37 01 03 Hudecek Lewis Mihaljevic

41
RASPRAVE INSTITUTA ZA HRVATSKI JEZIK I JEZIKOSLOVLJE 37/1 (2011.)

UDK 811.163.42373.612.4
Izvorni znanstveni lanak
Rukopis primljen 28. IX. 2011.
Prihvaen za tisak 30. XI. 2011.
Lana Hudeek, Kristian Lewis, Milica Mihaljevi
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
Ulica Republike Austrije 16, HR-10000 Zagreb
lhudecek@ihjj.hr
klewis@ihjj.hr
mmihalj@ihjj.hr
PLeonAZMI U HRvAtsKoMe stAndARdnoM
jeZIKU
U radu se na temelju prikupljenoga korpusa pleonazama daju razliiti for-
malni, sintaktiki i semantiki kriteriji podjele pleonazama te se pleonazmi
dijele na nepotrebne i potrebne. Pleonazmi se analiziraju s deskriptivnoga i
normativnoga stajalita.
1. Uvod
Grka rije pleonasms znai suviak, preobilje. Pojam pleonazma nastao
je u antikoj retorici u kojoj je obuhvaao niz stilskih figura. Pleonazam se
odreuje kao zalihost izraajnih sredstava koja se upotrebljavaju za prijenos
leksikoga ili gramatikoga znaenja iskaza. on se ostvaruje i u dijelu reenice
i u iremu kontekstu te se moe ostvarivati i kao izosemija (bliskost znaenja)
cijelih reenica koje udvajaju odreeno ope znaenje ( 1990: 379). U
simeonovu se rjeniku navode razliite definicije pleonazama te se oni odre-
uju kao dodatak rijei koja je na tome mjestu suvina; uporaba suvinih rije-
i; skupljanje rijei s istim znaenjem; nepotrebno gomilanje izraza koji su me-
usobno slini po smislu, ili su identini; preobilje rijei u reenici koje su su-
vine s gledita iskazivanja misli; mnogorjeje, suvine rijei u govoru koje ne
obogauju njegov smisao i sadraj (simeon 1969 /II/: 62).
Pleonazam nastaje razvijanjem i irenjem iskaza tako da se postojeim rijei-
ma i izrazima dodaju istoznanice ili bliskoznanice. sintaktika veza meu sa-
stavnicama pleonastinoga izriaja posve je pravilna, problemi se mogu pojavi-
ti na semantikoj razini. da bismo tonije odredili znaenje naziva pleonazam,
Lana Hudeek, Kristian Lewis, Milica Mihaljevi: Pleonazmi u hrvatskome standardnom jeziku
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/1 (2011.), str. 4172
42
potrebno ga je razgraniiti od nadreenih i bliskoznanih naziva te drugih nazi-
va koji pripadaju istomu semantikom polju. najopenitiji pojam povezan s ple-
onazmom pojam je zalihosti ili redundancije. Zalihost se odreuje kao viak oba-
vijesti u komunikaciji koji omoguuje izbjegavanje nesporazuma. Poruka je zali-
hosna ako i samo ako sadrava elemente koji nita ne pridonose obavijesti koja je
ve sadrana u ostatku poruke (Lehmann 2005: 3). odreena je koliina zalihosti
u jeziku potrebna jer osigurava pravilno prenoenje obavijesti i u sluaju buke u
komunikacijskome kanalu. Pleonazam i tautologija vrste su zalihosti jer u njima
dolazi do ponavljanja obavijesti. I pleonazam i tautologija promatraju se i kao je-
zini problem i kao stilske figure. I pleonazam i tautologija vieznani su nazivi
jer oznauju jezinu pojavu i, procesom metonimizacije, izriaj koji je nastao tom
jezinom pojavom. tautologija je odnos koji se temelji na sinonimiji, tj. u istome
se izriaju pojavljuju sinonimi, npr. lijep i krasan, gnusan i odvratan, glup i ble-
sav. Poseban je sluaj kad se dvaput ponovi isti izraz (npr. lijep i lijep, ide i ide).
Pleonazam se katkad odreuje kao pojam nadreen tautologiji, a katkad samo kao
pojava u kojoj je znaenje jednoga sastavnog elementa ukljueno u znaenje dru-
goga sastavnog elementa (npr. izii van). dakle, prema nekim je autorima pleo-
nazam nadreen (hiperonim) tautologiji
1
, dok drugi pleonazam i tautologiju sma-
traju istorednima i neistoznanima, tj. supodreenicama ili kohiponimima
2
. tu je
rije o tzv. ljestvinoj vieznanosti jer isti naziv ima i ire i ue znaenje, tj. jed-
no je znaenje podskup drugoga znaenja (Hudeek Mihaljevi 2010: 71).
Izraz E
1
+ E
2
+ E
3
... E
n
pleonastian je ako i samo ako sadrava znaenjsku
sastavnicu F koja je sadrana u znaenju vie od jednoga e
i
(Lehmann 2005:
4). Razlika je izmeu tautologije i pleonazma u uemu smislu
3
to to je u pleo-
nazmu jedan lan sinoniman s itavim izrazom, dok je u tautologiji svaki lan
sinoniman s itavim izrazom. U tautologiji su svi elementi jednako izostavlji-
vi, pa je odnos meu lanovima simetrian. Ako kaemo lijep i krasan, moe-
mo bez gubitka znaenja rei samo lijep ili samo krasan. U pleonazmu u uemu
smislu samo je jedan element izostavljiv (onaj koji je sastavni element drugoga
elementa). odnos je meu lanovima pleonazma u uemu smislu asimetrian,
moe se izostaviti jedan element, ali se ne moe izostaviti drugi element.
1
s pojmom pleonazma blisko je povezan pojam tautologije koja se katkad smatra pod-
vrstom pleonazma ( 1990: 379).
2
R. simeon razlike i slinosti izmeu tautologije i pleonazma opisuje ovako: Za razliku
od tautologije koja opisuje isti pojam drugim izrazom (npr. ja se bojim i strah me je ljuto), pleo-
nazam dodaje suvinu rije kojoj je pojam sadran u drugoj rijei: Ali sjede do dva starca stara.
Ban gospou oima pogleda. dakle, i pleonazam i tautologija razliitim rijeima ponavljaju isti
pojam. (simeon 1969 /II/: 62)
3
U ovome radu pleonazam u uemu smislu oznauje pleonazam koji je zajedno s tautolo-
gijom podreen pleonazmu u iremu smislu.
43
Analiziramo li taj izostavljivi element, on moe biti:
znak (snienje 30 %)
gramatiki morfem (Bad Blue Boysi, optimalniji, keksi)
tvorbeni element (skuhan, nadograditi)
rije (sii dolje)
sintagma (mobing na radnome mjestu).
Problemu pleonazama moe se pristupiti normativno i deskriptivno. U ovo-
me radu nastojat emo kombinirati oba pristupa. Razlikuju se neosvijeteni i stil-
ski pleonazam. neosvijeteni je pleonazam stilska pogrjeka i standardnojezini
problem, a stilski je pleonazam osvijeten, namjeran i svrstava se u stilske figu-
re. Pleonazmi se nalaze u imenima i u frazemima. stoga u kategoriju pleonazama
koji nisu sporni s normativnoga stajalita pripadaju stilski (namjerni pleonazmi),
onomastiki pleonazmi i frazeoloki pleonazmi. ti pleonazmi ne podlijeu nor-
mativnoj prosudbi. U kategoriju normativno neupitnih pleonazama ulaze i pleo-
nazmi koje norma upravo zahtijeva, npr. s obzirom na to da, bez obzira na to to,
upozoriti na to da, a ne obzirom da, bez obzira to, upozoriti da.
4

Po svojoj prirodi pleonazam moe biti: 1) obvezatan uvjetovan jezinim
sustavom ili normom, 2) fakultativan, stilski uvjetovan ekspresivnim ciljevi-
ma iskazivanja. obvezatni pleonazam est je u gramatici prirodnih jezika, npr.
u sustavima sronosti (udvajanje gramatikih znaenja imenice u rijeima ovis-
nima o njoj, npr. u plava haljina dvostruka je obavijest o enskome rodu, nomi-
nativu i jednini), u nekim konstrukcijama glagolskoga upravljanja (udvajanje
prostornih znaenja glagolskih prefikasa u prijedlozima, npr. spustiti se s drve-
ta) ili dvostrukoga nijekanja, npr. nikada nije bio i sl. ( 1990: 379).
Pleonazmi mogu nastati kako bi se pojaalo temeljno znaenje, kako bi se
znaenje posebno naglasilo (emfatiki pleonazmi) ili kako bi se osiguralo da je
znaenje pravilno shvaeno. stoga su i neobvezatni pleonazmi katkad potreb-
ni u standardnome jeziku kako bi se smanjila buka u komunikacijskome kanalu
s obzirom na to da pridonose zalihosti ili kako bi se posebno naglasio koji ele-
ment, npr. ja pjevam umjesto pjevam.
Za potrebe ovoga rada prikupili smo korpus pleonazama, usustavili ga i ra-
zradili kriterije podjele pleonazama. Pleonazmi su prikupljani iz svih jezinih
savjetnika, ali i iz publicistikih tekstova, studentskih zadaa, tekstova koje
smo dobivali za lekturu, rjenikih obradba itd.
