SVEUILITE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Seminarski rad iz kolegija

Elektroniko poslovanje
Diplomski studij
Izvanredni studij
Akademska godina 2024./2015.
Tema:

ELEKTRONIKO POSLOVANJE U GOSPODARSTVU

REPUBLIKE HRVATSKE

Profesor: dr. sc. Zvonko apko

Student: Simon Mikec
JMBAG: 0081129562
Studijski smjer: Poduzetnitvo

Rijeka, studeni 2014.

SADRAJ:

1. UVOD..........................................................................................................................................
1.1. PREDMET I OBJEKT ISTRAIVANJA...........................................................................................................
1.2. SVRHA I CILJ ISTRAIVANJA........................................................................................................................
1.3. HIPOTEZA.........................................................................................................................................................
1.4. KORITENE ZNANSTVENE METODE.........................................................................................................
1.5. STRUKTURA RADA........................................................................................................................................

2. ELEKTRONIKO POSLOVANJE.............................................................................................
2.1 MODELI E-POSLOVANJA................................................................................................................................

3. E-POSLOVANJE U REPUBLICI HRVATSKOJ.......................................................................

3.1. POSTOJEI NACIONALNI PROJEKTI........................................................................................................
3.2. INTERNET BANKARSTVO U HRVATSKOJ................................................................................................
3.3. PREPEKE RAZVOJA ELEKTRONIKOG POSLOVANJA U HRVATSKOJ..............................................

4. ZAKLJUAK...........................................................................................................................
5. LITERATURA..........................................................................................................................

1. UVOD
1.1. Predmet i objekt istraivanja
Razvoj elektronikog poslovanja i njegovih modela usporedno sa razvojem tehnike i
tehnologije svakodnevno omoguava primjenu istih u sve raznovrsnijim sferama ivota sa
ciljem breg, kvalitetnijeg, tonijeg pristupa informacijama te njihovu razmjenu uz najmanji
mogui troak. Koritenje elektronikog poslovanja tako danas se moe vidjeti gotovo na
svakom koraku bilo to na banalnim primjerima poput provjere voznog reda vlakova,
koritenju internet servisa na poslu, koli u kuanstvu pa sve do profesionalnije primjene
elektronikih modela u vojnim, bankovnim te dravnim institucijama. U ovom seminarskom
radu prikazana je primjena elektronikog poslovanja u gospodarstvu RH.

1.2. Svrha i cilj istraivanja

Elektroniki modeli su prepoznati kao mono orue koji korisnicima omoguavaju brzu
razmjenu, racionalizaciju te pristup informacijama uz najmanji mogui troak te kao takvi se
primjenjuju u razliitim djelatnostima sa ciljem smanjenja trokova.

1.3. Hipoteza
Elektroniki modeli se lako mogu primjeniti u svakom poslovanju ili djelatnosti pa tako
i u gospodarsvu. Konkretnije, primjena elektronikog poslovanja u gospodarstvu viestruko
moe pomoi razvoju gospodarstvu te ivotnom standardu stanovnika RH. Korisnici u
gospodarstvu putem elektronikih modela koriste informacijsko-komunikacijsku tehnologiju u
svrhu ostvarivanja dugoronih partnerstava, dobrih odnosa s okolinom te pridobivanja lojalnih
kupaca, a sve s ciljem to snanijeg prosperiteta. Primjena elektronikih modela dovodi i do
smanjenja trokova poslovanja, smanjenje greaka kod elektronikih transakcija, jeftino
globalno publiciranje informacija i mogunost nalaenja alternative skupim uredima. Moe se
tvrditi da primjena elektronikih modela u gopodarstvu dovodi do jednostavne i brze

komunikacije te

jednostavno objavljivanje i auriranje hipermedijalnih dokumenata radi

smanjenja trokova i poveanja efikasnosti.

1.4.Koritene znanstvene metode

Za dokazivanje hipoteze ovog seminarskog rada koritena je metoda deskripcije uz
koritenje primarnih i sekundarnih izvora informacija.

1.5. Struktura rada

U ovom seminarskom radu obraena je tema o elektronikom poslovanju i koritenju
elektronikog poslovanja u Republici Hrvatskoj.
U prvom dijelu seminara obraditi e se koncept o tome to je elektroniko poslovanje
kako bi se upoznalo s pojmom i bolje razumijele daljnje informacije u seminaru. Prikazati e
se definicija i prednosti ovakvog naina poslovanja.
U drugom dijelu seminara obraditi e se tema koritenja elektronikog poslovanja u
Republici Hrvatskoj. Prikazati e se znaajni projekti koji su pokrenuti u svrhu razvitka i
poboljanja koritenja elektronikog poslovanja u Hrvatskoj, te objasniti njihova uloga.
Spomenuti e se internet bankarstvo u Hrvatskoj i obrazloiti e se glavne prepreke ovakvog
razvitka poslovanja u Hrvatskoj.
Na kraju je dan zakljuak da li je Republika Hrvatska na dobrom putu ka irenju
elektronikog poslovanja.

