novembru dobiti od Jedini-
ce za koordinaciju projekata Ministarstva zdravlja i
socijalne za{tite opremu za 14 ambulanti porodi~ne
medicine, a tako|e }e biti otvorena i novoizgra|ena
i tom prilikom ima}emo mogu}nost i {ansu da razgova-
ramo sa vi{e ambasadora zemalja EU i lobira}emo da
dio sredstava zavr{i i u op{tini Doboj", naveo je Pra{talo.
Obren Petrovi}, na~elnik Doboja, koji je
ju~e razgovarao sa Miroslavom Moj`itom, ambasado-
rom Slova~ke u BiH, rekao je da }e ova op{tina usposta-
viti saradnju sa jednom od op{tina iz ove zemlje.
BiH predstoji dug put
ka Evropskoj uniji, kazao Moj`ita
"Sve je to s ciljem da kao op{tina {to spremnije u|e-
mo u Evropsku uniju, da bismo mogli da iz iskustva slova-
~kih gradova poku{amo da povu~emo sredstva iz
pretpristupnih fondova Evropske unije", izjavio je Petrovi}.
Bosni i Hercegovini predstoji dug put ka Evropskoj
uniji, kazao je Moj`ita, ali tokom tog procesa ima mno-
go pogodnosti koje mo`e da koristi ne samo dr`ava u
cjelini, nego i op{tine.
"To je jedan od razloga za{to bi bilo dobro da
se pove`u gradovi i op{tine, i da ljudi koji imaju to iskus-
tvo prenesu ga vama. Me|u op{tinama koje `elim da
'povedem' u Slova~ku je Doboj", istakao je Moj`ita.
Moj`ita je ju~e prisustvovao javnoj tribini pod nazi-
vom "Bogatstvo razli~itosti BiH", koju je organizovao
Evropski pokret za BiH.

bijeljinskog Doma zdravlja
pet novih
ambulanti
ambulanta u gradskom naselju Kovilju{e, dok se za
desetak dana zavr{ava i adaptacija ambulante u Ja-
nji.
Vrijednost radova 365.000 maraka
Menad`ment ove zdravstvene ustanove
se zala`e za infrastrukturu Doma zdravlja, a sve am-
bulante u centralnoj zgradi, kao i ve}ina sektorskih,
opremljene su po standardima Ministarstva za zdrav-
lje i socijalnu za{titu RS. Pored toga su izvr{ili i
Nakon otu|ivanja
imovine u
krugu Drvne
Materijalna {teta
industrije "Sana" oko 360.000 KM
Z. ^EKI]
SANSKI MOST - Materijalna {teta koja je pri~i-
njena otu|ivanjem imovine u krugu Drvne industrije
"Sana" procijenjena je na oko 360.000 maraka, sao-
p}io je predsjednik Sindikata radnika ove firme Ale
Krupi}.
On je istakao kako su do ove {tete do{li popisivanj-
em otu|ene imovine i dijelova ma{ina, te na osnovu proc-
jene anga`ovanog stru~nog vje{taka. Prema Krupi}evim
rje~ima, firma je prije tri mjeseca ostala bez nadzora i za{-
tite nakon {to su radnici koji su obezbje|ivali imovinu na-
pustili taj posao jer im niko nije pla}ao ~uvarske poslove.
"U posljednja tri mjeseca svakodnevni su upadi u
Panorama
Bolji uslovi za
zaposlene u bijeljinskoj bolnici
kompletnu informatizaciju, te je a`urirana baza po-
dataka i uveden elektronski karton.
Bi je ljin ski Dom zdravlja, kako su nam
kazali zaposleni, raspola`e sa 55 timova porodi~ne
medicine, a broj registrovanih pacijenta u porodi~noj
medicini je oko 120.000 s podru~ja op{tine Bijeljina,
te op{tina Pelagi}evo i Donji @abar.
"Zadovoljan sam uslugom u Domu zdravlja, lje-
kari nam izlaze u susret, a poslije ovih radova sigur-
no je da }e biti jo{ bolje, kako za medicinare, tako i
za nas pacijente", kazao nam je jedan od Bijeljinaca
kojeg smo ju~e zatekli u ~ekaonici bolnice.
Pogoni
preduze}a
onesposo-
bljeni
FOTO NN
Firma
prije tri
mjeseca
ostala bez
nadzora
i za{tite
krug firme i plja~ke preostalih postrojenja. Imamo dojave
da su u toku no}i ulazili kamionima i traktorima s prikoli-
com, te izvozili imovinu", tvrdi Krupi}.
Najve}u {tetu, prema njegovim rije~ima, pretrpjela
je elektrana, gdje su, kako je kazao, plja~ka{i ostavili pra-
vu pusto{ i potpuno onesposobili ovaj pogon. "Sada je
potpuno nemogu}e pokrenuti bilo koji proizvodni pogon.
Obra}ali smo se u posljednja tri mjeseca nadle`nim orga-
nima u ~ijoj ingerenciji bi trebalo da je ovo preduze}e, ali
bez uspjeha", isti~e Krupi}.
Drvna industrija "Sana" je u posljednjih nekoliko
godina do`ivjela dvije neuspje{ne privatizacije, nakon ~e-
ga su kantonalne institucije potpuno zanemarile ovo pre-
duze}e.
27. 10. 2009. vupsbl 13
Vu~ini}i uskoro Prijedor
realizuje
u svojoj ku}i me|ukulturno
ISTO^NA ILID@A - Sedmo~lana porodica Jadranke i Voje Vu~ini} iz razumijevanje
Isto~ne Ilid`e uskoro }e useliti u novoizgra|enu ku}u u naselju Donje
Mladice, u ~iju gradnju je Ministarstvo za porodicu, omladinu i sport PRIJEDOR - Op{tina Prijedor
RS ulo`ilo oko 85.000, a op{tina oko 55.000 KM. je jedna od 10 op{tina u BiH koja
Preseljenjem u novoizgra|eni objekat, Jadranka i Vojo Vu~ini} i njihovo }e u naredne tri godine realizovati
petoro djece, uzrasta od ~etiri do 18 godina, napusti}e neuslovne podrumske projekat me|ukulturnog razu-
prostorije u naselju Dobrinja ~etiri, u kojima su godinama `ivjeli. mijevanja, koji Vlada [panije fi-
Bosa Kalini}, stru~ni saradnik za mlade u op{tini Isto~na Ilid`a, potvrdila je nansira sa osam miliona dolara.
da je novoizgra|eni objekat za porodicu Vu~ini} kompletno zavr{en i da je Potvrdila je to ju~e Ljiljana Ba-
pro{log ~etvrtka izvr{en njegov tehni~ki prijem. bi}, na~elnica prijedorskog Odje-
"Sve je zavr{eno, od unutra{njih radova do fasade. Ku}a, povr{ine oko 85 ljenja za dru{tvene djelatnosti.
metara kvadratnih, izgra|ena je po sistemu 'klju~ u ruke' i jedino nedostaje Ona je rekla da }e implementaci-
namje{taj", rekla je Kalini}eva. Ona je dodala da }e za nekoliko dana objekat ja prve faze ovog projekta ko{tati
biti priklju~en na vodovod i kanalizaciju. milion dolara, te da su sa svojim
"Nadamo se da }e im 'Elektrodistribucija', kojima su Vu~ini}i du`nici, pri- projektima aplicirali Prijedorsko
klju~iti struju", kazala je Kalini}eva. pozori{te, Turisti~ka organizacija,
Ona je dodala da }e op{tina najvjerovatnije izmiriti dug ove porodice. Omladinski savjet, Gimnazija
Ku}a za porodicu Vu~ini} izgra|ena je na osnovu projekta resornog minis- "Sveti Sava" i udru`enja koja
tarstva, kojim su obuhva}ene porodice sa petoro djece ~ije je stambeno pita- okupljaju nacionalne manjine.
nje nerije{eno. (Srna) "Zna~ajno je da su projekti koje
je ponudio Prijedor, ocijenjeni
najboljim ocjenama, a sve je i{lo
Po~ela predavanja posredstvom Ministarsva civilnih
poslova BiH te resornih entitet-
u Travniku skih ministarstava. U prvoj fazi
svaka od op{tina koje su izabrane
TRAVNIK - Za oko 1.000 studenata tuzlanskog Univerziteta, Odsjek u za implementaciju projekta tre-
Travniku, ju~e su po~ela predavanja u novoj akademskoj godini, potvrdila je balo bi da ra~una na sredstva od
D`enana Rid`i}, predstavnik studenata. 80.000 do 120.000 dolara. Zato
Dogovor o po~etku predavanja u Travniku postigli su D`emo Tufek~i}, re- se nadamo da }e op{tina Prijedor
ktor tuzlanskog Univerziteta, Greta Kuna, ministar prosvjete Srednjobosan- od {est ponu|enih projekata mo}i
skog kantona (SBK), i predstavnici studenata. da u prvoj fazi isfinansira imple-
Nastava za studente Ekonomskog, Filozofskog i Tehnolo{kog fakulteta ka- mantaciju bar ~etiri", kazala je
snila je jer Vlada SBK nije ispunila obaveze prema Univerzitetu Tuzla, a rije~ Babi}eva. D.K.
je o pro{logodi{njem dugu od 300.000 KM. (Fena)
Olimpijski komitet Bosne i Hercegovine
Olimpijski komitet Bosne i Hercegovine
Olympic Committee of Bosnia and Herzegovina
Na osnovu ~lana 5 stav (8) i ~lana 8 stav (2) Pravilnika o unutra{njoj organizaciji Stru~ne slu`be Olimpijskog komiteta
Bosne i Hercegovine, Izvr{ni komitet OK BiH je na svojoj 30. sjednici odr`anoj dana 13. oktobra 2009, donio sljede}u
ODLUKU
o raspisivanju konkursa za radno mjesto direktora za sport, me|unarodne odnose i projekte
^lan 1
Za prijem u radni odnos i postavljanje na radno mjesto direktora za sport, me|unarodne odnose i projekte, kandidat je
du`an prilo`iti dokumentaciju zakonom propisanih uslova za zasnivanje radnog odnosa i to:
• da ima navr{enih 18 godina
• da je dr`avljanin BiH
• da protiv njega nije pokrenut kazneni postupak za kazneno djelo za koje je predvi|ena kazna zatvora tri i vi{e
godina ili da mu nije izre~ena zatvorska kazna za kazneno djelo po~injeno s umi{ljajem u skladu s kaznenim
zakonima u BiH
• da nije obuhva}en odredbom ~lanka IX Stavak 1 Ustava Bosne i Hercegovine
• da je fizi~ki i psihi~ki sposoban za obavljanje poslova radnog mjesta na koje se prijavio kod poslodavca
(ljekarsko uvjerenje)
Kandidati moraju ispunjavati i sljede}e posebne uslove i to:
Dikretor za sport, me|unarodne odnose i projekte........................................1 izvr{ilac
• da posjeduje visoku stru~nu spremu
• da ima najmanje tri godine radnog iskustva na adminisrativno-stru~nim poslovima u podru~ju sporta
• da prihvata Statut OK BiH i Olimpijsku povelju
• da u potpunosti vlada jednim slu`benim jezikom MOK-a, engleskim ili francuskim (izdate od strane Filozofskog
fakulteta ili od Interlingua, jezi~ka {kola s pojedina~nim ocjenama za svaki segment: pisanje, ~itanje i konverzacija)
Kandidat je du`an uz navedenu dokumentaciju prilo`iti i koncept razvoja i unapre|enja sporta Bosne i Hercegovine.
^lan 2
Rok za podno{enje prijava na konkurs je 15 dana od dana objavljivanja u tri {tampana medijia na podru~ju Bosne i
Hercegovine.
^lan 3
Diplome sa Univerziteta u inostranstvu moraju biti nostrificirane od nadle`nih dr`avnih organa.
^lan 4
Prijave svih kandidata na navedeni konkurs }e se dostavljati u kancelariju Olimpijskog komiteta BiH u Ulici Alipa{ina
bb (Zetra), Sarajevo.
^lan 5
Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se uzeti u razmatranje.
^lan 6
Kancelarija OK BiH }e po zavr{etku procedure obavijestiti prijavljene kandidate o rezultatima konkursa koji }e biti do-
nesen na osnovu Odluke Izvr{nog komiteta OK BiH.
^lan 7
Ova odluka stupa na snagu sa danom dono{enja.
14 vupsbl!27. 10. 2009.
Forum
Press
VEDOMOSTI
Svi satovi
ruskih mo}nika
Ruski zvani~nici veoma ~esto u
javnosti nose basnoslovno skupe
ru~ne satove, od kojih neki dose-
`u i cijenu od ~ak milion dolara.
Ruski mediji objavili su 34 foto-
grafije satova svojih zvani~nika na
kojima se jasno vidi da je rije~ o
originalnim i skupim primjercima.
Najskuplji sat, na iznane|enje
mnogih, nema najmo}niji ~ovjek u
dr`avi, ve} Vladimir Resin, zamje-
nik moskovskog gradona~elnika.
Naime, on nosi sat DeWitt koji vri-
jedi nevjerovatnih milion dolara.
Predsjednik Medvedev nosi dosta
skromniji sat, i to onaj firme "Bre-
guet" koji vrijedi oko 32.200 dola-
ra.
Vladimir Putin, jedan od najve}ih
autoriteta u Rusiji, i nema ba{ neki
odnos prema svojim satovima. Na-
ime, posljednjih mjeseci ~ak dva
primjerka sata Blancpain, vrijednog
10.000 dolara, poklonio je drugima.
Press
THE SUN
Zatvorska ~uvarka
se zaljubila u ubicu
[irli Fouli, ~etrdesetdvogodi{-
nja zatvorska ~uvarka, bila je
prisiljena dati otkaz nakon {to
je ot kri ve no da je u ve zi sa
dvadesetosmogo di{ njim ubi -
com.
Rije~ je Alanu Dalbiju, koji je osu-
|en na do`ivotnu zatvorsku kaznu jer
je 2002. godine zadavio svoju
osamnaestogodi{nju djevojku.
Ljubav ~uvarke i ubice otkrivena je
nakon {to su kod njega prona|ena
dva mobilna telefona koja nije smio
imati i novac. Tada su se po~eli jav-
ljati i svjedoci koji su vidjeli Foulije-
vu i Dalbija kako se ljube na
zatvorskim stepenicama te u ostalim
zatvorskim prostorijama.
"Svi imaju nekakvu pro{lost. Svi
su na svoj na~in poku{ali nekog ubiti.
Prvi sat je poklonio sinu jednog
pastira, a drugi je poklonio jednom
metalskom radniku u fabrici u Tuli.
Pa, ipak, on i nije ljubitelj tako lu-
ksuznih satova kao neki drugi ruski
zvani~nici.
Tako ruski ministar saobra}aja
Pa tek Fi li pe no si sat vri je dan
74.800 dolara, a Vladimir Artjakov,
guverner regiona Samara, nosi ve}
pomenuti DeWitt, ali onu skromni-
Vladimir Putin i
nema ba{ neki odnos
prema svojim satovima
je neprihvatljiv
ju verziju od tri~avih 223.000 dola-
~lan o podjeli
ra.
nadle`nosti
Valentina Matvijenko, guvernerka
izme|u institucija
Sankt Peterburga, nosi "Harry Win-
BiH i entiteta. Tek prosjaku ne treba dati hljeba, ve} ga treba nau~iti da pe-
ston" vrijedan 27.000 dolara, iako
bi nas to podijelilo ca ribu. Svako dobronamjeran, kome je stalo da BiH {to
joj je pro{logodi{nji prihod iznosio
negdje oko 58.000 dolara.
Dalbi i ja nismo pre{li neke granice,
ali jesmo bili u u vezi", rekla je [irli
Fouli. Ina~e, Foulijeva je podnijela
ostavku prije nego {to je guvrner Ki-
ran Tejlor pokrenuo istragu o ovom
slu~aju. I pored svega, ona je i dalje
na Dalbijevoj strani i jednostavno ne
vidi ni{ta lo{e u tome {to su odr`avali
vezu. Njene kolege, zatvorski ~uvari,
{okirani su svim {to je iza{lo na vi-
djelo: "Moram priznati da je Dalbi
opasan manipulator, a plus sve to,
dosta je mla|i od nje i na kraju je
ispala nevjerovatno naivna", ka`e je-
dan njen kolega. Jedan slu`benik za-
tvora izjavio je da Foulijeva dala
otkaz ~im se saznalo za njeno "nepri-
mjerno pona{anje prema zatvoreni-
ku" i samim tim preduhitrila internu
istragu.
ECONOMIST
Istorijat odnos
SAD i Kine
Pi{e: Prof. dr Branko Doki},
poslanik u Predstavni~kom domu Parlamentarne skup{tine BiH
Bo{nja~ki politi~ki lideri moraju da prihvate
~injenicu da }e RS za nekoliko mjeseci postati
punoljetna i da je sazrela i prije punoljetstva
Butmirske mine euspjela butmirska pri~a o ustavnim
N
promjenama u BiH najbolje pot-
vr|uje karakter na{ih ljudi opisan
stihovima splitskog kantautora D`i-
bonija, po kojima svako zastupa
svoju stranu ponosa i gluposti i po
kojima smo spremniji umrijeti nego
popustiti. A kada ti pojedina~ni ka-
rakteri prerastu u nacionalne, kao {to je u BiH, onda tu
ni me|unarodni medijatori, pa makar i sa autoritetom
Va{ingtona i Brisela, ne mogu pomo}i. U konkretnoj
pri~i, mo`da su upravo ti autoriteti i najve}i "krivci" jer
su mnoge njihove kolege, u do sada sli~nim prilikama,
ko zna koliko puta, podr`ali jednu stranu. Ta strana je i
ovaj put o~ekivala isto, {to je na kraju spontano i pot-
vrdila, poku{avaju}i da gospodu Bilta i [tajnberga pro-
glasi krivim za neuspjele dogovore. Kad im to nije
uspjelo, onda su insistirali da ostanu u procesu i dalje
vode pregovore.
Mnogi se pitaju zbog ~ega su tako visoki zvani~nici
iz Va{ingtona i Brisela, koji veoma dobro poznaju prili-
ke i neprilike u BiH, stavili svoje autoritete na kocku do-
laskom u Butmir. Za mene li~no, dapa~e, to nije bilo
kockanje, ve} izvrsna prilika da se jednoglasno, i iz Va-
Potpuno {ingtona i iz Brisela, politi~kim liderima u BiH jasno
stavi do znanja da vi{e nema nametanja rje{enja sa stra-
ne i da po svim pitanjima mora postojati unutra{nji do-
govor. Poruke gospodina [tajnberga, Bilta i Rena da se
mi u BiH moramo dogovarati, a da oni mogu samo po-
sredovati, li~e mi na Hemingvejevu poruku da gladnom
prije postane samoodr`iva, pozdravi}e ovakav pristup.
U tom smislu bi njihovo "kockanje" moglo da zna~i pre-
kretnicu u bh. odnosima.
Kako izi}i iz ove situacije, to jest da li je mogu} do-
govor oko bilo ~ega iz ponu|enog butmirskog papira?
Naravno da je dogovor mogu} uz nekoliko uslova. Ako
ve} sami ne mo`emo da se dogovorimo, me|unarodni
zvani~nici u BiH (nekoliko ambasada i OHR) treba ja-
sno da daju do znanja da su njihovi predstavnici samo
posrednici. Bo{nja~ki politi~ki lideri, prije svih, moraju
da prihvate ~injenicu da }e Republika Srpska za nekoli-
ko mjeseci postati punoljetna, i da je pro{av{i kroz sve
kroz {ta je pro{la, sazrela i prije punoljetstva. I napo-
sljetku, da sve strane zadovolje svoja o~ekivanja na ono-
me oko ~ega je dogovor mogu}. Drugim rije~ima, da se
najprije pomole Bogu/ Allahu da im da dovoljno razu-
ma da razlikuju mogu}e od nemogu}eg. Nudim i svoja
Nisu razmi{ljanja o mogu}em i nemogu}em.
nam potrebna Nisu nam potrebna pro{irenja nadle`nosti institucija
pro{irenja BiH, ako ni{ta drugo, jer su skoro sva obuhva}ena ve}
nadle`nosti postoje}im zakonima na nivou BiH. Mogu se reducirati
institucija BiH, neke nadle`nosti Doma naroda, kao {to su razna imeno-
ako ni{ta drugo, vanja, izvje{taji, ratifikacije i sl. Tako, na primjer, do sa-
jer su skoro sva da smo imali apsurdnu praksu da Predstavni~ki dom
obuhva}ena bira predsjedavaju}eg Savjeta ministara i ministre, a ~la-
ve} postoje}im nove upravnih odbora nekih agencija biraju oba doma.
zakonima na Me|utim, Dom naroda treba da zadr`i zakonodavne na-
nivou BiH dle`nosti. Ako bi bilo spremnosti, sa dopunom na~ina
odlu~ivanja, u smislu da odbijena odluka od strane je-
dnog kluba naroda zna~i da ona nije prihva}ena u Do-
mu, Hrva ti bi mo gli pro na }i svoj mi ni mum u
uspostavljanju, kako to oni ka`u, "jednakopravnosti
konstitutivnih naroda".
Prihvatljivi su prijedlozi za pove}anjem broja po-
slanika i delegata, ali s postoje}im na~inom izbora, uz
dopunu mogu}nosti izbora delegata s cijele teritorije
BiH. Mogu}e je do}i i do dogovora oko izbora ~lanova
Predsjedni{tva BiH po standardima Evropske konvenci-
je o za{titi ljudskih prava i sloboda. Ne bi trebalo biti
sporno ni preno{enje nekih nadle`nosti s Predsjedni{tva
na Savjet ministara i tako oja~ati poziciju Savjeta. Me-
|utim, dosada{nja praksa je pokazala da Predsjedni{tvo
L'EXPRESS
Specijal o
najboljim
francuskim
bolnicama
odluke treba da donosi kolektivno, bez obzira {to se
predsjedavaju}i rotiraju.
Potpuno je neprihvatljiv ~lan o podjeli nadle`nosti
izme|u institucija BiH i entiteta. Tek bi nas to podijelilo,
pa nam ni pet visokih predstavnika ne bi mogli pomo}i
u tuma~enju {ta je ~ija nadle`nost. A krajnje je vrijeme
da BiH propliva bez {laufa. Umjesto ovog ~lana mogla
bi se na}i formulacija da se nadle`nosti prenose, ali i
vra}aju, na isti na~in na koji se usvaja Ustav, na primjer.
Autori "butmirskih papira" moraju da odustanu i od
pro{irenja nadle`nosti po kome BiH pripada - "bilo koje
drugo pitanje u nadle`nosti institucija BiH po ovom us-
tavu". Ovo bi, naime, moglo da bude ve}i izvor nespo-
razuma od podijeljenih nadle`nosti.
S minimumom me|usobnog povjerenja i elemen-
tarnim samopo{tovanjem, u ustavnim promjenama bi se
na{la i odredba po kojoj stranci ne bi vi{e mogli da budu
~lanovi Ustavnog suda. Ovo nije pitanje nepovjerenja u
strance, ve} povjerenja u doma}e sudije.
Nekonzistentne su i dopune vezane za pitanje oba-
veza u procesu pristupanja EU. Nije sporno da iz BiH
prema Briselu treba da bude jedan glas. Sporan je na~in
dolaska do tog jednog glasa. U tom kontekstu, u Butmi-
ru su se ~ule inicijative da se razrade procedure dolaska
do tog glasa. Svakako da ovakva razrada nije ustavno
pitanje, ali bi mogla da bude predmetom sporazuma
izme|u entiteta i institucija BiH, na primjer.
Izme|u prvog i drugog butmirskog sastanka, dok se
govorilo o na~elima, ~ula su se, s vi{e strana, upozorenja
da su, po pravilu, "mine" u detaljima. Pred drugi sasta-
nak gromoglasno je najavljeno da entitetsko glasanje os-
taje. I ba{ oko tog pitanja u predlo`enim amandmanima
skriveno je najvi{e "mina". Kao prvo, predlo`eno je da
se iz Ustava bri{e odredba po kojoj se poslanici Predsta-
vni~kog doma "dvije tre}ine biraju s teritorije Federaci-
je, a jedna tre}ina s teritorije Republike Srpske".
Brisanje ove formulacije je podrivanje temelja Dejton-
skog sporazuma. Struktura Predstavni~kog doma 2/3 i
1/3 definisana je u tzv. `enevskim i njujor{kim principi-
ma iz septembra 1995. godine koji su osnova Dejton-
skog mirovnog sporazuma. Svako dovo|enje u pitanje
tih osnova opasno je po BiH. Ne ulaze}i u to {ta je "pi-
sac" htio da ka`e, djelimi~nu namjeru otkrio je ugledni
profesor Kasim Trnka u jednoj TV emisiji rekav{i da je
to u funkciji relativizacije entitetskog glasanja.
U "papirima" zaista nije mijenjan na~in glasanja u
Predstavni~kom domu. "Samo" je na po~etak dodat dio:
"Ukoliko nije druga~ije predvi|eno Ustavom." E, ba{ to
"samo" najve}a je butmirska mina. U "papiru" je poslo-
vnik jedno, do du{e ozna~eno, mjesto mine. Odredba po
kojoj: "Svaki Dom }e ve}inom glasova usvojiti svoj po-
slovnik o radu" zna~ila bi da poslovnik Predstavni~kog
doma, na primjer, mogu da izglasaju samo Bo{njaci. Su-
vi{no je obja{njavati mogu}e posljedice takve odredbe.
Druga mina skrivena je, i dublje ukopana. Ono "samo"
zna~ilo bi jo{ da bi se ~ak i Ustav BiH mogao promije-
niti bez ijednog glasa iz Republike Srpske. Naime, pre-
ma ~lanu 10 postoje}eg Ustava amandmani se usvajaju
dvotre}inskom ve}inom prisutnih poslanika koji glasaju
u Predstavni~kom domu. U proceduri glasanja postoje-
}eg Ustava, me|utim, nije bilo izuzetaka, pa se i po
ovom pitanju primjenjivao tzv. entitetski princip. Doda-
vanjem uslova "ukoliko nije druga~ije predvi|eno Usta-
vom" u ponu|enim "papirima", elimini{e se entitetski
princip u glasanju o amandmanima, {to zna~i da bi samo
poslanici iz Federacije mogli mijenjati Ustav. Mina je
"duboko skrivena" jer u ponu|enim dopunama ~lan 10
postoje}eg Ustava se ne mijenja, pa samim tim taj dio
Ustava i nije u "butmirskim papirima". Vjerovatno se
ra~unalo da se "Vlasi dosjetiti ne}e".
Ne ulaze}i u druge detalje ponu|enih amandmana
na Ustav, apelujem na sve u~esnike eventualnog nastav-
ka pregovora da po|u od mogu}eg i da ne nude rje{enja
koja }e nas jo{ vi{e saplitati.
 Forum 27. 10. 2009. vupsbl 15

Press
DAILY TELEGRAPH Pogled s margine Pi{e:
@eljko IVANKOVI]

Najdepresivnija Totalitarna svijest je samozaljubljena u svoju poziciju

sedmica u godini vlasti i ne trpi kritiku i neposluh. No, stoga rado poti~e,
kao Vatikan ovih dana, otpadni{tvo kod drugih

Totalitarna
svijest ekako su nam u isto vrijeme Onana, Sodome i Gomore, grijeha sinova

Produktivnost }e ove nedjelje
opasti za 50 odsto zbog depresije
zaposlenih prouzrokovane vra}a-
njem kazaljki ~asovnika za jedan
sat unazad, dok je ju~era{nji dan
bio najneproduktivniji u ovoj go-
dini.
Po~injete lo{e
da se osje}ate jer su
dani sve kra}i, a no}i
sve du`e
Tokom istra`ivanja uticaja vra-
}anja na zimsko vrijeme anketira-
no je 2.000 ljudi, od kojih je oko
52 odsto priznalo da, poslije vra-
}a nja ~a so vni ka, ve oma te {ko
izlazi na kraj sa dnevnim radnim
obavezama.
Njih 14 odsto je izjavilo da je
pad njihove aktivnosti pro{le go-
di ne tog da na bio ta ko ja ko
izra`en da su imali razgovor s na-
dre|enima.
Izuzetno uznemiravaju}a za po-
slo dav ce je ~i nje ni ca da je ~ak
osam odsto anketiranih priznalo
da su morali da telefoniraju {efu i
obavijeste ga da su bolesni.
Uzrok bolesti je totalna poti{te-
nost, koju je izazvala sama pomi-
sao na rad u pred sto je }em
periodu kratkih i sumornih dana.
Opisuju}i "zimsku mrzovolju"
dr Kristijan D`esen je objasnio da
"ona mo`e direktno da uti~e na
rad i li ~ni `ivot kroz ne spo so -
bnost za koncentraciju i nekontro-
lisanu razdra`ljivost.
"Po~injete lo{e da se osje}ate
jer su dani sve kra}i, a no}i sve
du`e. Mno{tvo ljudi ima problem
s bu|enjem, osje}a stalni umor i
tone u depresiju", objasnio je on.
"Lju di zi mi osje }a ju ma njak
svjetlosti, a najbolji na~in da se
izborite sa depresijom je da sebi
obezbijede vi{e svjetla", zaklju~io
je D`esen.
N
iz svijeta do{le dvije samo
naizgled razli~ite vijesti. Je-
dna ka `e da je Va ti kan
oprostio Karlu Marxu zbog
njegove ~uvene izjave da je
"religija opijum za narod", a
druga da je Crkva o{tro kritizirala knji`e-
vnog nobelovca, Portugalca Joséa Saramaga
u povodu njegove nove knjige "Kain" i izja-
ve o "Bibliji" kao "katalogu okrutnosti i sve-
ga najgoreg u ljudskoj prirodi". I da je to
Tko ho}e sve?! Jo{ nam u u{ima zvu~i ne tako davni
bolji svijet mora "oprost" Vatikana i Johnu Lenonu zbog izja-
ga graditi, a ne ve da su "Beatlesi" poznatiji od Isusa... I sve
osporavati bi to bilo bizarno i smije{no da ne otkriva
njegovo duboko ukorijenjenu totalitarnu svijest, koja
ru`no lice! i dalje ima potrebu (sre}a, ne i egzekutivnu
mo}!) presu|ivati suvremenicima i pra{tati
pokojnicima daleko iza njihove smrti i na-
kon {to ta gesta ne zna~i ni{ta osim prizna-
nje Crkve da je grije{ila. No, to "grije{ila" u
Crkvi je, u totalitarnoj svijesti je mogu}e tek
kao naknadna pamet. A aktualna kriti~ka
misao u njoj i o njoj ne{to je {to ona progoni
i anatemizira kao neoprostiv grijeh "protiv
dogme" ili kao prerano kukurijekanje tamo
nekakvih de Lubaca, Chardina, Congara,
Künga i sl. kao da nije rije~ o najumnijim
Jakovljevih, Davidova grijeha, Jude...
Tko ho}e bolji svijet mora ga graditi, a
ne osporavati njegovo ru`no lice! I to jo{ u
njegovoj umjetni~koj realizaciji!? Zar su
"Biblija", "Ilijada", Dante, Shakespeare,
Dostojevski ili Andri} "krivi" za svjetove
koje nam "povijesno" ili literarno donose?
Saramago je Crkvi bio problem i s ro-
manom "Evan|elje po Isusu Kristu". On je
problem svakoj totalitarnoj svijesti jer pi{e
djela koja su, uz ostalo, i `estoka kritika slje-
pila razuma. "Mi smo razumna bi}a, ali se
ne pona{amo razumno", ka`e on, `estoko se
kriti~ki obru{avaju}i na Crkvu koja tvrdi da
"je ovaj svijet dolina suza", ali i na papu koji
"nikada ne govori o Bogu"!
A njegov problem nije nimalo druk~iji
od problema koji je svojom ko`om `ivjela i
svojom krvlju ispisala ovogodi{nja nobelov-
ka, Njemica rumunjskog porijekla, Herta
Müller. @ive}i u totalitarizmu Ceausescuove
Rumunjske, imala je formalno isti, premda
egzistencijalno daleko te`i problem, samo
zato {to se drznula odbiti suradnju s polici-
jom, odbila prakticirati ideolo{ku vjeru. Nje-

STAV
Pi{e:
Nata{a KRSMAN
Kazne
U Parlamentarnoj skup{tini BiH spremaju se da po~nu u cje-
losti po{tovati Zakon o reviziji, pa }e umanjiti bud`et institucija-
ma koje se nisu proslavile u revizorskim izvje{tajima.
Ovo je ipak samo najava i sve je u komisijskoj fazi, pa se vrlo
lako mo`e desiti da od kazni ne}e ni{ta ni biti. U komisijama za
bud`et i finansije oba doma Parlamentarne skup{tine BiH smisli-
li su da "skre{u" stavke u bud`etu namijenjene za nabavku gori-
va, automobila i reprezentaciju. Jo{ nije precizirano da li }e to
bi ti 30 od sto, ka ko
predla`u jedni, ili 10
Novca za gorivo, od sto, ka ko pre dla `u
automobile i reprezentaciju drugi.
manjka}e za neke Zakon o reviziji po-
ni`erangirane slu`benike slovanja bh. institucija
na sna zi je od 2006.
godine i mogu}nost sankcionisanja rastro{nih institucija postoji
ve} tri godine, ali da se na vrijeme primjenjivao, mo`da bi kazne
prvo bile usmjerene ka bh. parlamentu, koji nije poznat po {te-
dljivosti. U tehni~kom smislu bi}e te{ko provesti ovu inicijativu
parlamentarnih komisija jer ove stavke treba izdvojiti iz ukupnih
tro{kova za ugovorene usluge.
Kako god se dogovore u parlamentu, te{ko je o~ekivati da }e se
finansijska disciplina popraviti na ovaj na~in jer }e kazna ipak
biti kolektivna. Novca za gorivo, automobile i reprezentaciju ma-
njka}e za neke ni`erangirane slu`benike, a {efovi institucija koji
su odgovorni za visoke tro{kove ima}e privilegije kao i ranije.
Ako je i{ta pozitivno u cijeloj ovoj pri~i onda je to ono {to se bar
govori o neophodnoj odgovornosti kod tro{enja javnog novca.
Sistem }e profunkcionisati onog trenutka kada se Tu`ila{tvo
uklju~i u istrage zbog milionskih nabavki mimo procedura i osta-
lih vidova zloupotreba bud`etskih sredstava.
ljudima Crkve pro{loga stolje}a.
Totalitarna svijest je samozaljubljena u
svoju poziciju vlasti i ne trpi kritiku i nepo-
sluh. No, stoga rado poti~e, kao Vatikan
ovih dana, otpadni{tvo kod drugih. Tako Va-
tikan najavljuje apostolsku konstituciju ko-
jom {irom otvara ulazna vrata otpadnicima
iz anglikanizma, makar pritom bili i o`enje-
ni sve}enici. U svojim redovima, me|utim,
o tome nije spreman ni ~uti pomisao o tome,
a kamoli argumente za njega.
Pa u ~emu su problemi? - pita se manje
upu}en ~ovjek. Tko je i {to Crkva da u svijet
Njezin mi{ljenja intervenira na takav na~in da ju~er
osje}aj slobode, zamjera, a danas pra{ta - Marxu, Lenonu,
osobni talent bilo kome?! Da onda izigrava uvrije|enost,
i savjest va`niji a sada velikodu{no pra{tanje? Ho}e li za pe-
su joj bili od svih desetak godina pra{tati i Saramagu ono {to
imperativa mu sad zamjera? Zar Bogu ili vjeri smeta
totalitarne svijesti mi{ljenje nekoga tko ka`e da je vjera "opi-
jum za narod"? Zar nije? Ili da su "Beatlesi"
poznatiji od Isusa? Zar nisu? I kakve to veze
ima s Isusom i zar bi to Isusu i upola smeta-
lo kao {to smeta Vatikanu? I dalje - zar "Bi-
blija" doista nije knjiga nad knjigama, i
vrhunska knji`evnost? Zar nije time i kata-
log svih ljudskih zala? A za{to bi bila dru-
k~ija od svijeta u kojemu je stolje}ima
nastajala? Kao i Shakespeare ili Dostojev-
ski? Ili Andri}? Zar to "Bibliji" smeta da pri-
tom bude i knjiga vrhunskih literarnih, kao i
moralnih ili bilo kojih (ako ba{ netko ho}e!)
vrijednosti? Smeta li to "Pjesmi nad pjesma-
ma" ili "Jobu" da budu vrhunska djela?
Smeta li "Knjizi mudrosti" ili "Psalmima"
da budu vrhunska djela? Ili, druk~ije, koliko
bi ona bila manje vrijedna knjiga bez Kaina,
zin osje}aj slobode, osobni talent i savjest
va`niji su joj bili od svih imperativa totali-
tarne svijesti koja je u ime svoje ograni~e-
nosti i krajnje banalnih interesa u stanju
manipulirati i Bogom i vjerom i stvarnim ili
izmi{ljenim svetinjama. Pa ~ak i mrtvima
(kao sad Vatikan Marxom ili Lenonom):
"dva dana nakon {to se objesila, Lola je bila
isklju~ena iz Partije i ispisana s fakulteta."
(Remen, prozor, orah i u`e)
Sa~uvati autonomiju savjesti i uvide ra-
zuma pred diktatom totalitarnog je iznimno
zahtjevno, ali je ~asno, zbog op}eg progona,
zbog anatemiziranja neistomi{ljenika ("anat-
hema sit"), re}i zajedno sa Simone Weil: "Ja
ostajem na strani svih stvari koje ne mogu
u}i u Crkvu, koje u Crkvi, toj univerzalnoj
ku}i prihva}anja, ne mogu prona}i nikakvo
prihva}anje na temelju tih dviju malih rije-
~i." Rije~i koje u Crkvi jo{ `ive - anathema
sit!
Naravno, Crkvu "vrije|aju" (ovo je sad
frekventna rije~!) Saramago ili "kapljica
sperme" vi{e "nego ocean krvi" ili op}a so-
cijalna bijeda. Islamske krugove "vrije|a"
Rushdiejevo pisanje o seksualnim frustraci-
jama islama, ali ne i krvavi sukob sunita i {i-
ita. Komunisti~ki totalitarizam "vrije|aju"
oni koji poku{avaju pobje}i iz njega, ali ne i
op}i teror straha {to ga proizvodi u svom to-
bo`njem egalitarizmu. A svi skupa zapravo
uzgajaju la` i licemjerje i terorom nas uvje-
ravaju u na{u sre}u, zadovoljstvo i op}e do-
bro. I sve to u ime nekakvog Boga ili tobo`e
vi{ih vrijednosti i interesa. Makar to pritom
u`asno vrije|alo (njihov termin!) i poni`a-
valo ~ak i zdrav razum!
16 vupsbl!27. 10. 2009.

Kasim ^oli} napadnut no`em u Zanatskoj

Hronika
Poginuo biciklista u Policijski
uli~noj trci automobila bilten
Maloljetnik
stradao u
naselju
^aklovi}i
kod Tuzle
TUZLA - Biciklista Alen ^. (14)
iz Tuzle poginuo je u saobra}ajnoj
nesre}i preksino} oko 19.30 na
magistralnom putu Tuzla – Zvor-
nik, u tuzlanskom naselju ^aklo-
vi}i, saop{teno je u MUP-u TK.
Dje~aka je udario jo{ neidentifici-
rani voza~, koji je pobjegao bez za-
ustavljanja. Konstatovano je da je
dje~akova smrt nastupila na licu
mjesta.
Uvi|aj je obavio kantonalni tu`i-
lac Nihad Halil~evi}, koji je policiji
dao upute za dalji tok istrage.
Svjedoci tvrde da je do nesre}e
do{lo prilikom trke automobila alfa
romeo i seat ibica, ali se ne zna po-
uzdano kojim vozilom je biciklista
usmr}en.
Dje~ak se, naime, vozio iz pravca
Tuzle prema Kalesiji, a policija je
Novi slu~aj
predoziranja
SARAJEVO - Be`ivotno tijelo nepoznatog mladi}a prona|eno je ju~e u
devastiranoj zgradi nekada{nje firme "Strojorad" u sarajevskom naselju
Grbavica.
Pored njegovog tijela prona|en je pribor za konzumiranje droge tako da je
Nepoznati mladi}
prona|en mrtav u zgradi
biv{eg "Strojorada"
Prema procjenama, radi se o mladi}u starosne dobi izme|u 25 i 30 godina.
Nakon policijskog uvi|aja tijelo preminulog mladi}a je prevezeno u prose-
kturu "Bare", gdje }e, po nalogu tu`ioca, vje{tak sudske medicine izvr{iti obdu-
kciju. Ovo je u posljednjih pet dana drugi slu~aj predoziranja narkomana u
Sarajevu.
FOTO NN
do{la do saznanja da se prije pogibi-
je posva|ao sa roditeljima, te je bici-
klom krenuo od ku}e.
Policija je nakon informacija o uli-
~noj trci, koja je okon~ana smr}u bi-
ci klis te, po ja ~a la sao bra }aj nu
kontrolu u potrazi za voza~em koji
je skrivio nesre}u.
Dje~aka udario
jo{ neidentifikovani
voza~, koji je pobjegao
Doznajemo da su na osnovu regis-
tarskih oznaka, koje su dobili od je-
dnog svje do ka, iden ti fi ci ra li
vlasnika vozila alfa romeo, dok je
vlasnik seata jo{ nepoznat.
J.[.
smrt nastupila najvjerovatnije zbog
predoziranja. Na tijelu nije bilo vi-
dljivih povreda, tako da nema su-
mnje da je u pitanju bila nasilna
smrt.
"Kod mladi}a nisu prona|eni ni-
kakvi dokumenti", rekli su u policiji.
A.S.
Izboden u
Prijedora
Jedno
poginulo,
~etvoro
povrije|eno Supruga Mirsada
^oli} potresena
LUKAVAC - Jedna osoba je doga|ajem
poginula, a ~etiri su povrije|ene
u sudaru pe`oa i {kode fabije,
koji se prekju~er oko 16 sati do-
godio na magistralnom putu Tu-
zla - Doboj, u mjestu Gnojnica
kod Lukavca.
Iz MUP-a TK je potvr|eno da
je {kodom upravljala Ismaila R.
(36) iz Grada~ca, koja je zbog
povreda zadr`ana u UKC Tuzla,
a pe`o, francuskih registarskih
oznaka, vozila je Ljiljana S.
(43) iz Tuzle.
U sudaru je poginula Vasva
Rizvali} (73) iz Grada~ca, su-
voza~ u {kodi, dok je putnik
Erol J. (44) iz Grada~ca te{ko
ozlije|en i zadr`an u UKC Tu-
zla. Voza~ pe`oa i suvoza~ Mu-
never I. (44) su lak{e ozlije|eni.
U Kantonalnom tu`ila{tvu Tu-
zla nisu saop}ili okolnosti pod
kojima se dogodila nesre}a.
J.[.
Pucano
u radar
ORA[JE - U paljbi iz automat-
skog oru`ja, koja se desila kod
ora{kog Odjeljenja Kazneno-po-
pravnog zatvora Tuzla, o{te}en je
fiksni radar, potvrdio je glasno-
govornik @upanijskog MUP-a u
Ora{ju Josip Dominkovi}.
"U tijeku je potraga za osobom
Dinka KOVA^EVI]
koja je iz vatrenog oru`ja pucala
u radar i o{tetila ga", kazao je PRIJEDOR - Kasim ^oli} (30), mje{tanin prije-
Najkomplikovanija za
Dominkovi}. dorskog sela Kami~ani, koji je preksino} oko 22 sata
Paljba je probudila zatvorenike, hirur{ko zbrinjavanje no`em izboden u Zanatskoj ulici u centru Prijedora,
ali i prepla{ila de`urno osoblje nalazi se van `ivotne opasnosti.
zatvora. Na{ izvor koji je `elio bila je rana na vratu, jer Potvr|eno je to nakon operativnog zahvata koji je
ostati anoniman ka`e kako su su prilikom uboda ura|en u prijedorskoj Op{toj bolnici, a od ju~e se pacijent
stra`ari u prvi mah pomislili da je
rije~ o napadu na zatvor.
povrije|ene i povr{inske nalazi na Odjelu intenzivne njege.
Prijedorska policija je tokom no}i uhapsila
N.Tr. vene vrata, kazao Jeli~i} dvije osobe koji se dovode u vezu s napadom hladnim

Pi{e: Nikola MORA^A IZ SUDSKE BILJEŽNICE

Su|enje optu`enima za trgovinu kokainom u RS

[araba sposoban da prati su|enje

BANJALUKA - Marko [obot, vje{tak
[araba se `alio medicinske struke, izjavio je ju~e pred
na bolove u Sudskim vije}em banjalu~kog Okru`nog
suda da je prvooptu`eni Nikola [araba
grudima, te (27) sposoban da prati su|enje, te da optu-
na ubrzano `eni ne boluje od sr~anih problema.
[araba se, naime, u proteklom periodu
lupanje srca, `alio na bolove u grudima, te na ubrzano lupa-
nakon ~ega nje srca, nakon ~ega je podvrgnut detaljnom
je podvrgnut ispitivanju koje je izvr{ilo pet kardiologa inter-
nista iz Klini~kog centra Banjaluka.
detaljnom U nalazima kardiologa koje je ju~e
ispitivanju, Sudskom vije}u prezentovao vje{tak [obot,
navodi se da je [arabino zdravstveno stanje
ali nalazi su uredno, te da su kompletne analize krvi i uri-
mu uredni na uredne.
Milica Cvijanovi}, [arabin advokat, za-
tim je upitala vje{taka da li pritvorski uslovi u
kojima boravi njen klijent uti~u na pogor{anje
njegovog zdravstvenog stanja, na {ta je [obot
odgovorio da pritvor mo`e uticati negativno
na bilo koju osobu.
Nakon iskaza vje{taka medi-
cinske struke, Specijalno tu`ila{tvo RS nasta-
vilo je sa preslu{avanjem presretnutnih
razgovora koje su optu`eni obavili od febru-
ara do maja pro{le godine. Iz ovih razgovora
moglo se ~uti kako je optu`eni Igor Mastilo-
vi} u Sarajevu nabavljao kokain, te kako je
kvalitetna "roba" dolazila iz Holandije.
Izme|u ostalih, preslu{an je tako i razgo-
vor Mastilovi}a i Dragana Supi}a u vrijeme
dok je Supi} boravio u zatvoru u Od`aku, u
kojem je, prema tvrdnjama Specijalnog tu`i-
la{tva RS, nabavljao vi{e novca za drogu ne-
go {to bi to mogao da je na slobodi.
Iz razgovora se
moglo ~uti kako je Mastilovi}
u Sarajevu nabavljao kokain
Tokom preslu{avanja razgo-
vora moglo se ~uti kako Supi} tra`i sastanak s
Mastilovi}em i to za vrijeme vikenda, kada su
ga pu{tali iz zatvora zbog dobrog vladanja.
Supi} tako tra`i od Mastilovi}a da prikupi
"projektnu dokumentaciju iz Skup{tine op{ti-
ne", te da je donese na zakazani sastanak u
Banjaluku.
Nikola [araba zvani Nino, iz Trebi-
nja, optu`en je da je bio organizator, te da je
rukovodio zlo~ina~kom organizacijom koja se
od 13. februara do 30. maja pro{le godine na
podru~ju Republike Srpske bavila prodajom
kokaina. Pod [arabinom "palicom", kako se
navodi u optu`nici, nalazili su se njegov brat
Risto (30) zvani Rile, Jovo [i{kovi} (30), Sa-
vo Jela~i} (28) zvani Pipun, Dragan Savovi}
(32) Bjato, Igor Mastilovi} (28) zvani Masta,
Vasilije [pirto (37), Dragan Jeli} (48), Kosta
[ekari} (44), Predrag Ra|en (37) i Nikola
Krnjeu{i}, svi iz Trebinja, Nemanja ]e}ez (33)
iz Gacka, te Nedeljko Dodig (32) iz ^itluka.
 Hronika 27. 10. 2009. vupsbl 17
ulici, a nakon toga dvojica uhap{ena

centru
Prona|en
oslonjen na
kontejner i u
lokvi krvi

pomo}i.
"K.^. je u poku{aju da pobjegne i da se sakrije od na-
pada~a, izgubio dosta krvi. On je kolima Hitne pomo}i
prevezen u prijedorsku bolnicu u kojoj je operisan. Uz po-
liciju je na licu mjesta bila i de`urni tu`ilac, koji je napad
na K.^. okarakterisala kao ubistvo u poku{aju", ispri~ala
je Arsenovi}eva.
Prijedorski hirurg Branko Jeli~i} je kazao da
je ^oli} u bolnicu dovezen u veoma te{kom stanju.
"Do dalaska u na{u zdravstvenu ustanovu pacijent je
jako iskrvario. Imao je ubodne rane u predjelu lijeve strane
trbuha sa o{te}enjem plu}ne maramice, te rane u predjelu
lijeve i zadnje strane vrata s povredama usne. Najkompli-
kovanija za hirur{ko zbrinjavanje bila je rana na vratu, jer
su prilikom uboda povrije|ene i povr{inske vene vrata",
kazao je Jeli~i}.
Zdravstveno stanje ^oli}a, nakon dvosatnog operati-
vnog zahvata je stabilizovano.
Mirsada ^oli}, supruga te{ko povrijedenog Kasima,
ne zna ko bi mogao stajati iza napada na njenog mu`a.
"Kasim je s na{im zetom bio u Prijedoru. Navodno je

Navodno je iza{ao iz kafane da

bi u obli`njoj trafici kupio cigarete United Nations Development Programme

iza{ao iz kafane u Zanatskoj ulici da bi u obli`njoj trafici

Mjesto gdje je
^oli} napadnut
FOTO NN
oru`jem na ^oli}a. Nezvni~no se saznaje da je rije~ o mu-
{karcima A.D. (20) i H.P. (22), oba rodom iz Prijedora.
^oli}a je, kako smo saznali, na parkingu u Zanatskoj
ulici presreo napada~ ili nekoliko njih i zadao mu vi{e
uboda no`em u predjelu vrata, usta i stomaka, a potom po-
bjegao. Ranjenog ^oli}a su u lokvi krvi i oslonjenog o
kontejner prona{li de`urni u Hitnoj pomo}i koje su o tome
najvjerovatnije obavijestili o~evici.
Gospa Arsenovi}, portparol CJB Banjaluka,
kazala je da je policija dojavu o ~ovjeku koji je u centru
Prijedora izboden no`em, dobila iz prijedorke Slu`be hitne
kupio cigarete. Tada su ga napali i izboli no`em. Moj mu`
se nikom i nikad nije zamjerio i ne znam koji bi motivi
mogli stajati iza ~injenice da on na svirep na~in i iz ~ista
mira bude izboden no`em. O~ajna sam i samo se molim
Bogu da pre`ivi, ali i da njegovi napada~i budu privedeni
pravdi", kazala je ^oli}eva.
United Nations Development Programme (UNDP) is the UN's global development network, advocat-
Radomir Duki}, v.d. na~elnika SJB Prijedor, potvrdio
ing for change and connecting countries to knowledge, experience and resources to help people build a
je ju~e da su uhap{ena dvojica mu{karaca.
"Rije~ je o licima A.D. i H.P. koji je dr`avlja- better life. If you are highly motivated, pro-active, energetic, enjoy challenges, enthusiastic, capable of
nin Slovenije. Oba se jo{ nalaze u policiji i nad njima se working independently in a complex environment, we strongly encourage you to apply for the following
vr{i kriminalisti~ka obrada. Uporedo s tim izdato je nare- national position in Sarajevo:
|enje da se pretresu ku}e i stanovi osumnji~enih i automo-
bili koje su koristili. U cilju istrage vi{e detalja za sada ne National Disaster Risk Reduction Consultant
mo`emo saop{tavati", kazao je Duki}.
On nije `elio da spekuli{e s motivima koji su doveli Detailed job description and UNDP Personal History Form (P11 form) are available at UNDP Reception
da te{kog ranjavanja ^oli}a. or at www.undp.ba.
Please send your most recent curriculum vitae and mandatory P11 by 10 November 2009 quoting Va-
cancy No. 09-114 to UNDP Reception, 48 Mar{ala Tita Street, 71000 Sarajevo, phone: 033/563-800, fax:

Zelenika prihvatio 033/552-330 or at registry@undp.ba.

United Nations Development Programme

tri godine zatvora @ivana Baji}, specijalni tu`ilac, navela je da se garan-

N. MORA^A
BANJALUKA - Branko Zelenika (41) iz Lakta{a,
osumnji~eni za organizovanje istorijske prevare
"Elektroprivrede RS" i firme DEP-OT te{ke milion
maraka, dogovorio je sa Specijalnim tu`ila{tvom RS
sporazum o priznanju krivice koji predvi|a kaznu od
tri godine zatvora, potvr|eno je "Nezavisnim" iz izvo-
ra bliskog istrazi.
Kona~nu odluku na taj sporazum da}e ipak Sudsko
vije}e Posebnog odjeljenja banjalu~kog Okru`nog suda u
narednom periodu.
Mileta Bo{kovi} i Vladimir Raosavljevi}, advokati
Zelenike, zatra`ili su ju~e od banjalu~kog Okru`nog suda
da pusti njihovog klijenta iz pritvora.
Ljubica Zelenika, majka osumnji~enog, ujedno je za-
lo`ila imovinu, ku}u i {umu u vrijednosti od 150.000 ma-
raka, a sve kao garancija da njezin sin ne}e pobje}i
ukoliko ga puste iz pritvora.
cija uzme u obzir ukoliko banjalu~ki Okru`ni sud odlu~i
pustiti Zeleniku.
Odluku o pu{tanju iz pritvora Zelenike Sudsko vije}e
}e donijeti danas.
Specijalno tu`ila{tvo RS tereti Zeleniku da je zajedno
sa Mirom [uvakom (52) iz Kozarske Dubice, Mirom
Ivan~evi} (51) iz Dervente, te Milutinom Gaji}em iz Ba-
Odluku o pu{tanju iz
pritvora Zelenike Sudsko
vije}e }e donijeti danas
njaluke, a koji se odranije nalaze u pritvoru, organizovao
kriminalnu grupu koja je u aprilu ove godine izvr{ila neza-
konit prenos i prisvajanje sredstava u iznosu ve}em od mi-
lion maraka, a na {tetu firmi "Elektroprivreda RS" i
DEP-OT.
United Nations Development Programme (UNDP) is the UN's global development network, advocat-
ing for change and connecting countries to knowledge, experience and resources to help people build a
better life. If you are highly motivated, pro-active, energetic, enjoy challenges, enthusiastic, capable of
working independently in a complex environment, we strongly encourage you to apply for the following
national position in Sarajevo:
National Programme Manager & Coordinator (NPMC)
Detailed job description and UNDP Personal History Form (P11 form) are available at UNDP Reception
or at www.undp.ba.
Please send your most recent curriculum vitae and mandatory P11 by 10 November 2009 quoting Va-
cancy No. 09-113 to UNDP Reception, 48 Mar{ala Tita Street, 71000 Sarajevo, phone: 033/563-800, fax:
033/552-330 or at registry@undp.ba.
18 vupsbl!27. 10. 2009.

Region Kre}u
protesti
[B!HSFC!.!Iswbu!tlj!tjo!ej!lb!uj!ob!.
kb!wj!mj!tv!kv!•f!qspuftuf!lp!kj!~f!cjuj
pesab!oj!pwf!tfenjdf!j!up!ob!Nbs!.
lp!wpn!ushv!v![b!hsf!cv/
Of!qp!tsf!ebo!qp!wpe!tv!j{!nkf!of!j
Odnosi izme|u Uhap{eni ep!qv!of![b!lp!ob!p!sb!ev-!lp!kf!tv
napada~i vqv!~f!of!v!ij!uov!tb!cps!tlv!qsp!df!.
Hrvatske i Slovenije iz Kranja
ev!sv/!\ub!wj!|f-!ob!kbw!mkfo!kf!j!wf!mj!lj!kf!.
tfo!kj!qspuftu!lp!kj!~f!obk!wkf!spwb!uoj!kf
na prekretnici LJUBLJANA - Slovena~ka
policija uhapsila je osumnji~ene
cj!uj!wf~!25/!opwfncsb/!)Bhfo!dj!kf*

za nedjeljni napad eksplozi-

vnom napravom na goste je-
dnog lokala u Kranju.
U opse`noj policijskoj akciji
tokom no}i s nedjelje na pone- U Beogradu i Zagrebu podignute
djeljak blizu Metlike u ju`nom

ZAGREB - Slovena~ki premijer
Snajperista
dijelu zemlje, neposredno uz
granicu s Hrvatskom, uhap{ene
su ~etiri osobe i pretpostavlja se
kako su htjele pobje}i iz dr`a-
ve.
mnih interesa. Napravi}emo tako ve- U napadu ispred no}nog kluba
"Milion" u Kranju povrije|eno

Borut Pahor izjavio je ju~e u Za-
grebu da su odnosi izme|u Hrvat-
ske i Slo ve ni je na pre kre tni ci
poslije koje }e biti jasno da li su to
dvije susjedne prijateljske zemlje
ili dva susjeda u sukobu.
Nakon u~e{}a na hrvatsko-slove-
na~kom privrednom forumu, na ko-
jem je bila i hrvatska premijerka
Jadranka Kosor, on je kazao da je
pad hrvatsko-slovena~ke privredne
saradnje djelimi~no izazvan i politi-
~kim problemima koje treba {to prije
rije{iti. "Sad smo u prelomnom tre-
nutku - ili }e se obje politike, hrvat-
ska i slovena~ka, obje dr`ave i oba
naroda odlu~iti prije svega za me|u-
sobne interese ili }e i dalje isticati sa-
mo ono {to ih razlikuje", kazao je.
Moderator foruma Dunja Konje-
vod Boruta Pahora predstavila je kao
predsjednika hrvatske vlade, a na-
zvala ga je i pogre{nim imenom Bo-
ris. Sudionici su lapsuse do~ekali sa
simpatijama, pa i sam Pahor, koji je
rekao da je to isto kao da je Kosoro-
va progla{ena predsjednicom Vlade
Slovenije.
"Kosorova i ja strpljivo tra`imo
rje{enje problema, a na ra~un uzaja-
liki korak naprijed zbog kojeg }e biti
sre}na i djeca na{e djece", kazao je
Pahor. Dodao je da se dosad smatra-
lo da je jedini interes Slovenije rje{a-
vanje grani~nog pitanja, a Hrvatske
ulazak u EU:
"Ulazak Hrvatske u EU je i u slo-
vena~kom interesu, jednako kao {to
je i rje{avanje grani~nog pitanja inte-
res Hrvatske", dodao je Pahor i za-
klju~io kako je premijerka Kosor
jako popularna u Sloveniji jer ve}ina
misli da ga je prevela `ednog preko
vode, ali da }e se bez obzira na po-
pularnost premijerka Kosor i on
dr`ati dogovora kao "pijani plota"
kako bi do{li do blagostanja.
Hrvatska premijerka Jadranka Ko-
sor rekla je da politika mora da pro-
na|e re{enja koja }e olak{ati odnose
u svim podru~jima. Dodala je da su
ona i Pahor okrenuli novu stranicu u
odnosima izme|u dvije dr`ave koja
se zasniva na saradnji, razumijevanju
i me |u so bnom uva `a va nju kao
osnovi za budu}u saradnju. Rekla je
da je dogovoreno da poslije susreta
na privrednom forumu ona i Pahor
idu na razgovore sa svojim saradni-
cima o arbitra`i. (Agencije)
je desetak osoba. (Fena)
Dva po`ara,
jedna `rtva
BEOGRAD - U po`aru koji je
rano ju~e izbio u beogradskom
naselju Zaklopa~a jedna osoba
je po gi nu la, dok u po `a ru u
romskom naselju u @arkovu ni-
je bilo povrije|enih, ali je izgo-
rjelo dvadesetak baraka.
U po`aru u @arkovu izgorio je
opti~ki kabl, za koji je vezano
50 baznih radio- stanica mobil-
ne telefonije.
Ekipe kompanije "Telekom
Srbija" radile su ju~e na otkla-
njanju kvara. (Srna)
Informator
Policija
Srbija 92
Hrvatska 92, 112
Crna Gora 92
ako bomba
Optu`eni su i @eljko Milovanovi} i Milenko Ku-
zmanovi}, a sva trojica se terete za krivi~na djela zlo~i-
na~kog udru`ivanja i te{kog ubistva.
Tu`ila{tvo smatra da Ivo Pukani} i Niko Franji} ubijeni su 23. oktobra
2008. u Zagrebu.
su dokazi prikupljeni u "Tu`ila{tvo smatra da su dokazi priku-
toku istrage potvrdili da pljeni u toku {estomese~ne istrage potvrdili osnovanu
su optu`eni organizovali sumnju da su Joci}, Milovanovi} i Kuzmanovi} deluju}i
u okviru me|unarodno organizovane kriminalne grupe
ubistvo Pukani}a ~iji su pripadnici bili dr`avljani Srbije, Hrvatske i Bosne
i Hercegovine organizovali i izvr{ili pomenuta krivi~na
BEOGRAD, ZAGREB - U Zagrebu i Beogradu dela", pi{e u saop{tenju Specijalnog tu`ila{tva, koje je
ju~e su podignute optu`nice protiv osumnji~enih za potpisao specijalni tu`ilac za organizovani kriminal Mi-
ubistvo suvlasnika hrvatskog nedjeljnika "Naci- ljko Radisavljevi}.
onal" Ive Pukani}a i njegovog bliskog saradnika Ni- Optu`eni su, prema navodima optu`nice, ubili Pu-
ke Franji}a. kani}a za nov~anu nagradu od najmanje jedan i po mili-
Protiv Sretena Joci}a, zvanog Joca Amsterdam, op-
tu`nicu je podiglo Specijalno tu`ila{tvo za borbu protiv
on evra.
Okrivljeni su, prema optu`nici, u du`em periodu
organizovanog kriminala u Beogradu. pratili Pukani}a i u oktobru 2008. godine pripremili ek-

Vatrogasci
Me|unarodni sud Srbija 93

odlu~uje o Prevlaci Hrvatska

Crna Gora
93, 112
93
PODGORICA - Crna Gora i Hrvatska }e uskoro Me|unarodnom su-
du u Hagu predati dokumentaciju u vezi s rje{avanjem grani~nog pita- Hitna pomo}
nja na poluostrvu Prevlaka kod Herceg Novog. Srbija 94, 112
Hrvatski ambasador u Podgorici Petar Tur~inovi}, kako su prenijeli podgori-
Hrvatska 94, 112
~ki mediji, objasnio je da }e tim dokumentom dvije dr`ave na Me|unarodni Amir Mafalani, jedan od optu`enih FOTO NN
sud u Hagu prenijeti pravo da donese odluku o Prevlaci. Tur~inovi} je poziti- Crna Gora 94
vno ocijenio dosada{nju saradnju Crne Gore i Hrvatske u vezi s Prevlakom.
Mediji su prenijeli informacije iz Ministarstva inostranih poslova Crne Gore, Pomo} na putu
prema kojima se na rje{avanju pitanja Prevlake "ozbiljno radi".