4
stoga se katkad smatra da je gramatika kategorija pleonastina ako je ostvarena s vie
afikasa, rijei i sl. (Matthews 2007: 306)
44
1.1. Pleonazam kao stilska figura
Ivo kari u knjizi Temeljci suvremenoga govornitva spominje pleonazme
kao jednu od figura rijei: suvina uporaba rijei kojoj je znaenje ve sadr-
ano u drugoj zove se pleonazam i obino je stilska pogreka (npr. u vremen-
skom razdoblju, najoptimalniji, nuno potrebno i sl.). Ali kad se to hotimino
uini da bi se pojaao izraz, onda je figura. Primjeri: Vidio sam to svojim vlasti-
tim oima. Ubio ga je namrtvo. Ustani na noge! (kari 2003: 138). Bernar-
dina Petrovi pleonazme uvrtava meu figure rijei koje se temelje na ponav-
ljanju i definira ih kao suvinu uporabu rijei kojoj je znaenje sadrano u dru-
goj rijei (Petrovi 2005: 50).
stilski pleonazam Kreimir Bagi naziva i pleonazmom u uemu smislu
(Bagi 2010: 7). to je pleonazam koji stvara osvijeteni govorei subjekt. eks-
presivan je, funkcionalno obiljeava iskaz, kadto ga i suptilno dopunjuje. U
elementarnome obliku nalazimo ga u usmenoj poeziji u kojoj je njegova estet-
ska uloga svediva na naglaavanje reenoga, uporabu formulainih poetizama
ili na versifikacijsko usklaivanje stihova. nalazimo ga i u razgovornim formu-
lama kojima se izrie bliskost, npr. Sjedni si malo, popij si neto.
o pleonazmu kao o stilskoj figuri pie Milivoj solar te kae da se taj naziv
koji je prvotno oznaivao naziv pogrjeke u retorici koja se sastojala od gomi-
lanja rijei istoga znaenja (tautologiju) poeo rabiti u smislu pjesnike figu-
re jer u pjesnitvu gomilanje rijei koje su u obinome govoru istoznane moe
izazvati poseban dojam zato to dobivaju dodatna znaenja i ne djeluju suvi-
no. npr.: I biti slab i nemoan, i sam, bez igdje ikoga, // I umoran i oajan... tin
Ujevi: Svakidanja jadikovka (solar 2006: 218).
1.2. Frazeoloki pleonazam
stilskomu je pleonazmu blizak frazeoloki pleonazam. taj se pleonazam
katkad smatra i podvrstom stilskoga pleonazma. U njemu se gomilaju istovrs-
ne rijei kako bi se jae istaknulo njihovo znaenje. on takoer nije jezina
pogrjeka. Pojedine pleonastine sveze toliko su ustaljene da se ni ne doiv-
ljavaju kao dvije rijei (npr. na sliku i priliku; tuga i alost; jad i emer; ast i
potenje; strah i trepet; bez kraja i konca; navedeno prema simeon 1969 /II/:
62). semantika podudarnost meu lanovima frazeolokoga para rijei esto
se ostvaruje s pomou sinonima te se tako dobivaju pleonastine konstrukci-
je u kojima lanovi frazeolokoga para ... imaju posve isto denotatsko znae-
nje, a meusobno se mogu razlikovati samo po ekspresivnoj i/ili stilskoj kono-
45
taciji: povuci-potegni ... nema (nije) ni kraja ni konca... huka i buka... kao to
je (kako je) red i obiaj... bruka i sramota... vratiti milo za drago... (Melvin-
ger 1983/1984: 31).
Frazeoloki su pleonazmi i znati znanje, ne asiti ni asa, udom se uditi,
tj. pleonazmi u kojima glagol ima dopunu semantiki sadranu u sebi (u reeni-
ci unutranji objekt ili prilonu oznaku; usp. Markovi 2009: 235).
1.3. onomastiki pleonazam
U toponimiji dolazi do pleonazama koji nastaju kao posljedica dvojezino-
sti u pojedinim sredinama prevoenjem stranoga (aloglotskoga) elementa do-
maim (idioglotskim) (Brozovi Ronevi 1998: 13). dunja Brozovi Rone-
vi navodi primjere Punta Ertec (rt rt) i Luka vala (uvala uvala), a Petar imu-
novi biljei Vala od Luke (luka od luke) i Ponta od Arca (rt od rta) (imuno-
vi 2005: 149). takve primjere Brozovi Ronevi naziva onomastikim pleo-
nazmom ili onomastikom tautologijom, a imunovi hibridnim pleonazmima.
domagoj vidovi (2010: 355) biljei dvorjeni obiteljski nadimak Sori Glu-
ho, navodi da sori Gluho znai gluhi gluac i objanjava da nositelj nadimka
oito nije znao da je nadimak Sori motiviran apelativom sordo gluac. takav
pleonazam autor naziva antroponimijskim pleonazmom.
onomastiki pleonazmi pleonazmi su sa stajalita opega jezika. Pitanje je
mogu li se smatrati pleonazmima s onomastikoga stajalita jer slue jedno-
znanomu oznaivanju pojedinoga zemljopisnog referenta ili osobe. tako su na
Brau postojali i jednorjeni obiteljski nadimak sori i dvorjeni obiteljski na-
dimak sori Gluho koje su nosili pripadnici istoga roda (eterovi).
1.4. Pleonazmi i jezina norma
U standardnome jeziku, osobito u njegovim viim stilovima
5
, uporabu ne-
namjernih pleonazama treba izbjegavati. stoga se o pleonazmima esto govori
u jezinim savjetnicima. U savjetniku Govorimo hrvatski (1997: 433) nalazi se
poglavlje o pleonazmima u kojemu se o njima govori kao o leksiko-semanti-
koj i stilskoj znaajki koja se esto pojavljuje i u pisanome i u govorenome je-
ziku i koju puristi uglavnom negativno ocjenjuju. U tome se lanku spominju
primjeri: vremensko razdoblje, sii dolje, mala kuica, vratiti se natrag, pope-
5
viim se stilovima hrvatskoga standardnog jezika smatraju stilovi u kojima se norma stro-
e potuje. to su znanstveni i administrativni funkcionalni stil te obavijesni podstil publicisti-
koga funkcionalnog stila.
46
ti se gore, vremenski period, potencijalna mogunost, usluni servis, najmini-
malniji, najmaksimalniji. U istome se savjetniku nalaze savjeti posveeni pleo-
nastinim konstrukcijama: mrtvaki lijes, administrativna kancelarija, no me-
utim, ak tovie, cirka, oko, priblino, jedno + brojevni prilog (desetak, dva-
desetak itd.).
I na stranici jezinih savjeta Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (savjet-
nik.ihjj.hr) nalazi se opi lanak o pleonazmima te obradba prototipnih vie-
rjenih pleonazama: oko desetak, cirka desetak, cirka oko desetak, priblino
desetak, esto puta, popeti se gore, sii dolje, no meutim, kako i na koji na-
in, ak tovie, ak dapae i jednorjenih pleonazama: najoptimalniji, najmi-
nimalniji, najmaksimalniji.
josip sili i Ivo Pranjkovi (2005: 379380) piui o administrativno-po-
slovnome stilu pleonazme nazivaju jednom od najveih bolesti administrativ-
no-poslovnoga stila i primjeuju da su upravo tipini za taj stil te donose pri-
mjere: kako i na koji nain, no meutim, na vrijeme od dvije godine, u sasta-
vu od pet lanova, oko desetak, zajedniki suivot, djelokrug rada, neophodno
potreban, pod najoptimalnijim uvjetima, djeji kinderbet, hemendeks s jajima,
biti nazoan/prisutan na, tijekom prole godine. navode da su tipini za admi-
nistrativni stil sljedei pleonazmi: u podruju znanosti (znanost je podruje), u
oblasti zdravstva (zdravstvo je oblast), u domeni poljoprivrede (poljoprivreda
je domena), u sferi privreivanja (privreivanje je sfera), u procesu stjecanja
neovisnosti (stjecanje je proces) i u stanju rezignacije (rezignacija je stanje).
takvi su i izrazi pomou, posredstvom, preko i putem u izraavanju instrumen-
tala sredstva, npr.: To moete rijeiti pomou raunala (umjesto: To moete ri-
jeiti raunalom), Ljudi e biti obavijeteni putem javnih medija (umjesto: Lju-
di e biti obavijeteni javnim medijima) i sl.
U radu Funkcionalni stilovi i sintaksa I. Pranjkovi zastupa drukije gledite
te govorei o razliitim tipovima nominalizacije (uz napomenu da je svojstve-
na apstraktnim funkcionalnim stilovima, a osobito administrativnomu), upozo-
rava na irenje pojedinih imenskih konstrukcija novim imenskim (pleonasti-
kim) elementima, kojima je funkcija da preciziraju ili istaknu sadraj poruke
(Pranjkovi 1996: 521) te navodi primjere u oblasti politike, na podruju Dal-
macije, u domeni zakonodavstva, u sektoru turistike privrede, u sferi informi-
ranja, na polju meunarodne suradnje. Za takve konstrukcije Pranjkovi kae
da nisu neto to treba izbjegavati i/ili smatrati pogrenim u svim funkcional-
nim stilovima. naprotiv, oni su u funkcionalnim stilovima apstraktnijega tipa
posve obina i vrlo esta pojava, a pogrenim treba smatrati samo pretjerivanje
u njihovoj uporabi ili uporabu u funkcionalnom stilu kojemu oni nisu svojstve-
ni (Pranjkovi 1996: 522).
47
2. Analiza korpusa pleonazama
Pleonazme moemo podijeliti prema formalnim (broj rijei, promjenjivost
sastavnih elemenata), jezinim (jezina razina, jezik podrijetla sastavnih ele-
menata), gramatikim (gramatiki ustroj) i semantikim kriterijima. ti se kri-
teriji prepleu te se isti pleonazam s obzirom na razliite kriterije podjele moe
analizirati na razliite naine.
Prema broju rijei pleonazme moemo podijeliti na jednorjene, dvorje-
ne i vierjene.
jednorjeni pleonazmi najoptimalniji, sveukupno, nadozidati, visokofrekventan
dvorjeni pleonazmi ena vozaica, mala kuica, ak tovie, vielani iri
vierjeni pleonazmi donijeti sa sobom, mobing na radnome mjestu, kako i na
koji nain, zbog toga jer
vierjeni pleonazmi mogu biti i dvostruki, npr. ja osobno mislim > mislim.
dvostruki pleonazmi pojavljuju se i u reenici: To smo pretoili u dokument
koji se naziva Kodeks poslovnoga ponaanja.