2. ELEKTRONIKO POSLOVANJE

Elektroniko poslovanje, ili skraeno E-poslovanje (engl. E-bussiness) je sustav

izvravanja svih elemenata poslovnih aktivnosti ekonomskog procesa elektronikim putem,
odnosno stvaranje dodatnih vrijednosti koristei se informacijskim i telekomunikacijskim
tehnologijama.
Elektroniko poslovanje prakticiraju poduzea ija je osnovna nakana unaprijediti
poslovanje i ostvariti to bolje poslovne rezultate. Krajnji cilj takvog poslovanja je
maksimalizacija zarade, odnosno profita poduzea koji taj koncept primjenjuje.
Osnovni elementi okruenja tvrtke koja primjenjuje elektroniko poslovanje su:

globalna infrastruktura,

veze s dobavljaima,

veze s kupcima,

veze s posrednicima.
Ima jo dosta razloga zato dananje tvrtke sve vie koriste E-poslovanje, kao to je

razlog za tenjom to boljim iskoritenjem svih raspoloivih resursa, a naroito informacija,

nastojanje da se ostvari to bolja trina pozicija i konkurentska prednost, elja za
ostvarivanjem to veeg profita, tenja za odravanjem koraka se tehnolokim razvitkom, itd.
Prednost E-poslovanja je ta to ono moe poboljanim marketingom poveati prodaju,
kao i veliinu prodajnog programa te smanjiti trokove vezane za upite kupca. E-poslovanje
proiruje trite poslovanja i time poveava razliite mogunosti kupovine. Kupcima su
informacije o proizvodima i uslugama dostupnije, imaju vei izbor proizvoda po niim
cijenama, a kupovina im postaje praktinija i prilagodljivija zbog dueg radnog vremena, tj.
dostupnosti proizvoda 24 sata dnevno sedam dana u tjednu. E-poslovanjem smanjuju se
transakcijski trokovi kojima su izloeni i kupci i proizvoai. Ono smanjuje transakcijske
5

trokove tako da poboljava tok informacija i poboljava koordinaciju aktivnosti. Jednom kad
je prednost E- poslovanja prepoznata, unutar pojedine tvrtke, najvanije to menaderi i
tehniko osoblje trebaju razmotriti jest infrastruktura internetski zasnovanog poslovanja, od
pojedinanog internetskog posluitelja to je povoljno za manju tvrku pa sve do sustava
informacijski intenzivne on-line obrade transakcija kakve grade velike zrakoplovne kompanije
i turistike agencije.
Nedostaci E-poslovanja i E-trgovine kriju se u prebrzom mijenjanju tehnologije i
meunarodnim kulturolokim i zakonskim potekoama. Takoer, neki proizvodi nisu
prikladni za ovaj vid prodaje.

2.1. Modeli E-poslovanja

S obzirom na to da je e-poslovanje ipak jedna nova sfera i sasvim nova nauka, koja
literaturu mijenja iz dana u dan zahvaljujui svakodnevnom napretku i promjenama, definicija
ima mnogo. Jedna od novijih definicija modele poslovanja odreuje prema nainu na koji eposlovanje koristi informacijsko-komunikacijsku tehnologiju u svrhu ostvarivanja dugoronih
partnerstava, dobrih odnosa s okolinom te pridobivanja lojalnih kupaca, a sve s ciljem to
snanijeg prosperiteta. Ili pak: business model skup je uloga i odnosa meu potroaima,
kupcima, partnerima i dobavljaima - koji definiraju glavni tok proizvoda/usluga, informacija,
novca te beneficije koje taj protok donosi svim subjektima.
Ovo su klasifikacije E-poslovanja prema prirodi transakcija:

B2B (Business-to-Business) - model u kojem su sudionici pravne osobe/ tvrtke.

B2C (Business-to-Consumers) - model koji ukljuuje maloprodaju krajnjim

potroaima kupcima

C2C (Consumer-to-Consumer) - model u kojem krajnji kupac prodaje i kupuje od

krajnjeg kupca, fizike osobe. Pod ovim modelom moemo nai i oglaavanje i nuenje
osobnih usluga.
6

P2P (People-to-People) - model u kojem dolazi do razmjene dobara, uglavnom

digitalnih.

C2B (Consumers-to-Business) - model ukljuuje fizike osobe koje svoje proizvode i

usluge prodaju poslovnim subjektima ili pak kupce koji tragaju za prodavaima.

B2E (Business-to-Employees) - kategorija koja obuhvaa sve interne aktivnosti unutar

poduzea, obino putem Intraneta i korporativnih portala. Ovdje se mogu odvijati sljedee
aktivnosti: razmjena informacija meu zaposlenima, razmjena ili prodaja proizvoda
zaposlenima, online treninga i sl.

