4) TOPLINA I TEMPERATURA

PAZI!!!
-TOPLINA jedan od oblika energije (jedinica J= Nm=m2kgs-2)
-TEMPERATURA stupanj zagrijanosti objekta (jedinica K=C + 273.15)
4.1. Openito o razmjeni energije u biosferi

razmjena energije izmeu podloge prekrivene biljem i atmosfere: Aktivni sloj podloge
Toplinski obraun za akitvni sloj podloge
Bo+P+A+F+E+Q=0
Gdje je:
Bo - neto zraenje (Sunce, protuzraenje atmosfere i tla
P toplina razmijenjena izmeu aktivnog sloja i unutranjosti podloge
A razmjena topline aktivnog sloja i atmosfere
F "svjetlosna energija" (fotosinteza, respiracija u bilju)
E latentna toplina isparavanja/kondenzacije
Q toplina zagrijavanja/ohlaivanja biljnog pokrova

Razmjena topline izmeu okoline i ivotinja

B'+P+A+M+E=0
gdje je
B' razlika primljene i emitirane energije (Bo, ostale ivotinje u blizini, zidovi nastambe)
P toplina razmijenjena izmeu ivotinje i podloge
A razmjena topline ivotinje i atmosfere
M rezultanta dovoda i odvoda topline do koe unutar tijela
E latentna toplina isparavanja/kondenzacije

P>0 za topli pijesak

P<0 za hladni beton

P0 za ivotinju koja stoji

A<0, uglavnom (atmosfera hladnija od toplokrvnih ivotinja)

Prijenos topline kroz zatitni sloj perja ili krzna:

gdje je
q gustoa toka topline
gustoa zraka
cp spec. toplinski kapacitet zraka uz stalni tlak
T razlika temperature izmeu vanjskog i unutranjeg sloja
r otpor zatitnog sloja prijenosu topline
(kratka dlaka oko 200, ovja vuna i do 1500 m-1 s)
"Dodatna vrijednost"
krzna/perja:

Kostrijeenje:
r1<<r2

Voda se sporije grije i sporije hladi od kopna:

1) Specifini toplinski kapacitet vode 4 x vei od spec. toplinskog kapaciteta tla
2) Voenje topline u vodi je bolje nego u tlu

3) Apsorpcija i transmisija kratko- i dugovalnog zraenja

4) Mijeanje vode:
- toplinsko mijeanje
- horizontalna vodena strujanja (termalna konvekcija: hladna voda dolje, topla gore)
- vjetar, valovi

razlike izmeu slane i slatke vode: slana je gua, nie ledite

"Anomalija vode": nije najgua kao krutina/led, dakle, na 0C, nego na +4C

Implikacije: ivot na Zemlji moda ne bi ni nastao (smrzavanje voda "odozgo")

4.2. Toplina u tlu i vodi

4.2.1. Grijanje i hlaenje kopna i vode

Razlika temperatura izmeu dva objekta uzrokuje prijenos topline, tzv. toplinski tok

gdje je
P toplinski tok
kt koeficijent toplinske vodljivosti
t1 temperatura na dubini z1
t2 temperatura na dubini z2

kt ovisi o materijalu,
veliini estica,
poroznosti, vlazi.

Podloga

kt

Zrak

0,00025

Rahli snijeg

0,00075

Srednje zbijeni snijeg

0,0063

Jako zbijeni snijeg

0,0226

Voda na 0C

0,0059

Led na -10C

0,023

Suho tlo

0,0017-0,0034

Vlano tlo

0,013-0,034

Granit

0,027

eljezo

0,67

Mjerenje temperature
Jedinice temperature: Kelvin, K, i stupanj Celsiusa, C
konverzija: [K]=[C] + 273.15
PAZI!!! T[K] = T[C]
Voda prelazi iz krute u tekuu fazu na 0C i iz tekue u plinovitu fazu na +100C

SAD: Fahrenheit-ova skala

Ledite na 32F i vrelite na 212C

Zagrijavanje: iva (Hg) izlazi iz

rezervoara kraj utaljenog tapia

Hlaenje: Hg se skuplja i vraa se u

rezervoar, no, zbog utaljenog tapia,
kapilaritet je prekinut, napetost stupca Hg
se prekida, i stupac Hg ostaje u badarenoj
cjevici pokazivati maximum

poto alkohol reagira na

T sporije od Hg, "U"
rezervoar poveava
kontaktnu povrinu i
tako ubrzava reakciju

Meniskus: gura index

prema rezervoaru pri povlaenju
alkohola u rezervoar
kraj indexa koji
pokazuje
minimalnu
temperaturu

