Professional Documents
Culture Documents
Celicenjeorganizmailecenjevodom Malahov PDF
Celicenjeorganizmailecenjevodom Malahov PDF
ELIENJE ORGANIZMA
I LEENjE VODOM
Prevod s
ruskog
BEOGRAD
2006.
SADRAJ
STAJE EL1ENJE O R G A N I Z M A
15
24
33
OPTE P R E P O R U K E ZA SPROVOENJE
VODENIH 1 TERAPIJA ELIENJA
41
TERAPIJE ELIENJA
55
64
VODENE TERAPIJE
72
VODENE TERAPIJE
KOJE NORMALIZUJU KRVOTOK
86
89
93
LE
KOV
TI
EFEKAT
VODENIH
TERAPIJA
96
KUPANJA U MORU
105
114
V O D E N E I TERAPIJE EL1ENJA
KOD RAZNIH OBOLJENJA
STA JE ELIENJE O R G A N I Z M A
119
POLIVANJE HLADNOM V O D O M
KOD HRONINIH OBOLJENJA
120
121
137
Iz Ajurvede
K A K O EL1IT1 D E C U
147
PRIMENA DEICE"
PORFIRIJA IVANOVA
159
V O D A I OBIAJI
181
ZAKLJUAK
183
re. U februaru 1951. godine u bolnicu u amerikom gradu ikagu dovezli su dvadesettrogodinju crnkinju, koja je u tankoj
odei leala na snegu 11 sati, pri emu je temperatura vazduha
varirala od -18"C do -26C. Kada je primljena u bolnicu, tem
peratura njenih unutranjih organa je iznosila 1C. Uprkos to
likom stepenu smrzavanja ena je i dalje disala ( 3-5 udisaja u
minuti). Puis je takode bio usporen ( 12-20 otkucaja u minuti
) i isprekidan (pauze izmeu intervala sranih otkucaja iznosi
le su i do 8 minuta ). Pacijentkinja je ipak uspela da preivi.
Ukoliko ovek svesno ojaa svoj imunitet i organizam, ta
da je sposoban da pokae izvanredne rezultate ili da jednostav
no ivi u krajnje nepovoljnim uslovima. Na primer, veliki finski
trka na duge staze Paavo Nurmi, koji je osvojio na Olimpijadi
1924. godine 4 zlatne medalje, priao je: "Toplotu Pariza (te
godine u Francuskoj bile su velike vruine) uspeo sam da pobedim zahvaljujui tome, to u svojoj rodnoj Finskoj nikada ni
sam zaboravljao vrele saune."Iz navedenog sledi da sauna treni
ra na termoregulacioni sistem, da podstie delovanje znojnih
lezda. Organizam, koji je adaptiran na vruinu, bori se protiv
nje najpre putem pojaanog luenja znoja; znoj apsorbuje veli
ku koliinu toplote iz sloja vazduha koji direktno prijanja uz
kou i na taj nain dovoljno sputa temperaturu organizma.
Porfirij Kornejevi Ivanov 50 godina je svesno izlagao svoj
organizam "surovim" klimatskim uslovima i postigao je zadi
vljujue rezultate u elienju organizma. Na bilo kakvoj hlad
noi on je etao bos po snegu, samo u orcu, pri emu trajanje
etnje ne meri se minutama, ve satima.
Kod ljudi koji ive u surovijim klimatskim uslovima, odgo
varajui mehanizmi adaptacije sami se aktiviraju. Veliku otpor
nost na hladnou starosedelaca Ognjene Zemlje zapazio je jo
arls Darvin. Pre svega, iznenadilo gaje to sasvim obnaene
ene i deca nisu pridavali ni malo panje na gust sneg, koji se
topio na njihovim telima.
Naunici su 1958-1959 g. prouavali otpornost Aboridina iz centralne Australije na hladnou. Ispostavilo se da oni
potpuno mirno spavaju obnaeni na goloj zemlji, medu zaloe
nim vatrama na temperaturi od 5C-10C,bez najmanjih zna-
13
M E H A N I Z M I ELIENJA O R G A N I Z M A
DEJSTVO H l A D N O E
NA OVEjI ORGANIZAM
1. Stresno dejstvo. Dejstvo hladnoe na organizam izazi
va optu povratnu reakciju organizma u vidu stresa. U zavisno
sti od snage i duine dejstva hladnoe stres moe biti veoma
jak razarajui" i blag" - aktivirajui.
Rostovski naunici M. A. Ukolova, L. H. Garkavi i E. B.
Kvakina, otkrili su kod ivih organizama dve povratne reakcije
- uvebavanja i aktiviranja, koje su izazvane slabim i umerenim
elektrinim, magnetnim i drugim sredstvima za nadraivanje
(u istu grupu spada i dejstvo hladnoe). Ako te reakcije traju u
duem vremenskom periodu ceo organizam postaje otporniji,
pa i prema raznim bolestima.
Na taj nain slabo dejstvo hladnoe moe izazvati u organi
zmu reakciju aktiviranja. Podravajui reakciju aktiviranja u du
em vremenskom periodu redovnim terapijama elienja organi
zma, mogu se postii neverovatni efekti u leenju (pri izvoenju
eksperimenata resorbovale su se zloudne neoplazme kod ove
ka), optem jaanju zdravlja i duhovnom samousavravanju.
Kakvom reakcijom organizma se odreuje stresno dejstvo
liladne vode na oveji organizam?
Tokom prvih 1 do 2 minuta dejstva hladne vode (12C i
nie) sistem termoregulacije organizma e se samo ukljuiti. To
vreme (1-2 minuta) odreuje se procesom u toku kojeg joni natrijuma prodiru u eliju neurona, a joni kalijuma izlaze iz nje. To
vreme e se smatrati optimalnim za naglo aktiviranje organizma.
Posle tog vremena (1 do 2 minuta) na dejstvo hladnoe or
ganizam e produkovati toplotu - aktivirae se sistem termore
gulacije organizma. U ovom sluaju re je o doziranom uticaju
terapije hladnoe. Ovde je vano u toku odreenog vremena
aktivirati sistem termoregulacije, no ne iscrpiti se snagom i vre
menom dejstva terapije. Zbog toga se doza dejstva hladnoe
odreuje vaom otpornou na hladnou, individualnom kon
stitucijom i uzrastom. Doziranje hladnoe treba poveavati po
stepeno.
19
DEJSTVO T O P L O T E NA O R G A N I Z A M
1 T E R A P I J E K O J E JE P O D S T I U
1. Stresno dejstvo. Toplotne terapije, posebno sauna, ispoljavaju na oveji organizam dovoljno jake stresne uticaje.
Ako se to pravilno iskoristi mogu se aktivirati zatitne sile i
ojaati organizam. Tako umerena sauna razdrmava, obnavlja i
okrepljuje oveji organizam.