Prema promjenjivosti sastavnih elemenata pleonazme moemo podijeliti na
pleonazme koji imaju nepromjenjive lanove i pleonazme koji imaju promje-
njive lanove, tj. one koji imaju stalnu formulu u kojoj se jedan lan moe
oznaiti s x:
formula primjer
x boje plave boje
xlik oblik krukolik oblik
ena xica ena vozaica
mjesec x mjesec rujan
grad x grad varadin
pod nazivom x, naziva x;
pod imenom x, imena x
pod imenom Vjesnik
svi mogui x svi mogui naini
48
ili gramatikom kategorijom:
formula primjer
zamjenica + glagol ja mislim
redni broj godina zaredom etvrta godina zaredom
oko brojevni prilog oko desetak
glagol + imenica koja ima isti korijen
kao glagol ili njoj sinonimna imenica
sanjati san
6
, planirati plan, ivjeti ivot,
darovati poklon
prethodno/ve + glagolski pridjev prethodno/ve naveden
pojava + glagolska imenica (G) pojava stvaranja krvnih ugruaka
proces + glagolska imenica (G) proces stvaranja
stanje + imenica (G) stanje ope nestaice
Pleonazmi se susreu na svim jezinim razinama. Moemo ih podijeliti na:
grafiki
pleonazam
snieno 30 %, u razdoblju 5. lipnja
27. srpnja, takozvani demokrati
morfoloki
pleonazam
pleonastini oblik Bad Blue Boysi, McDonaldsov, keksi, skripte
tvorbeni
pleonazam
pleonastina rije najmaksimalniji, ispljunuti, nadopuniti,
skoncentrirati se, obadvojica
sintaktiki
pleonazam
pleonastina sveza razina vodostaja, XML jezik, povlaiti se
unatrag
pleonastini niz divan, krasan; samonikla i uzgojena biljka
pleonastina
reenica
Ono to nas zanima problem je zatite okolia.;
uje li me ili me ne uje?
tekstni
pleonazam
U formalnom smislu, Vijee je dugo bilo najutjecaj-
nija institucija Zajednice. Institucija, koja je dugo je-
dina imala iskljuivu zakonodavnu funkciju u EU-u.
6
to su primjeri unutranjega ili tautolokoga objekta. U tu skupinu pripadaju pleonazmi
koji se sastoje od glagola i imenice koja se ve iz same glagolske radnje moe razumjeti: tra-
ti trku, sanjati san, pjevati pjesmu itd. Ako se meutim uz imenicu nalazi i pridjev, konstrukci-
ja nije pleonastina: trati drugu trku, sanjati ruan san, pjevati veselu pjesmu. o unutranjemu
objektu vie vidi u Birti Matas 2009. U skladu sa svime navedenim u ovome radu smatramo
da bi prikladniji naziv bio pleonastini objekt nego tautoloki objekt jer se odnos ne temelji na si-
nonimiji te je izostavljivi element samo imenica, a ne i glagol.
49
Katkad se o tome je li rije o pleonazmu moe odluiti samo ako se u obzir
uzmu okolnosti ili kontekst u kojemu se iskaz ostvaruje. U tom bismo sluaju
mogli govoriti o kontekstnome ili situacijskome pleonazmu.
2.1. Grafiki pleonazmi
Grafikim pleonazmima smatramo sluajeve kad je ista pojava oznaena
i rijeju i nekim grafikim (pravopisnim) znakom. do tih pleonazama dolazi
zbog toga to poiljatelj poruke nije siguran da e samo grafiki znak biti dovo-
ljan da se pravilno shvati poruka. smatramo da su ovi grafiki pleonazmi po-
trebni jer se u jezikoslovlju uobiajilo takvo dvostruko oznaivanje:
nastavak/sufiks/zavretak -lac oznaka - ispred teksta oznauje da je rije o
zavretku, sufiksu ili nastavku.
predmetak/prefiks na- oznaka - iza teksta oznauje da je rije o
predmetku ili prefiksu.
pogrjeno je * Zvjezdica oznauje da je rije o
pogrjenome obliku.
pridjev fiziki u znaenju
koji se odnosi na fiziku
jednostruki navodnici uvode znaenje.
ovi grafiki pleonazmi nisu potrebni u standardnome jeziku:
u razdoblju 5. lipnja 27. srpnja 5. lipnja 27. srpnja jest razdoblje.
od 5. lipnja 27. srpnja Crtica znai od do.
snienje 30 % Znakom minus udvaja se poruka o
snienju i alje pogrjena obavijest.
takozvani demokrati takozvani oznauje da je rije o
prenesenome znaenju rijei koja
slijedi, pa preneseno znaenje nije
potrebno oznaivati i navodnicima.
Grafiki je (u standardnome jeziku nepotreban) pleonazam i zarez ili toka
sa zarezom na kraju retka u okomitome nabrajanju.
50
2.2. Morfoloki pleonazmi
Morfoloki pleonazmi u pravilu nastaju kad se preuzima koja rije u mno-
inskome obliku, a dalje se s njom postupa kao da je u jedninskome. Primjeri
su takvih pleonazama mnoina imenica keks i skripta (keksi i skripte) jer je keks
posuenica iz engleskoga prema cakes (u jednini cake), a skripta posuenica iz
latinskoga prema scripta (u jednini scriptum). Mnoina imenice keks ne dovodi
se u pitanje u normativnim prirunicima, ali se u njima esto proskribira upora-
ba mnoine skripte s objanjenjem da je skripta mnoinski oblik. smatramo da
je rije o potpunoj usvojenici koja u hrvatskome jeziku funkcionira kao imenica
enskoga roda skripta i koja ima nominativ mnoine skripte, tj. da je u hrvatski
prihvaena kao imenica e-sklonidbe te da je posve neutralizirana injenica da
je iz latinskoga preuzet mnoinski oblik, kao to je u hrvatski prihvaena i ime-
nica keks kao imenica mukoga roda u jednini koja ima mnoinu.
Morfoloki su pleonazmi esti i u sklanjanju imena koja sadravaju rije u
mnoini (npr. pleonazam je Bad Blue Boysi jer je imenica boys u mnoini) ili
posvojni pridjev (npr. pleonazam je McDonaldsovi restorani jer McDonalds
znai McDonaldov).
2.3. tvorbeni pleonazmi
tvorbeni pleonazmi, tj. pleonastine rijei, nuno su tvorenice u kojima je
isto znaenje sadrano u tvorbenome formantu i korijenu rijei ili u domae-
mu i stranome tvorbenom formantu. Primjer su pleonastinih rijei optimalniji,
najoptimalniji, minimalniji, najminimalniji, bitniji, najbitniji, ispljunuti, ispru-
iti, isprofilirati, visokofrekventan. jednorjeni se pleonazmi mogu podijeliti u
nekoliko temeljnih skupina.
U naemu su korpusu potvreni glagolski, pridjevni, imenini i priloni
tvorbeni pleonazmi:
glagolski prefigirani glagoli istoznani s
neprefigiranim glagolom
ispljunuti, ispruiti
neki nesvreni glagoli izvedeni
sufiksacijom od svrenih
prefigiranih glagola
proirivati, ispranjavati,
ugrijavati
dvostruko prefigirani glagoli nadozidati, nadopuniti,
nadopisati, nadoliti
51
svreni (izvedeni prefiksacijom)
i/ili nesvreni glagoli (izvedeni
sufiksacijom) izvedeni od dvo-
vidnih glagola
poruati, ruavati,
iskopirati,
svezati, vezivati
pridjevni komparativi i superlativi
pridjeva koji izriu potpunu
koliinu kakva svojstva
najoptimalniji,
najmaksimalniji,
bezizgledniji
glagolski pridjevi s neutralizaci-
jom svrenosti/nesvrenosti
skuhan, speen, ispeen
pridjevne polusloenice sa
sinonimnim sastavnicama
financijsko-novani,
gospodarsko-ekonomski,
obrazovno-edukacijski
imenini obadvojica, obadvoje,
obadvije
glagolske imenice izvedene od
pleonastinih glagola
proirivanje, nadozidavanje,
ruavanje
priloni prilozi izvedeni od
pleonastinih pridjeva
najoptimalnije,
najmaksimalnije,
bezizglednije, sveukupno
2.3.1. Glagoli
2.3.1.1. Prefigirani glagoli istoznani s neprefigiranim glagolom
Prefigirani su glagoli istoznani s neprefigiranima, npr. glagoli ispljunuti i
pljunuti, ispruiti i pruiti. oni nisu potpuni sinonimi, nego prefigirani glagol
pokriva samo jedno znaenje neprefigiranoga glagola, npr.
7
:
spljunuti naglo i snano izbaciti
to kroz usta [~ krv]
pljnuti 1. naglo i snano izbaciti
to kroz usta [~ krv]; 2. izbaciti
pljuvaku iz usta [~ na plonik]
7
svi primjeri rjenike obradbe natuknica preuzeti su iz kolskoga rjenika hrvatskoga
jezika koji su izradili suradnici Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (u tisku). U obradbi su
osjenana ista znaenja.
52
spruiti staviti u ravan poloaj
[~ ruke; ~ vrat]
spruiti se <povr.> lei itavom
duljinom tijela u vodoravan poloaj
[~ se na krevetu]
priti 1. staviti u ravan poloaj
[~ ruke; ~ vrat]; 2. dati to izravno iz
ruke [~ tanjure] 3. pren. dati ili
omoguiti komu to [~ djeci udoban
ivot; ~ obitelji ljubav i panju]
4. kao nepunoznani glagol pojavljuje
se uz imenice i moe se zamijeniti
punoznanim glagolom najee
izrazno povezanim s odgovarajuom
imenicom
~ pomo v. pomoi; ~ ruku v.
rukovati se
priti se 1. razviti se u duinu,
zauzeti neki prostor [Naselje se
pruilo od ume do mora.];
2. lei itavom duinom tijela u
vodoravan poloaj [~ se na krevetu]
Prefigirani glagol kao da se specijalizirao za izraavanje samo jednoga od
znaenja koja ima neprefigirani glagol iz kojega je izveden. takvi glagoli nisu
normativno upitni.