Radi se o
Na Prevlaci, prema ranijem dogovoru
Hrvatske i biv{e Savezne Republike Ju-
Srbija
Hrvatska
Crna Gora
987
987
987
Restoran u Vranju
dignut u vazduh
grani~nom pitanju go slavije, vlada poseban re`im uprav-
Crne Gore i Hrvatske lja nja ko ji }e os ta ti do ko na ~nog
rje{enja. Telefonske
I crnogorski i hrvatski zvani~nici su informacije
vi{e puta izjavili da takav re`im na Prevlaci odli~no funkcioni{e. Srbija 988 oko 1.25. U incidentu nije bilo povrije|enih, ali je pri~i-
Premijeri Crne Gore i Hrvatske, Milo \ukanovi} i Ivo Sanader, ranije su se Vranje
Hrvatska 988 FOTO NN
njena velika materijalna {teta.
dogovorili da se definitivno rje{enje za Prevlaku prepusti Me|unarodnom su- Dragana Stankovi}-Tasi} rekla je da su
du u Hagu. (B92) Crna Gora 988
stru~njaci iz Beograda pozvani nakon {to je utvr|eno da u
restoranu nije eksplodirala plinska boca.

U incidentu nije bilo povrije|enih

Milorad Veljovi},
direktor policije Srbije
VRANJE - Zgrada u kojoj se nalazio restoran
"Kubura" u Vranju u potpunosti je sru{ena u ju~e-
Policija nije neprijatelj naroda Pre{e- ra{njoj eksploziji, a u incidentu nije bilo povrije|enih.
va i Bujanovca. Mi smo njihovi prija- Portparol Op{tinskog suda u Vranju Dragana Stan-
telji i `elimo da za{titimo njihovu kovi}-Tasi} rekla je da }e u istragu o eksploziji u restora-
bezbednost. nu "Kubura" biti uklju~eni i stru~njaci za eksploziv iz
Beograda. Zgrada u kojoj se nalazio restoran "Kubura" u
centru Vranja u potpunosti je sru{ena u eksploziji jutros
Portparol Suda navela je da je to potvrdio vlasnik
uni{tenog restorana Ivica Vojinovi}.
Restoran je bio smje{ten u centru Vranja, u Partizan-
skoj ulici.
Preko puta zgrade koja je sru{ena u eksplo-
ziji je hotel "Vranje", a zgrada Policijske uprave Vranje
udaljena je oko 300 metara.
U eksploziji je o{te}eno i nekoliko okolnih objekata.
Partizanska ulica je zatvorena za saobra}aj, a mjesto su
obezbje|ivali policajci. (B92)
 Region 27. 10. 2009. vupsbl 19

Mladi} pao "Marko Polo"

sa zgrade ostao nasukan
CFP!HSBE!.!\f!tobft!up!hp!ej|!okj [B!EBS!.!Usj!sf!nps!lf!sb!qp!lv!|b!mb
nmb!ej~!v!op!~j!j{nf!}v!of!ekf!mkf!j tv!kv!• f!eb!v!np!s f!tqvt!u f!cspe
qp!of!ekf!mklb!qbp!kf!tb!{hsb!ef!v #Nbs!lp!Qp!mp#-!v!wmb!toj|!uwv!#Kb!esp!mj!oj!.
Qswp!nbk!tlpk!vmj!dj!v!Cfp!hsb!ev!j kf#-!lp!kj!tf!tb!216!ptp!cb!j!29!wp!{j!mb
ob!mb!{j!tf!v!lsj!uj!•opn!tub!okv/! ob!t v!l bp! ob! pt!u swdf! Tju! j{nf!} v
Nmb!ej~!kf!tb!qp!wsf!eb!nb!hmb!wf!j nkft!ub!Av!ub!j!Qb!|nb!ob!v!|j!cfo!tlpn
vov!usb|!okji!ps!hb!ob!qsf!cb!•fo!v blwb!up!sj!kv!nv/
Vs!hfo!uoj!dfo!ubs-!hekf!kf!j!pqf!sj!. Qswp!cj!uob!ub!luj!lb!j{!wmb!•f!okb!usb!kf!lub
tbo/!)SUT* oj!kf!cj!mb!vt!qkf!|ob/!J{!sf!mf!wbo!uoji!jo!.
tuj!uv!dj!kb!tb!{ob!kf!tf!eb!cj!pwb!bldj!kb
np!hmb!usb!kb!uj!eb!oj!nb/!)Tsob*

optu`nice protiv osumnji~enih za ubistvo Ive Pukani}a Vijesti

~ekao spreman
[estoro
povrije|enih
u lan~anom
sudaru
ZAGREB - ^etiri automobila

zataji
i kombi sudarili su se ju~e u
Zagrebu.
@eljko
Lan~ani sudar skrivio je K.I.
Milovanovi} (52), koji je vozio kombi. U
nalazi nezgodi je lak{e povrije|eno
se na obje
optu`nice {est ljudi, me|u kojima i peto-
godi{nja djevoj~ica.
Mercedes, golf, folksvagen i
opel stajali su na semaforu i
~ekali da se upali zeleno svje-
tlo. Na mercedes je odjednom
na le tio kom bi, a od si li ne
udarca mercedes je udario u
golf, koji je naletio na folksva-
gen, te je on jo{ udario u opel.
Neslu`beno se doznaje kako je
uzrok sudara neprilago|ena
brzina. (Agencije)

Ivo Pukani}
Mjesto ubistva
splozivnu napravu i postavili je na kupljeni skuter (mali
motocikl) koji su dovezli i ostavili na parking prostor u
dvori{tu NCL media grupe u Zagrebu, u blizini Pukani-
}evog vozila.
"Kada je Pukani} zajedno s Franji-
}em pri{ao vozilu, aktivirali su eksplozivnu napravu ta-
ko da su u nastaloj eksploziji njih dvojica smrtno
stradali, vi{e ljudi je zadobilo telesne povrede, a na vo-
zilima i okolnim objektima pri~injena je materijalna {te-
ta", pi{e u saop{tenju.
Istovremeno, jedan od ~lanova kriminalne grupe
Bojan Guduri}, s tavana zgrade u Palmoti}evoj ulici,
naoru`an pu{kom s opti~kim ni{anom, posmatrao je
parkirali{te i bio spreman djelovati ako bi eksplozivna
naprava zatajila.
"^ermak nije
komandovao"
ZA GREB - Ge ne ral Ivan
^ermak nije zapovijedao voj-
nim postrojbama na kninskom
Ta me|unarodno organizovana kriminalna grupa `enju, \urovi} je, kao ~lan zlo~ina~ke organizacije, po podru~ju, nego je s njima sura-
imala je ukupno osam ~lanova. njegovom nare|enju, za iznos od milion i po evra, orga- |ivao, izjavio je ju~e svjedok
@eljko Milovanovi} nalazi se i na optu- nizovao u Hrvatskoj ubistvo Pukani}a, naveo je US- ^ermakove odbrane Emin Tes-
`nici podignutoj u Zagrebu, na kojoj su pored njega i KOK. Pri tome je istaknuto da je ubistvo Ive Pukani}a ke re d`i} na su |e nju tro ji ci
Robert Matani}, Luka Matani}, Amir Mafalani, Bojan organizovano da bi ga onemogu}ili da u medijima u hrvatskih generala pred Ha{kim
Guduri} i Slobodan \urovi}. Oni su optu`eni da su kao Hrvatskoj i susjednim zemljama iznosi novinarske in- sudom.
pripadnici zlo~ina~ke organizacije iz koristoljublja us- formacije o dejstvu vi{e kriminalnih grupa na tim pros- "Nisam bio pot~injen ^erma-
mrtili Pukani}a i Franji}a i eksplozijom izazvali opa- torima i njihovoj me|usobnoj povezanosti. ku, nego s njime sura|ivao. Bio
Ivo Pukani} snost za `ivot ljudi i imovinu i uzrokovali imovinsku Po kre ta nje i do sa da{ nje vo|enje sam dobrovoljac koji mu je do-
i Niko Fra- {tetu velikih razmjera, naveo je na svojoj internet strani- ovog krivi~nog postupka obilje`ila je saradnja policij- {ao pomo}i da se {to prije osi-
nji} ubijeni ci hrvatski Ured za suzbijanje korupcije i organizovanog skih i pravosudnih organa Srbije i Hrvatske. gura `ivot civilima koji su se
su 23. okto- kriminala (USKOK). "Zapravo, optu`nice koje se danas (ponedje- vra}ali", rekao je Teskered`i},
bra 2008. u Nakon {to je u prvoj polovini pro{le godine u Srbiji ljak) podi`u direktan su proizvod istovremeno vo|e- ~lan tima za razminiranje pros-
Zagrebu Sreten Joci} organizovao zlo~ina~ku organizaciju za iz- nih is tra ga u dve ze mlje", na veo je tu `i lac tora koji je Hrvatska preuzela
vr{enje te{kih krivi~nih dela u Srbiji i zemljama u okru- Radisavljevi}. (Agencije) nakon akcije "Oluja". (Fena)

Hodak: Ivanino ubistvo poruka Zagorcu
ZAGREB - U @upanijskom sudu u Zagrebu
ju~e je nastavljeno su|enje Mladenu [logaru, ko-
jeg terete za ubistvo Ivane Hodak. [logara su-
mnji~e da je 6. oktobra 2008. godine sa dva hica
smaknuo Ivanu Hodak.
Na su|enju su svjedo~ili Ivanini roditelji Zvoni-
mir Hodak i Ljerka Mintas-Hodak. "Ubojstvo moje
k}eri je poruka, a ubojstvo odvjetnika nije. Tim
ubojstvom poslali su poruku meni i Vladimiru Za-
gorcu, koji ima troje djece. O imenima onih koji sto-
je iza toga ne}u sada. Postoji sna`na volja, da li kod
krimogene grupacije, politi~ke ili u tajnim slu`bama,
da se Zagorca eliminira, {to su sada nepravomo-
}nom presudom i uspjeli", zapo~eo je svjedo~enje
Zvonimir Hodak. Otac ubijene Ivane jedva je suz-
dr`avao suze dok je govorio u sudnici. Izjavio je da
je [logara zadnji put vidio prije 14 godina, a tvrdi da
bi [logar, ako je i ubio njegovu Ivanu, rekao istinu o
detaljima njenog kretanja tog dana. Zbog toga sma-
tra da se radi o "fingiranoj pri~i kojom se htjelo za-
mutiti vodu i zamagliti one koje stoje iza ubistva".
"Sa ta dva hica nije ubijena samo moja
Zvonimir Hodak i Ljerka Mintas-Hodak
FOTO NN
k}er, nego i njeno dijete, a uni{ten je `ivot moje
majke, supruge i mene. Motiv je la`an, izmi{ljen i
iskonstruiran", zaklju~io je Hodak. Dodao je kako
on nije bio u poziciji da pomogne [logaru kada je
izgubio posao.
Advokat Zvonimir Hodak sudiji je rekao da ga
je tokom istrage nazvalo petoro ljudi, koji su `eljeli
ostati anonimni, te mu rekli da su 6. oktobra 2008. u
8.30 u emisiji "Dobro jutro, Hrvatska" ~uli da je Iva-
na ubijena, a k}erka mu je smaknuta u 11 sati. "Zna-
Motiv je la`an, izmi{ljen
i iskonstruiran, smatra Hodak
~i da je netko unaprijed javio za Ivanino ubojstvo, a
te snimke vi{e nema", rekao je Hodak, koji }e zatra-
`iti sudski nalog da se potra`i ta snimka.
U nastavku svjedo~enja rekao je
kako je Ivana zastupala Vladimira Zagorca u gra-
|ansko-pravnim predmetima, te da je zajedno s njim
nekoliko puta bila u Be~u kod Zagorca. Opovrgao je
naga|anja da se njegova k}erka Ivana nasamo sasta-
jala sa Zagorcem. (Agencije)
Snimkom
grupnog
seksa
ucjenjivao
djevojku
ZAGREB - Zagreba~ka poli-
cija osumnji~ila je N.[. (42), te
nepoznatog mu{karca i `enu za
kazneno djelo iskori{tavanja
maloljetnice za pornografiju, te
kazneno djelo dje~je pornogra-
fije na kompjuterskom sistemu.
Djevojka (23) prije {est godina
prijavila se na oglas N.[., u ko-
jem je tra`io modele. Imala je 17
godina, te su je nagovorili da sni-
mi erotske i pornografske foto-
grafije, te pet videa od kojih je
jedan grupnog seksa. Djevojka se
kasnije predomislila i rekla kako
ne `eli da materijale objave na
svojoj internetskoj stranici. Ipak,
2006. godine N.[. je sve objavio,
a nakon {to je to djevojka sazna-
la, tra`io je novac od nje kako bi
uklonio snimke. (Agencije)
20 vupsbl!27. 10. 2009.
Ekonomija
"BH po{ta" na BiH tra`i
ukidanje
zelenoj grani vancarinskih
SARAJEVO - "BH po{ta" izi{la je na zelenu granu i bez "BH Teleco-
ma", konstatovano je tokom ju~era{njeg sastanka rukovodstava dva barijera
preduze}a. SARAJEVO - Delegacija BiH
Iako ve} dugi niz godina dvije kompanije posluju odvojeno, one su jo{ usko u~estvova}e od 27. do 29. oktobra
povezane kako poslovnim tako i jakim prijateljskim vezama, re~eno je na sas- na sastanku pod nazivom "Nedje-
tanku. Genrealni direktor "BH Telecoma" Ned`ad Re{idbegovi} je istakao da
je bio zabrinut za "BH po{tu" nakon razdvajanja od "BH Telecoma", s obzi-
lja CEFTA 2009" u Podgorici,
gdje }e ponovo zahtijevati ukla-
rom na pesimisti~ne prognoze o njenom daljem poslovanju, te da je sada pre- njanje necarinskih barijera koje
sretan poslovnim rezultatom koji pokazuje da je "BH po{ta" izi{la na zelenu
granu i bez "BH Telecoma".
susjedne zemlje prave bh. izvo-
znicima.
"Uspjeh 'BH po{te' jo{ je zna~ajniji s aspekta da, jednako kao i 'BH Tele- "Tra`i}emo jedinstvenu primje-
com', posluje u uvjetima postojanja vi{e operatera na podru~ju dr`ave", ista- nu CEFTA u svim ~lanicama i
kao je Re{idbegovi}. Emir Hajri}, direktor Sektora za po{tanski promet "BH ponoviti prijedlog zaklju~ivanja
po{te", ukazao je na dugu tradiciju sna`nih poslovnih i prijateljskih veza, nas- sporazuma o uzajamnom prizna-
talih tokom decenija rada u zajedni~kom PTT-u, te izrazio nadu da novi kadar vanju sertifikata, kojim bi se naj-
koji dolazi u obje kompanije to ne}e zapostaviti. Enes D`ihi}, direktor Sektora jednostavnije i najbr`e rije{ili
za razvoj i informacione sisteme "BH po{te", informisao je rukovodstvo "BH brojni problemi i eliminisale naj-
Telecoma" da zajedni~ka investicija izgradnje poslovne zgrade u Mostaru na- ve}e necarinske barijere za na{e
preduje predvi|enom dinamikom, te da }e biti zavr{ena u planiranom roku - proizvode, bez dugotrajnih nate-
do marta 2010. godine. D`ihi} je tako|e naglasio da je "BH po{ta", u skladu
zanja i pojedina~nih pregovora sa
sa svojim poslovnim opredjeljenjem, ve} u postupku nabavki novih najmo-
svakom ~lanicom CEFTA pose-
dernijih ma{ina za hibridnu po{tu. U toku sastanka inicirano je da, u sklopu
bno", istakao je projekt menad`er
ure|enja okoline zajedni~ke poslovne zgrade u Mostaru, bude podignut i spo-
Sektora za makroekonomski sis-
menik Midhatu Hujduru Hujki.
tem STK BiH Igor Gavran.
B.S.
BIFX SASX-10 SASX-30
SASE +0,70% -0,24% +0,89%
Najve}i promet
dionicama
Kotacija kompanija
"Bosfin fonda"
Kotacija fondova
SARAJEVO - Na pro{losedmi-
~nom trgovanju na Sarajevskoj ber-
zi os tva ren je pro met od
1.196.374,62 KM, a u sklopu 117
transakcija prometovano je 95.929
Primarno slobodno tr`i{te dionica.
Promet na berzanskoj kotaciji
iznosio je 377.529,10 KM, a na ko-
taciji kompanija trgovano je samo
dionicama "Bosnalijeka" Sarajevo u
vrijednosti od 25.093,37 KM po ci-
jeni od 16,66 KM. Na primarnom
slobodnom tr`i{tu ostvaren je pro-
met u vrijednosti od 214.016,57
KM, a najtra`enije su bile dionice
Sekundarno slobodno tr`i{te
"BH Telecoma", kojima je trgovano
u vrijednosti od 83.559,08 KM po
cijeni od 22,13 KM. Na sekundar-
nom slobodnom tr`i{tu ostvaren je
promet od 604.828,95 KM, a najvi-
{e je trgovano dionicama ABDS u
iznosu od 592.865 KM po cijeni od
65 KM. Na kotaciji fondova trgova-
EPCJUOJL0HVCJUOJL!EBOB DJKFOB!)LN*! QSPNKFOB no je u vrijednosti od 352.435,73
KM, a najve}i promet ostvaren je
QQN!Uv!{mb 8-11 .48-36& dionicama "Bosfin fonda" Sarajevo
u iznosu od 172.520 KM po cijeni
od 3,80 KM. Najve}i rast cijene na
Af!mkf!{b!sb!Jmj!kb|-!Jmj!kb| 5-51 .61-11& ju~era{njem trgovanju od 37,25 od-
sto na sedam KM imale su dionice
preduze}a "Prerada i promet mlije-
ka" Tuzla, dok su najve}i pad vrije-
dnosti od 50 odsto na 4,40 KM
imale dionice @eljezare Ilija{.
Vrijednost BIFX-a se pove}ala za
0,70 od sto na 1.997,17 po ena,
SASX-10 indeks je pao za 0,24 od-
sto i izno si 1.170,86 po ena, a
SASX-30 indeks je porastao za 0,89
Kretanje cijene dionica Kretanje cijene dionica odsto na 1.191,73 poena.
"Herbos fonda" Mostar "[ipad-komerca" Sarajevo Z.D.
Resorni ministar obe}ao pomo}
Borivoje SIMI]
Bankarske
SA RA JE VO - Ban ko vne ga -
rancije koje preduze}a pola`u pri-
li kom uvo za ra di unu tra{ nje
obrade proizvoda nepotrebne su i
dodatno optere}uju poslovanje bh.
privrede, ukazuju privrednici.
Elizabeta Josipovi}, vlasnica pre-
duze}a "Skonto-prom" iz Prijedora,
ka`e da za bankovne garancije nepo-
trebno izdvajaju veliki iznos novca.
"Godi{nje za bankovne ga-
rancije izdvajamo 300.000 KM, iako
smo poslove koje radimo za {vedski
lanac trgovina IKEA osigurali kod
osiguravatelja. Ovi tro{kovi se nepo-
trebni, a sredstva koja izdvajamo bi
nam dobro do{la u situaciji kad te{ko
dolazimo do kredita", obja{njava Jo-
sipovi}eva.
Smatra da je procedura za ukida-
nje pomenutih bankovnih garancija
jednostavna i da bi je trebalo sproves-
ti ka ko bi kom pa ni je ko je se ba ve
izvozom dobile olak{icu, ako ve} ne-
maju izvozne stimulacije.
"Do bi ja li smo obe }a nja da }e
garancije biti ukinute, ali na{i zah-
tjevi nisu usli{eni", ka`e Josipovi}e-
va i do da je da je umor na od
BIRS
BLSE -0,82% -0,92% 0,00%
Slu`beno berzansko tr`i{te - lista B
Slu`beno berzansko tr`i{te - akcije IF-ova
Slobodno tr`i{te
Javna ponuda obveznica
Obveznice i ostale HOV
EPCJUOJL0HVCJUOJL!EBOB
#Kb!ip!sj!ob!ptj!hv!sb!okf#!Qb!mf
Gb!csj!lb!{b!qp!djo!•b!wb!okf!
Tsf!csf!oj!db!
Kretanje cijene akcija
"Jahorina osiguranja" Pale
Tro{kovi za
bankarske
garancije
nepotrebni, a
sredstva koja
izdvajamo
za to bi nam
dobro do{la
u situaciji
kad te{ko
dolazimo
do kredita,
obja{njava
Josipovi}eva
Privrednicima
obe}avano ukidanje
bankarske garanacije
FOTO NN
FIRS ERS10
Potonuli
glavni indeksi
BANJALUKA - Na ju~era{njem
trgovanju na Banjalu~koj berzi os-
tvaren je promet od 183.078,01
KM, kroz 58 transakcija.
Na slu`benom berzanskom tr`i{tu
B lista najve}i promet je ostvaren
akcijama "Hemijske industrije des-
tilacije" iz Tesli}a u vrijednosti od
54.000 KM po cijeni od 0,54 KM
za deset odsto ni`oj u odnosu na
prethodno trgovanje.
Najve}i promet na slobodnom
tr`i{tu ostvaren je akcijama Fabrike
za pocin~avanje Srebrenica u vrije-
dnosti od 7.800 KM po cijeni od
2,60 KM za 13,33 odsto ni`oj u
odnosu na prethodno trgovanje.
Akcije ovog preduze}a jedine su
imale pad vrijednosti, a najve}i rast
cijene od 14,27 odsto na 87,02 KM
imale su akcije "Jahorina osigura-
nja" Pale.
Kod fondova najve}i promet je
ostvaren akcijama "Zepter fonda"
Banjaluka u iznosu od 6.369,94
DJKFOB!)LN*! QSPNKFOB KM po nepromijenjenoj cijeni od
6,25 KM. Nijedan fond nije imao
98-13 25-38&! rast cijene, a najve}i pad vrijednosti
od 6,40 odsto na 4,68 KM imale su
akcije "BLB-profit fonda" Banjalu-
3-71 .24-44& ka. U segmentu du`ni~kih hartija od
vrijednosti najvi{e je trgovano ob-
veznicama RS za izmirenje ratne
{tete, druga emisija, u vrijednosti od
41.298,52 KM po cijeni od 48,58
KM za 1,76 odsto ni`oj u odnosu na
prethodno trgovanje.
Vrijednost BIRS-a se smanjila za
0,82 odsto na 1.020,66 poena, FIRS
je pao za 0,92 od sto i izno si
1.985,07 poena, a ERS10 indeks je
Kretanje cijene akcija ostao na 773,75 poena.
"BLB-profit fonda" Banjaluka Z.D.
 Ekonomija 27. 10. 2009. vupsbl 21
privrednicima u ispunjavanju njihovih zahtjeva

garancije priti{}u privredu moljakanja vlasti da privredu oslo-
bode nameta.
Ministar spoljne trgovine
i eko nom skih odno sa BiH Mla den
Zirojevi} tvrdi da je spreman pomo}i
kompanijama poput "Skontro-proma"
koje obavljaju lon-poslove i poziva ih
da mu se obrate sa prijedlogom.
"Nastoja}u pomo}i iako je Upra-
vni odbor Upra ve za in di rek tno
oporezivanje BiH (UIO) imao negati-
van stav prema ovome. Prije dvije-tri
se dmi ce Vi je }e mi nis ta ra BiH je
oslobodilo poljoprivrednike pla}anja
garancija za govedinu i pile}e meso i
nema razloga da se ne anga`ujem za
sli~nu odluku i za tekstilce", ka`e Zi-
rojevi} i negira da Ministarstvo ko-
jem je na ~e lu igno ri {e zah tje ve
privrede.
U UIO BiH poja{njavaju da je
obaveza polaganja bankarskih garan-
cija propisana Zakonom o carinskoj
politici BiH radi obezbje|enja carin-
skog duga koji se otvara od momenta
kad roba koja se privremeno uvozi
radi unutra{nje obrade u|e u BiH.
"Ukoliko se roba do za-
datog roka ne izveze, podrazumijeva
se da je pu{tena u promet i onda se
povla~e bankovne garancije radi na-
plate dad`bina", obrazla`e Ratko Ko-
va~evi}, portparol UIO BiH.
Ka`e da su garancije neophodne
Upravni jer bi se njihovim ukidanjem otvorio
odbor prostor za manipulacije.
UIO imao "Te{ko bi bilo u}i ukraj ro-
negativan bi i obezbijediti naplatu dad`bina u
stav prema slu~aju zloupotreba", isti~e Kova~e-
ukidanju vi} i potvr|uje da je Upravni odbor
bankarskih UIO BiH imao negativno mi{ljenje o
garancija prijedlogu za ukidanje bankovnih ga-
rancija.
Olak{ica za
poljoprivrednike
Ob!qsj!kf!emph!Nj!ojt!ubs!tuwb!tqp!mkof!ushp!wj!of!j
flp!opn!tlji!peop!tb!CjI!Wj!kf!~f!nj!ojt!ub!sb!CjI!kf!of!eb!.
wop!pemv!•j!mp!eb!tf!qp!mb!hb!okb!hb!sbo!dj!kb!lpe!cb!ob!lb
ptmp!cb!}b!kv!qp!mkp!qsj!wsf!eoj!dj!lp!kj!tf!cb!wf!v{!hp!kfn!hp!.
wf!eb!j!qsf!sb!epn!qj!mf!~fh!nf!tb!qsj!mj!lpn!vwp!{b!v{!hpk!.
oph!nb!uf!sj!kb!mb!j{!{f!nb!mkb!Fwspq!tlf!voj!kf/
Pwb!pemv!lb!peop!tj!tf!ob!aj!wb!hp!wf!eb!uf!aj!of!pe!271
ep!411!lj!mp!hsb!nb-!lp!kb!oj!tv!ob!nj!kf!okf!ob!{b!lmb!okf-
ptjn!•jt!up!lswoji!aj!wp!uj!okb!{b!sbt!qmpe!j!ob!nf!ib!oj!•lj!jt!.
lp!sj!|uf!op!nf!tp!.!lp!nb!ef!cf{!lpt!uj!kv!j!lmb!poj!•lf!qspj!.
{wp!ef!pe!qf!sb!ej!v!cmp!lp!wj!nb!tns{ov!ujn!{b!jo!evt!usjk!tlv
qspj!{wp!eokv/

Iako nije zvani~no potvr|eno da su Amerikanci odustali od ulaganja u Br~kom

"Interex" ispunio
Zbog politi~ke krize ciljeve u BiH
SARAJEVO - Tokom deset godina poslovanja u BiH "Interex" je
ispunio svoje ciljeve, saop{tili su predstavnici ovog francuskog trgo-

nema novih investicija

B. SIMI]
SARAJEVO - Vlada distrikta Br~ko ne-
ma informacije da su ameri~ki investitori iz
dr`ave Misuri odustali od ulaganja u distri-
ktu zbog nestabilne politi~ke situacije kao {to
je nedavno saop{teno iz Kabineta predsjeda-
vaju}eg Predsjedni{tva BiH @eljka Kom{i}a.
Belmir Agi}, glavni koordinator Vlade dis-
trikta Br~ko, podsje}a da su ameri~ki investitori
iz Sent Lu isa do {li u ju nu u ra dnu po sje tu
Br~kom, izraziv{i interesovanje za ulaganja.
"Izme|u ostalog, pokrenuta je ini-
cijativa za izgradnju odjeljenja MBA studija
Vebster univerziteta u Br~kom, a gosti su u
Ameriku odnijeli nekoliko projekata. U julu smo
uzvratili posjetu i u Privrednoj komori Sent Lu-
isa odr`ali prezentaciju potencijala BiH i distri-
Zemlja u kojoj pojedini
politi~ari prizivaju rat ne mo`e
biti privla~na investicijska
destinacija, isti~e Ba{i}
kta Br~ko. Tada su pojedini investitori iskazali
interesovanje da ulo`e novac u BiH. Dogovorili
smo se da njihova nova posjeta bude u vrijeme
otvaranja gradske vije}nice u novembru", ka`e
Agi}.
Nagla{ava da je za dono{enje odluka o in-
vestiranju potrebno vrijeme i da Vlada distrikta
o~ekuje da ameri~ki investitori nastave svoje
Izvještaj sa
svjetskih berzi ($)
Energent Cijena Promjena
Obgub 89-9: .1-72
Qsjspeoj!hbt 5-61 .1-39
Metali Cijena Promjena
[mbup 2163-41 .5-21
Tsfcsp 28-67 .1-26
U Br~kom se jo{ nadaju
dolasku ameri~kog kapitala
aktivnosti.
"Mo`da su zbog posljednjih politi~kih do-
ga|anja promijenili odluke, ali o tome vjerova-
tno vi{e zna predsjedavaju}i Kom{i} koji je ovih
dana boravio u SAD", isti~e Agi}.
Kom{i}, me|utim, ka`e da ne-
ma vi{e informacija od onoga {to je navedeno u
saop{tenju iz njegovog kabineta. Iz Kabineta
predsjedavaju}eg Predsjedni{tva BiH, nakon
Kom{i}evog nedavnog susreta u SAD sa senato-
ricom Kler Mekaskil, saop{teno je da su ameri-
~ke kom pa ni je odus ta le od do go vo re nih
aran`mana zbog politi~kih prilika u BiH.
"Za demokratski svijet je neshvatljivo da je
neko, iz straha od demokratskih promjena u
BiH, spreman `rtvovati desetine hiljada radnih
BOJA NOVCA
Pi{e:
Maja RENER
mjesta i stotine miliona dolara investicija, i to sa-
mo zbog sebi~nih interesa koji su protiv interesa
svih gra|ana BiH", kazala je, kako je preneseno
u saop{tenju iz Kom{i}evog kabineta, senatorica
Mekaskil.
U Agenciji za promociju stranih ulaganja u
BiH (FIPA) upoznati su o namjerama ameri~kih
investitora da grade prera|iva~ke kapacitete u
Br~kom, ali ni oni nemaju pouzdane informacije
o povla~enju ameri~kih investitora. Haris Ba{i},
direktor FIPA, ka`e da su politi~ka neslaganja i
razmirice uticali da novi investitori ne dolaze u
BiH.
"Zemlja u kojoj pojedini politi~ari
prizivaju rat ne mo`e biti privla~na investicijska
destinacija", isti~e Ba{i}.
va~kog lanca.
"U proteklih deset godina dosta stvari je ura|eno u BiH. U BiH smo do-
{li sasvim slu~ajno i tada nismo znali ni u kojem pravcu }emo i}i niti {ta
mo`emo o~ekivati od poslovanja. Ali mnogo toga je ura|eno i trenutno u
BiH imamo otvorenih 25 prodajnih objekata, 11 takozvanih siti objekata u
centrima ve}ih gradova, te jo{ 14 objekata uslovno re~eno van grada.
Osim toga 'Interex' u BiH danas ima 820 radnika", izjavio je Filip Manco-
ni, direktor me|unarodnih operacija u "Intermarcheu", mati~noj kompaniji
"Interexa". Prema njegovim rije~ima, "Interex" trenutno dr`i oko {est od-
sto u maloprodaji u BiH, ~ime zauzima drugo mjesto na bh. tr`i{tu.
Z.D.
Borba za "Borac"
Fabrika konfekcije "Borac" Travnik izbjegla je blokadu ra~una koja je
prijetila zbog nepla}enih poreskih obaveza iz ranijih godina.
Sada su u toku pregovori kako rije{iti tih 18 miliona KM duga. Fabri-
ka novca nema, a ne mo`e ga lako i za kratko vrijeme zaraditi na igli. U
pomo} su Uprava i radnici, koji su privatizovali fabriku, zvali Vladu
FBiH, ali ne da im pokloni pare. Uprava i Sindikat "Borca" zajedno su
napravili plan sanacije ~ija bi realizacija, ako Vlada prihvati predlo`e-
no, firmu dovela u debeli plus, a njenih 1.703 zaposlenih, mahom `ena,
na platu koja bi bila redovna i ve}a od onoga za {ta sada rade - 390
KM u koje je uklju~en topli obrok.
Opstanak travni~ke fabrike zna~io bi
Opstanak
opstanak 1.700 porodica, ali i tog kraja.
travni~ke fabrike
Vlada bi trebala sada, kada nije dok je
zna~io bi opstanak
bila ve}inski vlasnik, u~initi dobro za
1.700 porodica,
"Borac" ~iji radnici nisu prestajali {iti
ali i tog kraja
ni tokom rata. ^uvali su ma{ine koliko
su mogli, a poslije rata su udru`ili svoja
znanja o zidanju, malterisanju, stolariji i sami po~eli sanaciju fabrike.
Ono {to je najva`nije je da prave kvalitetno i priznati su i poznati u svi-
jetu. Imaju ugovore sa renomiranim modnim ku}ama i obezbijedili su
posla za narednih najmanje pet godina. A i sada posla imaju, o ~emu
svjedo~i podatak da su u zadnja dva mjeseca uduplali proizvodnju.
Da tekstilna industrija FBiH ima poticaje za izvoz kao {to to imaju
tekstilne firme u na{oj dr`avi, samo u drugom entitetu, situacija bi bila
druga~ija. Kad ve} nemaju, ono {to "Borac" tra`i je da Vlada usko~i u
pomo} sa 18 miliona KM i dio javnih nabavki usmjeri u firmu, a ona bi
duplo vratila u narednih nekoliko godina i pri tome zaposlila jo{ 1.000
radnika i uduplala proizvodnju. "Borac" se bori i ne bi se smjelo dozvo-
liti da padne.
22 vupsbl!27. 10. 2009. Ekonomija
"Heineken" Borut Meh, predsjednik Udru`enja
REVIZOR `eli meksi~ku

Investicije
pivaru
AMSTERDAM - Holandski
pivarski div "Heineken" prego-
vara s meksi~kim konglomera-
tom "Femsa" o kupovini dijela
njegovog poslovanja u proizvo-

izvoz BiH
dnji piva.
"Heineken" je ozbiljno zainte-
resovan za kupovinu "Femsine"
pivare jer je procijenio da ona
predstavlja njegovu posljednju
priliku za osvajanje zna~ajnog
upo ri {ta na tr`i {tu La tin ske vrede u jednoj i drugoj dr`avi. Za mene
"Yahoo" se vratio u Amerike. Holandska kompanije
vjerovatno ne mo`e finansirati
Razgovarao: Borivoje SIMI]

Robna razmjena izme|u Slovenije

je najbitnije to da smo uravnote`ili raz-
mjenu. Sje}am se da je prije pet godina
profitabilne vode ponudu za preuzimanje cjeloku-
pne "Femse", pa se odlu~ula za
pivaru. Analiti~ari, me|utim,
i BiH nije vi{e jednosmjerna ulica, ka`e
Borut Meh, predsjednik Udru`enja po-
najve}a zamjerka BiH bila da je to je-
dnosmjerna ulica. Bila je pri~a da Slo-
SAN FRANCISKO - Internet pretra`iva~ "Yahoo" uspio je da se slodavaca Slovenije i zamjenik predsje- venci samo izvoze, a da ni{ta ne uvoze.
vrati u profitabilne vode poslije masovnih otpu{tanja i odbacivanja smatraju da je glavni kandidat za Interes Sada vidimo, i to je rezultat ulaganja, da
dnika evropskog udru`enja poslodavaca
nepopularnih internet servisa. preuzimanje druge po veli~ini je razmjena uravnote`ena i moramo ra-
"BusinessEurope". slovena~ke
Karol Barc, tre}i generalni direktor "Yahooa" od juna 2007. godine, me ksi~ke pi va re kom pa ni ja diti na tome da ona bude {to ve}a, dakle
Meh, koji je prisustvovao konfe-
objavio je da je kompanija imala solidan tre}i kvartal koji ukazuje na sta- "SABMiller". (Financial Times)
renciji "Kako br`e u Evropu", odr`anoj privrede {to vi{e izvoza za Sloveniju i {to vi{e
bilizaciju poslovanja. "Yahoo" je u tromjese~ju izme|u jula i septembra u Sarajevu, nagla{ava da je robna raz- za BiH je izvoza za BiH.
zaradio 186 miliona dolara, u odnosu na 54 miliona dolara u istom razdo- ING prodaje mjena izme|u dvije zemlje uravnote`e- NN: Da li uzavrela politi~ka situ-
blju 2008. godine. Ukupni prihod u tom periodu pao je, me|utim, za 12 jo{ veliki acija u BiH ima odraza na slovena-
procenata na 1,58 milijardu dolara, {to je blagi napredak u odnosu na poslove u na zahvaljuju}i prije svega velikim
smanjenje od 13 odsto u prvih {est mjeseci u odnosu na isto plugodi{te osiguranju
slovena~kim ulaganjima u BiH. Tvrdi unato~ ~ke investitore?
da, uprkos politi~koj nestabilnosti, inte- MEH: Znate da je u 2008. godini
2008. godine. res slovena~ke privrede za ulaganja u politi~kim Slovenija bila najve}i investitor u BiH.
AMSTERDAM - Holandska
Zatvaranjem 2.000 radnih mjesta tokom protekle godine "Yahoo" je finansijska grupacija ING naja- na{u zemlju nije splasnuo. prilikama Mo`da je prednost Slovenije u odnosu
smanjio broj zaposlenih na 13.200, a uspio je da za 98 miliona dolara pro- NN: Na konferenciji ste rekli da na ostale ~lanice EU to {to mi vi{e zna-
da svoje poslove u Kini kompaniji "Alibab.com". (AP)
vila je ju~e prodaju svog poslo-
je obim trgovinske razmjene dvije ze- u va{oj mo o BiH. Smatram da politi~ke igre
vanja u osiguravaju}em sektoru
i prikupljanje bar 7,5 milijardi mlje 816 miliona eura, od ~ega je slo- zemlji, nisu nikakva novost. To je va{ problem.
vena~ki izvoz 491 milion, a BiH 315 Vjerujem da }ete ga rije{iti, a na kraju
evra svje`eg kapitala.
miliona eura. Da li je mo`da do{lo i
ocijenio krajeva i morate, ali mi privrednici smo
ING namjerava da se osigura-
Qf!ap!4119!ptwp!kjp!kf!qsft!uj!aov V!Nb!lf!ep!oj!kj!kf!cspk!cmp!lj!sb!o.! vaju}eg odjela rije{i do 2013. do pobolj{anja strukture, odnosno da Meh toliko pametni da mo`emo i u takvim
ob!hsb!ev!#Bvup!Fvsp!qb!3121#- ji!sb!•v!ob!gjs!nj!pe!qp!•fu!lb!pwf godine kroz inicijalnu javnu po- BiH manje izvozi sirovine, a vi{e go- uslovima dobro sara|ivati. Interes slo-
jub!mj!kbo!tlph!vesv!af!okb!op!wj!ob!sb/ hp!ej!of!v!peop!tv!ob!3119/!vwf!. nudu akcija, prodaju ili kombi- tove proizvode? vena~ke privrede za BiH je jo{ veliki
Pwbk!np!efm!ob!hsb!ev!kf!ptwp!kjp ~bo!{b!24:!pe!tup-!b!obk!lsj!uj!•o! j!kf na ci jom ta dva me to da. MEH: To zavisi od strukture pri- unato~ politi~kim prilikama.
v!lpo!lv!sfo!dj!kj!2:!op!wj!uf!ub-!b!aj!sj kf!cj!mp!v!qf!sj!pev!bqsjm!.!kvo-!lb!. Navedena grupacija je na taj na- NN: Na konferenciji "Kako br`e
kf!qp!tf!cop!jt!ub!lbp!psj!hj!obm!optu- eb!kf!mj!lwj!eoptu!qsf!ev!{f!~b!tn!. ~in i prije roka koji joj je dala u Evropu" je najvi{e govoreno o bi-
uf!iop!mp!|lv!jop!wb!uj!woptu-!tujm- Evropska komisija zapo~ela res- rokratskim preprekama. Vjerujem
bfsp!ej!ob!nj!lv-!lwb!mj!uf!u!{b!ws|of
b!!okf!ob!{b!478!pe!tup/!V!us!f~! f! n
usp!nkf!tf!•kv!pwf!hp!ej!of!cm!!p!lj!. trukturisanje, na kraju kojeg }e Bh. privrednici znaju {ta `ele da su slovena~ki privrednici nau~ili
pcsb!ef-!cf{!ckfeo!ptun!j!peopt postati manja banka fokusirana kako ih savladavati?
sb!op!kf!wj!|f!lpn!qb!oj!kb!of!hp!{b MEH: Najgore bi bilo kada bi po-
lwb!mj!uf!ub!j!dj!kf!of/ 23!nkf!tf!dj!qsp!|mf!hp!ej!of/ na evropsko tr`i{te. U ING-u su OO;!Lp!mj!lp!jo!uf!hsb!dj!kf!qsv!ab!kv!np!hv!~opt!uj!eb!cvev
istakli i da }e poku{ati da vrate ptwp!kfob!|j!sb!usaj!|ub@ slodavci po~eli da hvale Vladu. Onda
polovinu dr`avnog kredita prije NFI; Twb!lb!ub!btp!dj!kb!dj!kb!jnb!{b!djmk!qsp!|j!sf!okf!qsj!wsf!eof stvarno ne{to ne bi {timalo. Toga }e uvi-
Gubici u i{~ekivanju roka. (Bloomberg) tb!sb!eokf-!bmj!up!obk!wj!|f!{b!wj!tj!pe!twb!lp!hb!lpo!lsf!uop!ip!~f!mj!jt!.
lp!sjt!uj!uj!qsj!mj!lv!jmj!of-!peop!top!eb!mj!~f!tf!wj!|f!cb!wj!uj!tj!uv!bdj!kpn
jek biti. I kod nas u Sloveniji je tako.
NN: Vlada Slovenije objavila je

preuzimanja "Avtodor" v!twp!kpk!{f!nmkj!j!lv!lb!uj!lb!lp!kf!uf!|lp-!b!nb!okf!sb{nj|mkbuj!lb!lp

qpt!uj!~j!j{wp{!j!cp!mkv!qp!tmp!wov!tb!sb!eokv/![cph!up!hb!obk!wj!|f
da je zemlja iza{la iz recesije. U BiH
su vlade na razli~itim nivoima reali-
NJUJORK - Ameri~ka informati~ka kompanija "Sun Microsystems" proizvodi dva np!sb!kv!v•j!oj!uj!tb!nj!qsj!wsf!eoj!dj/!Lp!mj!lp!jnbn!jt!lvt!uwb!t!qsj!wsf!. zovale zanemariv broj mjera u borbi
protiv krize. Koliko je Vlada Slove-
gubi mjese~no oko 100 miliona dolara ~ekaju}i da Evropska komisija
odobri njenu kupovinu doma}oj softverskoj kompaniji "Oracle", izja-
nova modela eoj!dj!nb!j{!CjI-!np!sbn!sf!~j!eb!{ob!kv!|ub!af!mf-!bmj!qpt!up!kj!ubk
nije svojim potezima uticala da ze-
ifo!ej!lfq!hp!ej!ob!lp!kf!tv!cj!mf!uf!|lf!{b!{f!nmkv!j!qsp!cmfn!sf!hv!.
vio je Leri Elison, izvr{ni direktor "Oraclea". KA LI NJIN GRAD - Rus ki mb!uj!wf/!Lbeb!tf!twf!up!vtb!hmb!tj-!cj!~f!nop!hp!mb!l|f!j!esab!wj-!kfs mlja pobijedi krizu?
Elison je rekao da ne}e biti potrebno da se "Oracle" odrekne firme "Avtodor" po~eo je u Kalinjin- blp!~f!cj!uj!ep!csp!qsj!wsf!eoj!dj!nb-!cj!~f!ep!csp!j!esab!wj/ MEH: Ako Vlada ka`e da smo
"MySQL", ogranka "Sun Microsystemsa" za razvoj softvera namijenjenih gradu proizvodnju dva modela iza{li iz recesije, to jo{ ne zna~i da smo
upravljanju bazama podataka, kako bi zadovoljio evropske vlasti koje kon- robne kompanije "Opel" - novi
troli{u tr`i{nu konkurenciju. On je konstatovao da bi EU na kraju trebalo da opel sedan i miniven opel zafira.
bezuslovno odobri kupovinu "Sun Microsystemsa", kao {to je bio slu~aj u U prvoj fazi }e za izradu vozi-
SAD. Evropska komisija najavila je detaljnu analizu "Oracleove" ponude za la biti kori{tene karoserije do-
"Sun Microsystems" vrijedne sedam milijardi evra, a postupak bi trebalo da premljene iz "Opela", dok se za
traje do 19. januara. (Reuters) 2011. predvi|a kompletiranje ~i- Kalifornijska
ta vog proi zvo dnog ci klu sa, kompanija
Banke i dalje uklju~uju}i tehnologiju zavari-
Ka`njen vanja i farbanja. "Avtodor" i rus- `eli pogon
bugarski previ{e rizikuju ki kon cern JM }e u no vi u saveznoj
proizvodni ciklus ulo`iti ukupno
ogranak FRANKFURT - ^lan Upravnog
50 miliona evra, od kojih je 39 dr`avi Delaver
odbora Evropske centralne banke
Raiffeisen Kristian Nojer upozorio je ju~e da miliona ve} izdvojeno, a preos-
banke
"Fisker Automotive"
banke i dalje preduzimaju rizike ko- talih 11 miliona bi}e ulo`eno u
ji su doveli do finansijske krize, tehnologiju zavarivanja karose-
SOFIJA - Bugarska agencija za upozoriv{i ih da ~uvaju kapital i da rija. (Agencije)
za{titu tr`i{nog nadmetanja obja- ga ne ispla}uju bankarima i akci-
vila je ju~e da je nov~ano kaznila
lokalnu poslovnicu austrijske
banke Raiffeisen International
onarima.
"Regulatori {irom svijeta razma-
traju reforme za smanjenje rizika
Milijarder
napu{ta kupuje fabriku GM-a
zbog pridobijanja klijenata bes-
platnim polisama osiguranja koje
koji velike banke mogu predstavlja- "Yahoo" VA[INGTON - Kalifornijska kompanija "Fis- nazivom "Projekat NINA" bi}e drugo hibridno vozilo
ti za finansijski sistem, te za zauz- NJUJORK - Milijarder Karl ker Automotive" postigla je na~elan dogovor o ku- koje }e ta kompanija izbaciti na ameri~ko tr`i{te. Prvo
je kasnije otkazala. davanje pona{anja koje je dovelo do po vi ni biv {e fa bri ke "Ge ne ral Mo tor sa" u bi trebalo da bude model karma, sportsko luksuzno vo-
"Banka je u periodu od 2004. Ajkan, ~uveni ameri~ki investi-
krize. Impresivna dobit o kojoj ban- tor i vlasnik pet odsto internet Vilmingtonu, u saveznoj dr`avi Delaver, u kojoj pla- zilo sa cijenom od 89.000 dolara, koje se izra|uje u
do 2007. nudila besplatne polise ke izvje{tavaju proteklih sedmica nira da izra|uje elektri~no vozilo koje bi trebalo da Finskoj, a koje bi se na ameri~kom tr`i{tu moglo poja-
osiguranja klijentima koji su uzi- pretra`iva~a "Yahoo", saop{tio
rezultat su javnih mjera za suzbija- je da napu{ta Upravni odbor te se na|e na ameri~kom tr`i{tu 2012. godine.
mali hipotekarne kredite da bi ih nje krize i ne podrazumijeva da je Portparol "Fisker Automotivea" Rasel Dac izjavio
kasnije otkazala ne obavijestiv{i kompanije. "General Motorsova"
bankarska industrija ponovno stala Ajkan se pro{le godine sukobio je da se pregovori nastavljaju i da }e danas objaviti
ih o tome. Banka je koristila bes- na noge niti da dalje reforme nisu zvani~no saop{tenje. Ameri~ki potpredsjednik D`ozef fabrika zatvorena u julu
platne polise osiguranja samo da s tada{njim izvr{nim direktorom
potrebne", upozorio je Nojer. "Yahooa" D`erijem Jangom, jer Bajden danas }e posjetiti fabriku u Vilmingtonu, gdje
privu~e klijente, {to je {tetilo inte- On je upozorio da je jedna od naj- }e, kako se o~ekuje, objaviti da }e ona ponovo biti viti idu}eg ljeta. Fisker je kazao da bi karma mogla
resima klijenata i konkurenata", je poku{ao sve kako bi "Yahoo"
ve}ih opasnosti u nadolaze}em raz- prihvatio ponudu za preuzimanje otvorena i da }e u njoj izra|ivati hibridna elektri~na vo- eventualno da se proizvodi i u SAD.
objavila je Agencija. Raiffeisen je doblju mogu}nost povratka na stari zila sa utika~em za direktno napajanje strujom. Za razvoj dva hibridna vozila firma "Fisker"
ka`njen sa 2,85 miliona evra na te{ku 47 milijardi dolara koja je
na~in razmi{ljanja. stigla od softverskog giganta Izvr{ni direktor "Fiskera" Henrik Fisker je pro{log mjeseca dobila 528 miliona dolara od ameri-
osnovu pritu`be klijenta da mu je "Postoje znakovi da su dijelovi fi- rekao je pro{le sedmice da je kompanija odredila jedan ~kog ministarstva za energetiku koje stimuli{e proizvo-
banka otkazala polisu osiguranja "Microsofta", ali mu to nije po{lo
nansijske industrije obnovili prakse za rukom. Ajkan je stoga odlu~io pogon u SAD za izradu hibridnog vozila, koja }e ko{ta- dnju ekolo{ki prihvatljivih automobila.
dvije godine nakon uzimanja hi- preduzimanja rizika koje jako pod- ti 48.000 dolara. Fabrika }e zapo{ljavati najmanje U ovoj "General Motorsovoj" fabrici, koja je otvo-
potekarnog kredita i da ga nije o da je vreme da se okrene drugim
sje}aju na one koje su i dovele do projektima. (Agencije) 1.500 radnika i godi{nje }e mo}i da proizvodi 100.000 rena jo{ 1947. godine, a zatvorena u julu, montirani su
tome obavijestila. (Agencije) krize", kazao je Nojer. (Agencije) automobila. Hibrid koji je razvila porodica Fisker pod modeli saturn skaj i pontijak solstis. (Reuters)

poslodavaca Slovenije
oja~ale
rije{ili krizu. Smatram da o krizi previ{e
govorimo. Mislim da je u u{la u svijest Meh: Najgore
bi bilo kada
ljudi i postala izgovor za sve {to je sla- bi poslodavci
bo i {to ne mo`e biti ura|eno. Svaka po~eli da
vlada, slovena~ka jednako kao i va{a, hvale Vladu
treba stvarati uslove za razvoj, ne toliko FOTO NN
sektorskim ve} linearnim mjerama koje
}e stimulisati sve privrednike.
NN: Pokazalo se da je za zemlje
koje izlaze iz krize najve}i problem
nezaposlenost, koja se sporo vra}a na Kriza postala
nivo prije krize. Znamo da je u Slo- izgovor za sve
veniji dosta bh. radnika dobilo otka- {to je slabo i
ze. Kakva je situacija sada? {to ne mo`e
MEH: Istina je. Broj nezaposlenih biti ura|eno
u Sloveniji se pove}ao u posljednjih
godinu dana za 20.000, ali ja ne mogu
Nakon {to je preuzeo kompaniju "Carrosserie Bertone"
FIAT kre}e u izradu
evropskog krajzlera
TORINO - Italijanski FIAT, koji je nedavno
preuzeo fabriku firme "Carrosserie Bertone", pla-
nira da u tom pogonu proizvodi do 50.000 automo-
bila godi{nje.
Pozivaju}i se na ~lana sindikata koji je prisustvo-
vao pregovorima, specijalizovani ~asopis "Automoti-
ve News" je rekao da je tokom sastanka izvr{ni
direktor jedne od FIAT-ovih filijala Alfredo Altavila
najavio da }e u fabrici u mjestu Gruljasko kod Torina
proizvoditi dva modela.
Pro{log mjeseca izvr{ni direktor FIAT-a
Ser|o Markione je potvrdio da }e FIAT u toj fabrici
proizvoditi vozila ameri~kog "Chryslera", u kojem
Fabrika }e obnoviti
proizvodnju krajem 2011. godine
italijanska kompanija dr`i 25 odsto akcija. Markione
je odbio da otkrije koji su automobili u pitanju, ali nije
rekao ni kada }e proizvodnja po~eti. Prema izvorima
"Automotive Newsa", fabrika }e obnoviti proizvodnju
krajem 2011. godine.
Najvjerovatnije je da }e prvi model koji }e izra|i-
vati biti evropska verzija krajzlera 300c, ~ija je izrada
planirana u SAD po~etkom 2011. godine. FIAT je
pro{log mjeseca potpisao ugovor o kupovini kompa-
Ekonomija 27. 10. 2009. vupsbl 23
re}i da su tu samo radnici iz drugih di-
jelova biv{e dr`ave. Smanjivanje akti-
vnosti po~elo je u gra|evinarstvu. Tu
postoji problem i smatram da bi u ovim
kriznim vremenima morali da stimuli-
ramo investicije u infrastrukturi jer gra-
|e vi nar stvo mul ti pli ci ra u~in ke u
ostalim djelatnostima. Me|utim, broj
nezaposlenih u Sloveniji nije dramati-
~an, jo{ smo na granici od oko osam
posto. To je situacija kojom mo`emo
ovladati.
NN: Da li su zavr{ene procedure
za usvajanje zakona o socijalnom osi-
guranju za bh. radnike u Sloveniji?
MEH: Na to pitanje vam ne mogu
odgovoriti jer zaista nisam u toku.
Ser|o
Markione
nije "Bertone", koja se bavi dizajnom i izradom karo-
serija, a italijansko Ministarstvo industrije je u avgustu
odobrilo tu ponudu.
Tada je re~eno da je FIAT spreman da
u naredne tri godine ulo`i 150 miliona evra u razvoj te
kompanije i najavljeno da bi proizvodnja u pogonu,
koji je zatvoren 2005. godine, mogla biti obnovljena
krajem 2011. godine.
"Bertone" je osnovan 1912. godine i najstarija je
italijanska kompanija za proizvodnju karoserija. Ve}
nekoliko mjeseci je u ste~ajnom postupku, ali je njen
dizajnerski studio i dalje u vlasni{tvu porodice Berto-
ne i posluje s profitom. (Automotive News)
24 vupsbl!27. 10. 2009. Ekonomija
Vlada staje ukraj ogromnim tro{kovima za rukovodioce u Citigroupu i Bank of America

Drasti~no smanjene
plate vode}ih bankara kom ove godine plate za 136 menad`era u se-
dam banaka koje su primile dr`avnu pomo}
budu smanjene u prosjeku za vi{e od 50 od-
sto. Takva instrukcija uslijedila je po{to je
ameri~ki predsjednik Barak Obama izjavio da
Ministarstvo ~injenica da {efovi kompanija sebi ispla}uju
finansija ogromne bonuse iako se jo{ oslanjaju na po-
naredilo da mo} poreskih obveznika vrije|a sistem vrije-
dnosti.
tokom ove Por tpa ro li ove dvi je ba nke
godine plate odbili su da komentari{u podatke o isplatama
bonusa njihovim menad`erima i uredbu o
za 136 ograni~avanju tih tro{kova tokom ove godine.
menad`era Ministarstvo finansija je ove godine ru-
kovodiocima Citigroupa smanjilo plate za 272
u sedam miliona dolara ili za 70 odsto u odnosu na
banaka koje 2008. godinu. Oni }e ove godine, ipak, dobiti
118,4 miliona ili prosje~no 5,6 miliona dolara,
su primile a ve}ina tog iznosa bi}e u akcijama. U ovu ci-
dr`avnu fru ura~unata je i plata od jednog dolara za iz-
vr{nog direktora Vikrama Pandita, koji je u
pomo} budu januaru dobrovoljno sebi smanjio mjese~na
smanjene primanja, nakon {to je u 2008. dobio 10,8 mi-
u prosjeku liona dolara.
Citigroup je zatra`ila dr`avnu pomo} po-
za vi{e od {to je pro{le godine zabilje`ila rekordan neto
50 odsto gubitak od 27,7 milijardi dolara.
Na osnovu instrukcija iz Ministar-
stva finansija Bank of America }e svojim ru-
kovodiocima ove godine isplatiti ukupno 78,6
miliona dolara, odnosno 66 odsto manje nego
Vlada nalo`ila lane, ali }e svaki od njih, ipak, dobiti po {est
{tednju u Citigroupu
miliona u prosjeku. Izvr{ni direktor te banke
FOTO NN Kenet Luis, koji dogodine planira odlazak u
NJU JORK - Dvi je ve li ke ame ri ~ke svojih direktora isplatila u prosjeku 18,6 mili- Wall Streeta Bank of America isplatila je penziju, ove godine radi zabadava. On }e,
banke Citigroup i Bank of America isplati- ona dolara, uprkos tome {to je dobila ogro- 227,8 miliona dolara za svojih 13 direktora ili ipak, dobiti otpremninu, koja je ranije procije-
le su pro{le godine svojim rukovodiocima mna sredstva poreskih obveznika kako bi Plate vode}im prosje~no 17,5 miliona svakom od njih. Kenet njena na 53,2 miliona dolara.
stotine miliona dolara uprkos tome {to su pre`ivjela finansijsku krizu. menad`erima Fajnberg iz Ministarstva finansija SAD ka`e Kako bi ih spasila od sudbine investici-
dobile ogromna sredstva iz bud`eta kako Ova velika njujor{ka banka isplatila Citigroupa manje za da te banke jo{ nisu otplatile dug dr`avi, ali one banke Lehman Brothers, koja je u jeku fi-
bi pre`ivjele finanansijsku krizu, ali }e ove je ukupno 390,2 miliona dolara za svog 21 ru- 70 odsto, a Bank of da im to ne smeta da tro{e ogromne iznose za nansijske krize bankrotirala, ameri~ka vlada
godine ti izdaci biti drasti~no smanjeni. kovodioca, pokazali su podaci koje je objavi- America 66 procenata isplatu beneficija svojim menad`erima. je velikim bankama dala ukupno 90 milijardi
Citigroup je pro{le godine svakom od lo Ministarstvo finansija SAD. Drugi gigant s Ministarstvo finansija je naredilo da to- dolara dr`avne pomo}i. (Bloomberg)

BMW sprema novu platnu politiku

Ubrzan rast privrede Putin
Ju`ne Koreje
SEUL - Privreda Ju`ne Koreje napredovala je u tre}em kvartalu naj-
obe}ava
rekordno Zarade menad`era bi}e
br`im tempom u proteklih sedam godina, saop{tila je ju~e centralna
banka u Seulu, potvrdiv{i jo{ jednom da azijske zemlje predvode svjet-
ski ekonomski oporavak.
nisku
inflaciju povezane s radni~kim
SANKT PETERBURG - MINHEN - Njema~ki proizvo|a~ lu-
FOTO NN