G2C (Government-to-Citizens),

G2B (Government-to-Businesses) - kategorije su u kojoj dravne slube razmjenjuju

proizvode, usluge i informacije sa fizikim i pravnim osobama. Tu su jo, npr:

C2G (Citizens-to-Governments),

B2G (Business-to-Governments),

E2E (Exchange-to-Exchange ili End-to-End), m-commerce, c-commerce i mnogi

drugi, ne tako zastupljeni modeli.

3. E-POSLOVANJE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Elektroniko poslovanje nuan je preduvjet za sudjelovanje hrvatskog gospodarstva na

globalnim tritima kroz ponudu hrvatskih roba i usluga s proirenom mogunou nabave
proizvoda i usluga sa svjetskog trita.
Vlada Republike Hrvatske utvrdila je obvezu donoenja Strategije razvitka
elektronikog poslovanja u Republici Hrvatskoj. Europska komisija usvojila je 2005.
inicijativu pod nazivom "i2010 Europsko informacijsko drutvo za rast i zapoljavanje" koja
je naslijedila dotadanji projekt "eEurope 2005". Inicijativa i2010 prepoznaje uinkovitu
primjenu informacijske i komunikacijske tehnologije (engl. Information and Communications
Technology - ICT) kao preduvjet i temelj svih reformi, postizanja socijalne kohezije i
poticanja ukupnog razvoja europskog drutva. To je prva inicijativa Europske komisije
usklaena s revidiranom Lisabonskom strategijom, a bavi se najperspektivnijom granom
europskoga gospodarstva. Osnovano je i Nacionalno vijee za elektroniko poslovanje 2010.
godine. Do danas, zakoni o razvitku elektronikog poslovanja u Republici Hrvatskoj se
dopunjuju i radi se na postizanju zadanih ciljeva.
Najpoznatiji projekti kojima se bavi Ministarstvo gospodarstva u Republici Hrvatskoj
su eTrgovina, ePotpis i eRaun.
eTrgovina je jedan od najvanijih i najprepoznatljivijih, rastuih oblika poslovanja u
svijetu. Prema podacima GFK-a4, Internet je 2011. godine koristilo vie od 1,92 milijuna
graana Hrvatske. Od toga njih 7% ili preko 135 tisua redovito kupuje preko mree. Preko
70% korisnika internet upotrebljava za dopisivanje, 65% za pretraivanje, a 50% za dnevno
informiranje. Ipak, ono to ivot ini jednostavnijim kao to je plaanje rauna putem
interneta, sreivanje administrativnih potreba ili elektronika trgovina, u Hrvatskoj se ne
koriste dovoljno. Domai korisnici nisu toliko tehnoloki opremljeni, ali uspjeno prate sve
zapadne trendove. Internet koriste prvenstveno za: usluge turistikih agencija, on-line trgovinu
8

mjeovitom robom, potroakom elektronikom i raunalima, koritenje on-line knjiara te

elektronikog bankarstva koje je u zadnje dvije godine napravilo najvei napredak.
Problem nekoritenja internet trgovine u Hrvatskoj nije samo u pojedincu, ve i u
dravnim i poslovnim subjektima koji se jo nisu organizirali na adekvatan nain kako bi
olakali komunikaciju, informiranje i pruanje usluga. Velik problem je i informatika
nepismenost vodeih ljudi u tvrtkama, jer dovodi do toga da je potranja u domaoj internet
trgovini vea od ponude. U tome veliku prednost mogu pronai novi poduzetnici koji ele
proiriti svoje poslovanje i na on-line trgovinu.
Premda u Hrvatskoj danas postoji nekoliko kvalitetnih domaih internet trgovina s
kvalitetnom ponudom i prihvatljivim cijenama, veinu njih se moe pronai tek ako se
paljivo pretrauje internet. Nedostaje im kvalitetna reklamna akcija i ulaganje u marketing,
koja bi neku internet trgovinu promovirala u prepoznatljivi brand. Razlog tome je u
nedefiniranoj ponudi na on-line marketinkom tritu, ali i u nespremnosti domaih trgovaca
da usvoje osnovne aspekte internet reklamiranja. U Hrvatskoj postoje uvjeti za internet
trgovinu, postoje potencijalni kupci, koji su u pravilu bolje platene sposobnosti od hrvatskog
prosjeka, no jo uvijek nema dovoljno ponude na internetu, jer vei dio trgovaca ine osobe
starije dobi ili osobe koje su trgovinu uile na davno utemeljenim principima ponude i
potranje. to se tie samih kupaca u Hrvatskoj, oni su jo uvijek skeptini prema
elektronikoj trgovini, a glavni razlog je sigurnost. Kupce treba educirati, te im pokazati da su
forme na internetu zatiene. Nuno je istaknuti informacije o zatiti web stranice i objasniti
kupcu to moe oekivati od on-line kupovine.
Kako se ve spomenula vanost sigurnosti, jedan od kljua sigurnosti i povjerenja u
elektronikom poslovanju je elektroniki potpis, neizostavan dio elektronikog poslovanja. Da
bi elektroniki dokument bio prihvaen, mora se temeljiti na prihvaanju tehnike ispravnosti
dokumenta, nepromjenjivosti sadraja i vjerodostojnosti izvora, odnosno stvaratelja
dokumenta. Sve se to moe jedinstveno obuhvatiti instrumentom koji osigurava
vjerodostojnost izvora i zatitu integriteta sadraja, a to je upravo elektroniki potpis.
Elektroniki potpis predstavlja generiki pojam koji podrazumijeva itav niz razliitih vrsta
9

