----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

lat. ab: lat. solvere: ,

lat. absolvere:
lat. absolutus:
,,,

,
.


.

lat. abscidere:
lat. linea abscissa:

Apscisa

-

(x,0).

lat. argumentum:
,,


.
arg z
z=a+bi


(a,b)
.

gr. arithmos:
gr. techne:


()
(
).

( 0 )
apsolvent (
)
(
)
! ()

( )
(

,
)

19 Weierstrass.

apsces
(,,

)
apscindirati ( )

Leibniz,
Ferma i
Descartes. ,


.

()
argumentum a contrario (

)
argumentum a baculo (
( )
argumentum ad crumenam
( )

( )
(

)

()

.
aritmetika

()
googl, googolpleks
Googol
10100, googolplex
10googol.

pi
gr. pi: 16
(,)

perimetar,

(

)

(
)
(
)

praslav. kut:

. axioo:
, ,

(
)




(

)

"
(
)

googol
,

Edward Kasner,

10100.
Ludolf van Ceulen
32

Ludolphov .



.

,
,

.

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- --------: ..
: ..



----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
gr. basis: ,
i
,

.

( )
(
)

bn
(
())
log b a
(
.)

(+0)

,

,,-
( )

1
7

.
17
Wallis.

. beta:
(,)

- (
)

(

)
, ,
(
)
(bis + coctus,
)
bis! (,,
)
(
2)

(

:,,)
(
,

)

( ) beth (hebr. beth:
).
Betlehem,
.

. bi:
lat. jacere:




(

)


.

. bi-:
,
. nomos: ,,


(. ab + b)

ek duo
onomaton
.

lat. arcus: ,
e arc sin, arc cos,
arc tg arc ctg
sin,
cos, tg ctg ,

(
arcus=).
x = arc sin y,
x
x
sin x = y.

gr. asymptotos:
gr. symptotos: ,

()

,
.
,

lat. associatio:



.

. affinis: ,
lat. affinitas:


(

,
. , ,
.)
.

,

,

.

arc. ( .
arcus = )
arkadi (
,
Mirogojski arkadi)
arkada (
)

arcsin arctg

Scherffer 18 , Lagrange

.
arcus ,

,

.

asimptot
Apolonij.
Leibniz

().

(
)
engl., franc. assotiation
()
(
)

(
)

,



Hamilton 19 .


18

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- --------: ..
: ..



-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

. al-jabr: ,

.
(


)

algoritam


"
. 9
Mohamed
ibn Musa al-Kowarizmi
(Muhamed sin Muse
Khwarazm)
,
12

"Algoritmi de numeri Indorum".
, ,

al-Kowarizmi
postalo je "algoritmi".

. alpha:
(,)

(

,
)
(
, ,
, ,,
-)

(
n-
n )
Booleova (
)
Euklidov
Hornerova i
Hornerov
algoritmisti (



,
abacisti)

- (
)
alfabet (
,

)
(

,
)
( )

Kitab al-jabr we-al
muqabalah (

).

aljabr algeber.

"algoritam"


. 17 Leibniz

algoritam (


)

alef (aleph,
oznaka ).

,
.

gr. analysis:



.

gr. analogia: .,

,
.

lat. ad:,
lat. proximus:

"
"

.
aproksimacija

.

(
)

(
,


, .)

(
,

..
analiz)

(

)

(
,
)
analogon (

)
analogni
organi ( .

)

16 Viete
analiza

algebra,

algebra (
: algebra).
,
algebra,


analiza.
analizi
sinteza.

()

( )

3.14
,
1.41

Hrvatski naziv za analogiju je

nalika.



.
, ..

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- --------: ..
: ..



----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
+ ()


.

( )bono (sa
strane)

(

)

Poboje je skup svih poboaka.

-

. brei, bridam:
,

,

(

)
( ,
)
(

)

numeri
,
numerus
,
..

.

.

. variable:

. vector:
,

( ).

:
.

: , 100%

()

(
)
(
)
( ,
)
(


)
(


)

Maksimus Planudes
.

Leibniz



,

(,,
)



.
17
.

.

.


.

. vis: ,
,



( ()
)
().

. volumen, volvere:
,
lat. volumen: ,



.,
.

volume

.

, .

. dia:
. gony:


()
.

. dia:
. metron:



(
-)

(, )
()

18
.

(,,
)
(
)
(
)
( )

,


,,...)

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- --------: ..
: ..



----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
. dimetri: i



.
,
lat. directrix:
,,

(
)
()
(
)
(
)
()
()

lat. discriminare: i,

..


,
.

(
)

(
)

: gamma:
()

(
)
(


)
(

)
()
(,
)

(

)

. geo: , i
. Gea, Geja:

. metron:,


.


.

,
,

,

.
.


(lat. director:upravitelj, directrix).
D < 0,

-, D
= 0,
D > 0,
.

gama

, gimel (hebr.
gimel: )
(
)




.

. gramma: ,

grami

,

.
graphein:,

,
( ),


.

,
L: differentia:

.

. differentialis, differentia:

..

. dodeka:
. hedra: ,

12

,,

(

)
(, )
(

)

(
)
()
(,
)
different (. )
()

(,)
()
()

gram
(
,,,
)

(:grapheien)

(
)

d (delta).

(dx)
Leibniz 17

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- --------: ..
: ..



----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

dug
.




(-)

lat. domus: ,

()

,

.


.

. deka:


10.

(

)

:
,

(,
,)
(

domine, ..

(

)
(,)
( )
(10 grama)
(10 metara)
(10 litara)

1791

10
(deka, hekto, kilo),

(deci, centi,
mili).

, ,

. dai, dhai:





.

delta:
(,)

delta:
( ()
.oid: .....


..
delta ()
.

. derivatio:
,,



(


(
)

: determinare:
,


(

, )

biti djeljiv sa
deal (. )
( )
()
( ,
)
(
)

( ).

daleth
.
delta (:
, : )

D d.

(
)
delta (

delta)
(

alfa-)
( )
9

)
(
, , )

()
(
,)

Lagrange

f.

f.

Cauchy (. .
Cauchyje-
)

Cauchy 19
Cayley.

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- --------: ..
: ..



----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
t. deci:

,
10
.
1/10

(
)
(
)
(
)
( )

. decimus:


,

(
,
a)
( 12

10
)
(




)
:divide et impera (
)
(,)
( (0
)


)

,
. dividere: ,

.. numerus dividendus


,
. divisus:
dividere (
)
. or()


Partes
:
(,)

:fractus,
.
()
,

,

()

1791

10
(deka, hekto, kilo),

(deci, centi,
mili).

Al-Kai
15

,

.
Fibonacci
16


.

. aequi-valere:
j,

,

.
,
.
lat. explicitus:,

.
( ,,...)
( )
()

. exponens:

,

.


,

.


,

: extremum:,

(
, )
(

)
(
)
()
eksplicite (, )

(
)
(
(
)

f(x)=ax,
)
(

)
()
(
)
(, )
:ad extrema (
)
(
)
(
,,,..)
(

, ,

)

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- --------: ..
: ..



----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
. ex:
: centrum: ,
,

: elementum: ,





)

. elleipsis:
,,

(


)
(,
,
)
()
Euklid-

(
, ,
,,..)
elementary school (.
)
(,

)
elipsoid (.
;


)
(

)

(
"!" " !" .)
(,

)

,,

EVENTUS
:. hod:
:
,


(0,0)

. kamatos:

( )
(
)

de La Hire
17 .

origo =
.

(

)
()

. cardo, cardinis:
.


,,
.

,

.

(


)
(


)
(


() )
(
)

,,

(.
kardia: ).

(
24 )

, ,


8 .

. kathete:
, ,

. kathetos:


.

. quadrans:
,

,
4

(
)


.

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- --------: ..
: ..



----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
. quadra:

( )
(
)
(

)

,
Lat:idem-,

Pogledati tablicu pod: suma.

+


()

slav. , ,

, ikozaedar
gr. eikosi: t
gr. hedra: ,

(
)
20 .

lat. imaginarus:


()
()

(
)
()

(
,)
(,)
ikosagon, ikozagon
()

(,
)
image (engl. ,,

)
(

)

(
)
,

5-

Descartes 17.


.

:

(
)

,

-,

Maksimos
Planudes 14. (

).

lat. contra:
lat. dictio, dicere: ,

lat. contradictio:
,
,


(
)
, ..
.

lat. conus, gr. konos: eer,

stoac

indoeur.
ko-
.


.
, unj, konus
staroslav. stog: ,

,

.

(
)
kontracepcija (contra: ,
conceptio:
,)
-(
)
pro et contra ( )
(
)

(
)
(
,
, ,
)

,

.

()
stack (
,
)

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- --------: ..
: ..



----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

ice
lat. Co-,
lat. center: ,

(

,,
)

)

,
)

,
.

(

)

lat. inductio:



.

(
)

lat. implicitus: ,



()

,


.

lat. inversus:
,,


,

implicite (
,,
)
implicirati
(,)
implikacija (,
)

x y 3 = 0
,
y = x 3
..
()

lat. injectio .
lat. inicio: ,

(
, ..
)

(
)

inverzija (
,

)
invertor (


)
(

)
(

)
(, .



)

.
..
. .

lat. integer: cio, ,

lat. inter:,
lat: vallus:
lat intervallum:
,



(
,
)

(,
)
(
, )

Bernoulli 17. ,
Leibniz

summa.

intermezzo (,
,

)
(
)
(
,)

l 2,3
..
2
3 (
),
2 3. (2;3)

( ).