Bruto doma}i proizvod Ju`ne Koreje porastao je za 2,9 odsto u razdoblju

od jula do septembra, dok je u prethodnom kvartalu taj napredak iznosio 2,6 Pre mi jer Ru si je Vla di mir
procenata. To je najve}i rast od po~etka 2002. godine. Putin prevazi{ao je po opti-
Zahvaljuju}i slabijoj doma}oj valuti vonu, programima Vlade za stimula- mizmu sve dr`avne zvani-
ciju izvoza i rekordno niskim kamatnim stopama, Ju`na Koreja se oporavlja ~nike i analiti~are, obe}av{i
od najte`eg zastoja u koji je zapala poslije azijske finansijske krize tokom za ovu godinu rekordno nis-
1997. i 1998. godine. Stopa nezaposlenosti pala je u septembru na najzni`i ku inflaciju u novijoj ruskoj
nivo u posljednjih devet mjeseci na 3,4 odsto, povjerenje potro{a~a i poslo- istoriji - ne{to ve}u od osam
vnih krugova raste, a spoljnotrgovinski bilans je ponovo ~vrsto u vi{ku po- odsto.
slije pro{logodi{njeg deficita - prvog poslije 1997. godine. (AP) "Nastoja}emo da smanji-
mo inflaciju na osam do de-
vet odsto, a ve} ove godine
Kini treba vi{e evra bi}e ne{to ve}a od osam od-
sto", rekao je Putin na foru-
i jena u rezervama
mu po sve }e nom drvnoj
industriji u Sankt Peterbur-
PEKING - Kina bi trebalo da zadr`i dolar kao primarnu valutu devi- gu. On je kao cilj u naredne
znih rezervi, ali istovremeno da pove}a udio evra i jena u njima, po- tri do ~etiri godine naveo
ru~io je ju~e funkcioner kineske centralne banke @u Hai. spu{tanje inflacije na nivo
On je istakao da bi Kina tako|e trebalo da kontroli{e veli~inu svojih ogro- od pet do {est procenata.
mnih deviznih rezervi koje su do kraja septembra porasle na rekordnih 2,27 Iako cijene u Rusiji miruju
biliona dolara. skoro tri mjeseca, inflacija
"Devizne su rezerve ma~ sa dvije o{trice. Vi{e ne zna~i nu`no i bolje", na godi{njem nivou prelazi
smatra Hai, navode}i da bi prevelike rezerve povisile inflatorne pritiske i vo- 10 odsto.
dile ka inicijativama za spu{tanjem vrijednosti juana. Kineske devizne rezer- Putin je rekao i to da Rusija
ve, najve}e u svijetu, posljednjih godina su sna`no porasle, podstaknute ne}e ukinuti zabranu privati-
velikim inostranim ulaganjima, ogromnim vi{kovima u spoljnoj trgovini i zacije {uma i da }e ostati na
prilivom "vru}eg novca" od kratkoro~nih spekulativnih ulaganja usmjerenih snazi zakon koji dopu{ta mo-
na brzu zaradu. Kina je veliki dio rezervi ulo`ila u imovinu u dolarima, kao gu}nost dugoro~nog iznaj-
{to su obveznice Vlade SAD s niskim prinosima, ali nastoji diversifikovati mljivanja {uma. (Reuters)
ulaganja da bi povisila prinose u uslovima finansijske krize. (Agencije)
ksuznih automobila BMW planira da ra-
zvije novi sistem nagra|ivanja zaposlenih
tako {to }e plate vrhunskih menad`era ve-
zati za primanja zaposlenih na monta`nim
trakama.
To }e biti prvi njema~ki proizvo|a~ koji
}e plate direktora vezati za zarade radnika.
Cilj kompanije je da sprije~i dalje pove}anje
razlika u primanjima zaposlenih, kao odgovor
na sve ve}u kritiku na rast direktorskih zarada
i bonusa.
Prosje~na zarada radnika BMW-a na mo-
ta`noj liniji je oko 40.000 evra godi{nje, a
Radnik na monta`i
plata ~lana Odbora direktora oko milion evra. prosje~no zaradi
U prijedlogu koji razmatra rukovodstvo 40.000 evra godi{nje, a
BMW-a taj odnos, koji se u prosjeku kre}e 25 menad`eri 25 puta vi{e
prema jedan, bi}e zadr`an na tom nivou.
Direktor BMW-a Herald Kriger, zadu`en "Ova godina bi}e godina tranzicije, za
za kadrovsku politiku, rekao je da je jedan od koju pouzdana prognoza u ovom trenutku nije
razloga da se zadr`i taj odnos spre~avanje da mogu}a", izjavio je {ef BMW-a Norbert Raj-
se razlika u platama jo{ vi{e pove}a. Cilj thofer, ocijeniv{i da kompanija u me|uvre-
Prijedlog, tako|e, predvi|a da kompanije menu mora zategnuti kai{.
se, ako padne profit kompanije, plate direkto- da sprije~i BMW je mi nu le go di ne
ra vi{e smanjuju od primanja zaposlenih. dalje otpustio 7.500 radnika, a Rajthofer je samom
BMW je najavio da }e o novom sistemu pri- pove}anje sebi smanjio platu za vi{e od tre}ine, pa }e
manja pregovarati i sa sindikatima. BMW je razlika u prvi ~ovjek kompanije ove godine zaraditi
ranije saop{tio da, zbog ekonomske krize, ne primanjima "samo" 2,3 miliona evra. Godi{nji neto profit
mo`e da sa~ini detaljnu prognozu poslovanja zaposlenih kompanije umanjen je za 89,5 odsto, na 330
u 2009. godini, ali da su njegovi srednjoro~ni miliona evra, a prodaja je opala na 1,4 mili-
ciljevi ostvarivi. ona vozila. (Frankfurter Allgemeine Zeitung)
27. 10. 2009. vupsbl 25
26 vupsbl!27. 10. 2009.
Reporta`a
Posjetioca sve vi{e u zoolo{kom vrtu
Priredila: Dragana RADU[KI
agdadski zoolo{ki vrt "Al Zavara" do`iv-
B
ljava pravi procvat u posljednje vrijeme,
ali ne samo kada je rije~ o posjeti, ve} i o
prinovama. Naime, ovog ljeta tigrica im je
podarila dva tigri}a, koji su postali prava
atrakcija.
Jo{ od 2003. godine i ratnih de{avanja nije zabilje`en ova-
kav interes za zoolo{ki vrt koji se nalazi u centralnom dijelu
Bagdada kao danas.
"Svima nam to zaista puno zna~i. Nakon rata do{li smo do toga
da nam je re~eno da bi bilo najbolje da zatvorimo zoolo{ki vrt jer
vi{e nismo imali `ivotinja. Me|utim, mi smo ustrajali i ubijedili
smo sve da mo`emo da ga obnovimo", ka`e Adil Salman Musa, di-
rektor ovog zoolo{kog vrta, dok se oko njegovih nogu igraju tigri}i.
Musa ponosno navodi sve uspjehe "Al Zavare" posljednjih
godina. Pored sibirskih tigri}a, koji su stari tri mjeseca, zoolo{ki
Zoolo{ki v
vrt je nabavio i bengalskog tigra, koji tako|e ima mladun~e, a
tu su i medvjedi, gazele i jeleni. Naravno, tu su i `ivotinje koje
su dobili na poklon iz ~itavog svijeta: dva jaguara, krokodili,
nekoliko {impanzi, dvije zebre, a naredne godine o~ekuju `irafe
i slonove.
Trenutno u "Al Zavari" ima vi{e od 1.000 `ivotinja, {to je Ve}ina porodica posjetilaca. Prvi porast smo zabilje`ili 2007. godine kada je
puno vi{e od nekoliko desetina koliko ih je bilo nakon okon~a- uop{te nije
nja ratnih de{avanja. Neke `ivotinje su ubijene, neke ukradene, ranije izlazila
a neke su jednostavno pobjegle. iz ku}e jer je i
Bezbjednost vra}a posjetioce: Odmah nakon odlazak do
okon~anja ratnih dejstava, Musa, predratni direktor, vratio se u prodavnice
svoj zoolo{ki vrt. Poku{aj spasavanja `ivotinja bio je prili~no ri-predstavljao rizik se provedem. Otkako su prestala ratna de{avanja, po~eo sam da
zi~an posao, ali je uspio da obezbijedi donacije od me|unaro-
dnih organizacija, a i neki svjetski poznati zoolo{ki vrtovi su im
nesebi~no pomogli.
Konstantan porast broja `ivotinjskih vrsta u zoolo{kom
vrtu prati i pove}an broj posjeta, jer je Bagdad vremenom pos-
tao koliko-toliko bezbjedniji grad. Naime, broj smrti i ranjava-
Mnogi u zoolo{kom vrtu
organizuju piknike,
jer je samo okru`enje za djecu je besplatna.
zoolo{kog vrta prelijepo
U glavnom i
nja u bomba{kim napadima smanjen je za ~ak 90 odsto u odno-
su na isti period 2007. godine.
"Prvih nekoliko godina nakon okon~anja ratnih dejstava
nasilje je i dalje bilo prisutno, tako da ljudi nisu ni dolazili. Me-
|utim, posljednjih godinu dana bilje`imo izuzetan porast broja
120.000 ljudi posjetilo zoolo{ki vrt."
Ovaj broj je u stalnom porastu i tokom posljednjih godinu
dana kroz zoolo{ki vrt je pro{lo vi{e od milion ljudi. Naime, rije~
je o izuzetno mirnom kraju, gdje ljudi dolaze da bi se relaksirali.
"Ovo je jedino mjesto u Bagdadu gdje mogu da do|em da
dolazim ovamo. Kada god bih bio tu`an, do{ao bih ovamo jer
me samo ovo okru`enje ~ini sre}nim", ka`e Ahmed Hasan,
dvadesetdevetogodi{nji softverski in`enjer, koji je u zoolo{ki
vrt doveo i svoju k}erkicu Aju.
Pristupa~ne cijene za dobru zabavu: Ono
{to je tako|e bitno naglasiti jeste da je posjeta zoolo{kom vrtu
izuzetno pristupa~na. Dok karta za pozori{te ko{ta skoro devet
dolara, ulaznica za zoolo{ki vrt je svega 40 centi za odrasle, a
Taiba, dvanaestogodi{nja djevoj~ica, ka`e da je tek tre}i
put u zoolo{kom vrtu, ali da namjerava ~e{}e da dolazi. Ka`e
da najvi{e voli da gleda kako ~uvari hrane tigri}e.
"Zaista, kada sam pro{li put bila ovdje, nije bilo tigri}a i bi-
Dok karta za pozori{te ko{ta skoro
devet dolara, ulaznica za zoolo{ki vrt je svega
40 centi za odrasle, a za djecu je besplatna
la sam presre}na kada sam ih vidjela. Preslatki su", ka`e Taiba
dok pokazuje na malog tigri}a koji ima svega oko 60 cm.
"Voljela bih da i ja imam jednog takvog kod ku}e kako bih
mogla da se igram s njim", dodala je ona, svjesna da }e tigri}i
jednog dana izrasti u velike tigrove.
Njena porodica je samo jedna od nekoliko desetina porodica
koje su taj dan posjetile zoolo{ki vrt. Mnogi od njih u zoolo{kom
vrtu organizuju piknike, jer je samo okru`enje zoolo{kog vrta pre-
lijepo. To je bilo skoro nezamislivo prije 18 mjeseci kada je
situacija u Bagdadu bila izuzetno te{ka. Ve}ina porodica uop{te ni-
je izlazila iz ku}e jer je i odlazak do prodavnice predstavljao rizik.
Iako je "Al Zavara" proteklih {est godina pre{ao dug put i
napredak je vi{e nego o~igledan, direktor Musa jo{ uvijek nije
zadovoljan jer misli da stalno mo`e bolje.
"Istina, veliki broj ljudi voli vikednom da do|e u zoolo{ki
vrt, da se odmori, zaboravi na probleme, ali ja mislim da mo`e-
mo bolje i siguran sam da }emo za nekoliko godina biti zoolo-
{ki poznat {irom svijeta", ka`e Musa.
 Reporta`a 27. 10. 2009. vupsbl 27
ra~kom gradu nove `ivotinje unijele `ivost u "Al Zavaru"

vrt ponos Bagdada

Trenutno u "Al Zavari" ima
vi{e od 1.000 `ivotinja, {to
je puno vi{e od nekoliko
desetina koliko ih je bilo
nakon okon~anja ratnih
de{avanja. Neke `ivotinje
su ubijene, neke
ukradene, a neke
su jednostavno pobjegle

Tigri}i privla~e posebnu pa`nju

 28 vupsbl!27. 10. 2009.

Svijet Meteorit pao

u Letoniji
WBM!NJ!FSB!.!Ob!ob!tf!mkf!Wbm!nj!.
fsb!v!hsb!ev!Nb{!tb!mb!db!ob!tkf!wf!.
sv!Mfupojkf!qbp!kf!nf!u f!p sju!v
of!ekf!mkv!ob!wf!•f!j!ob!qsb!wjp!lsb!ufs
|j!spl!31!nf!ub!sb!j!ev!cpl!21/!Tsf!.
Ben Ali osvojio Vijesti ~pn-!oj!lp!oj!kf!qp!wsj!kf!}fo/
#Kp|!of!{ob!np!|ub!kf!qb!mp!t!of!.
peti mandat Virus H1N1 cb/!Qsf!nb!qswjn!jo!gps!nb!dj!kb!nb-
sb!ej!tf!p!nf!uf!psj!uv-!bmj!np!hv!~f!kf
zatvorio sve
FOTO AFP

eb!kf!v!qj!ub!okv!j!tb!uf!mju#-!sf!lmb!kf
{kole u Ankari qps!uqb!spm!mfupojkftlf!esab!wof!wb!.
usp!hb!tof!j!tqb!tj!mb!•lf!tmv!acf/
ANKARA - U svim osnovnim i
srednjim {kolama u Ankari pro-
gla{ena je jednosedmi~na pauza
zbog prvog smrtnog slu~aja od
novog gripa.
Odluku o privremenom zatva-
ranju {kola donio je guverner An- Trogodi{nja uslovna kazna
kare Kemal Jonal. Tokom pauze u
svim {kolama bi}e izvr{ena de- za Hvanga Vu-Suka
zinfekcija. Od posljedica novog
gripa preminuo je 29-godi{nji

koji je
Mustafa D`une{, otac jednog de-
teta. On je sahranjen u nedjelju u
rodnom selu Satalar, u okrugu
Kaled`ik. U Turskoj je do sada re-
gistrovano 958 slu~ajeva novog Vu-Suk
TUNIS - Aktuelni predsjednik je bio pod francuskim protektora- nakon
gripa. (Agencije) izricanja
Tunisa Zine El Abidin Ben Ali tom, postao nezavisna dr`ava. presude
nakon 22 godine vladavine osvo- Protivkandidati Mohamed Bu{iha Izbjeglo FOTO AFP
jio je pobjedu na izborima u ne- iz Par ti je na ro dnog je din stva i
dje lju i pe ti pe to go di{ nji Ahmed Unubli iz Demokratske uni- vi{e od
predsjedni~ki mandat. je unionista osvojili su 5,01 i 3,80 200.000 ljudi
Ben Ali osvojio je 89,62 odsto odsto glasova. ISLAMABAD - Vi{e od
glasova, saop{tilo je Ministarstvo Izlaznost na izborima bila je 89,4 200.000 ljudi izbjeglo je iz Ju-
unutra{njih poslova. odsto, a pravo glasa imala su sva li- `nog Vaziristana, na sjeverozapa-
Sedamdesttrogodi{nji Ali osvojio ca starija od 18 godina, tako da je du Pakistana, gdje je pakistanska
je peti uzastopni mandat nakon {to od 10,3 miliona stanovnika glasalo vojska prije 10 dana pokrenula
je 1987. godine naslijedio prvog oko 5,3 miliona upisanih, prema veliku ofanzivu protiv talibana,
predsjednika nezavisnog Tunisa Ha- zvani~nim podacima. saop{tila je vojska.
biba Burgibu, koji je smijenjen jer Ovo je ujedno i posljednji mandat "Do danas je raseljeno 26.165
je progla{en "zdravstveno nesposo- Bena Alija, jer prema Ustavu, do- porodica", izjavio je portparol
bnim". zvoljen je neograni~eni broj manda- vojske pukovnik Vasim [ahid.
Ovo su tre}i predsjedni~ki izbori ta, ali je starosna granica ograni~ena Procjenjuje se da jedna porodi-
od kada je 1956. godine Tunis, koji na 75 godina starosti. (AFP) ca ima u prosjeku osam ~lanova,
te je ukupan broj raseljenih ve}i
Izbjegnut poku{aj od 200.000. Svaka od ovih poro-
dica }e dobiti finansijsku pomo}
od 60 dolara kao i pomo} u na-
ubistva guvernera mirnicama, navode vlasti. (AFP)
JALALABAD - Guverner pokrajine Nangarhar, na istoku Avganista-
na, izbjegao je u ponedjeljak poku{aj ubistva, u kojem je jedan od na- Ubijena ~etiri Priredila: Dragana RADU[KI Vu-Suk je optu`en jer je lagao u vezi s kloni-
pada~a ubijen, objavile su avganistanske vlasti. vojnika ranjem, prekr{io je bioeti~ki kodeks i zloupotrijebio
Napad su izvele dvije osobe naoru`ane kala{njikovima i bombama, na SEUL - Ju`nokorejski doktor Hvang Vu-Suk, 1,66 miliona evra iz dr`avnog bud`eta koji su bili na-
KAR - Najmanje ~etiri vojnika nekada slavljen u toj zemlji kao heroj zbog "uspje-
mjestu gdje je trebalo da bude odr`ana konferencija o tehnologijama infor- mijenjeni u istra`iva~ke svrhe.
ubijena su u napadu talibana koji je {nog" kloniranja ljudskih mati~nih embrionalnih
misanja u gradu Jalalabadu, glavnom gradu ove pokrajine blizu kancelarije Prilikom podizanja optu`nice protiv Vu-Suka
izvr{en u nedjelju nave~e na vojni
guvernera Gula Aghe Sherzaija, izjavio je portparol pokrajine Ahmad Zai }elija, osu|en je ju~e u Seulu na trogodi{nju uslovnu tu`ioci su tvrdili da je on na "majstorski na~in sproveo
punkt u distriktu Bad`or, oblasti
Abdulzai. kaznu. plan obmane javnog mnjenja tvrdnjom da je njegova
koja se grani~i sa Avganistanom,
Kada je guverner do{ao na lice saop{tile su ju~e lokalne vlasti. Ju`nokorejski sud ga je osudio za pronevjeru i fal- ekipa nau~nika zaista klonirala ljudske mati~ne }elije u
Jedan od napada~a mjesta s konvojem, jedan od napa- "U napadu koji je izvr{en to- sifikovanje podataka, ali ne i za prevaru. U slu~aju da je terapeutske svrhe". Nau~nici {irom svijeta tada su poz-
da~a je bacio bombu na prozor kom no}i u Mataku u~estvovalo osu|en i za prevaru dobio bi i do 10 godina zatvora, ali dravljali Vu-Sukov uspjeh, jer su u njemu vidjeli mogu-
bacio bombu na prozor
obli`nje zgrade, ali Sherzai nije je oko 20 islamskih boraca", sa- je sud odlu~io da se on posljednjih godina istinski poka- }nost li je ~e nja ra znih obo lje nja, kao {to je
obli`nje zgrade
povrije|en, kazao je Abdulzai. op{tio je lokalni zvani~nik Gulam jao zbog svega {to se desilo. Alchajmerova bolest.
"To je bio napad na guvernera jer Sajdulah. On je dodao da su u na-
se desio upravo kada je on stigao. Guverner je ostao nepovrije|en", rekao je padu poginula ~etiri vojnika, a
on. dva su ranjena.
Uslijedila je razmjena vatre izme|u policije i napada~a, kada je jedan od
napada~a ubijen, a drugi uhap{en.
"Policija je ubila jednog od napada~a, a uhapsila drugog", kazao je portpa-
rol Ministarstva unutra{njih poslova Zemarai Bashary. (Agencije)
"Napada~i su prvo ispalili vi{e
raketa, a potom otvorili vatru iz
automatskog oru`ja", izjavio je
Sajdulah. (Agencije)
Turski premijer
brani Iran
ISTANBUL - Turski premijer Red`ep Taip Iranci su sve do nedavno krili ovo postrojenje od
Erdoan optu`io je Zapad da se, povodom iranskog ne`eljenih o~iju.
nuklearnog programa, ne odnosi na pravedan na- U Iranu u me|uvremenu raste, kako se navo-
~in prema Teheranu. di, protivljenje predlo`enom me|unarodnom sporazu-
Erdoan je rekao da se bojazni da Iran `eli da na- mu po kojem bi Teheranu bilo omogu}eno da izveze
pravi atomsku bombu temelje na naklapanjima i da bi
vojni napad na Iran bio ~ista ludost.
Premijer Erdoan, ~ija je zemlja ~lanica Oni koji optu`uju Iran
NATO, ka`e i da nije fer da oni koji optu`uju Iran da posjeduju nuklearnu infrastrukturu,
te`i pribavljanju atomskog oru`ja posjeduju, kako se rekao Erdoan
izrazio predsjednik turske vlade, sna`nu nuklearnu in-
frastrukturu.
Turski premijer je pomenute ocjene iznio uo~i svoje zalihe oboga}enog uranijuma koje bi u inostran-
Piknik u Sidneju Petoro u ru{evinama ovonedjeljne posjete Iranu i razgovora sa predsjedni- stvu bile prera|ene u gorivo i kao takvo vra}eno Ira-
Plp!7/111!mkv!ej!kv!•f!kf!ep!sv!•lp!wb!mp!ob!npt!uv Obk!nb!okf!qfu!mj!db!qp!hj!ov!mp!kf!v!of!ekf!mkv!ob!wf!. kom Ahmadined`adom. nu.
v!tj!eofk!tlpk!mv!dj/!Ob!npt!uv!kf!qpt!ubw!mkf!ob!{f!mf!. Me|unarodni inspektori su za to vrijeme po~eli Iran je u petak zatra`io vi{e vremena za odluku o
•f!qsj!mj!lpn!pcsv!|b!wb!okb!{hsb!ef!v!Qbm!nb!ef
inspekciju postrojenja za oboga}ivanje uranijuma u tome da li prihvata najnoviju ponudu me|unarodnih
ob!qp!emp!hb!lp!kb!kf!tv!ej!poj!dj!nb!eb!mb!ptkf!~bk!eb Nb!kps!dj/!Ewb!mj!db!wp!ef!tf!lbp!oft!ub!mb/!Ub!•bo Iranu, ~ije je postojanje podstaklo nove sumnje na Za- pregovara~a u vezi sa njegovim nuklearnim progra-
tf!ob!mb!{f!vtsfe!qsj!sp!ef/ cspk!qp!hj!ov!mji!kp|!oj!kf!qpu!ws}fo/ padu u stvarni cilj nuklearnog programa Teherana. mom.
 Svijet
Najve}a haljina
na svijetu
IF!CSPO!.!Qb!mft!ujo!lf!tb![b!qb!.
eof!pcb!mf!j{wf!{mf!tv!obk!wf!~v!ib!.
mkj!o v! ob! twjkf!u v! v! af!mkj! eb
qsp!np!wj!|v!usb!ej!dj!pobm!of!qb!mft!ujo!.
tlf!sv!lp!uwp!sj!of/!
Ib!mkj!ov!ev!aj!of!43-7!nf!ub!sb!j!|j!.
sj!of!29-2!nf!ubs!j{sb!ej!mp!kf!plp
261!wf!{j!mkb!lp!kf!tv!ob!okpk!sb!ej!mf
•f!uj!sj!nkf!tf!db!{b!qp!usf!cf!ep!csp!.
uwps!of!ps!hb!oj!{b!dj!kf!!#Dijm!esfo(t
Ip!nf#/!!
Osu|en doktor
obmanuo svijet
Vu-Suk je
optu`en jer je
lagao da je
klonirao
ljudske mati~ne
}elije. Time je
prekr{io
bioeti~ki
kodeks i
zloupotrijebio Nekada
1,66 miliona evra heroj, danas
pokajnik
Vu-Suk je priznao da je naredio svojim saradnici- "falsifikovanja nau~nih rezultata i obmanjivanja javnos-
ma da falsifikuju podatke o mati~nim }elijama, ali je ti", ali je tako|e naveo da je nau~nikova ekipa zaista
odbio optu`be da je prekr{io bioeti~ki kodeks, po{to su Nau~nikova prva na svijetu klonirala psa, avganistanskog hrta, {to je
njegove saradnice dale jajne }elije potrebne za eksperi- ekipa veliki uspjeh, jer je psa te{ko klonirati zbog zamr{enog
ment. Tako|e, postojale su i spekulacije da je Vu-Suka prva je reproduktivnog sistema.
obmanuo jedan njegov mla|i saradnik koji je u labora- na svijetu Nakon izbijanja skandala, Vu-Suka je is-
toriju donio obi~ne, a ne klonirane mati~ne }elije i uvje- klonirala tra`ivala i finansijska inspekcija. On je optu`en da je od
rio ga da se radi o kloniranim mati~nim }elijama. psa, ali 1998. godine do izbijanja skandala od Vlade, na ime
Vu-Suk je radio na presti`nom dr`avnom nikada tro{kova istra`ivanja, potro{io 1,66 miliona evra.
univerzitetu u Seulu, s kojeg je izba~en u martu 2006. ljudsku Jedan od kurioziteta njegovog slu~aja jeste da su se
godine i tada je zapo~eo sunovrat njegove karijere. Uni- mati~nu nauka i politika "udru`ile u neraskidiv savez". Sprega je
verzitet je u odluci da ga izbaci naveo da to ~ini zbog }eliju funkcionisala na sljede}i na~in: tada{nji premijer Ju`ne
Me|unarodni zvani~nici
osudili napad u Bagdadu
BAGDAD - Broj poginulih osoba u dva samo-
ubila~ka napada auto-bombama u nedjelju u Ba-
gdadu porastao je na 155, dok je povrije|enih vi{e
od 500, saop{tila je ju~e policija.
Ovaj teroristi~ki napad je nai{ao na o{tru osudu.
Ameri~ki predsjednik Barak Obama najo{trije je
osudio ove napade i rakao da su samo ogolili mr`nju i
destruktivnost vinovnika.
Ame ri ~ki dr`a vni se kre tar Hilari
Klinton je napade u Bagdadu, najkrvavije od 2007. go-
dine, nazvala podlim i ocijenila da su njihovi izvr{ioci
poku{ali da potkopaju, kako se izrazila, impresivan na-
predak koji je Irak postigao u uspostavljanju stabilnosti.
I Savjet bezbjednosti UN-a dao je izjavu za medije
u kojoj je o{tro osudio teroristi~ke napade.
Glavni sekretar UN-a Ban Ki Mun je preko svog
portparola dao izjavu, sna`no osu|uju}i napade na nevi-
ne ljude, te izrazio duboko sau~e{}e porodicama `rtava i
za`elio brz oporavak povrije|enima.
Broj nastradalih porastao je na 155 Glavni sekretar UN-a pozvao je sve Ira~ane da za-
FOTO AFP jedno rade na za{titi politi~kog napretka Iraka, kako bi i
27. 10. 2009. vupsbl 29
Saudijski
kralj odustao
od kazne
SJ!KBE!.!Tb!vejk!tlj!lsbmk!Bc!ev!mbi
pevt!ubp!kf!pe!lb!{of!cj!•f!wb!okfn
op!wj!obs!lj!Sp!{b!oj!bm!Kb!nj!{cph
v•f|!~b!v!qsj!qsf!nj!j!sf!lmb!nj!sb!okb
uf!mf!wj!{jk!tlf!fnj!tj!kf!v!lp!kpk!tf!hp!.
wp!sj!mp!p!tf!ltv/!Qps!uqb!spm!Nj!ojt!.
ubs!tuwb!{b!jo!gps!nb!dj!kf!sf!lbp!kf
kv!•f!eb!kf!lsbmk!ob!sf!ejp!eb!tf
pevt!ub!of!pe!lb!{of!lp!kb!kf!op!wj!.
obs!lj!pesf!}f!ob!{cph!qsj!qsf!nf
fnj!tj!kf!v!lp!kpk!kf!kf!ebo!Tb!vej!kbd
puwp!sf!op!hp!wp!sjp!p!tf!ltv/!
Vijesti
Avganistan:
Poginulo 14
vojnika SAD
KABUL - U Avganistanu je ju-
~e u dvije helikopterske nesre}e
poginulo 14 ameri~kih vojnika.
U saop{tenju ameri~ke vojske
navedeno je da je sedam ameri-
~kih vojnika i dva civila poginulo
kada se njihov helikopter sru{io u
zapadnom Avganistanu. U nesre-
}i je tako|e povrije|eno 12 Ame-
rikanaca i 14 Avganistanaca. U
saop{tenju ameri~kih oru`anih
snaga ni{ta nije re~eno o uzroku
ove te{ke havarije. (Agencije)
Po~elo
su|enje
za ubistvo
trudnice
DREZDEN - U njema~kom
gradu Drezdenu ju~e je po~elo
su|enje Aleksu V. (28), ubici tru-
dnice Marve [erbini (31).
Optu`eni je ranije bio ka`njen
jer je Marvu [erbini nazvao "te-
roristom" i "islamistom". On je u
julu tokom `albenog procesa u
sudnicu navodno prokrijum~ario
kuhinjski no`, gdje je napao i
Koreje bio je izuzetno dobar nau~nikov prijatelj; Hvan- ubio [erbinijevu, koja je bila u
gov portparol postao je savjetnik {efa dr`ave za nauku; tre}em mjesecu trudno}e.
Klinika Nacionalnog univerziteta (ista ona koja ga je Aleks V. optu`en je za ubis-
prva optu`ila) sagradila je Svjetsku banku mati~nih }eli- tvo, poku{aj ubistva i nano{enje
ja isklju~ivo za Vu-Sukove istra`iva~ke potrebe. tjelesnih povreda opasnih po `i-
Da je ovaj doktor smatran herojem svjedo- vot. (Agencije)
~i i to da je direktor najve}eg nacionalnog avio-prevozni-
ka podr`ao velikog nau~nog maga sa desetogodi{njom Vojna hunta
kartom prve klase na svim letovima, a lokalne vlasti vapi-
le su da im kralj nauke po{alje makar nekog svog sara- mijenja
dnika da vodi katedru u toj oblasti obe}avaju}i uzvratne stav o Su ]i
usluge. Slavan po~etak zavr{en je neslavnim krajem.
NAJPJIDAV - Premijer Mjan-
mara Tein Sein rekao je svojim
azijskim kolegama da vjeruje da
opoziciona liderka Aung San Su
]i mo`e da doprinese nacional-
nom pomirenju, ali jo{ nije jasno
da li }e joj vojna hunta dozvoliti
da u~estvuje na izborima zakaza-
nim za narednu godinu.
nacionalni izbori zakazani za 16. januar sljede}e godine Sein je na nedavno odr`anom
bili slobodni i korektni. samitu Asocijacije zemalja ju-
Arapska liga je u saop{tenju o{tro osudila goisto~ne Azije (ASEAN) na
bomba{ki napad i izrazila podr{ku ira~koj vladu da pre- Tajlandu pretrpio brojne kritike
duzme o{tre mjere u borbi protiv terorizma, prenijele su svojih kolega koje su od njega
agencije. zahtijevale da okon~a vojnu di-
ktaturu u Mjanmaru.
Dobitnica Nobelove nagrade
Obama istakao da su napadi za mir Aung San Su ]i (64) je
samo ogolili mr`nju k}erka legendarnog borca za ne-
zavisnost Mjanmara Aung Sana.
Sredinom avgusta osu|ena je na
[vedska, predsjedavaju}a zemlja EU, u ime Unije 18 mjeseci ku}nog pritvora jer je
osudila je teroristi~ki napad auto-bombom u Bagdadu. u svoju ku}u na dva dana primila
U eksplozijama dva automobila natovare- Amerikanca D`ona Jetaua. Jetau,
nim eksplozivom, koje su uslijedile u kratkom razmaku kojem se sudilo zajedno sa Su ]i,
jedna za drugom, te{ko su o{te}ene zgrade Ministarstva osu|en je na sedam godina za-
pravde Iraka i jedan kompleks poslovnih zgrada u cen- tvora i prinudnog rada. On je sa-
tru grada. mo nekoliko dana kasnije
Spasila~ke ekipe su satima pretra`ivale ru{evine u oslobo|en i predat ameri~koj
potrazi za tijelima nastradalih i eventualno pre`ivjelima. ambasadi u Jangonu. (Agencije)
30 vupsbl!27. 10. 2009. Svijet
Huanita Kastro, mla|a sestra Fidela i Raula Kastra, izdala memoare

Otkrivene naj~uvanije
tajne porodice Kastro njenoj porodici dala joj je jednu zanimljivu ponu-
du koju nije mogla da odbije - da radi za CIA.
Huanita je godinama "Prvo su agenti CIA htjeli samo da
razgovaraju, ali kada su vidjeli moju ogor~enost,
sara|ivala sa CIA protiv pitali su me da li bih `eljela da radim za njih iako
svoje bra}e. Raul ju je su bili svjesni da je to veliki rizik", ka`e Huanita i
dodaje:
upozorio da napusti "Prvo sam bila {okirana njihovom ponudom,
Kubu, {to je i u~inila. ali sam onda jednostavno pristala."
To je bio po~etak dugogodi{nje saradnje sa
I danas `ivi u SAD. Fidelovim najve}im neprijateljima, ameri~kim
Javno se odrekla obavje{tajcima. U periodu od 1961. do 1964. go-
dine Huanita je, sara|uju}i sa CIA, spasla stotine
bra}e i njihovog `ivota svojih sunarodnika. Posljednji put je sa Fi-
komunisti~kog re`ima delom razgovarala u Havani 1963. godine, kada
im je umrla majka Lina Ruz, a Raula je vidjela
Priredila: Dragana RADU[KI svega nekoliko dana prije nego {to je napustila
Kubu. Upravo maj~nina smrt bila je presudna da
MAJAMI - Huanita Kastro, mla|a sestra Huanita po~ne da razmi{lja o odlasku.
Fidela i Raula Kastra, sara|ivala je s ameri- "Kada je ona umrla, na{la sam se u te{koj si-
~kom obavje{tajnom agencijom CIA protiv tuaciji. Dok je ona bila tu, osje}ala sam se za{ti}e-
svoje bra}e neposredno prije nego {to je napus- nom, jer iako je slutio {ta radim, nije mi ni{ta
tila Kubu i oti{la u SAD, gdje i danas `ivi. Huanita se pored
mogao", ka`e Huanita:
Ovo je bila i ostala jedna od naj~uvanijih tajni Fidela osje}ala ugro`eno "Raul je bio taj koji me je upozorio, ko-
porodice Kastro. ji mi je rekao da je Fidel bijesan. Onda mi je naba-
Kastrova (76) vi{e od 45 godina nije govorila prema na~inu na koji se Kastro obra~unavao s Ubrzo se stvorio otpor prema svemu {to njen vio vizu da odem sa sestrom Emom u Meksiko."
o svojoj bra}i, a sada je to u~inila u sklopu promo- protivnicima revolucije, jer su smaknu}a postala Posljednji brat radi i ona je u svojoj ku}i u Havani po~ela da Do{av{i u Meksiko Huanita je odr`ala konfe-
cije svojih memoara koji se najve}im dijelom skoro svakodnevna. put Huanita skriva one koje je Fidel progonio. renciju za {tampu, na kojoj se javno odrekla bra}e
odnose na Fidela i Raula. "Kada sam nakon nekog vremena je s Fidelom "I moja pozicija, iako sam bila njegova i njihovog komunisti~kog re`ima.
Nakon prvobitne podr{ke svom bratu uvidjela kako postupa s neistomi{ljenicima, shva- razgovarala sestra, postala je ugro`ena", obja{njava Kastrova u Iz Meksika Kastrova odlazi u Majami gdje se
Fidelu, koji je zbacio diktatora Fulgensija Batistu, tila sam da to nije u redu i moje razo~arenje je bilo u Havani svojim memoarima. zapo{ljava u jednoj apoteci, gdje je radila sve do
Huanita ka`e da je sasvim iznenada stvorila otpor ogromno", po~inje svoju pri~u Huanita. 1963. godine Negdje po~etkom {ezdesetih, osoba bliska 2006. godine, kada je penzionisana.

Doga|aji koji su promijenili svijet
Papin poziva na rat i
otkri}e Novog svijeta
Krsta{ki ratovi
Vrijeme trajanja ratova:
pe!22/!ep!24/!wj!kf!lb
U~esnici: isj|!~b!oj!{b!qb!eof!j!tsf!eokf!Fwsp!qf!j!
Tfm!eav!dj-!Gb!uj!nj!ej!j!esv!hf!jtmbn!tlf!ej!obt!uj!kf
Cilj rata: Ptmp!cp!}f!okf!Kf!sv!tb!mj!nb!j!Twf!uf!
{f!nmkf!pe!jtmbn!tlf!wmb!eb!wj!of
rsta{ki ratovi predstavljaju niz voj-
K
nih pohoda od 11. do 13. vijeka, s
ci ljem oslo bo |e nja Je ru sa li ma i
Svete zemlje od islamske vladavi-
ne.
Naziv su dobili od znaka krsta,
ko ji su voj ni ci no si li na svo jim
odorama, obi~no na desnom ramenu.
Ove ratove su hri{}ani zapadne i srednje Evrope
pod uticajem papa vodili od kraja 11. do druge polovi-
ne 13. vijeka protiv Seld`uka, Fatimida i drugih islam-
Otkri}e Amerike
Vrijeme polaska na put:
:/!tfqufncbs!25:3/!hp!ej!of
Brodovi: #Tbo!ub!Nb!sj!kb#-!#Qjo!ub#!j!#Oj!ob#
Datum otkri}a: 23/!plup!cbs!25:3/!hp!ej!of
ako danas mnogi istori~ari tvrde da su Vi-
I
kinzi posje}ivali Ameriku i prije Kristo-
fera Kolumba, 12. oktobar 1492. godine,
kada je Kolumbo kro~io na tlo ovog kon-
tinenta, uzima se kao datum njegovog ot-
kri}a.
Kristofer Kolumbo, slavni pomorac,
krenuo je iz {panske luke Palos de la Frontera na put ko-
jim je `elio prona}i pomorski put do Indije. Plovio je
pod zastavom Kastilje, dijela [panije.
Polaze}i od informacija koje je prikupio prilikom
svojih ranijih putovanja, te ~itaju}i i prou~avaju}i mape,
skih dinastija i dr`ava za oslobo|enje svetih mjesta u
Palestini, posebno Hristovog groba u Jerusalimu, iz
ruku muslimana.
Ti su ratovi zapo~eli u doba kada je Katoli~ka
crkva, s papom na ~elu, nastojala ostvariti duhovnu i
svetovnu prevlast u hri{}anskom svijetu. Na crkvenim
saborima u Pja~enci i Klermonu 1095. godine papa Ur-
ban Drugi pozvao je na rat protiv muslimana za oslo-
bo|enje Jerusalima, obe}av{i u~esnicima opra{tanje
svih grijehova, pri ~emu }e ubijanje, plja~ka, osvajanje
novih posjeda biti u potpunosti prihvatljivi jer }e `rtve
svega toga biti nevjernici koji bolje i ne zaslu`uju.
Papin poziv, kao i `arko propovijedanje zanese-
njaka poput francuskog monaha-avgustinca Petra Pus-
Ove ratove su hri{}ani zapadne
i srednje Evrope vodili od kraja 11.
do druge polovine 13. vijeka protiv
Seld`uka, Fatimida i drugih islamskih
dinastija i dr`ava za oslobo|enje svetih
mjesta u Palestini
ti nja ka, bi li su do ~e ka ni s ve li kim po le tom i
odu{evljenjem i to iz vi{e razloga.
Iako je u 11. vijeku u Evropi po~elo razdoblje op-
{te de mo graf ske, dr`a vne i po li ti ~ke obno ve, ni `i
dru{tveni slojevi su pro`ivljavali te{ko ekonomsko
stanje i glad, a od 1095. do 1096. evropske zemlje je
zahvatila nepoznata epidemija (vjerovatno kuga), pa
je poku{aj bijega iz takve stvarnosti bio sasvim razu-
mljiv.
Ekonomsko stanje je bilo dodatno ote`ano jer su
Turci Seld`uci i egipatski Fatimidi ko~ili trgovinu ma-
loazijskog i sjevernoafri~kog prostora s hri{}anskom
Evropom. Zna~ajnu ulogu u pokretanju ratova imala
je i zamisao o za{titi mnogobrojnih hodo~asnika na
do{ao je do zaklju~ka da je Zemlja 25 odsto manja nego
{to se u to doba mislilo, te da je sastavljena uglavnom
od ~vrstog tla. Oslanjaju}i se na ta svoja pogre{na uvje-
renja do{ao je do zaklju~ka da se do Azije mo`e br`e
sti}i plove}i na zapad. Godine 1484. svoju teoriju izlo-
`io je portugalskom kralju Ivanu Drugom, mole}i ga da
finansira njegovo putovanje na zapad preko Atlantika.
Njegov prijedlog je odbacila Kraljevska pomorska ko-
misija zbog njegovih pogre{nih prora~una.
Nedugo nakon toga u [paniji je njegov plan podr`a-
lo nekoliko uticajnih ljudi, {to mu je 1486. omogu}ilo
prijem kod kastiljske kraljice Izabele Prve. I u [paniji
je, ba{ kao i u Portugalu, Kraljevska pomorska komisija
Devetog septembra 1942. godine
tri broda su zaplovila ka zapadu, da
bi 12. oktobra iste godine Kristofer
Kolumbo otkrio Ameriku i iskrcao se
na ostrvo San Salvador u Bahamskom
arhipelagu
odbacila njegov plan, ali to ga nije obeshrabrilo.
Nastavio je tragati za podr{kom i u aprilu 1492. go-
dine njegova upornost bila je nagra|ena. Ferdinand Peti,
kralj Kastilje, i kraljica Izabela slo`ili su se da sponzori-
{u ekspediciju.
Ugovor koji su potpisali garantovao je da }e Ko-
lumbo postati potkralj svih podru~ja koje otkrije. Druge
nagrade uklju~ivale su nasljednju plemi}ku titulu i jednu
desetinu svih plemenitih metala prona|enih unutar po-
dru~ja pod njegovom jurisdikcijom. Skromna ekspedici-
ja sastojala se od broda Santa Marija, duga~kog 30
metara, koji je bio pod njegovim zapovjedni{tvom, te od
dvije male karavele, svake duga~ke po 15 metara, ime-
27. 10. 2009. vupsbl 31
(2) Priredio: Bla`enka LEJI]
putu u Svetu zemlju od nasilja i samovolje bliskoisto-
~nih mjesnih mo}nika. Od rata protiv islamskog Isto-
ka svi su o~ekivali korist: vjerski gorljivi pojedinci
mjesto u raju, velika{i nove velike posjede, seljaci
oslobo|enje od li~ne zavisnosti, a svi u~esnici plijen
od plja~ke. U raznim dijelovima Francuske, Njema~ke
i Italije na hiljade vitezova i kmetova po~inju da se
okupljaju za ratni pohod, stavljaju na svoju odje}u ve- Dan kada
liki crveni krst i odlaze u rat za osloba|anje navodnog
Isusovog groba, ubijaju}i Jevreje, plja~kaju}i i izazi-
je podijeljeno
vaju}i nemire kud god bi stigli. Nikopoljski krsta{ki hri{}anstvo,
rat (1396), ko ji je or ga ni zo vao kralj @i gmund Lu -
ksembur{ki, na ~ijoj je strani srpsku vojsku predvodio
kada je
Vuk Brankovi}, kulminirao je u bici kod Nikopolja. prvi put
Varninski krsta{ki rat (1444), koji su predvodili ljudska
Vladislav Tre}i Jagelo, Jano{ Hunjadi i \ura| Branko-
vi}, zavr{en je u bici kod Varne. noga kro~ila
Krsta{ki rat 1456. godine organizovan je da bi se na Mjesec ili
prekinula opsada Beograda (1456). Predvodili su ga
Jano{ Hunjadi i Jovan Kapistran. 11. septembar
Putovanje iz Evrope u Jerusalim bilo je dugotraj- 2001. su
no i opasno, pa su mnogi krsta{i putem umrli. Oni koji
su se vratili u Evropu donijeli su iz Palestine dragocje- samo neki
nu svilu i za~ine, ali i mnoga znanja iz matematike i od doga|aja
astronomije.
Sultan Saladin bio je vo|a muslimanske vojske. koji su
Vrstan zapovjednik, sultan Egipta i Sirije, uzdigao je bitno uticali
Egipat do jednog od najmo}nijih podru~ja Srednjeg na dalji
istoka. Omiljeni engleski kralj Ri~ard Prvi bio je po-
znat pod imenom Ri~ard Lavljeg Srca. On je u~estvo- razvoj
vao u tre}em krsta{kom pohodu i pritom zauzeo lu~ki politi~kih i
grad Akru. Na povratku zarobio ga je austrijski vojvo-
da Leopold i tra`io visoku otkupninu. svih drugih
Godine 1213. zapo~eo je tragi~an krsta{ki pohod prilika u
u kojem su hiljade hri{}anske djece pje{ice krenule iz
Evrope prema Jerusalimu. Ve}ina ih je putem pomrla svijetu i koji
od gladi, a ostali su mahom prodati u roblje. su promijenili
tok istorije.
O ovim i
ostalim
nom "Pinta" i "Nina". Njima su zapovijedali Martin
Alonzo Pinzon i njegov brat Vicente Janez Pinzon. Flota doga|ajima
je isplovila iz luke Palos u [paniji 3. avgusta 1492. s po- koji su
sadom od 90 ljudi. Tri dana kasnije jarbol karavele "Pin-
ta" bio je o{te}en, {to je natjeralo flotu da se nakratko potresali
zaustavi na Kanarskim ostrvima. Devetog septembra tri zemlju i
broda su zaplovila ka zapadu, da bi 12. oktobra 1492.
godine Kristofer Kolumbo otkrio Ameriku i iskrcao se
svijet, male
na ostrvo San Salvador u Bahamskom arhipelagu. i velike
Mislio je da je stigao do Indije i zato su ameri~ki `ivotne
domoroci dobili ime Indijanci. Prije susreta s gostoljubi-
vim domorocima Kolumbo je proglasio da ostrvo na ko- sudbine,
je su stupili pripada [paniji. Godine 1607. kolonizatori sve radosti
osnivaju prvo stalno naselje u D`ejmstaunu u Vird`iniji.
Iako je Kolumbo njen pronalaza~, Amerika ne nosi i tuge kojima
ime po njemu, nego po drugom istra`iva~u, Amerigu smo
Vespu~iju, koji ju je posjetio kasnije. Tokom svog `ivota
jo{ dva puta je bio u Americi, posjetio je i Ju`nu Ame- svjedo~ili
riku, ali nikad nije bio u Sjevernoj Americi. ili smo o
Otkri}e novog kontinenta bilo je od izuzetne va-
`nosti na mnogim poljima - prvo geografski jer je to na- njima saznali
velo ljude u srednjem vijeku, koji su do tada spaljivali iz knjiga,
svakog nau~nika za izno{enje takve teze, da povjeruju ~itajte u
da je Zemlja okrugla. Postoji mi{ljenje da iako je zvani-
~ni stav bio da je Zemlja ravna plo~a, Kolumbo nikada ovom
ne bi ni krenuo na ovo putovanje da je u to vjerovao, niti feljtonu
bi mu {panski kralj Ferdinand i kraljica Izabela to odo-
brili. Pored toga, ovaj doga|aj je bitan i zato {to je za-
hva lju ju }i Ko lum bu po ~e lo na se lja va nje Ame ri ke
Evropljanima i njena kolonizacija.
Ovo je rezultovalo zna~ajnim ekonomskim razvit-
kom i Evrope i Amerike. Osim toga, cjelokupna struktu-
ra stanovni{tva se promijenila, na~in `ivota, a to je bio i
razlog za promjenu imena Evrope u Stari kontinent, a
Amerike u Novi svijet. (Nastavi}e se)
32 vupsbl!27. 10. 2009.

Kultura Internacionalni teatarski festival MESS

potrazi
Zavr{eni
KRAJ PRI^E "Dani srpske
kulture"
Pi{e: BANJALUKA - Knji`evna tri-
Tanja STUPAR-TRIFUNOVI] bina na temu "Ivo Andri} - `ivot i
knji`evno stvarala{tvo" na kojoj
su o Andri}evim djelima govorili
Da, mogu knji`evnici iz Banjaluke Mihajlo
Orlovi} i Mirko Vukovi}, te Dra-
Me|u mno{tvom kulturnih manifestacija u RS koje se svojim kvali- gana Vukovi}, istori~ar umjetnos-
tetom, idejom i programom nisu puno odmakle od seoskog prela, ti, odr`ana je u okviru "Dana
Centar za vizuelne komunikacije "Protok" iz Banjaluke, ve} po drugi srpske kulture" u Kranju.
put, je odlu~io ponuditi ne{to novo, druga~ije i kvalitetnije. Rije~ je o Ova manifestacija se odr`avala
njihovom projektu Me|unarodne godi{nje izlo`be "SpaPort 2009". od 22. do 25. oktobra u organiza-
Ovogodi{nji "SpaPort" nosi naziv "Gdje se sve tek treba dogoditi". ciji Kulturnog dru{tva "Brdo", a u
Prvo poglavlje, odnosno prva faza projekta je simboli~no sa`eta u za- sklopu programa promovisane su
pitanosti, a ujedno i u odgovoru "Mo`e{ li govoriti o tome? 'Da, mo- i nove knjige Mihajla Orlovi}a
gu.'" - parafrazom uvoda u poemu "Rekvijem" Ane Ahmatove, u kojoj zbirka pripovjedaka "Ki{ni snovi"
se opisuje susret i razgovor autorke pred lenjingradskim zatvorom, u i knjiga pjesama za djecu "Kad
vrijeme Staljinovih ~istki. Odlo- guska }uska" Mirka Vukovi}a.
mak iz njene poeme upotrijebio U sklopu knji`evne ve~eri otvo-
"SpaPort" je Agamben kao uvod u njegov
nudi i hrabrosti da se rena je i izlo`ba crte`a Dragane
esej "O potencijalnosti", a kusto- Vukovi} koja odnedavno `ivi u Nikola \uri~ko je iznena|en
misli druga~ije sima ove izlo`be Ivani Bago i An- aktuelno{}u teksta komada
^elincu, a folklorne grupe iz Kra-
toniji Maja~i i jedno i drugo su nja, Banjaluke i Ba~ke Topole ko-
poslu`ili kao smjernice, koje }e nas pribli`iti njihovoj sopstvenoj je gaje izvorni srpski melos izvele
odluci da budu kustosi ove izlo`be i ka`u svoje "Da mogu", samoj su splet pjesama pod naslovom
izlo`bi, i poja{njenju {ta potencijalnost zna~i u kontekstu ovog proje- "Pjesme roda moga".
kta i mjesta gdje se on de{ava. "Bilo je veliko zadovoljstvo po- Ansambl pozori{ta "Teatr
Kada je "Protok" odlu~io da "SpaPort" bude ne{to novo, osnovna
ideja nije bila tek isprazna i jednokratna, blje{tava i neutemeljena
smatrati na{e mlade koji `ive u de La Abadia" iz [panije
Sloveniji dok pjevaju i igraju. Oni
pomodnost, koja je sama sebi i cilj i sredstvo, ve} ne{to sasvim drugo. i te kako znaju da njeguju tradicije na sceni Pozori{ta mladih
Novo nije zna~ilo samo pra}enje trendova, novo je zna~ilo i govoriti i obi~aje krajeva iz kojih poti~u Sarajevo izveo je
druga~ije. Postavlja se pitanje: Druga~ije u odnosu na {to? I "Pro- njihovi o~evi. Raduje me i njiho-
tok" sa "SpaPortom" daje odgovor: Druga~ije u odnosu na ustaljene vo zanimanje za srpsku knji`e-
predstavu "Bolji dani",
matrice mi{ljenja, djelovanja, govorenja. vnost. Kulturne i druge veze komad koji kao
"SpaPort" osim odli~ne savremene izlo`be, nudi i hrabrost da se izme|u nas u RS i na{ih ljudi u
misli druga~ije i da se "mo`e govoriti o tome"! po~etnu ideju uzima
Sloveniji morale bi biti ~vr{}e i
bolje", rekao je Orlovi}. ekonomsku krizu
D.Z.

"Spustilo zastore" "Sedmica Mirsada LINGO

{panskog
i Hrvatsko narodno filma"
SA RA JE VO - "Kan did ili op ti mi zam", je
predstava koja traga za svijetlom ta~kom, za ilu-

kazali{te
MOSTAR - Sindikat uposleni-
ka Hrvatskog narodnog kazali-
{ta (HNK) Mos tar stu pio je
ju~er, zbog te{ke financijske situ-
acije i nepostojanja osniva~a, u
op}i {trajk.
Glumac ovog kazali{ta i poznati
bh. filma{ Miro Barnjak je ju~er
kazao kako se kazali{te nalazi u
iznimno te{koj situaciji, te kako je
nastupilo vrijeme ili ''da se kazali-
{te zazida ili da napokon bude rije-
Vlada razumije
probleme kulturnih
djelatnika i intenzivno
radi na njihovom
rje{avanju, ka`e
Pavlovi}
{eno pi ta nje vla sni{ tva nad
osniva~kim pravima''.
''Na{ najve}i problem je pitanje
vlasni{tva nad osniva~kim pravi-
ma. @elimo da na{ 'vlasnik' posta-
ne `upanija i time bismo u{li u
`upanijski prora~un. Sve ove pro-
tekle godine dobivamo grantove
od `upanije koji nam nisu dostatni
ni za najosnovnije tro{kove. Oda-
vno nam se ne upla}uju doprinosi,
a ni ne sje}am se kada sam dobio
pla}u od Kazali{ta'', rekao je Bar-
njak.
Tako|er, dodao je kako je potre-
bno donijeti sustavno rje{enje koje
bi obuhvatilo Narodno pozori{te
Mostar i Narodnu knji`nicu, koji
su ve} odranije u {trajku, te HNK.
''Na taj bismo na~in napokon ri-
je{ili problem kulture, kako u Mos-
taru tako i u Hercegovini. [to se
ti~e HNK-a, moram istaknuti kako
dio odgovornosti snose i hrvatski
politi~ari kojima je kultura doslo-
vno zadnja rupa na svirali. Tako-
|er, i na{ menad`ment je mogao
dosta bolje raditi. Me|utim, sada je
situacija takva da `upanija mora
preuzeti na{a osniva~ka prava kako
bismo mogli nastaviti s radom'', re-
kao je Barnjak i zaklju~io kako je
stanje s HNK-om i ostalim kultur-
nim institucijama Mostara samo
''refleksija op}ega stanja, kako u
Mostaru tako i u dr`avi''.
S druge, pak, strane, glasnogo-
vornik Vlade HN@ Pero Pavlovi}
je kazao kako Vlada razumije pro-
bleme kulturnih djelatnika, te kako
''intenzivno radi na njihovom rje{a-
vanju''.
''Pre mi jer Vla de HN@ Sre }ko
Boras vodi intenzivne razgovore s
predstavnicima grada Mostara oko
prijenosa vlasni~kih prava na `upa-
niju. Me|utim, to je opse`an posao
za koji je nemogu}e kazati kada }e
biti okon~an. Tako|er, u svoje-
vrsnom 'paketu' se pored HNK-a
nalaze i Narodno pozori{te, te Na-
rodna knji`nica koji su ve} u {traj-
ku'', rekao je Pavlovi}.
On je dodao kako je Vlada HN@
ove godine za potrebe HNK-a i
Narodnog pozori{ta izdvojila po
180.000 KM, dok je prethodnih
godina izdvajala po 220.000 KM.
J.G.
u Gora`du
GORA@DE - Projekcijom filma
"Cvije}e sa drugog svijeta" sino}
je u Gora`du po~ela "Sedmica
{panskog filma", koja }e trajati do
30. oktobra.
Program ovogodi{nje filmske
manifestacije koja se odr`ava pod
pokroviteljstvom {panske amba-
sade BiH, sastoji se iz ~etiri dugo-
metra`na igrana filma, a peto
ve~e }e biti posve}eno kratkom
filmu iz [panije.
Gora`danska publika mo}i }e
pogledati: "Cvije}e sa drugog svi-
jeta", "Metod", "Havana blues" i
"Zave`i me". Peto ve~e prikaziva-
}e se kratki filmovi: "Deset minu-
ta", "Budu}nost je u pornu",
"Okret" i "Bilo nas je malo".
"Sedmica {panskog filma", po-
red Sarajeva i Gora`da, bi}e
odr`ana i u Biha}u, Mostaru, Ba-
njaluci, Livnu, Zenici, Tuzli i Gra-
~anici.
D.Ku.
Pri~e Meline
Kameri}
BEOGRAD - Knjigu kratkih
pri~a "Cipele za dodjelu 'Oska-
ra'" autora Meline Kameri}, koja
je prvobitno objavljena u IK
"Buybook", ovih dana objavila je
i beogradska izdava~ka ku}a
"Rende".
Na kon Beo grad skog saj ma
knjige ova knjiga bi}e predstav-
ljena i u Podgorici u knji`ari
"Karver" u sklopu manifestacije
"Dani Sarajeva". (Agencije)
zi jom u da na{ njem svi je tu, ka zao je ju ~er na
pres-konferenciji MESS-a Aleksandar Popovski,
reditelj ove predstave.
Ova predstava izvedena je u nedjelju nave~er u
Sarajevu u Takmi~arskom programu 49. internaci-
onalnog teatarskog festivala MESS, a izveo ju je an-
sam bl Ju go slo ven skog dram skog po zo ri {ta iz
Beograda.
Predstava "Kandid ili optimizam" ra|ena je po
Volterovom romanu.
Popovski je naglasio da je pozori{te
devedestih godina bilo surovo realno, te da je bilo
ogledalo dru{tva.
"Iluzija je danas ukinuta i pozori{te treba da tra-
Promovisan "Radovan IV"
D. ZEC
BANJALUKA - Predzadnji dan na Festiva-
lu animiranog filma banjalu~ka publika je ima-
la priliku da pogleda ostvarenje "Radovan IV",
u produkciji Agencije "Euromarketing" iz Pa-
la.
"Uz blagoslov Du{ana Kova~evi}a napravili
smo nastavak predstave 'Radovan III' , a to je 'Rado-
van IV'. Radovan IV je Georginino dete koje ima
Jedini dobar put za bh.
animaciju bi bio da se ujedini
i tako postane zanimljiva za ljude
iz oba entiteta
sve osobine Radovana III, samo prilago|ene dana{-
njem vremenu", rekao je ju~e na pres-konferenciji
2. me|unarodnog festivala animiranog filma @eljko
Ninkov, direktor Agencije "Euromarketing".
ga za njom. Ili kao {to ka`e Kandid u predstavi: '^o-
vjek za ne~im mora da `udi'. Slike rata i oboljelih od
sifilisa, u ovom Volterovom tekstu, su surove i pre-
vi{e realne, tako da sam ja morao da tragam za onim
ne~im {to je iza svega toga", ka`e Popovski.
Glumac Nikola \uri~ko, koji tuma~i ulo-
gu Kandida, istaknuo je aktuelnost ovog teksta koji
je pisan prije 300 godina.
"Bilo mi je zadovoljstvo kada sam ga ~itao i ce-
Na kon ani ma ci je planirano je da se
uradi 10 polu~asovnih epizoda "Radovana IV".
U okviru pres-konferencije posve}ene radu
studija animiranog filma u BiH, o pote{ko}ama sa
kojima se susre}u animatori govorili su i Jurinko
Raj~i} iz "Studia Neum", te Berin Tuzli}, predsje-
dnik Asocijacije ASIFA za BiH i "Via Media" iz
Sa ra je va, kao i Mla den \u ki} iz ba nja lu ~kog
"Aeon Production".
Prema rije~ima Tuzli}a, jedini dobar put za bh.
animaciju bi bio da se ujedini i tako postane zani-
mljiva za ljude iz oba entiteta.
Pu bli ka je u okviru redovnog festival-
skog programa imala priliku da pogleda i izbor iz
savremene francuske animacije, kao i ruske ani-
macije devedesetih godina, a u pono}nom progra-
mu predstavljen je dugometra`ni film "Meri i
Max" Adama Eliota iz Australije. Ta animacija,
komedija i drama, je jednostavna pri~a o prijatelj-
stvu preko pisama izme|u dvije veoma razli~ite
osobe, koje bez obzira na sve opstaje preko dvade-
set godina.
 Kultura
Pozori{te u
za iluzijom
Scena iz predstave
"Kandid ili optimizam"
lo vreme sam sebi postavljao pitanje, kako je mogu- ~etnu ideju uzima ekonomsku krizu.
}e da su stvari i odnosi u dru{tvu i danas isti kao i "Sam predlo`ak je nastao osamdesetih godina
Predstava pre 300 godina", ka`e \uri~ko. kad je trajala kriza u Sjevernoj Americi", kazao je
"Okamenje-
ni princ" pri-
Isti~e da im je ovo stoto izvo|enje predstave ju~er Aleks Rigola, reditelj predstave.
"Kandid ili optimizam", te da su zadovoljni reakci- Rekao je da je ovo i pri~a o onima koji bi do
kazana je u jom publike u Sarajevu. bogatstva bez rada - trguju}i nekretninama, dionica-
okviru pro- Ansambl pozori{ta "Teatr de La Aba- ma...
grama "Dje- dia" iz [panije, na sceni Pozori{ta mladih Sarajevo, Glu mac Isra el Ele jal de re kao je da
~ji MESS" izveo je predstavu "Bolji dani", komad koji kao po- je ovo predstava koja govori o tome da i kad ~o-
Fotografije kao svjedoci pro{losti N. VR@INA
BANJALUKA - Izlo`ba fotografija pod na-
zivom "Motivi pro{losti" u~enika i nastavnika
osnovnih i srednjih {kola u RS otvorena je ju~e u
izlo`benom prostoru "Koraci" Ministarstva
prosvjete i kulture RS u Banjaluci.
"Ministarstvo je raspisalo konkurs za fotografi-
ju na temu 'Motivi pro{losti'. Poziv je upu}en svim
u~enicima i nastavnicima u RS da objektivom zabi-
lje`e detalje iz pro{losti kraja u kome `ive, kao {to
su stare gra|evine, rijetki zanati i zaboravljeni pre-
dmeti", rekla je slu`benica za odnose s javno{}u u
Ministarstvu prosvjete i kulture RS Spomenka Mi-
Nekoliko stotina fotografija
stiglo na adresu Ministarstva
ljkovi}.
Nekoliko stotina fotografija sa moti-
U~enici i nastavnici stvarali na temu "Motivi pro{losti" vima pro{losti stiglo je na adresu resornog ministar-
FOTO M. RADULOVI] stva, a svaka nosi po jednu pri~u iz proteklih
vjek ostane bez i~ega, potrebno je da stvori neko
svoje okru`enje koje ga dr`i.
Aleks Rigola rekao je da im je ovo prvi su-
sret sa publikom u BiH, te da je MESS dobar festival,
koji svojoj publici omogu}ava da vidi sve ono {to se u
teatru, ali i u dru{tvu, trenutno de{ava u svijetu.
Predstava "Okamenjeni princ" Malog pozori{ta
"Du{ko Radovi}" iz Srbije prikazana je u okviru
programa "Dje~ji MESS", {to nije ba{ odu{evilo
aktere ove predstave iz razumljivih razloga.
Predstava "Okamenjeni princ" pri~a je o mental-
noj bolesti trinaestogodi{njeg dje~aka, izazvanoj po-
rodi~nom tragedijom i lo{im `ivotnim uvjetima.
Njegova hospitalizacija postaje neizbje`na, nakon
do`ivljenog nervnog sloma u {esnaestoj godini, a
nada za oporavak sve manja, te on postaje utjelovlje-
nje metafore okamenjenog princa. Ipak uspijeva iza-
}i iz bez da na, za hva lju ju }i do kto ri ci ko ja mu
strpljivo poma`e na njegovom putu ka ozdravljenju.
Pred sta vu je re `i rao Mark van der
Velden, a u predstavi glume Goran Jevti} i Ivan To-
mi}, koji su bili gosti ju~era{nje konferencije za no-
vinare.
O podobnosti predstave da se na|e u programu
"Dje~ji MESS" Ivan Tomi} je rekao da je mogu}e da
ovu predstavu eventualno razumiju mladi od 14 godina
i vi{e, te da je sam naziv predstave "Okamenjieni
princ" zbunio roditelje, koji su se pojavili s mla|om
djecom.
Goran Jefti} je rekao da smatra da se predstava ba-
vi i previ{e ozbiljnom temom da bi bila prikazana u
okviru "Dje~jeg MESS-a".
Una Bjetovi} iz pres-slu`be MESS-a je, u ime Dir-
ekcije ovog festivala, objasnila da su zbog finansijskih
problema neke programe morali izbaciti, te da vjeruje
kako }e naredne godine u okviru Festivala biti adekva-
tan program koji }e biti namijenjen tinejd`erima.
Ju~er je na Festivalu MESS predstavljeno i digital-
no izdanje ~asopisa "Pozori{ta" u produkciji "Media
Centra" Sarajevo.
^asopis "Pozori{ta" izlazio je u okviru
Narodnog pozori{ta Tuzla od 1953. do 1991. godine.
Kako je rekao menad`er "Infobiro-digital arhiva"
"Media centra" Sarajevo Dragan Golubovi} u realiza-
ciji projekta sara|ivali su s Narodnim pozori{tem Tuzla
i bibliotekom "Dervi{ Su{i}" iz Tuzle.
Digitalizacijom ~asopisa obra|eno je 18.000 stra-
nica koje su preba~ene na tri diska.
Na ovaj na~in sa~uvani su brojni tekstovi, studije,
pozori{ne kritike...
Direktor NP Tuzla Armin ]ati} izrazio je nadu da
}e ~asopis "Pozori{ta" jednom biti i obnovljen.
vremena. Odbor za organizaciju izlo`be proglasio je
najboljom fotografiju Vladimira Mucovi}a, u~enika
Osnovne {kole "Sveti Vasilije Ostro{ki" iz Trebinja,
koji je i otvorio ovu izlo`bu.
"Moja fotografija je nastala kada sam {etao po-
red rijeke i tada sam uo~io interesantan kadar koji
sam zabilje`io objektivom fotoaparata", rekao je
Mucovi}.
Autor ska na gra da za ko le kci ju
izvanrednih fotografija pripala je Ognjenu Glamo-
~aninu, nastavniku fizi~kog vaspitanja u Centru
"Za{titi me" iz Banjaluke.
"Motivi pro{losti kao {to je naziv izlo`be je
dosta ~est motiv i na mojim fotografijama, tako da
mi nije bilo te{ko odabrati neke radove i poslati ih
na konkurs. Ne postavljam scene koje `elim da sli-
kam, jednostavno zabilje`im ono {to mi se u tom
trenutku u~ini interesantnim", rekao je Glamo~anin.
Pohvaljene su fotografije Marina Milutinovi}a,
profesora likovne kulture, i Sare Mihailovi}, u~enice
O[ "Vuk Stefanovi} Karad`i}" iz Banjaluke, te Bo-
jane \uki}, u~enice Gimnazije iz Prnjavora, i Jelene
Jagrovi}, u~enice O[ "Aleksa [anti}" iz Banjaluke.
27. 10. 2009. vupsbl 33
Vijesti
Nagrada
za "Kavijar
konek{n"
BEOGRAD - Gran pri 18. me-
|unarodnog festivala etnolo{kog
filma "Dragoslav Antonijevi}" do-
bio je Dragan Nikoli} za film
"Kavijar konek{n".
@iri je pregledao 30 filmova ko-
je je odabrala komisija za takmi-
~arsku selekciju i odlu~io da je
ovaj film "dobre naracije i u natu-
ralisti~kom maniru, u kome doku-
mentarna sadr`ina poprima oblik
istinite i upamtljive `ivotne pri~e
sa izvrsnim portretima ljudi, koji
znaju {ta }e im sudbina doneti go-
tovo sutra, ali koji ne znaju {ta }e
im te nove okolnosti doneti".
"Kavijar konek{n" Dragana Ni-
koli}a ovogodi{nji je dobitnik na-
grade "Srce Sarajeva" za najbolji
dokumentarni film Filmskog festi-
vala u Sarajevu. (Agencije)
Tre}i sabor
KUD "Modri~a"
MODRI^A - U modri~kom
SKC odr`an je Tre}i sabor KUD
"Modri~a", a sve~anosti su prisu-
stvovali i gosti iz [vedske.
U obra}anju velikom broju po-
sjetilaca, Nikola Savi} direktor
SKC i Gligor Muminovi} predsje-
dnik KUD, govorili su o pre|e-
nom putu KUD "Modri~a".
Naime, prvi sa~uvani pisani trag o
jednoj kulturnoj manifestaciji u
Modri~i je Program Svetosavske
zabave iz 1886. godine, prvo Sr-
psko kulturno-prosvjetno dru{tvo
"Prosvjeta" formirano je 1902. go-
dine, a Srpsko pravoslavno pjeva-
~ko dru{tvo "Zora" naredne 1903.
godine.
Vla{kim igrama u Modri~i su
nastupali i ~lanovi Srpskog kultur-
no-sportskog dru{tva "Kozara" iz
Geteborga. Ovo dru{tvo sa sjevera
Evrope formirano je prije 33 godi-
ne i broji oko 900 ~lanova. ^ulo
se i Glamo~ko nijemo kolo.
S.J.
Danas
uru~enje
"Zlatne
zna~ke"
BEOGRAD - Nagrada Kultur-
no-prosvjetne zajednice "Zlatna
zna~ka" bi}e uru~ena danas u
Beogradu profesoru Manfredu
Je ni he nu iz Ber li na, glum cu
Draganu Mi}anovi}u i kompo-
zitorki Dragani Jovanovi}.
Nagrade }e uru~iti dr`avni se-
kretar u Ministarstvu za dijaspo-
ru Mio drag Ja k{i}, ko ji je i
predsjednik ovogodi{njeg `irija
za dodjelu "Zlatne zna~ke", sa-
op{teno je iz Ministarstva za di-
jasporu.
Profesor Jenihen bavi se sr-
pskim pis ci ma i te ma ma, od
Dositeja Obradovi}a do savre-
menih. Posljednje decenije radio
je na antologiji srpskog pjesni{-
tva 20. vijeka.
U saop{tenju se navodi da je
glumac Dragan Mi}anovi} tale-
nat iskazao u velikom broju po-
zori{nih, televizijskih i filmskih
uloga u Srbiji i inostranstvu.
Dragana Jovanovi} nagra|ena
je brojnim nagradama u zemlji i
inostranstvu za komponovanje
primjenjene i popularne muzi-
ke, vo kal ne i in stru men tal ne
muzike za djecu. Nagrade }e bi-
ti uru~ene u Ministarstvu za di-
jasporu. (Agencije)
34 vupsbl!27. 10. 2009.