digitalno prikazanih podataka pomou kojih se vri identifikacija korisnika i provjera

vjerodostojnosti potpisanog elektronikog dokumenata. Dodatna vrijednost potpisanog
elektronikog dokumenta postie se primjenom naprednog elektronikog potpisa. Napredni
elektroniki potpis ima istu pravnu snagu kao vlastoruni potpis i otisak peata na papiru, ako
je izraen u skladu s odredbama Zakona o elektronikom potpisu, a povezan je iskljuivo s
potpisnikom te ga identificira.
I kao trei projekt Ministarstva gospodarstva je eRaun. eRauni su potpuna zamjena
za raune na papiru. eRauni se umjesto u potanski sandui primaju unutar internet
bankarstva te ih se jednostavno plaa jednim klikom.
eRauni su potpuna zamjena za raune u papirnome obliku te, umjesto u potanski
sandui, korisniku stiu u elektronikome obliku unutar internet bankarstva ili korisnikoga
portala, gdje ih moe pregledavati pomou raunala ili mobilnih ureaja. Kako se sustav gradi
u partnerstvu s bankama, koje su vaan kanal za pruanje usluge eRaun graanima, plaanje
se vri vrlo jednostavno, jednim klikom mia u internet bankarstvu ili odabirom opcije
plaanja na zaslonu mobilnoga telefona. Usluge eRauna e izdavateljima rauna sniziti
trokove slanja rauna, a graani e njegovim koritenjem tedjeti vrijeme te lake i
jednostavnije obavljati plaanja. Osim toga, koritenje eRauna donosi i pozitivne ekoloke
uinke. Kasnije u seminaru e se obraditi tema koritenja internet bankarstva u Hrvatskoj.
Dalje u teksu e se spomenuti nacionalni projekti u Republici Hrvatskoj koji poblie
upoznaju to se sve u vezi E-poslovanja realizira u Republici Hrvatskoj.

10

3.1. Postojei nacionalni projekti

Organizacija GS1 Croatia je pokrenula projekte elektronikog poslovanja eCROKAT,
koji omoguuje odravanje sredinjeg kataloga trgovakih proizvoda s mogunou
sinkronizacije sa slinim katalozima u svijetu i eCRODOK, koji omoguuje pripremu i
razmjenu elektronikih poruka prema meunarodnom GS1 BMS standardu.
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva je vrni ovlateni potvrditelj
elektronikih certifikata. Fina je registrirani kvalificirani ovjerovitelj i u razdoblju 2007.
2010. je izdala 10.500 certifikata za potrebe graana i tvrtki. Finin certifikat koristi se u nizu
elektronikih usluga javne uprave kao to su ePDV, eRegos, eMirovinsko, eNautika i Registar
koncesija, ali i u elektronikim uslugama Zagrebake banke.
U razdoblju od 3 godine od pokretanja projekta eNautika, uvoenjem sustava eCharter, koji se u cijelosti odvija elektronikim putem, a prvi je primijenio napredni
elektroniki potpis, uspostavljeno je elektroniko poslovanje. eNautika je poela sa radom u
2005. godini i omoguava svim pravnim i fizikim osobama koje se bave djelatnou
iznajmljivanja jahti i brodova da prije isplovljavanja, na osnovama dodijeljenih korisnikih
prava, prijave posadu i putnike putem Interneta koritenjem pametnih kartica s digitalnim
certifikatom.
Projekt eRegos, u sklopu servisa HITRO.HR obuhvaa uvoenje elektronike predaje
Obrasca, to je sukladno naporima Vlade RH da hrvatsko drutvo transformira u moderno
informacijsko drutvo. Implementacija projekta eRegos rezultira nizom prednosti iskazanih
kroz veliku utedu kako u vremenu tako i novcu, uz maksimalnu vjerodostojnost dokumenta
koji se podnosi. Elektronika predaja obrasca mogua je bez naputanja radnoga mjesta i traje
svega nekoliko minuta. Dovoljno se spojiti na Internet, registrirati na servis e-REGOS-a i
poslati elektroniku potpisanu datoteku, a na isti nain povratno se preuzima ovjereni
Obrazac. Pored toga korisniku je omoguen uvid u status podnesenih Obrazaca i popis
eventualnih pogreaka i upozorenja. Na realizaciji ovog projekta nastavlja se uspjena
suradnja REGOS-a sa Finom kao naim najvanijim outsorcing partnerom.
11