(2,3
2,3).
.

lat. index: ,
()


..


( . A1 A2
x1 x2).

a1, a2, a3,..., b1, b2, b3...
Newton,
Leibniz

.
.

,

(:()

1,

n=

n = +1


.

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- --------: ..
: ..



----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------,

lat. inflexio:

( )





lat. irrationalis:


.




,

.

+ :

(

)

(a, f(a))

,
f(a)=0.

16

, .



.

Bombelli
Stevin.

lat. quadratus:
,

(
2)
(




(

))

(IQ)

lat. Quotiens:


.

.



.

,

.

.

2

,
,
lat. convexus: ,




()


()

lat. cum:
lat. efficere: ,

(
)

lat. combinare:
,


,

..




.

lat. comparatio:

(
)
(


)
(

)
(,
)

()

f
''(x)>0.

.




.

Viete
16 .

,
.
Leibniza,
Bernoulli

()
(

)

,
Fibonacci.

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- --------: ..
: ..



----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
lat. complexus: obuhvat
lat. complecti: obuhvatiti
Kompleksni brojevi u sebi
obuhvaaju realne i imaginarne
veliine. Oni su sloeni od dva
dijela (c = a + bi, pri emu su a i
b realni brojevi, a i imaginarna
jedinica).

lat. complementum: dopuna

lat. complere: dopuniti, ispuniti
Komplement je veliina koja se
mora dodati prvoj veliini kako
bi se dopunila do kraja.
Komplementaran kut je kut koji
se mora dodati (dopuniti) danom
kutu da zajedno ine pravi kut.
komutacija
lat. commutare: promijeniti,
zamijeniti
Svojstvo ra. operacije da se
rezultat ne mijenja ako operandi
zamijene mjesta (npr. zbrajanje
ili mnoenje u skupu R).

lat. conjugatio: spajanje

Konjugirano kompleksni brojevi
su a+bi i a-bi. To moemo
shvatiti kao da su realni brojevi a
i b u oba broja spojeni
(konjugirani), samo u jednom su
sluaju spojeni plusom, a u
drugom minusom.
konkavna krivulja
lat. concavus: upalj, udubljen
Krivulja je konkavna ako svojim
izgledom podsjea na udubljen
lik.

imati komplekse (biti

kompliciran oko neeg)
kompleksnost (sloenost)
kompletno (cijelo, sloeno)
komplicirati (zamrsiti)
konjugirano-kompleksni
brojevi
komplet (potpuna kolekcija)
Edipov kompleks, Elektrin
kompleks (bolesna ljubav sina
prema majci tj. keri prema
ocu)
komplementaran (dopunski,
koji dopunjuje)
komplementarne boje (boje
koje se nadopunjuju do bijele,
tj. ijim mijeanjem dobivamo
bijelu)
kompliment (ima isti korijen
kao i komplement, laskava
rije)
komutirati (mijenjati,
zamjenjivati)
komutator (engl. switch, ureaj
u telekomunikacijskoj mrei
koji slui za promjenu smjera
informacijskih paketa)

Naziv kompleksan uvodi Carnot u

19. st.
Suprotno od pojma kompleksan je
jednostavan.
Skup kompleksnih brojeva
oznaava se slovom C (prvo
slovo lat. complexus)

konjugacija (promjena glagola

po licu, sprezanje)
konjuktivitis (upala veznice
onih vjea)
konjuktiv (zavisni gramatiki
oblik npr. u talijanskom i
francuskom jeziku)
konjukcija (logika operacija
i)

Rije konjugirati dolazi od

latinske rijei con+jugare (spojiti
s neim). U hrvatskom se jeziku
takoer ita kao kon+jugirati, pa
se u njoj ne ita glas "nj" jer se ne
radi o slovu "nj", ve o zasebnim
slovima "n" i "j".
Ako je diskriminanta kvadratne
jednadbe negativna, znai da su
rjeenja jednadbe konjugirano
kompleksni brojevi.
Konkavnost neke funkcije na
odreenom intervalu provjerava
se raunski formulom f ''(x)<0.
Pojam suprotan konkavnom je
konveksan.

konkavna lea (udubljena lea)

konkavan mnogokut
(nekonveksan mnogokut)

Komplement nekog skupa S u

odnosu na univerzalni skup se
sastoji od elemenata U\S, tj. od
svih ostalih elemenata
univerzalnog skupa koji se na
nalaze u S (oznaka Sc).

Komutativnost se jo naziva i
izmjenjivost.
Napraviti komutaciju u
svakodnevnom ivotu znailo bi,
na primjer, spavati i ivjeti u
koli, a ii kui na nastavu.

, kongruencija
lat. congruere: podudarati se
Dva su geometrijska lika
sukladna ako se potpuno
podudaraju, "poklapaju" kada
jedan stavimo na drugi.

lat. constans, constantis:

postojan, stalan
Matematika konstanta je fiksan,
stalan, postojan broj (veliina)
koji se ne mijenja.
, konstruirati
lat. constructio: gradnja, zidanje
U geometriji se konstrukcija
neke geometrijske figure sastoji
(izgraena je) samo od krunica
i pravaca.

konstantna funkcija (funkcija

koja niti raste niti pada)
gravitacijska konstanta
(priblino 9.81 m/s2)

, kruni luk
praslav. lok: zavinuti svod,
obru, savinuta ipka
Luk je oito savinuti dio nekog
tapa i sl. Kruni luk je dio
krunice izmeu dvije toke na
krunici.

lat. limes: granica

Limes je granina vrijednost
funkcije ili niza kojoj se oni
pribliavaju sve blie i blie u
odreenim uvjetima.

luk mosta (dio jedne velike

krunice)
luk i strijela
luk arkade
"ni luk jeo ni luk mirisao"

konstruktivan prijedlog (koji

gradi, podie, koji potie na
smislenu akciju)
konstruirati zgradu (napraviti
nacrt za nju)

limit (granica)
limited (engl. ogranien)
limb (rub pakla)
ltd. (engl. kratica od limited
company, koja oznaava
drutvo s ogranienom
odgovornou, hrvatska kratica
d.o.o)

Oznaka za sukladnost se sastoji

od znaka ~ za slinost i od znaka
jednakosti =, to znai da biti
sukladan znai biti slian i
jednak. Tu je oznaku uveo
Leibniz u 17. st. (on je uveo i
znak za slinost ~).
Dvije najpoznatije matematike
konstante su i e.
Konstante se mnogo koriste u
fizikalnim formulama, npr. za
teinu, privlaenje tijela itd.
U starogrkoj geometriji za neku
geometr. figuru smatralo se da se
moe konstruirati ako se moe
nacrtati sluei se samo estarom
i ravnalom. Tada su nastala i tri
klasina problema: duplikacija
kocke, trisekcija kuta i kvadratura
kruga.
Luk (kruni luk, oruje luk) i luk
(povre) nisu homonimi jer
nemaju isti naglasak. Homonimi
su rijei koje se jednako piu, iste
su vrste, roda i naglaska, a
razliitog znaenja (npr. kosa i
kosa)
Od 17. do 19. st. (dakle, oko 200
god) meu matematiarima se
vodila rasprava za i protiv limesa
da bi na kraju pobijedili pristae
limesa, meu kojima je bio i R.
Bokovi.

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- --------: ..
: ..



----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------, linearna funkcija,
linearna jednadba
lat. linea: crta, pravac
Graf linearne funkcije je pravac
(linea) s jednadbom y=ax+b, pa
odatle dolazi i naziv funkcije.

gr. logos: odnos, razum

gr. arithmos: broj
Logaritam bi se mogao shvatiti
kao razuman broj. Iz dubljeg
korijena rijei (logos, leg:
sakupljati; arithmos, ar: stavljati
zajedno) zakljuujemo da je
naglasak na sastavljanju i
povezivanju stvari.

Coordinandi
lat. co: zajedno sa
lat. ordo, ordinis: red, strogi
poredak
Koordinate su brojevi koji u
odreenom poretku i redoslijedu
odreuju poloaj toke na
pravcu, u ravnini ili u prostoru.

linija (crta)
La Linea (poznati animirani
film)
biti on line (biti prikljuen
na Internet, biti na liniji;
suprotno je biti off line tj.
raditi na raunalu kada nije
uspostavljena veza s
Internetom)
linearno programiranje (grana
matem. programiranja koje se
bavi optimizacijom sustava s
linearnim uvjetima)
logaritamske tablice (tablice
logaritama brojeva, danas se
prvenstvo daje kalkulatorima)
logaritmiranje (pridruivanje
logaritma nekom broju;
suprotno je antilogaritmiranje)

koordinacija pokreta u
gimnastici (dovoenje pokreta
u red i meuodnos)
koordinirati (ureivati)
koordinatna os (os-x ili os-y)
koordinatni sustav
koordinate (veliine koje
odreuju poloaj neke toke u
prostoru)

Iako u engleskom jeziku line

znai pravac, u hrvatskom jeziku
linija moe biti ravna (tada je ona
pravac) ili zakrivljena (onda je to
krivulja, i ne radi se o linearnoj
funkciji).

kot Napier je u 16. st. izmislio

logaritme koje je zvao umjetnim
brojevima. Do nedavnog izuma
kalkulatora i raunala, logaritmi
su bili koriteni stotinama godina
za raunanje, pogotovo mnoenje,
dijeljenje i potenciranje. Naime,
svojstvima logaritama mnoenje
se svodi na zbrajanje, a dijeljenje
na oduzimanje, to uvelike
olakava raunanje sloenih
rauna.
Ovo je jedna od rijetkih rijei u
hrvatskom jeziku koja se pie sa
dva o. Tako se pie zato to je to
direktan prijevod latinske rijei
coordinata (veliina koja
odreuje poloaj toke u
prostoru). Ovaj naziv je uveo
Leibniz u 17. stoljeu.

