Pomorski fakultet u Rijeci

Brodostrojarski smjer
BRODSKI ELEKTRINI SUSTAVI
Dr. sc. Dubravko Vueti
ver. 5.2 (2012)

1. KOLOKVIJ
SPECIFINOSTI PRIMJENE ELEKTRINIH UREAJA NA BRODOVIMA
Iako se gotovo svi brodski elektrini ureaji u istom ili vrlo slinom obliku mogu nai i u kopnenim elektrinim
sustavima, ipak je njihova eksploatacija u uvjetima broda, openito mnogo zahtjevnija. Zbog toga sve brodske izvedbe elektrinih
ureaja, kao uostalom i sva ostala brodska oprema moraju zadovoljiti mnogo stroe uvjete, koji su detaljno propisani pravilima i
propisima nacionalnih klasifikacijskih drutava kolokvijalno zvanih Registrima. Zadaa klasifikacijskih ustanova je da propisuju
pravila za gradnju i nadzor brodova koja u biti reguliraju minimalne zahtjeve za sigurnost broda, tereta i posade. Pravila svih
relevantnih Registara zasnivaju se na SOLAS konvenciji i pravilima IEC-a (International Electrotechnical Comission) odnosno
IEEE-a (Institute of Electrical and Electronics Engineers), i stoga su vrlo slina. Registri odobravaju projektnu dokumentaciju
prije poetka gradnje, preko ovlatenih instituta kontroliraju svu opremu i materijale koji se ugrauju na brod i izdaju ATEST bez
kojeg je ugradnja zabranjena, nadziru gradnju broda, sva ispitivanja i putanja u pogon te probnu vonju. Registri takoer
periodiki pregledavaju brod tijekom njegove eksploatacije. Najpoznatiji svjetski Registri brodova su Lloyd Register of Shipping,
American Bureau of Shipping, Bureau Veritas, Det Norske Veritas, Germanisher Lloyd, Registro Navale Italiano... Hrvatski
Registar brodova (HRB) takoer ima Pravila za gradnju brodova u kojima su u poglavlju 12. (Elektrina oprema) propisana
pravila koja se odnose na brodske elektrine ureaje i sustave, a u poglavlju 13. pravila vezana za automatizaciju.
Kada je rije o elektrinoj opremi, Pravila za gradnju brodova Registara usmjerena su prema poveanju sigurnosti od
elektrinog udara, poara i eksplozije, raspoloivost svih vitalnih brodskih sustava ovisnih o elektrinoj opremi, otpornosti na
klimatske uvjete i uvjete brodske okoline te elektromagnetsku kompatibilnost.
Brod je specifian po tome to je dok plovi izoliran od kopnene infrastrukture to znai da se od ureaja i sustava trai
zalihost i robusnost, te jednostavnost rukovanja, dijagnostike i odravanja kako bi i relativno neuka posada mogla vlastitim
snagama zadrati brod u funkciji. Kako je primarni cilj broda prijevoz to vee koliine tereta od brodskih se elektrinih ureaja
oekuje da imaju to manju teinu i volumen, jer se na taj nain poveava koristan prostor i nosivost broda.
PREDNOSTI I NEDOSTACI PRIMJENE ELEKTRINIH UREAJA NA BRODU
Pored nesumnjivih prednosti kao to su: trenutna spremnost za pogon, jednostavnost prijenosa energije, jednostavna
pretvorba u druge oblike energije (mehaniku, svjetlosnu, kemijsku i toplinsku), stabilne pogonske karakteristike, visoki stupanj
pouzdanosti, jednostavnost rukovanja i odravanja, visoki stupanj korisnosti, dug ivotni vijek i neznatan utjecaj na okoli, brodski
elektrini ureaji i sustavi, odnosno elektrina energija openito, na brodu imaju i tri vrlo znaajna nedostatka: 1) opasnost od
strujnog udara, 2) opasnost od izazivanja poara i eksplozije i 3) osjetljivost na vlagu.
STRUJNI UDAR
Do strujnog udara dolazi kada se elektrini krug zatvori kroz ovjeka i pri tome potee struja koja prelazi njegov prag
osjeta (0,6-3mA). Jaina i posljedice strujnog udara ovise o frekvenciji struje (visokofrekventne struje su manje opasne), putu
prolaska struje kroz ovjeka, trajanju strujnog udara i jakosti struje koja pri tome tee kroz ovjeka. Najmanje su opasni strujni
udari koji se zatvore unutar pojedinih ekstremiteta (prsti, ruka, noga) pa struja ne prolazi kroz vitalne organe od kojih je
neusporedivo najvanije srce. Kod takvih strujnih udara posljedice se kreu od neugodnog osjeaja, preko razliitih intenziteta boli
do manjih i vrlo jakih opekotina. Najopasniji su meutim strujni udari kada se strujni krug zatvori kroz srce (ruka-ruka i rukanoga) kad i bez vidljivih ozljeda moe zbog zatajenja rada srca nastupiti smrt. Kada je rije o jakosti struje treba najprije posebno
istaknuti da iako je formalno tono da ubija struja (mA) a ne napon (V), ne treba nikada zaboraviti injenicu da je napon taj koji
tjera struju i da visina struje, prema tome, prije svega izravno ovisi o naponu. Treba se dakle uvati svih elektrinih ureaja koji su
pod naponom viim od 50V. Standardni brodski naponi od 220 i 440V vie su nego dovoljno visoki da ubiju veinu ljudi, a struja
koje e pri tome kroz njih potei ovisiti e o nizu objektivnih i individualnih faktora koje je nemogue procijeniti ili predvidjeti
(npr. vlanost koe u trenutku udara). Nakon ve spomenutog praga osjeta 0,6-3mA, struje od 10-15mA izazivaju grenje miia,
20-25mA probleme s disanjem, a preko 50mA smrtnu opasnost. Struja preko 100mA izaziva gotovo sigurnu smrt, ali treba
naglasiti da sve navedene vrijednosti jako ovise i o trajanju strujnog udara, tako da ni struja od 100mA nee ubiti ovjeka ako je
vrijeme trajanja strujnog udara bilo krae od 0,1s.
Djelovanje strujnog udara na ovjeka moemo podijeliti na: bioloko (grenje miia, treperenje i paraliza srca, paraliza
disanja, nesvjestica, smrt), toplinsko (vanjske i unutarnje opekotine, zagrijavanje krvnih ila), elektrolitsko (rastvaranje krvi i
drugih tjelesnih tekuina) i mehaniko (lomljenje kostiju, iaenje zglobova, kidanje miia i tetiva). Elektrolitsko i mehaniko
djelovanje vezano je u pravilu za snane strujne udare na visokonaponskim postrojenjima.
MJERE TEHNIKE ZATITE OD STRUJNOG UDARA
Mjere tehnike zatite od u strujnog udara su tehnika rjeenja kojim se kod projektiranja sustava smanjuje opasnost od
udara elektrine struje, a zasnivaju se ve opisanim faktorima koji utjeu na posljedice i jainu strujnog udara, pa se tako nastoji:
onemoguiti dodir s dijelom ureaja koji je pod naponom, ograniiti jakost struje (napon dodira) na bezopasan iznos i ograniiti
vrijeme trajanja strujnog udara. Najznaajnija i najvie koritena tehnika mjera za zatitu od strujnog udara je zatitno

uzemljenje koje je u sluaju broda ispravnije zvati izjednaenjem potencijala. Rije je naime o izjednaenje potencijala svih
dostupnih vodljivih dijelova s potencijalom trupa, to se postie kvalitetnim spajanjem svih tijelu dostupnih metalnih dijelova s
metalnim trupom broda. Na taj nain se ne moe dogoditi da se kod spoja faze na kuite ureaja (npr. elektromotora) pojavi
napon izmeu njega i drugih vodljivih dijelova u okolini, to bi predstavljalo opasnost za ovjeka jer bi u sluaju dvostrukog
kontakta moglo potjerati struju kroz njegovo tijelo. Zatitno uzemljenje u uem smislu koristi se na uzemljenim
elektroenergetskim sustavima kod kojih spoj faznih vodia s masom potjera struju koja inicira proradu zatite i time iskljuenje
ureaja u kvaru. Izjednaenje potencijala odnosno zatitno uzemljenje nije potrebno na ureajima koji su izvana presvueni ili
izraeni od izolacijskih materijala (izolacija), odnosno kod ureaja s metalnim kuitem kod kojih su dijelovi pod naponom
odvojeni jo i dodatnom izolacijom (dvostruka izolacija), kao ni kod ureaja koji rade s naponom manjim od 50V (sigurnosni
napon). Posljednja tehnika mjera zatite koja se koristi na brodu je galvansko odvajanje, odnosno spajanje jednog ureaja na
brodsku mreu preko izolacijskog transformatora s prijenosnim omjerom 1:1, ime je onemogueno zatvaranje strujnog kruga
kroz ovjeka preko mase jer je sekundarna strana izolacijskog transformatora potpuno odvojena od elektroenergetskog sustava i
trupa broda.
MJERE OSOBNE ZATITE PRI RADU S ELEKTRINOM STRUJOM
Mjere osobne zatite pri radu s elektrinom strujom odnose se na procedure i postupke kojih se treba pridravati kako bi
se smanjila opasnost da nas pogodi strujni udar. Treba:
1.
nositi cipele s gumenim potplatom (onemoguen strujni udar preko stopala na pod)
2.
nositi suhu odjeu (suha odjea je dobar izolator pa onemoguen sluajan kontakt s dijelovima pod
naponom)
3.
koristiti plastinu zatitnu kacigu (onemoguuje kontakt s glavom i titi od ozljeda u sluaju pada),
4.
koristiti gumene ili suhe kone rukavice kod rada pod naponom (kada se strujni krug ne moe iskljuiti),
5.
koristiti gumenu prostirku za kleanje, leanje ili sjedenje, (ako pod nije elektriki izoliran).
6.
vezati se kod rada na visini (i bezazleni strujni udar ili ak samo strah od njega moe izazvati gubitak
ravnotee i smrtonosni pad)
7.
koristiti alat s izoliranim drkama (s oznakom napona na koji su ispitane).
8.
iskljuiti strujni krug s napajanja (uvijek kada je mogue)
9.
osigurati da ne moe doi do hotiminog ukljuenja (izvaditi osigura, zakljuati sklopku ili prekida,
blokirati automatiku)
10. postaviti znak upozorenja na bitnim mjestima
11. obavijestiti sve involvirane to radite, a posebno one koji mogu daljinski hotimice ukljuiti ureaj na
kojem radite.
12. provjeriti prethodno provjerenim voltmetrom ili ispitivaem s dvije ice da li je ureaj pod
naponom prije prvog kontakta sa strujnim krugom (ne smije se koristiti kuni ispitiva napona odvija)
13. prije pruanja pomoi unesreenom iskljuiti napajanje ako je mogue, a ako nije koristiti neki
izolator (suhe rukavice, komad suhe odjee, cipelu...) pri njegovom odvajanju od vodia pod naponom
PROTUEKSPLOZIJSKA ELEKTRINA OPREMA
Ako je u nekom prostoru prisutna eksplozivna koncentracija gorivog plina i zraka, elektrina iskra moe posluiti kao
upalja koji e upaliti smjesu i tako izazvati eksploziju. Slab kontakt (labav, oksidiran, pregrijan) izaziva jako zagrijavanje (ak i
taljenje materijala) i moe izazvati poar ako se u blizini nae gorivi materijal ali i eksploziju ako je prisutna eksplozivna smjesa.
Pregrijavanje vodia (unutar ureaja ili prikljunih kabela) uslijed preoptereenja, kratkog spoja ili spoja s masom takoer moe
izazvati poar i eksploziju. Kako bi se sprijeila eksplozija u zonama broda gdje postoji poveana opasnost od eksplozije, odnosno
nastanka eksplozivne smjese zapaljivih tvari i zraka, moraju se koristiti protueksplozijske izvedbe elektrinih ureaja koje su jasno
oznaene oznakom Ex. Protueksplozijska oprema koristi etiri osnovne metode za sprjeavanje nastanka eksplozije: oklapanje
ugroenog prostora (unutar ureaja) radi lokalizacije eksplozije, ogranienje energije uzronika paljenja, ogranienje temperature
uzronika paljenja uz posebne mjere za smanjenje njegove pojave zbog greke i izoliranje uzronika paljenja od eksplozivne
smjese krutim tekuim ili plinovitim medijem. S obzirom na koritenu metodu, protueksplozijski ureaji se klasificiraju prema
slijedeim oznakama:
Exd - neprodorni oklop (eng. flameproof enclosure). Kuite ureaja dozvoljava ulazak eksplozivne smjese ali je tako
projektirano da izdri eksploziju pa ne moe doi do paljenja okolnog prostora. Uglavnom se koristi za svjetiljke, elektromotore
i sklopke. Izlaz plamena je konstrukcijski sprijeen irokim i preciznim spojevima vanjskih dijelova ureaja, tako da se plinovi
nastali eksplozijom dovoljno ohlade do izlaska iz ureaja..
Exi samo sigurnost (eng. intrinsic safety) Napajanje ureaja je izvedeno s ogranienjem napona i struje tako da niti u sluaju
kratkog spoja nema dovoljno energije za stvaranje elektrinog luka (iskre). Posebni zatitni modul osigurava svaki strujni krug.
Kod prorade zatite modul se mora zamijeniti. Kabeli moraju biti jasno oznaeni i polagani odvojeno od drugih kabela s kojima
se kriaju pod pravim kutom. Uglavnom se koristi za komunikacije, signalizaciju, mjerenje i upravljanje. Exia je sigurnija
izvedba koja dozvoljava dvije istovremene greke u sustavu, dok Exib dozvoljava samo jednu greku.
Exe - poveana sigurnost (eng. increased safety)
Nema neke posebne zatite od eksplozije ve je izvedba takva da onemoguuje pojavu jakog zagrijavanja, iskrenja ili kratkog
spoja, a kuite je otpornije na udarce i prodor tekuine ili stranih tijela. Uglavnom se koristi za elektromotore, svjetiljke i
prikljune kutije.
Exn ne iskrea oprema (eng. non-sparking)
Slino kao Exd ureaji ne stvaraju iskre i nemaju jako zagrijanih povrina, ali su zahtjevi openito mnogo blai. Ureaji jako
nalikuju na standardne izvedbe.