2.3.1.2. neki nesvreni glagoli izvedeni sufiksacijom od svrenih prefigiranih
glagola
toj skupini pripadaju glagoli koji imaju zajedniki vidski parnjak, npr. od
iriti prefiksacijom se izvodi parnjak proiriti, a od njega sufiksacijom njegov
vidski parnjak proirivati. Pritom proiriti u odnosu na iriti ima sueno zna-
enjsko polje, a proirivati znaenjsko polje koje se podudara sa znaenjskim
poljem svojega pravog parnjaka proiriti, ali i uz znaenja u kojima odgova-
ra svojemu parnjaku iriti. tako su iriti i proirivati sinonimni u nekim zna-
enjima (iriti ima i neka znaenja koja glagol proirivati nema). sva znaenja
koja ima glagol proirivati ima i glagol iriti, pa se namee pitanje normativno-
ga statusa izvedenoga glagola proiriti. naime, prefiks pro- u svrenome glago-
lu proiriti oznauje samo svrenost (Hudeek Mihaljevi vukojevi 1999:
209) te se izvoenjem nesvrenoga glagola od svrenoga proiriti dobiva gla-
gol ija su znaenja nuno neka od znaenja glagola iriti. I u ovome je slua-
ju rije o odreenoj specijalizaciji znaenja te iako je u odnosu iriti/proirivati
53
mogue raspravljati o tome je li glagol proirivati tvorbeni pleonazam, estoa
uporabe takvih glagola i njihova brojnost upuuju na to da ih ne treba smatrati
normativno pogrjenima, a injenica da proirivati ne pokriva svoj svreni par-
njak proiriti u svim njegovim znaenjima (nego da u dvama znaenjima pro-
iriti ima samo vidski parnjak iriti) upuuje na to da je i tu rije o specijaliza-
ciji znaenja glagola proirivati.
odnos glagola proiriti, iriti i proirivati:
proriti
1. poveati irinu ega,
uiniti to irim
2. uiniti podruje
djelovanja irim ili veim
3. nastojati da se to zna
4. uiniti da to postane
prihvaeno u to iremu
krugu ljudi
5. razmaknuti to u irinu
proriti se <povr.>
1. postati irim, razviti se
u irinu
2. zauzeti vei prostor ili
se razviti u prostoru
3. razviti se u prostoru
riti
1. poveavati irinu ega,
initi to irim
2. initi podruje
3. nastojati da se to dozna
4. initi da to postane
prihvaeno u to iremu
krugu ljudi
5. razmicati to u irinu
riti se <povr.>
1. postajati irim,
razviti se u irinu
3. razvijati se u prostoru
proirvati
1. poveavati irinu ega,
initi to irim
2. initi podruje
proirvati se <povr.>
1. postajati irim, razviti
se u irinu
Ipak, veinu nesvrenih glagola izvedenih sufiksacijom od svrenih prefigi-
ranih glagola ne bi trebalo upotrebljavati u viim stilovima hrvatskoga standar-
dnog jezika, npr. umjesto glagola ispranjavati, ugrijavati svakako bi bolje bilo
upotrijebiti glagole prazniti i grijati.
2.3.1.3. dvostruko prefigirani glagoli
tvorbeni su pleonazmi i dvostruko prefigirani glagoli, npr.: nadopisati, na-
dograditi, nadoplatiti, nadolijevati, nadopuniti, pridodati (i naravno, njihovi
vidski parnjaci te od njih izvedene imenice, npr. glagolske imenice te imenice
nadoplata, nadopuna).
54
Prefiks do- koji se dodaje osnovi pisati, graditi i platiti ve oznauje doda-
vanje onomu to je napisano ili sagraeno. Prefiks na- koji se dodaje ve prefi-
giranomu glagolu dopisati, dograditi i doplatiti to znaenje udvaja te je rije o
tvorbenim pleonazmima. te pleonazme meutim normativni prirunici ne pro-
skribiraju, a rjenici im u pravilu pridruuju isto znaenje kao glagolima s pre-
fiksom do- i povezuju ih kao sinonimne.
8
Moe se raspravljati o tome jesu li ti
glagoli doista sinonimni pa rei da npr. glagol nadozidati znai dodati ve do-
zidanomu. U tom sluaju takvi glagoli ne bi, barem u jednome od svojih zna-
enja, bili pleonastini, ali pregledavanjem korpusa zakljuili smo da se oni u
pravilu upotrebljavaju u istome znaenju kao jednostruko prefigirani glagoli.
2.3.1.4. svreni (izvedeni prefiksacijom) i/ili nesvreni glagoli (izvedeni
sufiksacijom) izvedeni od dvovidnih glagola
tvorbeni su pleonazmi i svreni i nesvreni glagoli izvedeni od dvovidnih
glagola, npr.: ruavati, poruati, veeravati, poveerati, iskopirati, skoncentri-
rati se, zablokirati. U standardnome jeziku dvovidni glagoli ne bi trebali ima-
ti vidskih parnjaka (oni su sami sebi vidskim parnjacima), tj. njihovi parnjaci,
i kad postoje, ne pripadaju standardu. Kao primjer toga pravila u normativnim
se prirunicima navode uglavnom parnjaci koncentrirati se skoncentrirati se
ili razminirati razminiravati. Mnogi drugi svreni glagoli izvedeni prefigira-
njem ili dodavanjem imperfektivnoga sufiksa dvovidnim glagolima nikad nisu
bili predmetom iscrpnijega prouavanja. sili i Pranjkovi u svojoj gramatici
napominju da dvovidni glagoli katkad dobivaju prefiksalne morfeme koji gla-
gole ine svrenima: poveerati, poruati itd. ili nesvrenima: ruavati, raz-
miniravati itd. (sili Pranjkovi 2005: 49). smatramo da ti glagoli pripadaju
razgovornomu stilu hrvatskoga jezika, ali ne pripadaju standardnomu jeziku.
Bilo bi logino da se svreni parnjaci dvovidnih glagola izvedeni prefiksal-
nom tvorbom normativno diskvalificiraju, kao to se redovito ini u nekim pa-
rovima, npr.: koncentrirati se skoncentrirati se, a diskvalificiraju se i parnjaci
izvedeni sufiksalnom tvorbom, npr. razminirati razminiravati. s normativno-
ga gledita prefigirani parnjaci imaju smisla samo tamo gdje je glagol na -irati
nesvren, pa se prefiksalnom tvorbom izvodi njegov svreni parnjak, npr.: pro-
vocirati isprovocirati, recitirati izrecitirati, nervirati iznervirati, ivcirati
iivcirati, kritizirati iskritizirati.
neki su glagoli izvedeni prefiksacijom ili sufiksacijom dvovidnoga glagola
toliko esti u uporabi da ih ipak ne bi trebalo normativno proskribirati, npr. gla-
goli svezati i vezivati izvedeni od dvovidnoga glagola vezati.
8
Kao sinonimi povezuju se u Rjeniku hrvatskoga jezika urednika jure onje.
55
2.3.2. Pridjevi
2.3.2.1. Komparativni i superlativni pleonazmi
Komparativni i superlativni pleonazmi najee su izvedeni od strane osnove,
npr.: optimalniji, najoptimalniji, minimalniji, najminimalniji, maksimalniji, naj-
maksimalniji. Pleonastini su jer se osnovom izrie najvea koliina kakva svoj-
stva te ti pridjevi i u pozitivu imaju superlativno znaenje, npr. optimalan najbo-
lji mogui. veina jezinih prirunika i savjetnika smatra da ih ne treba upotre-
bljavati ni u komparativu ni u superlativu. od domae osnove izveden je kompa-
rativ bitniji i superlativ najbitniji koji su takoer upitni jer pridjev bitan oznauje
da je to najvanije (da se odnosi na samu bit). Meutim, pridjev bitan u uporabi
je znaenjski izjednaen s pridjevom vaan te smatramo da ga se, bez obzira na
znaenje njegove tvorbene osnove, moe stupnjevati kao i pridjev vaan.
Pleonastinim se moe smatrati i cijeli niz pridjeva kojima se izrie potpu-
na mjera kakva svojstva. Ipak smatramo da bi normativno pravilo temeljem ko-
jega se izbjegava uporaba komparativa i superlativa izvedenih od pridjeva ko-
jima se izrie najvea mjera kojega svojstva (savren, besprijekoran, bezizla-
zan...) trebalo relativizirati i razlikovati izvanjezinu od jezine logike. naime,
takvi se pridjevi esto ne upotrebljavaju u znaenju koje proizlazi iz znaenja
njihovih tvorbenih sastavnica, npr. bezizlazan ne znai uvijek iz kojega nema
izlaza, nego i iz kojega se izlaz teko moe nai.
neki su superlativi pleonastini samo u odreenome kontekstu, npr. sve-
ze ustrojstva superlativ + od svih (npr. najpametniji od svih, najbolji od svih)
pleo nastine su jer superlativ ukljuuje znaenje dopune od svih.
2.3.2.2. Glagolski pridjevi s neutralizacijom svrenosti/nesvrenosti
U glagolskim pridjevima kuhan i peen neutralizira se svrenost/nesvre-
nost. Ako kaemo da je meso kuhano, zapravo kaemo da je skuhano, tj. ne ka-
emo da smo ga kuhali, nego da smo proces kuhanja doveli do kraja, da smo
meso skuhali, tj. da je meso skuhano. Isto je i s glagolskim pridjevom peen.
stoga su pridjevi skuhan, speen i ispeen pleonastini.
2.3.2.3. Pridjevne polusloenice sa sinonimnim sastavnicama
Pleonastine su pridjevne polusloenice sa sinonimnim sastavnicama od ko-
jih je jedna u pravilu stranoga podrijetla, npr.: financijsko-novani, gospodar-
sko-ekonomski, obrazovno-edukacijski.
56
2.3.3. Imenice
2.3.3.1. obadvojica, obadvije
Pleonastine su rijei i imenice obadvojica i obadvije te ih u viim stilovima
hrvatskoga standardnog jezika treba zamijeniti s obojica, obje.
2.3.3.2. Glagolske imenice izvedene od pleonastinih glagola
Pleonastine su rijei i glagolske imenice izvedene od nesvrenih pleona-
stinih glagola (te sve to je reeno za glagol vrijedi i za imenicu), npr.: proi-
rivanje, nadoplaivanje, nadograivanje, nadopisivanje.
2.3.4. Prilozi
Pleonastine su rijei i prilozi izvedeni od pleonastinih pridjeva, npr.: naj-
optimalnije, najminimalnije, najsavrenije, najbesprjekornije, bezizglednije,
speeno, skuhano, sveukupno. Prilog sveukupno obino se upotrebljava u rau-
novodstvu kako bi se oznaio zbroj rezultata u stavkama ukupno. s obzirom
na to da ima opravdanja za uporabu te rijei u raunovodstvu, tu nije rije o ple-
onazmu. I pridjev sveukupan oznauje rezultat dobiven zbrajanjem vie zbro-
jeva. Izvan toga konteksta rijei sveukupan i sveukupno ne treba upotrebljava-
ti jer su pleonastine.
2.4. sintaktiki pleonazmi
2.4.1. Pleonastine sveze
dvorjeni pleonazmi najea su skupina pleonazama u naemu korpusu.