4.2.2. Temperatura tla

Mjerenje temperature tla

Princip rada termometra punjenog tekuinom (iva, alkoholi,...):

zagrijana tekuina poveava svoj volumen (iri se), ohlaena se skuplja, i
meniskus tekuine u mjernoj cjevici pokazuje vrijednost temperature

Razliiti materijali pod razliitom

temperaturom pruaju razliiti otpor tijeku
struje u strujnom krugu

Termistori: razliiti poluvodii proizvode razliit otpor/napon/struju pri razl. temp.

4.3. Toplina u atmosferi

4.3.1. Grijanje i hlaenje zraka (vidi prethodno poglavlje)

4.3.2. Temperatura zraka
Vertikalne promjene temperature

gdje je:
vertikalni temperaturni gradijent [C/100 m visine]
T1, z1 temperatura T1 na visini z1
T2, z2 temperatura T2 na visini z2
T/z najee negativan, jer s porastom visine temperatura najee opada;
stoga se obino razmatra veliina :
ukoliko temperatura s visinom raste, = -[T/z<0] >0
ukoliko temperatura s visinom raste, <0 temperaturna inverzija
ukoliko se temperatura s visinom ne mijenja, =0 izotermija
u slobodnoj atmosferi izmeu 0,6-0,7C/100 m visine;
blie povrini vei, ee su inverzije

A oznaava stalnu dubinu tla na cca 60 cm

Jutro, 1 h nakon svitanja

Podne

1 h iza zalaska Sunca

izotermija
inverzija

Pred svitanje

Uzroci inverzijama:
1) radijacijska inverzija: ohlaivanje podloge
zbog dugovalnog zraenja
2) advekcijska inverzija: dolazak toplog zraka
nad hladnu podlogu
3) ohlaivanje tla zbog jakog isparavanja nakon
kie ili umjetnog natapanja

Problem s inverzijama: primjer Sarajevske kotline:

topliji zrak iznad hladnijega zrak se ne giba vertikalno, jer estice ne idu protiv
gradijenta energije stabilan sistem nakupljaju se kondenzacijske jezgre magla
+ estice dima i drugi aerosol smog nakon nekog vremena taloi se
fumigacija
zimi esti mrazevi mrazita

temperaturni maksimum
temperaturni ekstremi

temperaturni minimum

1922, El Azizi, Libija 57.8C

-89.5C 1983, polarna istraivaka stanica Vostok, CCCP

Hladni dani srednja dnevna temperatura ispod 0C

Vrui dani srednja dnevna temperatura 30C i iznad

Temperaturni prag: vrijednost temperature ispod koje odreena biljka ne raste i ne

razvija se

Suma aktivnih temperatura: zbroj svih dnevnih srednjih temperatura za one dane u
godini koji su imali temperaturu viu od "praga" za neki usjev (na slici uto + zeleno)
Sume efektivnih temperatura: zbroj svih temperatura iznad vrijednosti "praga" za one
dane koji su imali temperaturu viu od "praga" (na slici samo zeleno)
Temperature ispod vrijednosti praga: "balastna temperatura" (uta zona)

Vrataca moraju gledati na sjever, a podloga mora biti trava, tratina i sl., nikako golo tlo

visina na kojoj se oitava temperatura zraka: 2 m iznad tla manja temp. kolebanja
nego na povrini tla
vrijednosti temperatura srednjaci oitavanja u 7, 14 i 21 h

Automatizirana
meteoroloka
stanica, s
mogunou
"on-line" slanja
podataka 24
sata dnevno

4.4. Vanost vanjske temperature za biljke i ivotinje

Procesi u biljci ovisni o temperaturi:
apsorpcija (upijanje vode)
usvajanje hraniva i plinova (CO2)
biokemijski procesi disanje, fotosinteza
rast, razvoj i dioba stanica
temperatura nije jednaka u svim stanicama jedne biljke

Temperatura dijelova biljke ovisi o:

temperaturi okolnog medija
gibanju zraka
apsorpciji i emisiji zraenja
njihovoj latentnoj toplini
uskladitenoj toplini
otporu prijenosa topline (koef. kt)

Kardinalne toke za rast i razvoj bilja (ovise o usjevu i njegovoj fenofazi):