Exp - nadtlak (eng. pressurisation) U ureaj se neprestano dovodi komprimirani plin (zrak ili duik) tako da je tlak u njemu
uvijek malo vii od tlaka u okolnom prostoru. Na taj nain eksplozivna smjesa ne moe ui u ureaj pa eventualno iskrenje ne
moe izazvati eksploziju. Ureaj se prije putanja u pogon mora propuhati kako bi se odstranila eksplozivna smjesa koja se
mogla nakupiti dok nije bilo nad tlaka. U sluaju gubitka tlaka aktivira se alarm, a ureaj se iskljuuje. Uglavnom se koristi za
motore, svjetiljke i instrumente.
Exs - posebne mjere zatite (eng. special protection) Posebno atestirana oprema za konkretnu situaciju.
Exq punjeno prahom (eng. powder filled) Eksplozivna smjesa ne moe ui jer je ureaj napunjen prahom.
Exo punjeno uljem (eng. oil immersed) Eksplozivna smjesa ne moe ui jer je ureaj napunjen uljem.
Prema stupnju opasnosti od nastanka eksplozije opasni prostori na plovnim objektima dijele se u tri zone:
Zona 0 - eksplozivna koncentracija je trajno ili dugotrajno prisutna (zatvoreni prostori spremita, odjeljaka i prostorije sa
pumpama goriva i tereta...). Smije se koristit samo Exi i Exs oprema.
Zona 1 - velika vjerojatnost pojave eksplozivne koncentracije tijekom normalnih uvjeta eksploatacije (zatvoreni i poluzatvoreni
prostori, na palubi tankera, prostori koji granie s odjeljcima i spremitima, akumulatorska stanica ...). Pored Exi, Exs moe se
koristiti i Exp, Exd i Exe oprema.
Zona 2 - mala vjerojatnost kratkotrajne pojave eksplozivne koncentracije tijekom normalnih uvjeta eksploatacije (otvoreni
prostori na palubi tankera na odreenoj udaljenosti od zone 1). Dozvoljeno je koritenje i Exn, Exo i Exq opreme.
Kod protueksplozijske izvedbe vrlo je vano znati i temperaturnu klasu ureaja. Ona definira najveu moguu
temperaturu povrine komponenti ureaja u ispravnom stanju ili kod kvara. Pretpostavljena temperatura okoline je 40C.
Temperaturna klasa (tablica 3) ne smije biti via od temperature paljenja eksplozivne smjese koja se oekuje. Ureaji u
protueksplozivnoj izvedbi moraju se oznaiti i prema grupi plinova za koje je dozvoljeno njihovo koritenje (tablica 4).Oprema s
oznakom IIC moe se koristiti i za grupe plinova IIA i IIB, a oprema s oznakom IIB i za grupu plinova IIA. Najopasniji je dakle
vodik koji spada u grupu IIC a najmanje opasan metan (grupa I). Dakle i elektrina oprema atestirana i oznaena kao
protueksplozijska (Ex) moe izazvati eksploziju ako se koristi u prostorima u kojim se pojave opasniji (lake zapaljivi) plinovi od
onih za koje je projektirana.
Temperaturne klase
protueksplozijske opreme
do 450C
T1
do 300C
T2
do 200C
T3
do 135C
T4
do 100C
T5
do 85C
T6

Grupe plinova protueksplozijske opreme

Metan (najmanje opasan)
Grupa I
Amonijak, ugljini monoksid, propan, butan,
Grupa IIA
metanol, etanol, aceton, )
Etilen, etilen oksid
Grupa IIB
Vodik (najopasniji)
Grupa IIC

KLIMATSKI UVJETI EKSPLOATACIJE BRODSKIH ELEKTRINIH UREAJA

Klimatski uvjeti u kojima se brod nalazi, konstantno se mijenjaju s obzirom na zonu plovidbe, godinja doba i doba dana.
To uzrokuje uestale promjene temperature zraka i mora, vlanosti i saliniteta. Najnepovoljnijim uvjetima okoline, pogotovo to
se tie zatite od vlage, izloeni su ureaji na otvorenim dijelovima palube. Temperatura okoline kojoj je izloena elektrina
oprema na brodu moe se kretati od -25C do +45C na palubi, a u nekim dijelovima strojarnice i do 60C. Pri odabiru elektrine
opreme u fazi projektiranja broda obino se rauna sa temperaturom okoline od 45C, a iznimno i 50C ako je brod predvien za
stalnu plovidbu u tropskoj zoni. Kako je najvea doputena radna temperatura elektromotora odreena klasom izolacije, na
brodovima se u pravilu koriste motori s viim klasama izolacije, odnosno klase F (max. 155C) i H (max. 180C). Kod prorauna
maksimalne radne temperature motora uzima se referentna vrijednost temperature okoline od 40C.
Relativna vlanost na palubi broda moe iznositi i do 98% pri temperaturi od 25C, a u unutranjosti broda od 40-70%,
dok sadraj morske soli moe dostii razinu od 5mg/m3 [2]. Sol, vlaga i kondenzacija poveavaju koroziju metalnih dijelova
elektrinih ureaja i slabljenje izolacije zbog stvaranja vodljivih slanih naslaga, te gljivica i pljesni na vlanim dijelovima. Zbog
kondenzacije vode na oplati, pregradama ali i unutar kuita elektrinih ureaja moe doi do kapanja i proboja elektrine
izolacije.
Elektrini ureaji koje se nalaze u prostoru strojarnice, pogotovo u blizini dizel motora izloeni su agresivnoj atmosferi s
poveanim udjelom uljnih estica (3-20 mg/m3) koje se skupa s prainom i aom taloe na kuitima i izolaciji, te mogu izazvati
negativne efekte kao to je pojava puzajuih struja i poveano zagrijavanje.
Palubni strojevi su izloeni zapljuskivanju i uranjanju u morsku vodu, a neki ureaji moraju trajno raditi pod vodom.
MEHANIKA ZATITE ELEKTRINIH UREAJA IP
Stupanj mehanike zatite od krutih predmeta i zatite od vode oznaava se kraticom IP iza koje slijedi dvoznamenkasti
broj. Prvi broj pokazuje mehaniku zatitu a drugi zatitu od vode. Vei broj znai vii stupanj zatite. Tako se npr. oznaka IP 20
koristi za ureaje predviene za rad u suhim stambenim prostorima, dok ureaji koji mogu raditi pod vodom (uronjive pumpe i
sl.) moraju imati oznaku IP 68.
Zbog rada brodskih strojeva elektrini ureaji su izloeni i jakim vibracijama pa se moraju koristiti fleksibilni vieilni
vodii, kako ne bi dolo do njihovog pucanja zbog zamora materijala. Sve kontakte koji su realizirani pomou vijanih spojeva
potrebno je na odgovarajui nain osigurati od samoodvrtanja.
Prema pravilima registra, svi elektrini ureaji i komponente moraju biti dizajnirani tako da mogu besprijekorno obavljati
svoju funkciju kod trajnog bonog nagiba od 15 i uzdunog nagiba od 5, odnosno kod bonog ljuljanja 22.5 i uzdunog
posrtanja 7.5, koji se mogu javiti istodobno.

0
1
2
3
4
5
6

Stupanj mehanike zatite IP

Prvi broj (mehanika zatita)
Drugi broj (zatita od vode)
Bez zatite
Bez zatite
0
> 50 mm (ne ulazi aka)
Od vertikalnog kapanja
1
> 8 mm (ne ulazi prst)
Od vertikalnog kapanja do nagiba od 15
2
> 2,5 mm (ne ulaze alati)
Od prskanja do 60 od vertikale
3
> 1 mm (ica)
Od trcanja iz svih smjerova
4
Zatita od tetnog taloenja praine
Od trcanja u mlazu iz svih smjerova
5
Potpuna mehanika zatita
Od zapljuskivanja mora i jakih mlazova
6
Od uranjanja do 1m dubine do 30 minuta
7
Mogu trajni rad pod vodom
8

STATIKI ELEKTRICITET
Statiki elektricitet je fizikalni fenomen koji se manifestira se kao razlika potencijala (napon) pojedinih dijelova opreme i
ljudi prema trupu broda. Moe iznositi i do 4000V), a najee se javlja na ljudima i njihovoj odjei, svim el. izoliranim
dijelovima brodske opreme (cijevi za pretakanje, metalni dijelovi poloeni na nevodljivu podlogu, itd.) i isturenim dijelovima
broda kada je u blizini nabijeni oblak. Najee nastaje kao posljedica triboelektrikog efekta, odnosno trenja izmeu dvaju
razliitih materijala pri emu jedan gubi, a drugi preuzima elektrone (npr. strujanjem zraka (vjetar), strujanjem tekuine u cijevima
kod prekrcaja tereta, hodanjem po sintetikoj podlozi, itd.) ali i uslijed elektrostatske influencije (npr. elektriki nabijeni oblak
privlai suprotne naboje na brodski gromobran). Na brodu je posebno opasan atmosferski statiki elektricitet zbog mogueg udara
groma, a u zonama opasnosti od eksplozije i statiki elektricitet nastao trenjem zbog mogue pojave iskre pri izbijanju naboja i
time zapaljenja eksplozivne smjese. Najznaajnije mjere zatite od statikog elektriciteta na brodovima su uzemljenje svih
vodljivih dijelova, gromobranska instalacija i koritenje fleksibilnih cijevi za pretakanje s uzemljenim metalnim opletom.
GROMOBRAN
Gromobranska instalacija se sastoji od hvataljke groma, odvodnog voda i uzemljenja. Hvataljka groma je zailjena
metalna ipka, minimalno promjera 12mm, zatiena od korozije i povezana s odvodnim vodom. Postavlja se na svaki jarbol tako
da ga nadvisuje za najmanje 30 cm. Odvodni vod je napravljen od bakrene ili eljezne trake minimalnog presjeka 70mm2 (Cu)
odnosno 100mm2 (Fe), takoer zatiene od korozije, posebno na spojevima koji su vareni ili stegnuti vijcima s minimalnom
dodirnom povrinom od 10 mm2. Odvodni vod se polae iskljuivo izvana sa to manje promjena smjera i to veim polumjerima
zakrivljenosti lukova . Ne smije se polagati u zatvorenim prostorima i zoama opasnosti od eksplozije. Kao uzemljiva se na
metalnom brodu koristi dio trupa koji je pod vodom, a na brodovima s nevodljivom oplatom metalna ploa privrena na
podvodni dio trupa. Kada je brod u doku ili na navozu gromobranska se instalacija obavezno mora spojiti s kopnenim
uzemljenjem ili uzemljenjem plovnog doka. Gromobran izbija okolnu atmosferu i time uglavnom sprjeava pojavu groma.
Ukoliko do udara groma ipak doe, mora biti sposoban njegovu energiju sigurno provesti do uzemljivaa. tiena zona
gromobrana je oblika stoca s hvataljkom na vrhu dok je plat pod kutem od 45 od vertikale.
ELEKTROMAGNETSKA KOMPATIBILNOST
Izjava o elektromagnetskoj kompatibilnosti je potvrda da ureaj zadovoljava zadane propise, na nain da nema tetnog
utjecaja na druge ureaje, odnosno da i sam nije osjetljiv na elektromagnetske interferencije unutar propisanih granica.
Elektromagnetska interferencija je svaka elektromagnetska smetnja koja moe poremetiti rad elektrinih i elektronikih ureaja.
Najei izvori elektromagnetskih smetnji su: iskrenja (istosmjerni i kolektorski elektromotori, sklopke, ), atmosferska
pranjena (gromovi), nagle promjene napona i struje (ukapanje i iskapanje ureaja), ureaji energetske elektronike (harmoniko
izoblienje struje i napona, prenaponi i komutacijski propadi napona) i odailjai ( radio stanica, mobilni radio ureaji, )
Elektromagnetske smetnje mogu se iriti vodiima (mreom) i zraenjem (radijacijom). Kako bi se sprijeile odnosno u
im veoj mjeri smanjile, koriste se slijedee metode: meusobno udaljavanje ureaja (jakost elektromagnetskog zraenja jako
pada s udaljenou od izvora, npr. signalni kablovi se nikada ne polau uz energetske), oklapanje ureaja (metalni oklop, npr
kuite ureaja ili koaksijalni oplet kabela ne proputaju elektromagnetsko zraenje), priguivanje smetnji (primjerenom izvedbom
ureaja, npr. koritenjem transformatora s velikim rasipnim reaktancijama ili prigunice smanjuje se emisija viih harmonika i
komutacijskih propada kao rezultat rada tiristorskih pretvaraa) i filtriranje smetnji (npr. pasivni kanalni i niskopropusni filtri
uinkovito smanjuju vie harmonike u mrei).
IZVORI ELEKTRINE ENERGIJE NA BRODU
Na brodu se koriste tri vrste izvora elektrine energije:
generatori
akumulatorske baterije
galvanski lanci
Osnovni izvori elektrine energije na brodu su generatori. Svaki brod mora imati barem dva glavna generatora (uglavnom
dizel-generatori, a rjee turbo-generatori pogonjeni parnim ili plinskim turbinama) i generator za nunost. Neobavezno se
ugrauju generatori za poveanje energetske uinkovitosti: osovinski generator (pogonjen glavnim strojem), parni turbo-generator
koji koristi paru iz KIP-a i luki generator (manji dizel-agregat za rad kada brod miruje). Na dananjim brodovima se gotovo
iskljuivo koriste sinkroni samouzbudni bezkontaktni generatori. Prema vrsti pogonskog stroja dijelimo ih na: dizel generatore,
turbo generatore i osovinske generatore. Snage brodskih generatora kreu se od nekoliko stotina kVA, pa sve do 18000 kVA na
velikim putnikim brodovima koji su opremljeni dizel elektrinom propulzijom. Izbor vrste generatora i broja pari polova
odreuje se prema vrsti i broju okretaja pogonskog stroja.