Moemo ih podijeliti s obzirom na njihov sintaktiki ustroj. U sljedeoj je ta-
blici prikazan najei sintaktiki ustroj dvorjenih pleonazama.
imenica + imenica ena vozaica, mjesec rujan
imenica + imenica (G) nivo (razina) vodostaja, mjesto odredita,
godine starosti
pridjev + imenica mala kuica, izgledna prilika, odgovarajui
ekvivalent, vremensko razdoblje, itav niz,
vrnjaki buling, uzajamna suradnja, vielani iri
57
zamjenica + glagol ja mislim
glagol + prilog sii dolje
glagol + imenica zarobiti robljem, pjevati pjesmu, misliti misao,
pokloniti poklon/dar, letjeti zrakom, reflektirati odraz
prilog + prilog nikad prije, nikad dosad
prilog + glagol meusobno spojiti, katkad moi, naknadno
uslijediti, javno objaviti
prilog + glagolski
pridjev trpni
prethodno narezan, ve spomenut, naprijed/gore
naveden
prilog + pridjev potencijalno mogue, nuno potrebno,
ve postojee
prilog + prilog
(u veznikome izrazu)
mjesne reenice onamo gdje,
ondje gdje, tamo
gdje, ovdje gdje
vremenske reenice onda kad
nainske reenice onako kako
prilog + veznik
(u veznikome izrazu)
uzrone reenice stoga jer, zato jer,
zato ... jer
dopusne reenice onda ako
neke su sveze pleonastine samo u odreenim gramatikim okolnostima,
npr. u reenicama Osjeam psihiku bol, Osjeam tjelesni bol sveze psihiku
bol i tjelesni bol nisu pleonastine. odrednica psihiku/tjelesni nuna je kad je
potrebno naglasiti je li rije o bolu ili boli (ako se potuje standardnojezina
norma, imenica mukoga roda oznauje tjelesnu, a imenica enskoga roda psi-
hiku patnju). Meutim, u sintagmama pokazivanje tjelesnoga bola, pokaziva-
nje psihike boli pleonazam je tjelesnoga bola i psihike boli jer se iz genitiv-
nih nastavaka tih dviju imenica moe iitati da je u prvome sluaju rije o ime-
nici mukoga, a u drugome o imenici enskoga roda.
vierjeni se pleonazmi najee pojavljuju stoga to je jedna od sastavnica
ve vierjena, npr. trei (po redu), (zbog toga) jer, mobing (na radnome mje-
stu), klasificirati (u skupine). to je posebno sluaj kod povratnih glagola, npr.
popeti se (gore).
58
Postoji i cijela skupina prefigiranih glagola koji zahtijevaju prijedlonu do-
punu s prijedlogom istovjetnim prefiksu, npr.: naskoiti na stol, podbaciti pod
krevet, nabaciti na sebe, potpuzati pod ormar, podvui se pod stube, izii iz
kue. Iako se tu znaenje udvaja, ti glagoli nisu normativno upitni. Rije je o
obvezatnim pleonazmima istoizraznoga prefiksa i prijedloga u obvezatnoj do-
puni koji su uvjetovani gramatikim sustavom hrvatskoga jezika.
2.4.2. vezniki pleonazmi
Pleonazmi su esti u veznikim izrazima, dvorjenim (spomenutim u tabli-
ci) i vierjenim. Meu vierjene pleonazme pripadaju i neki sloeni veznici
koji sadravaju imenice mjesto, vrijeme, namjera, nain itd., to jest obino ime-
nicu od koje se odnosni pridjev nalazi u nazivu vrste reenice.
9
Uzet emo za
primjer samo manji broj sloenih veznika iz spomenute skupine:
vrsta reenice imenica sloeni veznici
vremenska vrijeme itavo (to/ono) vrijeme dok, iz (tog/onog/
istog/tog istog) vremena dok, sve (ono/to)
vrijeme dok, u (onim/tim/istim/onim istim/
tim istim) vremenima kad, u (to/ono/isto/to
isto/ono isto) vrijeme dok, u (to/ono/isto/to
isto/ono isto) vrijeme kad, u vrijeme nakon
to, u vrijeme prije nego to, za (to/ono/isto/
to isto/ono isto) vrijeme dok
nainska nain na nain da, na taj/takav nain da, na taj
nain to
posljedina posljedica s (tom) posljedicom da
namjerna namjera s namjerom da, u namjeri da, bez namjere da
mjesna mjesto na mjestu gdje
pogodbena sluaj,
situacija
u sluaju ako, u sluaju kad, u situaciji kad
9
takve sloene veznike, tj. eksplicitna vezna sredstva, npr. s namjerom da, sa svrhom da,
s ciljem da, koja se upotrebljavaju umjesto veznika da ili kako sili i Pranjkovi smatraju tipini-
ma za administrativno-poslovni stil te navode primjere: to ine s namjerom da pomognu ljudi-
ma (umjesto: to ine da pomognu ljudima, odnosno: to ine kako bi pomogli ljudima), pod uvje-
tom da umjesto veznika ako: o tome se moe donositi zakljuak pod uvjetom da je veina nazo-
na (umjesto: o tome se moe donositi zakljuak ako je veina nazona), na nain kako umjesto
veznika kako ili determinatora onako i veznika kako: Radit ete na nain kako smo se dogovorili
(umjesto: Radit ete (onako) kako smo se dogovorili) i sl. (sili Pranjkovi 2005: 379).
59
tamo gdje u sloenome vezniku postoji kakav modifikator, pojaiva ili
odreiva (intenzifikator ili determinator), dakle kad sloeni veznik daje druk-
iju (potpuniju, precizniju) obavijest od samoga veznika, njegova je uporaba
u standardnome jeziku opravdana. Meutim, upitan je normativni status slo-
enih veznika poput na mjestu gdje, u vrijeme kad, na nain kako, s namje-
rom da, iz razloga to itd. Rije je o pojavi koja se moe tumaiti kao pleona-
zam, ali i kao sloeni veznik koji je u funkciji osobitoga isticanja i precizira-
nja. Reenicu Nai emo se na mjestu gdje smo se dogovorili, moemo inter-
pretirati ili kao mjesnu reenicu u kojoj mjesnu sureenicu uvodi skupina na
mjestu gdje ili kao atributnu reenicu s atributnom sureenicom gdje smo se
dogovorili koja odreuje imenicu mjesto. Prva odgovara na pitanje Gdje emo
se nai?, a druga na pitanje Na kojemu emo se mjestu nai? U prvome bismo
sluaju lake branili tezu da je rije o pleonazmu, u drugome tee. teoretski
je na pitanje o pleonastinosti tih skupina lako odgovoriti: u prilonim ree-
nicama takve su skupine pleonastine, u atributnima to nisu. odrediti pak za
svaki pojedinani sluaj je li rije o atributnoj ili prilonoj reenici mnogo je
tee. one su meutim samo u prilonim reenicama veznike skupine; u atri-
butnim reenicama veza je imenice (npr. mjesto) i veznika (npr. gdje) sluaj-
na, taj veznik uvodi atributnu reenicu, dakle reenicu koja je u funkciji atri-
buta te imenice.
U reenici Posjetitelji su pojurili naglavce gdje su i uli, upravo nedosta-
je skupina na mjesto gdje: Posjetitelji su pojurili naglavce na mjesto gdje su i
uli. tako je i skupina u vrijeme kad nuna u reenici: Tijekom klinikih ispi-
tivanja nuspojave su uglavnom primijeene u vrijeme kad su pacijenti primali
lijek ili ubrzo nakon toga. to su atributne reenice u kojima nije rije o vezni-
kim skupinama na mjesto gdje i u vrijeme kad, nego su kad i gdje veznici koji
uvode atributne sureenice koje su u funkciji atributa imenicama mjesto i vri-
jeme koje pripadaju prilonoj oznaci mjesta, odnosno vremena.
s druge strane, u nainskoj reenici Uini to na nain kako sam ti pokazao,
skupina na nain kako pleonastina je te bi ta reenica trebala glasiti: Uini to
kako sam ti pokazao. drugim rijeima, spomenute veznike skupine prilonih
reenica pleonastine su. U odreenim kontekstima (u atributnim reenicama)
te skupine nisu pleonastine. Iako u tome sluaju o sloenome vezniku moe-
mo govoriti samo ako reenice poput Nai emo se na onome mjestu gdje smo
se dogovorili, razumijevamo kao mjesne, a injenica da se gdje moe zamije-
niti neupitnim atributnim veznikom na kojem upuuje na to da je prije rije o
reenici s udvojenim reeninim dijelovima, tj. da uz atribut onome ima i atri-
butnu sureenicu (Hudeek Mihaljevi 2008: 196).
60
esta je uporaba, osobito u administrativnim tekstovima, skupine osim ako.
nije meutim uvijek rije o pleonazmu. o njemu moemo govoriti u sljedeim
primjerima u kojima emo lako dokazati da je rije o pleonazmu injenicom da
se znaenje reenice ne mijenja izostavimo li osim: Ljudi ne postoje osim ako
nisu kraljevi. > Ljudi ne postoje ako nisu kraljevi. U nekim reenicama ipak ta
skupina nije pleonastina, npr.: Navijam za Brazil, osim ako zaigra loe.
U toj je reenici skupina osim ako sloeni veznik (Hudeek vukojevi
2007: 296). je li veznika skupina osim ako pleonastina, ovisi o sintaktiko-
me ustroju reenice u kojoj se pojavljuje, tj. kao to je vidljivo i iz danih pri-
mjera ona je pleonastina u reenicama u kojima se pojavljuje dvostruka ne-
gacija, a nije pleonastina u reenicama u kojima se dvostruka negacija ne po-
javljuje.
2.4.3. Pleonastini niz
U pleonastini niz mogu biti povezani sinonimi s pomou zareza te veznika
i ili ili: Jako sam se bojao, plaio, Stalno me pitaju zato i zbog ega, bezalko-
holna pia i napitci, nadzor i kontrola. Katkad se pleonazam odraava u inje-
nici da je nosiva rije odreena odrednicama koje obuhvaaju itavo semanti-
ko polje nosive rijei, npr. Na odluku se moete aliti pismenim i usmenim pu-
tem, Tratinica je samonikla i uzgojena biljka, Mogu uiniti da nastane kakva
neugodna psihika ili fizika pojava, Strijelci gaaju u pokretne ili nepokretne
mete, Stan se iznajmljuje branim parovima s djecom ili bez djece. takav pleo-
nastini niz ukljuuje binarni antonimni par (pismeni usmeni, samonikla bilj-
ka uzgojena biljka, psihika pojava fizika pojava, pokretna meta nepo-
kretna meta).