Starijim ljudima posebno je potreban odgovarajui fiziolo
ki potres. To omoguava da se njihov organizam znatno akti
vira , da zadri bodrost i snagu do duboke starosti.
2. Dejstvo na kou. Dejstvo toplote (kao i hladnoe) na
kou znai:
h> Dejstvo na najvei organ u ovejem organizmu. Koni
pokriva ima povrinu oko 1,5 kvadratnih metara (20%
opte teine oveka).
H> Dejstvo na prirodnu zatitu. Naa koa je prednji kraj od
brane" ljudskog organizma. Neposredno dolazi u kontakt
sa sredinom koja je okruuje. titi krvne sudove, nerve,
lezde, unutranje organe od hladnoe i pregrevanja, od
povreda i mikroba. Koa sadri sredstvo lizocin koji je po
guban za mnoge bakterije.
Hi Dejstvo na disajnu i funkciju izdvajanja vode. Koa die,
to znai da pomae pluima. Preko nje se izluuje voda
24
26
2.
4.
5.
6.
7.
32
K A K O SE O R G A N I Z A M PR1LAGOAVA
NA HLADNOU I TOPLOTU
Znajui kakve promene izaziva elienje organizma, potrebZ v n o je objasniti kako, pod uticajem tih faktora, organizam
postaje sposoban da se suprotstavlja ekstremnim prirodnim
uslovima.
PRIRODNA AKLIMATIZACIJA
NA EKSTREMNE USLOVE IVLJENJA.
Od davnina nam je poznata pria o razmaenom, navi
klom na toplu klimu Rimljaninu, koji je doao u goste polu
golom i polubosom Skitu. Kako se ne smrzne"? - upitao je
toplo odeveni Rimljanin, tresui se od hladnoe. Zar se tvoje
lice smrzava"? - upitao je Slot. Dobivi negativan odgovor od
Rimljanina, on je rekao: Ja sam sav kao tvoje lice".
Iz navedenog primera jasno se vidi da otpornost na hladno
u u znatnoj meri zavisi od mesta na kome ivi ovek. ovek,
rodivi se na jednom ili drugom mestu, ve dobija sposobnost
da daleko lake podnosi ekstremne uslove tog mesta, od tek pri
dolog. Ovo se dogaa zbog toga to energija odreenog mesta
od samog zaea deluje na razvoj ploda, dajui mu odgovaraju
a svojstva. ovek je prilagoen takvim uslovima i odlino ih
podnosi.
Drugi razlog za aklimatizaciju na ekstremne uslove je taj
to zbog surovosti klime organizam neprekidno koristi svoje
odbrambene mehanizme. Sami uslovi ivljenja, neprekidno de33
39
OPTE P R E P O R U K E Z A S P R O V O E N J E
VODENIH I TERAPIJA ELIENJA
1. Koristi hladne terapije na toplo telo. Ukoliko ne primenite ovo pravilo, posebno u hladno, suvo vreme, ranije ili ka
snije biopatogena energija suvoe ili hladnoe prodree u vae
telo i izazvae suvou i perutanje koe, njeno pucanje na listovi
ma nogu i drugim mestima, pucketanje zglobova pri kretanju,
suv ovji izmet, optu zimogroljivost organizma i probleme u
funkciji varenja.
Malo ko zna da se najokaljeniji ovek dananjice Porflrij
Ivanov, koji voli i oboava hladnou, jedanput nedeljno kupao
u parnom kupatilu da bi istisnuo tu energiju iz organizma.
Imajui u vidu injenicu da se u koi nalazi veliki broj re
ceptom koji su aktivni i osetljivi upravo kada je koa zagrejana,
korisno je pre primene hladne terapije uraditi vebe za zagre
vanje ili se istuirati toplom, a jo bolje skoro vrelom vodom.
Primena hladne terapije posle toga, u vidu polivanja, kupanja,
tuiranja i drugo, aktivno e delovati na kou i izazvae jaku po
vratnu reakciju organizma. Odgovor od receptom hladne koe
bie znatno slabiji i nee izazvati te pozitivne promene u orga
nizmu koje vi oekujete od primene hladnih terapija elienja.
Ako povrina tela i ceo organizam nisu zagrejani u koi
slabo cirkulie krv.To znai da su krvni sudovi pod koom zgr
eni od hladnoe i pri primeni hladne terapije oni se jo vie
gre. Pripremno zagrevanje omoguava da se krvni sudovi u
koi napune krvlju. Tada e vam trebati znatno manji hladni
nadraaji za dobijanje dobre povratne reakcije organizma.
to se tie pripremnog zagrevanja vano je da svi delovi
tela budu ravnomerno zagrejani. Svako od nas moe primetiti
na sebi, ukoliko se posle krae etnje potpuno obnai i dodirne
rukom razne delove tela, daje temperatura tela svuda razliita:
topao stomak, hladne noge, znoj ispod pazuha i drugo.
Zagrejte telo pre bilo koje vodene terapije do te mere da
koa bude topla, ali ne i znojava. Posebnu panju treba obra
titi na zagrevanje nogu i stopala. Od svih delova tela oni se
najsporije zagrevaju, zato se za njihovo zagrevanje koristi jaka
toplota.
13
15-30
Primena ovog prostog metoda omoguie vam da izbegnete jednu od glavnih greaka koja se ini pri primeni hladnih
terapija elienja,
dugo odsustvo reakcije
zagrevanja od strane i
minuta,
ustanite
organizma. A kako se ona moe pojaviti u hladnom (nezagrejanom) organizmu, ako su njegovi krvni sudovi zgreni od
dvostruke hladnoe - vlastite i zbog primene hladne terapije.
Ovo objanjava sve prehlade koje se javljaju pri primeni hlad
nih terapija elienja (pod pojmom prehlada" podrazumeva se
kompleks simptoma koji se sastoje od kijavice, kalja, ponekad
umerenog poveanja temperature).
Sa fizioloke take gledita, sutina prehlade moe se sve
sti na dugo odsustvo naknadnog zagrevanja organizma usled
zgrenosti krvnih sudova.
Za prethodno zagrejano tela bie kontrastna po tempera
turi i voda koja nije mnogo hladna. Kao rezultat mi postiemo
potrebni efekat pri malom gubitku temperature vlastitog tela.
2. Toplo kupanje zavri hladnim. Topla voda iscrpljuje i
slabi organizam (Jin), hladna ga stimulie i jaa (Jang). Kombi
nacija toplog i hladnog jaa organizam i podstie zdrav razvoj
(Jin i Jang su uravnoteeni).