Root korjenovanje,
korjenovati
slav. korijen: prijevod latinskog
radix (korijen, mrkva)
Vaenje drugog korijena
interpretiralo se dobivanjem
stranice kvadrata iz povrine
kvadrata.

lat. complementi: dopunski, koji

nadopunjuje, komplementaran
lat. sinus: nabor, zaljev
Kosinus se prvo nazivao sinus
complementi (tj. komplement od
sinusa) jer vrijedi cos=sin(90) tj. sinus i kosinus se
nadopunjuju i iz toga je
skraivanjem dobiveno ime: co +
sinus = kosinus.

drugi korijen, kvadratni korijen

korijen jednadbe
korijen rijei (niz glasova
zajedniki svim lanovima
porodice u kojem je sadrano
osnovno znaenje, npr. pisati,
pisac, dopisivati, rukopis...)
vui korijenje iz nekog mjesta
(potjecati od tamo)
pustiti korijenje (ustaliti se na
nekom mjestu)
presjei u korijenu
(onemoguiti u samom
poetku)
kosinusov pouak (poopenje
Pitagorinog pouka koje
vrijedi ne samo za pravokutan,
ve za svaki trokut)
komplementarne boje (boje
koje se u parovima
nadopunjuju)
kosekans (complementi
secans)
kotangens (complementi
tangens)

Stari Indijci su korijen nazivali

mula, to znai osnova, strana,
korijen drveta (jer se iz povrine
kvadrata dobivala stranica). Arapi
su tu indijsku rije preveli rijeju
dizir, to znai korijen drveta.
Europski matematiari su to
izravno preveli latinskim radix,
to znai korijen.
Oznaka za korijen razvila se iz
slova r, koje je poetno slovo
rijei radix (korijen).

Termin kosinusa prvi je koristio

matematiar Gunter u 17. st.
Hrvatski naziv za kosinus je
supirka.

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- --------: ..
: ..



----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
gr. monos: sam, jedini
gr. nomos: zakon, pravilo
Monom je izraz oblika npr. 5x2y,
dok je binom izraz 5x 2y + 15xy.
Monom se sastoji od jednog
takvog izraza, binom od dva, a
polinom od vie njih.

monotona funkcija
gr. monos: jedan, sam, jedini
gr. tonos: naglasak, ton, glas
Zvuk je monoton ako nema
promjene u njegovoj visini i sl.
Tako i funkcija monotono raste
ako svugdje raste ili je
konstantna, tj. nema pada koji bi
prekinuo monotoniju.
(geometrijskog tijela)
slav. mrea: ribarsko pomagalo
za izlov ribe
Mrea je dvodimenzionalni
model geometrijskog tijela koji
svojim izgledom podsjea na
obinu mreu. Presavijanjem
mree po danim duinama dobit
emo to geometrijsko tijelo.
, minuend
-ik: u hrv. jeziku ovaj zavretak
oznaava pasivnu radnju
(pogledati tablicu pod mnoenik)
Na umanjeniku se obavlja radnja
oduzimanja, on je taj od koga
oduzimamo.
U izrazu 5 3 = 2 broj 5 je
umanjenik tj. minuend jer smo
njega smanjili.

monopol (prevlast)
monokl (optiko staklo samo
za jedno oko)
monogram (poetno slovo
imena i prezimena izraeno u
stiliziranom obliku, npr. na
posteljini)
monografija (opirna knjiga
koja se bavi samo jednom
osobom, mjestom itd.)
monoksid (oksid s jednim
atomom kisika u molekuli)
monoton (jednolian)
monotono predavanje
(dosadno predavanje)
monotonija (stanje bez
promjene, dosada)
monolog (dui dramski tekst s
jednim likom)
monodrama (drama u kojoj
igra samo jedan glumac)
monorima (ista rima u cijeloj
pjesmi tipa aaaa)
ribarska mrea
mreaste arape
ona mrena (mrea na oku,
opna na oku)
telekomunikacijska mrea
(skup ureaja za prijenos
informacija)
zaplesti se u neiju mreu

Pogledati tablicu pod: polinom.

umanjenica (deminutiv, npr.

kua kuica itd.)
pogledati tablicu pod
mnoenik

Umanjenik se naziva i minuend,

od lat. minuere: umanjiti. Na isti
nain, u lat. jeziku sufiks nd
oznaava pasivnu radnju, to je
dakle lan na kojem se vri radnja
oduzimanja. Rije minuend dolazi
iz lat. numerus minuendus tj. broj
koji emo umanjiti.

Monotona funkcija moe biti i

strogo monotona (niti u jednom
trenutku nije konstantna), koja
cijelo vrijeme raste (strogo
rastua) ili pada (strogo
padajua).

Matematiki gledano, mrea je

bilo koji sustav meusobno
povezanih toaka.

lat. maximum: najvei, najvii

(superlativ od lat. magnum:
velik, visok)
Maksimum je najvea vrijednost
koju neka funkcija poprima na
nekom intervalu.

gr. matematikos: ono to je

naueno, znanje, znanost
Matematika bi znaila mentalnu
disciplinu, nauavanje. Platon je
tvrdio da se osoba ne moe
smatrati obrazovanom ako ne
vlada matematikim znanjem.

mijeati: sastavljati u cjelinu
razliite vrste (npr. cijele brojeve
i razlomke)
Mjeoviti broj se sastoji od
cijelog broja i razlomka.

tal. milione: velika tisua

(talijanski nastavak ione
oznaava uveanicu)
Milijun je tisuu tisua, tj.
velika tisua.
,
mimosmjerni pravci
mimo: pokraj
mimoilaziti se: proi jedan
pokraj drugog
Mimoilazni pravci u prostoru su,
recimo to tako, pravci koji se
mimoilaze, tj. koji prolaze jedan
pokraj drugog (ne sijeku se), ali
nisu ni paralelni.

maksimizirati (poveati do
krajnjih granica)
maksima (misao vodilja)
maksimala (najvii nivo ili
granica)

Maksimum se ne mora nuno

odnositi samo na funkcije. Tako,
na primjer, maksimum nekog
skupa je najvei element tog
skupa.

matematika indukcija
(metoda dokazivanja u
matematici)
matematiki dvoboji
(natjecanja matematiara u
prolosti po uzoru na
srednjovjekovne viteke
turnire)
matleta (sloenica od
matematika + atleta, a
oznaava uenika vrlo
nadarenog za matematiku)
pas mjeanac (krianac)
mikser (runa mijealica, stroj
za brzo mijeanje raznih
sastojaka)
mjeoviti umnoak (u sebi
sadri vektorski i skalarni
produkt)
milijuntinka (milijunti dio
neega)
milijuna (bogata)
mili (lat. mille) prefiks sa
znaenjem tisui dio neega

Zaeci matematike su u starom

Babilonu i Egiptu, a razvija se u
staroj Grkoj za vrijeme Talesa i
Pitagore.

mimoii se (obii jedan

drugoga)
mimohod (sveana povorka,
defile)

Ovdje je dobro uenicima obratiti

panju na ljepote poput ije i
je: mjeoviti broj (mjeanac,
mjeavina, mjeina), ali mijeati
(mijeanje, mijealica).
Po nekima je rije izmislio Marko
Polo da bi oznaio bogatstvo
Kine. Po drugima rije je nastala
kao uveanica od Markova
drugog imena Emilio. Naime,
ljudi nisu vjerovali u Markove
rijei pa su ga prozvali Marko
Milione.
Mimoilazni pravci nazivaju se jo
i mimosmjerni pravci.

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- --------: ..
: ..



----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
lat. complementi tangens:
komplement tangensa, nadopuna
tangensa (do pravog kuta)
Kotangens se prvo nazivao
tangens complementi (tj.
komplement od tangensa) jer
vrijedi ctg=tg(90-) tj.
tangens i kotangens se
nadopunjuju i iz toga je
skraivanjem dobiveno ime: co +
tangens = kotangens.

kotangenta
Pogledati tablicu pod: kosinus.

Termin kotangensa prvi je

koristio matematiar Gunter u 17.
st.

praslav. kostka: kost

U antikim drutvenim igrama
bacale su se kosti (i to kosti
glenja) umjesto kocaka.

kockasto (u obliku kocke,

esto se pogreno koristi
kockasto umjesto kvadratino)
kockati se (igrati se kockama,
igrati na rizik)
"Kocka je baena" (Cezarova
izreka na rijeci Rubikon, a
odnosi se na objavu rata;
izgovara se pri donoenju
sudbonosnih odluka)
krak estara (noga estara)
ablji kraci (noge)
kraci trapeza (neparalelne
stranice u trapezu)
krakat ovjek (dugih nogu)
koraati, kroiti, koranica

Kocka, tj. pravilni heksaedar je

jedno od est Platonovih tijela.

krivulje drugog reda (krunica,

elipsa, parabola i hiperbola)
krivuljar (sprava za crtanje
raznih krivulja)
krivudati (ne kretati se strogo
po pravcu)
zakrivljen (krunog oblika,
koji nije pravocrtan)
krivac, krivolov, krivonog,
krivotvorina, krivovjerje itd.