Sredinji registar osiguranika REGOS preko 60% obrazaca (za vie od 80%
osiguranika) zaprima u elektronikom obliku. Jo uvijek prevladava predaja obrazaca na
disku, ali je razvidan trend porasta predaje putem usluge e-REGOS od 75% u prvih devet
mjeseci 2007. godine. Do 30. rujna broj korisnika je narastao na 4990, a uslugom su
obuhvaeni podaci za prosjeno 110.000 osiguranika (7,3%) mjeseno. Prvi korisnici ove
usluge preteno su tvrtke s veim brojem zaposlenika. Prosjeni broj osiguranika po obrascu
bio je 48,6 za predaju putem interneta, 6,1 za predaju na disku, a 2,5 za predaju papirnatog
obrasca.
ePorezna je skup elektronikih usluga Porezne uprave koja omoguava svim poreznim
obveznicima elektroniku predaju digitalno potpisanih obrazaca, dohvat statusa poslanih
obrazaca te uvid u porezno knjigovodstvenu karticu, a sve u cilju jednostavnijeg i breg
ispunjavanja obveza prema Poreznoj upravi. Usluga omoguava elektroniku komunikaciju s
obveznicima koritenjem Interneta kao komunikacijske infrastrukture. U sklopu usluge odvija
se sigurna razmjena elektronikih dokumenata izmeu poreznog obveznika i Porezne uprave.
Sustav zadovoljava visoke standarde sigurnosti kako bi se osigurao siguran i nekompromitiran
prijenos podataka u elektronikim transakcijama.
Skup elektronikih usluga Porezne uprave - ePorezna u potpunosti je zasnovan na
otvorenim internetskim standardima te je na taj nain omogueno njegovo koritenje sa svih
danas relevantnih raunalnih platformi, neovisno o proizvoau.
U sklopu elektronikih usluga Porezne uprave ePorezna trenutno su dostupne
slijedee elektronike usluge:

Upravljanje ovlatenjima,

ePDV elektronike usluge za podnoenje obrazaca u skupini poreza na dodanu

vrijednost (PDV i PDV-K),

ePD elektronike usluge za podnoenje obrazaca u skupini poreza na dobit (PD, SR i

TZ),
12

eID elektronike usluge za podnoenje obrazaca u skupini poreza na dohodak (ID i

IDD)

ePKK elektronike usluge za dohvat porezno knjigovodstvene kartice

Dohvat statusa obrasca dohvat i pregled statusa prethodno poslanih obrazaca

Dohvat zaprimljenih obrazaca dohvat i pregled prethodno poslanih i zaprimljenih

obrazaca

Ovlatenja poslovnog subjekta pregled i upravljanje ovlatenjima

Prema podacima iz 2010. u sustav ePDV ukljueno je do sada 667 registriranih

poreznih obveznika te 1396 nositelja kvalificiranog elektronikog potpisa. U 2007. godini

zaprimljene su 2543 prijave PDV-a putem interneta.
eMirovinsko je usluga HITRO.HR servisa kojom Hrvatski zavod za mirovinsko
osiguranje, omoguava elektroniku prijavu podataka o osiguranicima za prvi stup javnog
mirovinskog sustava. Prva usluga e-Mirovinskog je e-prijave. Ova usluga dopunjuje
dosadanji klasian nain prijava na mirovinsko osiguranje s mogunou podnoenja prijava
elektronikim putem.
Registar koncesija je jedinstvena elektronika evidencija ugovora o koncesiji i
sredinji izvor informacija o svim koncesijskim ugovorima na podruju Republike Hrvatske.
Korisnik koncesije ima uvid u podatke o svim svojim ugovorima. Davatelj koncesije
ima uvid u sve podatke o korisnicima ukljuujui izvjetaje o dospjelim nepodmirenim
naknadama. Pravne i fizike osobe imaju uvid u javne podatke iz Registra. Sustav ima 5861
korisnika od toga 4843 pravne osobe.
Carinska uprava je u 2007. godini postigla izuzetno visoki postotak od 94% ukupnog
broja carinskih deklaracija predanih elektronikim putem. Pored toga, elektronika razmjena
podataka sa Republikom Slovenijom ostvarena je na svim graninim prijelazima.

