37. sintaksa prologa ?

Postoje predikati i klauzule te upiti. Klauzule se dijele na injenice i pravila

Predikati imaju ovakav izgled ( ime predikata glava, ovo drugo je tijelo )
(

Pravila imaju ovakav izgled

(

))

Ovakav tip klauzule se naziva i Hornova klauzula

(

) GLAVA PRAVILA

VRAT PRAVILA
Ovo ostalo je tijelo pravila
Pravilo bez tijela i vrata je injenica, dok je pravilo bez glave i vrata upit, te se postavlja tijekom
izvrenja
Izgled upita:
(

))

38. Tipovi podataka u PROLOGU?

Objekti koji se dijele na jednostavne objekte i strukture. Jedn.objekti se dijele na konstante i
varijable, a Konstante na brojeve i atome

39. Klauzula i koje vrste klauzula postoje u prologu?

Klauzule su konane disjunkcije nekih literala l1 V ... V ln
U prologu imamo injenice i pravila

40. Hornova klauzula?

Klauzula gdje je najvie 1 literal pozitivan.
(POGLEDATI GORE SINTAKSU ZA PRAVILO JER JE PRAVILO ISTO TO I HORNOVA KLAUZULA)
Omoguduje definiranje odnosa meu predikatima bez da se oni eksplicitno definiraju za svaku
instancu argumenta

Primjer:
prolaz ( X , Y) :- vrata (X,Y).
prolaz(X , Y ) :- vrata(Y,X) .

Ako vrijedi glava H. klauzule, vrijedi i tijelo.

Definirali smo da se kroz vrata moe prodi u oba smjera.

41. Razlika izmeu pravila, injenice i upita u PROLOGu

(IMA GORE u 37 pitanju)

42. to je usklaivanje i kako se provodi?

Upiti rade na principu ispunjavanja uzoraka, svaki uzorak u upitu je cilj
Ako postoje injenice koje ispunjavaju cilj PROLOG vrada true
U suprotnom false
Postupak ispunjavanja ciljeva u PROLOGu jest usklaivanje (MATCHING)

43. to su logike varijable?

Varijable u PROLOGu se nazivaju logike varijable jer se ponaaju drugaije nego kod standardnih
prog. jezika

44. to je vezanje varijable?

Postupak kada nakon uspjenog usklaivanja varijabla poprimi vrijednost terma s kojim je
zamjenjena.

45. Jednostavni upit kako se provodi?

PROLOG pokuava zadovoljiti cilj o nekom predikatu te trai kroz bazu podataka klauzulu koja
zadovoljava upit. Kad je nae nudi odgovor korisniku, dok korisnik eli jo, PROLOG nastavlja
pretraivanje od oznaene klauzule

46. Sloeni upit kako se provodi?

Sloeni upit je sastavljen od dva jednostavna upita. Sa zarezom izmeu koji znai da oba cilja(upita)
moraju biti ispunjena
Napravi se lista jednostavnih ciljeva, T1,...,Tn JELOGPOS 1
Usklauju se zatim po redu, ako neki cilj nije usklaen, vrada FALSE

47. Kako se usklauju pravila u PROLOGu?

1. Usklauje se glava pravila
2. Ako je usklaivanje glave uspjeno, usklauje se tijelo pravila

48. Ugraeni predikati u PROLOGu te primjer?

Predikati koji su definirani u samom jeziku su ugraeni ili built-in predikati. Pojedini ugraeni pred. se
definiraju kada su potrebni.
(PRIMJER UGRAENIH PREDIKATA IMA U 51. PITANJU)

49. emu slui operator is u PROLOGu?

Dotini operator evaluira svoj drugi argument i usklauje ga s prvim, na taj se nain postie evaluacija
artimetikog izraza i dodjeljivanje njegove vrijednosti prvom argumentu.

50. Kako se u prologu mogu usporeivati brojevi?

Mogu se usporeivati na temelju grafike jednakosti, i to na prefiksni nain npr. =< ( X , Y ) i na
infiksni nain npr. (X \= Y)
Takoer na temelju vrijednosne jednakosti , na prefiksni nain npr. = : = ( X, Y) ili
na infiksni nain X = : = Y

51. Pomodu kojih predikata se vri auriranje injenica u PROLOGu?

Asserta / 1

unos nove klauzule kao prve klauzule navedenog predikata

Assertz/1 - unos nove klauzule kao zadnje klauzule navedenog predikata

Retract/1

- brie iz baze sve klauzule koje se mogu uskladiti s navedenim klauzulama

52. Koja je razlika izmeu statikih i dinamikih predikata u PROLOGu?

Statiki predikati iz statike baze, nemogu mijenjati klauzule s ugraenim predikatima navedenim u
51. Pitanju
Dinamiki predikati ije se klauzule kreiraju tek pokretanjem programa i to pomodu direktive
dynamic / 1

53. to je rekurzija i kako se implementira u PROLOGu?

Mogudnost da funkcija ili procedura poziva samu sebe , po potrebi i viestruko.
U PROLOGu se implementira tako da se pri definiciji predikata koristi kao cilj isti predikat ( najede s
2 argumenta)

54. Na emu se temelji i kako je implementirana negacija u PROLOGu?

Negacija se temelji na opdenitom pristupu istinitosti, tj. Na pretpostavci zatvorenog svijeta istinito
je ono to je zapisano u bazi, sve ostalo za to se ne zna je li istinito je lano
Prolog za intepretiranje negacije koristi metapravilo zvano negacija kao neuspjeh
Negacija cilja uspjeva akko cilj ne uspjeva
Koristi se ugraeni predikat not / 1 predikat uspjeva ako njegov argument ne uspije