1

Senzacionalistiko izvjetavanje u filmu Izgubljena ast Katharine Blum

Prisjetimo li se filma Izgubljena ast Katharine Blum, teko da nam na pamet nee
pasti ponaanje medija prema Katharini kao protagonistici filma.
Naime, Katharina Blum se nala u jednoj sasvim neobinoj i krajnje neugodnoj
situaciji spletom ivotnih, medijskih i politikih okolnosti se nala u ulozi rtvenog janjeta
ija su se slika i prilika danima provlaili po naslovnicama lista Die Zeitung.
U nekoliko kratkih trenutaka Katharina je izgubila pravo na privatnost pravo na
tajne elje, strahove, oekivanja, afere i obiteljske probleme, postala je predmetom klevete i
medijskog lina, liena asti i dostojanstva. Postala je predmetom zgraanja i objektom
agresije odvie uzbuene javnosti koja je nekritiki gutala senzacionalistiko utilo koje im je
serviralo urednitvo Zeitunga.
No nas u ovdje ne zanima toliko ponaanje javnosti, koliko ponaanje samih novinara i
nae protagonistice. Kako se Katarina nosila sa svim negativnim publicitetom? Ili jo bitnije,
koliko je medijska slika njezine osobe utjecala na njezinu samopercepciju? A kako su se
prema njoj ponijeli mediji na koji su nain pristupili njezinoj prii? Zato se Katharina
uope nala u takvoj situaciji?
Na samom poetku, Katarina predstavlja jednu pomalo tipinu priu enskog uspjeha
u Zapadnoj Njemakoj. Nakon propalog prvog braka dolazi u grad i tamo napornim radom
kao kuna pomonica stjee besprijekornu reputaciju marljive i iznimno moralne osobe koja
se ponosi svojim radom i financijskom neovisnou.
Katharina upoznaje mukarca na zabavi. Zgodnog, armantnog, dragog i simpatinog
mukarca kojeg je tijekom veeri poljubila i kojeg se zaljubila. I u tom trenutku zapoinju
njezini problemi.
Naime, mukarac u pitanju bio je Gtten, kriminalac traen, kako se u medijima
pisalo, zbog pljake banke, ali zapravo osumnjieni terorist.
1
Potonje objanjava motiv s
kojim je policija provalila u Katharinin stan nakon zabave, traei upravo Gttena, jer su ga

1
ovdje je vano napomenuti kako se radnja filma odvija u periodu djelovanja Baadr-Meinhof grupe i velikog
straha od terorizma
2

neko vrijeme ve imali pod prismotrom. Takoer, jasno je zato je policija pokazala odreeni
interes za Katharinu. Ono to je nejasno jest ponaanje novinara koje je uslijedilo.
Znamo da su novine, i mediji openito, slika drutva. U ovom sluaju nae je ogledalo
list Die Zeitung i ono to se odraava u njemu je zalueno, histerino drutvo koje u
nedostatku pravog krivca trai rtvenog jarca kako bi se ponovno osjeali sigurno i dobro u
vlastitoj koi.
Stoga kada zapone medijska halabuka oko pojave dezertera, pljakaa i osumnjienog
terorista Gttena s kojim je Katharina stupila u romantini odnos i s kojim je u tajnost ostala u
kontaktu, Katharinu poinju medijski razapinjati.
Novinar Zeitunga, Ttges, temeljito i sustavno kri Katharinino pravo na privatnost,
prodirui u sve pore njezinog ivota, pa tako i na odjel za intenzivnu skrb jedne bolnice u
kojoj je bila smjetena Katharinina majka, ime je djelomice prouzroio i njezinu smrt. U
lanku koji pie nakon, uvjetno reeno, intervjua s gospoom Blum koja pored njega nije niti
dola do rijei, navodi kako je ona oduvijek znala da e Katharina tako zavriti, da ona nikada
nije bila dobro prilagoena okolini, da je uvijek ivjela hazarderski to mi, kao gledatelji
filma, znamo da nije istina, a to znaju i Katharina i njezini najblii.
Nadalje, Ttges unitava Katharinin ugled i vjerodostojnost objavljujui izokrenute
tvrdnje njezinih prijatelja i suradnika, a samim time potiui javnost da o njoj formira
negativno miljenje. Katharina sama u jednom trenutku izgovara tvrdnju kako je izgubila ast
i pita se zato ni vlast ne moe zatititi njezino ljudsko dostojanstvo i integritet od medija.
Pozornim praenjem filma lako emo uoiti stupnjeve korodiranja Katarininog
strpljenja i samopouzdanja. Taj proces zapoinje prkosnim, ali razumljivim, inom krae
novina iz distributornog aparata, i njihovim unitenjem. Zatim unitava svoj stan simbol
svog postignua ili ak okosnicu svog identiteta. utke trpi anonimne pozive i more neeljene
pote, ak s nekom vrstom bolesne znatielje ita i poruke itatelja Zeitunga.
Kao posljedica svega toga, prvo se javlja sram. Katharina pokriva glavu i lice kada
izlazi iz stana i hoda po gradu. Sputa pogled i izbjegava ljude. Njezina percepcija same sebe
se promijenila. Katharina sebe vie ne vidi kao uspjenu, motiviranu i zadovoljnu enu,
samostalnu i ponosnu. Vie nema razloga hodati uzdignute glave jer se i sama poela pitati
koliko istine ima u svemu onome to piu o njoj.
3