Akumulatorske baterije se koriste u akumulatorskoj stanici za napajanje sigurnosne mree 24V na koju su prikljueni
pomona rasvjeta, automatika, komunikacije, alarmni sustav. Na velikim putnikim brodovima akumulatori mogu u nudi napajati
istosmjerne mree 110 ili 220V. Posebne akumulatorske baterije koriste se za pokretanje dizel-motora generatora za nunost.
Galvanski lanci se koriste za napajanje runih prijenosnih ureaja (mjerni instrumenti, runa radio stanica, baterijske
svjetiljke, itd.).
DIZEL-GENERATORI
Sinkroni generator pogonjen dizelskim motorom je najvie zastupljen izvor energije na brodovima. Brodski generatori se
uvijek spajaju izravno na pomone motore (bez upotrebe reduktora) pa se za njihov pogon koriste brzohodni ili srednjohodni
dizelski motori. Najznaajnije prednosti dizel motora, kao pogonskog stroja generatora, su trenutna spremnost na rad, mogunost
kvalitetne regulacije brzine i visoki stupanj korisnosti. Nedostaci su njihanje energije i pojava torzionih vibracija kao posljedice
elastinosti osovine, te neravnomjerni moment, koji je tim vei to je manji broj cilindara motora. Elektromehanike oscilacije
uzrokovane navedenim nedostacima ublauju se koritenjem generatora s prigunim namotom (prigunim kavezom). Potrebna
brzina vrtnje dizel motora odreena je frekvencijom f (60Hz) i brojem pari polova koritenog generatora p prema formuli za
sinkronu brzinu ns=60 f/p.
g/kWh
Moderni dizel motori iskoritavaju
205
oko 40% energije sadrane u gorivu, to je vrlo
velika korisnost u usporedbi s ostalim
200
toplinskim strojevima. Efikasnost dizel motora
195
ovisi o optereenju i vrlo brzo opada kada ono
padne ispod 50% nazivne snage, to se moe
190
vidjeti iz dijagrama specifine potronje
prikazanog na slici. Pri malom optereenju
185
izgaranje smjese nije potpuno pa dolazi do
180
stvaranja ae, sumpornih (SOx) i duinih
(NOx) spojeva, to za posljedicu ima poveane
175
emisije tetnih plinova i ee odravanje.
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
P/Pn
Zbog toga je izuzetno vano optimizirati sustav
proizvodnje elektrine energije na nain da
generatori, bilo samostalno ili u paraleli, u svim fazama eksploatacije broda, im vie rade u podruju optimalne iskoristivosti, tj.
sa 60-90 % optereenja. Optimizacija se radi pri projektiranju kod izrade bilance snage i lake se postie s veim brojem
generatora manjih snaga, ali treba uzeti u obzir i poveane trokove instalacije i odravanja, vei broj nezavisnih sustava regulacije
te injenicu da dizel-generatori manjih snaga imaju i manji stupanj korisnosti. Obino se na trgovakim brodovima kao optimalan
broj generatora uzima 2-4, dok na brodovima sa elektrinom propulzijom taj broj moe biti i dvostruko vei (4-6).
OSOVINSKI GENERATORI
Osovinski generatori (Shaft generator, PTO - Pover take off) su generatori koji nemaju vlastiti pogonski stroj ve su
privjeeni na glavni porivni stroj. Smisao ugradnje osovinskog generatora je smanjenje trokova proizvodnje elektrine energije
na brodu. U poetku, kada su gotovo svi brodski pomoni motori koristili dizelsko gorivo (DO) najvea se uteda ostvarivala
upravo na razlici u cijeni dizelskog i tekog goriva (HFO). Pojavom i danas sustavnim koritenjem pomonih motora na teko
gorivo, brodari su uglavnom prestali koristiti osovinske generatore, zanemarivi njihove ostale uinke na smanjenje trokova
elektrine energije a to su viestruko smanjenje trokova odravanja pomonih motora zbog neusporedivo manjeg godinjeg broja
sati rada (koriste se samo kad osovinski generator nije u funkciji) i vei stupanj korisnosti glavnog porivnog stroja od stupnja
korisnosti pomonih motora. Kao prednosti osovinskog generatora treba svakako dodati i mogunost dobivanja vrlo velike
elektrine snage bez ugradnje pogonskih strojeva (dodatnih pomonih motora), posebice kad nema potrebe za porivom pa se
teoretski cijela snaga glavnog porivnog motora moe pretvoriti u elektrinu snagu za pogon npr. rashladnih kompresora ili pumpi
tereta. Tako se dobiva laka i jeftinija elektrina centrala.
Kod srednjehodnih porivnih motora osovinski se generatori ugrauju direktno na osovinski vod, na reduktor propulzije ili
direktno na stranji dio motora, a kod sporohodnih na stranji dio motora preko multiplikatora ("reduktora" za poveanje broja
okretaja) ili rjee direktno. Problem je to generatori koji rade na malim okretajima moraju imati veliki promjer kako bi se postigla
dovoljno velika obodna brzina za induciranje napona i mogao smjestiti veliki broj polova potreban za postizanje frekvencije od
60Hz. Npr. osovinski generator koji bi se direktno spojio na sporohodni porivni dizel motor koji radi na 120 o/min morao bi imati
60 polova. Takvi sporohodni generatori su skupi i glomazni pa se ee koriste varijante s brim i manjim generatorima koje stoga
vrlo esto zahtijevaju upotrebu multiplikatora.
Osovinski generatori se veinom koriste samo u navigaciji, ali na nekim brodovima sa specifinim elektrinim sustavima
i energetskim potrebama i za manevar, prekrcaj, naglo hlaenje tereta i sl. Dimenzionirani su tako da im je snaga dovoljna da u
zadanim reimima eksploatacije samostalno pokriju svu predvienu potronju pa se ne prakticira paralelni rad s dizelgeneratorima. Teoretski gledano, raspoloivost poriva broda vea je kada su esencijalna troila (pumpe nune za rad glavnog
porivnog stroja) napajana iz osovinskog generatora, jer je vjerojatnost otkaza glavnog porivnog stroja manja od vjerojatnosti
otkaza glavnog porivnog stroja ili pomonog motora. Ipak, u specifinim uvjetima plovidbe (teko more, mogua potreba nagle
promjene kursa ili poriva) kada postoji opasnost od povratnog djelovanja brodskog vijka na brzinu vrtnje glavnog porivnog stroja,
a time i na frekvenciju osovinskog generatora, odnosno brodske mree, opasnost od blackouta a time i gubitka poriva je openito
vea.
Osnovni problem osovinskih generatora je odravanje konstantne frekvencije brodske mree kod razliite veliine poriva,
jer se (kod direktnog spoja na glavni porivni spoj) promjenom broja okretaja brodskog vijka mijenja i brzina osovinskog
generatora, a time i frekvencija generiranog napona. Postoje etiri rjeenja, odnosno etiri vrste osovinskih generatora:

Osovinski generator na brodu s brodskim vijkom s prekretnim krilima (CPP),

Osovinski generator spojen na glavni porivni motor preko varijatora (Con-Speed, Rank) na
brodu s brodskim vijkom s fiksnim krilima (FPP),
Osovinski generator spojen na brodsku mreu preko pretvaraa frekvencije na brodu s
brodskim vijkom s fiksnim krilima (FPP) i
Osovinski generator s asinkronim kolutnim generatorom na brodu s brodskim vijkom s
fiksnim krilima (FPP) koja se vie ne koristi

OSOVINSKI GENERATOR NA BRODU S BRODSKIM VIJKOM S PREKRETNIM KRILIMA (CPP)

Ovo je najstarija izvedba osovinskog generatora za izmjeninu struju. Primjenjuje se na brodovima na kojim se zbog postizanja boljih
maritivnih karakteristika i smanjenja potronje goriva koriste brodski vijci s prekretnim krilima (CPP). Sinkroni generator je spojen
direktno ili preko reduktora, odnosno multiplikatora, na osovinu glavnog porivnog stroja. Kada se odabere reim rada s osovinskim
generatorom (SHAFT GENERATOR MODE) regulator broja okretaja glavnog porivnog motora se blokira na nazivnim okretajima i
odrava ih konstantnim, pa je prema tome konstantna i frekvencija napona generiranog na osovinskom generatoru. Tijekom rada
osovinskog generatora, poriv se mijenja iskljuivo promjenom koraka brodskog vijka. Mogu je i prekret (vonja unazad)
postavljanjem negativnog koraka brodskog vijka, ali se manevar s osovinskim generatorom iz razloga sigurnosti ne prakticira (u
sluaju manevra naglog zaustavljanja dolazi do velikih oscilacija frekvencije i raspada elektroenergetskog sustava). Kod tekog mora,
kada postoji opasnost zbog izranjanja brodskog vijka, osovinski se generator mora iskljuiti a okretaji motora smanjiti. Porivni motor
se naime u modu osovinskog generatora konstantno vrti gotovo maksimalnim brojem okretaja, pa bi pri izranjanju krila brodskog vijka
dolo do naglog smanjenja otpora, a time i naglog poveanja brzine, to regulator broja okretaja ne bi mogao pravovremeno
kompenzirati smanjenjem goriva, pa bi brzina prela limit na kojem prorauje zatita od prevelike brzine (OVER SPEED) koja bi u
tom sluaju bez odlaganja iskljuila motor. Stao bi naravno i osovinski generator, pa bi se brod naao na tekom moru bez poriva i
elektrine energije (blackout).
Kako CPP omoguuje prekret poriva jednostavnom promjenom koraka vijka u negativnu stranu, to je i najefikasniji nain za prelazak
u vonju krmom, esto je koritena izvedba s razdvajanjem glavne sabirnice na nain da u manevru osovinski generator napaja samo
pramani porivnik, kojemu nagle oscilacije frekvencije kod promjene optereenja glavnog porivnog stroja nisu od velikog znaaja, dok
sva ostala troila, odnosno brodsku mreu, napajaju dizelgeneratori. Na taj nain je na brodu smanjen ukupni broj dizelgeneratora.
OSOVINSKI GENERATOR SPOJEN PREKO VARIJATORA (CON-SPEED)
Varijator (Con Speed, Rank) je ureaj koji i kod promjene brzine na njegovoj ulaznoj osovini zadrava konstantan broj okretaja.na
izlaznoj osovini na koju se spaja osovinski generator. Ako je osovinski generator spojen preko varijatora mogue je s njime ploviti u
granicama od 70-100% nazivne brzine glavnog porivnog stroja. Danas se koriste varijatori koji rade na mehaniko-hidraulikim
principima. Problem varijatora su relativno esti kvarovi koji su u pravilu posljedica nestrunog odravanja.
OSOVINSKI GENERATOR SA STATIKIM PRETVARAEM FREKVENCIJE
Ovo je najsuvremenija izvedba osovinskog generatora. Generator je spojen na osovinu glavnog stroja direktno ili preko reduktora
(multiplikatora) pa se promjenom broja okretaja brodskog vijka (FPP) mijenja i frekvencija generatora. Generator se elektriki spaja na
mreu preko statikog pretvaraa frekvencije koji na izlazu odrava potpuno konstantnu frekvenciju i napon. Kako je rije o o
elektronikom ureaju, brzina promjene broja okretaja glavnog porivnog stroja nema nikakvog utjecaja na stabilnost napona i
frekvencije mree. Najee koriten pretvara frekvencije je sinkrokonverter koji zahtijeva ugradnju sinkronog kompenzatora. To je
sinkroni stroj koji nema pogona ni tereta. Radi kao sinkroni motor u preuzbuenom stanju, a upuuje se pomou malog asinkronog
motora (pony motor). Sinkroni kompenzator ima trostruku ulogu: 1) omoguuje komutaciju (gaenje) tiristora sinkrokonvertera
(sinkrokonverter moe raditi samo ako su mu na obje strane (osovinskog generatora i mree) prikljueni sinkroni strojevi, 2) osigurava
jalovu snagu za potronju (sinkrokonverter struju najprije ispravi a zatim je pretvara u izmjeninu struju stabilne frekvencije pa se
zbog istosmjernog meukruga jalova energija ne moe razmijenjivati izmeu generatora i potronje) i 3) osigurava dovoljno visoku
trajnu struju kratkog spoja za selektivnu proradu zatita (sinkrokonverter nema mogunosti velikog preoptereenja pa ne moe dati
dovoljno veliku struju kratkog spoja. Osnovni problem Sinkrokonvertera su njegove nesinusoidalne (pravokutne) struje na mrenoj i
generatorskoj strani to znai da je mrea zagaena jakim viim harmonicima. Najnovija izvedba osovinskog generatora koristi
irinsko-impulsno modulirani pretvara frekvencije s aktivnim ispravljaem koji ima priblino sinusoidalne struje i ne treba sinkroni
kompenzator pa je odravanje i rukovanje mnogo jednostavnije.

2. KOLOKVIJ
GENERATOR ZA NUNOST
Generator za nunost je uvijek pogonjen dizel motorom. Nalazi se u nadgrau broda uz plou za nunost i ima potpuno nezavisne
pratee sustave (napajanje gorivo, hlaenje, pokretanje). Generator za nudu titi se samo od kratkog spoja. Preoptereenje ne
iskljuuje prekida ve samo daje alarm. Ukljuuje se automatski kada nestane napona na glavnoj razvodnoj ploi (uvijek mora
biti postavljen na automatsko upravljanje). Uz osnovni automatski sustav pokretanja koji koristi elektropokreta, pneumatski motor
ili startanje pomou zraka ima osigurano i rezervno runo pokretanje. Najznaajnija troila koja napaja generator za nunost su:
kormilarski ureaj
rasvjeta za nudu
protupoerne pumpe
protupoarni sustav
pozicijska, navigacijska i signalna svjetla
radio i navigacijska oprema

interne komunikacije
automatika
alarmni sustav
pomone pumpe
pomoni kompresor
...