Iako se pravac i krivulja mogu na

prvi pogled shvatiti kao suprotni
pojmovi, po definiciji oni to nisu.
Pravac je takoer vrsta krivulje,
on je krivulja prvog reda (elipsa,
parabola i hiperbola su krivulje
drugog reda).
Neke od poznatijih krivulja su
npr. logaritamska krivulja,
Gaussova krivulja, cikloida,
kardioida, lananica itd.

slav. krok: noga od boka do

tabana, korak, mjesto gdje se
kriaju dvije grane
U geometriji dva polupravca sa
zajednikom poetnom tokom
nazivaju se kraci kuta jer zaista
podsjeaju na noge u raskoraku
ili mjesto gdje se kriaju dvije
grane drveta.

slav. kriv: koji nije pravocrtan,

neprav, netoan
Krivulja je dobila ime po svom
obliku koji nije pravocrtan, ve
zakrivljen.

Rije krak (kao i mnoge

jednoslone rijei) ima dvije
mnoine: kraci i krakovi.

, krunica
praslav. krog: mjesto okruglog
oblika, zaokruen oblik, vrh gore
Od davnina je slavenska rije
krug oznaavala neto zaobljeno,
pa je prirodno da su krunica i
krug nazvani po istom korijenu
rijei.

indoeur. wei: viti, plesti
Pletenjem i slaganjem cvijea u
kruni oblik (vijanjem,
savijanjem) dobivamo vijenac.
Po ovome je obliku i dio ravnine
dobio ime kruni vijenac.

od+sjei: izvriti sjeenje na dva
dijela
Kruni odsjeak je dio kruga
koji nastaje ako odsijeemo krug
sekantom tj. tetivom.

kruok
okruni (mjesni, koji se tiu
okruga, tj. nekog podruja)
kruiti (kretati se po
zamiljenoj krunici)
zaarani krug (bez izlaza)
krugovalna postaja (radio
postaja)
sonetni vijenac (niz od 15
soneta pri emu svaki idui
sonet poinje zavrnim stihom
prethodnog soneta, a petnaesti
sonet se sastoji od stihova
kojima poinju svi prethodni
soneti)
kruni isjeak (dio kruga
omeen s dva njegova
polumjera)

, kubirati
lat. cubus: kocka
gr. kubos: kocka
Kub je drugi naziv za kocku.
Budui da je formula za obujam
kocke V=aaa,
podrazumijevamo da je kub
nekog broja njegova trea
potencija.

kubna jednadba (jednadba s

najveom potencijom 3)
kubik (krai naziv za kubini
metar)
kubikaa (zapremina nekog
prostora izraena u kubicima)
kubni korijen (trei korijen)
kubizam (smjer u slikarstvu u
kojem se brda, ovjek i ostale
figure prikazuju u obliku
kocke ili valjka)
minimizirati (smanjiti do
krajnjih granica)
minijaturan (majuan, malen)
mimimalac (najnii propisani
dohodak)
minibus (autobus za manji broj
ljudi)
minuskula (malo slovo)
Minimundus (mjesto u Austriji
s minijaturnim svjetski
poznatim graevinama kao
npr. Eiffelovim tornjem,
zagrebakom Crkvom Sv.
Marka itd.)

lat. minimum: najmanji, najnii

Minimum je najmanja vrijednost
koju neka funkcija dosee na
nekom intervalu.

Formule za opseg i povrinu

kruga (s dokazom!) poznate su u
starogrkoj matematici, a ve su
ih prije toga nasluivali stari
Egipani.

Uenici esto mijeaju termine

kruni isjeak i odsjeak, iako
same rijei jasno opisuju razliku.
Isjeak iz+sjecamo iz kruga
sve do njegovog sredita, dok
odsjeak jednim potezom
odsijecamo od kruga.
Ve je Diofant treu potenciju
nazvao kubos. Naime, stari su
Grci apstraktan pojam s3
interpretirali kao volumen kocke
duljine brida s.
Naziv kubne jednadbe uveo je u
17. st. Descartes.

Minimum se ne mora nuno

odnositi samo na funkcije. Tako,
na primjer, minimum skupa je
najmanji element tog skupa.

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- --------: ..
: ..



----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

POLYGONUM
sloenica: mnogo + kut
Iako mnogokut esto definiramo
kao geometrijski lik s mnogo
strana, sama rije nam zapravo
govori da on ima i mnogo
kutova. Zapravo, tono toliko
kutova koliko i strana.

Korijen mno u rijei mnoenje

dolazi od rijei mnogo (g,
palatalizacija!), to znai da do
rezultata dolazimo zbrajanjem
nekog prirodnog broja mnogo
puta samog sa sobom.
Set
praslav. kup: hrpa, gomila
Skup se sastoji od elemenata, to
je kup elemenata, u njemu su
skupljeni elementi.
Multiplicator
lat. factor: inilac
Faktori, tj. inioci su brojevi
koje mnoimo. Drugim rijeima,
svaki od faktora pridonosi
rezultatu, tj. produktu.

mnogostruko (vie puta)

mnogostruko sloena reenica
(reenica sloena od veeg
broja zavisnih i nezavisnih
reenica)
mnoina (velika koliina,
mnotvo)

Mnogokut se jo naziva i poligon

(gr. polus: mnogo, gonia: kut).
Pri poopavanju naziva se jo i nterokut.

umnoak (rezultata kod

mnoenja)
namnoiti se (nagomilati se)
mnotvo (masa, gomila)

Engleski matematiar Oughtred

poeo je meu prvima koristiti
znak , a Leibniz je radije koristio
znak i tako ga popularizirao.
Meutim, zadrala su se oba
znaka.

okupiti
sakupiti, skuplja
skupa
skupina
skuptina
predikatni skup, subjektni skup
itd.
faktorijela (produkt uzastopnih
prirodnih brojeva od 1 nekog
broja)
manufaktura (lat. manus: ruka;
runa izrada)
factory (engl. tvornica, mjesto
gdje se neto proizvodi, gdje se
rade produkti)
faktorizirati (napisati neki broj
u obliku umnoka)
Rh-faktor (rezus faktor,
nasljedno obiljeje crvenih
krvnih tjeleaca)

Naziv skupa (njem. die Menge)

uvodi Cantor u 19. st. Cantor je i
osniva teorije skupova, velikog i
vanog podruja matematike
(iako se elementi te teorije naziru
jo u starogrkoj matematici).
Oznaka za faktorijelu je usklinik,
to moemo shvatiti kao
iznenaenje da ak i mali brojevi
imaju vrlo velike faktorijele i da
funkcija f(n)=n! vrlo brzo raste.

multiplikator
-telj: u hrv. jeziku ovaj sufiks
oznaava aktivnu radnju
Mnoitelj je broj s kojim se
mnoi mnoenik, on je taj koji
govori koliko puta treba zbrojiti
mnoenika samog sa sobom.
Mnoitelj se jo naziva i
multiplikator (lat. sufiks tor u
oznaava imenicu u aktivu).

djelitelj, davitelj, hranitelj,

staratelj (imenice koje
oznaavaju aktiv svojim
sufiksom telj)
razlika izmeu spasitelj i
spaenik, utapatelj i utopljenik
itd...

, multiplikand
-ik: u hrv. jeziku ovaj sufiks
oznaava pasivnu radnju
mnoenik: dolazi od glagolskog
pridjeva trpnog mnoen
(pomnoen) i nastavka -ik, pa je
mnoen+ik=mnoenik
Na mnoeniku se obavlja
raunska radnja mnoenja, on je
taj kojeg treba pomnoiti n puta
s drugim brojem.
Mnoenik se jo naziva i
multiplikand (u lat. jeziku sufiks
nd oznaava imenicu u pasivu).
Rije multiplikand dolazi iz lat.
numerus multiplicandus, to
znai broj koji se treba
uviestruiti, multiplicirati.

patnik, jadnik, stradalnik

(imenice koje oznaavaju pasiv
svojim sufiksom ik, a tvore se
od glagolskog pridjeva trpnog i
sufiksa -ik, npr.
bijedan+ik=bijednik,
duan+ik=dunik,
jadan+ik=jadnik,
bolestan+ik=bolesnik itd.)

7+7+7 krae piemo 37, i 3 i 7 su

faktori, 3 je mnoitelj
(multiplikator), a 7 mnoenik
(multiplikand). Iako se na nekim
mjestima drugi faktor naziva
mnoitelj, etimologija rijei
govori da je smisleno upravo
suprotno, tj. da je prvi faktor
mnoitelj. No, kako imamo sreu
da vrijedi komutativnost
mnoenja realnih brojeva, brojeve
koje mnoimo nazivamo
jednostavno faktorima.
7+7+7 krae piemo 37, i 3 i 7 su
faktori, 3 je mnoitelj, a 7
mnoenik. Iako se na nekim
mjestima prvi faktor naziva
mnoenik, etimologija rijei
govori da je smisleno upravo
suprotno, tj. da je drugi faktor
mnoenik. No, kako imamo sreu
da vrijedi komutativnost
mnoenja realnih brojeva, brojeve
koje mnoimo nazivamo

Do
tuka e sredeno
jednostavno faktorima.

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- --------: ..
: ..