3. Ne brii telo posle vodenih terapija. Na granici izmeu
dve sredine obrazuje se posebno aktivna zona u kojoj su ener
getski procesi znatno jai, nego u dubini. Kada se ne briemo,
prema meri suenja, ti udnovati procesi daruju organizmu do
datnu energiju. Zbog toga posle bilo koje vodene terapije uite
u toplu prostoriju bez promaje i aktivno se kreite, zagrevajte
i suite. Moete na mokro telo obui odeu. Pri tome, takoe,
dolazi do ravnomerne i pravilne raspodele prirodne toplote.
Prema izreci Knejppa: unutranja toplota tela koristi vodu sa
spoljnjeg omotaa kao materijal za stvaranje najbolje, najinten
zivnije toplote".
4. Zagrevanje posle hladne terapije. Posle bilo koje vo
dene terapije koja smanjuje temperaturu tela, potrebno je jed
no vreme provesti u toploj prostoriji ili leati u toploj postelji.
44
48
53
TERAPIJE ELIENJA
55
57
K A K O J E N A J B O L J E PRIMENJIVATI
PARNU TERAPIJU.
1. Ne ulazite u parnu banju posle obilnog obroka. 11 tom
sluaju parna banja (sauna) je jednostavno tetna. Ali rte treba
ii ni gladan. Pojedite neto lako - povre, voe, laku kau.
2. Bolje je banjati se ujutru (posle 9-10 sati). Organizam
se odmorio u toku sna, pun je snage i vi ete lako izdrati ovu
terapiju, koja optereuje srce. Zapamtite daje sauna svojevrsno
vebanje koje uistinu moe zameniti fiziko optereenje.
3. Postepeno se navikavajte na toplotu, ne penjite se od
mah na najviu policu. Popnitc se na takvu visinu gde se dobro
oseate.
4. Ako ste se na putu do saune smrzli, tada pre ulaska u
banju stavite noge u posudu sa toplom voom, a zatim poste
peno dodajte jo toplije vode. Radite tako 10-15 minuta. Kada
osetite toplotu u telu moete ui u saunu.
5. Zbog higijenskih razloga poeljno je pre ulaska u saunu
limiti se, ali nije dozvoljeno kvasiti giavu jer moete izazvati
njeno pregrevanje. Izbriite se pekirom nasuvo i uite u sau
nu.
6. Poeljno je da na glavu stavite neku kapu radi zatite od
pregrevanja i da imate sa sobom vunenu rukavicu ili specijal
nu lopaticu za zbacivanje znoja, jer on smeta daljem znojenju.
Ukoliko koristite vunenu rukavicu istovremeno istite kou od
izumrlog ronatog sloja.
64
Od iekovitih biljaka za banju je dobra i kamilica {Chamomilla recutita) iz apoteke. Taj skromni cvet sa udesnim mi
risom bogat je eterinim uljima, vitaminom C i karotinom.
Koristi se kao sredstvo protiv upala, za preznojavanje, a ima i
antiseptika svojstva. Njenim ajem ispira se grlo kod angine,
stavljaju obloge kod infekcija na koe, ak se koristi i za leenje
ekcema. ajem od kamilice pere se glava da bi se spreila poja
va peruti i da bi kosa dobila zlatastu boju, sjaj i mekou.
Za banjski" ekstrakt koriste se razliiti kokteli": mesa se
kamilica, majkina duica i podbel; ekstrakt od listova breze, kleke i lipe. U te banjske koktele" moe se dodati i malo gorkog
pelena {Artemisia absinthium) - trave sa otrim mirisom, poseb
no ako je mlada. Korisno je dodati i alfije {Salvia officinalis).
Karakteristian miris daje i lie crne ribizle {Ribes nigrum)
- ono ne samo daje miriljavo, nego je i bogato askorbinskom
kiselinom i eterinim uljem.
Neki vole da se banjaju sa lubenicom {Citrullus vulgaris).
Odsee se manje pare lubenice i iscedi sok u posudu sa vre
lom vodom - ne srne biti mnogo vode. Ta voda sipa se u pe.
Od toga vazduh u banji mirie kao u bostanitu.
Pripremanje odvara za banju (saunu). U veliku emajliranu
posudu sipati smesu razliitih trava i lia, preliti vrelom vo
dom i staviti na vatru. im voda pone da kljua vatru smanjiti
na minimum. Posudu zatvoriti poklopcem i prekriti je platne
nom salvetom. Na taj nain trave se kuvaju na tihoj vatri, mo
raju se dosta dugo kuvati. Posle toga posudu skinuti sa vatre i
ohladiti odvar, ne skidajui poklopac. Dobijenu masu procediti
kroz cediljku. Rastvor procediti kroz gazu i, radi boljeg uva
nja, naliti u flae koje vrsto zatvoriti. Odvar uvati na tamnom
i prohladnom mestu. Obino se priprema koliina odvara za
1,5 - 2 meseca, s obzirom na to da za svako prskanje na kame
nje treba 70-100 grama na posudu (lavor) vrele vode.
Veina odvara (osim od eukaliptusa i nane) nemaju jak
miris. Meutim oni zasiuju banju (saunu) bioloki korisnim
materijama i iste vazduh. Ljubitelji jaih (otrijih) mirisa si
paju u odvare i po pola ae piva ili domaeg kvasca za hleb,
70
VODENE TERAPIJE
Hipokrat je ovako pisao o vodi: Da bi se izleili i bili
zdravi potrebno je crpiti ivotnu energiju koja se nalazi u pri
rodi. Zato je potrebno koristiti prirodne metode leenja, na
primer leenje vodom. Voda moe delovati na telo kvaenjem,
hlaenjem i zagrevanjem. Izaziva stimulaciju i reakciju, utie
mehaniki i hemijski. Moe dati toplotu i' oduzeti je. Slana
voda ini kou toplom i suvom". Hipokrat je posebno cenio
tople i vrele kupke. Kupke pomau pri leenju mnogih bole
sti, kada sve drugo prestane pomagati." Primenjivao ih je kao
sredstvo za preznojavanje kod groznice, govorio je da su tople
kupke dobre pri leenju oboljenja organa za disanje, organa za
varenje hrane, da smiruju nervni sistem, eliminiu drhtavicu i
greve, uspavljuju.
S. Knejpp je, na osnovu 30-godinjeg iskustva leenja vo
dom, govorio na koji nain voda pomae pri leenju.
Voda ima tri osnovna svojstva: rastvara, odstranjuje (pola
ko spira) i dovoljno jaa. Svaka primena vode pri leenju ima
za cilj eliminisanje uzroka bolesti.