13

Uz ove potpuno transakcijske servise, postoji i niz elektronikih usluga koje

omoguavaju uvid u registre i upisnike javne uprave ili omoguavaju elektroniko poslovanje
u javnom sektoru kao to su: eJavna nabava, eZdravstvo, eZemljine knjige, eKatastar,
Integralni informacijski sustav upravljanja sudskim spisima, e-Sudski registar, sredinji portal
javne uprave Moja Uprava i eTvrtka.
eKatastar je online preglednik katastarskih podataka i slui za uvid u sredinju bazu
postojeih katastarskih podataka Republike Hrvatske koja se vodi u Sredinjem uredu
Dravne geodetske uprave. Podaci koji se vode u bazi slubeni su katastarski podaci.
Preglednik omoguava uvid u katastarske podatke s odreenim datumom za cijelu dravu.
Uvid u podatke mogu je putem broja katastarske estice ili putem broja posjedovnog lista u
odabranoj katastarskoj opini.
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje omoguen je i putem usluge eZdravstveno
koji omoguuje pokretanje postupka za utvrivanje statusa osigurane osobe u obveznom
zdravstvenom osiguranju elektronikim putem (podnoenjem e-prijave).
eTvrtka je usluga HITRO.HR-a koja omoguava elektroniko osnivanje drutva s
ogranienom odgovornou i jednostavnog drutva s ogranienom odgovornou sa temeljnim
kapitalom u novcu iz bilo kojeg javnobiljenikog ili HITRO.HR ureda u Republici Hrvatskoj
na bilo koji od Trgovakih sudova u roku od 24 sata.
Prema podacima Hrvatske Gospodarske Komore, u Hrvatskoj je u 2006. poslovalo
preko 72.000 tvrtki, od kojih je 96% malih, kojima se elektronikim poslovanjem otvaraju
nove mogunosti poslovanja. Stoga je jedna od svrha Strategije razvitka elektronikog
poslovanja u Republici Hrvatskoj poticati i pomoi malo i srednje poduzetnitvo, ukljuujui i
mikro tvrtke, u svim sektorima gospodarstva, u primjeni informacijske i komunikacijske
tehnologije kako bi maksimizirali konkurentnost. U razvitku elektronikog poslovanja
znaajan je utjecaj velikih tvrtki koje preko lanca nabave u cijelom svom ekosustavu mogu
ubrzati i olakati uvoenje elektronikog poslovanja u male i srednje velike tvrtke.
14

3.2. Internet bankarstvo u Hrvatskoj

Svake godine broj graana koji se koristi internetom kao kanalom plaanja raste
dvoznamenkastim brojem, a graani na internetu u prosjeku mjeseno troe 2500 kuna. Prema
dostupnim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), krajem 2011. godine ukupno se 948.000
graana koristilo uslugom internetskog bankarstva. Promatrajui statistike podatke HNB-a
unatrag sedam godina, primjetno je kako svake godine broj graana koji se koristi internetom
kao kanalom plaanja raste dvoznamenkastim brojem.
Statistika HNB-a dijelom bi se trebala uzeti s rezervom s obzirom na to da banke
prilikom davanja novih kredita ili otvaranja rauna esto prodaju pakete unutar kojih je i
internet bankarstvo. Stoga se moe pretpostaviti da je broj graana koji stvarno rabe
internetsko bankarstvo neto manji. Postoji statistika koja egzaktno dokazuje trend rasta
koritenja internet bankarstva. To su podaci broja transakcija i vrijednosti transakcija.
Promatrajui te podatke, 2012. je godina bila svojevrsni bum. Tako je broj transakcija
skoio 28,8 posto. Graani su u 2011. godini ostvarili 33,4 milijuna transakcija, odnosno
745.000 vie nego 2005. godine. Solidan porast imala je i 2010. kada je zabiljeeno 23,5 posto
vie transakcija nego 2009. godine. Vano je istaknuti da su 2012. godine graani internet
bankarstvom potroili 28,5 milijardi kuna. Toliko, naime, iznosi vrijednost transakcija.
Spomenutih 28,5 milijardi kuna porast je od gotovo 25 posto u odnosu na godinu prije.
Tonije, graani su internet bankarstvom potroili 5,6 milijardi kuna vie nego 2010.
godine. Broj transakcija iz godine u godinu raste. Tako je 2010. bilo 23 posto vie transakcija
nego godinu prije, 2009. je bilo 20,7 posto vie transakcija, a 2008. bilo je 27,4 posto vie
transakcija.
Osim plaanja rauna svakoga mjeseca internetsko bankarstvo sve se vie koristi u
plaanju raznih usluga kao to su kupnja na portalima koji nude izuzetno povoljne aranmane,
bilo za putovanja, sport i rekreaciju ili razne medicinske tretmane i slino. Strunjaci kau
kako se kupnja preko interneta u Hrvatskoj dinamizira, no trini segment koji najvie rabi
15

internet za kupnju jo nema veliku kupovnu mo. Snaan poticaj rasta trgovine preko interneta
je uslijedio nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju jer je ponuda robe dostupne preko
interneta po vrlo konkurentnoj cijeni bez dodatnih davanja znatno narasla.
Naime, kau strunjaci, takav se scenarij dogodio i u zemljama istone Europe nakon
njihova ulaska u Europsku uniju pa je rast trgovine preko interneta od 2004. godine do 2008.
godine u zemljama istone Europe bio gotovo dvostruko vei od onoga u Sjedinjenim
Amerikim Dravama i znatno vei od rasta u zemljama zapadne Europe.