Iako su te reenice zapravo istoznane reenicama Na odluku se moete a-
liti, Tratinica je biljka, Mogu uiniti da nastane kakva neugodna pojava, Stri-
jelci gaaju u mete, zbog potreba isticanja i objanjavanja takve reenice mogu
biti potrebne (netko npr. moe misliti da je tratinica samo samonikla biljka, da
se mogue aliti samo pismeno, da je neugodna pojava samo fizika, da strijel-
ci gaaju samo u nepokretne mete te da se stan iznajmljuje samo branim paro-
vima bez djece). Ipak, takve konstrukcije treba izbjegavati u rjenikim defini-
cijama i u svim kontekstima u kojima nisu nune.
Pleonastini je niz i: kategorija odreenosti i neodreenosti (jer kategori-
ja odreenosti ukljuuje i neodreenost), kategorija brojivosti ili nebrojivosti
(jer brojivost ukljuuje i nebrojivost). est je pleonazam sa sastavnicom dva ili
vie, npr. mjeavina dviju ili vie tvari.
61
2.4.4. Pleonastine reenice
Katkad o ponavljanju obavijesti moemo govoriti samo na razini reenice.
tipini su sluajevi:
reenice u kojima se
skupina na koju se to
primjenjuje navodi s
pomou prijedloga kod
Kod bolesnika s kroninim stridorom bolesnik
polako razvija kompenzacijske mehanizme,
umjesto: Bolesnik s kroninim stridorom polako
razvija kompenzacijske mehanizme.
U istraivanjima kod ljudi poznato je da je kod
transplantiranih osoba broj malignih bolesti i za vie
od sedam puta premauje obinu populaciju, umjesto:
Istraivanjima se pokazuje da je broj malignih bolesti
u transplantiranih osoba i za vie od sedam puta vei
nego u prosjenoj populaciji.
u pogodbenim
reenicama uvedenim s
pomou skupine ako je
rije o
Ako je rije o zrnu graka, kikirikiju ili zrnu
graha, to je est sluaj u male djece, oni esto
navlae vodu te im se poveava volumen,
to stanje dodatno pogorava, umjesto: Zrno graka,
kikiriki ili zrno graha navlae vodu te im se
poveava obujam, a to esto pogorava stanje ako ih
mala djeca progutaju.
u reenicama
s usporednim dijelovima
(objekt objekt objek-
tna reenica):
Ono to elim rei je to
da...; Ono to elimo
istaknuti to je da...; Ono
to mislim je da...
Ono to ja mislim rei to je da e se kriza na
tritu osjeati i cijelo idue tromjeseje, umjesto:
elim rei da e se kriza na tritu osjeati i
cijelo idue tromjeseje.
Ono to elimo istaknuti to je da svi trebamo
uloiti daljnje napore za prevladavanje negativnih
trinih pokazatelja, umjesto: Istiemo kako se svi
trebamo potruditi da bismo prebrodili negativne
trine pokazatelje.
reenice s usporednim
dijelovima: objekt
objektna reenica (elim
upozoriti na to da; Ono
to elim rei je da...)
Prvo na to vas elim upozoriti to je da se
zapitate niste li to zaboravili napisati o
dosadanjem poslovnom iskustvu, umjesto: elim vas
upozoriti na to da se zapitate niste li to
zaboravili napisati o dosadanjem poslovnom iskustvu.
62
Nisu samo ... ti koji... Nisu samo menaderi ti koji bi trebali biti odgovorni
za loe poslovne rezultate umjesto Za loe poslovne
rezultate nisu odgovorni samo menaderi.
Moe, ali ne mora
10
Kabelski kanal moe, ali i ne mora biti dio
konstrukcije zgrade.
pleonazam utemeljen na
predikatnoj antonimiji
Reci mi vrijedi li to ili ne vrijedi, Pitam te hoe li doi
ili ne e, Pitam te je li lijepa ili nije, Pitam te je li
lijepa ili runa, Treba utvrditi je li rezultat djeljiv s 5 ili
nije, Svia li ti se haljina ili ti se ne svia?, Podatci nisu
vjerodostojni, pogrjeni su.
U najveemu je dijelu navedenih primjera rije o sintaktikim pleonazmima,
tj. o nepotrebnome udvajanju istovrsnih ili usporedivih (npr. objekt objektna
sureenica) dijelova. o udvajanju obavijesti u reenici rije je i kad se u istoj re-
enici upotrebljava i kratica npr. i kratica itd.: Pasmine su pasa npr.: jazavar,
njemaki ovar, hrvatski ovar, kotski terijer itd. jer kratica npr. znai da e se
navesti samo nekoliko, ali ne svi primjeri.
Reenice su katkad pleonastine zbog antonimnih sastavnica, npr. pleona-
stina je reenica strukture uvijek kad ... nikad: Uvijek kad su birale dame, ni-
kad nisam bio izabran.
neke su reenine konstrukcije zapravo pleonastine, ali uvjetovane neje-
zinim razlozima, npr. izricanjem empatije. tako je u reenici Dao sam mu svo-
ju ker, nepotreban element svoju, on nita ne doprinosi znaenju jer ga u izri-
canju neotuive posvojnosti (u kojoj je posjedovano npr. dio tijela ili osoba po-
vezana s posjedovateljem rodbinskim, prijateljskim ili osjeajnim vezama) nije
potrebno izraziti, npr.: Boli me ruka, Boli ga glava, Dala mu je srce, Ostavi-
la ga je ena, Ne dam na oca. Meutim, u izricanju relacijske posvojnosti upo-
raba posvojne ili povratno-posvojne zamjenice ima ulogu naglaavanja blisko-
sti i pripadnosti.
est je reenini pleonazam ustroja: do x, ukljuujui i x, npr.: U toj sam
tvrtki radio do 2009., ukljuujui i 2009.; Proitaj tekst do 23. stranice, uklju-
ujui i 23. objanjenja ukljuujui i 2009., ukljuujui i 23. nepotrebna su jer
se podrazumijeva da je godina, stranica itd. koja slijedi iza do ukljuena.
10
takve su reenice este u administrativnome stilu jer poiljatelj poruke eli biti posve si-
guran da e poruka biti ispravno shvaena.
63
obvezatni je reenini pleonazam u hrvatskome jeziku dvostruka negacija
(npr. Nikad nisam pomiljao na to da u uspjeti.). Kao i ve spomenuti obve-
zatni pleonazam povezan s glagolskom rekcijom (istovjetnost glagolskoga pre-
fiksa i prijedloga dopuni) on je uvjetovan gramatikim sustavom hrvatskoga je-
zika koji ponitava logiku injenicu da bi negacija negiranoga trebala biti jed-
naka nenegiranomu izrazu.
svakako je najei postupak kojim se ostvaruje reenini pleonazam nepo-
trebno ponavljanje, npr.:
Najvei broj zastupnika koje jedna drava moe imati je 96 zastupnika.
Bili su svjesni opasnosti i realnosti trenutka u kojemu njihovi graani u tom
trenutku nisu bili spremni prihvatiti nadnacionalni model integracije.
neodreena zamjenica netko, neto, nekakav itd., dakle neodreena zamje-
nica s prefiksom ne-, koja je u nekim sintaktikim uvjetima zamjenjiva s neo-
dreenom zamjenicom bez toga prefiksa pleonastina je u takvim (tj. upitnim
i dopusnim) sintaktikim uvjetima, npr. u reenici Je li me netko traio? ona
je pleonastina (trebalo bi: Je li me tko traio?, a nije pleonastina u reenici
Doi e netko.)
2.5. tekstni pleonazmi
neki se pleonazmi ostvaruju u cjelinama veim od reenice. Katkad tek iri
kontekst moe odgovoriti na pitanje je li rije o pleonazmu ili samo nespret-
nome izraavanju, kao npr. u primjeru koji slijedi, u kojemu tekstni konektor
zato uvodi jedan uzrok, a veznik jer drugi te stoga zato ... jer nije pleonastino:
U svom prvom obraanju Parlamentu barunica Ashton nije slijedila miljenje
Parlamenta. Zato su u svibnju 2010. godine zastupnici pet veinskih stranakih
klubova odbili njezin nacrt ustroja i financiranja Slube jer nije uzela u obzir
njihove primjedbe o transparentnijem ustroju i proraunu Slube.
Zato ... jer moe biti i pleonazam, kao u primjeru: Zato vjerojatno nije znat-
nije do izraaja dola politika pripadnost kandidata jer se radilo i o vrlo va-
nom razdoblju za budunost Unije.
Ponavljanje u primjeru koji slijedi oito je namjerno i slui izazivanju jae-
ga dojma, tj. usmjeravanju itateljeve pozornosti na bitno: U formalnom smislu
Vijee je dugo bilo najutjecajnija institucija Zajednice. Institucija, koja je dugo
jedina imala iskljuivu zakonodavnu funkciju u EU-u i u kojoj su sjedili ugled-
ni i utjecajni politiari nacionalnih drava lanica...
64
2.6. Kontekstni (situacijski) pleonazmi
Katkad na to je li izraz pleonastian moe utjecati kontekst ili situacija u ko-
joj se ostvaruje, npr. Otvori vrata! moe biti pleonazam ako tko stoji pred vra-
tima i kuca na njih, a ne mora ako je u prostoriji u kojoj su vrata i prozor i ako
se eli naglasiti da otvoriti treba vrata, a ne prozor. Kontekstni su pleonazmi, tj.
pleonazmi koji to, ovisno o kontekstu, mogu i ne moraju biti: ponovni povratak,
ponovni povrat, opet ponoviti (te tri sveze nisu pleonastine pod uvjetom da je
ponovnomu povratku i ponovnomu povratu ve prethodio povratak ili povrat),
zajedno s (nije pleonastino u kontekstu zajedno s ... protiv), istinite injenice,
potpuno unitenje (nije pleonastino pod uvjetom da se u istome kontekstu po-
drazumijevaju ili spominju i neistinite injenice, djelomino ili nepotpuno uni-
tenje), naknadne dopune (nije pleonazam ako su prije naknadnih dopuna na-
pravljene npr. redovite dopune) itd.