Zahvaljujui tome mogue je:
-
odstraniti rastvoreno,
72
79
Kupke od rastavia sadre silicij um i koriste se kod spazmatinih stanja bubrega i mokrane beike i kod katara i drugih
slabosti mokrane beike. Odvar od rastavia pre svega deluje
na slabo zaleene rane (na ranu staviti nakvaenu salvetu).
Polukupka od ovsane slame - odlino je sredstvo protiv
kostobolje (bolesti Vetra") bilo koje vrste.
Polukupke od trine - deluju neto slabije od prethodnih,
ali su veoma dobre za cirkulaciju krvi, slabosti eluca, zatvora
i gasova.
Tople kupke za noge. Postoji nekoliko varijanti:
Hf u toplu vodu (25-26C) staviti pregrt soli (u ovo se mogu
dodati dve ake drvenog pepela u svojstvu apsorbenta) i
dobro promeati. Trajanje kupke od 10 do 15 minuta. So
rastvorena u vodi ini kou toplom i suvom. To podstie
pojavu toplote u telu.
*> kupka od slame za noge (stabljike, lie, seme). Preliti kljualom vodom tri do pet aka trine od sena, posudu zatvori
ti i ostaviti da se ohladi do 25-26C.
dobro iscediti i vrsto umotati oko tela. Pristup vazduha spreiti vunenim ebetom, a neophodna toplota postie se pokri
vanjem perinom. U zavisnosti od zdravstvenog stanja koristiti
zagrejanu ili hladnu vodu. Trajanje umotavanja je 1-2 sata.
Ovakvo umotavanje je veoma dobro koristiti jedanput ne
deljno s ciljem preventivnog elovanja i zatite od mnogih bo
lesti. Ono isti bubrege, jetru, stomak, odstranjuje nagomilane
gasove, bolesne sokove i suvine tenosti. Kratko umotavanje
potpuno eliminie bolesti srca i eluca, koji nastaju usled priti
ska gasova i prestaju sa izbacivanjem gasova. Moete ak i spa
vati tako umotani, pri emu e san biti miran. Ovaj nain pot
puno odgovara starijim ljudima iji je organizam dehidrirao.
Mokra koulja. Obinu nonu lanenu koulju, koja je du
gaki do peta, nakvasiti u vodi, iscediti i obui. Lei u krevet,
pokriti se vunenim ebetom i prekriti perinom. Ukoliko se o
vek ne prekrije perinom, teko da e postii potrebnu tempera
turu. Jedno vuneno ebe je malo. Nepotovanje ovoga pravila
dovodi do neefikasnosti svili navedenih terapija, povezanih sa
umotavanjima. Trajanje terapije je 1-2 sata. Moete spavati u
toj koulji.
Dejstvo mokre koulje ogleda se u otvaranju pora i izbaci
vanju bolesnih tenosti (slino flasteru), oputanju (vlaga opu
ta), ravnomernoj raspodeli toplote i poboljanju opteg stanja
organizma. Da bi lekoviti efekat bio jo vei, koulju moete
nakvasiti u vodi sa siretom ili solju.
Upozorenje: sve terapije, povezane sa hladnom vodom ili
umotavanjima, neophodno je primenjivati posle prethod
nog zagrevanja tela.
Na slian nain primenjuju se i obloge: staviti oblogu koja
je nakvaena u vodi i prekriti je vunenom maramom. Ukoliko
se obloge stavljaju na itavo telo (trup), preko njih staviti i pe
rinu.
85
VODENE TERAPIJE
KOJE NORMALIZUJU KRVOTOK
Sve navedene terapije manje ili vie normalizuju cirkulaci
ju krvi (krvotok). One su proste i dostupne svima. Ali ukoliko
imate vremena i elje moete primeniti terpentinsku kupku
prema preporuci Zalmanova. Pored normalizacije kapilarskog
krvotoka, korisne su i kod hroninih oboljenja kimenog stuba
i ekstremiteta, koje se manifestuju sa izraenim bolovima. To
nije nita drugo do naruavanje ivotnog principa Vetar".
Za terpentinske kupke se koriste dve vrste emulzija: bela i
uta.Terpentin se dobiju iz jelove smole. On ima rastvarajua,
stimuliua i dezinfekciona svojstva. Kao sredstvo za leenje
koristili su ga drevni Egipani, Grci i Rimljani. Tkanina, u ko
ju su bili umotani egipatski faraoni koji su leali u grobnicama
po 4 000 godina, bila je presvuena smolom. Kako su utvrdili
savremeni istraivai ta obloga od smole nije ni danas izgubila
svojstvo da unitava mikrobe. Eto zbog ega koriste vrele tera
pije sa borovim iglicama (etinama), jer one sadre terpentin.
Poto se terpentin odlino rastvara, lako se apsorbuje kroz
kou i deluje na nervne zavretke. Postoje dve vrste terpentinskih kupki - sa belom i utom emulzijom. Opta karakteristika
ovih kupki je da deluju na poboljanje kapilarnog i limfnog to
ka, poveanje ivotne energije svake posebne elije i organizma
u celini. Kupke sa belom terpentinskom emulzijom prevushodno stimuliu kapilare, sa utom poboljavaju razmenu materija
u organizmu, poboljavaju rastvaranje nataloenih soli u zglo
bovima, tetivama i na zidovima krvnih sudova.
Sastav bele emulzije. Rastvoriti 3 grama salicilne kiseline
u 250 grama kljuale vode. Sipati sitno nastrugani deji sapun
(20 grama). Sve to meati staklenim tapiem zagrevajui po
sudu na tihoj vatri. Dosuti 250 grama terpentina od izdanaka
(mladica) visokog kvaliteta i, neprekidno meajui, nasuti u fla
e sa velikim grliem i dobro zatvoriti.
Sema seansi: prva - 25 grama emulzije nasuti u kadu sa
vodom temperature 37C; druga - 30 grama i 37,5C; trea
86
Z A G R E V A J U I I VLANI E F E K A T
VODENIH TERAPIJA
Sve navedene vodene terapije podstiu vlaenje i zagrevanju ljudskog organizma.
Kako kvaenje i toplota deluju na kou?
Koa je najvei i najvaniji ljudski organ. Njena povrina je
oko 1,5 kvadratnih metara, a teina - oko 20% od opte teine
ovejeg tela. Ona izvrava nekoliko ivotno vanih funkcija:
1.
2.
3.
4.
Prema proraunu amerikog bakteriologa Teodora Rozberija, na povrini ovejeg tela intenzivno deluje 15 triliona
89
6.
7.