LUKI GENERATOR
Kada brod dulje vrijeme miruje (ne plovi niti prekrcava teret) potronja elektrine energije je relativno mala premala za ekonomian
rad glavnog generatora koji bi morao raditi s manje od 25% nazivne snage, a to znai s veom specifinom potronjom
goriva i nepotpunim sagorijevanjem. Nekad su se dok je brod esto danima ekao na prekrcaj koristili luki generatori kojima je snaga
bila prilagoena takvoj smanjenoj potronji, a danas njihovu ulogu moe preuzeti odgovarajue dimenzioniran generator za nunost.
NAPAJANJE S KOPNA
Kada se brod nalazi u doku ne mogu mu raditi glavni generatori koji se posredno hlade morem pa je najjednostavnije
rjeenje prikljuiti ga na napajanje s kopna. Postupak je sljedei:
1. Iskljuiti postepeno svu potronju
2. Iskljuiti automatiku centrale (prebaciti na runo)
3. Iskljuiti generatorski prekida
4. Onemoguiti start dizel-generatora; dovui i prikljuiti kabel s kopna na za to predvieno mjesto
(glavna razvodna ploa, ploa za nunost ili prikljuna kutija na palubi)
5. Provjeriti frekvenciju, napon i redoslijed faza
6. Ukljuiti prekida za napajanje s kopna.
PARALELNI RAD GENERATORA
Prema propisima brod mora imati toliko generatora da pri ispadu iz pogona bilo kojeg od njih preostala snaga (snaga
ispravnih generatora) bude dovoljna za sigurnu plovidbu. Paralelni rad generatora primjenjuje se zbog prilagoavanja proizvodnje
elektrine energije, preciznije broja prikljuenih generatora, trenutanim potrebama potronje u razliitim fazama eksploatacije broda.
Potronja elektrine energije se naime jako razlikuje zavisno od toga da li je brod u plovidbi, manevrira, prekrcava teret ili je na sidru,
a na brodsku mreu treba u svakom trenutku biti prikljueno dovoljno generatora za podmirivanje trenutane potronje. Treba ipak
napomenuti da se tijekom manevra u paralelni rad ukljuuje vie generatora nego to je prema trenutanoj, ak i oekivanoj, potronji
potrebno, kako bi se poveala sigurnost napajanja elektrinom energijom. Vezano za oekivanu potronju, u manevru mora biti
prikljueno dovoljno generatora za ukljuivanje i nesmetan rad pramanog propelera, koji je izuzetno veliko troilo, kako bi ga se po
potrebi u svakom trenutku moglo ukljuiti. Isto tako, ukljuivanjem jednog generatora vie od potrebnog broja, poveava se
raspoloivost elektroenergetskog sustava tako da bez prekida u napajanju moe proizvoditi dovoljno energije ak i u sluaju
iznenadnog ispada iz pogona jednog od generatora. To se meutim ne prakticira u ostalim fazama eksploatacije jer preveliki broj
prikljuenih generatora u odnosu na trenutanu potronju znai da su njihovi pogonski strojevi (uglavnom dizel motori) podoptereeni,
a tada im je specifina potronja goriva primjetno vea. Takoer, zbog nepotpunog sagorijevanja dolazi do prljanja to skrauje
servisne intervale i tako poveava trokove odravanja. Nije dakle uputno da dizel-generatori dulje vrijeme rade s manje od 25-30%
nazivnog optereenja dizel motora [kW]. Koritenjem veeg broja generatora koji se po potrebi ukljuuju na mreu u paralelni rad
postie se dakle rad pogonskih strojeva u podruju veih optereenja i time bolje iskoritenje goriva. Problematika paralelnog rada
obuhvaa:
sinkronizaciju
raspodjelu djelatne snage [kW]
raspodjelu jalove snage [kVAr]
zatitu od povratne snage
SINKRONIZACIJA
Sinkronizacija je postupak ukljuivanja sinkronog generatora u paralelni rad s mreom pri emu se, nakon to su ispunjeni svi
nuni uvjeti ukljuuje generatorski prekida. Svako iskljuivanje ili ukljuivanje veih troila tijekom sinkronizacije utjee na
ravnoteu sustava i produljuje vrijeme sinkronizacije (npr. vrlo je teko, a esto puta i nemogue napraviti sinkronizaciju dok rade
teretna vitla). Uvjeti koje je potrebno zadovoljiti prije sinkronizacije generatora na brodsku mreu su:
isti redoslijed faza generatora i brodske mree
jednak iznos napona generatora i brodske mree
priblino jednake frekvencije napona generatora i brodske mree
istofaznost napona generatora i brodske mree
Isti redoslijed faza svih ugraenih generatora ostvaruje se i provjerava u brodogradilitu prilikom gradnje broda.
Podeavanje induciranog napona generatora prije sinkronizacije na vrijednost jednaku naponu mree vri se regulacijom struje uzbude
preko automatskog regulatora napona, dok se priblina jednakost frekvencije i istofaznost postiu regulacijom goriva preko regulatora
broja okretaja stroja koji pogoni generator (na brodu je to najee dizel motor). Frekvencije ne smiju biti jednake jer bi tada stalno
postojao fazni pomak meu naponima i ne bi se moglo ispuniti uvjet istofaznosti. Generator koji se sinkronizira na mreu treba se
vrtjeti malo bre od generatora koji su ve prikljueni kako bi nakon ukljuenja prekidaa odmah preuzeo malo optereenja. U
suprotnom bi povukao snagu iz mree i poeo raditi kao motor te dodatno opteretio ostale generatore.

Tipina shema spoja za sinkronizaciju generatora prikazana je na slici. Sinkronoskop i sinkronizacijske lampe slue za
odreivanje trenutka kada su napon generatora kojeg sinkroniziramo i napon mree u fazi tj. kada izmeu njih nema faznog pomaka
(istofaznost), pa se moe ukljuiti generatorski
L
prekida, odnosno izvriti sinkronizacija.
L
L
Sinkronoskop ujedno pokazuje i da li se
generator vrti bre (desni smjer vrtnje na
sinkronoskopu) ili sporije od generatora koji su
na mrei (lijevi smjer vrtnje na sinkronoskopu).
V
f
Nekad su se za provjeru uvjeta sinkronizacije
koristile sinkronizacijske lampe u tamnom spoju,
Nul voltmetar
dok se danas to radi iskljuivo koritenjem
ili sinkronoskop V
sinkronoskopa. Lampe u tamnom spoju spojene
su, po dvije u seriju za svaku fazu, paralelno
V
f
kontaktima generatorskog prekidaa, kako je to
prikazano u shemi na slici, i sve su ugaene kada
je generator u fazi s mreom. Jednakost napona i
frekvencije
provjerava
se
dvostrukim
voltmetrom, odnosno dvostrukim mjerilom
frekvencije. Danas su gotovo svi brodovi
opremljeni
ureajima
za
automatsku
Uzbuda
POGONSKI
G
sinkronizaciju,
tako
da
se
runa
sinkronizacija
STROJ
(REGULACIJA
3f
radi samo u sluaju kvara na automatici.
FREKVENCIJE i
REGULACIJA
Ako se generatorski prekida ukljui u
FAZE)
NAPONA
trenutku kada navedeni uvjeti nisu dovoljno
precizno ispunjeni, dolazi do krive sinkronizacije koja potjera veliku struju izjednaenja i moe imati izuzetno ozbiljne posljedice:
Gotovo sigurno e doi do blackouta, a zbog velikih sila meu namotima u najgorem sluaju moe doi do njihovog trganja, blokiranja
osovine i unitenja generatora i pogonskog stroja.
1
2
3

RASPODJELA DJELATNE SNAGE

Raspodjela djelatne snage (kW) je nedjeljiva od regulacije frekvencije i povezana je iskljuivo s pogonskim strojevima
generatora, odnosno njihovim regulatorima broja okretaja. Nakon to je drugi generator sinkroniziran na brodsku mreu koju je do tada
napajao prvi generator, on i dalje radi sa zanemarivim optereenjem. Da bi preuzeo dio optereenja od prvog generatora s kojim je
sada elastino povezan preko tzv. elektrine osovine (oba se stroja zbog paralelnog spoja i prema tome istog napona i frekvencije vrte
identinom brzinom) treba pogonskom stroju drugog generatora poveati a prvog smanjiti dovod goriva. Na taj nain uz konstantnu
brzinu vrtnje, odnosno frekvenciju, dolazi do prebacivanja dijela snage s prvog generatora na drugi. To se meutim ne radi direktnim
pomicanjem ruice goriva ve preko regulatora broja okretaja spomenutih strojeva.
KARAKTERISTIKE REGULACIJE FREKVENCIJE f(P)
Regulator broja okretaja ima mogunost podeavanja nagiba (speed droop) karakteristike optereenja koja pokazuje ovisnost
frekvencije (broja okretaja) o optereenju (djelatnoj snazi u kW) pogonskog stroja (dizel motora). Postoje dvije vrste podeenja:
Karakteristika kod koje nema propada frekvencije s poveanjem optereenja naziva se astatika, dok se karakteristika s nagibom
naziva statikom. Statika se karakteristika u pravilu podeava tako da
f [Hz]
ASTATICKA KARAKTERISTIKA
frekvencija kod punog optereenja u odnosu na prazni hod (bez
60
optereenja) padne za 5% (3Hz) i tako ostane ukoliko se ne korigira runo
PODEAVANJE
pomou komande LOW/RISE u generatorskom polju ili polju
STATICKA KARAKTERISTIKA CCA 5%
sinkronizacije glavne rasklopne ploe, ime se karakteristike f(P) translatira
dolje-gore. Treba naglasiti da, ako je ukljuena, automatska regulacija
frekvencije (frequency control) u svojstvu nadreene automatike sama
translatira karakteristike f(P) i tako odrava konstantnu frekvenciju kod
razliitih djelatnih optereenja [kW], pa se propad frekvencije u sluaju
statike karakteristike, kod npr. poveanja potronje, moe uoiti samo
neposredno nakon ukljuenja novog troila, prije nego to ga automatska
P[kW]
regulacija frekvencije uspije korigirati podizanjem karakteristike. Kod
dizel-generatora s astatikom karakteristikom takoer dolazi do propada
frekvencije ali ga njegov regulator broja okretaja sam kompenzira, mnogo bre od nadreene regulacije frekvencije. Ako se koriste
moderni elektroniki regulatori broja okretaja, vrijeme vraanja frekvencije na 60Hz e u oba sluaja biti jednako. Osovinski generator
u kombinaciji s brodskim vijkom s prekretnim krilima (CPP) ima astatiku karakteristiku, jer je snaga glavnog porivnog stroja koji ga
pogoni mnogo vea od snage generatora tako da porivni stroj bez obzira na podeenje njegovog regulatora broja okretaja, ne osjea
ove, za njega premale, promjene optereenja.

RASPODJELA DJELATNE SNAGE [kW] IZMEU DVA DIZELGENERATORA

Na slici je prikazana raspodjela djelatnog optereenja u sluaju dva jednaka dizelgeneratora s jednako podeenim statikim
karakteristikama regulacije. Prije i neposredno nakon sinkronizacije svo optereenje je drao DG1. Nakon sinkronizacije novoprikljueni generator DG2 radi bez optereenja. Da bi preuzeo dio optereenja komandom RISE je automatskom regulatoru broja
okretaja njegovog dizel motora podignuta karakteristika f(P) uz adekvatno sputanje iste na DG1 komandom LOW kako bi se zadrala
konstantna frekvencija. Ukupno optereenje (potronja troila prikljuenih
f [Hz]
na brodsku mreu) koje se nije promijenilo sada je ravnomjerno
rasporeeno izmeu DG1 i DG2. Kod ukljuenja ili iskljuenja nekog
D RADI SAM
(veeg) troila dolazi do brze raspodjele optereenja koja ovisi o nagibu
60
karakteristika optereenja. Ako su oni jednaki, oba e dizel generatora
preuzeti jednaki dio novog optereenja, neovisno o tome da li je postojee
D U PRAZNOM HODU
optereenje bilo ravnomjerno rasporeeno, kao na slici, ili ne. Iako postoje i
OPTERECENJE
drugaije opcije, najee se nadreena automatika (LOAD SHARING)
postavlja na jednako optereenje svih generatora u paralelnom radu
(EQUAL LOAD) jer je u tom sluaju trenutna opteretivost elektrine
OPTERECENJE
centrale ukljuivanjem novog potroaa najvea. U suprotnom bi se moglo
dogoditi da generator koji nosi vee optereenje, uzevi u trenutku
P
P
P
ukljuenja novog troila jednaki dio snage doe u preoptereenje dok bi
P [kW]
P [kW]
drugi generator jo imao rezerve snage.
G1

G2

DG2

DG2

DG1

DG1

DG1

RASPODJELA DJELATNE SNAGE [kW] IZMEU DIZELGENERATORA I OSOVINSKOG GENERATORA

Osovinski generator u kombinaciji sa brodskim vijkom s prekretnim krilima CPP ima astatiku karakteristiku jer je snaga
glavnog porivnog stroja koji ga pogoni mnogo vea od snage generatora tako da porivni stroj ne osjea tako male promjene
optereenja. Stoga se nakon sinkronizacije raspodjela optereenja vri samo
f [Hz]
sputanjem karakteristike dizelgeneratora preko njegovog regulatora broja
okretaja (komanda LOW). Regulacija frekvencije se vri direktno i
iskljuivo preko regulatora broja okretaja glavnog porivnog stroja. Paralelni
60
rad se prakticira samo tijekom zamjene generatora (s osovinskog na dizel i
obratno), jer za njime u nema potrebe budui da je osovinski generator
dovoljno velik da samostalno podmiruje kompletnu potronju elektrine
energije na brodu. Neki sustavi omoguuju trajni paralelni rad osovinskog i
dizel generatora, koji meutim nije preporuljiv jer zbog naglog
optereenja glavnog motora (promjena koraka ili izranjanje brodskog vijka,
vei zakret kormila) moe doi do pada ili porasta njegovog broja okretaja,
a time i naglog prebacivanja snage izmeu osovinskog i dizel generatora,
P
P
to moe prouzroiti iskljuivanje dizelgeneratora i osovinskog generatora
P [kW]
P [kW]
(blackout) zbog povratne snage i/ili preoptereenja.
SG