Sarajevo Ure|enje parka

"At Mejdan" odgo|eno

FOTO D`. TORCHE

Dobrotvorna ve~era Od sutra
vakcinacija
za studentski dom protiv gripa
U Hrvatskom katoli~kom dobrovoljnom dru{tvu (HKDD) zado- Besplatna preventivna vakci-
voljni su odzivom na dobrotvornoj ve~eri za izgradnju doma za nacija protiv sezonske gripe po-
studente u Sarajevu. ~inje sutra u 49 ambulanti.
"Dvije dobrotvorne ve~ere organizirane su ranije u Zagrebu, a pro- Ministarstvo zdravstva i Za-
{lotjedna u Sarajevu bila je prva u BiH", kazao je Anto Jeli}, pred- vod zdravstvenog osiguranja KS
sjednik HKDD-a. osigurali su 25.000 doza vakci-
Kako je naveo, za izgradnju studentskog doma potrebno je 2,5 mili- na.
ona eura, ali nije mogao precizirati koliko je do sada prikupljeno sred- Vakcine su besplatne za rizi~ne
stava. skupine osiguranika: penzionere,
Iz sportskih kladionica "Bet live" i "Petica plus" isti~u da su se nji- hroni~ne bolesnike, lica s pose-
hovi predstavnici uklju~ili u ovu akciju. bnim potrebama, RVI i civilne
"Me|u dvjestotinak uzvanica izravno smo donirali novac za izgra- `rtve ra ta, upo sle ni ke u ja -
dnju doma. Uz to, kupovinom jednog od umjetni~kih djela u~estvova- vnozdravstvenim ustanovama,
li smo na aukciji, a prihod od prodaje tako|er je namijenjen za budu}i uposlenike u MUP-u kantona,
moderni u~eni~ki kompleks", kazala je Danijela Dujo, direktor marke- uposlenike u javnom saobra}aju
tinga ovih kladionica. anga`ovane na prevozu putnika i
Studentski dom trebalo bi da ima 140 soba, te druge prate}e sadr`a- nastavno osoblje.
"Gra|ani su du`ni, prilikom
je.
posjete ambulanti, posjedovati
M.L. ovjerenu zdravstvenu legitimaci-
ju i odgovaraju}i dokument ko-

Nedjelja jim dokazuju da pripadaju jednoj

od rizi~nih skupina", naveli su iz
Ministarstva zdravstva KS.
Dio parka prekopan i ogra|en ve} pet godina

solidarnosti
Crveni kri` op}ine Centar su-
tra }e socijalno ugro`enim gra-
|anima podijeliti pakete koji su
obezbije|eni u okviru akcije or-
ganizirane povodom Nedjelje so-
D`amiju
Apeluju na gra|ane da ne stva-
{tina i pelena za odrasle organizo- raju gu`ve prvi dan vakcinacije,
vane su 24. i 25. oktobra u nekoli- jer je osiguran dovoljan broj va-
ko tr`nih centara. kcina.
Prikupljanje su vr{ili mladi Crve- M.L.
nog kri`a i volonteri ku}ne njege.

i iskopine
lidarnosti od 24. do 31. oktobra.
Pod motom "Pridru`ite se na{oj
Paketi }e biti podijeljeni korisnici-
ma ku}ne njege i gra|anima u sta- Servisne
akciji solidarnosti" akcije priku-
pljanja hrane, higijenskih potrep-
tusu socijalne potrebe.
M.L.
informacije
Policija

Važniji telefoni 122

Ob! qp!esv!•kv! NVQ.b! LT! v Mirsada LINGO
qsp!uf!lmb! 35! tb!ub! fwj!efo!uj!. Ure|enje dijela parka "At Mejdan", koji je ve}
Bfsp!espn!Tb!sb!kf!wp 39:.211 sb!of!tv!usj!uf!|lf!lsb!}f/ pet godina prekopan i ogra|en `eljeznom ogradom,
Cb!lj!kf 644.874 prolongirano je do daljeg kako bi u planove bile
Cpm!oj!db!#Lp!|f!wp# 555.911 Stru~njaci se boje da }e, uklju~ene i arheolo{ke iskopine.
Hitna pomo}
Ej!nokb!•bs 769.666 kada bude gra|ena Bilo je planirano da u ovom parku u avgustu po~ne
#Fmfl!usp!ejt!usj!cv!dj!kb#!.!lwb!sp!wj 191131244 124 d`amija, arheolo{ke
ponovna izgradnja Bakar-babine d`amije i prate}ih sa-
HSBT!Jo!gp.dfo!ubs 3:4.294 dr`aja, ali su radovi odgo|eni zbog zahtjeva Komisije
KLQ!#Sbe# 769.149 Flj!qf!Ij!uof!qp!np!~j!jnb!mf
tv!63:!jo!ufs!wfo!dj!kb-!pe!•f!.
iskopine ostati za o~uvanje nacionalnih spomenika BiH da prije toga
bude ura|en projekat arheolo{kih iskopina na ovome
Lbo!up!obm!ob!jo!tqf!ldj!kb
#Qp!lpq#
774.95:
753.554 hb!tv!83!cj!mf!lv!~of!qp!tkf!. neure|ene i da }e podru~ju, kako bi dozvola za radove bila izdata u pake-
#Sb!ejp.ub!ltj# 2626 uf/ propasti, ka`e Garibija tu.
#Tb!sb!kf!wp.tubo# 553.691 Mufid Garibija, arhitekt koji je uradio
Porodili{ta idejni projekat za ure|enje parka, ka`e da razumije zah-
Uf!mf!gpo!tlf!jo!gps!nb!dj!kf 2293 tjeve Komisije, jer se stru~njaci boje da }e, kada bude
#Up!qmb!of# 761.:8: 285-287 gra|ena d`amija, arheolo{ke iskopine ostati neure|ene i
Uv!sjt!uj!•lj!jo!gps!nb!uj!woj!dfo!ubs
#Wp!ep!wpe#
643.717
752.573 250-259
Bvup!cvt!lb!tub!oj!db 324.211 V!qp!sp!ej!mj!|uj!nb!kf!sp!}f!op
Cpm!oj!db!#Qpe!isbt!up!wj#
Fl!tqsf!toj!qp!|ubo!tlj!tfs!wjt
Lb!ob!mj!{b!dj!kb
555.454
2528
779.36:
27!cf!cb;!efwfu!ekf!•b!lb!j
tfebn!ekf!wpk!•j!db/ Skup prenosi poruku mira
Sarajevo }e biti doma}in zasjedanja 22. general- "Jako je va`no je da ovo zasjedanje Skup{tine bude
NVQ 775.322 ne skup{tine Me|unarodne asocijacije gradova nosi- odr`ano u Sarajevu, jer je Sarajevo simbol `elje gradova
Pq~b!cpm!oj!db!Tb!sb!kf!wp 396.211 Vatrogasci laca poruke mira (IAPMC), koja }e biti odr`ana od i gra|ana za mirom, i posebno {irom svijeta odr`ivog
QUU!lwb!sp!wj :88 123 27. do 29. oktobra.
Pored Sarajeva, na ovom zasjedanju Skup{tine
razvoja. @ivimo u vrijeme velike nesigurnosti, globalne
ekonomske krize i ratova koji se de{avaju u vi{e dijelo-
#Tb!sb!kf!wp!hbt# 383.:91
Flj!qf!wb!usp!hb!tb!db!v!qsp!. u~estvovat }e predstavnici 24 svjetska grada - stalna ~la- va svijeta te zato ostaje na vodstvu gradova da se oglase
Uf!mf!hsb!nj 2313
uf!lmb!35!tb!ub!tv!jnb!mf!ewj!kf na i budu}ih ~lanova IAPMC-a. o pitanju mira", kazao je Marder.
#Wf!mf!qf!lb!sb# 759.616
Wf!uf!sj!obs!tlb!tub!oj!db 553.414
nb!okf!jo!ufs!wfo!dj!kf;!hps!kf!mj "Na ovogodi{njem zasijedanju Generalne skup{tine Za mje nik ge ne ral nog sekretara IAP-
tv!tnf!~f!j!tub!cmp/ MC-a Du{an Stojanovi} kazao je da u Asocijaciji tre-
nutno ima 92 grada sa svih kontinenata, a nakon
Od 27. do 29. oktobra primanja osam novih gradova bit }e ukupno 100 grado-
zasjedanje Skup{tine Asocijacije va nosilaca poruke mira.
gradova nosilaca poruke mira Danas }e biti odr`an sastanak Izvr{nog odbora, a
Zbog ~ega u op}ini zvani~no otvaranje konferencije planirano je za 28.
u~estvuje 49 u~esnika iz 24 grada, sa ~etiri kontinenta oktobar.
Stari grad jo{ nisu postavljene svijeta, a posebna je ~ast ugostiti 11 gradona~elnika", Teme konferencije su: "Kulturna, vjerska i etni-
ni{e za kontejnere? kazala je ju~er na konferenciji za novinare u Sarajevu ~ka koegzistencija u multietni~kim sredinama", "Pos-
Sredstva imamo, ali nismo jo{ dobili Tatjana Ljuji}-Mijatovi}, zamjenica predsjedavaju}eg tkonfliktna izgradnja mira i uspostava povjerenja",
urbanisit~ke saglasnosti. ^im to bude, Gradskog vije}a. "Klju~ni faktori ekonomskog progresa gradova kao
postavi}emo 19 ni{a, koliko je Predsjednik Asocijacije gradova nosi- osnova za u~vr{}ivanje mira" i "Institucionalni okviri
planirano na podru~ju ove op}ine. laca poruke mira Alfred Marder izrazio je zadovoljstvo za razvoj multietni~nosti i njegovanje vjerskih i tradi-
{to }e na ovoj sjednici Skup{tine biti primljeno osam cijskih vrijednosti etni~kih grupacija u multietni~kim
novih gradova, uklju~uju}i jedan od najve}ih gradova sredinama".
Hata TUFO, novinarka Ahmed \IPA, portparol "Rada" na svijetu Meksiko Siti. M.L.
 Sarajevo 27. 10. 2009. vupsbl 35

Vodi~
FILMOVI
BQP!MP
Cb!cj!mpo!B/E/
Wjo!Ej!{fm
Sf!aj!kb;!Nb!ukf!Lb!tp!wjd!)31!i*
NF!FUJOH!QP!JOU
Epn
J{b!cfm!!Jqfs
Sf!aj!kb;!Vs!tv!mb!Nb!kfs
)29!i*
Tfw!ebi )ep!lv!nfo!ubs!oj!gjmn*
Qsp!ub!hp!ojt!uj;!Eb!njs!Jnb!np!.
wj~-!Ib!|jn!Nv!ib!sf!np!wj~-
Of!eabe!Jnb!np!wj~-!Bnj!sb!
Nf!ev!okb!ojo!
Sf!aj!kb;!Nb!sj!ob!Bo!esff
)2:-!32!i*
DJ!OF!NB!DJUZ
Epo!Lj!ipu;!Nb!hb!sf!~b!qp!tmb
)tjo!isp!oj!{p!wb!op*
Sf!aj!kb;!Ip!{f!Qp!tp
)22-!24-!26-!28/31!i*
Tv!sp!hb!uj
Csvt!Wjmt
Sf!aj!kb;!Eap!ob!ubo!Npt!upw
)32/21-!34/21!i*
Np!kb!hs•lb!bwbo!uv!sb
Ojb!Wbs!eb!mpt-!Sj!•bse!Esbk!gvt
Sf!aj!kb;!Ep!obme!Qf!usj
)29/26-!31/26-!33/26!i*
Ejt!usjlu!:
Cf!ovb!Qpm!wpse-!Fnb!ov!fm!Eb!.
wpt
Sf!aj!kb;!Of!jm!Cmpn!lbnq
)32/41!i*
Tmp!nmkf!oj!{b!hsmkb!kj
Qf!of!mp!qb!Lsv{
Sf!aj!kb;!Qf!esp!Bm!np!ep!wbs
)32/31!i*

rje{avati u paketu
Tusb!obd
Eafk!nt!Lb!wj!{fm
Sf!aj!kb;!Ip!wbse!Nfl!fo
)25/36-!27/61-!2:/21!i*
Lb!sp!mj!ob!j!ub!kbo!tuwf!oj!twj!kfu
Eb!lp!ub!Gb!ojoh-!Uf!sj!If!•fs!
da }e propasti. izgradnje d`amije, {adrvana, platoa i galerije obezbije- bna ta saobra}ajnica. Ako poslu{amo upute Komisije, Sf!aj!kb;!Ifo!sj!Tf!mjl
"Arheolo{ka istra`ivanja su zavr{ena, ve} radimo |ena. d`amiju }emo morati 'zalijepiti' za 'Papagajku', a to ne )23-!25/26-!27/36!i*
projekat ure|enja ovih iskopina. Vjerovatno }e morati "Rije~ je o 400.000 eura koje je izdvojio turski grad dolazi u obzir", obja{njavaju u ovoj op}ini.
biti otvorena jo{ jedna sonda. Zamoljen sam da uradim Bursa", ka`e Garibija. Prema njima, najbolje rje{enje je da Hb!nfs
i ovaj dio projekta, a arherolog Mirza ]eman uradit }e U op}ini Stari grad kazali su nam da je grad Bursa d`amija bude malo dislocirana, a da bude napravljena Eaf!sbse!Cb!umfs-!Nbk!lm!Ibm
elaborat na osnovu kojeg }e biti ure|ene arheolo{ke is- ponudio da finansira cijeli projekat izgradnje d`amije i ista kao {to je bila. Sf!aj!kb;!Nbsl!Of!wfm!ebko!
kopine. Arheolo{ki park }e biti prikazan tako da }e se ure|enja parka. "Tu bismo imali detalj iz turskog perioda, u nepo- j!Csb!kbo!Ufk!mps
[ire )29/41-!31/41!i*
vidjeti 60 centimetara kamenog zida medrese, d`amije, podru~je Na vo de da su svjesni da su predstavnici srednoj blizini je Muzi~ki paviljon iz austrougarskog
a zidovi }e biti sanirani od samog temelja", objasnio je parka je Komisije za o~uvanje nacionalnih spomenika BiH stru- perioda, a nedaleko i Latinaska }uprija, biv{i Principov Tbo!p!tmb!wj
Garibija. turisti~ka ~ni ljudi, ali smatraju da njihov zahtjev ograni~ava iz- most, koji je podsje}anje na po~etak Prvog svjetskog ra- Lsjt!uj!Gmpst-!Qpm!Mb!lpo!
Kako je dodao, projekat ure|enja arhero- atrakcija gradnju d`amije. ta. To je idealna ponuda za turiste", istakli su u op}ini. Sf!aj!kb;!B|fs!Cpl
lo{kih iskopina u "At Mejdanu" trebalo bi da finansira- "Na podru~ju gdje bi trebalo da bude ponovno iz- Bakar-babinu d`amiju u "At Mejdanu" sagradio je )25/41-!27/56-!2:!i*
ju op}ina Stari grad, grad Sarajevo i KS. gra|ena Bakar-babina d`amija treba da imamo saobra- 1544. godine Had`i-Alija Bakar-baba. D`amija je prvi
"Vjerujem kako }emo do kraja ove godine imati }ajnicu. Mora postojati put koji }e Ulicu Hamdije put izgorjela 1697. godine, a nakon obnove ponovo je IZLO@BE
projekat ure|enja arheolo{kog parka i da ne}e biti po- Kre{evljakovi}a spojiti sa mostom ]umurija. Uz sami uni{tena 1895. godine. [F!NBMK!TLJ!NV![FK!
trebe za odga|anjem izgradnje", kazao je Garibija. park izgra|ena je zgrada 'Papagajka', koja se ne uklapa u Ogra|eni dio ovog parka ina~e ~esto je na meti ne- #Sj!cp!mpw!v!CjI#
On je istakao da su sredstva za izvedbeni projekat ambijent, ali u njoj `ivi veliki broj ljudi kojima je potre- savjesnih gra|ana koji tu bacaju sme}e. #Sv!ab!tlsj!wf!oj!tjn!cpm!CjI#
IJT!UP!SJK!TLJ!NV![FK!
#Pq!lp!mkf!op!Tb!sb!kf!wp#

Na periferiji najvi{e pasa lutalica #CjI!lsp{!tup!mkf!~b#

#Qb!sb!mfm!of!lvm!uvs!of!tqp!of#
#Kb-!Lv!mjo!cbo#
D. MUMINOVI] slobodno {etaju ulicama grada i predstavljaju potencijalnu #Lb!pcop!wj!qp!uj!tov!uph!
FOTO S. PINJAGI]

opasnost po ~ovjeka, ali ni{ta se ne mo`e uraditi. Mi mo`e- jefo!uj!uf!ub!

Sve vi{e gra|ana Sarajeva `ali se na pse lutalice mo samo intervenisati ukoliko Veterinarska inspekcija ut- .!Tmp!wfo!dj!v!CjI!2641!.!311:#
koji u pojedinim dijelovima Sarajeva hodaju u ~opori- vrdi postojanje bjesnila kod pasa", ka`e \ipa. VNKF!UOJ!_LB!HB!MF!SJ!KB!
ma. Iz Udru`enja za spre~avanje okrutnosti me|u J{mp!acb!tmj!lb!Eb!oj!mb!Qsb!wj!df
Prema informacijama iz Komunalnog preduze}a `ivotinjama SOS, koje je bilo veliki zagovornik usvajanja #Sf!usp!tqf!luvn#
"Rad", u ~ijem je sastavu bila kafilerija, koja je usvajanjem Zakona o za{titi `ivotinja, isti~u da }e problem pasa lutali-
Zakona o za{titi `ivotinja u junu ove godine prestala sa ra- ca postajati sve gori. NV![FK!LOKJ!AF!WOPT!UJ!J!
dom, najve}i problemi sa psima lutalicama su u rubnim di- "Vlasti perfidnim metodama, odnosno neprovo|enjem QP![P!SJ!\OF!VNKF!UOPT!UJ!
jelovima Kantona Sarajevo. zakona poku{avaju stvoriti takvu klimu da se situacija vrati #Bwbo!uv!sb#
"Gra|ani sve vi{e zovu na na{ telefon i `ale Bvups;!Jwp!Sb!j•
se na lutalice. Najve}i problemi su u rubnim op{tinama po- HB!MF!SJ!KB!#SP!NBO!
put Had`i}a i Ilija{a. Na`alost, nakon zatvaranja na{e kafi- Nakon ukidanja kafilerije
vlasti jo{ nisu obezbijedile QF!USP!WJ^#
lerije sada ne mo`emo ni{ta uraditi", kazao je Ahmed J{mp!acb!tmj!lb
\ipa, glasnogovornik "Rada". formiranje azila za `ivotinje
Bvups;!Ib!{jn!_j!|j~
Odluka o zabrani hvatanja i eutanaziranja pasa done-
sena je poslije usvajanja Zakona o za{titi `ivotinja. Tada je prije uspostave novog zakona, da se `ivotinje ponovo ubi- CP\!OKB!_LJ!JO!TUJ!UVU
bilo odlu~eno da se problem pasa lutalica rije{i otvaranjem jaju. Niko nije ozbiljno radio na pravljenju prihvatili{ta. Ni J{mp!acb!p!sb!ev!Tj!ob!ob!Nj!nb!sb
azilantskih centara i humanom kastracijom pasa. veterinari ne rade svoj posao jer imaju mogu}nost steriliza- LP!MF!HJ!KVN!BS!UJT!UJ!LVN
"Zakon je u redu, ali trebalo je prvo napraviti prihvati- cije pasa. Do}i }emo u situaciju da }e sve vi{e pasa lutati Qv!uv!kv!~b!j{mp!acb!
li{te za napu{tene `ivotinje, pa tek onda donijeti zakon. ulicama zato jer se ne prave prihvatili{ta za pse, a po zako- jmvt!usb!dj!kb!#.46#
Zbog toga sad imamo situaciju pravnog vakuuma. Mi ne nu svaka op{tina du`na je da ima prihvatili{te", kazao je #Mvu!lb!v!jmvt!usb!dj!kj!
mo`emo hvatati pse, a oni se nigdje ne smje{taju. Psi sada Velimir Ivani{evi}, predsjednik Udru`enja SOS. j!boj!nj!sb!opn!gjm!nv#!
36 vupsbl!27. 10. 2009.

Banjaluka
Tri naselja bez struje \aci
Di je lo vi na se lja Ra mi }i, Li - getskim objektima, ka`u u pre- darivali krv
povci i Savi}i danas ne}e imati duze}u "Elektrokrajina". U~enici Tehnolo{ke {kole
re do vnu ispo ru ku elek tri ~ne Oni na po mi nju da je u to ku do bro vo ljno su da riva li
ener gi je u vre me nu od de vet sveobuhvatna akcija isklju~enja krv, pri ~emu je sakupljeno
do 10 ~asova. struje korisnicima koji imaju du- {est do za dra go cje ne te -
Do prekida u elektrosnabdije- go va nja za utro {e nu elek tri ~nu ~nosti.
va nju }e do }i zbog izvo |e nja energiju. Na akciju se prijavilo 12
planiranih radova na elektroener- N.S. |aka, jer je u pitanju trogo-
di{nja {kola, te tako mnogi
nisu stekli uslov punolje-
Ve}i broj tnosti, koji je osnovni da bi
mogli dati krv.
pregleda mesa U~e ni ci Gra |e vin ske i
Poljoprivredne {kole tako-
Veterinarska stanica je po~ela jesenje vakcinisanje ku}nih ljubi- |e su u prostorijama Zavo-
maca, koje spada u njihove redovne aktivnosti kada je u pitanju da za tran sfu zi ju
prelazno godi{nje doba. dobrovoljno dali krv.
Aleksandar Milijevi}, direktor Veterinarske stanice, ka`e da }e uskoro U Gradskoj organizaciji
po~eti pove}avanje broja pregleda svinjskog mesa. Crve nog krsta, ko ja ovu
Milijevi} dodaje da je razlog pove}anog broja pregleda mesa to {to u
akciju sprovodi u saradnji
ovom periodu po~inje krmokolj, tako da veliki broj gra|ana poslije
krmokolja daje meso na analizu. sa Zavodom za transfuziju,
I.R.K. ka`u da su svakog potenci-
jalnog davaoca krvi iz sre-
dnjih {ko la edu ko va li za
akciju.
Bez vode dva naselja Sljede}e sedmice dobro-

Ulica
voljno }e darivati krv u~e-
Stanovnici naselja Jablan i di- vodosnabdijevanju ovih naselja ni ci Ugos ti telj ske {ko le i
je la na se lja Trn da nas ne }e do }i zbog izvo |e nja ra do va na Gimnazije.
imati redovnu isporuku vode u popravci cjevovoda u Vidovdan- V.V.
periodu od osam do 24 ~asa, ka- skoj ulici, koja se nalazi u naselju
`u u preduze}u "Vodovod". Trn. U ulici
Oni dodaju da }e do prekida u N.S. Servisne Milana
informacije

`ivot
Raki}a
Mati~ni ured Policija
122
ne postoji
Ro|eni
V!DKC!Cb!okb!mv!lb!fwj!efo!uj!sb!. trotoar
op!kf!ptbn!lsj!wj!•oji!e!kf!mb;
Jovana Kozi}, k}i An|elka i Slavice; @eljana Stevanovi}, k}i Slavi{e i |ftu!qsp!wbm!oji!lsb!}b-!kf!eob
Snje`ane; Sergej Raki}, sin Gorana i Dijane; Jovana Mla|enovi}, k}i lsb!}b!j!kf!eop!p|uf!~f!okf!uv!}f
Dragana i Svjetlane; Dajana Joki}, k}i Jasminka i Sr|ane; Andrej Mi- Ilijana RADANOVI]-KNE@EVI], Bojana \URA[INOVI] pljaju du{evno oboljela lica svakog radnog dana.
tuwb!sj/!Kb!woj!sfe!j!njs!ob!sv!|fo Iz Dnevnog centra saop{tavaju da je veoma rizi-
ljevi}, sin Mirka i Sabine; Jelena Joki}, k}i Dragi{e i Savke; Teodora
Babi}, k}i Dragana i Jovane; Marko Trbi}, sin Aleksandra i Slobodan- kf!tf!ebn!qv!ub/ Stanari Ulice Milana Raki}a, koja se nalazi u ~no za njihove {ti}enike da dolaze na dnevne terapije,
ke; Sara Ciganovi}, k}i Mileta i Dragane; Stribor ^aji}, sin Strahinje i naselju Dolac, strepe za sopstvene `ivote jer se upravo zbog nepreglednosti ulice, a osim toga, preci-
Branke. Hitna pomo} kre}u ulicom bez trotoara, na kojoj se ~esto zbog ziraju da su korisnici usluga nezadovoljni prilazom

Vjen~ani
Sr|an Blagojevi}, konobar, i Mirjana Brki}, kozmeti~ki tehni~ar; Sa{a
Risovi}, dipl. novinar, i Ivana Kuzinkijevi}, doktor medicine; Bojan
Panti}, konobar, i Jutta Zwaschka, doktor medicine; Goran Ga}e{a, ra-
dnik, i Miroslava Jold`i}, doma}ica; Du{an Mihajlovi}, ugostitelj, i
Ljubinka Bjelo{evi}, radnica u proizvodnji; Mladen Bjeli}, elektrote-
hni~ar, i Svjetlana Ze~evi}, frizer; Dejan [trbac, trgovinski tehni~ar, i
Rajna Cvijeti}, trgovinski tehni~ar; Bojan Lazarevi}, saradnik prevo-
dioca, i Mirjana Kne`evi}, dipl. ekonomista; Miroslav Crni}, elektro-
tehni~ar, i An|elka Jeki}, turisti~ki tehni~ar; Vladimir Telebak, dipl.
124
V!tub!oj!dj!Ij!uof!qp!np!~j!qsf!.
hmf!eb!op!kf!221!pesb!tmji!qb!dj!.
kf!ob!ub!j!28!ej!kf!df/!Pcbw!mkf!of
tv!35!lv!~of!qp!tkf!uf/!
Porodili{te
342-142
nepreglednosti i okuka de{avaju saobra}ajne ne-
sre}e.
Po{to nema trotoara, a i saobra}ajne trake na uli-
ci su jako uske, stvara se nepreglednost i za voza~e i
pje{ake.
Iako je ova ulica ve} {est godina veoma prome-
tna, jo{ nije ni{ta ura|eno po pitanju pobolj{anja
uslova `ivota i bezbjednosti mje{tana.
S jedne strane ulice je groblje, a sa druge ku}e,
prodavnice i Dnevni centar "Zajedno", gdje se oku-
do Centra.
Radnik Milo{ Vulin svakodnevno prola-
zi ovom ulicom i ka`e da je veoma rizi~no njome i}i,
a posebno zbog velike krivine iza koje se uop{te ne
mo`e vidjeti ko ide u susret.
Vulin nagla{ava da se svakodnevno de{avaju
saobra}ajne nesre}e i isti~e da su se ju~e ujutro ve}
dogodile dvije nezgode.
"Da bi automobil zaobi{ao pje{aka, mora pre}i u
suprotnu traku, a u slu~aju da ide vozilo sa suprotne

matemati~ar i informati~ar, i Nata{a Cvijeti}, dipl. novinar; Du{an De- V!qp!sp!ej!mj!|uv!ob!Qb!qsj!lpw!dv

li}, ekonomski tehni~ar, i Sla|ana Radusinovi}, student; Davor Jove{, sp!} f!o p! kf! tf!e bn! cf!c b;
autoelektri~ar, i Ljiljana Mihalj~i}, student; Du{ko Brni}, dipl. in`.
elektrotehnike, i Nikolina \uran, dipl. novinar; Vladimir Pikula, dipl.
farmaceut i Mira Vranje{, dipl. farmaceut; Goran Janji}, doktor medi-
|ftu!ekf!•b!lb!j!kf!eob!ekf!wpk!.
•j!db/
cine, i Brankica Brki}, apsolvent gra|evinarstva; Sa{a Babi}, elektro-
te hni ~ar, i Ale ksan dra Ga ji}, fri zer; [em su din Me mi}, dipl. Vatrogasci
ekonomista, i Sanja ^aji}, dipl. ekonomista; An|elko Ignjati}, tehni-
~ar energetike, i Radojka Te{i}, prof. razredne nastave; Igor Mi}evi},
dipl. ekonomista, i Tatjana Banjac, komercijalista; Bojan Kajkut, ma- Wb!usp!hb!tob!kf!ej!oj!db!kf!jnb!mb
{inbravar, i Stojanka Kne`evi}, obu}ar. ewj!kf!jo!ufs!wfo!dj!kf/!
Da li }e ove godine biti
zapo~eti radovi na izgradnji
trotoara u naselju Motike?
Rebalansom bud`eta je predvi|ena
izgradnja Ulice kralja Aleksandra Prvog,
na koju se nastavlja glavna ulica kroz na-
selje Motike, a tada bi zapo~ela i
izgradnja trotoara u spomenutom naselju.
Milan KRAJINOVI],
Milan MILKOVI], prevodilac predsjednik Savjeta MZ Motike
Saniran most u Karanovcu
N. SALAPURA
123 Radnici preduze}a "Niskogradnja" su prote-
klog vikenda sanirali kolovoznu konstrukciju ko-
ja je na mos tu u Ka ra nov cu na prav lje na od
drvenih dasaka.
"Radovi su izvo|eni u okviru redovnog odr`ava-
nja putne mre`e, a prije po~etka zimske sezone. Pre-
laz preko mosta je napravljen od drvenih dasaka
koje su dotrajale i zahtijevale su zamjenu. Ovo je
privremena sanacija i ura|eni su i drveni trotoari ko-
ji su tako|e dotrajali", ka`e Bo{ko Vuksan, predsje-
dnik Savjeta MZ Karanovac.
On dodaje da je za vrijeme sanacije mos-
ta ova dionica puta bila zatvorena za saobra}aj.
"Za prelaz preko rijeke Vrbas ovaj most koriste
i pretovareni kamioni koji su umnogome naru{ili
konstrukciju mosta koji je napravljen prije nekih 60
godina", ka`e jedan od mje{tana naselja Karanovac.
Most u Karanovcu se nalazi na regionalnom pu-
tu Banjaluka - Kne`evo i jedan je od lo{ijih mostova
na ovom podru~ju, koji zahtijeva stalnu sanaciju i
odr`avanje.
"Stanovnici na{e mjesne zajednice sma-
traju da je izgradnja novog mosta ipak najbolje rje-
{enje i prioritet", ka`u u Savjetu MZ Karanovac.
Iz tog razloga je u pripremi projektna dokumen-
tacija za izgradnju novog mosta, koji bi, prema naja-
vama, trebalo da se nalazi u blizini sada{njeg mosta.
Izvr{ena zamjena
dotrajalih dasaka na mostu
"Dobili smo obe}anje gradona~elnika Dragolju-
ba Davidovi}a, koji je rekao da je izgradnja novog
mosta prioritet, ali i obe}anje od Republi~ke direkci-
je za puteve da }e biti izgra|ena nova gra|evina",
ka`e predsjednik Savjeta mjesne zajednice Karano-
vac i is ti ~e da je bo lje gra di ti no vi ne go stal no
obnavljati postoje}i i dotrajali most.
 Banjaluka 27. 10. 2009. vupsbl 37
Vodi~
FILMOVI
QB!MBT!
Qb!eb!~f!~vg!uf!
Nepreglednost je
osnovni problem i )boj!nj!sb!oj!gjmn*
voza~a i pje{aka u Hmb!tp!wj;!Cjm!If!efs-!
Ulici Milana Raki}a
Bob!Gb!sjt-!Eafk!nt!Ljo
FOTO M. RADULOVI]
Sf!aj!kb;!Gjm!Gpse-!Lsjt!Nj!mfs
)27/41-!28/41-!29/41!i*

Np!kb!hs•lb!bwbo!uv!sb
Ojb!Wbs!eb!mpt-!
Sj!•bse!Esbk!gvt
Sf!aj!kb;!Ep!obme!Qb!usj
)31-!33/21!i*

Da bi
automobil
zaobi{ao
pje{aka,
mora
pre}i u
suprotnu
traku,
Hp!mb!jt!uj!ob
au Lf!usjo!Ifk!hm-!
slu~aju Eaf!sbse!Cb!umfs
Sf!aj!kb;!Sp!cfsu!Mv!lf!uj~
da ide )31/41!i*
vozilo sa
suprotne Tv!sp!hb!uj
Csvt!Wj!mjt-!Sb!eb!Nj!•fm-!
strane, Sp!{b!nvoe!Qbkl!
neizbje`an Sf!aj!kb;!Eap!ob!ubo!Npt!upw

opasna po
)33/61!i*
je direktan
sudar,
ka`e Luki}

mje{tana Doca
strane, neizbje`an je direktan sudar", rekao je Milan
Luki}, ~ovjek koji radi u toj ulici.
Luki} navodi da je u zimskom i maglovitom pe-
riodu vidljivost za voza~e i pje{ake veoma slaba, te
da to predstavlja dodatnu opasnost za i ovako rizi~nu
ulicu.
Radnik Sini{a \uri} obja{njava da se
redovno de{ava da vozila ne po{tuju postavljene sao-
bra}ajne znakove u ovoj ulici, te da velikom brzinom
prolaze kroz naseljeno mjesto.
\uri} smatra da bi trebalo, dok ne bude rije{en
problem ulice, anga`ovati policajce koji bi de`urali
na ovoj relaciji.
Iz Administrativne slu`be grada tvrde da je u to-
ku izrada idejnog rje{enja za izgradnju mosta u Do-
cu, koji bi preko rijeke Vrbas spajao centar grada sa
dijelom Obili}eva kod Psihijatrijske klinike, novog
na~in }e biti finansirana izgradnja tih veoma va`nih
infrastrukturnih objekata.
IZLO@BE
CBO!TLJ!EWPS
#Tb!wsf!nf!ob!
gradskog kolektora i obnovu ulica u tom naselju. Iz Admi nis tra ti vne slu `be gra da ci/!vnkf!uoptu!
Milenko [aji}, portparol gradske uprave, isti~e obja{njavaju da bi izgradnja mosta u Docu doprinije- v!cps!cj!qsp!ujw!{f!•f!wb#
da je apsurdno raditi ulicu dok ne bude ura|en glavni la rastere}enju saobra}aja u samom centru grada, )ep!26/!op!wfn!csb*
U toku
izrada gradski kolektor u ovom dijelu grada jer, kako ka`e, gdje su gu`ve u posljednje vrijeme postale u~estale.
kada bi bila ura|ena ulica, nakon njene rekonstrukci- "Na taj na~in bi bila smanjena frekvencija sao- NV![FK!
idejnog SF!QV!CMJ!LF!
rje{enja za je ponovo bi se morala dovoditi u prethodno stanje bra}aja preko Gradskog i Venecija mosta, a novi
zbog radova na kolektoru, a prije gradnje mosta rado- most u Docu predstavlja}e i vezu izme|u isto~nog i TSQTLF
izgradnju #Kb!tf!op!wbd-!tjt!ufn!
mosta u vi na ulici bi svakako trebalo biti zavr{eni. zapadnog tranzita", nagla{avaju u Odsjeku za odnose
"Kada bude ura|ena projektna doku- sa javno{}u Administrativne slu`be grada. vt!ub!|lji!mp!hp!sb!tnsuj#
Docu
mentacija, pristupi}emo tra`enju finansijskih sredsta- "Rekonstrukcija ove ulice je va`na, ali podrazu-
va za rekonstrukciju ove ulice", nagla{ava [aji}. mijeva i dugoro~ne ciljeve koji moraju biti rije{eni, Tubm!ob!j{mp!acf!ob!
Iz gradske uprave preciziraju da je ovo po~etna kako kolektora, tako i mosta koji bi predstavljao vezu qpt!ubw!lb!Nv!{f!kb ST
faza i jo{ nije poznato kada }e po~eti radovi i na koji izme|u razli~itih dijelova grada", pri~a [aji}.
#Mb!v|j!db#
J{mp!acb!tlvm!quv!sb!
Ev!|b!ob!Qb!|j!~b

Sredstva za obnovu Kastela sljede}e godine NV![FK!

Gra|evina opasna za
prolaznike jer se uru{ava
FOTO ARHIVA
TB!WSF!NF!OF!
VNKF!UOPT!UJ!
po~etne faze sanacije. se renovira i u bud`etu za sljede}u godinu }e- #Tp!mj!ebs!optu#
Idejni projekat obnove je ura|en i obu- mo obezbijediti dio sredstava, a po{to je nje- )ep!26/!op!wfn!csb*
hvata devet cjelina, ~ija realizacija predvi|a gova sanacija predvi|ena u devet faza, svaka
sadr`aje kao {to su multimedijalni kulturni }e biti posebna investicija", ka`e gradona~el- HB!MF!SJ!KB!VEBT
centar, koji bi infrastrukturalno obezbijedio nik. #Tb!ob!311:#
pros to re za re ali za ci ju ve }i ne izvo |a ~kih On dodaje da se radi o vrlo osjetljivom )ep!28/!op!wfn!csb*
umjetnosti i kulturno-umjetni~kih sadr`aja i objektu, jer je on kulturno-istorijski spomenik
koji bi se prostirao na povr{ini od oko 6.000 koji je pod za{titom dr`ave. MUH!HB!MF!SJ!KB
kvadratnih metara. Pored toga, na Kastelu je "U sljede}oj godini }emo poku{a- J{mp!acb!peb!csb!oji!vmkb!
planirana izgradnja gradskog trga i javne ga- ti obezbijediti sredstva za prve dvije faze, a

N. SALAPURA
Obnova tvr|ave Kastel, koja predstav-
lja istinski simbol grada, jo{ nije po~ela, a
nadle`ni najavljuju da }e rekonstrukcija za-
po~eti kada budu obezbije|ena sredstva za
ra`e, sportskog centra, istorijskog muzeja i
veliki broj izlo`beno-galerijskih prostora.
Gradona~elnik Dragoljub Davido-
vi} je istakao da je tvr|ava Kastel tek od prije
nekoliko godina vra}ena u vlasni{tvo grada, a
do tada je bila u nadle`nosti Zavoda za za{ti-
tu kulturno-istorijskog i prirodnog naslje|a
Rekonstrukcija }e se RS, pa iz tog razloga grad nije mogao ni{ta
odvijati u devet faza preduzimati po pitanju obnove.
"Sa da je to vra }e no gra du i izra |en je
idejni projekat. Znamo kako Kastel treba da
ob!qmb!uov!
poslije }emo sukcesivno pristupiti realizaciji Csbo!lb!Kvo!hj!~b
ostalih faza, u zavisnosti od koli~ine sredsta-
va", ka`e Davidovi}. #Bw!hvtu!.!nkf!tfd!
Podsje}amo da se na Kastelu svake godi- lsf!buj!woph!sb!{wp!kb#
ne tokom ljeta odr`ava veliki broj manifesta- J{mp!acb!sb!ep!wb!•mb!op!wb
cija na kojima se okuplja mnogo posjetilaca Vesv!af!okb!
koji su ugro`eni zbog opasnosti od uru{ava- #[esb!wp!eb!tuf#
nja zidina. Ve} du`e vrijeme oko zidina je za-
{ti tna ogra da s na tpi som "Opa snost od J{mp!acb!ekf!mb!
obru {a va nja", ko ji upo zo ra va gra |a ne da s Sbu!lb!Lf!dnb!ob
velikim oprezom prilaze ovoj gra|evini.
38 vupsbl!27. 10. 2009.

065 758 000

Oglasi
Po{aljite BESPLATNI
SMS
poruku na
MALI OGLASI
telefon: 061 629 608 Va{ oglas }e se
~itati u cijeloj BiH

Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je 25.10.2009. u 50. godini preminula na{a draga Tu`nim srcem javljamo rodbini i prijateljima da je 25.10.2009. godine preminula na{a draga

VESELKA PARTALO VIDA (Sekule) ^EMA@AR

Sahrana drage nam pokojnice obavi}e se 27.10.2009. godine u 13 ~asova na Rebrova~kom groblju.
O`alo{}eni: suprug Nedo, k}erke Nada i Rada, zetovi, unu~ad, bra}a i sestre s porodicama te ostala Sahrana }e se obaviti 27.10.2009. godine (utorak) u 15 sati na groblju "Sveti Marko" u Banjaluci.
mnogobrojna rodbina i prijatelji. O`alo{}eni: suprug Zvonko, k}erka Anita, unuk Igor, zet Boris te ostala rodbina, kom{ije i prijatelji.
B^ B^

Tu`no sje}anje na dragog Posljednji pozdrav dragoj snahi

Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je 25.10.2009. u 63. godini iznenada preminula
na{a draga
SLU@BA
^ITULJA
^itulje i male oglase
mo`ete predati radnim
danom i nedjeljom
od 8 do 18 ~asova

Kralja Petra I
ZORANA VIDI Kara|or|evi}a
(Zanatski centar Hani{te)
051 223 210
i godine
Acko Ra~i} od djevera Stjepana s porodicom.
000005 A-1 M 000007 A-1 G

BOSILJKA OLGA (ro|. Kavari}) NEZAVISNE NOVINE

KASTRATOVI] svojim ~itaocima daju mogu}nost objave

Sahrana }e se obaviti 27.10.2009. u 14 ~asova na Novom groblju.

O`alo{}eni: suprug Miomir, sinovi Sa{a i Dejan, k}erka Nata{a, snahe Brankica i Ljilja, zet Slavi{a,
BESPLATNE ^ITULJE
u kojoj se objavljuje smrt najbli`ih (dimenzije 123x85 mm)
unuci Marko, Milo{ i Du{ko i ostala rodbina.
B^ Sve druge objave i formati se napla}uju po cjenovniku.

Tu`nim srcem javqamo rodbini, prijateqima i kom{ijama da je 25.10.2009. u 85. godini Tu`nim srcem javljamo rodbini i prijateljima da je 26.10.2009. u 65. godini iznenada preminuo na{ dragi
preminuo na{ dragi

DRAGUTIN (Dmitra) ]UP OSTOJA (Bo{ka) POPOVI]

Sahrana dragog nam pokojnika obavi}e se 27.10.2009. godine u 14.30 na Rebrova~kom grobqu. Sahrana }e se obaviti u utorak 27.10.2009. godine u 14 ~asova na groblju Dvorine op{tina Srbac.
O`alo{}eni: supruga Vera, sin Zoran, snaha Biqana, unu~ad Dejan, Dalibor i Maja, O`alo{}eni: supruga Bora, k}erke Nata{a i Natalija, bra}a Stojan i Jovan, sestra Mara, zetovi Zlatan i Milan
praunuka Ana te ostala rodbina i prijateqi. te ostala rodbina i prijatelji.
B^ B^