Zakljuite sami, evo osnovnih bolesti starosti: ateroskleroza - zagaenje krvnih sudova; arterijama hipertonija - da bi
intenzivirali kretanje krvi po suenim arterijama potrebno je
poveati pritisak, a to dovodi do poveanog naprezanja (habanja) srca; glavni razlog za ishemijske bolesti srca i mozga je su
en je otvora arterija; rak i dijabetes se javljaju zbog unutranjih
neistoa. Opadanje toplotnih karakteristiku organizma utie
na imunitet. Zbog toga su stariji ljudi podloni raznim infekci
jama, irevima i drugo.
U drevnom medicinskom traktatu ,,Cud-i", ne govori
se bez razloga da je zagrevanje i vlaenje organizma, pomou
kupki i parnih terapija, korisno kod oteanog kretanja, iskrivlje
nosti i zategnutosti ekstremiteta, irenja otrova u miiima.
E N E R G E T S K I I STIMULIUI E F E K A T
VODENIH TERAPIJA
Na raun ega se dobija energija pri primeni vodenih tera
pija? Glavni efekat hladnih, a jo bolje - veoma hladnih poliva
nja celog organizma ogleda se u delovanju na plazmeno telo.
Plazmeno telo je neto vee od fizikog i na celoj povrini, i
spolja i iznutra, ima istu temperaturu. Kada se brzo i naglo
deluje veoma hladnom vodom, odjednom, na celu povrinu ko
e, hladi se i plazma. Ona se povlai u organizam, a na njeno
mesto dolazi topla plazma. Javlja se jako strujanje, koje odjed
nom pokriva ceo organizam, hiperpolarizuje membrane elija,
to sa svoje strane izaziva aktiviranje genetikog aparata rudi
pojaanja biolokih procesu (na primer sintezu belunevinu).
Drugim reimu uktiviru se upruvo to to dovodi do obnavljanja
orgunizmu i poveanja njegove snuge.
Dejstvo moru biti kratko, 2 do 3 sekunde i odjednom nu
celo telo. Sumo tuu e nu najbolji nain biti izraen taj udo
- efekat. Du ste pravilno reulizovuli ovu terapiju potvrdie to
plota, koja se pojavljuje odmah posle hladnoe i kada vam iz
koe pone da izlazi para.
93
95
LEKOVITI EFEKAT V O D E N I H T E R A P I J A
U vodi se nalaze rastvorene razne materije koje dospevaju
u organizam kroz kou i izazivaju koristan ili tetan efekat.
Topla voda iri pore, aktivira receptore akupunkturnih taaka, to olakava unoenje slobodnih elektrona u organizam.
Poveano strujanje slobodnih elektrona u organizmu dovodi
do poveanja efekta suvine tenosti u akupunkturnim kanali
ma. Sirenje pora koe i viak tenosti su dva fizioloka mehani
zma koji omoguavaju efikasnu dostavu raznovrsnih materija s
povrine koe u organizam. Prema tome, ukoliko je voda koja
nas okruuje zasiena nekim materijama, one obavezno dospe
vaju u organizam. Taj efekat se ostvaruje banjskom terapijom.
U datom sluaju materije dospevaju u organizam u homeopatskim dozama i ispoljavaju blagotvoran uticaj bez sporednih efekata. Ali to je samo jedan nain dejstva rastvorenih materija na
organizam.
Drugi momenat se ispoljava kao fenomen produenog dej
stva, koji se ogleda u osnovnom dejstvu materije na bioloki
objekat (oveji organizam). Energoinformaciona svojstva ma
terije (lekova, hemijskih sredstava, biolokih tkiva i drugo) ire
se u prostoru slino talasima. Ukoliko takvo zraenje dospe
na neki drugi materijalni objekat (oveje telo), deo izraene
energije se apsorbuje i objekat koji je apsorbovao tu energiju
poprima karakteristike objekta zraenja. Mnogobrojni ogledi
su pokazali da se takvo dejstvo najlake ostvaruje kroz akupunkturne take (u toku 3 sekunde). Ukoliko je ta materija
dospela u organizam, ona deluje znatno sporije, prema stepenu
upijanja u krv.
Ta nauka zasnovana je na sledeim injenicama:
1.
2.
96
3.
4.
Na osnovu uenja utemeljivaa homeopatije S. Hanemana, pri viestrukom razblaivanju lekovitih materija dolazi do
poveanja njihovih lekovitih svoj stava. Takvo poveanje lekovi
tih svojstava, pri smanjenju doza,Haneman je nazvao dinamizacijom", potenciranjem" kao rezultat pojave ranije skrivenih
snaga".
N. L. Lupiev, radei na katedri refleksoterapije Central
nog instituta za usavravanje lekara, u svojoj knjizi Elektropunkturna dijagnostika, homeopatija i fenomen produenog dejstva
pie sledee: Razblaivanje lekova vodom ili meanje sa neu
tralnim prakovima u odnosu 1:1 000,1:1 000 000 i vie nije
dovelo do nestanka lekovitog svojstva. Sta vie, ispostavilo se
da poveanjem stepena razblaenosti dejstvo leka postaje jae.
Stvar je u tome to posle 23-eg decimalnog razblaivanja (D
23) ni jedan molekul osnovnog sredstva ne ostaje. A lekoviti
efekat postaje sve vei i vei. Homeopatija ne deluje na bolest,
nego na organizam u celini".
Tako, pri velikom razblaivanju ne deluje sredstvo nego
njegovo energoinformaciono polje i to veoma jako. Smatra se
da vii potencijal lekova deluje na psihu oveka u velikoj meri,
a nii na funkciju organa i tkiva. Razliiti potencijali imaju i
razliito vreme delovanja.
97
99
2.
3.
4.
Tuiranje utie na nervne centre, izaziva dublje disanje,pojaava cirkulaciju krvi i izdvajanje tetnih materija.
5.
6.
103
KUPANJA U MORU
More pere sa ljudi sve njihove bolesti.
Morska voda uvek je bila simbol istoe i zdravlja. O lekovitom svojstvu morske vode govorio je Hipokrat, koji je pre
poruivao polivanje morskom vodom kod bolova u krstima,
kukovima i karlici; tople morske kupke - kod svraba, rana i
preloma kostiju: rane ribara zaceljuju pod uticajem morske
vode bez gnojenja, ukoliko ih ne iritirate". Asklepiad je leio
vodenu bolest gimnastikim vebama, masaom i polivanjem
toplom morskom vodom. Celjs je prepisivao plivanje u moru
za leenje utice i drugih stomanih bolesti, preporuivao je
obolelima od tuberkuloze duga morska putovanja, da ive na
obali mora, promenu klime i drugo.
