DIDAKTIKA predmet sustavnog organiziranog uenja orijentirano

na razvoj pojedinca OSOBNOSTI (teorijsko promiljanje

nastave)
METODIKA sustav znanstvenog miljenja nastave sasvim odreenog
predmeta
UENJE aktivnost (IS!"ST#O) kojim posti$emo promjenu svog
ponaanja% temelj O&'O(NO OB)*+O#NO' ,)O-.S*
OBRAZOVANJE pedagoki (&I&*!TI/!I) osmiljeno i sustavno
organizirano uenje zasnovano na kognitivnoj i psi0omotornoj
s1eri linosti sa ciljem da se ST.!N" +N*N(* i #(.2TIN.
zatim )*+#I(*(" S,OSOBNOSTI3
ODGOJ S"ST*#NO O)'*NI+I)*NO "/.N(.% zasnovano na
a1ektivnoj i kognitivnoj s1eri linosti (i spoznajnoj) sa ciljem
)*+#O(* OSOBNOSTI
NASTAVA ,O(*#NI OB4I! O)'*NI+I)*NO' "/.N(* kojemu
je cilj O&'O( I OB)*+O#*N(.3 "spjenost ovisi o
sposo5nosti% iskustvu i motiviranosti ("6S 7 I 7 8)
KOMPONENTE NASTAVE
"enik
"itelj Nastavni sadr$aj
9 odnos izmeu sudionika nastave (!O8"NI!*-I(*)
9 nastavno dogaanje (SIT"*-I(* N*ST*#.)
KOMUNIKACIJA
S,O+N*(N* (IN:O)8*TI#NO !O'NITI#N*)
POSTIGNUE
;3 ,redstavljanje ,).+.NT*-I(*
<3 ,rijem i o5rada ,).!O&I)*N(.
=3 ,rimjereno ponaanje
.8O-ION*4N* (*:.!TI#NO INT.)*!-I(S!*)
OSOBNOST
;3 )azumijevanje
<3 &ijalog
=3 Simetrinost
>3 )everzi5ilnost
RADNE FORME NASTAVE
9 :rontalna
9 'rupni rad (uenje u grupi)
9 )ad u paru (uenje u paru)
9 individualni rad (samostalno uenje)
ORGANIZACIJA UENJA
;3 CILJEVI uenja
<3 PROCES pripremanje% o5rada% vje$5anje% ponavljanje
=3 S"8*TI#NO VREDNOVANJE
>3 +*#)2NI &IO kratki pregled unazad
, r i p r e m a n j e
- 99999999 O 99999 # 999999 , 9999999 #s
# r e d n o v a n j e
STOAC ISKUSTVA
SI8BO4I
().*4NOSTI)
9 govor
9 vizualno
*"&IO #I+"*4N*
,).+.NT*-I(*
().*4NOSTI)
9 gra1ikoni% dijagrami
9 crte$i% 1ilm% 1otogra1ija
9 T#% ,-% multimedija
I+)*#NI &O&I) S ).*4NO2?I
9 @orks0op% diskusija% rasprava
9 .!S,.)I8.NT
VERBALNE METODE NASTAVE
*) "S8.NO I+4*'*N(.
9 predavanje
9 opisivanje
9 o5janjavanje
9 o5razlaganje
B) )*& N* T.!ST"
9 pisanje% prepisivanje% samostalni odgovori uenika na pitanja
9 razgovor% diskusija
VIZUALNE METODE NASTAVE
*) &.8ONST)*-I(*
B) -)T*N(.
PRAKSEOLOKE METODE NASTAVE
9 4*BO)*TO)I(S!O IST)*AI#*/!I karakter nastave
ELEMENTI NASTAVE CPK
;3 -I4(.#I to
<3 ,)O-.S kako
=3 !)IT.)I( vrednovanja
NASTAVNI PROCES
;
;3 ,)I,).8*
<3 ,)I(.8 I OB)*&*
=3 #(.AB*N(.
>3 ,ON*#4(*N(.
B3 #).&NO#*N(.