Ku}e
PRODAJA
- Prodajem dvije ku}e s poslovnim prostorom 400
m2 na jednoj parceli, licem okrenute prema glavnom
putu, Put srpskih branilaca 95, Dervi{i, Banjaluka.
Telefon: 065/467-412, 065/686-290. BK
- Prodajem ku}u P+1+Pk, sa oko 220 m2 stambenog
prostora na 300 m2 zemlji{ta, naselje Paprikovac. Tele-
fon: 063/904-603. BK
- Prodajem u Lakta{ima ure|enu namje{tenu ku}u
prizemnicu 12x10,5 m i gara`u, na 650 m2 zemlji{ta, no-
vogradnja, centralno grijanje, odmah useljiva. Telefon:
065/511-121. BK
- Prodajem ku}u 11x15 m (Su+P+1+Pk), sa oko 500
m2 stambenog prostora, novogradnja, nedovr{ena, na
520 m2 zemlji{ta, kod {kole u [argovcu. Telefon:
065/511-121. BK
- Prodajem ku}u u Novoj varo{i, Banjaluka, Srpskih
pilota 3 i 5, dvori{te 410 m2, 9,5x9,75 m, dvije gara`e, je-
dnosoban stan 36 m2, dva trosobna stana po 81 m2,
700.000 KM. Telefon: 065/523-796, 065/511-147. BK
- Prodajem ku}u 9x8 m i 540 m2 zemlje u Kne`ici
(struja, voda, telefon, 1/1), ili mijenjam za odgovaraju}e
u Hrvatskoj. Telefon: 051/307-088. BK
- Prodajem sre|enu ku}u na sprat s mansardom 10x11
m u Trnu, iza "Perutnine", na placu 500 m2. Telefon:
065/779-394. BK
- Prodajem ku}u i prate}e objekte na placu 3.300 m2 u
Mahovljanima. Telefon: 0043/66-45-486-580, 065/761-
497. BK
- Prodajem ku}u na sprat u centru grada. Telefon:
061/858-517. BK
- Prodajem ku}u (dva odvojena stana), dvori{na zgrada
- ljetna kuhinja i WC, dvori{te 1.000 m2 i gara`a. Tele-
fon: 061/858-517. BK
- Hitno prodajem ku}u 9x8,5 m u Mahovljanima, nova
gradnja. Telefon: 066/759-151. BK
- Prodajem ku}u u Banjaluci, Ul. Dragana Bubi}a br.
5. Telefon: 065/832-155, 00385-47-883-198. BK
- Prodajem vilu ({est soba, dvije kuhinje, dva kupatila,
 Oglasi 27. 10. 2009. vupsbl 39
pet balkona, gara`a) u Vranjicu kod Trogira. Telefon: Kozarskoj Dubici. Hitno i povoljno. Telefon: 065/452-
051/303-038, 065/180-753, 051/307-514. BK 141. BK
- Prodajem ku}u u Modri~i 10x8 m, kod pijace. U pri-
zemlju market-samoposluga, na placu 460 m2. Hitno. Te-
lefon: 065/487-686. BKM
IN MEMORIAM - Hitno prodajem dvosoban stan 57 m2 u Boriku, vrlo
povoljno. Telefon: 065/523-531, 051/464-471. BK
BANJALUKA: - Marketing - Ul. Zagreba~ka 20/3 press Pale - Prodajem stanove i apartmane u Herceg Novom (Sa-
- Prodajem staru ku}u za ru{enje blizu centra Banjalu- - Ul. kralja Petra I Kralja Petra I (zgrada [umarskog (Tr`ni centar vina, Igalo). Telefon: 0038163549230. BK
ke, na placu 400 m2, UT uslovi (Po+P+1+M), 130.000 Kara|or|evi}a Kara|or|evi}a 83/A fakulteta) Tom Pale)
KM. Telefon: 065/562-426. BKM - Prodajem stan 54 m2 u centru Bugojna. Telefon:
(Zanatski centar 051 331 864 033 653 953 057 225 880 065/495-065. BK
- Prodajem ku}u 9,5x8,5 m, nova gradnja, prate}i Hani{te)
objekti i ~etiri dunuma zemlje blizu sto~ne pijace u No- ^ELINAC: ISTO^NO SARAJEVO: DOBOJ: - Prodajem dvosoban stan (+ gara`a), Star~evica. Tele-
051 223 210 fon: 065/677-569. BK
voj Topoli, Gradi{ka, 82.000 KM. Telefon: 065/363-252. - ^elina~ke novine - Internacional pres - Glas Komuna
BKM - Robna ku}a "Boska" 065 958 266 (dvorana Slavija) 053 226 853 - Prodajem u Boriku dvosoban stan 63 m2, 3. sprat. Te-
(pored {altera 057 340 503 lefon: 065/516-927. BK
- Prodajem dvije ku}e na po~etku Pobr|a. Telefon:
065/837-722. BKM Razvojne banke) KOTOR VARO[: - Ermeks 057 318 323 BRATUNAC:
- Prodajem u Ul. svetog Save dvosoban stan 75 m2, no-
- [tamparija NN 051 785 266 - Knji`ara 056 410 418 vogradnja, 3. sprat, lift. Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem ku}u (poslovni prostor) i 4.000 m zemlje u
2
Mahovljani bb IPC SARAJEVO: Internacional 065 890 830
Rami}ima, iza "Unisa". Telefon: 065/837-722. BKM - Prodajem na Rebrovcu o~uvan useljiv dvosoban stan
62 m2, 4. sprat. Telefon: 066/165-323. BK
- Prodajem ku}u za ru{enje 9,5x11 m (Po+P+M), gra-
|evinska dozvola, na placu 488 m2, ~isto uknji`eno 1/1,
Ul. 1.300 kaplara br. 42, 30.000 evra. Telefon: 065/837-
NEZAVISNE NOVINE - Prodajem u Boriku u Ul. Mi{e Stupara trosoban stan,
3. sprat, fasadna cigla. Telefon: 065/371-611. BK
722. BKM
ZAMJENA Telefon: 065/219-368. BK - Prodajem gotove stanove svih veli~ina i stanove u iz-
- Prodajem ili izdajem namje{tenu ku}u (poslovni gradnji, na vi{e lokacija. Telefon: 066/165-323. BK
prostor, dvije gara`e), Bos. Petrovac. Telefon: 065/764- - Mijenjam ku}u u Kru{evcu za stan u Banjaluci. Tele- - Prodajem stan 78 m2 + podrum, 4. sprat, Ulica Mila-
079. BK fon: 065/441-115. BK na Tepi}a. Telefon: 065/894-672, 065/620-276. BK - Prodajem na Paprikovcu dvosoban renoviran i luksu-
- Prodajem jednosoban stan 40 m2 u Boriku. Telefon: zno namje{ten stan 56 m2, prizemlje, gara`a, 120.000
- Prodajem ku}u 11x9 m u Sanskom Mostu (P+S+P) i KM. Telefon: 066/165-323. BK
066/776-188. BK
1.200 m2 zemlji{ta. Telefon: 065/577-468. BK POTRA@NJA
- Prodajem ve}i ~etvorosoban stan u cerntru Banjaluke, - Prodajem trosoban stan 78 m2, Ul. Novice Cerovi}a.
- Prodajem novu ku}u 210 m2, plac 360 m2. Telefon: - Potrebna ve}a opremljena ku}a ili ve}i trosoban na- Telefon: 065/632-976. BK
065/520-623. BK mje{ten stan u Banjaluci ili Lakta{ima. Telefon: 051/580- zvati od 12 do 17 ~asova. Telefon: 065/520-038. BK
020. BK - Prodajem stan 51 m2 u centru Banjaluke, prizemlje, - Prodajem u Malba{i}evoj zgradi, kod "Medicinske
- Prodajem namje{tenu ku}u u Bud`aku (tri sprata i elektronike", trosoban stan, 5. sprat, lift, useljiv u avgustu
restoran u prizemlju, dvije gara`e), 450.000 evra ili mije- pogodno za poslovni prostor, Ulica J. Du~i}a. Telefon:
066/420-257. BK + gara`no mjesto. Telefon: 065/516-927. BK
njam za objekat u Beogradu. Telefon: 065/623-901, Vikendice
051/380-571. BK - Prodajem u "pentagonu" renoviran troiposoban stan
- Prodajem stan 75 m2, monta`ni objekat (baraka sami-
- Hitno i povoljno prodajem vikendicu. Telefon: 100 m2, 6. sprat, parking mjesto. Mo`e zamjena za manji
- Povoljno prodajem ku}u i vi{e placeva na atraktivnoj ca) na placu 540 m2. Telefon: 066/462-508, 065/817-380.
065/671-420. BK do 40 m2. Telefon: 065/516-927. BK
lokaciji u Glamo~anima. Telefon: 065/541-558. BK BKM
- Prodajem u Ul. majke Jugovi}a (kod studentskog do-
- Povoljno prodajem ku}u i vo}njak 12 km od Banja- - Prodajem dvosoban stan 58 m2, novogradnja, 1. sprat, ma) nov dvosoban stan, 66 m2, 4. sprat, lift. Telefon:
luke (asfalt, struja, gradska voda, telefon), vlasni{tvo 1/1. Stanovi centar, kod Ekonomske {kole. Telefon: 065/562-426. 065/371-611. BK
Telefon: 065/606-531. BK BKM
PRODAJA - Prodajem u Aleji sv. Save trosoban stan 82 m2 + {upa
- Prodajem ku}u u Ul. Novaka Piva{evi}a i pet placeva - Prodajem dvoiposoban stan 68 m2, 1. sprat, u Boriku, 5 m2, dva balkona, 5. sprat, lift, novogradnja. Telefon:
po 500 m2. Telefon: 065/510-196, 051/429-608. BK - Prodajem jednosoban stan, 36 m u Mejdanu, 7
2
hitno. Telefon: 065/562-426. BKM 065/516-927. BK
sprat. Informacije na telefon: 065/075-495. BK
- Prodajem ku}u spratnicu s potkrovljem na placu 400 - Prodajem dvoiposoban stan 73 m2 u centru, novogra- - Prodajem na Star~evici, kod restorana "Ognji{te", tro-
m2, kraj {kole u Bud`aku, 300.000 KM. Telefon: dnja, kod zgrade Vlade, 2.300 KM/m2. Telefon: 065/562- soban stan 73 m2, 1. sprat, potpuno renoviran. Telefon:
- Prodajem jednosoban stan 40 m , 4. sprat, centar, Uli-
2
065/682-591. BK 426. BKM 066/165-323. BK
ca vojvode Mom~ila. Telefon: 063/904-603. BK
- Prodajem ku}u spratnicu s potkrovljem, oko 220 m2 - Prodajem nove stanove 28, 35, 40, 46, 47, 50, 64 i - Prodajem na Rebrovcu jednosoban stan u izgradnji
- Prodajem jednosobne stanove 49 m2, VP i 48 m2 1.
stambenog prostora, na Paprikovcu, 250.000 KM. Tele- 123 m2 na razli~itim lokacijama, povoljne cijene. Tele- 41 m2, 1. sprat, useljiv u septembru ove godine. Telefon:
sprat, novogradnja, lift, useljivo, naselje @ute zgrade.
fon: 065/682-591. BK fon: 065/562-426. BKM 065/371-611. BK
Telefon: 065/511-121. BK
- Prodajem ku}u 8x8 m i dva dunuma zemlje u Debe- - Prodajem ure|en dvosoban stan 60 m2 u Boriku ili - Prodajem na bulevaru trosoban stan 75 m2, 2. sprat.
- Prodajem ure|en useljiv dvosoban stan 61 m2, 3.
ljacima. Telefon: 065/850-418. BK mijenjam za jednosoban. Telefon: 065/837-722. BKM Telefon: 066/165-323. BK
sprat, lift, centar, naselje S. Matavulja. Telefon: 063/904-
- Hitno i povoljno prodajem ku}u u Banjaluci. Telefon: 603. BK - Prodajem useljiv dvosoban stan 62 m2, 1. sprat, na - Prodajem renoviran ~etvorosoban stan 83 m2, 3. sprat,
065/671-420. BK Lau{u, 1.600 KM/m2. Telefon: 065/837-722. BKM na po~etku Star~evice, kod brvnare "Aleksandrija". Tele-
- Prodajem ure|en, namje{ten dvosoban stan 55 m2, 4.
- Prodajem u centru Trna spratnicu sa dvije gara`e, cen- sprat, novogradnja, lift, odmah useljiv, Kozarska ulica. fon: 065/371-611. BK
- Prodajem namje{ten stan 38 m2 u @utim zgradama.
tralno grijanje, na placu 500 m2, 120.000 KM. Telefon: Telefon: 065/511-121. BK
Telefon: 065/837-722. BKM
065/671-420. BK
- Prodajem dvosoban stan 49 m2, prizemlje, naselje
Obili}evo. Telefon: 063/904- 603. BK
- Prodajem dvosoban stan 60 m2 u naselju Ante Jaki}a. ZAMJENA
- Prodajem na Paprikovcu ku}u P+1+M, sa gara`om i Telefon: 065/837-722. BKM
grijanjem, plac 330 m2, 330.000 KM. Telefon: 066/165- - Mijenjam dvosoban stan u naselju Ante Jaki}a za
- Prodajem ure|en i useljiv trosoban stan 89 m2, 4.
323. BK - Prodajem stan 62 m2 u centru Banjaluke, Ul. Slavka trosoban u istom. Pla}am razliku u kvadraturi. Telefon:
sprat, lift, centar, naselje Pentagon. Telefon: 063/904-603
Rodi}a 2a. Telefon: 051/350-365, 066/260-062. BK 065/518-563, 065/656-384. BK
- Prodajem u Prije~anima useljivu ku}u 8,5x9,5 m BK
(P+1+M) novogradnja, plac 500 m2 (voda, struja, septi- - Prodajem dvosoban stan 64 m2 (podrum i gara`a) u - Mijenjam dvosoban stan 66 m2, 2. sprat, kod {kole u
- Prodajem trosoban stan 93 m2, 3. sprat, lift, centar, na-
~ka), 70.000 KM. Telefon: 065/371-611. BK
selje Dolac. Telefon: 065/511-121. BK
- Prodajem u blizini "Sirana" ve}u sre|enu ku}u. Tele-
- Prodajem ure|en i namje{ten ~etvorosoban stan 71
fon: 066/165-323. BK
- Prodajem pod Star~evicom ku}u 10x9 (P+1+M)
novogradnja, samo pokrivena, plac 700 m2, struja, voda.
m2, 3. sprat, naselje Obili}evo. Telefon: 065/511-121. BK
- Prodajem stan 49 m2 u Novoj varo{i, Banjaluka. Tele- KUPON ZA MALE OGLASE
fon: 065/510-918. BK
Cijena 170.000 KM. Telefon: 066/165-323. BK
- Prodajem stan u Banjaluci. Telefon: 062/988-504. BK
Kupon za BANJALUKA: Ul. kralja Petra I
- Prodajem u Lijevoj Novoseliji, pored glavnog puta, besplatne Kara|or|evi}a (ispred "Elektri~nog"),
spratnicu 10x10 m, prizemlje, poslovni prostor i jed- - Prodajem stan 75 m2, Ul. \. \akovi}a, Hiseta, Ba- Vidovdanska (stara autobuska stanica
nosoban stan, plac 1.000 m2. Cijena 120.000 KM. Tele- male
njaluka. Telefon: 061/968-856. BK kod biletarnice)
fon: 065/671-420. BK oglase i robna ku}a "Boska"
- Prodajem dvosoban stan na Hisetama, 1. sprat (ni{a, po{aljite (pored {altera Razvojne banke)
- Prodajem ku}u na sprat, Pobr|e, plac oko 700 m2. trpezarija, dvije sobe, dva balkona, dva hodnika, kupati-
Telefon: 065/371-611. BK lo, {pajz, podrum, gleda na dvije strane). Telefon:
po{tom ili
dostavite SARAJEVO: [umarski fakultet (Zagreba~ka 20/3)
061/858-517. BK
li~no na
IZDAVANJE - Prodajem dvosoban stan 62 m2 u Boriku, 1. sprat. Te-
lefon: 061/858-517. BK adresu: TEKST OGLASA:
- Izdajem namje{tenu ku}u u blizini "Merkatora", Fra-
na Supila 7. Telefon: 065/523-162. BK - Prodajem useljiv, klimatizovan stan 40 m2, centr. gri-
- Besplatno izdajem namje{tenu ku}u u Motikama, uz
janje, 1/1, podrum oko devet m2. Telefon: 065/355-029,
066/782-684. BK
DO 15
malu pomo} i doma}insko odr`avanje. Telefon:
065/644-500. BKM - Prodajem sre|en dvosoban stan u Boriku, povoljno. RIJE^I
40 vupsbl!27. 10. 2009.
Novoj varo{i za stambeni objekat u izgradnji (pod kro-
vom) u centru. Telefon: 051/303-038, 065/180-753,
051/307-514. BK
- Mijenjam trosoban stan u Banjaluci za dva manja. Te-
lefon: 065/817-173, 066/652-224. BK
KUPOVINA
- Kupujem stan od 50 do 60 m2 u Banjaluci, prednost
Mejdan. Telefon: 065/528-320. BK
- Kupujem stan u Banjaluci do 65.000 KM. Telefon:
065/920-434. BK
- Kupujem manji stan do 40 m2 u Beogradu, stara gra-
dnja. Telefon: +381642293239. BK
IZDAVANJE
- Izdajem namje{ten jednosoban stan kod rebrova~ke
crkve, centralno grijanje. Telefon: 066/140-654. BK
- Izdajem stan kod "Veleprehrane". Telefon: 051/351-
498. BK
- Izdajem dvosoban namje{ten stan (centralno grijanje)
kod `eljezni~ke stanice u Br~kom. Telefon: 049/360-066,
065/394-527. BK
- Izdajem jednosoban namje{ten ili nenamje{ten stan.
Telefon: 065/766-730, 051/467-243. BK
- Izdajem nenemje{ten dvosoban stan 65 m2 (dva bal-
kona, centralno grijanje, lift, nova zgrada), 400 KM, Ul.
bra}e Jugovi}a br. 23. Telefon: 065/217-909. BK
- Izdajem jednosoban namje{ten stan (centralno grija-
nje, poseban ulaz), Ivana Milutinovi}a 37. Telefon:
065/952-646. BK
- Izdajem namje{tenu garsonjeru na Lau{u, Ka-
ra|or|eva 369. Telefon: 051/281-141. BK
- Izdajem dvosoban namje{ten stan, 3. sprat, zgrada,
Ul. M. Gorkog, klima, centralno grijanje, video-interfon.
Telefon: 065/523-093. BK
- Izdajem jednosoban stan u centru Doboja (soliter).
Telefon: 053/289-190. Zvati od 18 do 20 ~asova.
- Izdajem stan u ^esmi. Telefon: 051/359-048. BK
- Izdajem dvije sobe studentkinjama (upotreba kuhi-
nje), Ulica Stevana Bulaji}a, podno`je Star~evice. Tele-
fon: 065/817-173. BK
Sobe
IZDAVANJE
- Izdajem studentima sobe u Rosuljama, kablovska TV
i Internet. Zvati radnim danom od 8 do 16 ~asova. Tele-
fon: 051/213-590. BK
- Izdajem sobu (dva le`aja), povoljno. Telefon:
065/173-130. BK
- Izdajem djevojkama dvokrevetnu sobu (upotreba ku-
hinje). Telefon: 051/464-274. BK
- Izdajem namje{tenu sobu u Boriku, u blizini kampu-
Oglasi
sa, upotreba kuhinje, kupatila, kablovska, grijanje. Tele-
fon: 065/670-587. BK
- Izdajem garsonjere i sobe, namje{teno, grijanje. Tele-
fon 051/212-691, 065/636-195. BK
- Izdajem djevojkama jednokrevetnu sobu (poseban
ulaz, centralno grijanje), Borik. Telefon: 051/351-982. BK
- Izdajem namje{tene sobe (centralno grijanje, poseban
ulaz), Lakta{i. Telefon: 066/323-935. BK
Gara`e
- Tra`im gara`u s kanalom za obavljanje automehani-
~arskih radova. Telefon: 065/663-226. BK
Poslovni prostori
PRODAJA
- Prodajem poslovni prostor 68 m2, prizemlje, novo-
gradnja, upotrebna dozvola, useljivo, naselje Obili}evo.
Telefon: 063/904-603. BK
- Prodajem poslovni prostor 80 m2, prizemlje, novo-
gradnja, upotrebna dozvola, useljivo, naselje Centar.
Telefon: 065/511-121. BK
- Prodajem poslovni prostor 150 m , prizemlje, kance-
2
larije, skladi{te, upotrebna dozvola, useljivo, naselje Obi-
li}evo. Telefon: 065/511-121. BK
- Prodajem poslovni objekat biv{e fabrike samoljeplji-
vih traka "Fast" u Kotor Varo{u. Povr{ina objekta 3.276
m2 i zemlji{ta 7.261 m2. Telefon: 065/896-422. BK
- Prodajem poslovno-stambenu ku}u, plac 700 m2, kod
petlje, prije OBI-ja. Telefon: 065/837-722. BKM
- Prodajem monta`ne hale, cijena povoljna, svi tehni~ki
crte`i, e-mail: montazne-hale@live.com, webside:
www.montazne-hale.cc.cc. Telefon: 052/304- 204,
066/266-955. BKM
IZDAVANJE
- Izdajem kancelariju 20 m2,1. sprat, u poslovnom cen-
tru Hani{te. Telefon: 065/511-121. BK
- Izdajem ekstra ure|en, namje{ten poslovni prostor
(kancelarija, ordinacija...) 60 m2 u prizemlju, naju`i cen-
tar. Telefon: 063/904-603. BK
- Izdajem ure|en prodajni poslovni prostor 100 m2,
upotrebna dozvola, naselje Centar. Telefon: 065/511-
121. BK
- Izdajem poslovni prostor 100 m , 200 m od centra
2
^elinca. Telefon: 065/750-002, +39329-352-34-73. BK
- Izdajem kancelarijski prostor 100 m2 u {irem centru
Banjaluke. Telefon: 065/696-149. BK
- Izdajem poslovni prostor u centru Banjaluke, vi{e
parking mjesta. Telefon: 065/514-410, 051/217-916,
051/218-011. BK
- Izdajem povoljno poslovni prostor 18 m2 u tr`nom
centru u Boriku, pored supermarketa. Telefon: 065/450-
530. BK
- Izdajem kancelarijski prostor 33 m2, u sklopu prodaj-
nog centra "Centrum" Lakta{i. Kompletna mre`na in-
frastruktura. Telefon: 065/896-422. BK
- Izdajem dva kancelarijska poslovna prostora u Ul.
\ure Jak{i}a, Banjaluka, prizemlje - kancelarija 16 m2,
mokri ~vor, dvije kancelarije 22 m2, mokri ~vor. Telefon:
065/517-980. BK
- Izdajem poslovni prostor 65 m2, kod crkve u Pri-
je~anima, pogodan za sve djelatnosti. Telefon 065/517-
895. BK
- Izdajem kancelarijski prostor 280 m2 i skladi{ni pros-
tor 150 m2, mogu}nost vanjskog skladi{tenja, parking,
objekat obezbije|en ~uvarskom slu`bom. Telefon:
065/444-127. BK
- Izdajem na du`i period lokal 42 m2, prizemlje, Gun-
duli}eva 88. Telefon: 065/837-722. BKM
- Izdajem poslovni objekat (ku}a) uz glavni put, na ula-
zu u grad, pogodan za osiguravaju}e dru{tvo i tehni~ki
pregled. Telefon: 065/837-722. BKM
- Izdajem poslovni prostor u Ulici Jovana Ra{kovi}a 7
("Tamarisova" zgrada). Prednost pravna lica (banke,
PTT). Telefon: 065/744-263, Banjaluka. BK
- Izdajem tri poslovna lokala u centru grada. Telefon:
065/390-929. BK
- Izdajem poslovni prostor 34 m2 u Ul. Petra Ko~i}a
47. Telefon: 065/486-070. BK
- Izdajem poslovni prostor 30 m2 u Jevreskoj ulici i 40
m2 u Ul. Stepe Stepanovi}a. Telefon: 066/398-707. BK
- Izdajem objekat za skladi{tenje i gara`iranje u Laza-
revu, povoljno. Telefon: 051/370-751. BK
POTRA@NJA
- Tra`imo poslovni prostor do 50 m2 u Gospodskoj uli-
ci, prizemlje. Telefon: 066/651-108. BK
- Knji`ara "Litera" tra`i u zakup poslovni prostor do 30
m2 u u`em centru Banjaluke. Telefon: 065/620-717. BK
Placevi
PRODAJA
- Prodajem dva placa u ^esmi, kod auto-praonice
"Dado". Telefon: 065/931-125. BK
- Prodajem pet dunuma zemlje u ^esmi, uz Duboki
potok. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem vi{e placeva u ^esmi. Telefon: 066/184-
131. BK
- Prodajem plac 490 m , Ul. Petra Velikog kod broja
2
66, ^esma. Telefon: 065/679-481. BK
- Povoljno prodajem placeve u Debeljacima. Telefon:
065/227-475. BK
- Prodajem 4.300 m2 zemlji{ta, dozvoljena gradnja po-
slovnog objekta, naselje Lazarevo, kod "Petrolove" benz.
pumpe. Telefon: 065/511-121. BK
- Prodajem parcele od 700 do 1.000 m za gradnju u
2
naselju Prije~ani, uz potok, Brusina. Telefon: 065/511-
121. BK
- Prodajem vi{e placeva u [argovcu, 1/1 , struja i voda.
Telefon: 0049/7317-23-614. BK
- Prodajem plac 1.500 m2 (gra|evinska dozvola) u La-
mincima. Telefon: 066/138-224. BK
- Prodajem 11 placeva i ku}u za ru{enje na placu 1.100
m2, Ul. Novaka Piva{evi}a, Banjaluka, 2,5 km od glavne
po{te. Telefon: 065/510-196, 051/420-190. BK
- Prodajem plac 623 m2 u Karanovcu, uz Vrbas. Tele-
fon: 065/978-775. BK
- Prodajem placeve u Gornjim Motikama, kod motela
"Brvnara", povoljno. Telefon: 065/789-138. BK
- Prodajem plac 750 m2 u Ul. kralja Aleksandra K. I br.
39, Petri}evac, zvati poslije 20 ~asova. Telefon:
00385/12-451-994. BK
- Prodajem 23 dunuma zemlje i 37 dunuma {ume u
komadu na Kr~maricama. Telefon: 065/623-554. BK
- Prodajem osam placeva na Kr~maricama, UT uslovi.
Telefon: 065/623-554. BK
- Prodajem u Mahovljanima dvije parcele osam i 12
dunuma, pogodno za gradnju. Telefon: 037/687-347. BK
- Prodajem 3.000 m2 zemlje u Drakuli}u, 20 KM/m2.
Telefon: 051/381-249, 065/926-261. BK
- Prodajem plac 470 m2 kod igrali{ta u Drago~aju. Te-
lefon: 065/462-366. BK
- Prodajem paceve u Ul. Blagoja Parovi}a, dozvoljena
gradnja, vlasni{tvo 1/1. Telefon: 065/279-619. BK
- Prodajem 4.600 m2 zemlji{ta u Presnja~ama za izgra-
dnju pet individualnih ku}a i poslovni objekat. Telefon:
065/562-426. BKM
- Povoljno prodajem 18 dunuma zemlje uz magistralni
put Prijedor - Banjaluka. Telefon: 065/170-879. BKM
- Prodajem pet dunuma placa u Kla{nicama, blizu
autoputa, gradska voda. Telefon: 065/471-036. BKM
- Prodajem {est placeva od 500 do 600 m2 na Rebrovcu
2, UT uslovi za gradnju. Papiri ~isti. Telefon: 065/837-
722. BKM
- Prodajem plac 656 m2 u Ul. bra}e Kukrika br. 23,
kompletna infrastruktura. Dozvoljena gradnja ku}e 9x11
m (Po+P+S+M). Papiri uredni. Telefon: 065/837-722.
BKM
- Prodajem zemlju u Stanarima kod Doboja, 5,5 dunu-
ma, 1/1, blizu pijace. Telefon: 065/455-456, 065/803-
257. BK
- Prodajem osam dunuma zemlje u Rije~anima, ~etiri
km od centra Lakta{a, atraktivna lokacija. Telefon:
051/315-906, 065/380-908. BK
- Prodajem plac 440 m2 u Drakuli}u, {est kim od centra
Banjaluke, 15.500 KM. Telefon: 065/662-776. BK
- Povoljno prodajem dunum zemlje kod {kole u Gla-
mo~anima, vlasni{tvo 1/1. Telefon: 065/606-531. BK
- Prodajem tri dunuma zemlje u Lakta{ima. Telefon:
065/842-942. BK
- Prodajem 50 hektara vi{enamjenskog zemlji{ta u Sla-

tini. Telefon: 065/481-600. BK
- Prodajem vi{e ve}ih i manjih placeva u Trnu, papiri
uredni 1/1. Telefon: 065/322-144. BK
- Povoljno prodajem pet dunuma {ume u Jablanu. Tele-
fon: 051/355-337, 065/981-129. BK
- Prodajem plac 2.200 m2, Sarajevo, Ilid`a, Kasindol-
ska ulica (priklju~ak za plin i kanalizaciju). Telefon:
065/455-753. BK
- Prodajem 4.500 m2 zemlje i 4.665 m2 {ume kod aero-
droma u Mahovljanima, 3.500 KM/dunum. Telefon:
051/282-644, 00381112272103. BK
- Prodajem plac 1.200 m (voda, struja, objekat 5x8 m,
2 mijenjam za kofer ma{inu. Telefon: 065/663-203. BK
betonska plo~a 10x20 m, pola placa iskopano, nasuto,
uvaljano, 70 m od glavnog puta), Kobatovci, Lakta{i. Te-
lefon: 065/740-381. BK
- Prodajem 4.700 m2 zemlje i ku}u 10,50x9,50 m (izli-
vena druga plo~a), povoljno, Maglajani. Telefon:
065/964-377. BK
- Prodajem dva dunuma zemlje u Lu`anima, Prnjavor.
Telefon: 051/351-684, 065/977-779. BK
- Prodajem ~etiri dunuma zemlje (u komadu ili place-
vima) u Peto{evcima, kod Oroza. Telefon: 065/363-203,
051/533-941. BK
- Prodajem sedam dunuma vo}njaka u Ulici bra}e Mi-
leti}a, iznad Desne Novoselije. Telefon: 051/427-393. BK
- Prodajem plac u Banjaluci. Telefon: 065/671-420. BK
- Prodajem pored autoputa, kod "]ambele" 30.000 m2
zemlje, 100 evra/m2. Telefon: 065/371-611. BK
- Prodajem u Motikama kod {kole 1.650 m2 zemlje po-
red potoka (dva placa), cijena 30.000 KM. Telefon:
065/516-927. BK
- Prodajem dva placa po 600 m2 u Trnu i pored Vrbasa
u Karanovcu. Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem povoljno placeve u Debeljacima. Telefon:
066/358-920. BK
- Prodajem u Drakuli}u zemlju, 4.400 m2, uz asfalt,
struja, voda, cijena 65.000 KM. Telefon: 065/671-420. BK
TV i video tehnika
- Prodajem povoljno malo kori{tene ekskluzivnije tele-
vizore (digital, 100 Hz slika u slici...). Telefon: 051/216-
969. BK
Automobili
PRODAJA
- Prodajem juga 45, '89. godi{te, u voznom stanju, re-
gistrovan do oktobra 2009. Telefon: 065/937-315. BK
- Prodajem opel korsu 1.7 dizel, g. p. 2000. Telefon:
065/430-796. BK
- Prodajem reno modus star tri godine. Telefon:
065/572-572. BK
- Prodajem audi "jaje" 18E, 81 kW, '90. g. p., ABS, ser-
vo, centralna, el. podiza~i. Telefon: 065/785-860. BK
- Prodajem reno lagunu 1.9 karavan, g. p. 2003, bijela
boja, neocarinjen, 6.500 evra. Telefon: 065/579-306. BK
- Prodajem reno 11 benzin 1.7, g. p. '87, registrovan do
juna 2009, 980 evra. Telefon: 066/449-784. BK
- Prodajem kombi VW T5 furgon, 2003. godi{te,
pre{ao 114.000 km, servisiran u servisu "Vidovi}", 63
kW, nosivost 1.200 kg, oprema serijska, 25.000 KM. Te-
lefon: 065/896-422. BK
- Prodajem reno espase '90. g. p., registovan, 4x4. Tele-
fon: 065/720-475. BK
- Prodajem opel kadet 1.3 benzin, g. p. '87, registrovan
do februara 2010. Telefon: 065/561-138. BK
- Prodajem juga koral 55, g. p. '89, registrovan do
10.8.2010, 800 KM. Zvati od 17 do 20 ~asova. Telefon:
065/745-415. BK
- Prodajem kombi KIA, 1+7 sjedi{ta, pre{ao 4.000 km,
garancija do 1.7.2010. Telefon: 066/224-919. BK
- Prodajem ladu nivu. Telefon: 066/975-955. BKM
Oglasi
- Prodajem juga 65, '90. godi{te, registrovan. Telefon:
065/483-964. BK
- Prodajem mercedes 123, 240D, '81. g. p., registrovan
do decembra 2009. Povoljno. Telefon: 065/307-364. BK
- Prodajem Daihatsu Charade 1.0 turbo dizel, '91. g. p.,
prvi vlasnik, 2.500 KM. Telefon: 065/730-236. BK
- Prodajem juga 45, '89. g. p., neregistrovan, havarisan.
Telefon: 066/252-549. BK
- Prodaje mercedes 124-200 dizel '87. g. p., stranac, u
dijelovima i hladnjak za mercedes sprinter. Telefon:
065/218-600. BK
Li~ni kontakt
- Prirodna plavu{a, nje`ne gra|e `eljela bi da joj se javi
duhovit, potentan mu{karac za ugodne trenutke. Telefon:
065/450-038, 065/896-776. BK
- Anabela, plavu{a s kojom }e{ u`ivati do vrhunca
strasti. Telefon: 065/450-038, 065/896-776. BK
Posao
POTRA@NJA
- Potrebni iskusan radnik za rad u ro{tiljnici i dostav-
lja~. Telefon: 065/896-036. BK
- ^istila bih ku}e, stanove i stubi{ta. Telefon: 066/207-
688. BK
Usluge
- Vr{im usluge prevoza (selidbe) sa radnicima u ze-
mlji i inostranstvu, furgon do 3,5 t sa rampom. Tele-
fon: 065/317-840, 051/313-116. BK
- Kucam maturske, seminarske, diplomske, magis-
tarske, knjige, ugovore..., {tampam i narezujem na CD.
Telefon: 065/984-971. BK
- Instrukcije iz engleskog jezika. Telefon: 065/566-
206. BK
- Radimo krovne instrukcije, vile, gara`e, nazide,
trotoare, kamene ograde i staze. Telefon: 066/531-497.
BK
- Radimo gipsane stropove, prezide i gips akustike.
Telefon: 065/912-269. BK
- Prevodi, instrukcije i ~asovi engleskog jezika. Tele-
fon: 065/566-206. BK
- Popravak ve{-ma{ina, fri`idera i rashladnih vitrina.
Telefon: 065/568-830, 051/351-666. BK
- Elektri~ar kvalitetno i povoljno postavlja nove i sa-
nira stare instalacije. Telefon: 065/209-286. BK
- Povoljno kucam i printam seminarske, diplomske i
magistarske radove. Telefon: 065/615-028. BK
- Masa`a (relaksaciona, anticelulit, {ijacu), efikasno i
povoljno. Zvati od 16 do 21 ~as, Banjaluka. Telefon:
065/561-138. BK
- Stolar na licu mjesta radi popravke stolarije, namje-
{taja, le`aja i roletni, stakli stolariju. Telefon: 051/281-
470, 065/562-149. BK
- Popravljam okvire nao~ara svih vrsta, brzo i kvali-
tetno, Aleja svetog Save br. 16. Telefon: 051/318-227.
BK
- Pravim orgade i kapije. Telefon: 066/257-534. BK
- Radim sve vrste hidroizolacija - ravne krovove,
opravke ravnih krovova, podrume i mokre ~vorove.
Telefon: 051/584-790, 065/426-134. BK
- Vr{im usluge svih vrsta pe~enja - ro{tilj, prasetina,
jagnjetina, riba i kotli}, dostava za ve}e koli~ine. Tele-
fon: 065/526-824, 065/983-737. BK
- Brusim i lakiram parket i brodski pod. Telefon:
065/178-743, 065/785-769. BK
- Profesor matematike priprema studente svih fakul-
teta, SMS. Telefon: 065/767-248. BK
- Kre~enje, gletovanje, tapete, unutra{nje fasade, izo-
lacija, postavljanje plo~ica i laminata, sanacija stambe-
nih i poslovnih prostora. Telefon: 066/942-676. BKM
- Pronala`enje podzemnih voda i bu{enje bunara na
podru~ju Banjaluke, Kozarske Dubice, Prijedora, Gra-
di{ke, Prnjavora, Dervente, dvadesetogodi{nje iskus-
tvo. Telefon: 065/952-183. BKM
- Servisiram i ~istim klima-ure|aje. Telefon:
066/324-473. BK
- Sudski tuma~ za njema~ki jezik, usmeni i pisani
prevodi. Telefon: 065/832-521. BK
- Izvodimo ma{inske glazure, povoljno i kvalitetno.
Telefon: 065/337-932. BK
- Instrukcije iz matematike |acima srednje i osnovne
{kole, profesor matematike. Telefon: 051/313-705. BK
- Vr{im usluge premotavanja elektromotora za
hidrofor, prekrupa~, mije{alice, ve{-ma{ine... Telefon:
065/513-413. BK
Razno
- Prodajem ~etiri tone glamo~kog krompira, 0,50
KM/kg. Telefon: 065/476-780. BK
- Prodajem pokretni cirkular (trofazni motor). Tele-
fon: 051/304-157. BK
- Prodajem dva {poreta na drvo, smederevci (lijevi i
desni). Telefon: 065/606-373. BK
- Prodajem brusilicu za ravno bru{enje, ~e{ka proi-
zvodnja, pogodna za bru{enje glava motora, du`ina
1000x320 mm. Telefon: 065/524-526. BK
- Prodajem kamion mercedes kiper 16/19. Telefon:
051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem ugalj banovi}ki i |ur|evi~ki kameni
ugalj, bukovi briket i ogrevno drvo za centralno grija-
nje (bukva i hrast) s prevozom do va{eg dvori{ta,
mo`e i `iralna uplata. Telefon: 065/894-241, 065/969-
530. BK
- Odgajiva~nica "Julifarm" prodaje {tenad rotvajlera.
Telefon: 065/979-947. BK
- Prodajem polovna ulazna dvokrilna vrata, {irina
130 cm, 120 KM, 1.300 komada polovnog crijepa,
200 KM i krilo unutra{njih vrata, 80 cm, 30 KM. Tele-
fon: 066/752-365, 051/359-060. BK
- Prodajem auto-sjedalo za dijete do 18 kg. Telefon:
063/995-863. BK
- Prodajem kasa pultove s kompletnom instalacijom
i pokretnom trakom, du`ina 3,10 m, {irina 1,20 m. Ka-
se mo`ete pogledati u prodajnom centru "Centrum"
Zalu`ani. Telefon: 065/896-422. BK
- Mijenjam kiosk za drva. Telefon: 065/757-021. BK
- Povoljno prodajem plasti~ne mladence (za svadbe-
ne torte) u dvije veli~ine. Telefon: 065/696-767. BK
- Prodajem dvije stilske ko`ne garniture, bivolja
ko`a, sivi tik, drvo-ru~ni rad. Telefon: 065/896-422. BK
- Ekskluzivne pozivnice, cvjeti}i i bidermajeri za
vjen~anje. Telefon: 066/300-884. BK
- Prodajem zemlju za cvije}e pakovanje 5, 10 i 50 li-
tara i humus pakovan tri i 30 kg. Telefon: 065/656-
125. BK
27. 10. 2009. vupsbl 41
- Otkupljujem dijelove bicikla marke rog ili bicikl.
Telefon: 051/453-299, 066/491-540. BK
- Prodajem spava}u sobu. Telefon: 065/786-511. BK
- Prodajem gusane radijatore, 55 rebara. Telefon:
065/413-511. BK
- Prodajem grobnicu ({est grobnih mjesta) u groblju
"Sveti Pantelija". Telefon: 051/319-451, 065/514-227,
051/216-067. BK
- Prodajem grobno mjesto na Rebrova~kom groblju,
iza kapele. Telefon: 065/952-646. BK
- Prodajem novu bagat vi{nja ma{inu s kabinetom ili
- Prodajem lova~ki karabin 30-06 optika cajs i
sa~maricu SUHL 12 mm. Telefon: 065/528-966. BK
- Prodajem med na veliko. Telefon: 065/019-508.
BKM
- Prodajem kolekciju 320 primjeraka starina i suve-
nira. Telefon: 065/817-380. BKM
- Prodajem {tene springer {panijela, vakcinisano,
o~i{}eno, s papirima, braon-bijele boje. Telefon:
066/975-955. BKM
- Prodajem braun mre`ice i el. aparate za brijanje.
Telefon: 061/323-906. BKM
- Prodajem stabilnu industrijsku brusilicu. Telefon:
051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem dizalicu sa rukom za manji kamion. Tele-
fon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem cirkular za rezanje oblovine i manji gra-
|evinski. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem planetare i osovine vitla traktora timber-
~ek 225. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem prirubni elektromotor 22 kilovata i gene-
rator za struju 45 kilovata. Telefon: 051/318-487,
065/485-805. BK
- Prodajem elektromotor 11 kilovata, 1.400 o/min.
Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem mali tokarski stroj. Telefon: 051/318-487,
065/485-805. BK
- Prodajem kalorifer 6 kW. Telefon: 051/318-487,
065/485-805. BK
- Prodajem hidrauli~ne pumpe od 100 do 300 bara.
Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem ma{inu za bigovanje `eljeza za kovane
ograde. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem automehani~arima hidrauli~ne prese od
sedam i 12 tona. Telefon: 051/318-487, 065/485-805.
BK
- Prodajem cirkular 3 kW, sa sklopkom, 350 KM. Te-
lefon: 065/938-176. BK
- Prodajem monofazni motor, 2,2 kW, 1.400 o/min.,
200 KM. Telefon: 065/513-413. BK
- Prodajem 50 kg {umskog meda, 12 KM/kg. Tele-
fon: 065/267-961. BK
42 vupsbl!27. 10. 2009. TV mre`a

BHT 1 RT RS FTV PINK

18/11!!!EEp!csp!kv!usp 17/11!!!JJo!gp!lb!obm 18/11!!!E
Ep!csp!kv!usp-! 17/36 Tb!sb!kf!wp!po!mbko!)s*
.!Q
Qsp!hsbn!{b! 17/41!!!TTft!usj!df- tf!sj!kb kv!ubs!okj!qsp!hsbn 17/46!!!NNfke!jo!Cb!okb!mv!lb!)s*
ekf!dv!j!nmb!ef 18/11!!!WWj!kft!uj 1:/11!!!WWj!kft!uj 17/56!!!TTqps!uj!tj!np )s*
1:/11!!!CCf!Ib!Uf!cf!cf 18/16!!!KKv!ubs!okj!qsp!hsbn 1:/16!!!O
Ob!jwob!of!wkft!ub-! 18/11!!!SSv!cj-!tf!sj!kb!)s*

Preporu~ujemo
1:/16!!!NNj!oj!tdip!pm 1:/11!!!WWj!kft!uj tf!sj!kb!)s* 19/11!!!OOb!qv!|uf!oj!bo!}fp-
1:/21!!!__v!ef!toj!twj!kfu-! 1:/21!!!EEp!mj!ob!tvo!db-!tf!sj!kb Tv!}f!okf!Sb!ep!wb!ov!
21/11!!!T tf!sj!kb!)s*
pcsb{/!tf!sj!kb 21/12!!!EEf!oj!kf!wf!np{!hb!mj!df- Lb!sb!eaj!~v-!qsj!kf!opt 1:/11 CI-!kv!ubs!okj!qsp!hsbn
1:/36!!!EEkf!•!kj!gft!uj!wb!mj qsphsbn!{b!ekf!dv Eof!wojl
23/11!!!E 21/11!!!GGbs!nb- cv!}f!okf
BHT 1 19.35 1:/51!!!OOf!nb!qsp!cmf!nb 21/16!!!T
Tlbk!mfoe-! 23/26!!!O
Ob!|b!nb!mb!lmj!oj!lb- 22/11!!!WWf!mj!lj!csbu
21/11!!!CCIU!wj!kft!uj dsub!ob!tf!sj!kb tf!sj!kb!)s* 23/11!!!JJo!gp!upq
Na terapiji, serija 21/16!!Q
Qsf!nj!kfs!mj!hb!CjI! 21/41!!!H
Hmf!ebk!j!dsubk 24/16!!!E
Ep!mj!ob!tvo!db-! 23/21!!!TTnpm!wjm-!tf!sj!kb!)s*
v!op!hp!nf!uv-!)s* 21/46!!!Q
Qmb!wj!{nbk- tf!sj!kb!)s* 24/11!!!PPcj!•oj!mkv!ej-!tf!sj!kb
22/11!!!MMkv!cb!wob!pmv!kb-! dsub!ob!tf!sj!kb 24/66!!!771!nj!ov!ub-! 25/11!!!JJo!gp!upq
Cp!sjt!kf!qsp!gf!tj!pobm!oj!qp!mj!db!kbd!j tf!sj!kb!)s* 22/41!!!N
NUT!nb!hb!{jo-! qp!mj!uj!•lj!nb!hb!{jo!)s* 25/21!!!TTb!sb!kf!wp!po!mbko
qsp!mb!{j!lsp{!usb!vnv!{cph!sb!uoji!ep!. 22/61!!!NNp!kb!nb!mb!lv!ij!okb )s* {b!cb!woj!qsp!hsbn 26/26!!!WWj!kft!uj 25/36!!!NNfke!jo!Cb!okb!mv!lb
hb!}b!kb/!Bsp!hbo!ubo!kf!j!lsvu-!j!uwsej!eb 23/11!!!CCIU!wj!kft!uj 23/11!!!WWj!kft!uj 26/31!!!O
Obj!wob!of!wkft!ub-! 25/46!!!TTqps!uj!tj!np
op!~v!j!eb!mkf!njs!op!tqb!wb/!Twb!lj!Mkv!. 23/56!!!OOb!uf!sb!qj!kj-!tf!sj!kb!)s* 23/26!!!V
V!gp!lv!tv-! tf!sj!kb 25/51!!!WWf!mj!lj!csbu-!vaj!wp
cp!nj!spw!qp!lv!|bk!eb!sb{!hp!wps!ob!wf!. 24/26!!!EEj!nfo!{j!kb!wj!|f-! jog/!qsp!hsbn 27/21!!!WWj!{b!{b!cv!ev!~optu- 26/11!!!SSv!cj- tf!sj!kb
ef! v! pesf!} f!o pn! qsbw!d v! Cp!s jt qsp!hsbn!j{!lvm!uv!sf!)s* 25/17!!!T
Tlbk!mfoe-! tf!sj!kb 26/61!!!JJo!gp!upq
25/26 Tv}fokf! dsub!ob!tf!sj!kb 27/56!!!NNj!mbo!j!Fojt-!tlf!•f!wj 27/11!!!OOb!qv!|uf!oj!bo!}fp-
pecj!kb/! Sbepwbov 25/41!!!N
Nv!{j•lj!jo!ufs!nf!dp 28/11!!!GGf!ef!sb!dj!kb!eb!obt tf!sj!kb
Lbsbeaj~v 25/46!!!T
Twf!ub!Qfu!lb-! 28/41!!!E
Ep!mj!ob!tvo!db- tf!sj!kb 28/11!!!GGbs!nb
NOVA 21.00 27/26!!!CCI!jo!gp sf!mj!hjk!tlj!qsp!hsbn!)s* 29/31!!!O
Ob!|b!nb!mb!lmj!oj!lb- 29/11!!!JJo!gp!upq
27/56!!!MMkv!cb!wob!pmv!kb-!tf!sj!kb 26/11!!WWj!kft!uj tf!sj!kb 29/31!!!UUpq!nfcm!ip!nf!jo!gp
Svemogu}i Brus, 28/46!!!NNp!kb!nb!mb!lv!ij!okb 26/21!!!EEf!hsb!tj!.!op!wb! 2:/21!!!N
Nj!mbo!j!Fojt- tlf!•f!wj 29/36!!!LLwj!{cj-!
28/56!!!EEsv|!uwp!{ob!okb-! hf!of!sb!dj!kb-!tf!sj!kb
film epl/!tf!sj!kb 26/46!!!TTft!usj!df- tf!sj!kb
2:/26!!!UUp!nj!db!j!qsj!kb!uf!mkj-
dsub!oj!gjmn
lwj{!{b!ekf!dv
2:/11!!!331!ep!csji!hp!ej!ob-!
29/26!!!TTv!qfs!tubst- nb!hb!{jo 27/11!!!CCb!okb!mv!•lb! 2:/41 Eof!wojl 3 tf!sj!kb
Vqslpt!qp!qv!mbs!opt!uj!j!ekf!wpk!dj!lp!kb 29/56!!!CCj!{ojt!wj!kft!uj qb!op!sb!nb 2:/46 Wf!mj!lj!csbu
hb!wp!mj-!sf!qps!ufs!mp!lbm!of!uf!mf!wj!{j!kf!Csvt 29/61!!!PP{jf!Cpp- 27/41!!!TTsqtlb!eb!obt
Op!mbo!nj!tmj!eb!twj!kfu!oj!kf!qsb!wf!ebo boj!nj!sb!ob!tf!sj!kb 28/16!!!EEp!mj!ob!tvo!db- tf!sj!kb
qsf!nb!okf!nv/!Lb!eb!tuwb!sj!qsf!ws|f 2:/11!!!EEof!wojl 28/61!!!NNv!{j!lb
twb!lv!nkf!sv-!Csvt!mkv!uj!up!qsp!{p!wf!Cp!. 2:/46!!!OOb!uf!sb!qj!kj-!tf!sj!kb 29/11!!!VV!29/11!.!UW!ef!cb!ub
hb!{b!up!|up!nv!kf!voj!|ujp!aj!wpu/ 2:/11!!!VVqj!uojl-!lwj{
2:/41!!!EEof!wojl
RTL 22.50
^ak, serija
21.00 10.01 20.30 23.30
_bl!tb!{ob!eb!kf!okf!hpw!cjw!|j!qsp!gf!.
tps!Wmb!ejo!pqf!sb!uj!wbd!j!eb!kf!usb!afo!v
wf!{j!tb!tv!qfsubk!ojn!ep!lv!nfo!upn/
[cph!up!hb!tf!pemv!•j!wsb!uj!uj!ob!Tubo!.
gpse-!gb!lvm!ufu!t!lp!kfh!kf!cjp!j{cb!•fo/!

Sa satelita Kad tebe ne bude,

serija
Denijeve mozgalice,
program za djecu
Kad budem mrtav i
beo, film
Kongo, film
Nf!hb!mp!nbo!Dfp!|b!mkf!tj!.
Eaj!nj!hv!cj!v!lwj!{v!v!qb!cv \ub!np!af!uf!qsj!esv!aj!uj!Jo!ej!. Qsj!•b!p!nmb!epn!tf!{po!. ob!v!pqb!toj!Lpo!hp!v!qp!.
N. Geographic 21.00 j!usb!aj!pe!Ej!kbof!eb!nv!qp!. kbo!dv!.!tmp!ob-!lps!okb!•v!jmj tlpn!sb!eoj!lv!mb!cjm!oji!np!. usb!hv!{b!ej!kb!nb!uopn!lp!kj!kf
np!hof!eb!qp!cj!kf!ej!v!tmkf!ef!. lp!okb@!V!twb!lpk!pe!37!fqj!. sbm!oji!lwb!mj!uf!ub-!lp!kj-!pt!ubw!|j ep!wp!mkop!wf!mj!lj!eb!np!af!eb
Kraljica Nefertiti i ~fn/!Ej!kbob!qsjt!ub!kf!j!jef!eb {p!e b!pwph!jo!u f!s b!l uj!w oph cf{!qp!tmb-!qp!tmj!kf!ev!hph
mv!ub!okb!j!nop!hji!qp!lv!|b!kb
gvo!ldj!poj!|f!lbp!mb!tfs!tlj
tf!{b!cb!wj!t!cjw!|jn!{f!upn/
izgubljena dinastija, Np!mj!j{mb!{j!t!qsj!kb!uf!mkfn!uv
tf!s j!kb!mb!Ub!u j!d b!j!hmf!e b!p dj
np!sb!kv!qsp!ob!~j!qsb!wj!pe!hp!. eb!ob!}f!twp!kf!nkft!up!v
lp!nv!oj!lb!dj!poj!usbo!tnj!ufs/
Lbe!hv!cj!lpo!ublu!tb!tj!opn-
dok. program op~!j!wsb!~b!tf!v!sb!of!kv!ubs!. wps!ob!Ef!oj!kf!wf!{b!hp!ofu!lf/ esv|!uwv!j!aj!wp!uv-!cf{!vup!•j!. |b!mkf!tj!op!wv!ekf!wpk!lv!eb!hb
okf!tb!uf/ |ub!j!qp!es|lf/ qsp!ob!}f/
Qsj!kf!4/111!hp!ej!ob!Fhj!qbu!kf!sbt!lp!nb!.
ebo-!b!wmb!e b!twshov!u b/!Obv!• op!jt!. 31/16!!!D
Dsub- 31/21!!!MMp!up-!qsj!kf!opt
usbajwb!okf!pu!lsj!wb!|ub!kf!cj!mp!t!qb!spn!lp!kj qp!mj!uj!•lj!nb!hb!{jo 31/21!!!O Of!lbe!cj!mp!)s* 31/41!! GJMN Lbe!cvefn 31/11!!!GGbs!nb
Lbe!uf!cf!of!cv!ef-!
32/11!!!L 32/16!!!JJt!up!sj!kb!gv!ecb!mb-! nsubw!j!cfp!)SQ* 32/11!!!H
Hsboe!qb!sb!eb
kf!Fhj!qbu!plsf!ovp!ob!hmb!wb!•lf/ tf!sj!kb tqps!utlj!qsp!hsbn 33/26!!![[b!vwj!kfl!nmbe-!tf!sj!kb 33/41!!!WWf!mj!lj!csbu
32/46!!!C
Cp!kf!v!oj!{v-! 32/66!!!N Nkft!up!{mp!•j!ob-!tf!sj!kb 33/56!!!EEof!wojl!4 34/41!! GJMN Lpo!hp
epl/!tf!sj!kb 33/51!!!C Cf{!lp!nfo!ub!sb 34/26!!!QQsp!dft-!isp!oj!lb 12/41!!!WWf!mj!lj!csbu
HBO 18.15 33/11!!!C
CIU!wj!kft!uj 33/56!!!JJo!gp!qsp!gjm 34/41!!!LLsj!nj!obm!.!Tmv!•bk! 13/41!!!T
Tb!sb!kf!wp!po!mbko!)s*
33/21!!!UUf!nb!eb!ob 34/11!!!T Tqpsu Nsokb!wbd-!2/!fnj!tj!kb 13/51!!!N
Nfke!jo!Cb!okb!mv!lb!)s*
Spasitelj, film 33/56!!!N
NFTT!311:-!isp!oj!lb 34/21!!!Q Qsp!gbk!mfs-!tf!sj!kb 34/66!!!IIbze!v!qbsl 13/61!!!T
Tqps!uj!tj!np!)s*
34/26!!!N
Nf!}v!ob!sp!eoj!gft!uj!wbm 11/31!!!V V!gp!lv!tv-! 11/36!!!OOb!esv!hj!ob!•jo 14/11!!!H
Hsboe!qb!sb!eb )s*
boj!nj!sb!oph!gjm!nb! jog/!qsp!hsbn 11/56!!!KKb{{!jo!bd!uj!po 15/41!!! GJMN Lpo!hp!)s*
Qp!{ob!uj!qbt!hmv!nbd!Sflt!aj!wj!v!j{p!. Cb!okbmv!lb!311:-! 12/16!!!E Ef!hsb!tj!.!op!wb! 12/41!!!QQsf!hmfe!qsp!hsb!nb! 17/11!!!Q
Qjol!eav!cplt
cj!mkv!epl!wb{!ev!|ob!lbt!lb!efs!tlb!blsp!. isp!oj!lb hf!of!sb!dj!kb!3/!tf!{p!ob-! {b!tsj!kf!ev
cb!dj!kb!of!qp!}f!qp!{mv!j!twj!qp!nj!tmf!eb 34/46 Bnj!sb!Mj!wf!.!Tb!sb!kf!wp! tf!sj!kb
kf!qp!hj!ovp/!Eb!mf!lp!pe!ep!nb-!Sflt!tf eaf{!gftu!3119/ 13/61!!!V V!29/11!.!UW!ef!cb!ub
ep!wv!•f!ep!wb!usp!hb!toph!ep!nb!lp!kj!tf 11/46!!!DDsub- 14/61!!!E Eof!wojl
sb!tqb!eb/// qp!mj!uj!•lj!nb!hb!{jo!)s* 15/31!!!N Nv!{j!•lj!qsp!hsbn
12/41!!!QQsf!hmfe!qsp!hsb!nb! 15/61!!!Q Qsp!gbk!mfs-!tf!sj!kb
{b!tsj!kf!ev ......!!!!Q
Qsf!hmfe!qsp!hsb!nb!
{b!tsj!kf!ev

MRE@A PLUS
1:/11! Cfo! 21-! dsub!oj! gjmn-! 1:/41 Ifm!mp! Ljuuz-
dsub!oj!gjmn-!11:/46 Bmb!ejo-!dsub!oj!gjmn-!221/11 Tfs!.
sb!op!wj-!tf!sj!kb-!223/11 Wj!lup!sj!kb-!tf!sj!kb-!224/11 Twf
~f! cj!uj! ep!csp-! tf!sj!kb-! 26/11 Mv!eb! lv!~b-! tf!sj!kb-
27/32 Af!of!t!csp!kb!24-!228/11![b!vwj!kfl!tv!tkf!ej-
tf!sj!kb-! 31/11 [wj!kf{!eb! np!af|! cj!uj! uj-! {bc/! qsp!.
hsbn-!333/21!Tvs!wj!wps-!|pv-!334/21 Ep!csf!ob!nkf!.
sf-!tf!sj!kb-!334/66 Tqpsu!dfo!ubs-!111/11 WJQ-!tf!sj!kb
BN
17/41 Kv!ubs!okj!qsp!hsbn-!119/41 Wp!ef!ob!qmb!of!ub-
ep!lvn/!qsp!hsbn-!11:/26 Twj!kfu!ob!emb!ov-!11:/56
Tlsj!wf!ob!lb!nf!sb-!221/11 Op!wpt!uj-!221/16 Isb!ob!j
wj!op-! 22/11 Qsf! j! qp!tmf-! 23/11 Op!wpt!uj-! 23/26
Isb!ob!j!wj!op-!224/11 Tv!qfs!lf|-!lwj{-!225/11 Op!.
wpt!uj-!225/16 Wj!ub!gpo-!{wvl!lp!kj!mj!kf!•j-!225/51 Cj!mkb!.
ob! {b! wbt-! 26/66! Nbs!lf!ujoh-! 27/11 Op!wpt!uj-
27/26! [mb!uob! qmb!of!ub-! 28/26 Tqpo!{p!sv!|f-! tf!sj!.
kb-! 29/11 Eb!obt! v! Tsqtlpk-! 29/36 Np!oj!up!sjoh-
2:/11 Tqpsu! gmf|-! 2 :/41 CO! np!o j!u ps-! 3 1/26
Tqpo!{p!sv!|f-! tf!sj!kb-! 31/61 Nbs!lf!ujoh-! 32/11
Hmpu! gslfu-! 33/26 Mp!up-! 33/41 Qsf!hmfe! eb!ob-
34/11 GJMN -!111/51 Bt!uspd!ibu-!114/11!Tb!uf!mju!tlj
qsp!hsbn
RTS
17/16 Kv!ubs!okj!qsp!hsbn-!119/11 Kv!ubs!okj!eof!wojl-
19/26 Kv!ubs!okj!qsp!hsbn-!11:/17 V!{esb!wpn!uf!mv-
1:/31 Lv!wb!uj! tsdfn-! {b!cb!woj! qsp!hsbn-! 1:/46
Tmb!h b!mj!d b-! lwj{! )s*-! 2 1/16 Lwb!e sb!u v!s b! lsv!h b-
epl/!qsp!hsbn!)s*-!221/46 Twfu!sj!cp!mp!wb-!sf!qps!ub!.
ab!)s*-!222/16 J{wp!}b!•j-!tf!sj!kb!)s*-!223/24 Ob|!bvup
ob!|jn!hmf!eb!pdj!nb-!{bc/!qsp!hsbn-!223/26 Tqpsu
qmvt-! 23/41 Lv!wb!uj! tsdfn-! {bc/! qsp!hsbn! )s*-
23/56 \bsl-! tf!sj!kb! )s*-! 24/41! GJMN Es-! 26/11
Wft!uj-! 26/21 Kf!eob! qf!tnb-! kf!eob! af!mkb-! nv{/
qsp!hsbn!)s*-!227/11 Wft!uj-!227/14 Cf!mb!mb!}b-!tf!sj!kb
)s*-! 28/31 Fwsp!ofu-!epl/!qsp!hsbn-!228/36 \ub!sb!.
ej!uf-! csf-! 28/56 Cfp!hsbe!tlb! isp!oj!lb-! 29/36
Plp! nb!hb!{jo-! epl/! qsp!hsbn-! 2:/11 Tmb!hb!mj!db-
lwj{-!22:/41 Eof!wojl!3-!331/21!Cf!mb!mb!}b-!tf!sj!kb-
32/11 59! tb!uj! .! twb!ecb-! {bc/! qsp!hsbn-! 33/11
Wft!uj-! 33/16 GJMN J{nf!}v! ewf! wb!usf-! 11/11
Eof!wojl-! 12/11 Fwsp!ofu-! ep!lvn/! qsp!hsbn! )s*-
12/19 GJMN Sv!lf!of!qp!{ob!uph-!113/56 59!tb!uj
.!twb!ecb-!{bc/!qsp!hsbn!)s*-!114/11 Wft!uj-!114/46
Kf!eob! qf!tnb-! kf!eob! af!mkb-! nv{/! qsp!hsbn! )s*-
15/36 Plp-!ep!lvn/!qsp!hsbn!)s*-!115/66 Lwb!esb!.
uv!sb! lsv!hb-! epl/! qsp!hsbn! )s*-! 16/59 Wfs!tlj! lb!.
mfo!ebs
VIKOM
17/11 Ob!sp!eob!nv!{j!lb!v{!TNT!•bu-!119/11 Hmbt
Bnf!sj!lf-! 1:/11 Mp!wbd! ob! op!wbd-! lwj{-! 21/11
Bnf!sj!lb-! tf!sj!kb-! 22/11 Twf!{ob!mj!db-! lwj{-! 23/11
Sb!ejp ob UW-!224/21 Mp!wbd!ob!op!wbd-!lwj{-!225/11
Uf!mf!|pq-!226/11 Twf!{ob!mj!db-!lwj{-!226/66 Dsub!oj
gjmn-!227/11 Bnf!sj!lb-!tf!sj!kb-!228/11 Njt!uf!sj!kf!qpt!.
ub!okb-! obv!•oj! qsp!hsbn-! 29/11 Gpml 21-! 2:/41
Eof!wojl SUT 3-!331/41 Isp!oj!lb-!332/11 Twf!epl-
qp!mj!uj!•lb! fnj!tj!kb-! 33/11 Ob!sp!eob! nv!{j!lb! v{
TNT! •bu-! 34/41 Ob!sp!eob! nv!{j!lb! v{! TNT! •bu-
11/41 Bt!usp!mp!hj!kb
TV HAJAT
17/56 Ep!csp!kv!usp!CjI-!kv!ubs!okj!qsp!hsbn-!119/31
Ib!kb!upw!dj! ob! sb!tqvt!uv-! ekf!•kj! qsp!hsbn-! 1:/11
Cfo!21-!dsub!oj!gjmn- 1:/41 If!mp!Lj!uj-!dsub!oj!gjmn-
1:/46 Bmb!ejo-!dsub!oj!gjmn-!221/11 Tf!sb!op!wj-!tf!sj!kb-
22/41 Nv!{j!•lj!qsp!hsbn-!222/56 Wj!kft!uj-!223/16 Wj!.
lup!sj!kb-! tf!sj!kb-! 24/11 Twf! ~f! cj!uj! ep!csp-! tf!sj!kb-
25/16 Tvs!wj!wps-! |pv-! 26/11 Mv!eb! lv!~b-! tf!sj!kb-
27/11 Tvs!wj!wps-!227/31 Tqpsu!qmvt-!227/32!Af!of!t
csp!kb!24-!tf!sj!kb-!228/16 [b!vwj!kfl!tv!tkf!ej-!tf!sj!kb-
28/51 Wj!kft!uj-! 28/61 [wj!kf{!eb! np!af|! cj!uj! uj! ob
{b!ebu!lv"-!229/26 Sf!dfqu!{b!ep!cbs!aj!wpu-!sf!wj!kbm!oj
qsp!hsbn-! 2:/11 Wj!kft!uj! v! 8-! 2:/51 Ip!sj!{po!uj-
31/11 [wj!kf{!ef! np!af|! cj!uj! uj-! {bc/! qsp!hsbn-
33/21 Tvs!wj!wps-! sj!bmj!uj! |pv-! 34/21 Ep!csf! ob!nkf!.
sf-!tf!sj!kb-!!334/66 Tqpsu!dfo!ubs-!111/16 WJQ-!tf!sj!kb-
12/11!Sf!dfqu!{b!ep!cbs!aj!wpu-!sf!wj!kbm!oj!qsp!hsbn-
12/51! [wj!kf{!eb! np!af|! cj!uj! uj-! {bc/! qsp!hsbn-
13/11 Wj!kft!uj! v! 8-! 14/16 [wj!kf{!eb! np!af|! cj!uj! uj
ob! {b!ebu!lv"-! 15/21 Tvs!wj!wps-! |pv-! 16/26 Bvup!.
lmvc-! 17/46 Nv!{j!•lj! qsp!hsbn<! ! ......! Qsf!hmfe
qsp!hsb!nb!{b!tsj!kf!ev
TV SARAJEVO
17/66! Tb!sb!kfw!tlp! kv!usp-! 18/11 Wj!kft!uj! UW! TB-
21/11 Csb!~b! Lp!bmf-! dsub!oj! gjmn-! 21/21 Dsub!oj
gjmn-! 2 1/41 Qsb!jt!u p!s jk!t lj! qbsl-! epl! qsp!h sbn-
23/11 Wj!kft!uj!UW!TB-!223/21!Vaj!wp!v!32!)s*-!224/11
Nv!{j!•lj! qsp!hsbn-! 24/46 Sb{!hp!mj!~f!ob! ob!vlb-
epl/!qsp!hsbn-!225/41!Tqpsu!nb!hb!{jo-!226/31 Nf!.
usp!opn-!nv!{j!•lj!qsp!hsbn-!227/11 Tf!sj!kb!{b!nmb!.
ef--!28/11 Wj!kft!uj!UW!TB-!228/16 Ep!csf!wj!csb!dj!kf-
sf!wj!kbm!oj! qsp!hsbn-! 28/66 Twj! wp!mf! Sfk!npo!eb-
tf!sj!kb-! 29/31 Ub!sji-! epl/! qsp!hsbn-! 29/41 Eof!.
wojl-! 2:/21 Cbk!lf! csb!~f! Hsjn-! 31/11! Lmj!oj!lb-
 TV mre`a 27. 10. 2009. vupsbl 43

ATV OBN NOVA HRT 1 HRT 2 RTL

17/13! Nv!{j!•lj!qsp!hsbn!)s* 17/66!!!UUsbo!tgps!nfs!tj-! 15/56!!!MMv!ef!tf!ebn!ef!tf!uf- 16/66!!!O
Ops!nbm!bo!aj!wpu- 17/66!!!WWb!usp!hb!tof!qsj!•f- 18/11!!!QQjol!Qbo!ufs-
18/11!!!WWj!lup!sj!kb-!tf!sj!kb!)s* dsub!oj!gjmn!)s* tf!sj!kb fnj!tj!kb!p!ptp!cb!nb! dsub!ob!tf!sj!kb dsub!ob!tf!sj!kb
19/11!!!EEf!ojt!Ob!qbtu-! 18/26!!!Q
Qp!dpzp- dsub!oj!gjmn 16/56!!!LLsbmk!Lwjo!tb-!tf!sj!kb t!jo!wb!mj!ej!uf!upn 18/26!!!TTjm!wft!ufs!j!_j!•j-! 18/26!!!TTqv!awb!!Cpc!
dsub!oj!gjmn 18/36!!!E
Ep!sb!jt!usb!av!kf-! 17/56!!!GGj!gj!j!dwkf!uop!esv|!uwp- 17/56!!!UUW!lb!mfo!ebs dsub!ob!tf!sj!kb Tlpd!lb!oj-!
19/41!!!Q
Qf!qb!Qsb|!•j~- dsub!oj!gjmn dsub!ob!tf!sj!kb 18/11!!!E
Ep!csp!kv!usp-!Iswbu!tlb 18/51!!!UUW!wsuj~ dsub!ob!tf!sj!kb
dsub!oj!gjmn 18/56!!!T
Tv!qfs!Cj!mj-!dsub!oj!gjmn 18/26!!!SSp!bsz- dsub!ob!tf!sj!kb 18/21 Ep!csp!kv!usp-!Iswbu!tlb 19/21!!!OOb!wsi!kf!{j!lb 18/51!!!Q
Qv!opn!qb!spn-!
19/66!!!WWj!kft!uj Lsj!aj~!lsv!aj~- jhsb
18/61!!!L 18/41!!!UUp!nj!db!j!qsj!kb!uf!mkj- 18/46 Wj!kft!uj 19/36!!!JJ{b!{p!wj- ep!lvn/!gjmn lv!mj!obs!tlj!j{b!{pw
1:/11!!!C
Cfo!21- 18/66!!!N
Nf!npsz dsub!ob!tf!sj!kb 18/51!!!E
Ep!csp!kv!usp-!Iswbu!tlb 19/51!!!MMb!hp!ebo!aj!wpu![b!lb! 19/21!!!LLp!sbl!qp!lp!sbl-!
dsub!oj!gjmn 19/11!!!N
Nb!mb!|lp!mb 18/51!!!KKb!hp!ej!db!Cp!cj!db-! 19/51!!!E
Ep!csp!kv!usp-!Iswbu!tlb j!Dpezkb-!tf!sj!kb tf!sj!kb
Ibm!mp!Ljuuz- dsub!oj!gjmn
1:/41!!!I 19/16 Twf!{ob!mj!df dsub!ob!tf!sj!kb 1:/21!!!E
Ep!mj!ob!tvo!db-!tf!sj!kb 1:/16!!!QQb!vmj!op!mkf!up-!tf!sj!kb 19/46!!!QQsjod!j{!Cfm!Bjsb-!
1:/46!!!B
Bmb!ejo- dsub!oj!gjmn! 19/41 Vesj!nv!|lj-! 19/16!!!C
Cvn!cb-!dsub!ob!tf!sj!kb Dsp!bujb!ptj!hv!sb!okf!.
1:/66!!!D 1:/41!!!WWjq!Nv!tjd!Dmvc!! tf!sj!kb
Tf!sb!op!wj-!tf!sj!kb
21/11!!!T {bc/!fnj!tj!kb F{p!UW- ub!spu!|pv
19/26!!!F qsp!{ps!v!twj!kfu!236 21/11!!!BBmj!kbt!6- tf!sj!kb Bt!usp!|pv-!fnj!tj!kb
1:/36!!!B
22/66!!!WWj!kft!uj 1:/41!!!!IIp!qf!'!Gb!jui-! 19/61!!!OOp!wb!mp!wb-!UW!jhsb 21/11!!!WWj!kft!uj 21/56!!! GJMN Nkft!up!{b! 22/41!!!Q
Qpe!jt!ujn!lsp!wpn-
23/11!!!WWj!lup!sj!kb-!tf!sj!kb tf!sj!kb!)s* 21/31!!!SSf!cfm!ef-!tf!sj!kb 21/21!!!WWj!kft!uj!j{!lvm!uv!sf qp!•j!obl tf!sj!kb!)s*
Twf!~f!cj!uj!ep!csp-!
24/11!!!T Cjh!Nb!nb!Ip!vtf-
21/11!!!C Puwp!sj!twp!kf!tsdf-!
22/31!!!P 21/26!!!WWf!mf!hsb!eokb!3;!Ops!ui 23/56 Ep!lv!uf!lb 23/11!!!E
Eb!ej!mkb- tf!sj!kb!)s*
tf!sj!kb |pv tf!sj!kb Csbo!di!Dps!sfd!uj!pobm 24/41!!!EEsb!hj!Eap!of!5-!tf!sj!kb 23/41!!!SSbu!v!lv!~j-!tf!sj!kb
25/11!!!LLwj{!j!hsbe 21/56!!!T
Tlsj!wf!ob!lb!nf!sb )s* 23/36!!!JJO!nb!hb!{jo Jo!tuj!uv!uj!po-! 24/66 Qsj!kb!uf!mkj!7-!tf!sj!kb Fl!tlmv!{jw- nb!hb!{jo
23/66!!!F
26/11!!!MMv!eb!lv!~b-!tf!sj!kb 22/31!!!T
Tupm!{b!5- 24/26!!!O
Ob!|b!nb!mb!lmj!oj!lb- epl/!tf!sj!kb 25/26!!!LLtf!ob!.!qsjo!df!{b! 24/21!!!WWf!•f!sb!{b!6-!mj!gftuzmf
27/11!!!WWj!kft!uj lv!mj!obs!tlj!|pv!)s* tf!sj!kb Pqsb!|pv
22/21!!!P sb!uoj!db!4-!tf!sj!kb fnj!tj!kb!)s*
27/31!!!TTqpsu!dfo!ubs 22/66!!!P
PCO!jo!gp 25/26!!!O
Obk!cp!mkf!hp!ej!of-! 23/11!!!EEof!wojl 26/11!!!LLv!ibk!uf!t!Bopn 24/46!!!UUbk!ob!•p!lp!mb!ef-!tf!sj!kb
27/32!!!AAf!of!t!csp!kb!24-! 23/41!!![[b!csb!okf!ob!mkv!cbw-! tf!sj!kb 23/26!!!UUW!lb!mfo!ebs 26/26!!!UUW!wsuj~ If!sp!kj!j{!tusbt!uj- tf!sj!kb
25/41!!!I
tf!sj!kb tf!sj!kb 26/26!! GJMN Lsvh!qsj!kb!uf!mkb 23/41!!!P
Pqsf!{op!t!bo!}f!mpn-! 26/56!!!LLp!hb!csj!hb@ Lp!sbl!qp!lp!sbl-
27/16!!!L
28/11!!![[b!vwj!kfl!tv!tkf!ej- 24/21!!!MMb!mp!mb-!tf!sj!kb!)s* 28/11 Wj!kft!uj tf!sj!kb 27/31!!![[wkf{!eb!of!tub!{f;! tf!sj!kb
tf!sj!kb PCO!Upq!21-!
25/11!!!P 28/36!!!O
Ob!|b!nb!mb!lmj!oj!lb-! 24/31!!!N
Nf!lmbvep!wf!l~f!sj!3-! Wpzbhfs!5-!tf!sj!kb Qsjod!j{!Cfm!Bjsb-!
27/46!!!Q
28/41!!!WWj!ub!gpo hmb!{cf!ob!fnj!tj!kb tf!sj!kb tf!sj!kb 28/16!!!EEsv!hj!gps!nbu tf!sj!kb
29/11!!!TTvs!wj!wps Qb!ob!nb 25/51!!!D
Dibn!qt!23-!tf!sj!kb 29/36!!!JJO!nb!hb!{jo-! 25/36!!!UUW!lb!mfo!ebs 29/11!!!WWj!kft!uj!ob!Esv!hpn 28/16!!!Q
Qpe!jt!ujn!lsp!wpn-!
2:/11!!!WWj!kft!uj!eb!ob 26/46!!!Q
Qsjod!j{!Cfm!Bjsb-! |p!v.cj{!fnj!tj!kb 25/51!!!N
Nf!}v!ob!nb 29/31!!!AAv!qb!ojk!tlb! tf!sj!kb
2:/14 BUW!wj!kft!uj tf!sj!kb 2:/26!!!EEof!wojl 26/46!!!F
Fnj!tj!kb!qv!•lf!j! qb!op!sb!nb 28/41!!!EEb!ej!mkb- tf!sj!kb
2:/46 BUW!tqpsu 27/36!!!L
Lsbmk!Lwjo!tb-!tf!sj!kb qsf!ebk!of!lvm!uv!sf 29/58!!!EEwb!j!qpm!nv!|lbs!db Sbu!v!lv!~j- tf!sj!kb
29/11!!!S
2:/56 Lp!af!mj!cj!uj!nj!mj!dj!pofs PCO!jo!gp
27/66!!!P 27/21!!!I
Iswbu!tlb!vaj!wp 5- tf!sj!kb 29/41!!!WWj!kft!uj
2:/61!!!B
BUW!nv!tjd 28/11!!!O
Ob!|b!nb!mb!lmj!oj!lb- 28/41!!!D
Dsp!bujb!ptj!hv!sb!okf!. 2:/19!!!TTjn!qtp!oj!28-! 29/66!!!F
Fl!tlmv!{jw- nb!hb!{jo
tf!sj!kb qsp!{ps!v!twj!kfu dsub!ob!tf!sj!kb 2:/16! Wf!•f!sb!{b!6-!mj!gftuzmf
28/66!!!T
Tlsj!wf!ob!lb!nf!sb- 28/46 Obk!tmb!cj!kb!lb!sj!lb-!lwj{ 2:/41!!!WWJQ!Nv!tjd!Dmvc nb!hb!{jo
{bc/!fnj!tj!kb 29/26!!!L
Lv!ibk!uf!t!Bopn Qv!opn!qb!spn-!
2:/46!!!Q
29/31!!!T
Tupm!{b!5- Ep!mj!ob!tvo!db- tf!sj!kb
29/46!!!E lv!mj!obs!tlj!j{b!{pw
lv!mj!obs!tlj!|pv 2:/31!!!IIQ!.!hekf!tuf!wj-!
29/66!!!P
PCO!jo!gp uv!kf!j!wb!|b!qp!|ub
2:/26!!!P
PCO!Upq!21 2:/41!!!E
Eof!wojl