----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------j, suptrahend
-telj: u hrv. jeziku ovaj zavretak
oznaava aktivnu radnju
(pogledati tablicu pod mnoitelj)
Umanjitelj je broj koji umanjuje
neki drugi broj. Umanjenik e se
smanjiti za onoliko kolika je
vrijednost umanjitelja.
U izrazu 5 3 = 2 broj 3 je
umanjitelj, tj. suptrahend jer se
on oduzima od broja 5.

pogledati tablicu pod mnoitelj

, nijean broj
lat. negatus, negativus:
opovrgnut, nijean
Ako neto opovrgavamo, znai
da govorimo ne postoji, nije
mogue. U poetku su
matematiari koristili samo
pozitivne brojeve i kada se
pojavila potreba za uvoenjem
negativnih, mnogi matematiari
su poricali, negirali da postoje
negativni brojevi. Zato su ti
brojevi nazvani negativnim
brojevima, a oni poznati
pozitivnim.

negativ filma (negativna slika

na filmu od koje se radi
pozitiv)
negirati (nijekati)
negativan odgovor (nijean
odgovor)
negativac (lo, zao lik u nekoj
prii ili filmu)
negativan predznak (predznak
minus -)
negacija (u hrv. jeziku se pie
odvojeno od glagola: ne znam,
ne piem itd. osim u
primjerima nemam, nemoj i
nisam; a neu i ne u moe i
zajedno i odvojeno)

sloenica: ne + paran
Dakle, neparan broj je prirodan
broj koji nije paran.

par-nepar (djeja igra odluke)

neparna funkcija

Umanjitelj se naziva i suptrahend

(lat. subtrahere: ukloniti, oduzeti;
suprtakcija: oduzimanje).
Suptrahend dolazi od lat. numerus
subtrahendus, tj. broj koji
oduzima).
Iako lat. sufiks nd oznaava
pasivnu radnju (dok tor
oznaava aktiv), u latinskom
jeziku imamo pojmove minuend i
suptrahend. U hrvatskom jeziku je
bolje, sam sufiks nam govori je li
rije o pasivu ili aktivu:
umanjenik i umanjitelj.
Iako se negativni brojevi
pojavljuju ve u staroj Kini i
Indiji u 5. st. (npr. pravilo da
umnoak i kvocijent brojeva
razliitih predznaka daju
negativan rezultat, a brojeva
jednakih predznaka pozitivan),
postali su ravnopravni s
pozitivnim brojevima tek u 17. st.
Naime, njihovi protivnici su
govorili da negativan broj ne
predstavlja niti povrinu lika, niti
duljinu duine, niti teinu
kamena, niti broj ljudi prisutnih u
jednoj prostoriji. Zato se takve
brojeve zvalo i lanima,
fiktivnim, apsurdnim brojevima
itd. Od svih se tih imena, oito,
uvrijeilo samo ime negativni
brojevi.
Pojam neparnog broja uveli su
Pitagorejci, koji su ga nazivali
enskim brojem. Postoji i hrvatski
naziv lihi broj.

Inaequalitates
ne + jednakost, jednadba
Dok jednadba pokazuje da su
izrazi s lijeve i desne strane
znaka jednakosti jednaki, u
nejednadbi znak > govori da je
lijeva strana vea od desne,
odnosno znak < govori da je
lijeva strana manja od desne. Ne
radi se o jednakim stranama, ve
o nejednakim.

Smisao ovog pojma bolje emo

shvatiti ako promatramo rijei
poevi od najdesnije: koji su
djelitelji dvaju ili vie brojeva,
pa koji su zajedniki djelitelji tih
brojeva, pa koji je najvei
zajedniki djelitelj.

Ovdje samo treba pojmiti svaku

rije poevi od one najdesnije:
koji su viekratnici dvaju ili vie
brojeva, pa koji su zajedniki
viekratnici, pa koji je najmanji
zajedniki viekratnik.
array
praslav. nizati: buiti, probosti
iglom i stavljati (bisere) jednog
do drugog na konac
Niz brojeva takoer dobivamo
nizanjem, stavljanjem brojeva
jednog do drugog.

, okomitost

Perpendicularis

nejednakost
nejednakost trokuta (zbroj
duljina dviju stranica uvijek je
vei od duljine preostale tree
stranice trokuta)
nekonveksan skup (skup koji
nije konveksan)
nepoznanica (nepoznati broj
koji treba izraunati)
nepravilan (koji nije pravilan)
nepravi razlomak

Oznake za nejednakost < i > uveo

je Harriot u 17. st. Prije toga te su
se relacije zapisivale rijeima.

najvea zajednika mjera (isto

to i najvei zajedniki
djelitelj)

Pojam najveeg zajednikog

djelitelja su uveli Pitagorejci, a
kod Euklida se moe nai njegova
tona matematika definicija.
Najvei zajedniki djelitelj dvaju
brojeva moe se dobiti i pomou
Euklidovog algoritma.

najmanji zajedniki nazivnik

(najmanji zajedniki
viekratnik nazivnika dvaju ili
vie razlomaka)

Pojam najmanjeg zajednikog

viekratnika su uveli Pitagorejci,
a kod Euklida se moe nai
njegova tona matematika
definicija.

nizati (stavljati neto jedan do

drugoga)
aritmetiki niz
geometrijski niz
niska bisera (ogrlica od bisera)
reenini niz (nezavisno
sloena reenica koja nastaje
nizanjem jednostavnih
reenica bez razmaka, npr.
Kia pada, trava raste.)
spustiti okomicu
okomitost

Nizovi se pojavljuju ve u
staroegipatskoj i babilonskoj
matematici.
Suma lanova niza zove se red.

Okomica je pravac koji je

okomit na zadani pravac ili
ravninu.

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- --------: ..
: ..



----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
lat. nullus: nijedan
Nulu nazivamo i nitica (dolazi
od rijei nita) jer kad
zbrajamo s nulom, rezultat ostaje
isti kao da nismo uope zbrajali.

Volume

Pod udaljenosti dviju toaka u

ravnini ili prostoru
podrazumijevamo koliko je
jedna toka udaljena od druge.

uzimati
Iako se oduzimanje svodi na
zbrajanje s negativnim brojem, u
poetku nam je lake intuitivno
shvatiti oduzimanje kao
uzimanje jedne koliine od
druge. Na primjer, 7 3 emo
shvatiti kao: Imam 7 kuglica i
od njih uzmem, oduzmem 3.
Koliko ih je ostalo?
raunska operacija
lat. operatio: djelovanje, rad,
radnja
Operacija se odnosi na
djelovanje, tj. na izvrenje nekog
matematikog zadatka.
Raunskim operacije npr. u
skupu R operiramo, tj. radimo s
brojevima.

nul-vektor (vektor kojemu je

duljina 0)
oiati se na nulu (tzv.
nulerica, oiati se do koe)
nultoka (toka u kojoj graf
funkcije sijee x-os, tj. toka u
kojoj je vrijednost y = 0)
nulti meridijan (Greenich)
apsolutna nula (temperatura 0
Kelvina, najnia mogua
temperatura)
obujmiti neto rukama
(obuhvatiti cijelo rukama)
skok u dalj
daljina
daljinski upravlja

Nulu su prvi upotrebljavali stari

Indijci, koji su ve u 3. st. meu
brojeve ubrojili i broj nita.
Njihovo shvaanje je bilo toliko
apstraktno da se ovaj broj
pojavljuje u europskoj matematici
tek u 15. st.

u + pisati: napisati unutar neega
Upisana krunica nekog
mnogokuta je krunica koja
dodiruje sve stranice mnogokuta.
Budui da se ona uvijek nalazi s
unutranje strane mnogokuta,
nazvana je tako zbog svog
izgleda: da je ucrtana tj. upisana
u mnogokut.

opisana krunica (s vanjske

strane, prolazi svim vrhovima
mnogokuta)
upisati se u neki klub
urezati

Pogledati tablicu pod: volumen.

upisana krunica
opis ili deskripcija (osobe,
predmeta, prostora i sl.)

uzimati, oduzimati (nesvreni

glagoli)
uzeti, oduzeti (svreni glagoli)

Oduzimanje se jo naziva i
suptrakcija, a oduzimati
suptrahirati.
Oduzimanje se javlja u poetku
matematike kao i zbrajanje, ali se
uvijek pazilo da se od veeg broja
oduzme manji jer negativni
brojevi dugo nisu bili otkriveni ni
prihvaeni.
Uz oduzimanje vee se i pojava
broja nule, kao razlike dva
jednaka broja.
Raunska operacija jo se naziva i
raunska radnja.
U skupu R upoznajemo 4 osnovne
raunske operacije: zbrajanje,
oduzimanje, mnoenje i
dijeljenje, ali ima ih jo, npr.
potenciranje, korjenovanje itd.