Kupanje u moru deluje na oveji organizam sa tri prirod
na faktora: vazduhom, svetlou i vodom. Odmor na moru sma
tra se najboljim za jaanje organizma.
Morski vazduh. Svakim udisajem unosimo u plua oko po
la litra vazduha, to za jedan sat iznosi oko 600 litara, a dnevno
105
1.
2.
3.
2.
3.
4.
4.
5.
1.
108
2.
Specijalisti smatraju da svee blato nije pogodno za lekovite kupke. Ono mora odleati na pokrivenim kosim povrina
ma, gde se pod uticajem vazduha prosuuje i provetrava, to
112
113
LOKALNE V O D E N E TERAPIJE
Obloge. Primenjuju se od davnina. ovek je instinktivno
pokuavao prekriti mesto koje ga boli hladnom ili toplom mo
krom oblogom i bol se uvek brzo ublaavala.
Menjajui proizvoljno temperaturu tkiva pomou obloga,
znai da proizvoljno utiemo na koliinu krvi u krvnim sudo
vima i samim tim na razmenu materija na tom mestu.To nam
omoguava da utiemo na sutinu patogenog procesa.
Hladne obloge, dejstvujui preko receptora za hladnou u
koi poveavaju nervnu aktivnost, kako na tom tako i na dru
gim mestima, i samim tim podstiu lekovite procese.
Miii pod uticajem hladnoe poveavaju radnu sposob
nost, a isto tako liladnoa smiruje upalne procese.
Lokalna primena toplote, skoro u svim sluajevima je su
protna dejstvu hladnoe. U poedtu toplotni nadraaji pobuu
ju nervne zavretke koe i skupljaju krvne sudove, ali posle to
ga se nervi i krvni sudovi oputaju i taj deo tela se puni krvlju.
Na analogan nain dolazi i do oputanja miia i poveanja
razmene materija u tkivima.
Vtste obloga. Prema temperaturi obloge se dele na tople i
hladne, a prema nainu dejstva na stimuliue (nadraujue) i
rashlaujue.
Dejstvo obloga ogleda se uglavnom u temperaturi i mestu
dodira sa koom. U poetku ono zavisi od trenutne temperatu
re obloge, posle od opte temperature tela i lokalne u bolesnom
organu i odreuje se reakcijom koju izaziva obloga. Mora se
uzeti u obzir i deo toplote koju obloga gubi zbog isparavanja i
dodira sa telom.
Hladne obloge mogu biti zatvorene i otvorene. Otvorena
obloga (koja se esto menja) oduzima mnogo toplote i samim
tim smanjuje upalni proces u tkivu. Zatvorena obloga, posle
privremenog dejstva hladnoe, izaziva zastoj toplote, crvenilo
koe, lokalno poveanje razmene materija i kao posledicu, sve
pojave povezane sa tim.
114
117
V O D E N E I T E R A P I J E ELIENJA
KOD RAZNIH OBOLJENJA
119
POLIVANJE H L A D N O M V O D O M
KOD HRONINIH OBOLJENJA
Svaka kronina bolest je skup patologija od kojih strada
ju najslabiji organi. Zato je beskorisno leiti neki pojedinani
organ, treba jaati ceo organizam. I ovde je polivanje hladnom
vodom nezamenjivo. Njegova primena e jaati boleu pod
lo kanu" strukturu.
Pri polivanju proces prevoenja vode iz haotine (ortovod)
u pravilnu (parovod) cirkulaciju propraen je istiskivanjem pa
toloke energije, to se manifestuje u vidu najraznovrsnijih po
goranja. Vano da se ovek ne uplai, ne prestane i, jo vie, u
nekim sluajevima korisno je da se ee poliva (3-4 puta na
dan),obavezno ee hoda bos po zemlji, a zimi po snegu (ma
kar po 1-2 minute).
Polivanje sa 1 - 2 kante vode treba izvriti na prethodno zagrejano telo. Posle odmah ui u toplu prostoriju i energinim
pokretima, trljanjem, zagrejati se da bi se pojavila odgovarajua
reakcija organizma.
Pri postojanju hroninih bolesti obino uzimamo lekove.
U poetku uzimajte lekove i koristite polivanje vodom. Posle
toga obratite panju i vidite bez kojih lekova moete, a kod ko
jih moete smanjiti dozu. Ako postepeno koristite ovaj nain
elienja smanjie se i neophodnost korienja lekova. Organi
zam e postepeno obnoviti celovitost svoje strukture i bie vam
mnogo lake.
Ukoliko oscate jezu i hladnou posle polivanja (to poka
zuje da su vai zatitni mehanizmi i mehanizmi termoregulacije veoma loi) primenite toplu kupku. Kombinujte polivanje
i tople kupke sve dok va organizam ne pone da brzo stvara
unutranju toplotu.
Slina polivanja preporuuju se samo u sluajevima kada
je otpornost organizma oslabila.
BANJSKE TERAPIJE
KOD RAZNIH OBOLJENJA
Antonio Nunjez Ribero Sanez u svojoj knjizi o o istrai
vanjima efekata parnih terapija pisao je: U medicinskoj nauci
nema takvog leka koji bi se mogao uporediti snagom, lekovitou i efikasnou u jaanju i oivljavanju ovejeg tela.... Samo
ta efikasna, tako prodorna vrela para, koja dodiruje telo golog
oveka koji lei, koji udie isti taj topli vazduh koji hrani njego
vo telo, oputa kou, omoguava slobodno obrazovanje ivot
nih sokova, olakava disanje, omoguava slobodnu cirkulaciju
krvi u kimi i drugim organima.... Bolesnik tada poinje da se
znoji i svim svojim ulima osea prijatno oputanje koje neprimetno prelazi u slatki san koji traje oko pola sata, a ponekad i
vie....Takva para omekava, a ne slabi kou.... Siri disajne orga
ne, krvne sudove, obnavlja i dovodi navedene organe u stanje
u kome su bili pre bolesti... Dejstvo banje (kupke) ogleda se u
izvlaenju i najmanje vlage iz naeg tela pomou tople pare...
Oni koji oseaju umor, koji imaju natekle i teke oi, oni koji
imaju potekoe od silnih vojnih podviga ili od zemljoradnje
ili od rada u rudnicima, solanama, fabrikama, najbolji lek za
sebe e nai u banji"...
Korisno elovanje banje (kupki) na oveji organizam ini
je jednim od najboljih lekova. Umcreno korienje banje,govo
rio je Avicena,pomae kod nervnih rastrojstava i nesanice. Pre
poruivao je banju kod paralize, spazma celog tela i ak posle
mamurluka. Savetovao je preznojavanje u banji radi spreava
nja katara gornjih disajnih puteva.Toplota banje korisna je za
ljude koji boluju od upale porebrice, kod slabosti organa za va
renje i gubitka apetita. Suva banja donosi olakanje onima koji
boluju od vodene bolesti i onima koji imaju probleme sa zglo
bovima. Za bolesnike od utice esto kupanje u banji osnova
je itavog leenja". Banja pomae i kod bolova u mokranoj
beici, problema pri mokrenju i kod opteg gubitka snage.