3.3.

Prepreke razvoja elektronikog poslovanja u Hrvatskoj

Prepreke razvoja elektronikog poslovanja pojavljuju se i u podruju dravnih tijela i u

gospodarstvu. Iako su temeljni zakoni koji reguliraju podruje elektronikog poslovanja u

Hrvatskoj u velikoj mjeri usklaeni s EU i najboljom meunarodnom praksom, ipak jo uvijek
cijeli niz posebnih propisa i podzakonskih akata zahtjeva uvanje ili dostavu isprava na
papirnatom mediju. Uz pravne prepreke koje su posljedica jasnog izriaja koji zahtjeva
papirnatu ispravu potpisanu rukom, postoji i izriaj u pisanom obliku koji bi u skladu sa
Zakonom o elektronikoj ispravi trebalo tumaiti tako da ukljuuje i elektronike isprave, ali u
praksi se ipak esto zahtjeva papirnati medij. U okviru projekta HITROREZ identificirane su
neke od prepreka, ali samo sustavnom analizom po pravnim podrujima biti e mogue
stvoriti cjelovitu sliku preostalih pravnih prepreka i planirati njihovo uklanjanje.
Da bi postojea pravna rjeenja u potpunosti zaivjela u praksi potrebno je osnaiti
nadlene institucije na podruju administrativnih kapaciteta i u organizacijskom smislu.
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva treba poveati svoje administrativne
kapacitete kako bi se mogli preuzeti zadatci vezani za pripremu prijedloga stratekih
dokumenata, koordinaciju i praenje njihove provedbe, pripremu prijedloga pravnih rjeenja,
praenja provedbe zakonskih i podzakonskih akata i inspekcijski nadzor.
16

U ovom trenutku vrlo je malo podataka o sudskoj praksi vezanoj uz provedbe zakona
iz podruja elektronikog poslovanja. Nadlene sudove potrebno je osnaiti kako u podruju
administrativnih kapaciteta, tako i kroz provedbu kontinuiranog obrazovanja i upoznavanja sa
svjetskom sudskom praksom iz podruja elektronikog poslovanja. To se posebno odnosi na
trgovaki i upravni sud. U sredinjim tijelima javne uprave nedostaje strunih kadrova za
organizaciju elektronikog poslovanja u javnoj upravi, to je nuni preduvjet za prihvat
elektronikih isprava tj. omoguavanje elektronikog poslovanja u odnosima s poslovnim
subjektima, ali i graanima i ostalim tijelima javne uprave. U okviru projekta Sredinjeg
portala javne uprave potrebno je uspostaviti sredinji autorizacijski i autentikacijski servis i
sigurni transakcijski servis kao osnovnu infrastrukturu za uvoenje elektronikog poslovanja u
skladu sa Zakonom o javnoj ispravi u sva tijela javne vlasti.
Istraivanja elektronikog poslovanja u Hrvatskoj pokazuju da u hrvatskom
gospodarstvu nije dovoljno prisutna svijest o prednostima elektronikog poslovanja, nedostaju
znanja o primjeni osnovnih tehnologija vezanih uz elektroniko poslovanje (kao to su
elektroniki potpis, elektronika isprava, elektroniko plaanje) te je jo uvijek prisutno
nepovjerenje u poslovanje putem interneta. Takoer je problem nedostatak svijesti o
postojeim meunarodnim normama i standardima elektronikog poslovanja, kao i sporo
prihvaanje takvih normi i standarda kroz nacionalno normirno tijelo jedna je od vanih
prepreka razvitku elektronikog poslovanja. Svi sudionici procesa normizacije trebaju poticati
primjenu otvorenih i meunarodnih standarda i normi u izradi aplikacija elektronikog
poslovanja, podravajui tako tehnoloku neutralnost i interoperabilnost izmeu razliitih
sustava i dodatno potiui ravnopravnu trinu utakmicu rjeenja temeljenih na razliitim
tehnologijama.
No postoji jo jedna tvrdnja, a to je da nije toliko raunalna nepimenost graana kriva
koliko financijski sektor. Tvrdi se da razvoj elektronikog plaanja u Hrvatskoj najvie koe
kartiari, koji trgovcima skupo naplauju transkacije a novac isplauju s poekom i do 45
dana, zatim besplatno podizanje gotovine na bankomatima zbog ega je gotovina jeftinija od
drugih oblika novca te prevelika konkurencija meu kartinim mreama koje meusobno nisu
usklaene pa odbijaju korisnike e-usluga.
17