, opisati
o + pisati: okolo pisati
Opisana krunica mnogokuta je
krunica koja prolazi svim
njegovim vrhovima. Kada je
nacrtamo, vidjet emo da se ona
nalazi oko zadanog lika, i otuda
joj ime.

lat. ordinatus: ureen, sreen

lat. ordo: red
U pravokutnom koord. sustavu
ordinata toke oznaava drugu
koordinatu te toke koja je
strogo ureena svojim mjestom.

gr. orthos: prav

gr. gonia: kut, ugao, koljeno
gr. orthogonios: pravokutan
Biti ortogonalan znai biti
pravokutan, okomit. U naim
matematikim kolskim
terminima se, meutim, ustalilo
koristiti rije "okomito" za
pravce, ravnine, krakove i
gotovo sve ostalo, dok se rije
"ortogonalno" koristi za
ortogonalnu projekciju.

gr. orthogonios: pravokutan
lat. projectio: pruanje, bacanje
Ako neku toku prostora
projiciramo, bacimo, pod
pravim kutom (okomito) na neku
ravninu, dobit emo njenu
ortogonalnu projekciju.

opera (glazbeno scensko djelo)

opereta (manje djelo od opere,
obino aljivo)
operacija, operativni zahvat
(med. lijeenje kirurkim
putem)
opus (knjievna, glazbena ili
likovna kompozicija; lat.
singular: opus, plural: opera)

ordinatna os (os y)
ordinirati (praviti red)
ordinacija (prostorija za
pregled bolesnika koja radi po
odreenom redu tj. radnom
vremenu)
orden (odlikovanje)
ortogonalni vektori (vektori s
okomitim smjerovima)
Pogledati tablicu pod:
ortocentar.

projicirati (predoavati na
nekoj povrini)
kino projekcija (prikazivanje
filma s vrpce na ekranu)
projekt (plan, nacrt)
kosa projekcija
projektil (metak iz vatrenog
oruja)

Tangencijalni etverokut je
etverokut kojem se moe upisati
krunica (onda su njegove
stranice tangente upisane
krunice).
Svaki trokut ima upisanu
krunicu, ali svaki mnogokut ne.
Pravilni mnogokuti imaju upisanu
krunicu kojoj je sredite u
sjecitu simetrala njegovih
kutova.
Tetivni etverokut je etverokut
kojem se moe opisati krunica
(onda su njegove stranice tetive
opisane krunice).
Ve se u staroegipatskoj
matematici pojavljuje krunica
opisana oko kvadrata i
osmerokuta.
Njemaki matematiar Leibniz
prvi je uveo naziv ordinata. Stari
Grci su koristili termin
tetagmenos, to bi znailo u
ureenom smislu, to znai da je
Leibniz priblino preveo grki
termin na latinski jezik.
Budui da ortogonalan znai
pravokutan, u 16. i 17. stoljeu u
europskim su se jezicima meu
matematiarima mnogo
upotrebljavale rijei poput
ortogon (pravokutnik) i
ortogonion (pravokutan trokut),
ali se oito do danas u upotrebi
uspio sauvati samo pridjev
ortogonalan.

Hrvatski naziv za projekciju je

uzmet.

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- --------: ..
: ..



----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
gr. orthos: okomit, pravi, ravan
lat. centrum: sredite
Ortocentar trokuta je sjecite
pravaca na kojima lee visine
tog trokuta (koje su okomite na
odgovarajue stranice).

slav. os: osovina, prijevod

latinske rijei axis
Os moemo shvatiti kao
zamiljenu liniju koja dri u
ravnotei neki predmet, lik,
vozilo itd. I simetrija se odnosi
na savrenu ravnoteu s obje
strane osi simetrije.
, Basis osnovka,
baza
praslav. osnova: osnova, prea
za tkanje
Prvobitno se osnova odnosila za
slaganje osnove za tkaninu, a
kasnije je u govoru uzimana za
bilo kakvu osnovnu stvar.
Osnovica trokuta se moe
shvatiti kao osnovna stranica na
kojoj "lei" trokut.

staroslav. ilo: igla, otar
predmet kojim se ije
Ako za neki predmet kaemo da
je iljast, znai da na kraju ima
otar vrh s kojim bi se lako dalo
ubosti. Upravo tako izgleda i
iljasti ili otar kut.

ortodoksan (pravovjeran)
ortogonalan (pravokutan)
ortografija (pravopis)
ortoepija (pravogovor, pravila
uzornog izgovora)
ortodont (zubar koji se bavi
ispravljanjem zubi)
ortoped (lijenik koji se bavi
ispravljanjem, tj. lijeenjem
iskrivljenosti ljudskog tijela,
osobito kostura)
mala os elipse
velika os elipse
os simetrije
osovina
vrtnja Zemlje oko svoje osi

Ortocentar je jedna od etiri

karakteristine toke trokuta i bila
je poznata jo Arhimedu.
Ortocentar se nalazi unutar
trokuta ako je trokut iljastokutan,
u vrhu pravog kuta ako je trokut
pravokutan i izvan trokuta ako je
trokut tupokutan.

osnovica trokuta, poligona itd.

osnovati
osnova rijei (nepromjenjivi
dio rijei, za razliku od
nastavka koji se mijenja)
osnovni teorem algebre (alg.
jednadba stupnja n ima n
rjeenja)
osnovni teorem aritmetike
(svaki prir. broj se na
jedinstven nain moe rastaviti
na proste faktore)
iljiti (otriti vrh nekog
predmeta)
iljilo (naprava za otrenje
olovke)
iljo?
iljastokutan trokut (trokut
kojem su sva tri kuta iljasta)
iljak (vrlo otar vrh)

Osnovica nije pravi matematiki

pojam jer taj naziv ovisi o
poloaju geom. lika i tijela u
ravnini, odnosno prostoru.
Pogledati tablicu pod: baza.

iljasti kut naziv se jo i otar kut.

hrv. ostatak: ono to je ostalo

nakon neke radnje
Ostatak je dio (broj, polinom)
koji je ostao nakon dijeljenja.

ostava (prostorija u kojoj se

"ostavlja", tj. uva hrana)
ostavtina (ono to ostaje
nakon ije smrti)
ostavka (odricanje kakvog
poloaja, naputanje posla)

Pair
lat. par: jednak, ravan
Par oznaava dva ravnopravna
lana nekog skupa, dvoje,
dvojku.

ureeni par (skup dva elementa

od kojih se tono zna, tj.
ureeno je, koji je prvi, a koji
drugi)
parni brojevi (brojevi koji su
djeljivi sa 2)
vidski parnjaci (jedan je
svren, a drugi nesvren; npr.
itati/proitati,
brojiti/prebrojiti)
paralelan (usporedan, koji ide
pokraj u istom smjeru)
parazit (neto ili netko tko ivi
svoj ivot paralelno na utrb
drugoga)
paraboloid (nastaje vrtnjom
parabole oko svoje osi)
parabola (pouna pria u
prenesenom znaenju, npr.
Kristove prispodobe)
parafraza (prepriavanje tuih
tekstova svojim rijeima)
paralelizam (figura ponavljanja
dviju reenica koje slijede
jedna za drugom, a imaju
jednako ritmiko ili sintaktiko
ustrojstvo)
Pogledati tablicu pod:
paralelepiped.

gr. para: prefiks koji oznaava

usporednost, blizinu (ali takoer
u drugom kontekstu oznaava i
promaaj, pogreku)
gr. parabole: stavljanje
usporedo, usporeivanje
Parabola je krivulja koju vidimo
u presjeku stoca ako je kut
presjeka USPOREDAN
(paralelan) s kutom koji
izvodnica zatvara s bazom.

gr. parallelos: usporedan,

paralelan
gr. gramma: slovo, crta
Paralelogram je etverokut
kojemu su nasuprotne stranice
paralelne.
paralelopiped
gr. parallelos: usporedan,
paralelan
gr. epipedos: ravan
Paralelepiped je etverostrana
prizma kojoj je baza
paralelogram. On ima tri para
paralelnih strana.

paralelogram (etverokut
kojem su nasuprotne stranice
paralelne)
paralele (zamiljene krunice
oko Zemljine kugle usporedne
s ekvatorom)

Ostatak se obino oznaava

slovom r, to dolazi od rijei lat.
restare: preostati .
Osim kod dijeljenja brojeva, na
ostatak moemo naii i npr. kod
dijeljenja polinoma. Ostatak pri
dijeljenju brojeva poznavali su
starogrki matematiari.

Ako stoac presijeemo pod

kutom koji je jednak kutu pod
kojim izvodnica sijee bazu, u
presjeku emo dobiti parabolu.
Naziv parabola (kao i hiperbola,
elipsa, fokus) nadjenuo je
Apolonije u 2. st. pr. Kr.
Hrvatski naziv za parabolu je
hitnica.

Paralelogram se najprije
pojavljuje kod Euklida u
starogrkoj matematici.
Drugo ime za paralelogram je
romboid (koji slii na romb).

Kao i paralelogram, naziv

paralelepiped se pojavljuje kod
Euklida.
Paralelepiped moe biti uspravan
ili kosi.

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- --------: ..
: ..