PRIPREMA
9 pod pripremu u5rajamo one nastavne aktivnosti kojima se nastoje
stvoriti potre5ni uvjeti osnovne nastavne aktivnosti
;3 ,)I,).8* "/.NI!* predznanje uenika
<3 8*T.)I(*4NO T.CNI/!* ,)I,).8* prostor% ureaji%
pri5or% 1ilmovi i sl3
PRIJEM I OBRADA
je miljenje zasnovano na injenicama% a svaka je spoznaja misaona
tvorevina koja implicira iskustvo
pretpostavlja pripremu uenika orijentiranu na o5navljanje oni0
znanja koja su potre5na u o5radi novi0 sadr$aja
nije ista emisija sadr$ajaD
ukljuuje misaone procese kojima uenik prerauje ono to dolazi do
njega
temeljna nastavna aktivnost (ne mnogo ali na mnogo naina)
<
DVA PROCESA OBRADE TRANSFORMACIJE
;3 ,.)-I,I)*NO' " !O'NITI#N. T#O)B. pr3 trokut je
omeen sa tri du$ine
<3 OB)*E.N. S,O+N*(. " .8,I)I(S!. !O).4*-I(.
(O&NOS.9S#I(.T)
9 trans1er znanja u nove situacije
9 uenik konkretizira aktivnosti i koristi i0 u rjeavanju situacija
koje stoje pred njime +*,*8/I#*N(.
MISAONA OBRADA
ono to vidimo izla$emo o5radi (vraanje apstraktnom)
kada strukturirano dati gotovi sadr$aj povezujemo sa
iskustvom% vizualiziramo kako 5i ga lake primili i preradili
INDUKTIVNA OBRADA polazimo od konkretnog
DRDUKTIVNA OBRADA polazimo od apstraktnog
,rimjer F T).N(.
9 osobno s!"s#$o (vo$nja 5iciklom% klizanje i sl3)
9 %&o'(#&(n)*% .!S,.)I8.NT injenina osnova
9 +*n*&(,-(.)( matematika% de1inicija% crte$333
9 $*&/!(.)( rjeavanje zadataka% snala$enje u drugim
situacijama
PRIJEM I OBRADA )* s%o-n()no !o&(0(n)* 1o .)*,n* s(1&2()(
n(s#($n* )*1n.* 3"%o-n($(n)*4 %o$*-$(n)*4 (n(,-( 56
VJEBANJE
9 vje$5om poveGavamo trans1er znanja% tek nakon o5rade i
razumijevanja
9 vje$5anje kao dio o5rade O,).&8.?"(. +N*N(. (prekodiranje
znanja) i ,)O&"B4("(. S,O+N*(" (generalizacija na viu razinu)
9 vje$5anjem uimo ).,.)T"*) )*&N(I i !)IT.)I(S!I
OB)*+*- +* *"TO.#*4#*-I("
*3 PRIPREMANJE
;3 Odrediti cilj (to% zato)
<3 O5noviti znanja koja su u osnovi vje$5anja
=3 Odrediti kriterije (5rzinu% tonost i uz koju toleranciju)
>3 8aterijalno te0nika priprema
B3 instrukta$a F #.)B*4N* (rijeima) i *!TI#ISTI/!*
(demonstracija)
B3 VJEBANJE
;3 ,oetno vje$5anje
tonost operacija i nji0ovi0 sklopova (instrukcijaoperacija)
<3 Osnovno temeljno vje$5anje
izvoenje aktivnosti% o5razlo$enje (temelj 1ormiranja vjetine)
=3 +avrno vje$5anje
spoznaja se trans1ormira i prekodira u ,ON*2*N(.