U reenici Lijek katkad moe prouzroiti nuspojave, katkad moe je pleona-
zam i u standardnome bi jeziku ta reenica trebala glasiti: Lijek moe prouzroi-
ti nuspojave. Mogue je zamisliti reenicu u kojoj se katkad moi ne moe sve-
sti samo na sastavnicu moi, npr. na pitanje Moe li mi uvati djecu?, odgovor
Katkad mogu znai da onaj tko ga daje djecu ne moe uvati uvijek.
takoer, iako se skupina zajedno s smatra prototipnim pleonazmom (u ree-
nicama kao Doi u zajedno s Markom > Doi u s Markom), u nekim kontek-
stima ta skupina nije pogrjena, npr. u reenici Hrvatski odbojkai igrat e u tre-
oj skupini zajedno s Maarskom, Finskom i Grkom, ona je potrebna jer to zna-
i da e Maarska, Finska, Grka i Hrvatska igrati u istoj skupini, a reenica Hr-
vatski odbojkai igrat e u treoj skupini s Maarskom, Finskom i Grkom znai
da e hrvatski odbojkai igrati utakmice protiv odbojkaa tih triju zemalja.
Mnoge su sveze pleonastine tek u odreenome kontekstu. I kad je rije o
svezi malo novoroene, moemo razlikovati sluaj pleonastinosti (svako je
novoroene malo), od sluaja nepleonastinosti (novoroene s malom poro-
ajnom teinom).
Pleonastina je sveza bez dodanih konzervansa koja se esto nalazi na pre-
hrambenim proizvodima i trebala bi glasiti bez konzervansa. Potencijalno je
pleonastina sveza bez dodatnih konzervansa, tj. ona je i pleonastina i pogrje-
na ako se njome eli kazati da u prehrambenome proizvodu nema konzervansa
(a upravo to proizvoai ele rei), a ne bi bila pleonastina u kontekstu u ko-
jemu bi se podrazumijevalo da proizvod sadrava neke konzervanse (pa su oni
na njemu deklarirani), ali se eli istaknuti da ne sadrava nikakve druge (osim
navedenih) konzervansa.
65
3. semantika podjela pleonazama
Analiziramo li pleonazme s obzirom na znaenje sastavnih elemenata pleo-
nastinih konstrukcija, razlikujemo nekoliko sluajeva:
sastavnice su pleonastine
konstrukcije istoznane
ili bliskoznane
ak tovie, no meutim, stoga jer,
zato jer, sveti otac papa
meu sastavnicama postoji
odnos hiperonim hiponim
ena vozaica, mjesec rujan, grad
varadin, tvrtka pod nazivom Nokia,
knjiga naslova Zameo ih vjetar,
asopis pod imenom The Red Barrel
meu sastavnicama postoji
odnos hiponim hiperonim
oker boja, be boja
meu sastavnicama je odnos mjerna
jedinica veliina koja se mjeri
kilogram teine, metar duljine, sat
vremena, godina dana, mjesec dana
jedan je element sastavnica
znaenja drugoga elementa
sii dolje, vremensko razdoblje, ui unutra,
unaprijed planirati, besplatni poklon,
rezervirati unaprijed, sastavni dijelovi,
letjeti kroz zrak, uplja cijev, krajnji
rezultat, stara poslovica, par blizanaca,
istinite injenice, jednake polovice, pisana
dokumentacija, struna ekspertiza,
isplakati suze, pjeana dina,
cijena kotanja, osobno miljenje, osobni
prijatelj (moda u suprotnosti prema
obiteljski prijatelj), trati trku, plakati pla,
misliti misao
sastavnice su antonimi pismeni ili usmeni ispit
Ako su sastavnice pleonastine konstrukcije istoznane ili bliskoznane, mo-
emo upotrijebiti jedan ili drugi element, npr. Oekivala sam da e svi doi, no
meutim dola su samo petorica. > Oekivala sam da e svi doi, no dola su
samo petorica ili Oekivala sam da e svi doi, meutim dola su samo petorica.
66
Ako su sastavnice pleonastinih konstrukcija u hijerarhijskome odnosu, tre-
ba upotrijebiti samo hiponim, npr. Ona je najbolja ena vozaica koju pozna-
jem. > Ona je najbolja vozaica koju poznajem.
najee je kod pleonastinih konstrukcija jedan element sastavnica znae-
nja drugoga elementa. tu najee elementi ne pripadaju istoj vrsti rijei, npr.
esto je rije o glagolima ija je dopuna sastavnica njihova znaenja. toj sku-
pini pleonazama pripadaju: letjeti zrakom, planirati plan
11
, dignuti gore, spusti-
ti dolje, sii dolje, popeti se gore, odgoditi za poslije, piti to tekue, prepusti-
ti/dati komu drugom itd.
U tom sluaju treba upotrijebiti samo onaj element koji u svojemu znaenju
ukljuuje i znaenje drugoga elementa: letjeti, planirati, dignuti, spustiti, sii,
popeti se, odgoditi, piti, prepustiti/dati komu.
U ovoj su skupini esti pleonazmi u kojima je isto znaenje izraeno tvor-
benim elementom i posebnom rijeju, npr. mala kuica sufiks -ica deminu-
tivni je sufiks koji znai da je rije o emu malome, ena vozaica sufiks -ica
sufiks je s pomou kojega se tvore enski mocijski parnjaci i oznauje da je
rije o eni.
3.1. egzotizmi s objasnidbenom sastavnicom
Posebna su vrsta pleonazama egzotizmi s objasnidbenom sastavnicom, npr.:
australska koala, egipatski faraon, vika gajeta falkua, ukrajinska grivna, por-
tugalski fado, junoamerika ljama, indijski sari, kotski kilt, brazilska kapue-
ra, grka drahma, maarska forinta. Pleonazmi nisu: ameriki dolar (jer posto-
je kanadski i australski dolar) ili kuvajtski dinar (jer postoje iraki, alirski, ba-
hreinski, jordanski, srpski, libijski i tuniski dinar). egzotizmi se katkad pojav-
ljuju i s hiperonimskom sastavnicom: juha minestrone. objasnidbena sastavni-
ca moe biti potrebna ako pretpostavimo da je primatelju poruke potrebno do-
datno objanjenje, ali je najee ipak rije o nepotrebnome pleonazmu.
4. Podjela pleonazama prema podrijetlu sastavnih elemenata
Prema podrijetlu sastavnih elemenata moemo razlikovati ove sluajeve:
11
ovoj skupini pripadaju svi glagoli s unutranjim objektom.
67
strani + domai element
(bez obzira na poredak
sastavnica)
mobing na radnome mjestu, vodei lider,
zidni mural, najoptimalniji, pola litre gratis na
dar, mogue opcije, potencijalno mogue, druga
alternativa, softverski program, struna
ekspertiza, neeljene nuspojave, pisana
dokumentacija, klasificirati u skupine, buket
cvijea, uobiajena rutina, e-mail poruka
domai + domai element ak tovie, osnovni temelji
strani + strani element dispenser-automat
12
, duopack pakiranje, 2pack
pakiranje, Punta Ertec
13
Iznimno su esti sluajevi u kojima se pleonastina konstrukcija sastoji od
domaega i stranoga elementa. Uzrok je takve pleonastinosti elja govornika
da osigura da poruka bude pravilno primljena. Govornik nije siguran da je ele-
ment stranoga jezika dovoljno poznat da prenese poruku, pa osjea potrebu da
ga dodatno objasni. takav postupak nije primjeren standardnomu jeziku. Mo-
bing ve u sebi ukljuuje sastavnicu na radnome mjestu pa treba rei zlostavlja-
nje na radnome mjestu (ili, ako se eli upotrijebiti strana rije, samo mobing),
vodei lider je voa ili samo lider (koji je uvijek vodei), mural je uvijek zidni,
pa taj element treba izostaviti.
nerijetko nastaju i pleonazmi koji se sastoje od strane pokrate i domae
rijei istoznane s jednim elementom razvezane strane pokrate:
pokrata + rije istoznana s
jednim elementom pokrate
razvezano
GMo organizam genetically modified organism organizam
HIv virus human immunodeficiency virus virus
IsBn broj international standard book number broj
LCd zaslon liquid crystal display zaslon
PIn broj personal identification number broj
RAM memorija random access memory memorija
RoM memorija read only memory memorija
XML jezik Extensible Markup Language jezik
12
dispenser je automat za toenje pia.
13
ovoj skupini esto pripadaju i onomastiki pleonazmi, vidi poglavlje 1.3. Onomasti-
ki pleonazmi.
68
ovomu se nizu esto dodaje i primjer SMS poruka. Pokrata SMS znai short
message service (usluga [slanja] kratke poruke) pa bi SMS poruka bila poru-
ka poslana s pomou usluge [slanja] kratkih poruka, dakle ne bi bila pleonasti-
na. Ipak, metonimijskim pomakom u hrvatskome je jeziku pokrata SMS dobi-
la znaenje poruke (npr. u reenici Poalji mi SMS, Javi joj se SMS-om), pa je
opravdano smatrati da je SMS poruka takoer pleonastian izraz. Isti je odnos
izmeu MMs-a (multimedia messaging service, tj. usluga [slanja] multimedij-
skih poruka) i MMs poruke.
5. Potrebni pleonazmi
neka se vierjena strana imena mogu sklanjati bez ikakvih problema. to
su uglavnom imena gradova i drava (New Jersey, Santa Barbara, San Fran-
cisco, West Point, New York, New Mexico, Rhode Island), a neka, npr. imena
nekih ustanova, asopisa i sl., dovode do nedoumica koje se mogu rijeiti ple-
onazmom:

primjer potreban pleonazam
odrao je predavanje na
department of education.
odrao je predavanje na odsjeku department of
education.
Predavao je na University of
Yamaguchi.
Predavao je na sveuilitu University of
Yamaguchi.
Bio je lan Mathematical
society of japan.
Bio je lan drutva Mathematical society of
japan.
Mnoge e tekstove
itatelj nai u njihovim email
newsletters.
Mnoge e tekstove itatelj nai u njihovim
biltenima email newsletters.