16.21 22.00 15.15 20.50 22.10 21.00

@ene s broja 13,
serija
#Af!of!t!csp!kb!24#!jhsb!ob!kf
tf!sj!kb!v!sf!aj!kj!Tv!mfk!nb!ob!Lv!.
qv!tp!wj!~b-!b!{b!•j!kj!kf!tdf!ob!.
sjp! {b!e v!a f!o b! hmv!n j!d b! j
tqj!t b!u f!mkj!d b!Wf!e sb!o b!Tf!.
ltbo/!Tf!sj!kb!hp!wp!sj!p!aj!wp!.
uojn!{hp!eb!nb!•f!uj!sj!hmb!wof
kv!ob!lj!okf/!
Prigu{iva~, film
GCJ! tqf!d j!kbm!o j! bhfou
Eafktpo!ep!cj!kb!kf!ejo!tuwfo
{b!eb!ubl!.!vnsj!kf!uj!lb!lp!cj
tf!jo!gjm!usj!sbp!v!uf!sp!sjt!uj!•lv
hsv!q v!Ej!w j!{ j!kb!6/!Ob!l po
ep!csp!ps!hb!oj!{p!wb!of!bldj!kf
qp!qsb!~f!of!fl!tqmp!{j!kb!nb-
sb!}b!tf!Eafk!tpo!Cmfl/
Krug prijatelja,
film
Nf!hj!kf!usj!ef!tf!up!hp!ej|!.
okb!lj!okb!j{!Okv!kps!lb/!Wsb!~b
tf!v!sp!eoj!hsbe!qp!wp!epn
tb!!isb!of!twp!kf!tub!sf!qsj!kb!uf!.
mkj!df/!Upn!qsj!mj!lpn!pc!ob!wm!kb
qsj!kb!ufmk!tuwp!t!usj!!qsj!kb!uf!mkj!df
Eap!bo-!Tv!tbo-!Fnj!mj/
Pri~a o Indiji,
dok. serija
Fqj!{p!eb!tf!ep!hb!}b!v!ep!.
cb!sf!of!tbo!tf!v!Fwsp!qj-!lb!eb
kf!Jo!ej!kb!cj!mb!obk!cp!hb!uj!kb!j!obk!.
ob!qv!•f!oj!kb!dj!wj!mj!{b!dj!kb!twj!kf!ub/
Wve!qp!tkf!~v!kf!qvt!ujok!tlf
hsb!ep!wf!j!qv!uv!kf!v!•v!ef!tof
np!hvm!tlf!hsb!ep!wf/!
Dugi opro{taj, film
Tb!n bo!u b!aj!w j!v!nb!mpn
jej!mj!•opn!hsb!ev!hekf!sb!ej
lbp!v•j!uf!mkj!db/!Esv!aj!tf!t
kf!eojn!nmb!ej!~fn!j!pcp!ab!.
wb!twp!kv!ptnp!h p!e j|!o kv
l~fslv!Lfk!umjo/!Bmj-!lp!kf!vjt!.
uj!ov!Tb!nbo!ub!Lfko@!Up!qj!.
ub!okf!j!okv!nv!•j///
Sile prirode, film
Cfo!Ipm!nt!kf!eopt!ub!wbo
kf!j!esbh!nmb!ej~!tqsf!nbo
{b!af!oj!ecv/!Ob!qv!uv!qsf!nb
kva!okb!•lpk!esab!wj!v!lp!kpk!~f
tf!wkfo!•b!uj!t!wp!mkf!opn!Cfo
vqp!{ob!kf!of!qsf!ewj!emkj!wv!j
tmp!cp!epv!nov!Tb!sv!j!okf!hp!.
wj!tf!qmb!op!wj!qp!•j!okv!sv!|j!uj/

31/11!!![[wj!kf{!eb!np!af|!cj!uj!uj 31/11!!!C
Cjh!Nb!nb!Ip!vtf- 31/11!!!OObk!cp!mkf!hp!ej!of-! 31/15!!![[B!CB!.!:1!tf!lvo!ej-! 31/16!!!_
_b!sp!mj!kb!21-!tf!sj!kb 31/11!!!O
Obk!wf!~j!iswbu!tlj!
33/21!!!T
Tvs!wj!wps |pv tf!sj!kb fnj!tj!kb!qpe! 32/11!!![[b!lpo!j!sfe;! njt!uf!sj!kj-!
34/21!!!E
Ep!csf!ob!nkf!sf-! 31/41!!!O
Of!wkf!sp!kb!uof!qsj!•f- 32/11! GJMN Twf!np!hv!~j qp!lsp!wj!ufmk!tuwpn Pekfm!{b!asuwf!:-! {b!cb!woj!upl!|pv
tf!sj!kb tf!sj!kb Csv!t 31/21 Hmp!cbm!op!tj!kf!mp tf!sj!kb 32/11!!! GJMN Tj!mf!qsj!sp!ef
34/66!!!T
Tqpsu!dfo!ubs 32/11!!!H
Hsbe!bo!}f!mb-!tf!sj!kb 33/66!!!WWj!kft!uj 31/61!!!Q
Qsj•b!p!Joejkj- 32/61!!!WWj!kft!uj!ob!Esv!hpn 33/61!!!_
_bl-!tf!sj!kb
11/11!!!L
Lwj{!j!hsbe 33/11!! GJMN Qsj!hv!|j!wb• 34/21!!![[b!lpo!csp!kf!wb-!tf!sj!kb epl/!tfsjkb 33/21 GJMN Esv!hj! 34/61!!!WWj!kft!uj
12/41!!!Q
Qsf!hmfe!qsp!hsb!nb 34/61!!!T
Tb!|j!ob!flj!qb-!tf!sj!kb 11/21!!!TTfk!ogfme-!tf!sj!kb 32/61!!!QQp!tmp!woj!lmvc pqsp!|ubk 11/11 GJMN P{ob!•fo!
11/61!!!C
Cjh!Nb!nb!Ip!vtf-! 11/51!!!AAj!wpu!ob!tkf!wf!sv-! 34/51!!!Q
Qp!tmp!wof!wj!kft!uj 11/16!!!\
\bq!ub!•j!db!ev!ip!wj!nb {b!tnsu
sj!bmj!uj!|pv tf!sj!kb 34/56!!!WWj!kft!uj!j{!lvm!uv!sf 3-!tf!sj!kb 12/41 Bt!usp!|pv-!fnj!tj!kb
12/41!!!O
Of!wkf!sp!kb!uof!qsj!•f- 12/46!!!F
F{p!UW-!ub!spu!|pv 11/61!!![[wkf{!eb!of!tub!{f;! 11/66!!!Q
Qsf!hmfe!qsp!hsb!nb
tf!sj!kb!)s* 13/46!! GJMN Lsvh!qsj!kb!uf!mkb Wpzbhfs!5-!tf!sj!kb {b!tsj!kf!ev
Lf!•f!sj- tqps!utlj!
13/11!!!L 15/11!!!AAj!wpu!ob!tkf!wf!sv-! 12/46!!!LLtf!ob!.!qsjo!df!{b!
qsp!hsbn!)s* tf!sj!kb sb!uoj!db!4-!tf!sj!kb
14/11!!!F
Fvspq!tlb!mj!hb-! 15/56!!!QQsf!hmfe!qsp!hsb!nb! 13/31!!![[b!lpo!j!sfe;!Pekfm!{b
tojn!lb!vub!lnj!df {b!tsj!kf!ev asuwf!:-!tf!sj!kb
14/16!!!__b!sp!mj!kb!21-!tf!sj!kb
15/11!!!HHmp!cbm!op!tj!kf!mp
16/16!!!PPqsf!{op!t!bo!}f!mpn-
tf!sj!kb

tf!s j!kb-! 3 2/11 Wj!kft!u j! UW! TB-! 3 2/21 Aj!w pu! j

{esbw!mkf-!333/11 Pcb!wf!{bo!tnkfs-!333/41 Tfw!. TV TK TUZLA 33/11 Mj!cfs!uj! UW-! jog/! qsp!hsbn-! 33/41 Dsof
lokj!h f-! tf!s j!kb-! 3 3/56 Ob! lsb!kv! eb!o b-! jog/ 87,7 95,5
ebi-!334/11 Twj!wp!mf!Sfk!npo!eb-!tf!sj!kb-!334/41 17/16!Lp!sb!op!sb!oj-!kv!ubs!okj!qsp!hsbn-!11:/11 qsp!hsbn-! 34/11 Mf!bs! Qbs!lfs-! tf!sj!kb-! 34/56 88,4 99,3
[b!csb!okf!ob! mkv!cbw-! tf!sj!kb! )s*-! 21/11 Wj!kft!uj- 89,7 106,4
WPB-!111/11 Qsf!hmfe qsp!hsb!nb {b tsj!kf!ev Qp!{ ob!u j-! ep!l vn/! qsp!h sbn-! 1 1/26! Hmbt
21/16 Ij!up!wj! Njt!ufs! Eajs!mb-! 21/26 Up!nbt! j Bnf!sj!lf-!112/11 Tb!uf!mju!tlj!qsp!hsbn
qsj!kb!uf!mkj-! ekf!•kj! qsp!hsbn-! 21/31 Csb!~b! Lp!.
bmf-! ekf!•!kj! qsp!hsbn-! 21/41 Ef!ojt! Ob!qbtu-
RTV USK BIHA] ekf!• k!j! qsp!h sbn-! 2 1/66 Ob! usb!h v! qsj!s p!e f-
epl/! qsp!hsbn-! 22/31 Twj! wp!mf! Sfk!npo!eb- 07.00 Najava programa 09.00 Jutarnji uz 17.00 [ta ima
18/41! Uftu-! 19/11 Ep!lv!nfo!ubs!oj! qsp!hsbn-
tf!sj!kb-! 22/66 J{! eb!ob! v! ebo-! 23/11 Wj!kft!uj- 07.40 Stanje na putevima Nes Castru 17.30 Vrijeme
19/41 GJMN )s*-! 21/11 Wj!kft!uj-! 21/26 Qsp!. 12.00 Deutche Welle 18.00 90+
23/16 Tqpsu!8-!tqps!utlj!nb!hb!{jo-!223/46 Ij!. 07.45 Servisne informacije
hsbn! {b! ekf!dv-! 22/11 Ep!lvnfo!ubs!oj! qsp!.
up!wj! Njt!ufs! Eajs!mb-! 23/56 Usj!cv!obm-! jog/! qsp!. 08.00 Pregled dnevne {tampe 12.30 Album 18.30 [ta ima
hsbn! )s*-! 2 3/11 Wj!kft!u j-! 2 3/16 SUW! VTL
hsbn-! 24/26 Hmbt! Bnf!sj!lf! )s*-! 24/56 Upq UW!tub!oj!df!{b!esab!wb!kv! 09.00 Nagradna igra nedjelje 19.00 Info brifing!
usb!aj!{wj!kf{!ev-!sj!bmj!uj!|pv!)s*-!224/51 Tf!sj!kb!)s*-
|pq-! 24/66 J{! eb!ob! v! ebo-! 25/11 Wj!kft!uj- qsb!wp!j{!nkf!of!qsp!hsb!nb" 10.00 Dnevni horoskop 13.00 Info brifing! 19.30 Odjava-
25/41 Wj!kft!uj-!225/46 Of!ekf!mkpn!{b!kf!eop!)s*-
25/16 Wf!mj!l j! tqps!u tlj! ev!f mj-! ep!l vn/! qsp!. 11.00 Selebriti info 13.30 [ta ima najava
27/46! Of!ekf!mkpn! {b!kf!eop! )s*-! 28/31! Tf!sj!kb
hsbn-! 26/11 Ekf!•kf! qp!qp!eof-! 26/41 Gsfk!. 15.00 Mali oglasi 14.00 90+ 20.00 BSB
)s*-! 28/56 Nv!{j!•lj! qsp!hsbn-! 29/21 Dsub!oj
{fs-! tf!s j!kb-! 2 7/11 Eb!o bt! qp!q p!e of-! jog/ 16.00 Selebriti info 14.30 Pregled Top
gjmn-! 2 :/11 Eof!w ojl! VTL-! 2 :/41 Nv!{ j!• lj
qsp!hsbn-!227/41 V!ep!cspn!esv|!uwv-!lvm!uvs!. 17.00 Muzi~ki vremeplov 10 i po
qsp!hsbn-!331/11 Jo!ufs!wkv-!332/11 Ep!lvn/!qsp!.
oj! qsp!hsbn-! 28/26 Wf!mj!lb!oj! 31/! wj!kf!lb-! ep!. 18.30 Dnevnik 15.00 Pregled 25 na
hsbn-! 3 2/41 Isp!o j!l b! VTL-! 3 2/56! Tf!s j!kb-
lvn/! qsp!hsbn-! 29/21 Ub!sji-! 29/26 Gsfk!{fs- 21.40 Najava {tampe za srijedu 97.6
33/46 TNT!•ft!uju!lf!j!qp{!esb!wj-!334/16 GJMN 15.30 Music info
tf!sj!kb-!22:/11 Eof!wojl 3- 2:/41!Ekf!•kj!qsp!. 23.00 Sportski pregled
-! 11/41 Ub!spu-! op!~oj! qsp!hsbn-! .....! Qsf!hmfe
hsbn-! 3 1/16 [b!c sb!o kf!o b! mkv!c bw-! tf!s j!kb- 00.00 Pregled dana 16.00 Deutche Welle
qsp!hsb!nb {b tsj!kf!ev
32/11 Lb!l p! wmb!e b! wmb!e b-! jog/! qsp!h sbn- 00.05 No}ni muzi~ki program 16.30 Album
nedjelje
44 vupsbl!27. 10. 2009.

Doborca ne U Sarajevu se

Sport pu{ta Bosna BHG

Vijesti
Jugi}
-Salki}eva na
282. mjestu
Mervana Jugi}-Salki}, teniska
reprezentativka BiH, nalazi se
na 282. mjestu najnovije WTA
liste (26. oktobra) {to je za deset
pozicija lo{iji rejting od pro{lo-
sedmi~nog. Bh. reprezentativka
Sandra Martinovi} nazadovala
je za jedno mjesto i trenutno je
376. igra~ica svijeta, dok je Ema
Burgi} napredovala sa 746. na
678. poziciju. Na samom vrhu
WTA liste do{lo je do promjena.
Ruskinja Dinara Safina preuzela
je prvu poziciju od Amerikanke
Kojadinovi} u Bosni Serene Vilijams, dok je Danki-
nja Karolina Vozniacki zauzela
~etvrto mjesto. Tre}a najbolja
Eb!n j!s b! Ep!c ps!d b-! tsf!.
eokfh! cf!lb! j! pwf! tf!{p!of! kf!eoph
pe! obk!cp!mkji! sv!lp!nf!ub!|b! Cp!tob
CI! hbtb-! okf!hpw! lmvc! oj!kf! af!mjp Goli} i
qvt!uj!uj! eb! tf! qsj!lmkv!•j! sf!qsf!{fo!ub!.
dj!kj! CjI/! Pcsb!{mp!af!okf! lp!kf! kf! tuj!.
hmp! j{! sf!ep!wb! ob!|fh! |bn!qj!pob! v
ST! CjI! qsj!n j!mj! tv! tb! sf!{ fs!w pn/
Ob!jnf-!#tuv!efo!uj#!ob!hmb!|b!wb!kv!lb!.
lp! Ep!cps!db! of! np!hv! qvt!uj!uj-! kfs
kf!qsf!np!sfo!j!{cph!up!hb!qsj!nb!jo!.
gv!{j!kv/!J{!Tb!wf!{b!tv!{btb!e!of!np!.
~oj-! b! wj!e kf!~ f!n p! lb!l bw! ~f! cj!u j
sbt!qmfu/!
Jt!uj! qsp!cmfn! jnb!kv! j! Dsop!hps!dj-
lp!kf!kf!Cp!tob!CI!hbt!pcb!wj!kft!uj!p
eb!of!np!af!qvt!uj!uj!Qf!usb!Lb!qj!tp!.
ev!j!Gb!isv!ej!ob!Nf!mj!~b-!kfs!tv!qp!.
wsj!kf!}f!oj/!
Dsop!hps!tlj! nf!ej!kj! tqf!lv!mj!|v! eb
up!oj!kf!jt!uj!ob-!kfs!tv!pcp!kj!db!v!tv!.
cp!uv! jhsb!mj! vub!lnj!dv! Qsf!nj!kfs! mj!hf
CjI! tb! Lp!okv!ipn/! Jt!up! lbp! j! Ep!.
cp!sbd-! ST! DH! kf! p! pwpn! pcb!wj!.
kft!u jp! Fwspq!t lv! sv!l p!n f!u ov
gf!ef!sb!dj!kv! )FIG*! j! {b!usb!ajp! eb! tf
Lb!qj!tp!eb! j! Nf!mj~! qp!kb!wf! ob! plv!.
qmkb!okv!sf!qsf!{fo!ub!dj!kf/!

Feliks Kojadinovi}, nekada{nji rode i mora}e nositi gips na nozi

ko{arka{ki reprezentativac BiH,
do{ao je na jednomjese~ni period
u KK Bosna ASA BH Telecom,
nakon kojeg postoji mogu}nost da
produ`i saradnju sa Sarajlijama.
Uprava kluba je brzo reagovala
nakon {to se te`e povrijedio plej-
mejker Zlatko Jovanovi} na uta-
kmici NLB lige sa Cedevitom u
Zagrebu.
Te`a povreda
plejmejkera
Zlatka Jovanovi}a
"Jovanovi} }e biti odsutan s terena
najmanje mjesec dana. Kako smo i
pretpostavljali, povreda je te`e pri-
Karatistima Sloge
16 medalja u Italiji
Takmi~ari Karate kluba Sloga iz Doboja osvojili su ukupno 16 meda-
lja na Internacionalnom otvorenom karate prvenstvu Italije, odr`anom
dvije do tri sedmice. Kad je rije~ o
Kojadinovi}u, bilo je i prije konta-
kata s njim, ali ovaj peh s Jovanovi-
}em sa mo je ubrzao pro ces
pregovora. Vjerujem da }e nam biti
pravo poja~anje i igra}e ve} u me~u
sa [iroki Eronetom u petak", rekao
je Admir Bukva, direktor "studena-
ta".
Tridesetogodi{nji Feliks Kojadino-
vi} karijeru je po~eo u banjalu~kom
Borcu, odakle je oti{ao u Vojvodinu,
a nakon toga u gr~ki PAOK i Maru-
si. Iz Gr~ke odlazi u Rusiju gdje je
igrao za Samaru, a potom u ukrajin-
ski ^erkasi. Za reprezentaciju BiH
nastupao je u vrijeme kada je sele-
ktor bh. tima bio Nenad Markovi}.
Am.K.
igra~ica svijeta i dalje je Svetla-
na Kuznjecova iz Rusije. Aldin
[etki}, teniski reprezentativac
BiH, pao je za 14 pozicija na
najnovijoj ATP rang-listi (26.
oktobra). Na{ najbolje rangirani
teniser sada zauzima 404. mjes-
to. Bh. reprezentativac Ismar
Gor~i} napredovao je za pet po-
zicija i trenutno je 627. teniser
na svijetu. Na listi hiljadu najbo-
ljih igra~a dana{njice nalazi se i
Sini{a Markovi} iz BiH koji za-
uzima 978. mjesto, {to je za de-
vet po zi ci ja bo lji rej ting od
pro{losedmi~nog. Na vrhu ATP
liste nije bilo promjena. Najbolji
teniser na svijetu i dalje je [vi-
carac Rod`er Federer ispred Ra-
faela Nadala iz [panije. Tre}e
mjesto pripada Novaku \okovi-
}u iz Srbije.
O.Z.
Teletovi}
dobar
Sastav Crne Gore
Sbo!lp! Qp!qp!wj~-! tf!mf!lups
Dsof! Hp!s f-! qp!{ wbp! kf! tmkf!e f!~ f
jhsb!• f;! hp!mnb!o j;! Hp!mvc! Ep!l oj~
)Wscbt*-! Hp!sbo! Tup!kb!op!wj~! )Hv!.
nfs!tcbi*-! Hp!sbo! Bo!}f!mj~! )Cv!ev!.
~optu*<! lsj!mb;! Nbs!l p! Nbs!u j!o p!w j~
)Mpw!~fo*-! Gb!isv!ejo! Nf!mj~-! Qf!ubs
Lb!qj!tp!eb! )pcb! Cp!tob! CIH*<! cf!.
lp!wj;! Esb!|lp! Nswb!mkf!wj~! )Hf!qjo!.
hfo*-! Njs!l p! Nj!mp!| f!w j~! )Up!mf!e p*-
Wmb!e j!n js! Ptnb!kj~! )Qjl! Tf!h fe*-
Cp!hebo! Qf!usj!•f!wj~! )Mpw!~fo*-! Tuf!.
wbo!Wv!kp!wj~!)Dswf!ob!{wf{!eb*-![p!.
sbo! Sp!h b!o p!w j~! )Mvoe*-! Abs!l p
Nbs!lp!wj~-! Jhps! Cb!lj~! )pcb! Cv!ev!.
~optu*-! Ev!|bo! Up!nj~! )Wjo!ufs!uvs*-
qj!wp!uj;! Nmb!efo! Sb!l•f!wj~! )Lp!mv!cb!.
sb*-!Nbs!lp!Qf!kp!wj~!)Mpw!~fo*!j!Of!.
nb!okb!Hscp!wj~!)Cv!ev!~optu*/!
Postigla
Iskusni Dejan MAKSIMOVI]
srednji
bek u Iako je spisak reprezentativaca na koje }e ra~u-
bh. timu: nati u prijateljskom dvome~u sa Crnom Gorom, 28. i
Neboj{a
29. oktobra u Sarajevu, objavio jo{ prije dvadesetak
Goli} (s
loptom) dana, selektor Vojislav Ra|a uvrstio je jo{ nekoliko
FOTO NN novih imena. Me|u reprezentativcima ju~er su se na
okupljanju pojavili Danijel [ari} i Neboj{a Goli}.
Rije~ je o dvojici veoma iskusnih rukometa{a. Obo-
jica su nekada{nji reprezentativci SR Jugoslavije, koji su
se odlu~ili da zaigraju za zemlju u kojoj su ro|eni i u ko-
joj su napravili svoje prve rukometne korake. [ari} je od
ove sezone prvi golman jednog od najve}ih rukometnih
klubova na svijetu, {panske Barselone. U dosada{njih
osam kola ASOBAL lige ubilje`io je 86 odbrana i name-

Tre}i poraz
proteklog vikenda u Kaorleu u Veneciji. U 4. kolu {panske ACB lige 12 poena
Na takmi~enju na kojem su u~estvovali karatisti iz Poljske, [panije, Italije, Kaha Laboral na{eg Mirze Tele- u Dubrovniku:
Ma|arske, Francuske, dobojska Sloga bila je jedini klub iz Republike Sr- tovi}a bio je bolji od Obradoira, Milica Deura
pske. u kojem nastupa drugi bh. repre- FOTO NN
Prvog dana takmi~enja devet dobojskih karatista takmi~ilo se u katama
pojedina~no i ekipno i zlatno odli~je osvojili su Nata{a [e{lak, Sofija Vuli} i
Marko Markovi}. Srebrne medalje za dobojsku Slogu osvojili su Nata{a
Brada{evi}, Viktor Markovi} i Dani-
zentativac Nihad \edovi}. La-
boral je slavio sa 100:81 i to
najvi{e zahvaljuju}i odli~noj igri
u posljednjoj ~etvrtini koju su ri-
"malenih"
el Mila~ak, dok je bronza pripala je{ili u svoju korist sa 31:10. Te-
Medalje su Mladenu @igi}u. letovi} je igrao malo vi{e od 30
rezultat mukotrpnog Drugog dana takmi~enja u pojedi- minuta, a za to vrijeme postigao
rada, ka`e Su{i} na~noj i ekipnoj konkurenciji u bor- je 14 poena i upisao tri skoka.
bama Dobojke Dragana Filipovi} i \edovi} je na parketu proveo
Maja Su{i} osvojile su zlato, dok su se Nata{a Luki} i Isidora Mihajlovi} 26.5 minuta i ubacio je 12 ko{e-
okitile srebrnom medaljom. Tre}e mjesto u borbama osvojili su Andrea De- va. Prvo ime Kahe bio je Pau
li}, Tamara Stojanovi}, Violeta Stojakovi}, Uro{ Nikoli} i Branka Stjepano- Ribas sa 22, dok je Tiago Spliter
vi}. ubacio 20 poena.
"Medalje su rezultat mukotrpnog rada i priprema za ovu polusezonu, a na Am.K.
ovom takmi~enju smo pokazali da mo`emo da se borimo i sa najboljima i
da predstavljamo grad Doboj i RS u najboljem svjetlu", kazao je Bo{ko Su- V. GRBI] "Na neki na~in smo sami sebe pobijedili. Ra~unali
{i}, {ef stru~nog {taba Sloge i predsjednik Karate saveza RS. Huki}evih smo na pobjedu u Dubrovniku, posebno nakon dobre
igre koju smo pru`ili u Gospi}u, a i na svom terenu u
Ko{arka{ice Mladog Kraji{nika zabilje`ile su i
V.G. 11 poena tre}i poraz u tri odigrana kola WABL lige. Ovaj put me~u sa Merkurom. Na`alost, djevojke su potcijenile
Jasmin Huki}, bh. ko{arka{ki od "malenih" bolje su bile ko{arka{ice Raguze koje svoje sposobnosti", rekao je Mike{ i nastavio:
Ceri}eva svjetska reprezentativac, postigao je 11
poena u dresu Benetona, koji je
su slavile sa 60:53 (16:11, 11:8, 19:11, 14:23).
U dvorani "Gospino polje" u Dubrovniku banjalu-
"Na poraz su najvi{e uticali dekoncentracija u na-
padu, lo{a selekcija {uta i veliki broj nesmotreno izgu-

prvakinja u 3. kolu italijanskog prvenstva

Larisa Ceri}, d`udo reprezentativka BiH, osvojila je zlatnu medalju
na Svjetskom prvenstvu za juniore, koje je odr`ano proteklog vikenda
u Parizu.
Ceri}eva je do zlatne medalje stigla pobjedom nad Amerikankom Kejtlin
Mekim u prvom kolu, dok je u drugoj rundi takmi~enja pobijedila Mariu
Trefilovu iz Rusije. Ceri}eva je u polufinalu savladala Sandru Jablonskite iz
Litvanije.
U borbi za zlatnu medalju reprezentativka na{e zemlje bila je bolja od
aktuelne evropske prvakinje Irene Kind`erski iz Ukrajine.
O.Z.
slavio nad Skavolinijem (86:84).
Huki} je u igri proveo 20 minu-
ta, a svom skoru je dodao i ~etiri
skoka.
Pobjedu je u ovom kolu ubi-
lje`io i aktuelni prvak Monte-
paski nad Teramom (94:70), a
Henri Domerkant, Amerikanac
sa bh. paso{em, za pobjedni~ki
tim je ubacio sedam ko{eva.
Am.K.
~ke ko{arka{ice nisu imale snage da se domognu prve
pobjede u novoj sezoni. Bolju igru "malene" su pokaza-
le samo u posljednjem periodu me~a, ali to nije bilo do-
voljno za trijumf.
Ra~unali smo na pobjedu
u Dubrovniku, ka`e Mike{
Trener Zoran Mike{ bio je nezadovoljan nakon po-
raza jer smatra da su njegove ko{arka{ice mogle i treba-
lo je da do|u do pobjede.
bljenih lopti. Pobjede su nas ko{tali i proma{eni ziceri.
Akciju izradimo dobro do samoga kraja i onda izgubi-
mo tlo pod nogama. Imali smo {ansu da pobijedimo i to
s 15 razlike, ali nismo je iskoristili."
Najbolje u pobjedi doma}ina bile su Emina Demi-
rovi} sa 19 i Kristina Beni} sa 16 poena. Jedine dvoci-
frene kod "malenih" bile su Milica Deura sa 12 i
Dragoslava @akula sa 11 poena. Naredni me~ "malene"
igraju sa Medeve{~akom na svom terenu 31. oktobra.
"Nema vremena za tugu. Idemo dalje. U sljede}em
kolu dolazi nam Medve{~ak i nadam se da }emo do ta-
da konsolidovati redove", zaklju~io je Mike{.
 Sport 27. 10. 2009. vupsbl 45
okupila mu{ka rukometna reprezentacija BiH Vijesti

[ari} nova imena

Brankovi}u
bronza
Edin Brankovi}, repre-
zen ta ti vac BiH u brzom
klizanju, osvojio je bron-
zanu medalju na Otvore-
nom prven stvu Ju `ne
Ja{ki} i Goli} u drugom timu Kalifornije, koje je odr`a-
no proteklog vikenda.
Danijel Beobo!Kb!|lj~!j!Of!cpk!|b!Hp!mj~-!sf!qsf!{fo!ub!ujw!dj!CjI!j{!sf!ep!wb!ob!|fh
Na takmi~enju je nastu-
pilo 28 kliza~a iz cijelog
[ari}, prvi |bn!qj!pob-!ob!|mj!tv!tf!v!of!nj!mpt!uj!twph!lmv!cb-!ub!•oj!kf!tusv!•oph!|ub!cb/!Js!gbo svijeta koji obavljaju pri-
golman Tnbk!mb!hj~-!usf!ofs!Cp!tob!CI!hbtb-!pemv!•jp!kf!pwv!ewp!kj!dv!sv!lp!nf!ub!|b!qsf!. preme za Zimske olimpij-
cb!dj!uj!v!esv!hj!ujn/! ske igre u Van ku ve ru
Barselone, Ptjn!okji-!v!esv!hpn!uj!nv!Cp!tob!CIH-!lp!kj!jhsb!v!Qswpk!mj!hj!GCjI-!{b!ws|jp!kf!j 2010. godine.
odlu~io ef!toj!cfl!Fe!ifn!Tjs!~p/! Nakon prvenstva u Kali-
je da brani forniji, Brankovi} }e nas-
tu pi ti u Mon tre alu na
za zemlju prvom kva li fi ka ci onom
u kojoj je takmi~enju za odlazak u
Vankuver.
ro|en. O.Z.
Nikola
Prce Fantomi i
zbog SPID slavili
povrede Fantomi i SPID upisali
su no ve po bje de u ~et -
ligamenata vrtom kolu BH Telecom
sko~nog Premijer lige BiH u sjede-
zgloba mora }oj odbojci. Fantomi su na
svom parketu bili bolji od
na operaciju Danijel
[ari} Drine sa 3:0, dok je SPID
FOTO NN ubilje`io doma}u pobjedu
nad Ma glaj In dexom sa
njega povrije|eni su i Marko Pani} i Goran Gari}, mladi ja), Amir ^aki} (Bosna Prevent), Mirko Miki} (Borac 3:0. Rezultati ~etvrtog ko-
igra~i Borac M:tela. M:tel); desna krila: Igor Pijetlovi} (Borac MT), Deni Ve- la: Tigra 119 - Op}ina Ili-
"Povreda Prcea i izostanak Doborca nas je li} (Nekse, Hrvatska), Adnan Ja{ki} (Bosna BH gas); pi- d`a 3:1, SPID - Ma glaj
malo poremetio. No, {ta je tu je. Utakmice sa Crnogorci- voti: Muhamed Toromanovi} (Kolding, Danska), Index 3:0, Fantomi - Drina
tnuo se kao prvi golman "Barse". Goli} je posljednje dvi- ma bi}e nam veoma korisne kako bismo vidjeli na koje Vladislav Veselinov (Bosna BHG); lijevi bekovi: Faruk 3:0, Zenica 92 - 15. Maj
je sezone u sarajevskom Bosna BH gasu. Nekada je bio igra~e najozbiljnije mo`emo ra~unati. Uz to oni su u pro- Halilbegovi}, Goran Gari} (oba Borac MT), Mirsad Ter- 3:1, Zavidiovi}i - Sinovi
jedan od najboljih igra~a njema~ke Bundes lige, ali su ga {lim kvalifikacijama za "EURO 2010" igrali sa Rumuni- zi} (MKB Vesprem, Ma|arska); desni bekovi: Branislav Bo sne 0:3. U za os ta loj
povrede sprije~ile da nastavi tim putem. jom, koja je na{ rival u borbi za Svjetsko prvenstvo 2011. Obradovi} (Antekuera, [panija), Darko Martinovi} (Tole- utakmici tre}eg kola Zavi-
"Odlu ~io sam da pri hva tim poziv godine. Bi}e to odli~na prilika da se bolje upoznamo sa do, [panija), Marko Pani} (Borac MT); srednji bekovi: dovi}i su slavili nad Ti-
selektora Vojislava Ra|e, jer osjetim da mogu pomo}i re- Prijateljske snagom Rumuna. Mali problem predstavlja ~injenica da Neboj{a Goli}, Damir Doborac (oba Bosna BHG) i grom 199 3:1.
prezentaciji. Op{irnije }emo razgovarati kasnije, jer su mi utakmice neki na{i reprezentativci manje igraju ove sezone u svo- Adnan Harmandi} (Gorenje, Slovenija). O.Z.
iz RK Bosna BH gas, mog kluba, zabranili da dajem izja- sa Crnom jim klubovima. Me|utim, mislim da }emo to kroz kvali- Rukometni savez BiH odlu~io je da za
ve za javnost", kratko je rekao Goli}. Gorom bi}e
Osim dobrih, ima i lo{ih vijesti za selektora Ra|u i odigrane
tetan rad uspjeti nadoknaditi", ka`e Emir Junuzovi},
asistent selektora Vojislava Ra|e.
obje utakmice sa Crnogorcima, koje }e biti igrane u
Olimpijskoj dvorani "Zetra", ulaz bude besplatan. Prvi
Alad`a
njegove pomo}nike Emira Junuzovi}a i Vladu [olu. Na 28. i Selektor Ra|a za dvije utakmice sa Crnom Gorom susret u srijedu po~inje u 20.30, a drugi u ~etvrtak u prva
ju~era{njem okupljanju u hotelu "Sarajevo" nije se poja- 29. oktobra odlu~io je pozvati sljede}e igra~e: golmani: Danijel [ari} 15.30. Oba susreta bi}e odigrana u ~ast prerano preminu- Sto no te ni se ri Ala d`e
vio Nikola Prce, lijevi bek {panskog Ademar Leona. Prce u Sarajevu (Barselona, [panija), Ratko Vujovi} (Kolubara, Srbija), lih legendi bh. rukometa: Jefte Peri{i}a, Momira Goli}a, slavili su u gostima protiv
je nedavno povrijedio ligamente sko~nog zgloba i danas Adnan [abanovi} (Sloga), Benjamin Buri} (Izvi|a~ Mi Memnuna Id`akovi}a, Rusmira Delahmetovi} i Gorana Banjaluke i Borca u tre-
}e na operaciju. Pauzira}e najmanje {est sedmica. Osim grupa); lijeva krila: Vuka{in Stojanovi} (Aragon, [pani- ^engi}a. }em i ~etvrtom kolu Pre-
mijer lige BiH koje je bilo
na rasporedu pro{log vi-
kenda.

D`akovi}: Po`rtvovanjem do pobede Posljednjim pobjedama

stonoteniseri Alad`e za-
uzeli su prvo mjesto na ta-
M. PREDRAGOVI] be li sa {est osvo je nih
bodova.
Ko{arka{i banjalu~kog Borac Nekta- Rezultati: 3. kolo: Borac
ra pobijedili su ekipu Mladosti u utakmi- Ra iff. - Bo sna 2:4, Top
ci 3. kola Lige 12 BiH rezultatom 78:75. Jovan Stens 73 - Mla dost 4:2,
Borislav D`akovi}, trener Banjalu~ana, Zdravkovi} Ba nja lu ka - Ala d`a 2:4,
istakao je da je njegov tim stigao do slav- (Borac Peru}ica - Kreka 4:2; 4.
Nektar,
lja zahvaljuju}i velikom po`rtvovanju. s loptom) kolo: Top Stens 73 - CM
Susret u dvorani "Borik" je odlu~en u 4:3, Ba nja lu ka - Bo sna
dramati~noj zavr{nici. Gosti su ~etiri sekun- 4:1, Borac Raiff. - Alad`a
da prije kraja pri{li na poen razlike (75:76), 0:4, Vogo{}a - Kreka 4:1.
ali za preokret nije bilo vremena, pa su "pi- O.Z.
vari" zabilje`ili drugi trijumf.
"Bez obzira na to {to je rezul- Trijumf
tat bio ~as u njihovu, ~as u na{u korist, Borac Nektar 78
momci su po`rtvovanjem i `eljom za pobe-
15:16, 14:14, 22:23, 27:22
Serviciuma
dom zaslu`ili da im se ~estita. U Mladosti Ko {ar ka {i Ser vi ci uma
ima dosta na{ih biv{ih igra~a koji su bili Mladost 75
pobijedili su ekipu Glasin-
motivisani, tako da nam nije bilo lako igrati. ca u utakmici drugog kola
Ewp!sb!ob! #Cp!sjl#! v! Cb!okb!mv!dj/! Hmf!eb!.
Tako|e, poku{avamo da afirmi{emo mla|e Prve li ge Re pu bli ke Sr-
mb!db;!611/!Tv!ej!kf;!Bo!uf!Esnj~!)Up!nj!.
tmbw!h sbe*-! Ef!o jt! ^p!s j~! )Npt!u bs*- pske.
Ekipa iz Gradi{ke je kao
FOTO G. [URLAN

Ko{arka{i Borac
Nektara savladali Mladost
u 3. kolu prvenstva BiH
igra~e. U nedelju je Sr|an Lon~ar pokazao
da se na njega mo`e ra~unati, ali imamo jo{
mladih igra~a koji }e dobijati ve}u {ansu",
rekao je Borislav D`akovi}, trener Borca.
D`akovi} je rekao da je njegova ekipa,
koja je nedavno sastavljena, napredovala u
odnosu na prethodne utakmice.
"Na{ problem je {to ni protiv jedne eki-
pe nismo favoriti. Moramo svuda da 'krvari-
mo' da bismo kroz borbenost i zalaganje
izvukli utakmicu."
Tre ner Mla dos ti Zoran [piri}
poslije drugog ovosezonskog poraza rekao
je da je Borac zaslu`eno slavio.
"Oni su vi{e `eljeli pobjedu. U{li su hra-
Wmb!e j!n js! Nb!s j~! )_j!u mvl*/! Qfu! mj!• oji
hsf!|b!lb; doma}in u nedjelju slavila
CP!SBD; Wv!mj~! 25-! Mpo!•bs! 4-! [esbw!. rezultatom 79:73 (26:25,
lp!w j~! 26-! Lpt!u b!e j!o p!w j~-! Nj!mp!| f!w j~ 16:18, 22:17, 15:13) i do-
24-! O/! Oj!lp!mj~-! Wmb!|lp!wj~! :-! Lp!nmkf!. {la do drugog trijumfa u
op!wj~-! Qb!wmp!wj~! 23-! Jwj~-! N/! Oj!lp!mj~- Ligi.
Poredak: Varda HE 4 bo-
Kp!tj!qp!wj~! 23/! Usf!ofs;! Cp!sj!tmbw! Eab!.
brije u me~ sa mladim igra~ima i igrali bolje da, Servicium 4, Prijedor,
lp!wj~/
odbranu. Moji igra~i su u napadu bili dosta 4, Bratunac MINS 3, Gra-
NMB!EPTU;! Tup!kb!lp!wj~! 32-! Nj!mj!op!wj~
nepokretni, {to je rezultiralo {utevima sa se- |an ski Plus 3, Ru dar 3,
7-!]v!sb!op!wj~!6-!Dj!hb!mf!8-!Sb!eb!op!wj~-
dam ili osam metara. Zaista smo lo{e igrali." Radnik 2, Volf Sikjuriti 2,
Cmb!ov!|b!26-!Wj!ep!wj~-!Lf!aj~!3-!Boj!•j~-
U drugom susretu 3. kola, koji je igran Gacko 2, Glasinac 1, Fin-
Wv!lp!wj~! 2-! Qb!mb!mj~! 7-! Wf!mj!nj!sp!wj~! 23/
u nedjelju, Grude su pobijedile ^elik sa do 1, Drina 0.
Usf!ofs;![p!sbo!\qj!sj~/
57:56. M.P.
46 vupsbl!27. 10. 2009.
Lorens Robert
Vujo{evi}: (Partizan, s loptom)

@eleo sam da odem

Wv!kp!|f!wj~!kf!j{kb!wjp!eb!kf!qp!{b!ws|fu!lv
qsp!|mf!tf!{p!of!ob!nkf!sb!wbp!eb!ob!qvt!uj!Qbs!uj!{bo/
Sf!lbp!kf!eb!tf!qsf!ep!nj!tmjp-!tnb!usb!kv!~j!eb!cj
up!cjp!of!lp!sf!lubo!qp!uf{!v!tj!uv!bdj!kj!lb!eb!kf!lpt!.
uvs!uj!nb!sbt!qsp!ebu/!
#Qsp!|mb!tf!{p!ob!cj!mb!kf!kf!eob!pe!ob!kv!tqf!|oj!kji
v!lmvq!tlpk!jt!up!sj!kj-!qp!|up!tnp!vtqf!mj!eb!pe!csb!.
oj!np!ewb!ep!nb!~b!j!sf!hj!pobm!oj!usp!gfk!j!qmb!tj!sb!np
tf!nf!}v!ptbn!obk!cp!mkji!lmv!cp!wb!v!Fwsp!qj/
P•f!lj!wbp!tbn!eb!tf!ubk!vtqfi!qsf!qp!{ob!j!eb
lmvc-!lp!kj!kf!ob!ept!up!kbo!tuwfo!ob!•jo!sf!qsf!{fo!.
up!wbp!Tscj!kv-!pwf!hp!ej!of!ep!cj!kf!np!hv!~optu!eb
gvo!ldj!poj!|f!ob!qsb!wj!ob!•jo#-!sf!lbp!kf!Wv!kp!|f!wj~/

Odigrane
posljednje
utakmice
4. kola NLB lige

Partizanu pripao derbi
Beogra|ani su na
svom terenu savladali
Hemofarm
poslije produ`etka
Ko{arka{i Partizana pobijedili su Hemo-
farm u derbiju 4. kola NLB lige poslije pro-
du `et ka re zul ta tom 84:80 (18:12, 18:19,
18:19, 13:15, 17:13).
"Crno-bijeli" su poslije velike borbe nakon
45 minuta igre slavili prvi put u novoj sezoni
regionalne lige na doma}em terenu. Petar Bo-
`i} je trojkom sa pola terena donio Partizanu
produ`etak, a osim njega, najzaslu`niji za po-
bjedu bili su Aleksandar Mari} sa 20 poena i
16 skokova i Lester Mekaleb sa 16 poena. Za
Partizan, koji je vodio tokom ve}eg dijela uta-
kmice, debitovao je Lorens Roberts koji je me~
zavr{io sa 11 poena i {est skokova. U ekipi He-
mofarma, Marko [utalo je ubacio 17 poena,
Mari} sa 20
Stefan Markovi} i Miljan Pavkovi} po dva ma-
poena i 16
nje.
skokova
Trener Partizana Du{ko Vujo{evi}
bio najbolji
rekao je, nakon drugog trijumfa njegovog tima,
u Partizanu
da u ovom trenutku svaka pobjeda mnogo zna-
~i. Istakao je da se tim Partzana, koji je pretrpio
dosta izmjena u odnosu na pro{lu sezonu, nala-
zi u fazi formiranja, i dodao:
"Dva stranca koja smo doveli, Mekaleb i
Roberts, tek su se priklju~ili i nerealno je o~e-
kivati da se odmah uklope. Dobar deo gre{aka
koje smo napravili u susretu sa Hemofarmom,
plod su nedovoljnog poznavanja me|u igra~i-
ma", rekao je Vujo{evi}.
Stevan Karad`i}, trener Hemofarma, posli-
je susreta je izjavio:
"Smatram da je sudijska trojka delila prav-
du prema potpuno nepoznatom kriterijumu. Ve-
ruj te mi da to kom su sre ta ni sam znao {ta je
faul, a {ta nije".
Trener vr{a~kog tima rekao je da
trojka Bo`i}a u posljednjoj sekundi regularnog
dijela utakmice nije prvi ko{ primljen na takav
na~in ove sezone.
"Sli~ne stvari nam se de{avaju ~esto i mo-
ra}emo puno da radimo da bismo takve gre{ke
eliminisali. Nismo ispo{tovali dogovor da u po-
slednjem napadu Partizana napravimo faul i to
nam se osvetilo", zaklju~io je Karad`i}.
U drugoj utakmici, odigranoj u nedjelju,
ko{arka{i Radni~kog izgubili su na svom tere-
nu od podgori~ke Budu}nosti rezultatom 55:82
(18:26, 9:23, 11:16, 17:17). U po bje dni ~koj
ekipi najbolji su bili Marko Simonovi} sa 12,
Go ran Je re tin sa 11 i bh. ko {ar ka{ Ne ma nja
Gordi}, koji je postigao 10 poena. Danilo Mija-
tovi} je za Radni~ki postigao 12 poena, a Mla-
den Panti} 11 poena.
Poredak: Cibona 8, Union Olimpija 7, Za-
greb CO 7, Budu}nost m:tel 6, Zadar 6, Cede-
vi ta 6, He li os Do m`a le 6, Ra dni ~ki 6,
Hemofarm STADA 5, Partizan 5 (utakmica ma-
nje), Crvena zvezda 5, [iroki HT Eronet 5, Bo-
sna ASA BHT 5, FMP 4 (-1). (Agencije)

Ko{arka{ preminuo
u poluvremenu
Ameri~ki ko{arka{ Kevin Vaj-
dmond (24) iz lisabonskog Ova-
rensea preminuo je u nedjelju u
poluvremenu utakmice sa Aka-
demikom, koja je igrana u Le-
iriji.
"U poluvremenu je sjedio u svla-
~ionici. Slu{ao je trenera i odje-
dnom je pao sa klupe. Igra~u je
Pobjeda
odmah pritekao u pomo} klupski
ljekar, ali je on na kraju preminuo",
rekao je @oze Eduardo, predstavnik
kluba Ovarense, agenciji Lusa.
Vaj dmond je brzo pre ve zen u
bolnicu, ali ljekari su samo mogli
da konstatuju smrt. Uzrok smrti
ko{arka{a bi}e poznat nakon ob-
dukcije. (Beta)
Kraj za
\ingovu
Ki nes ka atle ti ~ar ka Vang
Kre}e NBA ludilo
\ing bi}e do`ivotno suspen-
dovana zbog toga {to je pala
na doping testu tokom Kines-
kih nacionalnih igara.
"Kineski atletski administra-
tivni centar (CAAC) odlu~io
je da \ingovoj i njenom tre-
neru do`ivotno zabrani takmi-
~e nje. Ona ima pra vo da se
`ali na ovu odluku", izjavio je
[en ^un de, pot pred sjed nik
CAAC-a.

Timee Ba~inski \ingova, koja je pro{le se-

dmice na Kineskim nacional-
[vajcarska teniserka Timea Ba~inski osvojila je prvu WTA titulu po- nim igrama pobijedila u finalu
{to je trijumfovala na 200.000 dolara vrijednom turniru u Luksembur- trke na 100 metara, bila je po-
gu. zitivna na nedozvoljeno sred-
Sedamdeseta teniserka svijeta savladala je u nedjelju u finalu turnira Nje- stvo epitestosteron, zbog ~ega
micu Sabinu Lisicki rezultatom 6:2, 7:5. joj je odmah oduzeta titula.
Titulu u konkurenciji dublova, osvojile su ^ehinje Iveta Bene{ova i Bar- "\ingova je prekr{ila anti-
bora Zahlavova-Stricova, koje su pobijedile sunarodnice Vladimiru Uhliro- doping pravilo, {to pokazuje
vu i Renatu Voracovu sa 1:6, 6:0, 10:7. da u Kini i dalje postoji odre-
|eni broj sportista koji se slu-
`e ne do zvo lje nim
Tipsarevi} razo~aran sredstvima", saop{teno je iz
Organizacionog komiteta Ki-
Srpski teniser Janko Tipsarevi} rekao je da je razo~aran porazom neskih nacionalnih igara.
u svom prvom ATP finalu. Ovo je tre}i slu~aj dopinga
Tipsarevi}, koji je sedam godina u profesionalnom tenisu, izgubio je od na Nacionalnim igrama Kine,
Mihaila Ju`nija u nedjeljnom finalu Kupa Kremlja rezultatom 7:6, 0:6, poslije takmi~arke u strelja{-
4:6. tvu Li \ije koja je bila poziti-
"Razo~aran sam jer sam igrao dobro, ali o~igledno ne dovoljno dobro vna na propanolol i vesla~ice
za titulu. Mi{a je bio bolji i zaslu`io je pehar", rekao je Tipsarevi} poslije Guo Li ne, ko ja je ko ris ti la
216. odigranog profesionalnog me~a i dodao: anaboli~ki steroid norandros-
"Osetio sam posle prvog seta da pucam fizi~ki, da je protivnik sve`iji. tenedion. (Agencije)
Osetio sam umor od onog napornog me~a u subotu."
Utakmicom izme|u ko{arka{a Klivlenda i Bosto-
na, u no}i izme|u utorka i srijede, po~e}e nova NBA
sezona.
Uz Orlando to su prvi favoriti Isto~ne konferencije, a
uz Los An|eles Lejkerse i San Antonio favoriti za ovaja-
nje titule u najja~oj ko{arka{koj ligi na svijetu. Klivlend u
sezonu ulazi poja~an [akilom O'Nilom, dok je Boston iz
Detroita doveo slobodnog igra~a Ra{ida Valasa.
"Jedno je sigurno, Boston mo`e biti na vrhu. Zato
smo okupljeni i zbog toga smo naporno radili u pripre-
mnom dijelu sezone. Ka`u da smo stari, ali to je varka.
Imamo sve {to prava ekipa mora imati, sjajne pojedince,
timski duh, jaku igru u obrani i dobre {utere. Zapravo, ne
znam postoji li minus u ovoj ekipi" rekao je Valas.
Kevin Garnet koji je pro{le sezone imao
dosta problema sa povredama, sada je spreman. To je pot-
vrdio i Valas:
"Radio je sve {to i ostali, zna~i maksimalno je spre-
man."
U ostalim utakmicama prvog dana takmi~enja sasta-
Nova
zvijezda u
Seltiksima:
Ra{id Valas
(lijevo)
}e se: Dalas - Va{ington, Portland – Hjuston, Los An|eles
Lejkersi - Los An|eles Klipersi.
U me|uvremenu, desetorostruki ol-star igra~ i ovo-
sezonsko poja~anje Memfis Grizlisa, Alan Ajverson (34)
sve je udaljeniji od nastupa u prvoj utakmici sezone NBA
lige. U srijedu se susre}u njegova nova i biv{a (Detroit
Jedno je sigurno, Boston
mo`e biti na vrhu, ka`e Valas
Pistons) ekipa, a povreda zadnje lo`e jo{ uvijek ne dopu-
{ta Ajversonu da odradi utakmicu punim intenzitetom.
Iako on ka`e da mo`e da igra, Grizlisi `ele da se potpuno
oporavi.
"Ova utakmica je svakako jedna od onih u
kojima bih `elio da igram. Ipak, mislim da }u po prvi put
u `ivotu, kada je u pitanju moje tijelo, poslu{ati savjet
profesionalca. Obi~no sam slu{ao vlastiti instinkt" kazao
je Ajverson.
 27. 10. 2009. vupsbl 47