U daljem tekstu govoriemo o tome kako primenjivati
banju, a zajedno sa njom i druge terapije, radi leenja raznih
bolesti. Dole navedene bolesti najbolje se lee u banji (one su
120
121
Ozlede
Trauma (povreda) predstavlja povredu tki
va pri emu dolazi do izlivanja krvi i hiperemije. Kao rezultat
hiperemije na tom mestu dolazi do odlaganja raznih materija
koje se zgunjavaju, to kasnije moe izazvati upalu.
Banjska terapija pomae da se zagreje povredeni deo tela,
da se sprei hiperemija i uspostavi naruena cirkulacija. Obna
vlja se dotok kiseonika i ishrana tkiva, a poviena temperatura
podstie aktiviranje biolokih procesa obnavljanja.
Toplota banje spreava upalne procese, gnojenje i drugo.
Na taj nain banjska terapija podstie bre obnavljanje i iscelenje organizma.
Toplota banje, posebno u kombinaciji sa masaom, zna
ajno pomae kod raznih isaenja i uganua. Kada doe do
isaenja (uganua) javlja se spazam miia koji dri zglob u
jednom poloaju, kako ne bi dolo do pojave bola. Da bismo
vratili zglob na svoje mesto mora se uloiti napor da se savlada
spazam, koji na ovo reaguje jakim bolom. Toplota banje sma
njuje spazam i ini vraanje manje bolnim.
Neto slino se dogaa i kod povreda tetiva i miia. T o
plota koja zagreva tetivu ili mii omoguava da im se povrati
izgubljena elastinost i da se vrate u prvobitno stanje.
Banjsko leenje u ovakvim sluajevima vri se svaki drugi
dan, do potpunog ozdravljenja. Broj ulazaka u banju i trajanje
zavise od linog oseanja.
Srano-vaskularna oboljenja. Toplota banje utie na poja
anje cirkulacijskih procesa u organizmu. Spreava pojavu hi
peremije. To pomae srcu ako je oslabilo. Pored toga, dolazi do
irenja velikog broja sitnih krvnih sudova, to omoguava da se
trenira srano-vaskularni sistem. U odreenim sluajevima pra
vilno vebanje u kombinaciji sa pravilnom ishranom (manje
belanevina, ugljenih hidrata i masnoe u ishrani) pomae u
spreavanju veoma rasprostranjenih i opasnih bolesti, kao to
su infarkti i insulti (modani udari).
Ukoliko vam se ve dogodila navedena neprijatnost pravil
nom ishranom i kraim gladovanjima oistite krvotok, a zatim
123
126
131
Spektralna analiza sadraja dobijenog iz znoja dala je sledee rezultate (izraene u % ) : kalcijum - 40; barijum - 30; kalijum - 10,3; cink - 8; magnezijum - 8; silicijum - 2 , 3 ; natrijum
- 1 , 1 ; mangan - 0 , 2 1 ; arsen - 0,04; kalaj - 0,021; olovo - 0,008;
bakar - 0,008; hrom - 0,008; nikl - 0,061. Neoekivano visok
procenat barijuma u znojnom sekretu ukazuje na, prvo, znatnu
toksikaciju organizma, drugo, nae nepoznavanje liste produ
kata (toksinih i netoksinih) koji se odstranjuju pri razmeni
materija.
Banjska toplota kao metod spaljivanja rana. Specijalnim is
traivanjima je utvreno da se na akupunkturne take moe delovati ne samo iglom i strujom, nego i drugim nadraiteljima.
Toplota banje je jedan od tih nadraitelja.
Obavezan uslov uspenog delovanja na akupunkturne ta
ke je pojava dovoljno jakog bola o toplote i crvenilo koe.
Zbog toga se mora koristiti medica i obraivati telo po odgova
rajuim takama ili energetskim kanalima.
Moete tui po povrini", koristei odgovarajue segmen
te tela i zone Zaharina - Geda. Slina obrada posebno je po
godna za leenje hroninih bolesti: gastritisa, enterokolitisa,
dismenoreje, poliartritisa, iijasa (ishijasa), asteninih stanja i
slino.
Pri leenju upornih paraliza facijalnog ivca potrebno je u
banji, pomou metlice, zagrevati uho sa bolesne strane. U tom
sluaju pogodne su i lokalne parne terapije koje se moraju pri
menjivati to ee. One pomau da se brzo potisne patogena
energija sa tog mesta. Da bije odstranili koristite drvene dai
ce od topole ili jasike.
Parite se u banji i metlicom terajte vazduh na paralizovani
deo tela (uho). Posle pojave znoja, sedite jo 5 - 8 minuta, prislo
nivi drvenu daicu na bolesno mesto. Posle banje odmorite
se, umij te i ponovite seansu, ali sada bez daice.
Upotreba banje kodgojaznosti. Toplota banje pomae da
se zatitite o gojaznosti, to nije nita drugo nego prepobudivanje ivotnog principa Sluz". Za to je dobra suva toplota
133
135
136
LOKALNE P A R N E TERAPIJE.
Parna terapija za glavu. Namenjena je za ienje koe
lica, glave, smekavanje i izbacivanje vrstih sadraja iz maksilarnih i eonih sinusa, ienje nosne duplje i pri prehladama.
Dobro smekava sluz u pluima, pomae kod bolova u rameni
ma i vrani. Trajanje terapije je 15-20 minuta. Ne preporuuju
se vie od 2-3 terapije u toku jedne nedelje. One jako oputa
ju organizam. Posle ove terapije preporuuje se tuiranje pro137
postepeno dodajite hladnu. Pri tom telo mora biti dobro umo
tano, ne srne biti hladno. Ove kupke skidaju temperaturu.
Zagrevajue dejstvo imaju suprotne kupke. Ponite sa to
plom vodom, dodajui sve topliju, dok moete da izdrite.Tra
janje terapije je 10-15 minuta. Ova kupka je veoma dobra kad
ovek ne moe da zaspi zato to su mu noge hladne.
145
K A K O ELIITI D E C U
Posle sedam dana od nae brige nije ostalo nita, sin se oseao
prekrasno. Tada je imao samo osam meseci. Sa godinu i po sin
je ve sam trao po snegu i vukao i nas za sobom.