Kada uhite Gttena, Katharina se vraa u svoj uniteni stan, gazi po podu prepunom
pote i eka ugovoreni intervju s Ttgesom. Novinar dolazi i govori o potencijalnoj
financijskoj isplativosti njezine ivotne prie, o tome kako mora i dalje ostati kontroverzna
kako je ljudi ne bi zaboravili. Izlae punu raunicu po kojoj bi Katharina jo mjesecima mogla
uivati u svojih pet minuta slave.
Ali i prije nego to je doao u njezin stan, Katharina ga je odluila ubiti. Kao ena koja
je izgubila svoju ast i ponos, svoj identitet, ona smatra da vie nema to izgubiti. Ttges joj
se zapone neprimjereno nabacivati i seksualno ju maltretirati, Katharina naglo ustaje i
povlai okida.
Sam autor knjige po kojoj je snimljen film, Bll, postavlja pitanje zato je Katharina
postala agresivna, zato je njezin dojam o samoj sebi tako brzo poprimio silaznu putanju, kada
u Njemakoj osim Zeitunga postoje i druge, vjerodostojnije i objektivnije novine. Sama
Katharina nam u jednom trenutku odgovara na to pitanje u njezinoj maloj sredini, svi njezini
prijatelj i znanci itaju Die Zeitung.
Film zavrava scenom sprovoda ubijenog novinara. Glavni urednik lista stupa pred
okupljenu masu ljudi i obraa im se. Za to vrijeme ujemo sumornu, tugaljivu glazbu i
ukanje skupih crnih odijela i haljina, gledamo pognute glave i televizijske kamere koje
krue oko prisutnih dok reporteri potiho nabrajaju vane linosti koje su se pojavile. Tada
zapoinje govor.
Kada ne bismo pogledali cijeli film, ve samo posluali taj govor, da nismo gledali
Katharininu spiralu prema samounitenju, da nismo vidjeli nemoralne i neetike postupke
novinara u pitanju, da nismo, takorei, bili tamo pomislili bismo, pa zaista je strahota to to
se dogodilo tom nedunom ovjeku, tom borcu za istinu, tom palom junaku ove mlade
demokracije. Upravo tako je rijeima bio oslikan novinar Ttges borac za istinu. A metci
koji su ga ubili, nisu samo oduzeli jedan ivot, ve i ranili slobodu tiska.
Tisue ljudi koji sjede pred malim ekranima i gledaju taj prijenos to uzimaju za istinu,
a Katharinina patnja nikada ne dospijeva na svjetlo dana.
Svako je ubojstvo strahota.
4

Ali jo je vea strahota ostati na ivotu, i nijemo promatrati kako gubite same sebe,
svoju ast, svoj ponos i svoje dostojanstvo. Nemono sjediti dok vas lai ive ne progutaju i
uvjere da su istina.
Primjer Katharine Blum je zapravo jedan ekstreman prikaz utjecaja medija na
samopercepciju pojedinca, ali u svoj toj svojoj ekstremnosti, on i dalje pokazuje ono
najvanije mediji zaista imaju mogunost prodrijeti u ljudski ivot toliko duboko da su u
stanju izmijeniti sliku ovjeka o samom sebi. U stanju su pokrenuti lavine dogaaja, probuditi
zaarane krugove nepravde i nasilja, postavljati i ruiti kraljeve, stvarati i unitavati junake,
initi dobro, ali initi i zlo.
Mediji imaju veliku mo, ali ba kao to smo nebrojeno puta kroz svoje ivote uli s
velikom moi dolazi i velika odgovornost. Neodgovorno, senzacionalistiko i prema profitu
orijentirano izvjetavanje ne teti samo ugledu medija ili pojedincu u pitanju, ono teti cijelom
drutvu ono gui zvono istine u utanju novanica.