Bod Misimovi}u i D`eki Vijesti

Gv!ecb!mf!sj!\bm!lfb!j!ITW!pej!hsb!mj!tv!ofsj!kf!|f!op!v!efs!.
cj!nf!•v!21/!lp!mb!okf!nb!•lf!Cvo!eft!mj!hf!)4;4*/!Wfs!efs
v{bt!up!qoji! qp!sb!{b-! b! v! of!ekf!mkv! tv! tb! bluv!bm!ojn
qswb!dj!nb! gv!ecb!mf!sj!nb! Wpm!gtcvs!hb! pej!hsb!mj! of!sj!kf!|f!op
Sf!{vm!ub!uj!21/!lp!mb;!\bm!lf!.!ITW!4;4!)Lv!sb!okj!61-!:1-
\njd!73!.!Cfsh!38-!91-!Usp!ipw!tlj!56*-!Ifs!ub!.!Wpm!gt.
Vele`:
kf!tb!wmb!ebp!Cp!ivn!v!hpt!uj!nb!tb!5;2-!jblp!tv!ep!nb!~j )1;1*/!Ci/!jo!ufs!ob!dj!pobm!dj!Fejo!Eaf!lp!j![wkf{!ebo!Nj!tj!. cvsh!1;1-!Cp!ivn!.!Wfs!efs!2;5!)\ft!ubl!2!.!Ivou!:-!Nb!. Sudijska
qp!wf!mj!wf~!v!qswpn!nj!ov!uv/! np!wj~!pej!hsb!mj!tv!twji!:1!nj!ov!ub!{b!okf!nb!•lph!|bn!. sjo!43-!Cp!spw!tlj!87-!P{jm!:1*/!Qp!sf!ebl;!Cb!kfs!33-!ITW lakrdija
Ifs!ub!kf!ob!lpo!qp!ckf!ef!v!qswp!n!lp!mv!vqj!tb!mb!ptbn qj!pob/! 33-!Wfs!efs!32-!\bm!lf!31///!)Bhfo!dj!kf*
Fudbalski klub Vele` izdao
je ju~e saop{tenje u kojem je
Vagner Santos za tra `io da se sta ne ukraj,
ka ko je na ve de no, "su dij -
Jblp!kf!ob!qb!eb•!Csb!{jm!db!kf!cj!mp!twv!. Lista strijelaca skim nepravdama i lakrdija-
hekf!ob!uf!sf!ov!v!nf!•v!t!Mf!pub!spn/ ma na bh. terenima".
8 - D`afi} (Vele`)
Ewb!tkbk!ob!hp!mb!v!of!ekf!mkv!tb!np!tv 7 - Karali} (Lakta{i), Staji} "FK Ve le` je u se zo nu
qpu!wseb!okf!hp!wf!fl!tusb!lmb!tf/!Lpt!. (Modri~a) u{ao sa ambicijom da se or-
oubo!uob!kf!pqb!toptu!{b!hpm!qsp!uj!woj!lb- 5 - Bilbija (Borac), Zaimovi} ganizacijski i rezultatski vra-
b!p!wkf!|uj!oj!cb!sb!ub!okb!t!mpq!upn!of!usf!. (Vele`), Spalevi} (Olimpik), ti u vrh na{eg fudbala. Zato
cb!usp!|j!uj!sj!kf!•j/ Vagner ([iroki Brijeg), su ulo `e na ogro mna sred -
Petkovi} (Lakta{i) stva, ali i energija svih nas
IGRA^ KOLA TRENER
KOLA
4 - [koro (Sarajevo), Vranje{
(Borac), Ze~evi} (Leotar),
koji radimo u ovom klubu.
Na{a mlada ekipa po ocjena-
^oli}, (Vele`), Dudi} (Travnik), ma mnogih igra najljep{i fu-
Vlatko Glava{ Me{anovi} (@eljezni~ar)... dbal u zemlji, i to je jedino
1. Borac 11 8 1 2 16:6 25 Jblp! kf! uj!uv!mv! obk!cp!mkfh! usf!of!sb {to mi u ovom trenutku `eli-
2. [iroki 10 7 1 2 18:8 22
v! pwpn! lp!mv! jt!up! up!mj!lp! {b!tmv!ajp! j Kartoni mo i ~emu te`imo, ali na`a-
Up!oj!Lb!sb!•j~-!tusb!ufh!\j!. lost, tako jednostavna `elja
3. Vele` 11 6 2 3 24:10 20 @uti kartoni: ne mo`e se ispuniti na tere-
Najbolji igra~ 4. Leotar 11 6 0 5 10:11 18
sp!lph!Csj!kf!hb-!Wmbu!lp
Hmb!wb|! ob!qsb!wjp! kf 34 - Vele`, Sloboda, nima Premijer lige zbog su-
23 - Bilbija (Borac) 5. Olimpik 11 5 3 3 13:16 18
tkb!kbo! qp!t bp! wsb!. Modri~a Maksima, di ja po put Edi na Go la }a i
14 - Staji} (Modri~a Maksima) 6. Sarajevo 10 4 4 2 13:11 16
ujw!|j!tf!j{!Jt!up!•oph 33 - Rudar Prijedor, njegovih pomo}nika Franje
12 - [ili} ([iroki), Ljubojevi} (Borac) 7. @eljezni~ar 11 4 4 3 12:10 16 Travnik, 32 - @eljezni~ar, Bandi}a i Zlatana Be}irevi-
Tb!sb!kf!wb!cf{!qp!sb!.
11 - D`afi} (Vele`), Vagner, ([iroki) 8. Zrinjski 11 4 4 3 14:14 16 31- Olimpik, 29 - Slavija, }a. Oni su o~igledno ve} ra-
{b/
9 - Jandri}, Vranje{ (Borac), 9. Rudar 11 4 2 5 9:9 14
Sarajevo, 28 - ^elik, nije izre`irali kona~an ishod
Staki} (Rudar Prijedor), Ze~evi} 27 - Slavija, 26 - Lakta{i, ove uta kmi ce jer smo gol
10. Modri~a 11 4 2 5 15:17 14
(Leotar), Spalevi}, (Olimpik), 25 - Leotar, Zvijezda, 24 - [iroki primil iz o~iglednog ofsajda,
11. Sloboda 11 4 1 6 9:16 13 Brijeg, 22 - Zrinjski, 20 - Borac.
Zaimovi} (Vele`) a kasnije su nam isklju~ena
12. Travnik 11 3 3 5 11:15 12 Crveni kartoni: 5 - Vele`, 4 - Olimpik,
8 - Karali} (Lakta{i) dva fudbalera i trener. Re-
13. ^elik 11 3 2 6 10:14 11 3 - Lakta{i, Modri~a Maksima, zultat i igra ostao je u sjeni
14. Slavija 11 2 4 5 9:12 10 Travnik, 2 - Sarajevo, malverzacija i zato poziva-
1 - [iroki Brijeg, @eljezni~ar, Zvijez-
Tribine 15. Zvijezda
16. Lakta{i
11
11
3
2
1
2
7
7
12:19
14:21
10
8 da, Zrinjski, Slavija, Rudar Prijedor.
mo sve odgovorne da kona-
~no na pra ve kon kre tne
FK @eljezni~ar 6.200 (5) poteze i neprijatelje fudbala
FK Borac 5.600 (5) kakvi su Gola}, Bandi} i nji-
FK Rudar 3.800 (5) ma sli~ni, zauvijek odstrane
FK Sarajevo 3.590 (6) sa zelenih terena, kako mladi
NK Zrinjski 2.800 (5) fudbaleri ne bi gubili volju i
NK Zvijezda 2.500 (6) ADILOVI] `elju za igranjem i sudjelo-
NK ^elik 2.410 (6) (Olimpik) vanjem u sportu", stoji izme-
FK Vele` 2.340 (6) |u os ta log u sap {te nju
FK Sloboda 1.580 (5) mostarskog kluba.
KOTARAN JE[E JUSI]
NK [iroki 1.550 (5) STUPAR
(Rudar) (Olimpik) (Zvijezda)
NK Travnik 1.200 (4) (Borac)
FK Slavija 1.080 (5) Otkaz
FK Leotar 950 (6) Ramosu
FK Modri~a M. 840 (5)
FK Lakta{i 790 (6) VAGNER LJUBOJEVI] [panski trener Huande Ra-
FK Olimpik 670 (6) ([iroki) (Borac) mos dobio je otkaz u mos-
kovskom CSKA. Svemu je
kumovao poraz u gradskom
Sudije HAMZI] [ILI]
([iroki) der bi ju pro tiv FK Mos kve
(Zvijezda)
(1:3). Biv{i trener Real Ma-
Prema ocjenama izvje{ta~a dri da, To ten he ma i Se vi lje
"Nezavisnih" trenutna rang-lista na klupi CSKA proveo je sa-
sudija je: Emir Ale~kovi} (Sarajevo) VAREA ME[ANOVI] mo {est sedmica, nakon {to
6.5 (3), Rusmir Mrkovi} (Sarajevo) 7 ([iroki) (Sarajevo) je taj posao preuzeo od Bra-
(5), Novo Pani} (Doboj) 6.5 (4), Dragan zil ca Zi ka. Le onid Sluc kij
Skaki} (Gradi{ka/Bosanska Gradi{ka) zamijenio je [panca na klupi
6.75 (2), Danijel Paji} (Bijeljina) 6.75 (3)...
CSKA. Sluckij je biv{i tre-
NAPOMENA: U zagradama je broj utakmica koje su sudili. ner Moskve i Krila Sovjetov,
Pripremili: V. RADENOVI], G. KARA] a ekipu }e predvoditi do kra-
ja prvenstva, odnosno u pre-
Borac Modri~a M. Sloboda [iroki B. Leotar Travnik Lakta{i Rudar P. Sarajevo Vele` Olimpik @eljezni~ar ^elik Zvijezda Zrinjski Slavija
ostala ~etiri kola. (Agencije)
Borac 1:0 3:2 2:0 2:0 3:0
Modri~a M. 2:4 2:1 3:0 2:1 1:2 Strahan u
Sloboda 2:4 1:0 2:1 1:0 1:0 Midlzbrou
[iroki B. 2:0 4:1 1:0 2:0 Gordon Strahan, 52-godi{-
Leotar 1:0 2:0 1:0 1:0 0:1 2:1 nji fudbalski trener, i slu`be-
Travnik 2:0 1:0 0:0 3:3 3:0 no je pot vr|en za no vog
trenera Midlzbroa. Strahan,
Lakta{i 0:2 1:1 1:2 0:1 0:0 4:0
koji je najve}i trenerski us-
Rudar P. 1:0 1:0 1:1 3:0 1:0 pjeh imao rade}i u {kotskom
Sarajevo 1:1 2:1 3:1 1:1 3:1 1:0 Seltiku, naslijedio je na toj
du `nos ti do ne da vnog en -
Vele` 5:0 4:1 4:1 0:0 4:0 4:2
gleskog reprezentativca Ge-
Olimpik 2:2 0:1 1:0 1:0 1:1 1:0 re ta Sa ut gej ta ko ji je
@eljezni~ar 4:1 1:0 1:1 1:0 1:1 smijenjen iako njegova eki-
^elik 0:1 1:0 2:1 2:1 1:2 0:1 pa zauzima ~etvrto mjesto u
dru goj li gi. Stra han je bio
Zvijezda 1:1 0:1 4:1 3:4 2:1 2:0 bez posla od kraja pro{le se-
Zrinjski 2:0 3:1 1:1 2:1 0:0 zone kada je napustio kormi-
Slavija 0:1 4:1 0:0 1:1 2:0 lo Sel ti ka na kon
~etvorogodi{njeg trenerskog
mandata u kojem je "zeleno-
bijelima" donio {est trofeja
uklju~uju}i tri uzastopne ti-
tule {kotskog prvaka (2006-
25 22 20 18 18 16 16 16 14 14 13 12 11 10 10 8 2008). (Agencije)
48 vupsbl!27. 10. 2009.
Odbijena ostavka
Milanovi}a
Fudbalski klub Lakta{i odbio
je ostavku koju je nakon poraza
u subotu od Zvijezde (1:4) po-
nudio trener Milan Milanovi}.
Lakta{ani sve vi{e tonu na tabeli
Pre mi jer li ge, ali Upra va ovog
kluba smatra da Milanovi} dobro
obavlja svoj posao i da nema ra-
zloga za ostavku.
"Imamo trenera koji zna {ta radi
Trener Lakta{a
ponudio ostavku nakon
poraza u Grada~cu
i zadovoljni smo njegovim anga-
`manom. Nikom nije lako zbog
lo{ih rezultata u posljednje vrije-
me, ali Milanovi} nije glavni kri-
vac i zbog toga ne treba da ode.
Mnogo to ga je ku mo va lo ovim
slabim rezultatima i {to se Uprave
Nepora`eni
u Isto~nom Sarajevu
Glava{: Bod kao tri
Fudbaleri sarajevskog Olimpika u nedjelju su u 11. kolu Premijer
ti~e trener i dalje ima na{u punu
podr{ku. Poku{a}emo zajedno da
na|emo neko rje{enje za izlazak
iz ove situacije", rekao je @arko
Vuj mi lo vi}, pred sje dnik Upra -
vnog odbora FK Lakta{i u ostav-
ci.
Srpski stru~njak rekao je da mu
nije lako zbog lo{ih rezultata.
"Smatram da je moja du`nost da
ponudim ostavku jer smo u crnoj
seriji, ali nakon razgovora s Vuj-
milovi}em sam odlu~io da osta-
nem i da poku{amo prona}i izlaz
iz ove crne serije. Mislim da ne
ve}ini utakmica nismo igrali lo{e
ve} da smo bili `rtve spleta okol-
nos ti. Ne ma mo mno go izbo ra,
treba da svi za pne mo i u na re -
dnom periodu poku{amo da se is-
ku pi mo za pro pus te", ka zao je
Milanovi}.
G.K.
Sport
Vijesti
Stani}:
Zaslu`ili
smo vi{e
Uprkos dobroj igri, mo`da
najboljoj u dosada{njem dije-
lu sezone, Slavija nije uspjela
da os tva ri po bje du pro tiv
Olimpika.
"Morali smo se zadovoljiti
samo s jednim, a prema de{e-
vanju na terenu zaslu`ili smo
cijeli plijen. Pokazali smo da
ova ekipa mo`e mnogo bez
obzira {to nismo trijumfovali.
Prakti~no, cijelo vrijeme smo
kon tro li sa li igru, stvo ri li
mnogo prilika, na`alost bez
u~inka. Da bismo pobijedil,
treba davati golove, a mi ni-
smo imali sre}e da to u~ini-
mo. Op sa da go la na {ih
kom{ija trajala je konstantno,
ali nismo uspjeli na}i rje{enje
da barem jednom prona|emo
lopti put u mre`u. Jednosta-
vno nije nas i{lo i dva plani-
ra na bo da su odle pr{a la. U
jo{ te`oj smo situaciji pogo-
tovo {to nas narednog viken-
da ~e ka ispit na vru }em
gostovanju na "Ko{evu", re-
kao je Zvjezdan Stani}, prvo-
timac Slavije.
G.I.
Visok poraz
fudbalerki
@enska fudbalska A repre-
zentacija Bosne i Hercegovi-
ne do`ivjela je i tre}i poraz u
kva li fi ka ci jama za pla sman
na Svjetsko prvenstvo. Iza-
branice selektora Ismeta Baj-
ri }a u ne dje lju su u
^ernigovu visoko pora`ene
od do ma }e re pe zen ta ci je
Selektor Portugala Karlos
Pribojava
Karlos Keiroz, selektor fudbalske reprezentacije
Edin D`eko
Portugala, uvjeren je u plasman njegove ekipe na
Svjetsko prvenstvo 2010. godine u Ju`noafri~koj Re-
publici ali ka`e da je BiH sve samo ne bezopasna.
Prvi strtateg reprezentacije, koja }e se 14. i 18. no-
vembra u bara`u sastati sa Bosnom i Hercegovinom, u in-
tervjuu na zvani~noj veb stranici FIFA ni u jednom
trenutku nije izrazio sumnju u uspjeh svog tima.
"Sto odsto sam uvjeren da }emo se plasirati u Ju`nu
Afriku. Nemam apsolutno nikakvih sumnji u to", rekao je
Keiroz, ali i dodao da njegove izabranike ne ~eka lagan
zadatak.
"BiH je odli~na ekipa, sa igra~ima koji imaju
veliko me|unarodno iskustvo. Bi}e te{ko igrati protiv njih
pogotovo u Zenici, jer }e atmosfera na njihovom stadionu
sigurno biti spektakularna. Bio sam tamo i ranije i mislim
da su upravo navija~i jedan od glavnih razloga za{to su
stigli ovdje gdje su sada."
Karlos Keiroz naglasio je da ne}e dozvoliti iznena|e-
nje.
"Moramo se dobro spremiti i dati maksimum, jer
ukoliko to ne uradimo, o~ekuje nas veliko iznena|enje.
Ipak, ukoliko nastavimo igre koje smo prikazali u poslje-
dnjim mjesecima, imamo veliku {ansu za prolaz", nagla-
sio je Keiroz.
Sve ekipe u~esnice bara`a bi}e pod velikim pritiskom
javnosti. Selektor Portugala ne misli da bi takav pritisak
mogao na{koditi njegovom timu.
"U fudbalu uvijek ima pritiska. Mi `ivimo
od toga i pritisak je dio na{ih `ivota. Igramo da pobijedi-
mo, i to je jedino {to nas interesuje. Do sada, najbolje par-
drugu na strani. Fokusirani smo na to da pobijedimo BiH.
Prvu utakmicu igramo na svom terenu i vidje}emo kako
tije pru`ali smo upravo u trenucima kada je pritisak bio }e se gosti sna}i u Portugalu. To }e nam dodatno pomo}i
najve}i i ne vidim razlog za{to bi ovaj put bilo druga~ije", da se pripremimo za revan{", ka`e Keiroz. On je uvjeren
naglasio je Keiroz. da }e u oba susreta imati na raspolaganju najja~i tim, {to
Iako je mnogim ekipama igranje prve utakmice na podrazumijeva da }e i Kristijano Ronaldo biti spreman.
doma}em terenu svojevrstan hendikep, Karlos Keiroz
"Ronaldo }e biti tu. U to uop{te ne su-
smatra da to njegovoj ekipi ne}e predstavljati problem. mnjam. [to se ti~e na{e ekipe, napravili smo nekoliko gre-
"Nije mi va`no {to prvu utakmicu igramo kod ku}e, a {aka u po~etku kvalifikacija. Me|utim, nakon tog zaista

Janjo{ ogor~en na sudije

lige BiH jo{ jedno gostovanje zavr{ili nepora`eni.
Izabranici trenera Vlatka Glava{a u Isto~nom Sarajevu sa Slavijom su Ukrajine rezultatom 0:7. Na-
odigrali 0:0. Iako su gosti nastupili sa sva tri napada~a, u ve}em dijelu rednu utakmicu u Grupi 4 na-
utakmice bili su primorani da se brane. {e fu dba ler ke igra ju u
"Bod protiv Slavije vrijedi kao tri, jer smo nastavili seriju dobrih re- ~etvrtak u Sarajevu, kada na D. MAKSIMOVI], S. IBRULJ
zultata u prvenstvu. Znali smo da }e gostovanje u Isto~nom Sarajevu Olimpijskom stadionu "Asim
biti izuzetno te{ko. Slavija je kvalitetna ekipa i to je pokazala. Mi ni- Ferhatovi} Hase - Ko{evo" s Mehmed Janjo{, {ef stru~nog {taba fu-
smo i{li s namjerom da se branimo, iako smo u nekoliko navrata zaista po~etkom u 15 sati do~ekuju dbalera Sarajeva, naglasio je da je ogor~en
bili primorani na to. Slavija je stvorila nekoliko izvrsnih {ansi i ne bi bi- Poljsku. nakon nedjeljne utakmice u Mostaru protiv
lo nezaslu`eno da je pobijedila. Me|utim, isto tako ne bi bilo nezaslu- V.R. Zrinjskog.
`e no i da smo "Bordo" tim je imao vodstvo do fini{a
mi osvo ji li sva Bez tuge utakmice, a onda su doma}i izjedna~ili golom
Kre{imira Kordi}a iz o~iglednog ofsajda, za
Novajlije u bh. eliti trenutno na tri boda, jer smo u Leotaru
petom mjestu na tabeli sa 18 bodova i mi imali neko- kona~nih 1:1.
li ko iz gle dnih Nakon niza od devet pobje- "Te le vi zi ja pre no si utakmicu i
prilika. Kada se da Le otar je pre trpio ubje - nas sudije pokradu. Pitam se {ta bi bilo da nije
sve sabere, mo`da je remi i narealniji", istakao je Glava{. dljiv poraz (1:4) u [irokom bilo kamera. Odigrali smo jako dobru utakmi-
Novajlije u bh. eliti trenutno su na petom mjestu na tabeli Premijer li- Brijegu. Doma}in je zaslu`e- cu u kojoj smo stvorili veliki broj {ansi. Mora-
no osvojio tri boda, a Trebi- li smo ranije rije{iti pitanje pobjednika, kako
ge BiH sa ukupno 18 bodova.
njce je te `eg po ra za spa sio sudije ne bi mogle uticati na krajnji rezultat.
"Na{a igra iz kola u kolo je sve bolja {to potvr|uje i plasman na tabe-
golman Novica Berak, koji je No, {ta je tu je, moramo dalje. Sada nas ~eka
li, kao i bodovni saldo. Vjerujem da }emo u budu}nosti nastaviti ovim
i pored ~etiri primljena gola te{ka doma}a utakmica protiv Slavije, koju
tempom, {to bi moglo potvrditi moje ranije najave, da }emo se u prolje-
bio najbolji pojedinac tima iz dugo nismo pobijedili. Ovoga puta }emo, iako
tnom dijelu sezone boriti za izlazak u Evropu. Imamo odli~nu ekipu, dosta oslabljeni, u~initi sve da savladamo ko-
koja uz malo sportske sre}e mo`e napraviti pravo iznena|enje u bh. eli- Du~i}evog grada.
"Igra~i [irokog su zaslu`e- m{ije i u potpunosti se vratimo u borbu za vrh
ti", dodao je Glava{. tabele", pri~a Janjo{.
Olimpik u narednom 12. kolu na "Grbavici" igra protiv "@elje". no po bije di li. Odli ~no su
V.R. otvo ri li uta kmi cu, dok smo
mi nasuprot njima imali veli-
kih takti~kih gre{aka u odbra- [ta bi bilo da nije bilo
"[estica" [irokog ni. Plod tih gre {a ka su i
golovi koje smo primili. Me-
kamera, pita se trener Sarajeva

Odli~nu formu i snagu [iro-
kobrije`ana u 11. kolu Premijer
lige osjetio je Leotar, koji je s
"Pecare" ispra}en s ~etiri gola
u svojoj mre`i (4:1).
Bila je to {esta uzastopna prven-
stvena pobjeda [irokobrije`ana
nakon koje je trener Toni Kara~i}
naglasio kako "[iroki isti~e kan-
didaturu na naslov". Kara~i} je
mom~ad preuzeo nakon 4. kola
kada su "plavo-bijeli" s ~etiri bo-
da bili u donjem domu poretka,
dok im sada pripada drugo mjesto
s tri boda zaostatka u odnosu na
lidera Borca. Tim s "Pecare" ima i
utakmicu manje (protiv Sarajeva)
koja }e biti odigrana 4. novem-
bra.
"Ne dje ljna uta kmi ca s Le ota -
rom bila je mo`da i najbolja na{a
utakmica ove jeseni. Leotar je za-
is ta bio ne mo }an, po gla vi to u
prvom poluvremenu. Ovo je pravi
recept za naredne utakmice, prije
svih pro tiv ^e li ka u sl je de }em
kolu. Ne libim se kazati da [iroki
u svakom susretu ide na pobjedu i
tako }e biti i u subotu u Zenici.
Smatram kako smo nakon ove se-
rije s pravom i mi istaknuli kandi-
da tu ru za na slov", ka zao je
Kara~i}.
[iroki }e do kraja jesenskog di-
jela na "Pecari" ugostiti Travnik,
Sarajevo i Zvijezdu, te gostovati
kod ^elika i Zrinjskog.
D.K.
|u tim, mi smo ima li svo je
pri li ke u tom pe ri odu igre,
koje, na`alost, nismo iskoris-
tili. Dobro smo odigrali u po-
lju, po go to vo u dru gom
poluvremenu. Ali tada je [i-
ro ki ve} pos ti gao tri go la i
prakti~no rije{io utakmicu i
te{ko je bilo vratiti se u me~",
re kao je Bor ~e Sre do je vi},
trener Leotara, i dodao:
"Idemo dalje i spremamo se
za narednu utakmicu. Kao {to
ni smo pa da li u bi lo ka kvu
euforiju nakon svih ovih po-
bjeda, tako ni sada ne}emo
pre vi {e tu go va ti, ve} }e mo
izvu}i pouke."
^.M.
Protiv Slavije u timu ne}e biti Alena Av-
di}a i Edina Dude zbog kartona, te povrije|e-
nih Faruka Ihtijarevi}a i Emira Janjo{a, dok je
iz istog razloga upitan Alen [koro.
Daragan Jovi}, trener Zrinjskog, nije `elio
previ{e pa`nje posvetiti izjedna~uju}em golu
njegovog tima.
"Nemam praksu komentarisati su-
|enje, nisam to radio ni nakon Olimpika", ka-
zao je Jo vi} alu di raju}i na ~i nje ni cu da je
Zrinjski u toj utakmici pora`en iz sumnjivog
jedanaesterca, i nastavio:
"Naravno da nismo zadovoljni bodom, ali
s obzirom da smo bili u zaostatku do samog
fini{a, pozitivno je {to smo izbjegli poraz. Mi-
slim da smo i jedni i drugi imali svoje prilike
Odigrali jako dobru utakmicu: Mehmed Janjo{ za pobjedu i da jednako mo`emo `aliti, ali to
FOTO NN je fudbal", zaklju~io je Jovi}.

Keiroz uvjeren u plasman na Mundijal
se D`eke i Zenice
mra~nog perioda, uspjeli smo se vratiti i sada igramo odli-
~an fudbal. Vi{e od toga, usudio bih se re}i da igramo bri-
lijantan fudbal. Na{ tim bio je fantasti~an u utakmicama
protiv Danske, [vedske i Ma|arske. Tek tada smo dostigli
vrhunac forme. Ranije smo imali problema s povredama,
a neki igra~i nisu imali rije{en status u klubovima i to je
uticalo na njihovu igru. Uz to, nekoliko igra~a se oprostilo
od reprezentacije i morali smo uvesti neka nova lica.
Na`alost, sve to de{avalo se usred kvalifikacija, ali sada
Sport 27. 10. 2009. vupsbl 49
Vijesti
Stoji}a brinu
povrede
Fudbaleri Modri~a Maksime
pora`eni su u Prijedoru od Ruda-
ra u fini{u utakmice (0:1), ali tre-
nera Marka Stoji}a ne brine
Karlos Keiroz i Ronaldo poraz koliko strahuje zbog po-
Ronaldo: vreda nekolicine igra~a i veliko je
pitanje da li }e se oporaviti za su-
Nisam spreman botnji me~ protiv Borca.
"U Prijedoru su se povrijedili
Lsjt!uj!kb!op!Sp!obm!ep!j{kb!wjp!kf!eb Du{ko Staji}, Vladimir Ranki},
of!~f!av!sj!uj!t!qp!wsbu!lpn!ob!uf!sfo-!jblp!cj Ranko Gale{i}. Odranije su po-
af!mjp!eb!qp!np!hof!Sf!bmv!ob!tmkf!ef!~fn vrije|eni Nikola Vasiljevi}, Mla-
nf!•v!Mj!hf!|bn!qj!pob!qsp!ujw!Nj!mb!ob/ den Boji} i Nemanja Stjepanovi}.
#Af!mjn!eb!jhsbn!qsp!ujw!Nj!mb!ob/!Up!kf Brine me koga izvesti na megdan
wf!pnb!wb!aob!vub!lnj!db!{b!obt!j!af!mjp Banjalu~anima ako se neko od
cji!eb!qp!np!hofn!tbj!hsb!•j!nb!eb!tf njih ne oporavi do subote. [teta
{to u Prijedoru nismo izvukl ma-
sf!wbo!|j!sb!np!#sp!tp!of!sj!nb#!{b!qsp!|mp!of!.
kar bod. Smatram da smo zaslu-
ekf!mkoj!qp!sb{!v!Nb!esj!ev/!Nf!}v!ujn-!qp!. `ili remi. Ipak, sve je to igra. U
tmv!|b!~v!tb!wkf!uf!mkf!lb!sb!j!jhsb!~v!tb!np fudbalu se i gubi", rekao je Stoji}.
vlp!mj!lp!cv!efn!qp!uqv!op!tqsf!nbo#-!sf!. Veliki broj igra~a ima po dvije
lbp!kf!Sp!obm!ep/ javne opmene.
Qps!uv!hb!mbd!kf!ob!hmb!tjp!eb!kf!tf!{p!ob "Protiv lidera {ampionata ne-
wf!pnb!ev!hb!j!eb!kf!of!wsj!kf!ej!sj!{j!lp!wb!uj mamo izbora. Moramo i}i na po-
{cph!tb!np!kf!eof!vub!lnj!df/ bjedu, a sve drugo ravno je
Sto odsto sam uvjeren da #Oj!tbn!tqsf!nbo!eb!qsfv!{nfn!ub!lbw katastrofi. Tim vi{e, ako se zna
sj!{jl!j!vhsp!{jn!lb!sj!kf!sv/!Tb!np!qp!uqv!op da nas ~ekaju dva vezana i ne-
}emo se plasirati u Ju`nu {esbw!j!tqsf!nbo!np!hv!eb!qsv!ajn!pop ugodna gostovanja u Tuzli i Tra-
Afriku. Nemam apsolutno |up!tf!pe!nf!of!p•f!lv!kf!j!{b!up!of!~v!av!. vniku. Moramo sru{iti veliki
Borac, pa razmi{ljati o narednim
sumnju u to, ka`e prvi strateg sj!uj!t!qp!wsbu!lpn!ob!uf!sfo#-!j{kb!wjp!kf!Sp!.
preprekama. Zaslu`ujemo bolji
obm!ep/!)Bhfo!dj!kf*
bh. protivnika u bara`u plasman na tabeli, ali mnogo je
razloga {to nije tako. Najva`nije
smo to rije{ili", tvrdi Keiroz. ko bismo {to bolje odigrali protiv njih i odgovorili na sve mi je da se igra~i oporave i da
D`eko je Selektor Portugalaca osvrnuo se i na bh. tim, odnosno njihove kvalitete", istako je Keiroz. budu spremni za subotnji derbi u
igra~ na ko- naglasio odakle }e im prijetiti najve}a opasnost. Da je uvjeren u kvalitete svoje ekipe i da ne Modri~i", istakao je kormilar
jeg moramo "[to se ti~e protivni~kog tima, Edin D`eko je sumnja u prolaz na Svjetsko prvenstvo, potvrdio je i u nas- Modri~ana.
obratiti igra~ na kojeg definitivno moramo obratiti posebnu pa`- tavku razgovora za stranicu FIFA. Vladimiru Ranki}u stradao je
posebnu nju. On nije slu~ajno jedan od nominovanih za "Ballon "Za nas je najte`i dio bio da se kvalifikujemo. Ukoliko sko~ni zglob, a Du{ku Staji}u na-
pa`nju, d'Or". Radi se o zaista sjajnom igra~u, koji u posljednje se plasiramo, uvjeren sam da }e Portugal biti jedan od veli- teklo je koljeno. Nemanju Stjepa-
rekao vrijeme pru`a odli~ne partije, ali ne zaboravimo ni to da kih kandidata za osvajanje prvenstva ili barem za jedno od novi}a mu~i stara povreda.
Keiroz on nije jedini. Ve} sada smo po~eli prou~avati bh. tim ka- mjesta na podijumu", uvjeren je Keiroz. (Agencije) S.J.
50 vupsbl!27. 10. 2009. Sport
Fudbaleri Barselone ubjedljivo savladali Saragosu (6:1)

[ou na "Nou Kampu"

FOTO AFP
Seidu Keita

Prvo ime utakmice nije bio nijedan od

Barseloninih ~arobnjaka, ve} defanzivni vezni
igra~ Seidu Keita sa tri gola i jednom asistencijom
[panski i evropski prvak Barselona brzo se Vrh najboljih strijelaca u Primeri, sa
oporavila od neo~ekivanog poraza u Ligi {ampi- sedam golova, dr`e Ibrahimovi} i napada~ Valensi-
ona od Rubina (1:2) i pobjedom nastavila sigu- je David Vilja, koji je, tako|e, bio precizan u po-
ran hod kroz Primeru. bjedi "{i{mi{a" kod Almerije (3:0). Vilja se, nakon
Na "Nou Kampu" u nedjelju je stradala Sara- tri sedmice pauze zbog povrede bedrenog mi{i}a,
gosa, koja je ~ak {est puta vadila loptu iz svoje vratio na teren i odmah se upisao u strijelce. Udar-
mre`e (6:1). cem glavom je doveo svoju ekipu u vo|stvo, a po-
Prvo ime utakmice nije bio nijedan od Barselo- bjedu su zape~atili Pablo Hernandez i Huan Mata.
ninih ~arobnjaka, ve} defanzivni vezni igra~ Seidu
Keita, koji je postigao tri pogotka i uz to je i dodao
Svi|a mi se pogled na
jednu asistenciju Zlatanu Ibrahimovi}u. Reprezen-
tativac Malija je seriju pogodaka otvorio u 24. mi- tabelu, ka`e Ibrahimovi}
nu tu, a nas ta vio je Ibra hi mo vi} iz slo bo dnog
udarca pet minuta kasnije. [ve|anin je asistirao Rezultati 8. kola: Barselona - Saragosa 6:1
Keiti za njegov drugi pogodak u 41. minutu, a ovaj (Keita 24, 41, 86, Ibrahimovi} 29, 56, Mesi 80 -
mu je uzvratio na isti na~in u 56. minutu. Sve {to Horhe Lopez 78), Almeria - Valensija 0:3 (Vilja
su gosti napravili je smanjenje rezultata preko Hor- 54, Hernandez 74, Mata 87), Hetafe - Atletik Bil-
hea Lopeza u 78. minutu. Do kraja se u strijelce bao 2:0 (Soldado 60, Pareho 71 penal), Rasing -
upisao Leo Mesi, a goleadu je zavr{io Keita. Osasuna 1:1 (Arana 90 - Pandijani 51), Tenerife -
Re zul ta tom i vo| stvom na ta be li Herez 1:0 (Alfaro 73), Valjadolid - Deportivo 4:0
Primere, s tri boda vi{e od Real Madrida, zadovo- (Nozet 18, 46, Dijego Kosta 77, Medunjanin 89),
ljni su bili svi iz pobjedni~ke ekipe. Viljareal - Malaga 2:1 (Nilmar 27, Kapdevila 54 -
"U`ivali smo, a i ja sam napokon postigao po- Luke 46). (Agencije)
godak. Ne osje}am umor, osim onog mentalnog,
nakon svega vezanog uz argentinsku reprezentaciju 1. Barselona 8 7 1 0 23:4 22
i lo{eg izdanja u Valensiji (0:0). Znao sam da u 2. Real 8 6 1 1 21:6 19
ovoj utakmici treba biti miran i strpljiv. Saigra~i su 3. Sevilja 8 5 1 2 14:5 16
uvijek dokazivali da imaju povjerenja u mene, a to 4. Valensija 8 4 3 1 15:9 15
je ono {to mi je va`no, kao i podr{ka navija~a u tre- 5. Deportivo 8 5 0 3 11:10 15
6. Majorka 8 4 2 2 15:9 14
nucima kada mi nije i{lo najbolje", rekao je Leo
7. Hihon 8 3 3 2 10:9 12
Mesi, glavni kandidat za osvajanje "Zlatne lopte",
8. Hetafe 8 4 0 4 12:12 12
koju dodjeljuje "Frans fudbal". 9. Espanjol 8 3 3 2 7:8 12
Dvostruki strijelac Zlatan Ibrahimovi} 10. Osasuna 8 3 2 3 10:9 11
usporedio je ovaj susret s porazom od Rubina u Li- 11. Bilbao 8 3 1 4 8:13 10
gi {ampiona. 12. Almerija 8 2 3 3 7:10 9
"Na{a napada~ka igra je uvijek ista, a jedina 13. Tenerife 8 3 0 5 5:12 9
razlika izme|u ovog susreta i onog protiv Rubina 14. Valjadolid 8 2 2 4 13:16 8
jeste u realizaciji prilika. Svi|a mi se i pogled na 15. Saragosa 8 2 2 4 11:17 8
tabelu na kojoj imamo tri boda vi{e od drugoplasi- 16. Rasing 8 1 4 3 10:16 7
ranog Reala i {est od tre}eplasirane Sevilje" rekao 17. Atletiko 8 1 4 3 10:18 7
je strijelac sedam pogodaka za Barselonu u sedam 18. Viljareal 8 1 3 4 7:11 6
odigranih me~eva u Primeri i dodao da jo{ nije 19. Herez 8 1 2 5 3:14 5
dostigao svoju najbolju formu. 20. Malaga 8 1 1 6 8:12 4

Murinjo: Stankovi}
je moj Lampard
Srpski reprezentativac Dejan
Stankovi} ove sezone nalazi se u
fantasti~noj formi. Kapiten "orlo-
va", koji ve} {estu godinu brani
boje Intera, pro`ivljava novu fu-
dbalsku mladost.
S obzirom na njegove igre, @oze
Murinjo je priznao da bi anga`ova-
nje Frenka Lamparda, koji se dugo
nalazio na njegovoj listi `elja, bila
gre{ka.
"Sada vidim da bih pogrije{io.
dobro igra od kada je u klub do{ao
Vesli Snajder, jer sada ima ve}u slo-
bodu na terenu", rekao je Portugalac.
Stankovi} je ove sezone postigao
pet golova na 11 utakmica, od kojih
ve}inu udarcima sa 20 i vi{e metara.
Uprava italijanskog fudbalskog
{ampiona ve} je ponudila Stankovi-
}u produ`enje ugovora do 2013. go-
dine, iako mu trenutni isti~e 2011.
Produ`enje ugovora sa Stankovi-
}em, Inter }e ko{tati 12 miliona
Svinjski grip u
Blekburnu
Novi virus svinjskog gripa
{i ri se ve li kom brzi nom, a
nove `rtve su fudbaleri Ble-
kburna, Dejvid Dan i Kristo-
fer Sam ba. Iako klub sa
"Ivud parka" u saop{tenju ni-
je naveo o kojim igra~ima je
rije~, me di ji su pri li ~no si -
gurni da je u pitanju pomenu-
ti dvojac, koji nije putovao sa
ekipom u London na utakmi-
cu protiv ^elsija.
"Dva igra~a su zara`ena no-
Bekam opet u Milanu
Reprezentativac Engleske i prvoti-
mac ameri~kog Los An|eles Galaksija Dejvid Bekam
(lijevo)
Dejvid Bekam, u januaru }e se sigurno
vratiti u Milan.
Izvr{ni direktor "rosonera" Adrijano
Galijani saop{tio je u ponedjeljak da je do-
govoren ponovni dolazak Bekama na "San
Siro". Prethodno je pro{le nedjelje engleski
reprezentativac izjavio da su Milan i Galaksi
usaglasili 95 odsto detalja, koji se ti~u njego-
ve pozajmice.
"Mogu da ka`em da je dolazak Bekama
FOTO AFP

stopostotno siguran. Nedostaju jo{ potpisi na

Stankovi} je moj Lampard. Posebno evra. (Agencije) vim virusom, a jo{ nekoliko
~lanova stru~nog {taba i igra-
~a ima ju sli ~ne sim pto me",
po tvrdio je zva ni ~nik Ble -
Tu~a na turskom derbiju kburna.
Dan je pro{log vikenda, po-
Utakmica odigrana u nedjelju uve~e na stadionu "[ukru Sara~o-
slije utakmice sa Barnlijem,
glu", izme|u Fenerbah~ea i Galatasaraja (3:1), imala je neo~ekivanu u ko joj je bio stri je lac, pri -
uvertiru.
mijetio simptome novog gri-
Tu~u me|u fudbalerima re`irali su Brazilac Kristijan iz doma}eg tima, pa i od ta da je pod bu dnim
debitant u derbiju, i turski reprezentativac Arda Turan iz Galatasaraja. Sve
okom ljekara. Zbog novonas-
je po~elo kada su se gostuju}i fudbaleri kolektivno zaputili ka tribini, na tale situacije, dovedeno je u
kojoj su bili smje{teni njihovi navija~i. Zbog otpozdrava morali su da pre|u
pi ta nje odi gra va nje da na{ -
preko polovine na kojoj su se zagrijavali igra~i Fenerbah~ea. Kristijan je
njeg me~a izme|u Blekburna
tom prilikom zaka~io Turana, a zatim je po~eo o{tar verbalni sukob jedan
i Piterboroa u okviru Karling
na jedan, koji je rezultirao gu`vom u kojoj su u~estvovali gotovo svi fudba-
ku pa, ali su u klu bu iz La -
leri. Gu`va je brzo zavr{ena bez ve}ih posljedica. "Fener" poslije desetog
nka{ira odlu~ili da ne odla`u
kola vodi na tabeli sa 27 bodova, a drugo mjesto dijele Bursa i Galatasaraj taj me~. (Agencije)
sa po 22. (Agencije)
ugovoru, ali on je usagla{en do posljednje
ta~ke", rekao je Galijani.
Bekam `eli po svaku cijenu da do|e na
pozajmicu u Milan, jer je igranje u Evropi
uslov da ga Fabio Kapelo uvrsti u reprezen-
taciju Engleske, koja }e narednog ljeta igrati
na Svjetskom prvenstvu u Ju`noj Africi.
Mediji su prethodnih mje-
seci nagovijestili mogu}nost da se Bekam
vrati u neki engleski klub, ali je on uvijek is-
ticao da razmi{lja samo o Milanu.
U me|uvremenu, Milan je u nedjelju
uve~e zabilje`io pobjedu od 2:1 u poslje-
dnjoj utakmici 9. kola Serije A protiv Kjeva.
^ovjek odluke za "rosonere" bio je Alesan-
dro Nesta, koji je sa dva gola u fini{u me~a
preokrenuo rezultat. Nesta se posljednji put
u listu strijelaca upisao prije dvije godine, a
u karijeri nikada na jednoj utakmici nije pos-
tigao dva gola.
"Veli~anstveno ve~e za me-
ne i za moju ekipu. Trebala nam je ova po-
bjeda, pa smo zadovoljni u~injenim, kao i
nizom utakmica u kojem se trenutno nalazi-
Bekamu mo", izjavio je Nesta i demantovao da }e
je Milan ponovo obu}i dres Italije:
pozivnica za "Ve} sam rekao da se nemam namjeru
reprezentaciju vra}ati. Pro{la mi je godina bila grozna, mu-
Engleske ~io sam se s povredama, a veliki napor mo-
gao bi po no vno prou zro ~i ti is tu stvar.
Selektor Mar~elo Lipi zna {to ja mislim o
tome, ba{ kao {to i ja znam kakav je njegov
stav". (Agencije)

Svjetski {ampion Valentino Rosi ne}e mijenjati sport
Dra`a mu dva to~ka
Italijan Valentino Rosi rekao je da }e, nakon
{to je u nedjelju osvojio sedmu titulu u kraljevskoj
klasi Moto GP {ampionata, jo{ nekoliko godina os-
tati na dva to~ka.
Tre}im mjestom na Velikoj nagradi Malezije Do-
ktor je trku prije kraja sezone, obezbijedio devetu titu-
lu svjetskog {ampiona. Italijan ima ugovor na jo{
godinu dana sa Jamahom, a u posljednjih nekoliko
mjeseci je isticao da ne zna {ta }e raditi po njegovom
isteku, a kao jednu od opcija pominjao je reli. Ipak, iz-
gleda da ga je nova titula natjerala da razmisli ponovo.
"Da danas moram da odlu~im, odmah
bih potpisao ugovor na jo{ dvije sezone", rekao je Rosi.
Po{to je u Moto GP {ampionatu osvojio gotovo
sve {to je mogao, Rosiju je ostao samo jo{ jedan cilj, a
to je da dostigne rekord po broju pobjeda, koji dr`i
njegov sunarodnik \akomo Agostini, koji je trijumfo-
@elim da odbranim
titulu, ka`e Rosi
vao ~ak 122 puta. Rosi je trenutno na broju od 103 po-
bjede, a da bi sustigao rekord morao bi da se takmi~i
jo{ najmanje dvije sezone. Ipak, velike protivnike
imao bi u Kejsiju Stoneru i klupskom kolegi Horheu
Lorencu.
"@elim da odbranim titulu i da imam dobre borbe
sa Lorencom i Stonerom. Mo`da }u uspjeti da se pribli-
`im rekordu od 122 pobjede, ali sve zavisi od odluke
{ta }u raditi 2011. godine, da li }u pristati na jednogo-
di{nji ili dvogodi{nji ugovor", istakao je Doktor.
Rosijevi sunarodnici `ele da se on je-
dnog dana na|e na dukatiju, ali su {anse za to zaista
male jer je on nekoliko puta rekao da ne `eli da vozi za
tu italijansku ekipu. Italijani bi ~ak `eljeli da ga vide u
Formuli 1, kao voza~a Ferarija, ekipe za koju se testirao
nekoliko puta. Rosi je bio blizu prelaska, krajem 2006.
ali je ipak, odlu~io da ostane vjeran motociklima.
"[to vi{e godina prolazi, on je sve stariji za For-
mulu 1, a {anse su sve manje. Mi }emo uraditi sve {to
je potrebno da ga zadr`imo", rekao je menad`er Jama-
he Davide Brivio. (Agencije)
Obla~no
s ki{om
V!CjI!qsf!wmb!eb!wb!~f!qsf!.
ufaop!pcmb!•op!wsj!kf!nf-!qp!wsf!.
nf!op!t!lj!|pn-!b!ob!kv!hv!~f!cj!uj
tvo!•b!op!v{!nb!mv!ep!vnkfs!ov
pcmb!•optu/!Up!lpn!qp!tmj!kf!qp!. BIHA]
eof!wb!qsft!ub!obl!qb!eb!wj!ob!j
qpt!uf!qf!op!tnb!okf!okf!pcmb!.
•opt!uj/!Wkf!ubs!tmbc!ep!vnkf!sfo-
tkf!wfs!oj!j!tkf!wf!sp!{b!qb!eoj-!b!ob
kv!hv!tmb!cb!cv!sb/!Kv!ubs!okb!ufn!.
qf!sb!uv!sb!pe!tfebn!ep!24-!ob
kv!hv!ep!28-!b!obk!wj!|b!eof!wob
pe!21!ep!27-!ob!kv!hv!{f!nmkf!ep
33!tuf!qf!ob!Dfm!{j!kv!tpwb/
Srijeda
Nby/ ,26pD
Njo/ ,:pD
Sarajevo
Banjaluka
^etvrtak
Bijeljina
Nby/ ,23pD Biha}
Njo/ ,9pD
Livno
Mostar
Petak Zenica
Nby/ ,25pD Trebinje
,8pD
Njo/
HIDROMETEOROLO[KI ZAVOD BiH
Uz relativno povoljne biometeorolo{ke
prilike ve}ina populacije }e biti boljeg
raspolo`enja. Na jugu }e biti ugodnije u
odnosu na ostatak zemlje, gdje bi
Sport 27. 10. 2009. vupsbl 51
Vijesti
Rosi je osvojio sve, a ostalo mu je samo da
Dinamu bod
Fudbaleri Dinama nastavili su
sa lo{im rezultatima u poslje-
dnjim sedmicama. Nakon poraza
od Zagreba (0:1) i Ajaksa (1:2),
bod na Maksimiru osvojila je i
Cibalija. Dinamo - Cibalija 1:1
dostigne Agostinijev rekord od 122 pobjede (Morales 43 penal - Krajsinger
30). Poredak: Dinamo 29, [ibe-
FOTO AFP
nik 24, Karlovac 23, Cibalija 22,
Osijek 21... (Agencije)
Partizan
siguran
Partizan je pred oko 3.000
gledalaca na Banjici savladao
doma}i Rad sa 3:2 i tako za-
dr`ao priklju~ak za Crvenom
zvezdom. "Crno-bijeli" su do
prve pobjede u gostima u ovom
prvenstvu do{li golovima Klea
i Ljubomira Fejsa, dok je dvos-
truki strijelac za Rad bio Andri-
ja Ka lu |e ro vi}. Po re dak:
Crvena zvezda 25, Partizan 21,
Vojvodina 17, OFK Beograd
17, Javor 13... (Agencije)
Orlovi na
karioke
Fudbalska reprezentacija Srbije
odigra}e dvije prijateljske uta-
kmice u novembru. Orlovi }e 14.
novembra odigrati me~ sa Sje-
vernom Irskom u Belfastu, dok
}e 18. novembra u Londonu, na
stadionu Fulama, odmjeriti snage
sa Ju`nom Korejom. Jo{ su ne-
poznati rivali za utakmice u
2010. godini u sklopu priprema
za Mondijal, koji }e se u Ju`noj
Africi odr`ati od 11. juna do 11.
jula. Ukoliko se FSS odlu~i da
plati milion evra, 3. marta u Beo-
gradu bi mogla da gostuje repre-
Valentino Rosi zentacija Brazila. (Agencije)
Afmklp!LPQBOKB!
ejsflups!OJHE!#EOO#
BANJALUKA Cpskbob!SBENBOPWJ^.QFUSPWJ^
hmbwoj!j!pehpwpsoj!vsfeojl!
BIJELJINA
Tb|b!_BWSBH!){bnkfojl!hmbwoph!j!pehpwpsoph!vsfeojlb*-!
Ojibeb!IBTJ^!!)qpnp~ojl!hmbwoph!j!pehpwpsoph!vsfeojlb*-!
ZENICA Hpsebob!NJMJOLPWJ^!)vsfeojl!wjkftuj*-!
Tboesb!HPKLPWJ^!)vovusb|okb!qpmjujlb*-
Ebslp!HBWSJMPWJ^!)flpopnjkb*-!
Tboesb!KPTPWJ^!)pehpwpsoj!vsfeojl!{b!nbhb{jof!j!ofekfmkop!j{ebokf*-!
Nbsjkb!UBV\BO )pehpwpsoj!vsfeojl!v!sfebldjkj!v!Tbsbkfwv*-!
Csbolp!UPNJ^!)vsfeojl!nbhb{job*-!
LIVNO SARAJEVO Ejbob!UPNB\!)vsfeojl!ofekfmkoph!j{ebokb*-!
Ubukbob!SPHVMKB )sfhjpo*-!
Kfmfob!QSBMJDB )twjkfu*-
Boesfb!CBTBSB!)lvmuvsb!j!hsbetlf!svcsjlf*-!
+13oC Wftob!JMJLUBSFWJ^!)epqjtojdj*-!
+16oC MOSTAR Nbkb!WVKJOJ^!)bhfodjkf*-
Hpsbo!LBSB^ )tqpsu*-
+15oC Jwbob!QBTUJS )ufioj•lb*-!
Njmbo!SBEVMPWJ^ )gpuphsbgjkb*-!
+14oC [psbo!MVLJ^ )joufsofu!j{ebokf*/
+14oC
+21oC
J{ebwb•!OJHE!#EOO#-!Cbokbmvlb/!Mjtu!j{mb{j!twblph!ebob/
+14oC TREBINJE Sfebldjkb; Csb~f!Qj|ufmkj~b!2-!89111!Cbokbmvlb-!ufm/!)162*-
+23oC dfousbmb;!442.911-!gblt;!442.921-!f.nbjm;!oopwjof@ufmflmjl/ofu
Nbslfujoh; Cbokbmvlb-!ufm/!442. 975-!f.nbjm;!nbslfujoh@of{bwjtof/dpn<!
Tbsbkfwp-!ufm/!1440764.:64/
Ejtusjcvdjkb; Ufm/!442.958-!f.nbjm;!oo`ejsfldjkb@ufmflmjl/ofu!
Epqjtoj|uwb; Tbsbkfwp!1440827.941-!764.:64<!Nptubs!1470661.798/!
)Svlpqjtj!j!gpuphsbgjkf!tf!of!wsb~bkv*!
Ajsp!sb•voj; Sb{wpkob!cbolb!b/e/!Cbokbmvlb!6731::11123894.83!)LN*-!
65541.2996532!)efwj{oj*<
povremena pove}ana naoblaka i slabije Izqp!Bmqf.Besjb.Cbol!b/e/!Cbokbmvlb!663.111.11111:63.31<
padavine tokom prijepodneva mogle \ubnqb!OJHE!#EOO#-!{b!\ubnqbsjkv!Bmfltboebs!Lpqbokb/
kod osjetljivih osoba uzrokovati
pote{ko}e u vidu glavobolje.
 sport
Najbolje
teniserke
svijeta
u Kataru

Jelena
Jankovi}
Teniske ljepotice:
Azarenka, Vozniacki
i S. Vilijams

Po~inje
zavr{ni
turnir
osam
najboljih
teniserki
svijeta

protiv Azarenkove uelom srpske teniserke Jelene nju i nadam se da }u odigrati dobro", rekla je Jankovi-

D
Dinara
Safina Jankovi} i Bjeloruskinje Vikto- }eva.
rije Azarenke danas }e po~eti Sestre Vilijams }e nastupiti i u konkurenciji du-
zavr{ni turnir osam najboljih blova u Dohi, a postavljene su za druge nosioce. Osim
Osim teniserki svijeta u Dohi. njih, me|u ~etiri najbolja para ove sezone su pro{lo-
Jankovi}eve Osim Jankovi}eve (8. nosi- godi{nje pobjednice Kara Blek iz Zimbabvea i Ameri-
lac) i Azarenkove (6), koje }e kanka Lizel Huber (1), [panjolke Nurija Lagostera
i Azarenkove, igrati od 15 ~asova po srednjoevropskom vremenu, u Vives i Marija Hoze Martinez-San~ez (3), te Australi-
u Bijeloj grupi Bijeloj grupi su Ruskinja Dinara Safina (1) i Dankinja janke Samanta Stosur i Rene Stabs (4). Polufinalni
Karolin Vozniacki (4). U Kestenjastoj grupi, na turni- me~evi dubla }e biti odigrani 31. oktobra, a finale 1.
su Dinara Safina ru osam najboljih teniserki svijeta, su Amerikanke Se-
i Karolin rena (2) i Venus (7) Vilijams i Ruskinje Svetlana
Vilijamsove nastupaju i
Kuznjecova (3) i Elena Dementijeva (5). Danas su na
Vozniacki, programu dva me~a Kestenjaste grupe, u okviru koje u dublu, na 4,55 miliona dolara
vrijednom turniru
a u Kestenjastoj }e se sastati Dementijeva i pro{logodi{nja pobjednica
Venus Vilijams, te Serena Vilijams i Kuznjecova.
Serena i Safina, koja je od ju~e ponovo prva teni- novembra. Me~evi singla u okviru grupa su na progra-
Venus Vilijams serka svijeta, pro{le godine je zabilje`ila tri poraza u mu od danas do 30. oktobra. Igra}e se po sistemu sva-
i Svetlana isto toliko me~eva na zavr{nom turniru, ali vjeruje da ko sa svakim, a u polufinale, koje je na rasporedu 31.
sada mo`e napraviti dobar rezultat. U dobru igru u oktobra, plasira}e se po dvije najbolje igra~ice iz gru-
Kuznjecova i Kataru vjeruje i Jankovi}eva, koja je 2008. u polufina- pa. Me~ za titulu bi}e odigran 1. novembra.
Elena lu izgubila od Venus Vilijams. Turnir u Dohi igra se za nagradni fond od
"Veoma sam sre}na {to tre}i put u~estvujem na 4,55 miliona dolara. Pobjednica u singlu }e dobiti
Dementijeva zavr{nom turniru. Uvek je lepo da igrate na turniru 1.550.000 dolara, dok }e najbolji dubl biti nagra|en sa
osam najboljih igra~ica na svetu. Radujem se takmi~e- 375.000 dolara. (Agencije)

Oplja~kana Mikolijeva porodica

Porodica fudbalera Palerma Fabricija Mikolija
oplja~kana je u njegovom stanu, dok je on igrao
utakmicu sa Udinezeom u italijanskom prvenstvu.
Italijanski mediji prenose da je policija pokrenula
istragu povodom plja~ke izvr{ene pred Mikolije-
vom suprugom, djecom, tastom i prijateljima, koji
su kod igra~a gledali utakmicu. Dvojica razbojni-
ka, koji su se u stan popeli preko skele i u{li kroz
otvoren prozor, Mikolijevu `enu su primorali da
im preda 2.000 evra i dijamantski prsten vrijedan
20.000 evra. Lopovi nisu bili naoru`ani ni maski-
rani. Poslije plja~ke, sa jo{ dvojicom sau~esnika,
koji su ~ekali ispred zgrade u centru Palerma, su
pobjegli u nepoznatom pravcu. Plja~ka Mikolijeve
porodice nije jedinstvena pojava u italijanskom fu-
dbalu. Mete razbojnika, ranije ove godine, bili su i
fudbaler Napolija Marek Ham{ik i ~lan Intera Suli
Muntari. (Agencije)
 Kontroverzna ameri~ka Salon automobila
starleta privukla pa`nju u Tokiju

Fotografije Japanci
Dite fon ostali
Tiz {okirale bez
svijet gostiju
strana 4 strane 6 i 7

Razgovarao: Dragan SLADOJEVI]

[aban aban [auli}, pjeva~

narodne muzike, koji
[auli}
[
isku{enjima na estra-
di odolijeva ve} ~etiri
o svojoj decenije, ka`e da sa-
da nema mnogo ta-
karijeri lentovanih pjeva~a
tog muzi~kog pravca.
i estradi Kralj narodne muzike, kako su [a-
uli}a nazvali obo`avaoci i mediji, is-
ti~e da i danas mnogo u~i o muzici i
dodaje da }e se, dok je `iv, truditi da
na scenu donese ne{to novo. Ovaj
pjeva~ mnogobrojnih najljep{ih na-
rodnih kompozicija ka`e da se dosa-
da{nji trud i uno{enje novina
isplatilo.
NASTAVAK NA STRANAMA 2 i 3

Dana{nji
kompozitori nemaju
pojma o narodnoj muzici
2 vupsbl!27. 10. 2009.

Kralj narodne
muzike, kako
su [auli}a nazvali
obo`avaoci i
mediji, isti~e da
i danas mnogo
u~i o muzici i dodaje
da }e se, dok je
`iv, truditi da
na scenu donese
ne{to novo.
Publiku }e
uskoro obradovati
duetom sa
k}erkom Ildom

NASTAVAK SA STRANE 1

Za "Nezavisne" govori o ~etiri decenije

estradnog rada, te aktuelnim prilikama na
estradi u Srbiji, ali otkriva i da }e publiku
uskoro obradovati duetom sa k}erkom Il-
dom, tako|e pjeva~icom narodne muzike.
NN: Na estradi ste ~etiri decenije.
Postoji li recept za tako dugotrajan us-
pjeh?
[AULI]: Meni se ~ini da je te`e op-
stati nego uspeti. Video sam mnoge kolege
koje su dolazile na scenu, bile popularne, ali
na kon go di nu, dve ili tri, "pro pa da le".
Nimalo nije lak ovaj posao, iziskuje mnogo
odricanja. Sve je uredu i nekako se izdr`i
kad je pesma u pitanju, to me nosi. Me|u-
tim, putovanje "ubija", ali sve se to trpi i za-
boravi kada se do|e do pesme.
NN: Da li ste na po~etku Va{e karije-
re imali intuiciju da }ete na estradi opsta-
ti decenijama?
[A ULI]: (Smi jeh) Ka da sam po ~i -
njao, morao sam ne~eg da se odreknem. Bio

U ovim novim
pesmama nema ni
srca ni du{e, sve se
svodi na ~istu tehnologiju

sam izuzetno talentovan za fudbal. E, onda,

kada sam po~eo da pevam, ne{to je moralo
da ode, tako da je tom prilikom oti{ao fu-
dbal. I, onda sam, gradio svoju karijeru,
gradio pevanje, donosio ne{to novo na es-
tradu. ^ini mi se, dok sam `iv, da }u se
uvek u~iti i gledati da ne{to novo donesem.
Na moju sre}u, tako je i bilo u mojoj karije-
ri i sigurno je da se isplatio taj mukotrpni
rad i dono{enje novotarija.
NN: Prvi album Vam je iza{ao davne
1970. godine. Kojim smijernicama mo-
raju da budu vo|eni pjeva~i koji `ele da
im karijera traje koliko i Va{a?
[AULI]: Danas se slu{a nova vrsta

Vlasnik
velikog
broja
hitova

muzike, koja ne li~i na narodnu, a i nema
ba{ toliko talentovanih peva~a. ^ast izuze-
cima, ima ih nekoliko, ali vrlo malo. Treba
se davati toj muzici, koja je na{a, koja se
zove narodna, a ne ova, koju ne znam ni ka-
ko da krstim, kako da joj dam ime, a sadr`i
najmanje narodnja~kog.
Bojim se da neko ko se bavi ovim po-
slom, a pri tome ne zna da peva dobro naro-
dnja~ki, ne}e mo}i mnogo da traje. A, onaj,
ko je talentovan i ko zna, vrlo je va`no da
se posveti narodnoj muzici. I Makedonija, i
Isplatio se
mukotrpan rad
Bosna i Sand`ak imaju divnu muziku, a ako
to novi peva~i ne znaju i ne shvate da tre-
Bio sam izuzetno baju da neguju takav, pravi narodnja~ki stil,
talentovan za onda nemaju {ta da tra`e. Sad, neko ima
fudbal, ali kada manje sre}e, neko vi{e. Bojim se da ovim
sam po~eo da stilom i ovim pevanjem, a mogu slobodno
pevam, ne{to da ka`em u 90 odsto slu~ajeva i neume}em
je moralo da u narodnoj muzici, ne}e imati {ta da tra`e.
ode, tako da Opet ka`em, ~ast izuzecima, koji znaju, ali
je oti{ao fudbal, bi trebalo da povedu ra~una i o izboru pesa-
rekao je [auli} ma.
NN: Kada smo kod novih pjeva~a,
27. 10. 2009. vupsbl 3
Jedan od
najtira`nijih
pjeva~a
\b!cbo!\b!vmj~!kf
sp!} fo! 7/! nb!kb! 2:62/
hp!ej!of! v! \bq!dv-! b! okf!.
hp!wb! nbk!lb! Jm!ev!{b! Ef!.
nj!s p!w j~! kf! j{! CjI-
ub!•oj!kf-! j{! Cj!kf!mkj!of-! hef
kf!po!qsp!wfp!ept!ub!wsf!.
nf!o b/! Tb! tv!q sv!h pn
Hps!eb!opn-! #lsbmk! ob!sp!.
eof! nv!{ j!l f#! jnb! usp!kf
ekf!df-!Tb!of!mv-!Jm!ev!j!Nj!.
ibk!mb/!
Qswj! bm!cvn! kf! pckb!wjp
2:81/! hp!e j!o f-! lb!e b! kf
jnbp! tb!np! 29! hp!ej!ob/
Ep! 2:86/! hp!ej!of-! bvups
okf!hp!wji!qkf!tb!nb!kf!cjp
Cv!d b! Kp!w b!o p!w j~-! b! pe
uf! hp!ej!of! ij!up!wf! kf! qj!.
tbp!mj!•op/!
Hp!ej!of!2:96/!ob!qj!tbp
kf! qkf!t nv! #Hps!e b!o b#-
lp!kv! kf! qp!twf!ujp! twp!kpk
tv!qsv!{j/!
Wf!mj!lj! ij!up!wj! pwph! qkf!.
wb!•b! tv! cj!mj! j! #Vwf!ov!~f
obs!djt! cf!mj#-! #Tj!of#-! #Eb!.
oj!n b! uf! •f!l bn#-
#Tofabob#-! #Pemb!{ j|-
pemb!{j|#-! #Qp{o(p! cji! uf
nf}(! ij!mkb!e v! afob#-! j
nop!hj!esv!hj/
\b!v mj~! tqb!e b! v! sfe
qkf!w b!• b! tb! obk!w f!~ jn
csp!kfn! qsp!eb!uji! qmp!•b
v! cjw!| pk! Kv!h p!t mb!w j!kj-! b
{b! 51! hp!e j!o b! lb!s j!kf!s f
toj!njp!kf!wj!|f!pe!41!bm!.
cv!nb/
recite mi da li Vam se dopada interpreta-
cija Darka Lazi}a Va{e numere "Kraljica
srca mog"?
[AULI]: Momak je perspektivan, ja
sam otprilike u tim godinama po~injao kari-
jeru. Vidi se da je de~ko talentovan, da ume
da peva. Ako ostane pri lepom pevanju, mi-
slim da }e imati veoma visok rejting u naro-
dnoj muzici.
NN: Muzi~ki kriti~ari ka`u da Va{e
pje sme "Do |i da os ta ri mo za je dno" i
"Dva galeba bela" spadaju u red najbo-
ljih ikada otpjevanih narodnih pjesama.
Smatrate li da u ovoj, nazovimo je "epohi
turbofolka", mogu nastati takve nume-
re?
[AULI]: Ja sam pesme od 1975. go-
dine, {to se muzike ti~e, uglavnom pisao
sam. Tako sam na svet doneo kompozicije
koje ste spomenuli, ali i "Sneg je opet, Sne-
`ana", "Sanela", i sve one, od te 1975. godi-
ne, jo{ uvek su hi to vi. Ja sam to srcem
radio, tako da su te pesme nastale u dahu,
kada sam bio inspirisan, imao mnogo ideja.
Sada se pla{im da nema ni tih ljudi koji ho-
}e da im se urade pesme, a da budu aran`i-
rane kao {to su te kompozicije bile. Tada je
sviralo 50 muzikanata. U ovim novim pe-
smama nema ni srca ni du{e, sve se svodi
na ~istu tehnologiju, tako da dva ~lana ura-
de sve, kombinuju neke budala{tine i nema
{anse da to bude narodna muzika.
Bojim se da tih kompozitora koji su ne-
kada bili plodonosni, vi{e nema, nekako su
se povukli, predali brzo, i pustili ovim na-
drikompozitorima da sad oni kradu tu|u
muziku, gr~ku, {pansku, tursku... Dakle, na-
drikompozitori su sebe nazvali kompozito-
rima, a pri tome nemaju pojma {ta zna~i "n"
od narodne muzike.
NN: Imate li mo`da namjeru da Va-
{oj k}erki Ildi, tako|e pjeva~ici, napi{ete
neku pjesmu?
[AULI]: Upravo sam ne{to napisao,
pa }emo otpevati u duetu. Pesma je naro-
dnja~ka, jer i ona voli tu vrstu muzike, i na-
dam se da }e svi poklonici lepe muzike
u`ivati u toj pesmi, koju }emo snimiti ve-
oma brzo.
4 vupsbl!27. 10. 2009.

Kontroverzna Najseksepilniji spotovi svih vremena po izboru "Daily

ameri~ka telegrapha"
starleta
privukla
pa`nju
lezbijskim
Pop princeza je
setom
na listi iza sebe
iz 1999.
ostavila
atraktivnu
pjeva~icu,
kolumbijsku
pop divu [akiru,
koja je novim
spotom za
kompoziciju
"She Wolf"
osvojila
"srebro",
dok je tre}a
pozicija pripala
bendu "JLS"

Fotografije
sa pjesmom
"Beat again"

Dite fon Tiz

{okirale
"Toxic" Britni
svijet Dosad nepoznate
crno-bijele fotografije
Spirs osvojio
prvo mjesto
Pripremio: @eljko DERAJI] Dite fon Tiz i jedne
anonimne djevojke, u
Kontroverzna i zanosna Ameri- lezbo stilu, snimljene
kanka, poznatija kao kraljica bur- su 1999. godine. Slavna
leske Dita fon Tiz, priznala je
Dita na ovim
nedavno u intervjuu za magazin
"Fabulous" da nije vodila ljubav fotografijama je
godinu dana. Me|utim, to nije sve pokazala sve svoje
od djevojke koja `ivi od svog seksi atribute, ni{ta ne Pripremio: Dragan SLADOJEVI]
izgleda, i koja nije propustila da skrivaju}i
pomene svoje seksualne fantazije po~etku svoje karijere, {okirale su meri~ka pjeva~ica Britni Spirs spotom za pje-

ili preferencije. Ne{to {to je Dita
vje{to krila ~itavu deceniju, ispliva-
lo je u javnost tek nedavno.
Dosad nepoznate crno-bijele fo-
tografije Dite fon Tiz i jedne anoni-
mne djevojke, u lezbo stilu,
snimljene su 1999. godine. Mnogi
se sla`u da ovaj fotose{n ne bi tre-
^uvena je i po
seksi donjem rublju
koje nosi i sama kreira
balo da se nalazi na stranicama
pornografskih magazina, ve} na zi-
dovima nekog muzeja. Slavna Dita
na ovim fotografijama je pokazala
sve svoje atribute, ni{ta ne skriva-
ju}i.
So~ne fotografije lezbo klin~a
koje je kraljica burleske, biv{a por-
no glumica Dita fon Tiz snimila na
mnoge iz {ou biznisa. Me|utim,
Dita nikad nije krila da je svoju ka-
rijeru zapo~ela ne ba{ tako rafinisa-
nim poslovima kakvim sada
zara|uje hljeb, pa se tako {ali na
svoj ra~un, kada neke novine razot-
kriju njenu mra~nu pro{lost.
Ljubitelji lijepih `ena vjerovatno
ne}e imati ni{ta protiv toga da se
Dita ponovo skine gola, pa makar
to bile fotografije s po~etka karije-
re, kao {to su navedene, koje su
obi{le cijeli svijet.
Dita je ~esto progla{avana najse-
ksepilnijom `enom na svijetu, a
odli~no tijelo duguje disciplini i
strogom na~inu `ivota. Njena tajna
je kombinacija pilatesa, baleta i
zdrave ishrane. ^uvena je i po se-
ksi donjem rublju koje nosi i sama
kreira, a najvi{e korzetima, pomo-
}u kojih su`ava struk na fantasti-
~nih 40 centimetara.
A
smu "Toxic", osvojila je prvu poziciju na listi
najseksepilnijih muzi~kih spotova svih vre-
mena, koju je sa~inio britanski list "Daily te-
legrapf".
Pop princeza je na listi iza sebe ostavila
atraktivnu pjeva~icu, kolumbijsku pop divu
[akiru, koja je novim spotom za kompoziciju "She Wolf" osvo-
jila "srebro", dok je tre}a pozicija pripala bendu "JLS" sa pje-
smom "Beat again".
^etvrto mjesto "Daily telegrapf" dodijelio je za spot "Unto-
uchable" britanskog `enskog benda "Girls Aloud", dok je peto
mjesto pripalo australijskoj pop divi i glumici Kajli Minog, za
kompoziciju "Spinning around".
Pomalo razo~aravaju}a {esta pozicija pripala je spotu za
pjesmu "Umbrella" ameri~ke dvadesetjednogodi{nje pjeva~ice
Rijane. Sedmo mjesto na listi je pripalo Sijari i D`astinu Tim-
berlejku, odnosno njihovom spotu za kompoziciju "Love, sex
and magic", dok je osma pozicija dodijeljena bendu "Take That"
za pjesmu "Pray".
Ame ri ~ka pje va ~i ca Bi jon s No uls sa spo tom za pje smu
"Single ladies" zaslu`ila je tek devetu poziciju na listi britan-
skog lista, dok je deseta pripala Robertu Palmeru sa spotom za
kompoziciju "Addicted to love".