SG

DG

DG

RASPODJELA JALOVE SNAGE [kVAr]

Generatori, pored djelatne snage, moraju osigurati i nesmetanu razmjenu jalove snage. Raspodjela jalove snage (kVAr) je
nedjeljiva od regulacije napona i povezana je iskljuivo s generatorima, a posebice njihovom strujom uzbude, reguliranom putem
automatskog regulatora napona (AVR). Poveanjem uzbudne struje generator preuzima vie jalove snage. Slino kao i regulator broja
okretaja i automatski regulator napona moe imati statiku ili astatiku karakteristiku U(Q). U paralelnom radu je obvezatna statika
karakteristika, dok se u otonom radu (samo jedan generator na mrei) ponekad, zbog vee stabilnosti napona, prakticira prelazak na
astatiku karakteristiku. Prelazak je iniciran putem pomonih kontakata generatorskih prekidaa (kada je samo jedan prekida
ukljuen). U sluaju neravnomjerne raspodjele jalove snage, moe se dogoditi da, iako su pogonski strojevi (dizel motori) jednako
optereeni (djelatna snaga [kW] na oba generatora su jednaki), jedan od generatora bude vie optereen ili ak preoptereen (prevelika
struja na A-metru) jer je na sebe preuzeo vei dio jalove snage. Do neravnomjerne raspodjele jalove snage, koja se lako detektira
(razliito pokazivanje mjerila faktora snage (cos) i/ili razliito pokazivanje kVAr-metara i A-metara kada kW -metri pokazuju isto)
moe doi zbog kvara na uzbudi, te zbog kvara ili krivog podeenja automatskog regulatora napona.
U [V]

U [V]

ASTATICKA KARAKTERISTIKA

60

STATICKA KARAKTERISTIKA CCA 5%

UZBUDNA
STRUJA IuG2

UZBUDNA
STRUJA IuG1
UKUPNA JALOVA
SNAGA

Q[kVAr]

QDG2[kVAr]

QDG2

QDG1

QDG1[kVAr]

NEUZEMLJENI BRODSKI ELEKTRINI SUSTAV

Neuzemljeni elektrini sustav se koristi na gotovo svim brodovima s niskonaponskim elektroenergetskim sustavom iako
pravila registra dozvoljavaju i primjenu uzemljenog sustava (osim na tankerima gdje je neuzemljeni sustav obavezan). Kod
neuzemljenog elektrinog sustava zvjezdite generatora nije spojeno na masu pa je cijeli sustav izoliran od trupa broda, to na prvi
pogled upuuje na zakljuak da
potencijal trupa prema trima fazama nije
L1
G
definiran. Meutim, u normalnim
L2
uvjetima kada nema zemnog spoja, masa
3f
broda se zbog parazitskih kapaciteta
L3
(kapacitet kabela cjelokupne brodske
mree i svih prikljuenih elektrinih
Primarni
Sekundarni
ureaja prema masi) i simetrinosti
razvod
razvod
sustava, nalazi upravo na potencijalu
M
M
zvjezdita generatora. Kada doe do
3f
3f
zemnog spoja (spoja s masom) potee
struja koja se zatvara kroz parazitske
kapacitete. Prednost izoliranog sustava je
mala struja zemnog spoja a time i manja
opasnost od poara i oteenja. Veliina
struje zemnog spoja zavisi od veliine ukupnog parazitskog kapaciteta a ovaj o veliini sustava. Vei sustavi imaju razgranatiju mreu
i vie prikljuenih ureaja pa su kapacitet a time i struja zemnog spoja vei. Struja ne smije biti vea od 20A jer bi tada opasnost od
poara i oteenja ureaja bila prevelika. Velika prednost neuzemljenog sustava je i to to kada je u spoju s masom sustav moe u
cijelosti nastaviti sa radom sve dok ne doe do drugog spoja s masom to tada predstavlja dvopolni kratki spoj i inicira iskljuenje
jednog zemnog spoja kroz djelovanje zatite od kratkog spoja. Kako je glavna ploa rasvjete odvojena od glavne rasklopne ploe
transformatorom ona mora imati svoj vlastiti sustav za detekciju zemnog spoja. Detekcija spoja s masom vri se pomou posebnog
ureaja koji neprestano mjeri otpor izolacije cijelog elektroenergetskog sustava prema masi i aktivira alarm kada on padne ispod
10k. Istovremeno se na razvodnoj ploi ugasi zemnospojna lampa faze koja je zbog zemnog spoja dola na potencijal mase. Da bi se
pronalo mjesto zemnog spoja potrebno je ukljuiti u plou ugraeni M metar koji radi pod naponom. Sada se jedan po jedan
iskljuuju i po potrebi ponovno ukljuuju svi odvodi s ploe sve dok se oitanje na M metru ne popravi (drastino se povea otpor
izolacije). Uobiajeno je da se najprije iskljuuju krugovi kod kojih se esto pojavljuje zemni spoj (kuhinja, palubna
oprema...).Trajanje spoja s masom ipak treba biti to krae jer je izolacija sistema (kabeli i ureaji) preoptereena 3 puta odnosno
73% obzirom da je sada izloena linijskom a ne vie faznom naponu. Predvieno je da takvo stanje moe trajati do 200 sati godinje
(pojaana izolacija). Kod niskog napona izolacija i tako mora biti jaa zbog mogunosti mehanikog oteenja pa bez problema moe
izdrati i produljeni rad s poveanim naponom. Kod visokonaponskih sustava je izolacija meutim slabije dimenzionirana pa je zemni
spoj nuno to prije iskljuiti tako to se uzemljivanjem zvjezdita osigurava prorada zatite i iskljuivanje dijela sustava i tako
onemoguuje pojava ovog naponskog optereenja. Veliki sustavi imaju velike parazitske kapacitete pa je i struja zemnog spoja vea od
20A to takoer moe biti razlog za naputanje izoliranog sustava.
Jednofazna troila se spajaju na plou rasvjete napajanu preko transformatora 440/220 ili 440/110V. Jednofazni potroai
napajaju se dakle s dvije faze. Stoga se ukljuuju i tite s dvopolnim rasklopnim ureajima.
UZEMLJENI BRODSKI ELEKTRINI SUSTAV
Uzemljenjem zvjezdita generatora omoguuje se u sluaju zemnog spoja zatvaranje strujnog kruga i njegova laka detekcija i
iskljuenje. Ureaj ili dio sustava u spoju s masom na obim sustavima dakle ne moe nastaviti s radom ve se odmah iskljuuje. Na taj
se nain sprjeava prije opisani porast napona uslijed zemnog spoja javlja na neuzemljenim sustavima ali i sasvim pojednostavnjuje
pronalaenje mjesta kvara. Prema nainu uzemljenja razlikuju se sustavi uzemljeni preko velikog otpora, preko malog otpora i
direktno uzemljeni sustavi.
Direktno uzemljeni sustavi kod svakog zemnog spoja razvijaju struju jednopolnog kratkog spoja koja je reda veliine
nekoliko desetaka kiloampera i stoga predstavlja poveanu opasnost od poara ali i oteenja ureaja na mjestu kvara zbog topljenja
materijala. Dobra je okolnost to e zatita od kratkog spoja trenutano iskljuiti mjesto u spoju s masom, i tako olakati pronalaenja
mjesta kvara. Kod sustava uzemljenih preko malog otpora koji je dimenzioniran tako da se struja zemnog spoja ogranii na
vrijednost od 200 do 400A, ponovno dolazi do iskljuenja ureaja u kvaru ali ne pomou postojeih zatita od kratkog spoja ve
pomou zatita od preoptereenja ili posebnih ali relativno jeftinih zatita. Prednost uzemljenja preko malog otpora je da su zatite
mnogo jednostavnije i jeftinije nego kod uzemljenja preko malog otpora, ali je nedostatak to se zbog vee struje poveava rizik od
poara i oteenja. Generatori na brodovima sa visokim naponom najee imaju zvjezdite uzemljeno preko velikog otpora. Otpor
izmeu zvjezdita generatora i mase broda dimenzionira se tako da struja zemnog spoja ne pree 20A. Poeljna je naravno im manja
struja ali ona ovisi o osjetljivosti posebnih zemnospojnih zatita koje moraju brzo iskljuiti dio mree u spoju sa masom. to su zatite
osjetljivije to su i sloenije i skuplje. Kako bi se u sluaju paralelnog rada dva generatora struja zemnog spoja zbog paralelnog spoja
dva otpora udvostruila, mora se u seriju s otporima na svakom generatoru ugraditi i prekida. Na taj se nain spojevi zvjezdita s
masom mogu iskljuiti tako da je samo jedan od generatora u radu na masu.

10

RAZVOD I RAZDIOBA ELEKTRINE ENERGIJE NA BRODU

Elektrinu energiju potrebno je na siguran i uinkovit nain raspodijeliti i provesti od izvora do potroaa. U tu svrhu koriste
se sklopne ploe, transformatori i kabelski vodovi. Na brodovima se u pravilu koristi zrakasta (radijalna) shema razvoda koja se
zrakasto iri od brodske elektrine centrale prema potronji uz grananje u
razdjelnicima snage odnosno rasvjete. Zrakasta shema je vrlo pregledna i
stoga jednostavnija za rukovanje i odravanje, a koristi i manje duljine
kabela te jednostavnije i jeftinije zatite pa je i jeftinija. Jedini nedostatak
zrakaste sheme razvoda je da u sluaju prekida napajanja nekog dijela mree
npr. zbog prekida kabela nema mogunosti alternativnog rezervnog
napajanja, to uglavnom nije ni potrebno jer su sva vitalna brodska troila
(esencijalna troila: pumpe ulja, goriva, rashladne vode, mora i kompresori
zraka) duplirana i spojena direktno na lijevu odnosno desnu stranu glavne
rasklopne ploe.
Na manjim ratnim brodovima se zbog zadravanja funkcije najvanijih
brodskih sustava i kod prekida u napajanju uzrokovanog neprijateljskom
vatrom koristi zrakasta shema s meuspojevima. Meuspojevi omoguuju
alternativan put toka energije a aktiviraju se tek kada doe do prekida. Veliki
ratni brodovi koriste prstenastu shemu razvoda kod koje mrea zatvara prsten pa je u sluaju prekida na bilo kojem mjestu, mogue
napajanje svih razdjelnika s obje strane prstena. Problem prstenaste sheme je njena manja preglednost i posebno, oteano postizanje
selektivne prorade zatite od kratkog spoja za to je potrebno koristiti skuplje usmjerene zatite koje prepoznaju smjer toka elektrine
energije.
Glavna rasklopna ploca
440V 60Hz
Sklopna ploca 440/220V
rasvjete 220V 60Hz

Razdjelnici
snage
M

Razdjelnici
snage
M

Razdjelnici
rasvjete

Glavni
generatori

Esencijalna
troila 1

Razdjelnici
snage
M

Rasklopna ploca za
nunost 440V 60Hz
440/
220V

Sklopna ploca rasvjete

za nunost 220V 60Hz

Esencijalna
troila 2
M

Razdjelnici
rasvjete

Razdjelnici
snage
M

Generator
G
za nunost

Sklopna ploca manje

vanih troila

3. KOLOKVIJ
SELEKTIVNA ZATITA OD KRATKOG SPOJA
Uloga zatite od kratkog spoja je da to prije iskljui najmanji mogui dio sustava u kojem je nastao kvar. Tako se poveava
raspoloivost sustava, jer najvei mogui dio sustava ostaje u radu, ali se istovremeno i olakava pronalaenje mjesta kratkog spoja.
Postoje etiri mogua naina za postizanje selektivne prorade zatite od kratkog spoja: 1) Selektivnost po struji se koristi u mrei
rasvjete i na manjim razdjelnicima snage a zasniva se na broj proradi osiguraa s manjom nazivnom strujom. Brzina prorade je
odreena t(I) karakteristikom osiguraa (prekidaa) i mora se paziti da se t(I) karakteristike hijerarhijski povezanih osiguraa ne sijeku
jer bi to moglo izazvati neselektivno iskljuivanje veeg dijela sustava od nuno potrebnog. To je vrlo brzi sustav zatite koji ne
produljuje trajanje kratkog spoja ve ga u vrlo kratkom vremenu iskljuuje i tako dobro titi sustav od veih oteenja ali i veih
propada napona i frekvencije. 2) Selektivnost po vremenu se zasniva na uvoenju vremenskog kanjenja od po 0,2 s kod svakog
hijerarhijski vieg prekidaa u sustavu. Tako krajnji prekidai (osigurai) izbacuju trenutno, a prekidai preko kojih je izvedeno
napajanje razdjelnika na koji su krajnji prekidai spojeni kasne 0,2s. Prekidai na sljedeem nivou kasne 0,4s i tako dalje sve do
generatorskih prekidaa koji iskljuuju posljednji. Prednost vremenske selektivnosti je njeno jednostavno projektiranje i preglednost, a
nedostatak da bliski kratki spoj koji bi inae bio vrlo brzo iskljuen traje mnogo due i tako ugroava stabilnost sustava zbog pada
frekvencije i napona. Takoer generatori trpe veliku struju kratkog spoja dulje vrijeme, a na mjestu kvara dolazi do veih oteenja. 3)
Kombinirana selektivnost se najvie koristi a predstavlja kombinaciju strujne selektivnosti (na krajnjim odvodima) i vremenske
selektivnosti prema generatorskim prekidaima. 4) Zonska selektivnost je najsuvremenije i najskuplje rjeenje koje koristi numerike
zatitne releje s mogunou meusobne komunikacije. Sabirnica (razdjelnika ili rasklopne ploe) se titi tako da prekida u napojnom
vodu (nadreeni prekida) iskljuuje samo ako niti jedan od odvodnih prekidaa ne dojavljuje kratki spoj. Zatita djeluje gotovo
trenutno i tako uva stabilnost sustava. U sluaju prekida komunikacije prelazi se na vremensku selektivnost. To znai da paralelno s
komunikacijom prekida odbrojava podeeno vrijeme i iskljuuje kada ono istekne.