U virus encyclopedia posto-
je oznake odnosi li se pojam
o virusu na Apple/Macintosh,
32-bitne sustave Windowsa ili
Unix/Linux.
U enciklopediji virus encyclopedia postoje
oznake odnosi li se pojam o virusu na
Apple/Macintosh, 32-bitne sustave Windowsa ili
Unix/Linux.
Za takav pleonazam moemo rei da je potreban jer se njime rjeavaju mor-
foloki problemi.
69
nelagoda prouzroena time to nije jasno kako koje ime treba sklanjati do-
bar je razlog za pleonazam, npr. sigurno se ne e pogrijeiti ako se ime ericsson
nikola tesla sklanja tako da se umetne rije tvrtka i ta se rije sklanja, npr.: do-
lazim iz tvrtke Ericsson Nikola Tesla; radim u tvrtki Ericsson Nikola Tesla. I i-
njenica da u standardnome jeziku ne treba sklanjati latinska imena moe zbu-
njivati, pa se i ta nelagoda moe premostiti pleonazmom, npr.: Sluao sam kan-
tatu Carmina burana.
Zakljuak
Pleonazmi se openito smatraju nepoeljnima u standardnome jeziku, oso-
bito u njegovim viim stilovima. U ovome se radu uz svaku skupinu pleonaza-
ma, a esto i uz pojedinane primjere, daje ocjena normativne prihvatljivosti,
pa je ovdje ne emo ponavljati. Pokazali smo da tvrdnju da su pleonazmi u stan-
dardnome jeziku nepotrebni treba relativizirati te pleonazam normativno ocije-
niti s obzirom na niz parametara. standardnomu su jeziku posve neupitno po-
trebni obvezatni pleonazmi, dakle oni koji su posljedica njegova gramatikoga
sustava (npr. dvostruka negacija i prefigirani glagoli s prijedlonim dopunama
u kojima je prijedlog istovjetan prefiksu).
standardnomu su jeziku potrebni i pleonazmi s fokusatorima koji pojaava-
ju njihovo znaenje, npr. bez ikakvih promjena, bez nekih problema, sam vrh,
bez ijednoga pitanja. standardnomu su jeziku potrebni i izrazi poput 2009. go-
dina. Iako oni jesu pleonastini jer je jasno da je 2009. godina, toliko su uobi-
ajeni da ih se ne smatra normativno upitnima. Postoji ak i lektorsko pravilo
da se, ako reenica zapoinje brojem koji oznauje godinu, ispred njega dodaje
rije godina kako reenica ne bi poinjala brojem.
Iako je pojava pleonazama u jeziku u hrvatskome jezikoslovlju davno zabi-
ljeena
14
, pleonazmima su se hrvatski jezikoslovci bavili uglavnom samo spo-
radino. U mnogim se radovima oni spominju
15
, ali nema sustavne monografije
posveene tomu problemu. Pleonazmi su se dijelili na razliite naine, npr. na
14
jo 1931. godine tomo Mareti u Gramatici i stilistici hrvatskoga ili srpskoga knjiev-
nog jezika govori o pleonazmima i razlikuje ove tipove: ponavljanje iste oznake (odredbe) dru-
gim rijeima (tautologija), epitet koji ne proiruje predodbu o pojavi (npr. tamni mrak) i sl.; sve-
za dviju sinonimnih rijei za isti pojam (npr. u njih nema ni snage ni moi; ... strano i uasno);
sveza sinonimnih rijei koje se ne osjeaju kao dvije rijei nego kao jedna rije; svaka rije su-
vina za smisao ili rije bez znaenja; npr. zamjeniki oblik si u uzvinim reenicama (npr. bla-
go li si meni, teko si ga meni).
15
Usp. npr. radove t. Gazdi-Aleri (2009.), B. tafre (2007.), j. silia i I. Pranjkovia
(2005.), B. Petrovi (2005.) i I. Pranjkovia (1996.).
70
perifrazu, perisologiju, ditologiju, tautologiju, parapleromu, analepsu
16
, a po-
djele su najee raene za stilsku analizu. U ovome radu krenuli smo od pri-
kupljenoga korpusa te nastojali pleonazme razvrstati na praktino primjenjive
naine. Pri tome smo u prvome redu imali u vidu hrvatski standardni jezik te
nam je cilj bio prepoznati pleonastine izraze i odluiti jesu li oni u standardno-
me jeziku potrebni ili ga samo optereuju. stoga smo najprije odvojili kategori-
je stilskih, frazeolokih i onomastikih pleonazama, a ostale kategorije podvr-
gnuli normativnoj prosudbi. Budui da ovdje govorimo i o potrebnim pleona-
zmima te da pleonazam moe biti i samo jedna rije, smatramo da je potrebno
preoblikovati neke uobiajene definicije pleonazma koje pleonazme odreuju
kao nepotrebno gomilanje rijei, dodatak rijei koja je na tome mjestu suvina;
uporabu suvinih rijei; skupljanje rijei s istim znaenjem; nepotrebno gomi-
lanje izraza koji su meusobno slini po smislu. Uzevi u obzir sve navedeno u
ovome radu, pleonazme bismo u najiremu smislu mogli odrediti kao udvaja-
nje ili ponavljanje obavijesti.
Literatura:
Bagi, Kreimir 2010. od vika glava (ne) boli. Vijenac, 423, Zagreb, 7.
Birti, matea; ivana matas ivanKovi 2009. Akuzativne dopune uz neprijela-
zne glagole: to su unutranji objekti?. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i
jezikoslovlje, 35, Zagreb, 119.
Brozovi ronevi, Dunja 1998. Romansko-hrvatski dodiri u toponimiji Istre i
kvarnerskih otoka. Folia onomastica Croatica, 7, Zagreb, 121.
Duli, mihovil (prir.) 1997. Govorimo hrvatski. Jezini savjeti. Zagreb: Hr-
vatski radio naklada naprijed.
gazDi-aleri, tamara 2009. Stilska obiljeja politikoga govora. doktorska
disertacija. Zagreb: Filozofski fakultet.
http://savjetnik.ihjj.hr/
huDeeK, lana; milica mihaljevi; luKa vuKojevi (izvr. ur.) 1999. Hrvatski
jezini savjetnik. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje Perga-
mena kolske novine.
huDeeK, lana; luKa vuKojevi 2007. Podrijetlo, ustrojstvo, funkcija i nor-
mativni status sloenih veznika i veznikih skupina. Sintaktike kategorije,
Zbornik radova znanstvenoga skupa s meunarodnim sudjelovanjem Hrvat-
ski sintaktiki dani, osijek, 283334.
16
Podrobnije o njihovim odnosima i definicijama u djelima M. solara (2006.), L. Zime
(1988.), d. ivkovia (1985.) i R. simeona (1969.).
71
huDeeK, lana; milica mihaljevi 2008. veznika sinonimija i antonimija u
hrvatskoj leksikografiji. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje,
34, Zagreb, 167199.
huDeeK, lana; milica mihaljevi
2
2010. Hrvatski terminoloki prirunik. Za-
greb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
lehmann, christian 2005. Pleonasm and hypercharacterization; http://www.
christianlehmann.eu/publ/Hypercharacterization.pdf (pristupljeno 14. li-
stopada 2010.)
mareti, tomo 1931. Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga knjievnog
jezika. Zagreb: jugoslavensko nakladno d. d. obnova.
marKovi, ivan 2009. Rezultativni sekundarni predikat u hrvatskome. Suvre-
mena lingvistika, 68, Zagreb, 221246.
matthews, Peter h.
2
2007. The Concise Oxford Dictionary of Linguistics.
oxford: oxford University Press.
melvinger, jasna 1983./1984. Frazeoloki parovi rijei. Jezik, 31, 4, Zagreb,
107114.
Petrovi, BernarDina 2005. Sinonimija i sinoniminost u hrvatskome jeziku.
Zagreb: Hrvatska sveuilina naklada.
PranjKovi, ivo 1996. Funkcionalni stilovi i sintaksa. Suvremena lingvistika,
41/42, Zagreb, 519527.
sili, josiP; ivo PranjKovi 2005. Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i
visoka uilita. Zagreb: kolska knjiga.
simeon, riKarD 1969. Enciklopedijski rjenik lingvistikih naziva, II. svezak.
Zagreb: Matica hrvatska.
solar, milivoj 2006. Rjenik knjievnoga nazivlja. Zagreb: Golden marketing
tehnika knjiga.
imunovi, Petar 2005. Toponimija istonojadranskoga prostora. Zagreb: Gol-
den marketing tehnika knjiga.
Kari, ivo 2003. Temeljci suvremenoga govornitva. Zagreb: kolska knjiga.
onje, jure (ur.) 2000. Rjenik hrvatskoga jezika. Zagreb: Leksikografski za-
vod Miroslav Krlea kolska knjiga.
tafra, BranKa 2007. Pregrt jezinih zrnaca. Nova mehanizacija umarstva,
28, Zagreb, 6062.
viDovi, Domagoj 2010. obiteljski nadimci u Puiima na otoku Brau. Ras-
prave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 36, 2, Zagreb, 345367.
zima, luKa 1988. Figure u naem narodnom pjesnitvu. Zagreb: Globus.
ivKovi, Dragia (ur.) 1985. Renik knjievnih termina. Beograd: nolit.
, (. .) 1990.
. : .
72
Pleonasms in the Croatian standard language
Abstract
the authors have gathered a large corpus of pleonasms from language ma-
nuals, journals, dictionaries, students papers and texts they have received for
language editing. they were divided into different categories on the basis of
syntactic (word, syntagm, sentence, text), semantic (hyperonym hyponym,
synonymy, anthonymy, inclusion) and formal criteria (number of words). they
have been analyzed from a descriptive and normative point of view and the
cases of necessary pleonasms (stylistic, phraseological, onomastic, required by
grammar, required by situation or context etc.) have been discussed.
Kljune rijei: pleonazam, tautologija, norma, hrvatski standardni jezik
Key words: pleonasm, tautology, language standard, Croatian standard language

37 01 03 Hudecek Lewis Mihaljevic

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

37 01 03 Hudecek Lewis Mihaljevic

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

41

RASPRAVE INSTITUTA ZA HRVATSKI JEZIK I JEZIKOSLOVLJE 37/1 (2011.)

You might also like