Pomalo
razo~ara-
vaju}a
{esta
pozicija,
pripala je
spotu za
pjesmu
"Umbrella"
pjeva~ice
Rijane
 27.10. 2009. vupsbl 5
Izdizanjem iznad mediokriteta uz pomo} tetoviranja, `igosanja i drugih ~udnih metoda

Neobi~ni tabui
modernog dru{tva zna~enje i te`ina tabua ostali su gotovo nepromije- ~esto pove}avaju}i zadnjice, te mi{i}e ruku i nogu
njeni, do te mjere da o mnogim dru{tvenim zabrana- posebnim implantatima. Za razliku od silikonskih
Pripadnici
ma vi{e ne razmi{ljamo kao o tabuima. Me|u njima umetaka kojima `ene pove}avaju grudi, mu{ki im-
brojnih
su prehrambene zabrane, poput izbjegavanja mesa i plantati izra|eni su od ~vr{}eg, gumiranog silikona
tradicional-
drugih namirnica pri izboru luksuza vegetarijanske koji se modelira kako bi glumio tonus mi{i}a. Sve
nih kultura
prehrane ili zabrana koju katoli~ka crkva stavlja na popularniji trend mu{kih implantata obuhvata sve di-
modifikuju
seksualne odnose prije svetog sakramenta braka. Ni- jelove tijela. Danas mo`ete ispod ko`e ~ela ugraditi
svoja tijela
jedan tabu nije univerzalan, ali nekoliko ih se, poput teflonske rogove ili ukrasiti ki~mu metalnim {iljcima
kako bi
zabrane kanibalizma ili incesta, pojavljuje u ve}ini koji nalikuju na zmajev ili dinosaurusov vrat.
zadovoljili
dru{tava svijeta. Zanimljivo je da ve}ina dana{njih Odrastanje u Papua Novoj Gvi-
ideal
pokazivanja posebnosti mimo dru{tvenih normi za- neji: Vjerovatno ne postoji tinejd`er koji ne `eli is-
ljepote
padnog svijeta povla~i svoje korijene iz obi~aja tra- taknuti svoju li~nost manjim ili ve}im buntom u
dicionalnih kultura. obliku neobi~nih kreacija, bojenja kose ili tetoviranja.
Tetova`e su Tetoviranje: Jedan od ~e{}ih primjera je Ve}ina nas je sretna {to nije morala pro}i ceremoniju
popularne
me|u tetoviranje, u zapadnom svijetu sve vi{e prihva}eno odrastanja koju prolaze mladi}i plemena Papue Nove
razli~itim u svim svojim ekstremima. Tradicionalno tetoviranje Gvineje. Da bi postali mu{karci, ko`a im se mora
dru{tvenim je imalo religijske i magijske funkcije, ozna~avalo je transformisati u formu krokodila, a to posti`u zarezu-
grupama
pripadnost odre|enoj grupi, a kao forma umjetnosti ju}i se stotinama puta po tijelu, te se ma`u}i pose-
Pripremio: Dragan SLADOJEVI] tetova`e su ukra{avale tijelo onog ko ih nosi. Me|u bnom supstancom kako bi se posjekotine inficirale i
Ve}ina nas zloglasnim primjerima su tetova`e cijelog tijela ka- zacijelile u {to ve}e o`iljke, koji podsje}aju na kroko-
etoviranje o~ne jabu~ice, hi- je sretna kvima se di~e Jakuze, ~lanovi japanske mafije ili dilsku ko`u. Pritom je bol tolika da budu}i mu{karci

T
Zanimljivo je da ve}ina rur{ka ugradnja rogova, te ras- {to nije brojne ameri~ke bande. Tetova`e su na{le svoje do`ivljavaju halucinacije, te padaju u nesvijest.
dana{njih pokazivanja cjepljivanje jezika samo su morala mjesto na televiziji kroz seriju "Miami Ink". Skarificiranje: Ukra{avanje tijela urezi-
neki od na~ina kojima se poje- pro}i Oblikovanje tijela: Pripadnici brojnih vanjem raznih motiva, poznato kao skarificiranje,
posebnosti, mimo dinci `ele uzdi}i iznad medio- ceremoniju tradicionalnih kultura modifikuju svoja tijela kako bi ve} je stara fora u svijetu tjelesnih modifikacija. Za-
dru{tvenih normi kriteta nametnutog dru{tvenim odrastanja zadovoljili ideal ljepote ili kako bi simbolizovali ini- ljubljenici u bol i ljepotu o`iljaka sve ~e{}e ukra{a-
normama. Iako moderna dru{- koju cijaciju u odre|enu grupu ili dobnu grupu. Dok smo vaju tijela `igosanjem. Motivi iza paljenja vlastitog
zapadnog svijeta, tva dopu{taju sve ve}e slobode, takve izraze pose- prolaze fascinirani `enama Burme, koje izdu`uju vratove mesa su razli~iti, neki to smatraju jednostavno lije-
povla~i svoje bnosti prihvataju na vrlo tradicionalan na~in, jer ih mladi}i metalnim obru~ima, zgra`amo se ili podsmjehujemo pim, dok drugi na taj na~in `ele pomaknuti vlastite
smatraju tabuom. plemena operativnim zahvatima za uljep{avanje i pomla|iva- granice duhovne svijesti ili tjelesne izdr`ljivosti. Bez
korijene iz obi~aja Otkad je D`ejms Kuk u 18. vijeku upoznao Papue Nove nje, pogotovo ako se radi o mu{karcima. Mu{karci obzira na motive, dru{tvo te{ko nalazi ljepotu iza ta-
tradicionalnih kultura Evropljane s ovim terminom polinezijskih naroda, Gvineje sve vi{e zauzimaju mjesto na operativnom stolu, kvog ukra{avanja.
 6 vupsbl!27. 10. 2009.
FOTO AFP

ostali bez gostiju ovogodi{nje izdanje tokijskog salona

I
u sredi{tu pa`nje ima napredne te-
hnologije, kao klju~ daljnjeg razvoja
automobilskog prevoza u sferi svepri-
sutnih ekolo{kih stremljenja. Ali, ove
godine ima jedna bitna razlika, a to je
da su Tokio bojkotovale gotovo sve
nejapanske marke.
Upravo tako, ostatak svijeta prepustio je tokijski sa-
lon doma}im brendovima. Otkazivanje nastupa poklo-
pi lo se ne sa mo sa sve pri su tnom kri zom, ve} i
trendovima najavljivanim proteklih sezona.
Novi gigant auto-industrijie: Kina
se izdigla kao proizvo|a~ automobila, ali i kao ve}e tr`i-
{te puno otvorenije za strane brendove. U ovom drugom
je ve} pretekla Japan, koji }e teku}u poslovnu godinu
do~ekati sa padom tr`i{ta od 8,5 odsto, odnosno sa pro-
dajom od oko 4,3 miliona vozila.
Tako|e, Japan }e Kini uskoro prepustiti i poziciju
najve}eg svjetskog proizvo|a~a automobila, ~ime posta-
je o~igledno kako najmnogoljudnija zemlja svijeta pos-
taje glavni fokus globalne auto-industrije. I upravo stoga
Tokio pro`ivljava te{ke dane, dok istovremeno kineski
saloni posti`u impresivne posjete, ali i premijere. Sjeti-
mo se samo {angajske i svjetske premijere nove por{e
panamere.
I takav oslabljen, tokijski auto-salon ima {ta ponu-
diti. Alternativni pogoni i takozvane, zelene tehnologije
su u prvom planu, a svako se trudi da poka`e i vi{e nego bo~nih retrovizora ili svjetlosnog sklopa, automobil je rija, kao osnovnog alternativnog izvora pokreta~ke
{to u ovom trenutku mo`e ponuditi. Japan }e Kini uskoro prepustiti i zapravo proizvodna verzija novog "Hondinog" spor- energije.
"Tojota" predvodi hibride: Po sve- poziciju najve}eg svjetskog tskog kompakta koji bi se u dogledno vrijeme mogao On u struji vidi budu}nost, a procjenjuje kako }e do
mu sude}i, "Tojota" }e ostati hibridni predvodnik sa pri- proizvo|a~a automobila na}i i na na{em tr`i{tu. Ljubitelji japanskog proizvo|a~a 2020. godine ~ak 10 odsto vozila imati elektri~ni pogon.
usom koji je do sada prodan u 1,4 miliona primjeraka, a vjerovatno se sa nostalgijom prisje}aju legendarnog CR- Osim spomenutog, "Nisan" }e lansirati elektri~nu verzi-
godi{nja proizvodnja hibridnih tojota bi trebala biti i do X-a koji se proizvodio od 1983. do 1991. i bio jedan od ju modela NV200, a potvr|en je i dolazak potpuno elek-
600.000 primjeraka. Istovremeno, na tr`i{te }e do kraja najpopularnijih "Hondinih" sportskih automobila. tri~nog infinitija.
godine sti}i tojota sai, jo{ jedan hibridni model. U odnosu na izvorni konceptni model iz 2007. primje- Me|utim, nakon svega vi|enog i re~enog, mnogo
Konkurencija ne miruje, pa tako "Honda", drugi tne su razlike kod ne{to mek{e oblikovane re{etke hla- vi{e pa`nje privla~e neka druga vozila. Naravno, u pita-
najve}i japanski proizvo|a~, osim razvoja pogona sa dnja ka, vi {oj kro vnoj li ni ji i ma nje po lo `e nom nju su sportski modeli, predvo|eni "Leksusovim" no-
gorivim }elijama, nastavlja paralelno razvijati plug-in vjetrobranskom staklu. Japanci zasad bri`no kriju tehni- vim bolidom.
hibride. ~ke detalje, a poznato je da automobil pogoni 1,5-litreni Duhovni nasljednik ~etiri godine stare studije za-
"Honda" je obilje`ila prvi dan tokijskog auto-salona ~etvorocilindri~ni benzinski motor uparen sa {estostepe- dr`ao je poznato ime, a najkra}e re~eno, donosi ono naj-
predstavljanjem CR-Z kupea. Tipi~no za Japance, auto- nim ru~nim mjenja~em. bolje {to autoindustrija mo`e ponuditi.
mobil je deklarisan kao koncept, iako je do lansiranja U struji je budu}nost: "Nisan" je pred- Sretnici koji su ga isprobali upore|uju LFA sa trka-
serijskog modela ostalo tek nekoliko mjeseci. stavio produkcijski hibrid leaf, a prema rije~ima Karlosa }im bolidom. Motor od 4,8 litara u V10 konfiguraciji
Ako zanemarimo nekolicinu detalja, kao na primjer, Gosna, planira se u potpunosti prebaciti na razvoj bate- razvija 560 KS, omogu}uje sprint do 100 km/h za 3,7
 27. 10. 2009. vupsbl 7

Salon automobila
Veliko interesovanje za dvoboj
u Tokiju
CR-Z kupe iz "Honde" obilje`io prvi dan sajma

Projekat"D`eneral motorsa" CTS-V izazov
pobudio je veliki interes sa one strane Atlantika.
Ameri~ki proizvo|a~ primio je ~ak 120 prijava,
ali mnoge }e, zbog neispunjavanja kriterijuma,
vjerovatno biti odba~ene.
Izazov omogu}ava bilo kojem kandidatu sa
serijskom limuzinom da na direktno su~eljavanje
izazove GM-ovog direktora Boba Lutca u kadilak
CTS-V-u. Jedini preduslov jest da limuzina mora
biti serijski model bez ikakvih tjunerskih dorada.
Trka bi trebalo da se odr`i krajem ovog mjeseca
na trka}oj stazi u "Monti~elo motor klubu" u Nju-
jorku, a ve} sada se ~ini da }e Bob Luc imati pune
ruke posla kako bi dokazao da je CTS-V zaista
najbr`a sportska limuzina koja se u Americi mo`e
kupiti.
Zapravo, ~ini se da je Maksimum Bob, kako
mu tepaju tamo{nji mediji, i te kako svjestan te`i-
ne svog zadatka pa bi mu u pomo} trebao da pris-
ko~i biv{i GM-ov in`enjer i trka}i voza~ D`on
Hajnrinci, koji bi, tako|e, trebao da vozi nekoliko
trka.

U prodaji najsna`niji golf i {iroko

"Volksvagen" je zapo~eo sa pro-
dajom najsna`nijih izvedaba golfa i
{iroka koje nose oznaku model R.
Nijemci su kona~no objavili i ci-
jene za ove dugo o~ekivane izvedbe i
tako }e {iroko R }e u Njema~koj sta-
jati 36.400 evra do registracije, dok
}e cijena golfa R iznositi 33.475 evra.
Oba R-modela koriste dvolitreni
turbopunjeni ~etvorocilindri~ni TSI
motor sa direktnim ubrizgavanjem,
Pa`nju no dok golf R razvija 265 KS i 350
privukli Nm okretnog momenta, {iroko se
morao zadovoljiti sa 5 KS manje te njegov motor ra- modela ipak pru`aju isti nivo opreme, poput 17-col-
sportski zvija 260 KS. nih aluminijumskih feluga, aerodinami~nog paketa
modeli Golf R je dobio i integralni pogon na sve to~ko- spojlera, sportskih sjedala i upravlja~a te aluminij-
ve, dok {iroko snagu prenosi na prednje to~kove. Oba umskih papu~ica.

Pe`o RCZ rodster

Nakon {to je "Pe`o" u Frankfurtu kona~no pred-
stavio RCZ sportski kupe, kojeg zbog sli~nosti sa
"Audijevim" modelom mnogi nazivaju francuskim
TT-om, bilo je o~ekivano da }e, ba{ kao {to je to slu-
~aj i sa njema~kim proizvo|a~em, na red do}i i rod-
ster verzija.
Upravo takav slijed je "Pe`o" i slu`beno pot-
vrdio. U razmatranju su dvije opcije, otvorena izve-
dba po uzoru na "Audijev" TT ili targa
varijanta u duhu prvog por{ea 911.
U "Pe`ou" su navodno skloniji targa
opciji, sa pomi~nom krovnom povr{i-
nom, uz, naravno, temeljne dorade kro-
vne konstrukcije, gdje bi nekada{nje
metalne i gumene dijelove nadomjestili
materijali od uglji~nih vlakana.
Uz 1,6 literenog turbobenzinca sa
156 i 200 KS u ponudi }e se na}i i 2,0
turbo verzija za koju je samo poznato da
}e poprili~no probiti barijeru od 200 KS.

Vozila na elektri~ni pogon dominirala
sekundi, a u atraktivnom "Leksusovom" kupeu isporu-
~uje se po cijeni od 375.000 dolara. Proizvodnja je limi-
tovana na svega 500 primjeraka.
U istu kategoriju mo`emo ugurati i "Tojotu" FT-86.
Iako je u studijskom izdanju, ovaj 2+2 kupe ima sve
preduslove da dosegne serijsku proizvodnju. Pokretan
"Subaruovim" 2,0 motorom koji pogoni zadnje to~kove
FT-86 na ulice bi trebao sti}i 2011. godine.
Jo{ jedan klasik japanske {kole predstavlja se u os-
vje`enom izdanju. "Nisanov" bolid GT-R uz decentne
estetske zahvate, donosi unaprije|eni ovjes, prepravke
izduva i ugradnju novog difuzora. Prodaja po~inje se-
dmog decembra, a uklju~uje i novu specV verziju.
U~es tvo va le sa mo tri evrop ske
marke: Spomenimo i "Lotusa", jednu od tri evrop-
ske marke prisutne u Tokiju.
Naime, ovaj proizvo|a~ se u Tokiju predstavio sa
modelom koji je u Evropi komercijalizovan pod ime-
nom skura, a donosi unikatnu nijansu mat crne boje ka-
roserije. Proizve{}e se svega 35 primjeraka.
I zavr{imo sa jo{ jednim konceptom. Nisan land
glider ve} smo predstavili, a radi se o superlaganom hi-
bridu automobila i bicikla. Tandem stil sjedenja omogu-
}ava povoljniju aerodinamiku vozila, performansama
doprinosi mogu}nost naginjanja u zavoju i ultra laki
materijali, dok je pogon elektri~ni. Punjenje baterija
odvija se be`i~nim putem.
Sve nabrojano jasno ukazuje kako je japanska auto-
industrija spremno do~ekala nove trendove, pa ~ak i
postavila neke nove.
Predvodnik ekolo{kih stremljenja uprkos slabljenju
doma}eg tr`i{ta i prisutnoj recesiji ne odustaje od ulaga-
nja, a time i te`nje da se u korijenu zaustavi kineski po-
ku{aj dominacije na azijskom tr`i{tu. (Agencije)
X porodica zajedno
Nakon pu{tanja u prodaju modela X1, BMW je Slijedi sDrive20d od 177 KS sa cijenom od 32.400
krenuo u promotivnu kampanju predstavljanja svoje evra dok za xDrive (4X4) izvedbe oba modela treba
X porodice. S posljednjim ~lanom klana, porodica nadoplatiti 2.000 evra. Jedini benzinac u ponudi je
sada broji ~etiri modela {to je BMW-u bio dovoljan oznake xDrive 28i sa 258 KS i kre}e od 41.500 evra.
povod za novi foto album.
Sa tek pristiglim X1, i relati-
vno svje`ima X5 i X6, uljez na fo-
tografiji je X3 ~ija nova generacija
na red dolazi idu}e godine, nakon
relativno uspje{nih {est godina
provedenih na tr`i{tu. Uz novi X3
kru`e glasine o jo{ jednoj prinovi,
navodno o modelu oznake X4, koji
bi po svemu sude}i bio umanjena
kupe SUV verzija ve}ega X6.
Spo me ni mo jo{ sa mo da
osnovna cijena novoga X1 u Nje-
ma~koj starta od 29.550 evra, koli-
ko je po tre bno iz dvo ji ti za X1
sDrive 18d sa 143 dizelske KS.
8 vupsbl!27. 10. 2009.
ord S-max prvi spoj prostranog mo-
F
novolumena i sportske limuzine. To
je i dalje jedinstven automobil na
tr`i{tu, koji osnovu dijeli sa galaksi-
jem, razvijenim u vlastitoj re`iji, a
ne kao u slu~aju prethodne generaci-
je u saradnji sa "Volksvagenom".
Funkcionalnost adut: ^ak 32 kombinaci-
je polo`aja sjedi{ta pokazuju funkcionalnost novog kon-
cepta vozila. U serijskim sportskim sjedi{tima iza
volana podesivog po visini i dubini, lako je prona}i sa-
vr{eni polo`aj, na plo~i sa instrumentima vlada besprije-
koran red, a prekida~i su na dohvat ruke. Prostranost je
rasko{na, za {to su zaslu`ni {irina od 189 cm i me|u-
osovinski razmak od 285 cm. To se podjednako odnosi
na prednja i zadnja sjedi{ta.
Ni jedan monovolumenski automobil nema tako
dobra vozna svojstva kao S-max. "Fordovi" stru~njaci
su poznati kao vrhunski specijalisti za ovjes automobila.
Nakon koncepta KND-5 koji nam je prvi put pred-
stavljen ove godine u Seulu, KIA je lansirala i prve fo-
tografije serijskog modela koji }e se na ju`nokorejskom
tr`i{tu zvati K7, a u ostatku svijeta cadenza.
Cadenza je KIA nova limuzina srednje klase koja
}e na tr`i{tu naslijediti opirus. S obzirom na to da je ri-
je~ o luksuznom predstavniku, cadenza bi trebala da
bude opremljena mnogim luksuznim elementima poput
Proporcije su dobro odmjerene pa se i osobe ko{arka-
{kih proporcija mogu ugodno smjestiti.
Unutra{njost ne miri{e na luksuz kao u mercedesu,
ali je solidna, kvalitetna i dovoljno bogata. Funkcional-
nost pove}ava prtlja`nik, koji se, zavisno o broju sjedi-
{ta, mijenja od 285 do 2.000 litara. U ponudi motora su
benzinci od onog 2.0 sa 145 KS, do 2.5 turbo sa 225 KS
te dizela{i 2.0 sa 115 i 140 KS i 2.2 sa 175 KS.
U kombinaciji sa tradicionalno solidnim "Fordo-
vim" mjenja~em sa {est stepeni, posti`u se uvjerljive
performanse. Za prosje~ne je voza~e 2.0 TDCi sa 140
KS prava mjera i ima potencijal i za ozbiljniju jurnjavu,
kad velik i masivan dizelski vi{ebojac, te`ak 1,8 tona, sa
samo ~etiri turbodizelska cilindra do sto ubrza za 9,4 se-
kundi i postigne 212 km/h.
Dobre performanse: Performanse su po
mjeri vi{enamjenskog automobila visokih ambicija. Ni-
su brutalne, ali S-max sna`no odgovara na pritisak gasa.
Podjednako je uvjerljiv u temperamentnoj vo`nji u gra-
Nova limuzina iz "KIA"
grijanog volana, ventiliranih, ko`om presvu~enih sjedi-
{ta ili pak kamere za vo`nju unazad, pa ~ak i sistema
koji upozorava voza~a kad automobilom slu~ajno pre|e
u pogre{nu traku. Maska motora i elegantne linije za-
dnjeg dijela nagla{avaju cadenzinu tehnolo{ku dovr{e-
nost i nagovje{tavaju smjernice budu}eg KIA dizajna.
U unutra{njosti najvi{e pada u o~i futuristi~ka "plove}a"
armaturna plo~a. Korejci zasad nisu otkrili podatke o
Ford S-max
du i gutanju kilometara na autoputu. Za pohvalu je ugo-
dan, kultivisan rad motora, koji je dobro prigu{en u veli-
koj karoseriji. Zbog visokog momenta na niskim
okretajima elasti~nost je vrlo dobra.
Dobrim performansama pogoduje najbolje podvo-
zje u klasi, {to je tradicionalni "Fordov" specijalitet, a
tome doprinose i 18-colni alu-naplaci sa gumama
235/45. Nezavisni ovjes na svim to~kovima sa masi-
vnim stabilizatorima omogu}ava da se uz zadr`avanje
limuzinske udobnosti posti`e sportska stabilnost, {to je
rijetkost za povi{eni automobil.
Unutra{njost je prostrana i vrlo funkcionalna, a
ugodnu vo`nju nagla{ava i rasko{na oprema, koja je za
prosje~ne kupce i malo prebogata.
Sposoban za sportsku vo`nju: Zbog
toga je sportska vo`nja dostupna i voza~ima bez velikog
iskustva te se bez ve}eg napora mo`e voziti sportski. Ta-
kva vozna svojstva te{ko je o~ekivati od automobila
monovolumenskih karakteristika i po tome je S-max je-
Korejci zasad nisu otkrili
podatke o motorizaciji
motorizaciji, ali cadenzu bi trebalo da pokre}u benzinski
2,4-litreni ~etvorocilindra{ sa direktnim ubrizgavanjem i
200 KS, odnosno 300 KS sna`an 3,5-litreni lambda III
V6, a spekuli{e se i o 2,7-litrenom ~etvorocilindra{u po-
dinstven. To mu je i najja~i adut.
Visok utisak potvr|uju i diskovi, naprijed od 300
mm, a odzada od 302 mm. Na Euro-NCAP testu ford S-
max osvojio je ukupno 36 bodova i {to je jedan od naj-
boljih rezultata uop{te. U kategoriji za{tite odraslih,
postigao je maksimalnih pet zvjezdica, ~etiri u za{titi
djece i dvije u za{titi pje{aka. Sigurnost je tako|e za
pet, {to se moglo i o~ekivati od najsolidnije i naj~vr{}e
karoserije u klasi, koja je usto oplemenjena sa prednjim
i bo~nim jastucima i bo~nim zra~nim zavjesama. U mo-
delima opremljenim IVDC sistemom amortizeri imaju
elektroni~ku kontrolu. Za dodatni sportski ugo|aj na ra-
spolaganju su i naplaci od 18 cola. Kad se sve zbroji i
oduzme, ford S-max 2.0 TDCi je dobar izbor za cijenu
od oko 39.500 evra, koje mnogima izgledaju pretjerano,
ali pru`aju dobar omjer pla}enog i dobivenog. Ovaj mo-
del, koliko god izgledalo ~udno, nema ni jednu ozbiljni-
ju ma nu, {to je i nor malno, jer ne ma di rek tnih
konkurenata. (Autoweb)
gonjenom plinom. Snaga na prednje to~kove standardno
bi trebalo da se prenosi preko {estorobrzinskog ru~nog
ili automatskog mjenja~a.
Luksuzna limuzina cadenza najprije }e zanimanje
{ire javnosti pobuditi za KIA limuzine na, tradicionalno
uspje{nim, tr`i{tima Saudijske Arabije, Kuvajta i Duba-
ija. Tako je i njena slu`bena premijera najavljena za
autosajam u Dubaiju krajem godine.
 27. 10. 2009. vupsbl 9

Napravio 15 prekr{aja za 11 minuta

[vajcarska policija je pro{le sedmice imala pu-
ne ruke posla u poku{aju da zaustavi Italijana koji je
za 11 fanati~nih minuta nanizao ~ak 15 saobra}ajnih
prekr{aja.
Policija u isto~noj [vajcarskoj prvi put je primi-
jetila ~etrdesetsedmogodi{njeg Italijana kada je kraj
neozna~enog policijskog automobila projurio 160
km/h. Voze}i se opasno blizu ostalim u~esnicima u
saobra}aju, voza~ je potom, navodno, potpuno igno-
risao policijska nastojanja da ga zaustave prvo zna-
kom stop, a kasnije sirenom i rotiraju}im svjetlima.
Naposljetku je Italijan jurio 140 km/h, dvostru-
ko br`e od dopu{tenog, prije nego {to je zaustavljen.
Nesmotrenom voza~u oduzeta je dozvola, a sudija
je, navodno, zatra`io testiranje, kojim bi se utvrdilo
da li je bio pod uticajem medikamenata i ilegalnih
supstanci.
[vajcarska policija objavila je u ponedjeljak da
je u samo jedanaest minuta Italijan nakupio 15 sao-
bra}ajnih prekr{aja.

Kamiond`ije
~e{}e
udaraju `ene
na biciklu
Ove godine u Londonu je
osam osoba na biciklu po-
ginulo tako {to ih je udario

Uvjerljive
Misteriozni BMW M3 kamion, a od toga je bilo
sedam `ena. Ova brojka za-
Ljubitelji BMW-a znaju da BMW ne unapre|uje svoje M-modele je- brinjava jo{ vi{e ako se zna
performanse dnom kada ih izbaci na tr`i{te, {to zna~i da novi M3 ne bismo trebali vi- da su tek 28 odsto biciklista
glavna djeti do 2012. Mnogi obo`avaoci ovog proizvo|a~a iz Bavarske su se u Velikoj Britaniji `ene.
pitali za{to onda BMW testira aktuelni model na Nirburgringu? Ovo istra`ivanje je obav-
karakteristika BMW-ov M3 sa izmjenama kao {to su prednji spliter, stra`nji spojler i, ljeno jo{ u julu, ali su re-
kako se ~ini, za{titni kavez, uslikan je za vrijeme testiranja na Nirburgrin- zul ta ti os ta li u taj nos ti.
gu. Sa obzirom na to da je BMW odbacio mogu}nost proizvodnje olak{a- Razlog je taj {to impliciraju
nog modela CSL, moglo bi se zaklju~iti da je testni model zapravo da bi oni ko ji ne po {tu ju
komercijalna izvedba M3 GT4 trka}eg automobila sa kojim se bavarski crve no svje tlo i jo{ ne ka
proizvo|a~ takmi~i u FIA GT prvenstvu. pravila u saobra}aju mogu
"Audi" sli~an poduhvat ima sa svojim R8 GT3 koji je netom po~eo ispo- biti za{ti}eniji nego oni ko-
ru~ivati kupcima. BMW-u ovo ne bi bilo prvi put da komercijalizuje trka}i ji po{tuju.
M3, dodu{e u vrlo maloj seriji. Jo{ uvijek pamtimo E46 GTR iz 2001. koji ^ak 86 od sto `e na ko je
je proizveden u svega deset primjeraka. su poginule na biciklu od
1999. do 2004. godine po-
gi nu le su zbog su da ra sa
kamionom.
Kad ne po {tu ju crve no
svje tlo vo za ~i bi ci kla su
U Londonu izlo`ba superautomobila ~es to vi dlji vi ji vo za ~i ma
ka mi ona, te se ne na la ze

Bugati vejron za Batona

Me|u najskupljim automobilima na
svijetu u svakom slu~aju je bugati vej-
ron sa registarskom oznakom "F1", a
koji }e biti glavna zvijezda MPH {oua
koji se odr`ava od petog do osmog no-
vembra u organizaciji ekipe "Top Gear
Live" u Londonu.
Kao nikad do sada, za ovaj automobil
je u potpunosti odgovaraju}a legendar-
na fraza: "Ako morate da pitate za cije-
nu onda ga ne mo`ete priu{titi!"
Vlasnik ovog vozila i registarske plo-
~ice je Afzal Kan koji je rekao da }e po-
slije MPH {oua automobil ponuditi na
prodaju, a potiho se nada da bi kupac
ovog automobila mogao da bude, niko
drugi nego D`ejson Baton, novi svjetski
prvak Formule 1.
U svakom slu~aju ovaj supersportski
automobil je jedan od najskupljih na
svijetu u ovom trenutku. Bugati vejron
F juri najve}om brzinom 408 km/h, a sa
mjesta do brzine 160 km/h ubrza za sa-
mo 5,5 sekundi. Takve performanse
omogu}uje motor najve}e snage 1.001
KS. Na istom doga|aju }e biti mogu}e
Bugati vejron
F juri vidjeti i rijetke automobile kao {to je
"Sitroenov" GT i skupi primjerci su-
najve}om
brzinom perautomobila pagani zonda R, ferari
FXX i lamborgini GT600, te naravno
408 km/h
spomenuti bugati vejron F1.
dugo u njegovom "mrtvom
uglu".
Naime, biciklisti koji sto-
je ispred kamiona na sema-
foru ~esto ne shvataju da ih
voza~ kamiona ne vidi. @e-
ne su ~esto opreznije u sao-
U Rimu zabranjeno bra}aju, pa tako u sli~nim
situacijama ne}e stati ne-
gdje gdje bi kr{ile propise,
pranje automobila na ali bile vidljivije. Umjesto
tog sta}e uz rubnik, pa }e
semaforima ih voza~i kamiona te`e vi-
djeti.
Zabranu je donio gradona~elnik Rima koji je zaklju~io da pera~i vje-
trobranskih stakala na semaforima znatno usporavaju saobra}aj u gradu te
im sugerisao da potra`e ozbiljniji posao.
Rimski gradona~elnik je donio odluku o zabrani rada dosadnih pera~a
vjetrobranskih stakala na semaforima koji }e vam staviti spu`vu na staklo
~ak i ako se svom silom uvjeravanja odupirete.
Izjavio je da svi oni, koji poku{avaju zaraditi ne{to malo novca peru}i
~ak i vjetrobranska stakla na motorima, potra`e neki ozbiljniji posao.
Udru`enje ADOC izra~unalo je da prosje~an voza~ na putu do posla u Ri-
mu izgubi barem 10 minuta svaki dan zbog pera~a stakala na automobili-
ma koji se zaustavljaju na semaforima.
Problem ~esto nastaje kada ti isti pera~i odlu~e da operu vjetrobran-
ska stakla iako se voza~i sa tim ne sla`u.
10 vupsbl!27. 10. 2009.

Misterija o ~udovi{tu iz Loh Nesa

Troskok
Na videu je prikazano neko-
liko djevojaka koje rade vje-
`be u fiskulturnoj sali. Jedna
od njih, poku{avaju}i uraditi
tros kok, na pra vi ne {to {to
bismo prije mogli da nazove-
mo "{estoroskok". Sve je to,
naravno, neko zabilje`io ama-
terskom kamerom, i postavio
na "YouTube" kako bi nas za-
bavio, a video mo`emo prona-
}i tako {to }emo na tom sajtu
ukucati rije~i "smijesan tros-
kok".

Avantura na ledu
Sve po zna te zim ske ra dos ti
mo gu se pre tvo ri ti u ne la go -
dnost ka da bu de te ne pa` lji vi.
Tako je pro{ao i "junak" sa ovog
videa, koji je poku{ao da se kli-
`e na le du, ali ni je pro ci je nio
svoje mogu}nosti. Umjesto da
se kli`e desetak metara, oko pet
me ta ra se kli zao, a os ta tak je
snijeg "razgrtao" stomakom. Vi-
deo po gle daj te na "YouTu be",
tako {to }ete ukucati "cvaro se
rasipo".

Pripremila: Aida TIPURA

Profesor geografije ostoji mnogo pri~a i legendi o raznim ta-

P
Donosimo vam interesantan janstvenim ~udovi{tima koja vrebaju na
vi deo na ko jem je pri ka za na ljude ispod povr{ine vode. Jedno od najpoznati-
scena iz skrivene kamere. Pro- jih je svakako ~udovi{te zvano Nesi ili Nes za
fesor geografije je `rtva, jer mu koje se govori da `ivi u Loh Nesu, dubokom
je otac jednog njegovog u~eni- ~istovodnom jezeru koje se nalazi u blizini gra-
ka do{ao sa molbom da njego- da Invernes u sjevernoj [kotskoj. Nesi je kate-
vog sina oslobodi svakog ~asa,
jer u~esnik svaku no} do kasno
igra video igrice. Naravno, pro-
fesor ne mo`e da vjeruje u ka-
kvoj se situaciji na{ao. Video
pod nazivom "Skrivena kame-
Na dana{nji dan Preminuo
Aleksandar Dima
ra-Profesor geografije" pogle-
dajte na "YouTube". Ro|en Teodor Ruzvelt Aleksandar Dima,
francuski knji`evnik
iz 19. vijeka, premi-
HJHBOU!
Teodor Ruzvelt, poznat vanje. Zajedno sa dr`avnim nuo je 1895. godine.
J[KFEOB. CVCOKJ^! SFHJTUBS
V_FOJL _BWBUJ V!VIV< J[!HS_LF
NJUPMP.
JNBMBDB CJMP! KBQBOTLJ J!USBHJ_OB kao Tedi Ruzvelt, 26. pred- sekretarom Elihuom Rutom Ro|en je u Parizu
HJNOB[JKF OF\UP!TB
JEFBMPN
WSTUB
CVCOKB HJKF
SBEOKJ
)LSBU/*
_JKF QP[ESBW J!LPNJ_OB
sjednik SAD ro|en je 1858. obja vio je ta ko zva ni Ru - od maj ke Ma rije
)/MP/*
godine. zveltov amandman Monro- La baj, kro ja ~i ce i
TWJSB_!V Izabran je u njujor{ko ovoj dok tri ni, ko ji je oca Aleksandra Di-
HJUBSV zakonodavstvo 1882. godi- potvrdio polo`aj SAD kao me, pisca, koji ga je priznao tek 1831.
ne, gdje je postao republi- za{titnika zapadne hemisfe- godine i osigurao mu najbolje obrazo-
QKFTOJL
LPKJ
kan ski vo |a ko ji se re. vanje. Zakon je njegovom ocu omogu-
TUWBSB
JEJMF
suprotstavljao demokratskoj Za posredovanje u rus- }io da ga uzme od maj ke i maj ~i na
politi~koj ma{ineriji. Poslije ko-japanskom ratu, dobio je agonija inspirisala je Dimu da pi{e o
politi~kih poraza i smrti su- No be lo vu na gra du za mir `enskim mukama i patnjama. Dima je
QBN^FOKF
pruge, oti{ao je u Dakotu da se bavi po- 1906. godine, a osigurao je i sporazum
uvijek pisao moralna djela, a u njegovoj
ljoprivredom. Jedna od njegovih ranih sa Panamom za izgradnju kanala. Orga-
drami "Prirodni sin" iz 1858. godine go-
HSBEJ^!V _PWKFL inicijativa bila je sprovo|enje [ermano- nizovao je Progresivnu stranku i vodio
MBPTV LPKJ!AJWJ!QP
vog akta protiv trustova da bi se sprije- politiku novog nacionalizma. Iako je iz- vori da otac mora priznati ro|enog sina
QSBWJMJNB
)//QF*
KPHF
~i li po slo vni mo no po li. Osvo jio je gubio na izborima, osvojio je 88 ele- i o`eniti `enu, to jest djetetovu majku.
QKFWB_JDB
izbore 1904. godine pobijediv{i Altona ktorskih glasova. Tokom `ivota bavio Najpoznatije djelo mu je roman "Dama
QMBOJOTLJ
NBTJW!V
MFOPLT
PCMBTU Parkera. se pisanjem, objavljuju}i djela o istoriji, s kamelijama" koje je poslije adaptirano
LJSHJ[JKJ QPE!VQSB.
Stvarao je nacionalne {ume i odva- politici, putovanjima i prirodi. Umro je u dramu i bilo je baza za Verdijevu ope-
WPN!LBOB
LBSBU jao zalihe minerala, nafte i uglja za ~u- 6. januara 1919. godine u Njujorku. ru "La Traviata" iz 1853. godine.
[BWPE![B BUMFUTLJ
J[SBEV LMVC
QSJKFQP.
OPW_BOJ.
EOFWOB
DB LBMJK

Provjerite svoje znanje

QSJSFECB
QPEWPEB_
TMPWB!J[B
#I#!J!#W# _VWBS
SFEB
LPOKTLJ Kada je odr`an prvi sabor u Gu~i Ko je prvi koristio kozmetiku
ESVH-! QSJCPS
QSJKBUFMK
)UVS/*
[B!WV_V
Prvi draga~evski sabor Prvi arheolo{ki dokazi o ko-
USJUJK u Gu ~i po ~eo je sa svim ri{}enju kozmetike su na|eni u
TP
JTUPL skromno, sredinom okto- Egiptu oko 3500. godine prije
TJS^FUOF
LJTFMJOF
WFMJLB
SVTLB! bra 1961. godine, kada su nove ere. U anti~koj Gr~koj i
SJKFLB u~estvovala ~etiri orkes- anti~kom Rimu su tako|e ko-
WSTUB!
TMPWB!J[B
#^#!J!#D#
tra. Zamislio ga je dugo- ristili kozmetiku. Anti~ki Ri-
LSFNFOB
DSOF!CPKF MJ_OB!
godi{nji novinar "Duge" mljani i Egip}ani su koristili
)//EJU* [BNKFOJDB Blagoje Bla`a Radivoje- kozmetiku koja je sadr`avala
HSBE!V [WVL
vi}. Ve li ki do pri nos u otrove, kao {to su `iva i olovo.
SVTJKJ osmi{ljavanju ove prire- U zapadnom svijetu, po~etak
)B//O* WPMU
dbe dao je pisac Branko V. Radi~evi}, koji je festivalu dao upotrebe kozmetike je bio u srednjem vijeku, iako je bilo
ime "Veliki narodni sabor - sa Ov~ara i Kablara". dozvoljeno koristiti je samo me|u vi{im klasama.
JNQFSJKB Draga~evski sabor je godi{nji truba~ki festival i festival Oko 1800. godine, {minku su prvenstveno koristile
folklora i narodnog stvarala{tva koji se odr`ava u Gu~i, u prostitutke, a kraljica Viktorija je javno objavila da je
regionu Draga~evo. Nekoliko stotina hiljada posjetilaca iz {minka neprili~na, vulgarna i prihvatljiva samo za glum-
SKF\FOKB! J[! QSP\MPH! CSPKB-! WPEPSBWOP;! GSJAJEFS- Srbije i inostranstva, svake godine posjeti selo sa nekoli- ce. Sredinom 20. vijeka, kozmetika se me|u `enama ra{i-
SB[BSBUJ-! FEVLBUPS-! LJTFMJUJ-! WPU-! BSB-! FTJW-! BSP-OUU-! TUBW- ko hiljada stanovnika. rila u skoro svim industrijskim dru{tvima {irom svijeta.
UBJ-!UJ-!LF-!PJWJ_JUJ-!TDFOBSJK-!UBMBKBUJ/

Tajanstvena neman
dugog vrata
Lokalni stanovnici
oduvijek su vjerovali u Nesi
gorisano kao jezersko ~udovi{te i zajedno sa Bigfu-
tom (majmunoliko stvorenje koje navodno luta u
divljinama SAD i Kanade) i Jetijem (snje`ni ~ovjek
koji prema legendi `ivi na Himalajima) jedna je od
najve}ih misterija kriptozoologije.
Legenda o ~udovi{tu iz jezera prvi put se spo-
minje 565. godine u biografiji svetog Kolumba, koji
je, navodno, ukrotio ovu zvijer. Navodi se da je od
te godine pa sve do 1930. zabilje`eno preko 4.000
osoba koje su tvrdile da su vidjele ovu neman. Te go-
dine je, po nekim navodima, neman prvi put i snimlje-
na, a tako|e se mora spomenuti da se mnogi slu~ajevi
vi|enja ~udovi{ta pripisuju ~a{ici viskija.
Nesi se opisuje kao `ivotinja tijela dugog ~ak 15
metara s ~etiri peraje, te dugim vratom sa malom gla-
vom.
Zbog mnogih legendi koje kru`e, ~ak i fotografija na
kojima se nadzire neko neobi~no bi}e, jezero su ve} mno-
go puta "pro~e{ljavali" nau~nici, ali nikad nisu susreli Ne-
si. Neki smatraju da je to gotovo i nemogu}e, s obzirom na
to da je jezero mra~no i mutno i da njegova najve}a dubi-
na iznosi preko 330 metara.
S druge strane, lokalni stanovnici oduvijek su vjerova-
li u Nesi, a to je bi}e postalo popularno i svijetu nakon
Ovan Bik
Ofs!wp!{b!lp!kv!tuf!qp!•fu!. Lbe!kf!p!wb!nb!sj!kf•-!twf
lpn!tf!enj!df!ptkf!uj!mj-!tb!. |up!af!mj!uf-!sb!ej!uf-!nj!tmj!uf-
eb!kf!qsf!sb!tmb!v!qp!uqv!ov usf!o v!u op! qp!w f!{ b!o p! tb
sb!wop!ev!|optu/!Vpq!|uf!ojt!uf!{b!jo!uf!sf!tp!wb!. esb!hjn!mkv!ej!nb/!Jnb!uf!of!.
oj!{b!sbe-!b!oj!{b!cj!mp!|ub!|up!cj!tf!t!okjn lp!mj!lp!jo!uf!sf!tbo!uoji!tv!tsf!ub!lp!kj!~f!wbn
np!hmp!qp!wf!{b!uj/![b!tbe!wbn!kf!obk!wb!aoj!kf up!lpn!eb!ob!{b!jt!ub!vmkf!q|b!uj!usf!ovu!lf-!bmj!j
eb!tf!tlmp!oj!uf!pe!cj!mp!lp!kfh!uj!qb!of!hb!uj!. puwp!sj!uj!np!hv!~optu!eb!tf!tb!of!ljn!vesv!.
woji!nj!tmj-!lbp!j!eb!tf!pe!np!hv!~ji!qsp!cmf!. aj!uf!v!qp!tmp!wopn!tnj!tmv/!Np!hv!~opt!uj!{b
nb!cj!mp!lp!kf!wstuf!ejt!ubo!dj!sb!uf/! sf!bmj!{b!dj!kv!wb!|ji!qmb!op!wb!cj!~f!ob!qsf!ufl-!b
ob!wb!nb!kf!eb!tf!pemv!•j!uf!{b!obk!cp!mkj/
Lav Djevica
Kp|!kf!ebo!ebo!v!lp!kfn Jblp!kf!qsfe!wb!nb!sf!mb!uj!wop
cjt!uf!obk!sb!ej!kf!jt!lp!•j!mj!j{ vt!qkf!|bo!ebo-!cb!sfn!lbe!kf!p
twp!kf!lp!af/![b!qp!•f!ubl- mkv!cb!wj!sj!kf•-!up!of!{ob!•j!eb!~f!uf
ob!v•j!uf!eb!tf!of!np!af!twf!plp!wbt!sb!. qp!kf!ej!of!ofv!hp!eopt!uj!j{!ckf!~j/
wob!uj!tb!pojn!|up!af!mj!uf!jmj!{b!nj|!mkb!uf-!b!qp!. Mb!lp!kf!np!hv!~f!eb!tf!ob!}f!uf!v
upn!tiwb!uj!uf!eb!kf!of!lb!eb!tuwb!sj!qp!usf!cop tv!lp!cv!tb!ev!hp!hp!ej|!okjn!qsj!kb!uf!mkfn!lp!kj
sb!{np!usj!uj!j!j{!esv!hji!vhmp!wb-!kfs!~f!uf!tb!np ~f!of!tnp!usf!op!j{sf!~j!of!|up!|up!~f!wbt
ob!ubk!ob!•jo!tuf!~j!lp!mj!lp.up!mj!lp!ub!•bo!vwje!v qp!wsj!kf!ej!uj/!Jqbl!tf!of!vwmb!•j!uf!v!eb!mkv!sbt!.
pop!|up!tf!ef!|b!wb/!Ob!v•j!uf!tf!tf!tnj!sf!. qsb!wv!kfs!wbn!pob!pwbk!qvu!of!~f!ep!oj!kf!uj
okv!j!•f!lb!okv/ oj!|ub!ptjn!of!mb!hp!ef/
Strijelac Jarac
Oj!eb!obt!ojt!uf!cp!mkf!wp!mkf/ Lpe!wbt!kf!ufo!{j!kb!v
Qp!u sf!c op! wbn! kf! eb! tf wj!ev!wf!~fh!csp!kb!pcb!.
penp!sj!uf-!pqvt!uj!uf!j!vpq!|uf wf!{b!kp|!vwj!kfl!qsj!tv!uob/
eb!tf!sbt!u f!s f!u j!u f!pe!twji Of!l jn! qsj!q b!e oj!d j!n b
tuwb!sj!lp!kf!wbt!v!qptmkfeokf!wsj!kf!nf!jtv!wj!. pwph!{ob!lb!tf!tnjkf!|j!lsb!~j!qp!tmp!woj!qvu/
|f!qsj!uj|!~v!ob!qp!tmp!wopn!qmb!ov/!Obt!upk!uf Jblp!ojt!uf!{b!ep!wp!mkoj!ub!lwjn!sb!{wp!kfn!tj!.
eb!tf!wj!|f!qp!{b!cb!wj!uf!tb!pojn!tuwb!sj!nb uv!bdj!kf-!jqbl!tf!pemv!•v!kf!uf!eb!j!up!pcb!wj!uf
lp!kf!wbn!qsj!kb!kv-!b!|up!nb!okf!wsf!nf!ob v!ob!ej!eb!~f!uf!ub!lp!tub!wj!uj!ub!•lv!cb!sfn!ob
qsp!wp!ej!uf!nf!}v!mkv!ej!nb!•j!kf!wbt!qsj!tvt!uwp kf!ebo!ejp!wb!|ji!qp!tmp!wb!okb/!Of!csj!oj!uf-!tv!.
ob!cj!mp!lp!kj!ob!•jo!jsj!uj!sb/ usb!~f!uf!wf~!vqmp!wj!uj!v!njs!oj!kj!ufn!qp/
27. 10. 2009. vupsbl 11
1933. godine, kada je ova neman, navodno, imala trenutak
lo{e volje i `iv~ano repom {amarala po povr{ini vode, i to
pred o~ima vlasnika hotela D`ona Makaja i njegove `ene.
Neki nau~nici smatraju da mo`da zaista postoje neke takve
`ivotinje iz porodice plesiosaura, koje su izumrle prije se-
dam miliona godina, a koje su mo`da nekim slu~ajem osta-
le i pre`ivjele u jezeru nakon {to je ono odsje~eno od mora
na kraju ledenog doba.
Britanska kladioni~arska ku}a "Vilijam Hil" prije ne-
koliko godina ponudila je milion funti nagrade osobi koja
uspije dokazati da legenda ~udovi{ta iz {kotskog jezera
Loh Nes uistinu postoji. Gordon Holmes je snimio video
na kojem opisuje ~udovi{te iz jezera kao "crnu stvar, dugu
oko 15 metara, koja se brzo kre}e po jezeru". Neki stru~- mo mo}i sa sigurno{}u potvrditi. Me|utim, stanovnici iz
njaci tvrdili su da video prikazuje ~udovi{te, me|utim, okoline ovog {kotskog jezera koji tvrde da Nesi postoji,
smatrali su da je potrebna detaljna analiza, kako bi se zais- posljednjih su godina zabrinuti za njegov `ivot. Kako tvrde
ta moglo potvrditi {ta je u stvari u pitanju. Ipak, do kakvih 1995. godine vi|ena je ~ak 18 puta, dok se posljednjih go-
su saznanja ti stru~njaci do{li, nikada nije napisano ni slo- dina pojavila samo nekoliko puta. Zabrinuti su i ~injenicom
da se vi{e ne pojavljuje u redovnim razmacima u kojima se
Legenda o ~udovi{tu iz pojavljivala kako je zabilje`eno jo{ od sedmog vijeka.
jezera prvi put se spominje 565. godine Ipak, neki od njih smatraju da je tajanstveno stvorenje prisi-
ljeno da se krije u dubljim vodama, zbog niskih letova avi-
ona britanskog vazduhoplovstva, drugi krive zaga|enja, a
vo. Isto tako, neki su nau~nici do{li na ideju da mo`da ne- ima i onih koji se boje da je Nesi uginula.
ka velika `ivotinja stvarno postoji u tom jezeru kad toliko Niko nije uspio da doka`e postojanje ovog podvodnog
ljudi tvrdi da ju je vidjelo. Povezali su to sa morskim repti- ~udovi{ta. Postoje samo glasine, neke slike koje mogu biti
lom koji je `ivio prije 160 miliona godina, a ne li~i ni~emu i fotomonta`a, brojne pri~e onih koji su je, navodno, vidjeli
{to danas postoji na Zemlji. Imao je vrat duga~ak dva me- i ni{ta vi{e. ^injenica je da od mnogih nau~nika koji su is-
tra, kao i izuzetno duga~ko tijelo i rep. tra`ivali dubine jezera niko nije uspio ni{ta otkriti. Me|u-
Postoji li zaista ~udovi{te iz Loh Nesa ili je ono jo{ sa- tim, ipak postoje jo{ neki koji vjeruju u legende vi{e od
mo jedna legendi koja `ivi i danas, vjerovatno nikada ne}e- nau~nika.
D`on Kliz
Pi{e: Dragana ZEC,
astrolog
Blizanci Rak
Sb!eob!ufo!{j!kb!qp!nb!mp!pqb!. Ojt!uf!wp!mkoj!eb!tf!eb!obt
eb!j!wj!np!af!uf!eb!peb!iof!uf/ jtv!wj!|f!bo!hb!av!kf!uf!plp!qp!.
Up!jqbl!of!{ob!•j!eb!~f!uf!eb!. tmp!woji!ef!|b!wb!okb-!bmj!wbn
obt!np!~j!eb!tf!penp!sj!uf"!_bl tf!up!tb!np!qp!tf!cj!ob!nf!~f/!Jqbl-!vtqj!kf!.
ob!qsp!ujw"!Pcb!wf!{b!j!eb!mkf!jnb!. wb!uf!eb!tf!v{!pe!hp!wb!sb!kv!~j!ufn!qp!ptmp!.
uf!jtv!wj!|f-!bmj!tuf!tb!eb!tnj!sf!oj!. cp!ej!uf!wf!~fh!csp!kb!ev!aopt!uj!|up!wbn En gles ki glu mac
kj!j!mb!l|f!qp!eop!tj!uf!okj!ipw!vcs{bo!ufn!qp/ pt!ubw!mkb!j!ep!wp!mkop!wsf!nf!ob!{b!wbt!j!wb!|f D`on Kliz ro |en je
Cp!mkf!tuf!ps!hb!oj!{p!wb!oj-!b!tb!njn!ujn!j!wj!|f obk!nj!mj!kf/!Lbe!kf!p!ef!|b!wb!okj!nb!ob!upn 27. oktobra 1939. go-
tqsf!noj!ob!cj!mp!lp!kj!wje!qp!uf!|lp!~b!lp!kf!cj qmb!ov!sj!kf•-!qsj!kb!mp!cj!wbn!eb!tuf!nb!mp!wj!|f dine. Poznat i kao pi-
tf!np!hmf!qp!kb!wj!uj!v!qp!tmv!eb!obt/ tb!okj!nb/ sac, fil mski
pro du cent, ko mi ~ar,
Kliz je po pu lar nost
ste kao sa ~u ve nim
Vaga [korpija se ri ja lom "Le te }im
Blp!tf!v{nf!v!pc!{js!eb Wj!tuf!eb!obt!plsf!ov!uj!jt!. cir ku som Mon tija
tuf!jqbl!v!j{!wkf!topk!nkf!sj lmkv!•j!wp!pt!uwb!sf!okv!of!lji!mj!. Pajtona" i tri nezabo-
qp!wsj!kf!}f!oj-!lbe!kf!p!wb!. •oji!dj!mkf!wb!j!ufa!okj/![b!tb!eb ravna filma ovog ci-
|fn!qp!tmp!wopn!plsv!af!okv wbn!kf!qsj!psj!ufu!eb!twp!kf!jpob!lp!cspk!of klusa “Monti Pajton i
sj!kf•-!oj!kf!oj!•v!ep!|up!tf!eb!obt!phmv!|v!kf!uf bluj!wopt!uj-!vtb!hmb!tj!uf!tb!wsf!nf!opn!lp!kf sveti gral", "Brajano-
p!of!lf!{bi!ukf!wf!jmj!npm!cf!wb!|ji!lp!mf!hb-!jmj wbn!kf!ob!sb!tqp!mb!hb!okv/!Ob!mkv!cb!wopn vo `i ti je" i "Smi sao
•bl!puwp!sf!op!pecj!kb!uf!eb!sb!ej!uf!pop!|up qmb!ov!wbn!tf!tnj!kf!|f!vhp!eoj!usf!ov!dj!tb `ivota". Van ovog ta-
ko|e je radio na fil-
of!tqb!eb!v!vpcj!•b!kf!of!eof!wof!bluj!wopt!uj/ wp!mkf!opn!ptp!cpn-!b!vlp!mj!lp!tuf!tmp!cp!eoj-
mskim pro je kti ma,
Vukf!iv!ob!mb!{j!uf!ufl!qp!{b!ws|fu!lv!sb!eoph {b!esab!wb!uf!tf!ob!ptnb!usb!okv!of!lf!ptp!cf
me|u kojima je i naj-
wsf!nf!ob-!v!lsv!hv!esb!hji!ptp!cb/ j{!plp!mj!of/
prepoznatljiviji "Riba
zva na Van da" i prvi
dio ~u ve nog Ha rija
Vodolija Ribe Potera. Kratak prekid
Wj!cjt!uf!tf!eb!obt!obk!sb!ej!kf Kp|!kf!ebo!vhp!. u karijeri nastupio je
tb!np!esab!mj!|f!ub!okb-!lb!gb-!of!. ebo!ebo!kf!qsfe 1989. godine kad mu
je di ja gnos ti ko van
pcb!wf!{oji!sb{!hp!wp!sb!vpq!|uf wb!nb/!Eb!obt!tuf
rak grla, godinu dana
cj!mp!•f!hb!|up!cj!np!hmp!eb!tf j{oj!nop!ep!csf!wp!.
kasnije razveo se i od
ob!{p!wf!sb!{cj!csj!hpn/!Vlp!mj!lp mkf-!kp|!blp!tuf!tb!mkv!cb!wof!tusb!of!j{!hmb!ej!mj
svo je dru ge su pru ge
ob!}f!uf!of!lph!lp!jnb!ep!wp!mkop twf!of!tqp!sb!{v!nf-!ptkf!~b!~f!uf!tf!ob!qspt!.
Bar ba re Tren tam.
wsf!nf!ob!j!of!sb!wb!eb!wbt!tmv!|b!cj!~f!uf!tsf!. up!tkbk!op/!!Qsf!nb!qbs!uof!sv!tuf!wf!pnb!cmb!. Do bi tnik je broj nih
~oj-!bmj!wsmp!mb!lp!kf!np!hv!~f!eb!tv!mkv!ej!pe hp!o b!l mp!o j! j! okf!a oj-! |up! tf! ob!l po na gra da i pri zna nja,
lp!kji!uv!wstuv!esv!af!okb!p•f!lv!kf!uf!{b!v{f!uj qsf!}b|!okji!ef!|b!wb!okb!np!hmp!j!p•f!lj!wb!uj/ me |u ko ji ma i
qp!tmpn!j!of!nb!kv!wsf!nf!ob!{b!sb!tj!qb!okf/! Po-!t!esv!hf!tusb!of-!vaj!wb!v!twb!lpn!usf!. "Emmy"-a za `ivotno
ovu!lv!t!wb!nb-!|up!~f!wbn!j!qp!lb!{b!uj/ djelo na polju kome-
dije.
 Znam
jedno, a to je da ja
ni u kojem slu~aju nisam
produkt holivudskog na~ina
`ivota. Ne svi|a mi se kako ti
ljudi `ive, ne svi|a mi se {to
rade, ni kako rade to {to rade.
To je sve tako jadno.
D`on Bon D`ovi,
muzi~ar
S "Trilerom" u Ginisovu knjigu rekorda
LOS AN \E LES - Fa no vi
Majkla D`eksona poku{ali su
da obo re svjet ski re kord po
broju ljudi koji ple{u uz zvuke
pjesme "Triler" i time da u|u u
Ginisovu knjigu rekorda.
Takozvani ples tril d vorld
(Thrill the World) organizova-
li su razni fan klubovi neda-
vno preminulog kralja popa. U
Los An|elesu je u~estvovalo
oko 6.000 fanova, dok su sli-
~ne `urke organizovane u Nju-
jor ku i Va {in gto nu i dru gim
mjestima u SAD i 36 drugih
zemalja.
Trenutni rekord postignut je
prije nekoliko mjeseci kada je
uz "Triler" plesalo 13.597 ljudi
na dan kada bi D`ekson napu-
nio 51 godinu.
Jo{ nema podataka da li je
uspio poku{aj obaranja rekor-
da.

Bojlova tra`enija od
Brusa Springstona
vi jez da TV {oua "Bri ta in's Got

Z
Talent" u pretprodaji je svog debi
albuma na Amazonu nadma{ila
~ak i U2 te Brusa Springstena.
Iako debi album Suzan Bojl
"I Dreamed A Dream" treba iza}i
tek 23. novembra, pretprodaja na
Amazonu oborila je sve rekorde. Album je dospio
na prvo mjesto, pretekav{i tako neka od najpopu-
larnijih imena u istoriji pop muzike. Da ne bi bilo
zabune, njen album "I Dreamed A Dream" najpro-

Iako debi album Suzan Bojl

"I Dreamed A Dream" treba iza}i tek
23. novembra, pretprodaja na
Amazonu oborila je sve rekorde

davaniji je u istoriji Amazona. Evo kakav je pore-

dak, odnosno koga je sve Suzan ostavila iza sebe.
1. Suzan Bojl - "I Dreamed A Dream"
2. Norah D`ons - "Not Too Late"
3. U2 - "No Line On The Horizon"
4. Brus Springstin - "Magic'
5. Diksi ^iks - "Taking The Long Way"
6. "Koldplej" - "Viva La Vida Or Death And
All His Friends"
7. U2 - "How To Di sman tle An Ato mic
Bomb"
8. Dejvid Kuk - "David Cook"
9. Diana Kral - "Quiet Nights"
10. Klaj Aiken - "A Tho usand Dif fe rent
Ways"

Pjeva~ Morisej
u bolnici
Engleski pjeva~ Mori-
sej hospitalizovan je po-
{to mu je u subotu uve~e
pozlilo na sceni, javile su
agencije.
Biv {i pje va~ gru pe
"Smits" u nedjelju ujutru
bio je u "stabilnom" sta-
nju, u bolnici u Svindo-
nu, na sje ve ro za pa du
Engleske, izjavio je je-
dan bol ni ~ki izvor bri -
tan skoj agen ci ji Pres
asosiej{en.
Pre ma svje do ~e nju
obo`avalaca,
pedesetogodi{nji pjeva~
je dje lo vao kao da mu
po nes ta je daha, one -
svijestio se, a dva ~lana prate}eg benda su ga brzo iznijela sa
scene.
Hitna pomo} Svindona saop{tila je, po obi~aju ne identifi-
kuju}i pacijenta, da je pozvana "ne{to malo poslije 21 ~as u
vezi sa mu{karcem starim 50 godina koji ima problema sa di-
sanjem i koji je u nesvijesti".
"Poslali smo ambulantno vozilo. Kad je stiglo, pacijent je
NJU DELHI - Dizajner Senjana Jon u pratnji bolivudskih glumaca bio svjestan, ali se osje}ao lo{e. Osoblje ga je pregledalo i
Su{mite Sena i Salmana Kana prikazuje svoje kreacije i reaguje odvezlo u bolnicu na temeljniji pregled", dodaje se u saop{te-
na aplauz tokom Sedmice mode "Wils Lajfstajl India" u Nju Delhiju. nju Hitne pomo}i.