----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
gr. para: uzdu, uz
gr. metron: mjera, mjeriti
Parametar je veliina o kojoj
ovisi funkcija ili formula.
Mijenjanjem parametara dobiva
se nova mjera, tj. nova
vrijednost funkcije..

lat. par: jednak, ravan
Broj je paran ako se njegova
koliina moe podijeliti u parove
bez ostatka. Na primjer, 8 = 2 +
2 + 2 + 2.
perimetar

Perimeter
hrv. segnuti za neim: ispruiti
se da dohvatimo neto, ispruiti
ruku
hrv. opsegnuti: ispruiti ruke i
obujmiti neki predmet
Opseg mnogokuta je zbroj
duljina svih njegovih stranica.
Drugim rijeima, toliko bi
trebalo biti dugo ue kojim
bismo opasali taj mnogokut.
, opseg Perimeter
gr. peri: oko, okolo
gr. metron: mjera, mjeriti
Perimetar tj. opseg moemo
shvatiti kao udaljenost izmjerenu
oko zatvorene figure.

parametraska jednadba (kada

su vrijednosti x i y izraene
pomou tree varijable koju
nazivamo parametrom t)

Naziv parametar uveo je Leibniz

krajem 17. st.
U lin. jednadbi ax + by = c
zadajmo parametre a=3, b=2, c=-1
i dobit emo 3x+2y=-1.

parna funkcija (za polinome je

uvijek parnog stupnja)
parna rima (rima u dva
uzastopna stiha, tj. aa, bb, cc)

Pojam parnog prirodnog broja

uveli su Pitagorejci (nazivali su ih
i mukim brojevima).
Kod nas se rabi i naziv taki broj.

opsezati, opasati
opasa (remen)
posegnuti (krenuti rukom
prema neemu)
prisega (drevni Slaveni su se
zaklinjali pruajui ruku do
zemlje, tj. trebalo je "dosei"
zemlju)
doseg (domet)

Uz hrvatsku rije opseg, koristi se

i perimetar (od gr. perimetron:
opseg). Pogledati tablicu pod:
perimetar.
Trodimenzionalni analogon
opsega geometrijskog lika je
oploje geometrijskog tijela.

dijametar krunice(dia: kroz;

duina kojoj su krajnje toke
na krunici i prolazi kroz
sredite iste krunice)
Periklo (u prijevodu: okruen
slavom; glasoviti starogrki
dravnik)
period (obilaenje, ophod)
periferija (predgrae)
periskop (optika sprava za
promatranje to se zbiva
uokolo podmornice na povrini
vode)

Godine 1706. William Jones je

odabrao grko slovo za
oznaavanje kvocijenta opsega
(perimetra) i dijametra kruga, jer
je to prvo slovo stare grke rijei
perimeter (opseg).

, periferijski
kut periphericorum
staroslav. obvod: voenje okolo
Obod moemo shvatiti kao
zamiljenu liniju kojom kruimo
oko nekog sredita, a odnosi se
na rub, periferiju, krunicu.

obod eira (rub eira)

obod grada (periferija grada)

, premjetanje
lat. permutare: promijeniti
Svaki puta kada je poredak
lanova skupa promijenjen, za
novi poredak kaemo da je
permutacija prologa.

gr. pyr: vatra, oganj

gr, pyros: ra, penica
gr. pyramis: piramida
Ovdje su navedena dva razliita
mogua porijekla rijei piramida,
vatra i ra. Po jednima naziv je
izveden od raenog hljepia
takvog oblika, a po drugima je
zbog oblika povezana s goruom
vatrom.

mutacija (promjena gena ili

drugih svojstava)
komutativnost (svojstvo da
rezultat ostaje isti unato
zamjeni mjesta operanada)

lat. planus: ravan

gr. metron: mjera
Planimetrija je grana geometrije
koja se bavi mjerenjem i
odnosima skupova toaka u
ravnini.

Area
o + ploje
slav. plosan: plosnat
Oploje npr. poliedra se odnosi
na zbroj "plosnatih" povrina
koje se nalaze "okolo" poliedra.
Ljepe reeno, oploje poliedra
je zbroj povrina njegovih
strana.

piramide u egipatskoj Dolini

faraona (grobnice faraona)
piramidalan (koji ima oblik
piramide)
piramida vlasti (hijerarhija u
organizaciji vlasti gdje je
vladar na vrhu, vii podanici
ispod itd. sve do najniih
slojeva na dnu piramide)
piramida (vrsta zagonetke u
enigmatskim revijama,
oblikom podsjea na piramidu)
plan grada (dvodimenzionalan
crte grada, polja, itd.;
zemljovid, nacrt)
filmski plan (udaljenost
kamere od snimanog objekta;
vrste su: total ili opi plan,
polutotal, srednji plan,
ameriki plan, plan blizu,
krupni plan i detalj)
ploha
plotina, plonost
plat
ploka (narezani tanji komad
npr. krumpira, sira itd.)

Obod kruga je njemu pripadajua

krunica. Isto tako, obodni kut
(kut koji pripada obodu) je kut
kojem su krakovi tetive krunice s
jednom zajednikom rubnom
tokom (vrh kuta). Za razliku od
njega postoji i sredinji kut, a o
njihovoj vezi govori Teorem o
obodnom i sredinjem kutu.
Pojam permutacije poznavali su
stari Indijci, a u europsku
matemetiku ulazi u 16. st.
Na skupu od n lanova ima n!
permutacija njegovih elemenata.
Piramida se esto naziva i
vatrenim Platonovim tijelom.
Tetraedar, trostrana piramida
kojoj su svi bridovi jednake
duljine, jedno od Platonovih
tijela, je naravno element vatre.
Hrvatski naziv za piramidu je
iljnik.

Planimetrija se jo naziva i
geometrija ravnine (za razliku od
stereometrije tj. geometrije
prostora).
Sama rije planimetrija nastaje u
staroj Grkoj, iako se elementi
planimetrije javljaju i ranije.
Analogon oploja u ravnini je
opseg geometrijskog lika.

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- --------: ..
: ..



----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
lat. plus: vie
Plus je znak operacije zbrajanja
(+). Kada u svakodnevnom
ivotu neemu neto dodajemo
(pribrajamo), imat emo vie
stvari nego prije zbrajanja.

lat. positivus: pozitivan

Pozitivni brojevi nisu imali neko
posebno ime sve dok se nije
pojavila potreba postavljanja
negativnih brojeva u 16. i 17. st..
Pogledati tablicu pod: negativan
broj.

gr. polus: mnogo

gr. hedra: strana
Poliedar je geom. tijelo omeeno
mnogokutima koji se nazivaju
strane poliedra.
poly + nomos
gr. poly: mnogo, vie
gr. nomos: red, pravilo, zakon
Polinom je funkcija ili algebarski
izraz koji se sastoji se vie
lanova, tj. vie dijelova.

plus-minus (vie-manje)
pluskvamperfekt (pretprolo
glag. vrijeme)
plural (mnoina)
pluralia tantum (rijei koje
imaju samo mnoinu, npr.
hlae, naoale, vrata, lea)
pozitiv (konana slika pri
izradi fotografija; naime prvo
trebamo izraditi negativ na
filmu da bismo ga zatim
preslikali u pozitiv)
pozitiv (prvi stupanj u
komparaciji pridjeva)
pozitron (estica jednake mase,
ali suprotnog elektrinog
naboja od elektrona)
gledati pozitivne strane (biti
optimist, gledati samo ono to
je dobro)
Pogledati tablicu pod:
polinom.

poligon (mnogo kutova, to se

u hrvatskom prevodi doslovce
sa mnogokut)
poliglot (govori mnogo jezika)
polimeri (organski spojevi s
velikim molekulama, sastavni
dio plastinih masa)
PVC (sloeni kem. spoj
polivinil-klorid, umjetna
vlakna)
Polinezija (gr. poly: mnogo;
nesos: otok; skup od mnogo
otoka u Tihom oceanu meu
kojima su npr. Havaji i Samoa)

Smatra se da se dananji znak za

operaciju zbrajanja (+) razvio iz
malog slova t latinske rijei et
to znai veznik i.
Budui da plus znai vie, poeo
se koristiti i kao predznak brojeva
veih od nule (pozitivni brojevi).
Matematiari su se prvo bavili
samo pozitivnim brojevima, ali
kad se pojavila poreba upotrebe
negativnih brojeva, trebalo ih je
razlikovati od pozitivnih. Tako su
oni brojevi koji su ve prije bili
postavljeni nazvani pozitivnima.
Novi brojevi, ije je postojanje u
prolosti negirano, nazvani su
negativni brojevi.
Hrvatski naziv je jean broj.
Hrvatski prijevod rijei poliedar
je mnogoplonik ili
mnogoplonjak.

Full anguli

puno: ispunjeno
Ako promatramo sredinji kut
kruga i poveavamo ga od
iljastog, preko tupog i
izboenog do kuta ija je mjera
360, vidjet emo da smo
ispunili cijeli krug.

Pyramid (prikraena), krnji
stoac
slav. krn: naet, osakaen, onaj
koji nije cio
Krnja piramida i stoac dobivaju
se piljenjem ravnine paralelne
s njihovom bazom. Time
okrnjujemo tj. osakaujemo
piramidu ili stoac.
Straight anguli
prav: ravan
Pravi kut je kut ija je veliina
90. Zbog svojeg je izgleda
nazvan pravim.

U polinome spadaju monomi (gr.

monos: sam, jedan), binomi
(sadre dva izraza), trinomi itd.
Pogledati tablicu pod: monom,
binom.

prav: ravan
Pravac je zapravo ravna crta, tj.
ravna linija.