PONAVLJANJE
9 ponavljanje oznaava radnju kojom se te$i o5navljanju i osvje$avanju
u sjeGanju onoga to od prije znamo3
9 prijanje znanje podi$emo na viu razinu generaliziranosti i
produ5ljujemo o5radu
9 N. 8NO'O *4I N* 8NO'O N*/IN*
;3 REPRODUKTIVNO
9 podizanje generaliziranosti znanja na viu razinu
9 poveGanje trans1era znanja
<3 PRODUKTIVNO 3!o&7#*n)*6 *N*4I+*% SINT.+*%
!4*SI:I!*-I(*% "S,O).EI#*N(.% *N*4O'I(*% &O!*+%
)(.2*#*N(. ,)OB4.8*% !ON!).TI+*-I(*
9 visoka razina generalizacija% trans1era znanja
9 uloga jezika% koristeGi se ver5alnim kodom ostvarujemo nove
realnosti i odnose meu situacijama
VREDNOVANJE
9 nastavna aktivnost kojom se utvruje stupanj steenog znanja i
vjetine u odnosu na postavljene ciljeve
9 osnova regulacije nastavnog procesa
MJERENJE karakterizira iskazivanje znanja i vjetina pojedinca u
nekim 5rojanim vrijednostima (z9vrijednost)
PROCIJENJIVANJE vri se tako da se na jednoj ljestvici odredi
pozicija nekog uenika
ISPITIVANJEM MORMO 8
;3 (*SNO I (.&NO+N*/NO (operantno) odrediti to
podrazumijevamo pod znanje
<3 "T#)&ITI ,IT*N(* I4I +*&*T!. koje stavljamo pred
uenika i reakcije na osnovu koji0 zakljuujemo razinu znanja
POGREKE U ISPITIVANJU 8
;3 N*1o$o,)(n b&o) $(,)(n9 0n)*n.( o -n(n)" $)*7#n('(
9 nedovoljno se esto ispituje
9 ne o5u0vaGamo sva podruja znanja i vjetina
9 ne uviamo sve razine znanja (znanje je i prepoznavanje i
reprodukcija i moguGnost rjeavanja pro5lema)
9 nedovoljna raznolikost ispitni0 postupaka (+OT% esej9
pitanja% usmeno ispitivanje)
<3 Po+&*7!* !o1 o.)*n)$(0(
9 razliiti kriteriji
9 sklonost sla5ijim ili 5oljim ocjenama tj3 Hzlatnoj srediniH
(nesigurnost ocjenjivaa)
9 0allo e1ekt
NAINI I TE:NIKE ISPITIVANJA
;3 OPAANJE TIJEKOM NASTAVE4 USMENO
ISPITIVANJE
<3 PISMENO ISPITIVANJE
9 kolske pismene zadaGe esej tipa
9 kontrolna pitanja zadaGe esej tipa
9 kontrolni zadaci (o5jektivnog tipa)
9 niz zadataka o5jektivnog tipa
=
9 test znanja standardizirani postupak
NIZ ZADATAKA OBJEKTIVNOG TIPA
PROCEDURA8
;3 Lo.&(n)* #o0no o1&*;*no+ %o1&"0)( 3n(s#($n( )*1n.(4
%&*1'*#(4 .)*,n*6
<3 N($*s# on( -n(n)( !o)( '()" n()$*<" $(2nos#4 7#o "0*n!