Ohrabrili smo se i mi. Poeli smo sve ee koristiti tu snenu terapiju: protrimo po snegu, uemo u smetove do kolena,
posle toga izbriemo noge, stopala nam gore, a u miiima ose
aj kao posle dobre masae. Najvanije je to smo se uverili da
to nije strano i da je to korisno. I sve bi bilo dobro da nije bi
lo uasnih predvianja (proroanstava), kojim su nas zasipali:
Upala plua je sigurna!", Hronini bronhitis i prehlada bie
neizostavni", Reumatizam neete izbei!",Ako detetu nahladite ui ogluvie!".
Sva ta proroanstva nisu se ostvarila. Zato smo sa drugim
sinom bili hrabriji - od samog poetka ga nismo utopljavali,
dozvoljavali mu da bude goliav i u kui i na ulici, dozvoljavali
da samo u gaicama puzi po podu, da ide po zemlji u dvoritu.
A kada su deca postala starija, ak nas je i udilo kako rado i
dugo borave na snegu, bez jakni, kapa i rukavica, kopajui ka
nale i pravei kule. Pri tome im ni mokre noge nisu smetale.
Igrajui se oni su zaboravljali da treba promeniti obuu. I sve
se odvijalo bez neprijatnih posledica.
Upitaete se da li smo se uopte brinuli za decu? Jesmo,
normalno, posebno u poetku, kada nismo mnogo znali. Nas
je tada dralo intuitivno uverenje da, ako je detetu hladnoa
prijatna, tu ne moe biti nita opasno i tetno.Tada nismo zna
li kako moe biti otporan organizam ak i najmlaih, nismo
znali da ga slabim ne ini priroda, nego oslovi ivota u kojima
se on nalazi.
Kako smo se mi eliili? Proitali smo masu knjiga o elienju dece i nita dobro tamo nismo nali. Svi metodi su toliko
oprezni ili naporni pa ih zbog toga niko i ne koristi. Evo ta se
dogodilo sa nama. Dogodilo se da smo sa svojim prvencem ne
koliko meseci proiveli na otvorenoj terasi. Pelene smo morali
menjati po nekoliko puta nou. I letnje noi su bile veoma pro
hladne. Dogaalo se da razmotamo dete, a iz njega izbija para.
Stalno su nas plaili prehladama, i sami smo se bojali toga, ali
dete nije bolovalo. Tada nismo tome pridavali panju, ali kada
153
157
PRIMENA DEICE"
P O R F I R I J A IVANOVA
Govorei
o elienju i vodenim terapijama nemogue je izostaviti preporuke najoelienijeg oveka Rusije, Porfirija
Kornejevia Ivanova.
Da bi potpuno sagledali atmosferu i dubini njegovog ue
nja, odluio sam da iskoristim ogled samog P. K. Ivanova, kao i
iskustvo ljudi koji ga poznaju i rukovode se pravilima Deica"
(moja deca), da bih pomogao drugim ljudima da usvoje i lece
se po njegovom metodu.
Kao osnovu za izlaganje uzeemo predavanje dejeg lekara Nadede Mihajlovne Bikove.
Preporuke ,,Deice"imaju duboki smisao, u ijoj osnovi je
naa sposobnost da sadejstvujerno sa sredinom koja nas okru
uje, Prirodom. Nije tajna da je ovek produkt" sredine koja
nas okruuje: Prirode, Zemlje i Kosmosa. Zdravlje oveka, kao
i njegov miran, spokojan ivot zavise od toga koliko je pravilno
sauvao veze sa spoljanjim svetom. Naruavanje i izobliavanje tih veza, koje daju oveku ivot, izazvae jednu ili drugu
bolest. I obrnuto, njihovo regulisanje podstie ozdravljenje o
veka. O tome slikovito govori N. Bikova.
elim da govorim o Prirodi - ona je naa majka, ona nas
je rodila, ona nas je donela na beli svet, upravo da bismo iveli
i zato joj se moramo zahvaliti. A mi joj ne verujemo, ak ne e
limo shvatiti da u Prirodi postoje takve sile koje mogu uiniti
sve. Ona ima vazduh,zemlju, vodu.To su tri najvanija elemen
ta, koji nam u jednom prekrasnom trenutku daju sve".
Izmeu ovejeg tela i Prirode postoji neprekidna informaciono-energetska razmena (kroz vodu, vazduh i povrinu
159
zemlje).oveji organizam apsorbuje iz vazduha, vode izemljine povrine plazmenil energiju i zahvaljujui tome normalno
ivi. Prekidanje te razmene izaziva bolest.
Prema principu uzajamnog delovanja, energija koja nasta
je u utrobi Zemlje moe se prevesti u ivotvornu ili energiju
primarnog ivotnog razvoja.
P. K. Ivanov je svojim telom osetio da se ta ivotvorna ener
gija Zemlje nalazi u vazduhu, vodi, zemlji i nazvao ju je mag
netnim tokom. Evo kako to on komentarie: ,,U ivom sve je
ivo i puno ivotne radosti, zbog toga to ivi u elektrinom i
magnetnom toku (strujanju), u kome se nalaze sva snaga i vo
lja... Moja snaga, to je elektrini i magnetni tok (strujanje), oni
su stalno prisutni i svuda".
Posle ovakve izjave bie nam jasniji smisao predavanja N.
Bikove.
Ja nikoga ne primoravam da to uradi, ali molim sve da po
kuaju tim putevima da podu. Kad se jedanput proba - znai
mora se uraditi. Moja poruka je takva: - voleti Prirodu, uvati
je kao oko, kao svoje telo".
I zbilja koga trebamo voleti ako ne Prirodu, koja nam omo
guava da ivimo na raun njene energije, hrane i drugo.
Resio sam poi u Prirodu. Resio sam da iskoraim i kora
am svojim nogama po zemlji sve dok se sasvim ne naelektriem, da skupim snagu i tom snagom upravljam".
Porfirij Ivanov je 50 godina hodao bos po zemlji, samo u
orcu, po cii zimi, izlaui se najrazliitijim uticajima Prirode,
pre svega hladnim i nepovoljnim. Uitelj je izabrao samo ono
najbolje i predlae nam metod kako da ostanemo zdravi, ne
samo mi, nego i naa deca. Osnovna ideja tog metoda je sjedi
njavanje oveka sa Prirodom: vazduhom, vodom i zemljom.
Ljudi ele da ive dobro: da se dobro hrane, toplo odevaju,
a to onemoguava informaciono-energetsku razmenu izmeu
organizma i Prirode. Zbog toga raste i broj oboljenja.
Mnogi ljudi, posebno stariji od 50 godina, poeli su raz
166
179
V O D A I OBIAJI
ZAKLJUAK
182
184