11

SKLOPNE PLOE
Sklopne ploe u elektroenergetskom sustavu broda imaju vrlo vanu ulogu jer omoguuju razdiobu elektrine energije.
Najznaajnija je glavna rasklopna ploa (GRP) koja predstavlja sredite elektroenergetskog sustava. U GRP se nalaze sabirnice na
koje su prikljueni izvori (svi generatori osim generatora za nunost) i odvodi za pojedinana troila, grupne uputnike, razdjelnike
snage, transformatore rasvjete i napajanje ploe za nunost. GRP je podijeljena na polja (generatorska polja, polje sinkronizacije i
polja potronje). U poljima se nalaze: sabirnice, sklopni ureaji (prekidai, sklopke, rastavljai), zatite, mjerni ureaji (mjerni
transformatori, instrumenti, A/D pretvornici) i ureaji za upravljanje. Moderne brodske sklopne ploe rade se iskljuivo u obliku
modula koji se prema potrebi na jednostavan nain meusobno povezuju, to olakava ugradnju i odravanje.
Sabirnice su goli neizolirani vodii od profiliranog bakra, na koje se direktno prikljuuju dovodi napajanja s generatora i
odvodi prema glavnoj sklopnoj ploi. Uvruju se i meusobno odvajaju pomou izolatora. Najee se izrauju u obliku ravnih traka
ili upljih cijevi, jer ti oblici omoguuju najefikasnije odvoenje topline. Veliina sabirnica i izolatora, mora biti odabrana tako da
moe izdrati elektrina i mehanika naprezanja pri struji kratkog spoja. Obiaj je da se sabirnice i svi ostali neizolirani vodovi i
prikljuci kod brodskih sustava razdiobe trofazne izmjenine struje oznauju posebnom bojom za svaku fazu i to: faza R (A) uto,
faza S (B) zeleno i faza T (C) ljubiasto. Sabirnica glavne rasklopne ploe je podijeljena na dva dijela koja su spojena bakrenim
ploicama ili preko sabirnikog rastavljaa. Na svaku grupu spaja se polovica od ukupnog broja generatora, kao i polovica najvanijih
ureaja (troila). To se prvenstveno radi zbog toga da bi i u sluaju direktnog kratkog spoja na sabirnicama, opskrba elektrinom
energijom i dalje bila mogua nakon to se grupa sabirnica na kojima je nastao kvar iskljui iz sustava.
Rasklopna ploa za napajanje u nudi mora se nalaziti u istoj prostoriji gdje je smjeten i generatora za nunost. U
normalnom pogonu napaja se iz GRP-a, a kod nestanka napona na GRP-u napajanje automatski preuzima generator za nunost.
Razdjelnici snage su podploe rasporeene po brodu prema koncentraciji potronje. Napajaju se iz GRP putem prikljunih
kabela. Sadre rastavljae i sklopke za iskljuivanje odvoda prema prikljuenim troilima i zatite od kratkog spoja (osigurae) na
svakom odvodu.
Glavna ploa rasvjete se napaja iz glavne sklopne ploe preko transformatora rasvjete. Na nju se putem prikljunih kabela
prikljuuju razdjelnici rasvjete koji su rasporeeni po brodu.
BRODSKI ELEKTRINI KABELI
Brodska kabelska mrea slui meusobnom povezivanju izvora elektrine energije, rasklopnih ploa i troila u svrhu prijenosa
elektrine energije, mjerenja, signalizacije i obrade signala. Brodske elektrine kablove moemo sa stanovita namjene podijeliti na
energetske I signalne.
Brodski kabeli moraju imati atest Registra to izmeu ostaloga podrazumijeva da su otporni na vlak, tlak, udarce, habanje,
ulje, boju, benzin, goriva, toplinu, hladnou, sol i vlagu. Takoer, brodski kabeli moraju biti nezapaljivi i ne smiju podravati gorenje.
Treba meutim naglasiti da kada se nau u vatri, svi kabeli stvaraju zaguujue i gotovo uvijek izuzetno otrovne plinove pa je tijekom
gaenja obvezatna upotreba plinske maske.
Kablovi se dimenzioniraju prema nazivnoj struji i padu napona koji kod krajnjeg troila ne smije biti vei od 5%. To znai da
kabel mora biti dovoljnog presjeka da se ne pregrijava kod nazivnog optereenja, ali i da, to je sluaj kod udaljenijih troila, pad
napona u kabelu ne bude prevelik.
Energetski kablovi koji se ugrauju na brodove obino imaju zatitni oklop u obliku opleta od tanke eline ili bakrene ice.
Metalni oplet poveava mehaniku vrstou kabela tako to ga titi od udaraca, habanja i naprezanja. Kod energetskih kabela oplet
sprjeava emisiju elektromagnetskog zraenja, a kod signalnih, upravljakih i komunikacijskih kabela induciranje napona (pojavu
smetnji) zbog elektromagnetskog zraenja drugih kabela, ureaja ili atmosferskih pranjenja.
Kabeli se obino polau u kabelske trase izraene od perforiranog lima (da se ne zadrava voda, smanji teina i omogui
jednostavno uvrivanje kabela). Pri polaganju kabela treba paziti: da kabeli budu to krai (pad napona, teina, cijena, polaganje), da
su dovoljno savitljivi za jednostavno provlaenje, da ne doe do mehanikog oteenja, izbjegavati izvore topline (separatori, kotlovi,
grijani tankovi...), izbjegavati vlane prostore, treba ih dobro uvrstiti (zbog vibracija, habanja i velikih sila kod kratkog spoja) i
osigurati kvalitetno brtvljenje na prolascima kroz pregrade i palube. Signalni kabeli se nikada ne polau uz energetske, a trase im se
moraju sjei pod pravim kutom kako ne bi dolo do pojave smetnji.
Kabeli se tite od kratkog spoja i preoptereenja prekidaem ili osiguraima koji moraju biti ispravno dimenzionirani.
SKLOPNI UREAJI
Sklopni ureaji slue za uklapanje ili prekidanje struje u jednom ili vie strujnih krugova, te upravljaju radom elektrinih
ureaja za proizvodnju, transformaciju, distribuciju i potronju elektrine energije unutar brodske elektroenergetske mree.
Prekida je mehaniki sklopni aparat koji moe uklapati, voditi i prekidati struju u normalnim uvjetima pogona, te ukljuiti,
odreeno vrijeme voditi i prekidati struju kratkog spoja. Upravljanje prekidaima ostvaruje se pomou pogonskih mehanizama koji
mogu biti, opruno-mehaniki i elektromagnetski. Napinjanje opruge prekidaa moe biti automatsko (elektromotorno) ili runo.
Moe se rei da je prekida najvaniji dio brodske mree jer ima zatitnu funkciju prekidanja struje kratkog spoja. Prekida se moe
iskljuiti: 1) runo mehanikim tipkalom za iskljuivanje, 2) runo elektrikim tipkalom preko svitka za iskljuivanje i 3) automatski
kod prorade zatite. Prekidae razlikujemo i prema vrsti medija za gaenje elektrikog luka koji nastaje prilikom iskapanja. Na brodu
koristimo zrane i kod niskih i srednjih napona (do 660V), a kod visokih napona vakuumske i punjene SF6 plinom. Vano je naglasiti
da za razliku od sklopnika koji je u beznaponskom stanju iskljuen, prekida nakon nestanka elektrine energije (napona) ostaje
ukljuen osim ako nije opremljen podnaponskim relejem koji e ga u tom sluaju iskljuiti.
Sklopka moe ukljuiti, iskljuiti i trajno voditi struju preoptereenja (1.2 In). Svi spojni kontakti nalaze se vrsto vezani u
jednom kuitu. Ukljuivanje i iskljuivanje sklopke obino se izvodi runo ali moe biti i daljinski upravljano. Kako sklopka nema
mogunosti prekidanja struje kratkog spoja spajaju se prije nje rastalni osigurai.
Rastavlja je mehaniki sklopni aparat koji slui samo za izolaciju dijela sustava od napona i ne smije se ukljuivati niti
iskljuivati pod optereenjem (dok kroz njega tee struja). U otvorenom poloaju mora osigurati vidljivi rastavni razmak koji jami
sigurnost osoblja i postrojenja. U uklopljenom poloaju trajno vodi nazivnu struju, a kratko vrijeme i struju kratkog spoja.

12

Sklopnik je elektromagnetska sklopka koja je ukljuena dok kroz njen kontrolni svitak tee struja. Najvie se koristi se za
upravljanje elektromotorima. Kao i sklopka moe ukljuiti, iskljuiti i trajno voditi struju preoptereenja (1,2In). Uz bimetalni relej
osigurava prekostrujnu i podnaponsku zatitu motora dok se zatita od kratkog spoja ostvaruje primjenom osiguraa. Tako opremljeni
sklopnici se esto koriste i nazivaju zatitne motorske sklopke. Sklopnici osim glavnih kontakata koji ukljuuju i iskljuuju energetske
strujne krugove, a najee elektromotore, ima i pomone kontakte koji slue za signalizaciju i upravljanje.
Relej je takoer elektromagnetska sklopka poput sklopnika, ali slui samo za za kontrolu, upravljanje, signalizaciju i zatitu
pa nema glavnih kontakata.
Osigura je topivi uloak koji kod pojave preoptereenja i posebno kratkog spoja pregorijevanjem prekida strujni krug. Ima
izuzetno veliku prekidnu mo (maksimalna struja koju moe sigurno prekinuti), pa struju moe prekinuti i u porastu, odnosno tijekom
poluperiode (sklopni ureaji uglavnom naprave elektrini luk koji se prekine tek prolaskom struje kroz nulu na kraju poluperiode)
ELEKTRINE ZATITE GENERATORA
Elektrine zatite generatora tite brodske elektrine generatore ali i elektroenergetski sistem od oteenja i poara. Dijele se
na primarne i sekundarne. Primarne zatite su zatita od kratkog spoja, prekostrujna zatita i podnaponska zatita. Najznaajnije
sekundarne zatite su: termika zatita, zatita od povratne snage i zatita od preoptereenja a pored njih se ugrauju jo i:
prekonaponska zatita, podfrekventna i nadfrekventna zatita, diferencijalna zatita (zatita od unutarnjih kvarova) i zatita od kvarova
u uzbudi. Primarne zatite su smjetene u generatorskom prekidau kojeg kod ispunjenja uvjeta iskljuuju direktnim mehanikim
putem. Sekundarne zatite su smjetene izvan generatorskog prekidaa i iskljuuju ga pomou svitka za iskljuivanje.
Zatita od kratkog spoja (I>> ) iskljuuje generatorski prekida kod bliskog kratkog spoja i tako titi generator i sistem od
oteenja. Iako bi trenutno iskljuivanje bilo za generator najbolje, zatita od kratkog spoja ima podeeno vremensko zatezanje (dt)
zbog selektivnosti.
Podnaponska zatita (U<) je rezervna zatita od kratkog spoja i iskljuuje na 0,85Un uz vremensko zatezanje zbog
pokretanja velikih motora, sinkronizacije i selektivnosti iskljuivanja kratkog spoja.
Prekostrujna zatita (I> ) iskljuuje generatorski prekida kada je struja generatora vea od 1,2In i tako titi generator od
oteenja. Iako bi trenutno iskljuivanje bilo za generator najbolje, prekostrujna zatita ima podeeno vremensko zatezanje (dt) kako bi
se dalo vremena da proradi zatita od preoptereenja (iskljuivanje manje vanih troila) i za start i sinkronizaciju generatora u priuvi
(stand by), odnosno osiguralo da se generator ne iskljui zbog kratkotrajne velike struje koju kod upuivanja povuku veliki asinkroni
motori.
Zatita od preoptereenja kad je generator preoptereen iskljuuje manje vana troila odjednom ili u vie stupnjeva prije
nego to proradi prekostrujna zatita to se postie kraim vremenskim zatezanjem.
Zatita od povratne snage iskljuuje generatorski prekida kod negativne snage odnosno kada generator pree u motorski
rad i pone uzimati energiju iz mree optereujui tako preostale generatore to se moe dogoditi zbog kvara na sustavu pogonskog
stroja (dizel motora) ili pogrenog upravljanja. Podeava se razliito od sluaja do sluaja a priblino na 2-4%Pn (nazivne snage) za
turbine, a 10-15%Pn za dizel motore. Podeava se i vremensko zatezanje zbog sinkronizacije i njihanja optereenja.
Termika zatita generatora aktivira se pomou termo sonde smjetene u njegovim namotima, koja iskljuuje generatorski
prekida kod prevelike temperature namota. Termika zatita djeluje kao rezervna zatita od prekostrujne i zatite od preoptereenja,
ali i samostalno titi generator od oteenja ako do pregrijavanja doe zbog nedovoljnog hlaenja ponajprije u sluaju zaepljenog
filtra zraka na ulazu u generator.
Diferencijalna zatita se koristi kod velikih generatora za zatitu od unutarnjih kvarova (kratkog spoja u samom generatoru).
Mjeri razliku izmeu struje na ulazu i struje na izlazu svakog faznog namota zasebno. Pojava diferencijalne struje od 0,1In znai da je
dolo do kratkog spoja u generatoru pa se iskljuuje generatorski prekida i uzbuda te zaustavlja pogonski stroj.
M

ga
ln

ka
r

ak

te
r

is t
ik

te
re

ta

Potencijalni moment tereta

C
en

tri

fu

ELEKTROMOTORNI POGONI
Pri odabiru elektromotora, pored nazivnog napona i frekvencije koji su odreeni elektroenergetskim
sustavom na koji se elektromotor prikljuuje, presudnu ulogu imaju karakteristike pogonjenog
mehanizma odnosno tereta, pa je zbog toga potrebno analizirati cijeli elektromotorni pogon (EMP)
kako nazivamo cjelokupni sklop elektromotora i pogonjenog (radnog) mehanizma. Pri tome panju
treba obratiti na:1) momentnu karakteristiku tereta, 2) podruje rada EMP, 3)regulaciju brzine i
4)vrstu optereenja (intermitenciju).

n
1) Momentne karakteristike tereta: Na brodu se u osnovi susreu dvije momentne karakteristike
tereta: potencijalna i centrifugalna. Potencijalna karakteristika tereta nije ovisna o brzini vrtnje
to znai da je M(n)=konst. Karakteristina je za teretno vitlo (dizalicu) jer objeeni teret stvara isti
moment bez obzira na brzinu dizanja ili sputanja, ali i stapne pumpe i kompresore i sl. Centrifugalna karakteristika ima oblik
parabole () jer je moment proporcionalan kvadratu brzine (M(n)~n2 , snaga je proporcionalna kubnoj potenciji brzine P(n)~n3 ).
Karakteristina je za centrifugalne pumpe, ventilatore i propelere. Jako je povoljna za motor jer je kod malih brzina potreban vrlo mali
moment to znai da je zalet mnogo bri a samim tim i zagrijavanje motora pri upuivanju mnogo
n
manje.