#&*b( -n(#
=3 P&*#$(&(n)* n($*1*no+ -n(n)( " %#(n)( ob)*!#$no+ #%(
>3 O%#'(,no +&"%&(n)* %#(n)( ob-&o' n( 8
9 tip pitanja
9 karakter grae
9 te$inu (od laki0 ka te$im)
B3 P(-# 1( n* b"1* -(1(#(!( !o)* 'o+" s$ &)*7# o1nosno
!o)* n#!o n* 'o2* &)*7# 3-(1(. #&*b()" b# s&*1n)* #*7!6
I3 Ins#&"'*n# #&*b( 1(# n( o.)*n" s"s#&"0n)(.'(
*$*n#"(,no 1o#)*&(#
J3 D(# "%"#" "0*n.'( n(s#($n.'( -( %&')*n"
K3 Ob&(1# &*-",#(#*
9 zakon prisilne distri5ucije (zvonasta krivnlja)
9 z9vrijednost
>
KVANTITATIVNA ANALIZA pratimo z9vrijednost u toku godine
SD
X X
z

=
X X SD
postignuti 5roj 5odova
aritmetika sredina
standardna devijacija
;
<
) (
<

=

N
X
SD
N
X
N
ukupan 5roj 5odova
KVALITATIVNA ANALIZA pratimo kako su uenici savladali
pojedine dijelove sadr$aja
VREDNOVANJE USPJE:A
FORMATIVNO integrirano u nastavni proces i ono je optimalizacija
uenja% komunikacija% uenje na responditivnoj aktivnosti
SUMATIVNO nakon zavretka uenja% daje uvid u postignuGe
uenika o5zirom na odreene standarde
NASTAVNI SUSTAVI
=3 ,).&*#*/!* N*ST*#*
>3 C.")ISTI/!* N*ST*#*
B3 ,)O')*8I)*N* N*ST*#*
I3 ,)OB4.8S!* N*ST*#*
PROGRAMIRANA NASTAVA
PREDNOSTI
9 putem kratki0 koraka sigurno sti$emo da cilja
9 visoki postotak uspjenosti
9 stalna povratna in1ormacija (motivirani uenici)
9 rad je individualiziran
9 maksimalno iskoritavanje psi0o1izike snage uenika
SLABOSTI
9 strogo voenje uenika 9 direktivnost
9 onemoguGavanje stvaralakog rada
9 nedostatak komunikacije uenik9nastavnik (negoF uenik9stroj)
IZRADOM PROGRAMIRANOG MATERIJALA TREBA 8
9 jasno odrediti ciljeve (osnovna pretpostavka svakog programa)
9 koje i kakve promjene u znanju $elimo postiGi uenjem (vjetine%
navike% sposo5nosti i druga o5ilje$ja pojedinca)
9 operacionalizirati ciljeve (sadr$ajne jedinice% aktivnosti%
organizacija uenja)
9 izraditi kriterijske zadatke za uvid u rezultate uenja
APERSONALNA KOMUNIKACIJA uenik komunicira sa
programom (so1t@are)% nastavnik nije u ulozi voenja i
usmjeravanja tj3 pouavanja3 "enje pojedinca je pod kontrolom
programa
DIFERENCIJALNO POTKREPLJENJE svaka do5ra reakcija se
nagrauje a loa ka$njava izostankom nagrade3 &ovodi do
$eljenog ).,.)T"*)* ,ON*2*N(* tj3 oekivani0 znanja i
moguGnosti uenika3
LANCI
9 ine samostalne i meuzavisne sadr$ajne jedinice od koji0 je
sastavljen program3
9 pored sadr$aja ukljuuju i aktivnost uenja
9 razmak meu lancima zovemo S,O+N*(N* &IST*N-*
9 uspjeno savladavanje pret0odnog lanka je pretpostavka spoznajnog
napredovanja (prelaska na novi lanak)
9 mogu 5iti linearni i razgranati
I DIO
PREDSTAVLJANJE NOVE INFORMACIJE
3-&(2($(n)* no$9 s%o-n()(6
9 .!S,4I-ITNO (&I).!TNO)
9 ).&"&*NTNO (IN&I).!TNO) uenici sami dolaze do
izvora in1ormacija
II DIO
ZADATAK4 PITANJE
3%o#.(n)* n( (!#$nos#6
9 integrira rjeenje zadatka i odgovor na pitanje tako da se
o5u0vati pret0odna dana in1ormacija
III DIO
POVRATNA INFORMACIJA
3"$1 " s%&($nos# o1+o$o&(6
9 regulira aktivnost uenika
9 samostalna provjera na putu do cilja
ARTIKULACIJA PROGRAMIRANE NASTAVE
;3 PRIPREMANJE
9 )(sno<( cilja (zato pristupamo programu)
9 '(#*&)(,no #*9n0!' (!#$nos# (kako koristiti ureaje i
pomagala)
9 %&*1-n(n)*% spoznajna pretpostavka potre5nom za rad na
programu
<3 POMO U EVENTULANOM SAVLADAVANJU
PREPREKA
9 nastavnik je u pozadini z5ivanja
=3 PRIMJENA KRITERIJSKI: ZADATAKA 3ZOT6
9 indikator uspjenosti uenja
9 osvrt na rad i postignute rezultate
:EURISTIKA NASTAVA 3P(+*#6
9 temelji se na razvojnom razgovoru kojim se uenik potie i usmjerava
na pronala$enje i otkrivanje novi0 spoznaja
9 naglasak je na traganju i otkrivanju% prijenosu i pospremanju novog
znanja
9 aktivnost uenika je jako strukturirana% strogo usmjerena i regulirana%
&I).!TI#N* (socijalno9a1ektivna komponenta podreena je
kognitivnoj)
9 aktivnost uenika je organizirana% responditivna
9 uiteljeva pitanja imaju ulogu navoenja uenika na aktivnosti putem
koji0 se posti$e spoznaja i stvaraju nova znanja
B
9 pripremljeni zadaciLpitanja i odgovori uenika% nastavnik smiljeno
usmjerava uenika na F
a) ,)O8*T)*N(.