1: Apsolutni minimum preivljavanja
najnia temperatura na kojoj jo biljka ivi; ispod nje, smrt/uvenue
biljka umire ne zbog rasta kristala leda u stanici (kako se dugo vjerovalo), nego zato
to biljka isputa vodu iz stanice u meustanini prostor, stanini sok je gui i time
otporniji na smrzavanje;
no, ukoliko izae previe vode, proteini se mogu presuiti te ireverzibilno promijeniti
"Smrzavanje" aja, banane, kave, itd na temperaturama viim od 0C

dehidracija proteina u fazama

Kardinalne toke za rast i razvoj bilja (ovise o usjevu i njegovoj fenofazi):

2: Vegetacijska nulta toka
temperatura do koje biljka ne raste i ne razvija se, neto proizvodnja = 0
3: Optimum ili najpovoljnija temperatura
temperatura na kojoj procesi usvajanja i asimilacije proizvode maksimalni prirast
biljnih asimilata

4: Apsolutni maksimum preivljavanja

isuivanje tkiva zbog:
- akumulacije asimilata u stanicama povienje koncentracije u stanici
- manjka vode za transpiraciju i hlaenje tkiva koagulacija proteina u organelama
i biljka ugiba od vruine
vezano uz 4), "prisilna zrioba": naroito tetna u itarica; tijekom mlijene zriobe;
zrno se sui, eeri prelaze u krob, oteuju se proteini (glutein-"ljepilo")
posljedice:
1) zrno ne moe vie rasti malo, nenapunjeno, turo
2) zalihe kroba u zrnu male manje hrane za mladu klicu idue generacije
3) kvaliteta kroba/brana vrlo niska nema gluteina, "dizanje" tijesta i pecivost
je slaba

Ttlo C

Vrijeme od sjetve do
nicanja u danima

18-20

10-12
5-7

14

Ttlo C

Vrijeme od sjetve do
nicanja u danima

18-20

10-12

30

22

Po temperaturnim afinitetima, biljke se dijele u:

1) Mikrotermne (kriofilne, frigofilne): biljke hladnijih krajeva
apsolutni minimum: 0-5C
optimum 25-31C
apsolutni maksimum 37C

2) Mezotermne: biljke umjerenih krajeva

povoljni raspon od 6-40C

3) Megatermne (termofilne): biljke vruih krajeva

vegetacijska nulta toka oko 15C
optimum 37C
apsolutni maksimum 50C

Usjev

Nicanje i oblikovanje
vegetativnih organa, C

Oblikovanje generativnih
(plodonosnih) organa, C

Penica

4-5

10-12

Ra

4-5

10-12

Jeam

4-5

10-12

Zob

4-5

10-12

Kukuruz

10-13

12-15

Grah

12-13

15-18

Suncokret

7-8

12-15

Soja

10-11

15-18

Pamuk

14-15

15-20

Ria

14-15

18-20

Utjecaj temperature na ivotinje

ivotinje mogu donekle regulirati svoju temperaturu kroz

prilagodbe metabolizma, znojenje, izluivanja druge
vrste, kostrijeenje, hlaenje preko koe (ui), dahtanje,
pijenje vode, itd.
A mogu i poi u potragu za boljom okolinom (sjena,
blatna kupka, voda)
Ukoliko su izloene ekstremima predugo...

gubljenje energije
metabolizmom

ukoliko su temperature nie od termoneutralnih, konverzija hrane ide nautrb

prirasta ivotinje (metabolizam "izgara" kalorije), treba vie hrane za istu masu
proizvoda; raste zimska dlaka/krzno
Hibernacija "zimski san": trik nekih ivotinja (prezimara) da preive nepovoljnu
sezonu metabolizam na minimumu, ali izgara mast skupljenu u povoljnoj
sezoni, pa ivotinja gubi na masi i budi se gladna!!!

ivotinja

Potrebna temp. zraka u nastambi, C

Krave

0-15, u rodilitu 10-20

Junad

6-12

Telad

7-12

Dojne krmae

16-22

Bree krmae, nazimice, nerasti

15-18

Prasad

1. tjedan 32-30, 3. tjedan 28-24

Tovljenici

12-18

Kokoi nesilice

14-24

Brojleri

16-26

Pilii

1. tjedan 32, 3. tjedan 28-25

Radni konji

7-15

Trkai konji, drebad

10-18

Ovce i koze

6-15

Janjad i jarad

12-18

Tovni kunii

8-20