4. ZAKLJUAK

Moe se zakljuiti da je elektroniko poslovanje neizostavan budui nain poslovanja,

bilo da se radi o prodaji, plaanju rauna ili pregledavanju zemiljih knjiga. U svijetu je ono
jako dobro prepoznato, te razvijene zemlje vrlo dobro koriste elektroniko poslovanje i
razmiljanju na takav nain.
Svijet postaje sve povezaniji pomou ICT tehnologija, a elektroniko poslovanje se
temelji upravo na tim tehnologijama. To automatski daje veu sliku poslovanja, ali naravno
vrlo je vano imati dobar marketing kako bi bili prepoznati u moru interneta.
Hrvatska Vlada, a i vodee kompanije prepoznale su taj nain poslovanja te uz usku
suradnju, edukaciju i projekte, pokuavaju u Hrvatskoj zaivjeti elektroniko poslovanje kao
normalno razmiljanje svih graana.
Ministarstvo gospodarstva je pokrenulo i donijelo Strategiju koja se odnosi na razvitak
elektronikog poslovanja u Republici Hrvatskoj te ima svoja tri projekta na kojima temelji
razvitak, a to su:

eTrgovina s kojom pokuava dosei vee i globalno trite,

eRauni s kojima bi skratili vrijeme plaanja i gubljenja vremena, te koliinu papira,

ePotpis s kojim eli pobuditi svijest graana da na internetu postoje forme koje se

odnose na sigurnost i integritet podataka.

Openito u Hrvatskoj se dosta radi na irenju elektronikog poslovanja. Fina je jedna
od glavnih poduzea koja u uskoj sutradnji s Ministarstvom sudjeluje u tom irenju. Jedan od
njenih projekata je ePorez koji omoguava elektronike obrasce s digitalnim potpisom, te je
dosta ljudi prepoznalo taj nain poslovanja i uvelike se koristi.

18

Ostali projekti koji se spominju eRegos, eMirovinsko, eNautika, Registar koncesija,

eJavna nabava, eZdravstvo, eZemljine knjige, eKatastar, Integralni informacijski sustav
upravljanja sudskim spisima, e-Sudski registar, sredinji portal javne uprave Moja Uprava i
eTvrtka.
Najpoznatiji Hrvatski servis za ubrzanu komunikaciju graana i poslovnih subjekata s
dravnom upravom je HITRO.HR i na njemu se nalaze upute za koritenje usluga: ePorez,
eTvrtku, eMirovnisko, eZdravstvo, eRegos te eKatastar.
Ono to najvie raste po broju korisnika u Republici Hrvatskoj je internet bankarstvo.
Prepoznato je zbog svojih velikih predosti, pogotovo zbog brzine planja. Najvie se koristi u
svrhu plaanja rauna.
Moe se rei da u Republici Hrvatskoj sve vie zaivljava uporaba elektronikog
poslovanja, ali ipak, to je jo daleko od onoga kakvo bi moglo biti, ali na dobrom je putu.
Ljudi se privikavaju na pametne kartice i koritenje ICT tehnologije. Od prijavljivanja
poreza, elektronikih recepata, koritenja pametnih kartica poput npr. ENC-a pa sve tako do
kupnje na interentu. Neke konice se polako otklanjaju, ali jo uvijek ima dosta posla. Najvee
konice su one u nepravilnom koritenju i naravno, financijski problemi.

19

5. LITERATURA

apko, Z., Skripta iz kolegija, Internet u poslovanju i elektroniko poslovanje, Ekonomski

fakultet u Rijeci, listopad 2009
URL izvori:
http://www.hamag.hr/baza-znanja/upravljanje-poslom/elektronicko-poslovanje.html
http://hr.wikipedia.org/wiki/E-poslovanje
http://www.gadgeterija.net/2011/07/20/racuni-hr-uskoro-u-svakom-internetbankarstvu/#.UQ7bCmdZ1i1
http://www.poslovni.hr/trzista/gotovo-se-milijun-ljudi-u-hrvatskoj-koristi-internetskim
bankarstvom-210071
http://www.poslovniforum.hr/about03/internet_bankarstvo.asp
http://www.poslovni.hr/trzista/hrvati-europski-lideri-u-koristenju-e-bankarstva-144129
http://www.fina.hr/Default.aspx?sec=960
http://gs1-eportal.com.com.hr/eusluge/ecrokat/sto-je-globecat/
http://www.gs1hr.org/gs1-croatia/sto-je-gs1-croatia
http://www.fina.hr/Default.aspx?sec=896
http://www.porezna-uprava.hr/e-porezna/index.asp
20

http://www.ebizmags.com/upotreba-e-poslovanja-u-hrvatskoj-i-srbiji/
http://www.hitro.hr/
http://www.regos.hr/default.aspx?id=296
http://www.vlada.hr/hr/playliste_za_video_i_audio/playlista_ehrvatska/e_nautika
http://hgk.biznet.hr/hgk/fileovi/11499.pdf
http://www.hup.hr/Upload/ZAKONODAVSTVO/Izvje%C5%A1%C4%87e%20o%20
strategiji%20e-poslovanja_1.pdf
http://www.mingo.hr/default.aspx?id=3308
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=111604
http://www.poslovni.hr/tips-and-tricks/financijski-sektor-je-skrivena-kocnica-e- poslovanja-uhrvatskoj-219981

21