5) 8IS*ON" .4*BO)*-I(" ,)I!",4(.NIC /IN(.NI-*
(generalizacija)
c) .8,I)I(S!" I 8IS*ON" #.)I:I!*-I(" (provjera
istinitosti)
PRIMJER TRENJA
9 povezivanje $ivotnog iskustva s teorijom
9 spoznajna aktivnost uenika temelji se na oso5nom iskustvu i
neposrednom promatranju (demonstraciji)
U 9*"&s#0!o) n(s#($ !o'"n!(.)( "0*n!( "0#*,)( )*
1$os')*&n( 3$*&#!(,n( 9o&-on#(,n(6
I
PROBLEMSKA NASTAVA
9 nastava putem rjeavanja pro5lema
9 ui se u procesu snala$enja u novim uvjetima gdje pojedinac jasno
de1inira pro5lem i njegovim rjeavanjem stvara nove spoznaje% nove i
nepoznate repertuare ponaanja
9 odsutnost direktivne nastave implicira demokratski kontekst%
predstavlja osnovu na kojoj se osim o5razovanja ostvaruje i odgoj
9 podr$avanje inicijative uenika% radoznalost (usmjerenost na
pronala$enje istine)
9 je jedinstveni kognitivno socio a1ektivni proces
REPERTUAR PONAANJA reakcije (odgovori) koji su logiki i
1unkcionalno povezani i dadu se grupirati3 )azlikujemo misaono
ver5alne i psi0o 9 motorne repertuare3
DIVERGENTNO MILJENJE sposo5nost stvaranja vie
in1ormacija na osnovi jedne dane in1ormacije3 Orginalnost i
1luentnost ideja3
PROBLEMSKA SITUACIJA situacija u kojoj se pojedinac ne mo$e
snalaziti na osnovi onoga to zna% to je ranije nauio na osnovu
oso5nog iskustva
TIJEK PROBLEMSKE NASTAVE
;3 PROBLEMSKA SITUACIJA
9 do rjeenja se mo$e doGi samo istra$ivanjem
9 pro5lem se 1ormira jasno i precizno
9 postavljanje pro5lema je do kraja osvijeteno i o5razlo$eno
<3 RJEAVANJE PROBLEMA
9 teorijski pristup
9 na osnovi svoga iskustva i znanja daju se neki moguGi
odgovori
a) POSTAVLJANJE :IPOTEZE
9 pored znanja i sposo5nosti ukljuena je mata i intuicija
9 provjera 0ipoteze istra$ivanjem
5) PRIKUPLJANJE PODATAKA4 INJENICA
9 promatranje predmeta% pojava% procesaM
9 rad na literaturi
9 odvajanje onoga to je relevantno za pro5lem tj3
veri1ikaciju 0ipoteze
=3 ZAKLJUCI
9 pregled prikupljeni0 podataka i uvid u odnose
9 sueljavanje empirijski0 podataka i postavljeni0 0ipoteza
9 zakljuci se temelje na injenicama
9 veri1ikacija 0ipoteza i rjeavanje pro5lema (situacija postaje
jasna)
J