2) Podruje rada EMP se izraava brojem kvadranata u n-M (brzina-moment) koordinatnom

sustavu. u kojim elektromotorni pogon mora raditi. Postoje dakle etiri podruja (reima) rada
odnosno kvadranta:
motorski rad u desno
generatorski rad u desno
motorski rad u lijevo
generatorski rad u lijevo

13

II

M
III

IV

Jednokvadrantni pogoni rade samo u motorskom reimu u jednom smjeru vrtnje (I kvadrant). Tu spada najvei dio brodskih
elektromotornih pogona (pumpe, kompresori) etverokvadrantni pogoni rade u oba smjera vrtnje u motorskom i generatorskom
reimu (svi kvadranti). etverokvadratni je npr. pogon propulzijskog elektromotora, elektromotora mosne dizalice i sl. Dvokvadrantni
pogoni mogu biti za motorski rad i koenje u istom smjeru vrtnje (I+II) ili motorski rad u oba smjera vrtnje (I+III) kao kod npr.
ventilatora strojarnice.
3) Regulacija brzine: Veina elektromotornih pogona na brodu ne zahtijeva promjenu brzine tijekom njihovog operacijskog ciklusa.
Pored takvih jednobrzinskih EMP (pumpe, kompresori) postoje i viebrzinski EMP kod kojih se brzina moe mijenjati u diskretnim
koracima, najee preklapanjem polova kod asinkronih elektromotora (vitla i boni porivnici). Na mjestima gdje se trai fina
kontinuirana regulacija brzine (propulzijski elektromotori, pumpe tereta, liftovi...) koriste se regulirani elektromotorni pogoni koji su
se nekad izvodili s istosmjernim, a danas iskljuivo s asinkronim ili sinkronim elektromotorima napajanim iz pretvaraa frekvencije.
4) Vrsta optereenja odnosi se na uestalost i izmjenjivanje podruja rada tijekom operacijskog ciklusa EMP. Vrsta optereenja je
izuzetno vana za odabir elektromotora ali i njegovu kasniju eksploataciju. Ukoliko se naime elektromotor izloi zahtjevnijoj vrsti
optereenja od one za koju je predvien moe doi do njegovog pregrijavanja i preranog unitenja. Osnova problema lei u injenici
da elektromotor pri ukljuivanju na mreu sve do svretka zaleta radi u nepovoljnom podruju broja okretaja i prema tome sa strujama
mnogo veim od nazivnih vrijednosti, a to znai da je izloen jakom zagrijavanju. IEC je standardizirao 8 vrsta optereenja i oznaio
ih oznakama od S1 do S8 to uglavnom slijedi njihovu sloenost i teinu uvijeta rada za elektromotor:
S1 oznaava trajni pogon to znai da se motor nakon iskljuenja ne smije ponovno ukljuiti sve dok se potpuno ne ohladi
(pumpe, ventilatori, kompresori...).
S2 oznaava kratkotrajni pogon to znai da smije raditi samo ogranieno vrijeme koje je uz oznaku S2 jasno oznaeno na
natpisnoj ploici (npr. S2 30min.) jer bi se kod produljenog rada pregrijao iznad dozvoljene temperature to bi dovelo do brzog
unotenja izolacije. Kao i kod S1 i u sluaju vrste optereenja S2 mora se nakon zaustavljanja prije ponovnog ukljuivanja
priekati da se motor potpuno ohladi.Rije je dakle o podimenzioniranim elektromotornim pogonima koji se koriste kratko
vrijeme i u dovoljno velikim vremenskim razmacima.
S3 oznaava intermitirani (isprekidani) pogon. To su kratkotrajni pogoni koji se ponovno ukljuuju prije nego to se motor
potpuno ohladio. Motor u intermitiranom pogonu S3 radi tp, zaustavi se i miruje tm, a zatim se ponovno ukljuuje prije nego
to se potpuno ohladio. Faktor intermitencije =tp/(tp+tm) pokazuje koliki postotak vremena je motor ukljuen.
S4 oznaava intermitirani (isprekidani) pogon slian S3, ali s tekim zaletom koji jako ugrije motor koji se ponovno ukljuuju
prije nego to se motor potpuno ohladio. Ovi su motori u pravilu predimenzionirani za predvieni teret (kada bi bila rije o
trajnom pogonu) kako bi mogli podnijeti izuzetna termika optereenja uzrokovana uzastopnim zaletima i dovoljno se ohladiti
jo tijekom rada. Uz oznaku S4 obavezno stoji i dozvoljeni broj ponavljanja ciklusa u sat vremena (npr: h=10).
S5 oznaava intermitirani pogon poput S4 ali u ovom sluaju radni ciklus ukljuuje i koenje.
S6 oznaava trajni pogon s intermitiranim optereenjem, to znai da se motor trajno vrti gotovo konstantnom brzinom slino kao
S1 ali mu se neprestano smjenjuju vremenski period s optereenjem i bez njega.
S7 oznaava trajni cikliki pogon s neprestanim zaletima i koenjima bez stajanja.
S8 je oznaka za najuzahtjevnije elektromotorne pogone i oznaava trajni cikliki pogon s neprestanim zaletima i koenjima poput
S7 ali ukljuuje i promjene brzine vrtnje. Danas se odnosi na rad viebrzinskih ainkronih motora i odgovara pogonu brodskog
teretnog vitla (dizalice) Ovi se motori u pravilu dodatno tite termikom zatitom od pregrijavanja koja ih iskljuuje ako im
temperatura namota pree dozvoljenu podeenu vrijednost.
ELEKTRINE ZATITE ELEKTROMOTORA
Elektromotori obavezno imaju podnaponsku zatitu (ako su napajani preko prekidaa onda je ugraen podnaponski relej,
dok u sluaju upravljanja putem sklopnika kod niskog napona opruga prevlada elektromagnetsku silu u svitku sklopnika i tako ga
iskljui), zatitu od kratkog spoja (prekida ili osigurai) i zatitu od preoptereenja (naziva se jo: prekostrujna zatita ili
bimetalna zatita). Princip rada bimetalne zatite prikazan je na slici. Elektromotor se ukljuuje preko sklopnika, koji ostaje ukljuen
sve dok se ne prekine strujni krug koji napaja njegov svitak. U tom se krugu pored radnog kontakta samog sklopnika nalazi i kontakt
bimetalne zatite F1 koji se otvori kada se bimetal F1 pregrije (kada je struja motora kroz odreeno vrijeme
L1 L2 L3
prevelika - sukladno t(I) karakteristici bimetala). Bimetal moe biti izveden s automatskim resetiranjem (motor se
moe ponovno pokrenuti nakon to se bimetal ohladi) ili s runim resetiranjem (motor se ne moe pokrenuti dok
F2
se bimetal ne ohladi i pritisne reset). Ugrauju se jo i termika zatita (kod motora koji rade u intermitiranom
F1
reimu rada kao npr. brodske dizalice) i zatita od rada bez jedne faze. Termika zatita se ostvaruje ugradnjom
specijalne termo sonde (PT100) na najtoplije mjesto statorskih namotaja ili kod sasvim malih motora putem C1
S0
bimetalne zatite privrene na kuite motora (mjeri temperaturu kuita). Reset termike zatite takoer moe
F1
C1
biti runi ili automatski ali motor ne smije sam krenuti nakon to se bimetal ohladi. Zatita od rada bez jedne
S1
faze potrebna je samo kod elektomotornih pogona kod kojih zbog smanjenog optereenja postoji mogunost da e
C1
M
3~
nastaviti s radom i u sluaju prekida u jednoj fazi. Gubitkom jedne faze asinkroni motor izgubi vei dio momenta,
pa mu se smanji brzina vrtnje, odnosno povea klizanje to ima za posljedicu poveanje struje i proradu zatite od
preoptereenja, ili se sasvim zaustavi pa proradi zatita od kratkog spoja.
ELEKTROMOTORNI POGONI KORMILARSKIH UREAJA
Kormilarski ureaj je jedan od za sigurnost broda najvanijih brodskih ureaja. Postoje dvije osnovne izvedbe kormilarskog
ureaja: Elektrina i elektro-hidraulika. Kod elektrine izvedbe elektromotor u intermitiranom reimu rada preko punog prijenosa
pogoni kormilo. Kormilarenje se izvodi promjenom smjera vrtnje elektromotora, koji se zbog estih zaleta pojaano zagrijava,
posebice kod oteanih uvjeta plovidbe (teko more, manevar). Zbog manje snage od hidraulinog kormila koristi na manjim
brodovima. Elektro-hidraulika izvedba je mnogo ea i primjerenija za vee brodove. U njenom sluaju kavezni asinkroni motor u

14

trajnom reimu rada pogoni hidrauliku pumpu dok se upravljanje otklonom kormila izvodi otvaranjem i zatvaranjem ventila koji pune
hidraulike cilindre.
Zbog izuzetnog znaaja kormilarskog ureaja za sigurnost broda koriste se dva motora s dvostrukim napajanjem (s glavne rasklopne
ploe i s poloe za nunost) a zatite su izvedene na nain da iskljue motor samo u sluaju kratkog spoja kada je motor i tako
neupotrebljiv a neiskljuivanje bi izazvalo poar i raspad elektroenergetskog sustava. Zatita od preoptereenja ne iskljuuje motor ve
samo aktivira alarm. U sluaju nestanka napajanja kormilo ostaje blokirano zadnjem poloaju.
ELEKTROMOTORNI POGONI BONIH PORIVNIKA
Boni porivnici su izuzetno velika elektrina troila koja jako optereuju elektroenergetski sustav broda. Na brodovima s
dizel mehanikom propulzijom snaga im je priblino jednaka snazi jednog dizelgeneratora pa automatika centrale blokira start ako na
mrei nema dovoljno prikljuenih generatora. Problem predstavlja i velika struja pokretanja koja izaziva propade napona i frekvencije.
Ponekad se koriste zasebne sabirnice za osovinski generator (varijanta s CPP) i pramani propeler kako bi se iskoristila njegova snaga i
sprijeio utjecaj bonog porivnika na elektroenergetski sustav. Zbog velike udaljenosti i velike snage pramanog porivnika, a kako bi
se smanjila teina kabela, ponekad se i na brodovima bez visokonaponskog sustava koriste visokonaponski elektromotori napajani
preko zasebnog transformatora za podizanje napona smjetenog u strojarnici. Uglavnom se danas koriste tri izvedbe:
Asinkroni kavezni jednobrzinski motor i propeler s zakretnim krilima (starta u nultom poloaju krila i ne zaustavlja se do
kraja manevra. (Kod starta povue veliku struju pa se koriste indirektni uputnici)
Asinkroni kavezni jednobrzinski motor napajan iz pretvaraa frekvencije s kontinuiranom regulacijom brzine (izuzetno meki
start, bez udarca struje, pretvara frekvencije stvara smetnje u elektroenergetskom sustavu)
Viebrzinski asinkroni kavezni motor. (starta u najnioj brzini)
ELEKTROMOTORNI POGONI BRODSKIH PUMPI, VENTILATORA I KOMPRESORA
Elektromotori pumpi i ventilatora uglavnom rade u trajnom reimu rada S1, to znai da se u normalnim uvjetima nakon
zaustavljanja motor potpuno ohladi prije ponovnog upuivanja. Uglavnom se koriste jednobrzinski asinkroni kavezni motori. Kod
pumpi se najee koriste motori za vertikalnu montau iznad pumpe. Regulacija dobave najee se vri bypass ili prigunim
ventilom, ali sve ee, zbog tednje energije, i promjenom broja okretaja pomou pretvaraa frekvencije. Ventilatori i centrifugalne
pumpe imaju na poetku zaleta vrlo mali moment pa se mogu upuivati uputnikom zvijezda-trokut. Elektromotorni pogoni klipnih
kompresora uglavnom startaju rastereeni (otvoreni ventili za odzraivanje i drenau). Koriste se takoer jednobrzinski asinkroni
kavezni motori. Kompresori klimatizacije na velikim putnikim brodovima mogu imati vrlo veliku snagu. pa se esto pogone
visokonaponskim asinkronim kaveznim motorima.
ELEKTROMOTORNI POGONI SIDRENIH, PRITEZNIH I TERETNIH VITALA
Kao i u sluaju pogona kormilarskog ureaja, vitla takoer mogu biti hidraulika ili elektrina. Hidraulika vitla koriste
elektromotore u trajnom reimu rada za pogon hidraulikih pumpi. Kod elektrinih vitala elektromotori rade u intermitiranom reimu
rada pa su termiki jae optereeni. Koriste se: viebrzinski asinkroni motori (4, 8 i 16 polova; dvostruki kavez) i danas sve ee
frekventno upravljani asinkroni motori.
Elektromotori za pogon teretnog vitla su termiki najoptereeniji motori na brodu jer rade u intermitiranom reimu rada S8
(viebrzinski elektromotor s uzastopnim zaletima i koenjima) pa imaju pridodano i nezavisno hlaenje posebnim ventilatorom i
ugraenu termiku zatitu. Vitlo je opremljeno i elektromagnetskom konicom napajanom istosmjernom strujom iz ispravljaa. Teret
se u sluaju potrebe moe spustiti i runim otputanjem konice.
Koriste se: viebrzinski asinkroni kavezni motori (3-4 brzine) i asinkroni kavezni motori napajani iz pretvaraa frekvencije, ali i
istosmjerni motori napajani iz tiristorskih ispravljaa i kolutni asinkroni motori kao starija rjeenja.
ELEKTRINI PORIV BRODA
Pod elektrinim porivom broda (elektrinom propulzijom) uobiajeno se podrazumijeva elektromotorni pogon brodskog
vijka. Dijeli se na potpuno elektrinu propulziju (podmornice, turistike eko-brodice) i propulziju s elektrinim prijenosom (dizelelektrina, turbo-elektrina (plinske i parne turbine). U poecima razvoja elektrine propulzije brodovi su imali dvije potpuno
odvojene elektrine centrale: jednu za sustav propulzije a drugu za napajanje ostalih brodskih elektrinih ureaja (koja se nije
razlikovala od slinih centrala na brodovima s dizel-mehanikom propulzijom). Danas se meutim gotovo iskljuivo koristi
koncepcija potpuno integriranog elektroenergetskog sustava (IFEP - Integrated Full Electric Ship). To znai da postoji samo jedan
elektroenergetski sustav koji ima konstantnu frekvenciju i napon mree, a pokriva elektrinu propulziju ali i svu ostalu potronju
elektrine energije na brodu. Postoje dvije izvedbe. Preteno se koristi izvedba s brodskim vijkom s fiksnim krilima (FPP) uz
regulaciju broja okretaja propulzijskih elektromotora pomou statikih pretvaraa frekvencije, dok je uglavnom naputena izvedba s
brodskim vijkom s prekretnim krilima CPP uz konstantan broj okretaja propulzijskog elektromotora. Zbog velike snage sustava
elektrine propulzije u pravilu se koristi visoki napon.
Propulzijski pretvarai frekvencije su ureaji energetske elektronike koji omoguuju kontinuiranu regulaciju frekvencije i
napona za napajanje propulzijskih elektromotora i na taj nain regulaciju njihovog broja okretaja. Danas su u upotrebi etiri vrste
propulzijskih pretvaraa frekvencije: ciklokonverter, sinkrokonverter, irinsko impulsno moduluirani (PWM) pretvara s diodnim
ispravljaem i irinsko impulsno moduluirani pretvara s aktivnim mrenim mostom. Razlike izmeu pretvaraa u pogledu
manevarskih svojstava su zanemarive. S druge strane svi pretvarai frekvencije kvare kvalitetu napona brodske mree i tako utjeu na
rad svih brodskih elektrinih ureaja (ciklokonverter je najgori jer se njegovi harmonici ne mogu filtrirati, a sinkrokonverter zahtijeva
snane harmonike filtre od kojih barem jedan mora biti stalno ukljuen. Posebno je teko kada se vozi sa samo pola motora (Half
motor operation) jer su tada izoblienja mrenog napona mnogo vea. PWM s aktivnim ispravljuem se danas smatra najboljim
rjeenjem, jer ima gotovo sinusnu struju na propulzijskom motoru (mirniji rad motora) i mrenom prikljuku (bolja kvaliteta napona
brodske mree), radi s cos =1 (manje optereuje generatore i propulzijske transformatore) te je laki i zauzima manje prostora.

15

Primjer konfiguracije objedinjenog brodskog elektroenergetskog sustava s potpuno integriranim sustavom propulzije
POMONA PROPULZIJA je tehniko rjeenje koje je proizalo iz mogunosti osovinskog generatora da radi i kao motor dodajui
tako brodskom vijku energiju proizvedenu u brodskoj elektrinoj centrali. Takav osovinski generator se oznaava kao PTO/PTI
(Power Take Of /Power Take In) i moe se koristiti za pomonu propulziju (kada ne radi glavni porivni stroj) u kom sluaju mora
postojati spojka za odvajanje glavnog porivnog motora ili za poveanje brzine broda (dodaje snagu glavnom porivnom stroju). Brod
opremljen pomonom propulzijom moe u sluaju kvara glavnog porivnog stroja samostalno doploviti do luke (Take Me Home
Propulsion) ili ploviti kroz ekoloki zatiena podruja, te obavljati remont glavnog motora tijekom boravka u luci uz zadravanje
sposobnosti hitnog isplovljavanja u sluaju potrebe. Da bi je Registar priznao, pomona propulzija mora omoguiti plovidbu brzinom
od 6 do 7 v ili s pola maksimalne brzine (uzima se manja od navedenih vrijednosti).
BRODSKA ELEKTRINA RASVJETA
Elektrina rasvjeta je izuzetno vaan brodski sustav jer bi bez nje boravak i rad posade na brodu bio praktino nemogu.
Postoje tri osnovne mree rasvjete: Osnovna rasvjeta (rasvjetljava sve prostore na brodu propisanom razinom rasvijetljenosti u lx),
rasvjeta za nunost (napaja se iz ploe za sluaj nunosti i obino osigurava 1/3 osnovne rasvjete), rasvjeta za nunost-pomona
rasvjeta (napajanje iz akumulatora 24V, 110V ili 220V, ali se primjenjuju i autonomne svjetiljke s vlastitim baterijama). Kod malih
brodova se ne ugrauje generator za nunost pa postoji samo rasvjeta za nunost napajana iz akumulatora. Kao izuzetno vana
rasvjetna tijela treba posebno istai signalno-navigacijska svjetla (bona svjetla, jarbolna svjetla, proveno i krmeno svjetlo). Za
ova se svjetla koriste arulje s dvostrukim arnim nitima, osigurana je zvuna i svjetlosna signalizacija kvara (alarm) a napajaju se iz
glavne rasklopne ploe i ploe za nunost. Treba spomenuti i navigacijske reflektore koji pomau u navigaciji i traenju nou i pri
slaboj vidljivosti.
IZVORI SVJETLOSTI
Na brodu se danas koriste tri vrste izvora svjetlosti: arulje, izvori svjetlosti s izbijanjem u plinu i LED diode. arulje su
klasini izvori svjetlosti koji rade na principu prolaska struje kroz metalnu nit (arna nit) to uzrokuje njeno arenje. Kako bi se
usporila oksidacija, odnosno propadanje niti, ona je smjetena u staklenom balonu ili cijevi iz kojih je isisan zrak i eventualno dodan
halogeni plin, (halogene arulje). Obine arulje imaju vijek trajanja oko 1000 sati rada i izuzetno nizak stupanj korisnosti jer se
najvei energije pretvara u toplinu a samo 5-15% u vidljivi oblik svjetlosti. Halogene arulje se griju na viu temperaturu pa imaju
bjelje svjetlo i malo vei stupanj korisnosti ali i dvostruko dulji radni vijek (cca 2000 sati rada).
Izbijanje u plinu je prolazak struje kroz razrijeeni plin ili paru pri emu dolazi do elektromagnetskog zraenja. Valna duljina
zraenja razliita je za svaki kemijski element. Tako npr. natrijeve pare daju izrazito uto svjetlo kod kojeg nije mogue razaznavati
boje. Kvalitetnije svjetlo se dobiva kombinacijom vie kemijskih elemenata. U fluorescentnim lampama se koriste ivine pare koje
najveim dijelom stvaraju nevidljivo UV-zraenje, koje meutim izaziva fluorescenciju fluorescentnog premaza s unutarnje strane
cijevi. Valna duljina svjetlosti u tom sluaju ovisi o vrsti premaza. iva i fluorescentni premaz su otrovne tvari koje se ne smije
udisati niti dirati, pa pri odlaganju razbijenih ivinih lampi treba biti oprezan. Izvori svjetlosti s izbijanjem u plinu imaju mnogo vei
stupanj korisnosti i dulji radni vijek (20 000 sati rada za fluorescentne cijevi s induktivnom prigunicom do 40 000 sati rada s
elektronskom prigunicom.
LED diode su najsuvremeniji izvor svjetlosti. Na poetku su se koristile kao signalne oznake na panelima i tiskanim ploicama, zatim
za osvjetljavanje znakova za npr. evakuaciju da bi prerasle u izvore svjetlosti za baterijske svjetiljke i konano danas postale
ravnopravni izvori svjetlosti aruljama i izvorima s izbijanjem u plinu. Led diode imaju dvije velike prednosti: Izuzetno visok stupanj
korisnosti i izuzetno dug radni vijek. Za sada im je nedostatak relativno visoka cijena, koja se meutim svakim danom sve vie
smanjuje.

16

FLUORESCENTNE LAMPE
Na slici je prikazana fluorescentna svjetiljka u kompenziranom induktivnom spoju. Sastoji se od fluorescentne cijevi,
prigunice, startera i kondenzatora za kompenzaciju jalove snage koji nije neophodan (kada ga nema rije je o induktivnom spoju).
Postoji jo i kapacitivni spoj kod kojeg je (znatno skuplji) kondenzator
PRIGUNICA
FLUORESCENTNA CIJEV
spojen u seriju s prigunicom. Kondenzator je kod kapacitivnog spoja
L1
GRIJAC
GRIJAC
dimenzioniran tako da u kombinaciji s induktivnim spojem (tzv. duo
spoj) ukupni cos bude 1. Osnovna prednost duo spoja pred
KONDENZATOR
220V
ZA
STARTER
kompenziranim induktivnim spojem je fazni pomak u sinusoidama struje
60HZ
KOMPENZACIJU
dvije lampe to daje ravnomjerniji svjetlosni tok odnosno mnogo manje
L2
treperenje svjetlosti. Dananji fluorescentni premazi imaju znatno veu
luminiscenciju (isijavanje svjetlosti kada je cijev ugaena) pa se zbog
nie cijene uglavnom koriste kompenzirani induktivni spojevi iako je duo spoj i dalje kvalitetnije rjeenje.
Kao i svi drugi izvori svjetlosti s izbijanjem u plinu i fluorescentne lampe moraju imati predspojni ureaj za paljenje. Kod
fluorescentnih se lampi jo uvijek najee koristi tinjalini starter koji predstavlja minijaturnu tinjalicu punjenu plemenitim plinom
kojoj je jedna elektroda od bimetalne trake pa se, kada se sklop prikljui na mreni napon i tinjalica svijetli, zagrijava i savija sve dok
se ne spoji s drugom elektrodom, odnosno napravi kratki spoj. Tinjalica se pritom ugasi, a kroz elektrode (grijae) fluorescentne cijevi
tee struja koja ih zaari. Nakon kratkog vremena bimetalna traka u tinjalici se ohladi i prekine strujni krug. Energija pohranjena u
magnetskom polju prigunice izazove induciranje prenapona veliine 600-2000V koji uz pomo zagrijanih elektroda upali
fluorescentnu cijev. Kako je napon cijevi u pogonu manji od napona paljenja tinjalice ona se vie nee upaliti. Prigunica osim
izazivanja prenapona ima i funkciju ogranienja struje odnosno svojim padom napona osigurava radni napon cijevi koji je priblino
dva puta manji od mrenog napona. Zbog velikog induktiviteta prigunice fluorescentna lampa predstavlja izrazito induktivni teret
(nizak cos) to se paralelno spojenim kondenzatorom kompenzira na priblino cos=1.
Tandem spoj prikazan na slici koristi se kod manjih
FLUORESCENTNA CIJEV
PRIGUNICA
FLUORESCENTNA CIJEV
fluorescentnih cijevi koje imaju dvostruko manji radni
L1
napon (i snagu) od velikih cijevi, pa se serijskim
KONDENZATOR
spajanjem dvije male cijevi mogu spojiti na istu
220V
ZA
STARTER
STARTER
60HZ
prigunicu kao i jedna velika cijev. Svaka cijev ima svoj
KOMPENZACIJU
starter. Da bi svjetiljka svijetlila svi elementi moraju biti
L2
ispravni (obje cijevi, starteri i prigunica). Ako svjetiljka
koja je pod naponom ne svijetli u pravilu se odmah
mijenjaju obje cijevi i oba startera ne ispitujui koji je element u kvaru.
Najei kvarovi na fluorescentnim lampama su gubitak kontakta na spojevima startera (2 kontakta) i spojevima cijevi (4
kontakta), zatim neispravna cijev (pregorjeli grijai-elektrode ili izgubljen vakuum), neispravan starter i izuzetno rijetko neispravna
prigunica (kratki spoj ili prekid). U pravilu se bez obzira na vrstu kvara odmah mijenjaju lampa i starter uz istovremenu vizualnu
kontrolu kontakata. Cijena startera i lampi je naime toliko niska da se ne isplati gubiti vrijeme na isprobavanje koji je element
ispravan a koji pokvaren, jer u krajnjoj liniji i onaj ispravan ve ima dovoljno sati rada da e otkazati prije od zamijenjenog elementa
to e iziskivati ponovno otvaranje svjetiljke a to je i najvei dio posla kod odravanja. Dakle kada je svjetiljka jednom otvorena
pametno je promijeniti sve lampe i startere. Takoer, jako stare cijevi izgube dio fluorescentnog sloja (najee na krajevima) pa tuda
emitiraju prilino opasno UV zraenje koje dokazano izaziva rak koe. Kondenzatori za kompenzaciju ponekad eksplodiraju, pri
emu svjetiljke nastave raditi. Eksplozije kondenzatora mogu se ponavljati u kojem ih je sluaju potrebno zamijeniti ili odstraniti.
Kako se u praksi kondenzatori za kompenzaciju ne mijenjaju s vremenom polako raste optereenje transformatora za rasvjetu. Danas
se sve ee koriste tzv. elektronske prigunice koje su jeftinije od klasinih elektromagnetskih, ne trebaju starter ni kompenzaciju,
produljuju trajnost cijevi a lampe se pale trenutno. Tzv. tedne arulje su u biti integrirane fluorescentne cijevi s elektronikom
prigunicom.

DOPUNSKA LITERATURA:
1.
2.
3.
4.

M.Milkovi, Brodski elektrini strojevi i ureaji, Pomorski fakultet u Dubrovniku, Dubrovnik 2005.
I.Vlahini, Elektrini sistemi plovnih objekata, Pomorski fakultet, Rijeka 2005.
B.Skalicki, J.Grilec, Brodski elektrini ureaji, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb 2000.
D.T.Hall, Practical Marine Electrical Knowledge, Witherby, London 1999.

17