Prazan skup je skup koji nema
elemenata.

punina (cijelost)
popuniti (ispuniti neim)
punoglavac, punokrvan,
punoljetan, punomo
biti pun sebe (biti umiljen)
biti u punoj formi (biti potpuno
spreman)

Mjera od 360 je zapravo jedna

od mjera nul-kuta (360, 720
itd).

krnji zub (ostatak zuba u vilici)

krnja reenica (bez glagolskog
dijela predikata, npr.
Upomo!)
krnji infinitiv (bez zavrnog -i
u futuru prvom, npr. itat u,
pisat u)
krnjiti ugled (naruavati ugled)

Formula za obujam krnje

piramide nalazi se na tzv.
Moskovskom papirusu
(staroegipatski papirus koji se
uva u Moskvi).

pravilan poliedar (baza mu je

pravilan mnogokut)
pravilan mnogokut (sve
stranice su mu jednake duljine
i svi kutovi jednake veliine)
pravilna piramida (baza joj je
pravilan mnogokut)
pravi razlomak (brojnik mu je
manji od nazivnika, tj.
razlomak je manji od 1)
pravokutan trokut (trokut
kojim ima jedan pravi kut)
pravokutnik (paralelogram
kojem su svi kutovi pravi)

Pojam pravog kuta poznavali su

svi stari narodi. Starim je
Egipanima rijeka Nil svake
godine zadavala glavobolje jer je
u kinom razdoblju poplavljivala
tlo i nestajale su granice izmeu
susjednih zemljita. Za ponovnu
uspostavu granica polja koristili
su se i pravokutnim trokutom.
Pravokutan trokut sigurno poznat
Egipanima bio je trokut sa
stranicama duljina 3, 4 i 5 pa se
on naziva Egipatski trokut. Stari
Indijci su, pak, raunali s prav.
trokutom stranica duljina 36, 15 i
39.
U ravnini razlikujemo: pravce i
krivulje. Pravac je krivulja prvog
reda.

pravocrtno gibanje (kretanje po

pravcu)
polupravac (zraka)
praznik (prazniiti znai
dangubiti, pa stoga praznik
oznaava dan kada se ne radi,
tj. kada se dangubi)
praznoglav (ne ba pametan)
praznovjeran

Oznaka za prazan skup je

prekriena nula ().

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- --------: ..
: ..



----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
pred + znak
Predznak je znak (+, -) koji stoji
ispred broja. Ako je predznak
broja pozitivan (+), on se
najee izostavlja.

gr. prio: pilim, reem

Prizma je geom. tijelo omeeno
s dvije paralelne baze i stranama
koje su paralelogrami. Takav je
predmet u staroj Grkoj
vjerojatno dobivan piljenjem
dijelova balvana.

predmetak ili prefiks (dolazi na

poetku tvorenice, npr.
izbrojiti, prebrojiti itd.)
predgovor (tekst na poetku
knjige koji objanjava glavni
tekst)
optika prizma (staklena
prizma koja slui za rasap
bijele svjetlosti)
prizmatoid (geom. tijelo koje
lii na prizmu)

Oznake predznaka su vjerojatno

preuzete iz trgovakih
srednjevjekovnih oznaka, gdje je
horizontalna crta oznaavala dug,
odnosno manjak, a prekriena ista
crta vraen dug, odnosno viak.
Stari Egipani i Babilonci su znali
raunati oploje i obujam prizme.
Hrvatski naziv za prizmu je
bridnik.

lat. naturalis: prirodan
Prirodni brojevi su najosnovniji
(najprirodniji) brojevi koje smo
tijekom naeg odrastanja bili
prve sposobni koristiti (za
prebrojavanje).

skup N (skup prir. brojeva,

oznaava se slovom N jer je to
prvo slovo lat. rijei naturalis:
prirodan)
natura (priroda, narav)
naturist (nudist)
naturalizam (pravac u
umjetnosti u kojem se to
vjernije oponaa ivot i
priroda, bez uljepavanja; npr.
Zolini romani)
industrijski produkti
(proizvodi)
vektorski produkt (produkt
dvaju vektora, matematiki
definiran)
nusprodukti, (popratni
produkti, proizvodi; nuspojave:
popratne pojave)

Pojam prirodnih brojeva nastao je

u dalekoj prolosti, a kao
matematiki objekt pojavljuje se
kod Pitagorejaca.
Njem. matematiar Kronecker je
rekao: Bog je stvorio prirodne
brojeve, a sve ostalo je ovjekovo
djelo. Naime, pomou prirodnih
brojeva mogu se izgraditi svi
drugi brojevi.

lat. producere: izvesti, voditi

naprijed, umnoiti
Produkt (umnoak) je rezultat
kod mnoenja. Kada mnoomo
dva pozitivna broja vea od 1,
produkt nas vodi naprijed do
rezultata koji je vei od oba
faktora.

Producent ima isti korijen kao i

produkt. Biti producent filma
znai voditi ga naprijed do
uspjenog zavretka. Dobro
produciran film producentu e
donijeti kao rezultat, tj. produkt
mnogo novca.

, razmjer
lat. proportio: skladnost,
razmjernost
Proporcija je matematika
jednakost dvaju (ili vie) omjera,
npr.
1 : 2 = 6 : 12.

, prost broj
lat. primus: prvi
Nazvani su tako jer pripadaju
prvoj, najosnovnijoj kategoriji
brojeva: prosti brojevi (prim
brojevi) su brojevi koji su
djeljivi samo sa 1 i sa samim
sobom.

indoeur. ster: rairiti, prostrijeti,

proiriti
Prostor se odnosi na raireno i
proireno mjesto, neto to nije
skueno. Po takvom je shvaanju
i matematiki pojam prostor
(trodimenzionalan, ali i ire)
dobio ime.
, procent

CENTESIMA
po + sto: po stotici
Postotak je stoti dio neega, a
oznaava se znakom %. Ove
dvije nule u oznaci trebale bi nas
podsjeati da je postotak
razlomak s nazivnikom 100 (koji
takoer sadri dvije nule).

lat. radix: korijen

-nd: latinski sufiks koji oznaava
imenicu u pasivu
Radikand je broj iz kojeg
vadimo korijen, tj. na kojem se
vri radnja korjenovanja.

proporcionalan (koji stoji u

nekom stalnom odnosu prema
nekoj veliini)
proporcije ljudskog tijela
(odnosi izmeu veliina
pojedinih dijelova tijela)
proporcionalan izborni sustav
(broj mjesta u parlamentu se
dijeli strankama
proporcionalno prema broju
ljudi koji su za njih glasali;
Republika Hrvatska ima
proporc. izborni sustav)
prosto (jednostavno)
primarijus (prvi, glavni doktor)
primarno (ono to je na prvom
mjestu, npr. po vanosti)
prim (prvo glazbalo u orkestru,
osobito tambura bisernica)

Pojam proporcije, tj. razmjera

poznavali su jo stari Egipani i
Babilonci, a u Grkoj on postaje
jedan od najvanijih pojmova.
Pomou razmjera su Pitagorejci
doli do spoznaje da duljina
stranice kvadrata nije sumjerljiva
sa svojom dijagonalom, to je
izazvalo krizu u starogrkoj
matematici.

prostorna dijagonala (za

razliku od plone)
prostorni plan
brisani prostor (prostor izloen
neprijateljskoj vatri)
prostran (koji zauzima prostor)
vektorski prostor (matematika
struktura)

Obino se pod prostorom

podrazumijeva trodimenzionalan
prostor. Openito, prostor je skup
koji ima stanovita geometrijska
svojstva.

100% sigurno (neto to je

skroz sigurno, bez sumnje)
50% anse (jednaka je ansa da
se dobije i izgubi)
cijena je poveana 100%
(dvostruko je vea)
snienje 100% (besplatno je!)

Postotak je prijevod latinskoga

per centum. Oznaka % vjerojatno
dolazi od p c0, bive talijanske
skraenice za per cento.

radikal (rezultat korjenovanja)

radikalan (potpun, temeljit,
koji ide do kraja)
radikalne promjene (promjene
iz temelja)

Oznaka za korijen razvila se iz

slova r, koje je poetno slovo
rijei radix (korijen).

Prosti brojevi u hrvatskom jeziku

oznaavaju brojeve koji su vrlo
jednostavni (prosti), tj.
faktorizacijom se mogu prikazati
samo kao produkt sebe samoga i
jedinice. Za razliku od njih
postoje jo i sloeni brojevi.

Pogledati tablicu pod: korijen.

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- --------: ..
: ..



----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------, polumjer
lat. radiare: zraiti
Ako povuemo nekoliko radijusa
krunice, oni e nam liiti na
zrake koje izlaze iz sredita
kruga.

, radijus
pola + mjera
Polumjer je duina koja spaja
sredite kruga s bilo kojom
tokom na krunici. Kao to i
sam rije govori, polumjer je
pola mjere dijametra.

, Difference
diferencija
U rijei razlika krije se rije lik.
Razlika je skup onih svojstava
po emu su dva lika drugaija.
Razliku dva broja moemo
shvatiti i kao njihovu meusobnu
udaljenost na brojevnom pravcu.
Scale Scala
staroslav. meriti: mjeriti
U omjeru se krije korijen rijei
mjeriti, to znai usporeivati
neke veliine. Tako je omjer
brojeva a i b je rezultat dijeljenja
a:b.

razno + stranian
Raznostranian trokut je trokut
kojemu su sve stranice razliitih
duljina, kao to govori samo ime
pojma.

radij-vektor (vektor s
poetkom u ishoditu; radijus
vektor)
radijacija (zraenje)
radij (kemijski element jakog
zraenja, otkrili su ga Pierre i
Marie Curie)
radiestezija (osjeati zraenje,
sposobnost da se pomou ralji
i sl. otkrivaju podzemne vode)
radijator
polupravac (skup toaka
pravca koje se nalaze s jedne
strane izabrane toke na
pravcu)
poluravnina (skup toaka
ravnine koje se nalaze s jedne
strane izabranog pravca u toj
ravnini)
polukrunica, polukrug
polubrat, polusestra,
polugodite, polumjesec,
polumrak...
Pogledati tablicu pod: lik.

razmjer (ili proporcija,

jednakost izmeu dva ili vie
omjera)

raznovrsno (razliitih vrsta)

raznobojan (viebojan)

Iako mnogi misle da se radijus

moe nai samo na krunici ili
sferi, radijus moe biti vezan i uz
krivulje zadane polarnim
koordinatama.
Pogledati tablicu pod: polumjer.

Polumjer nije isto to i radijus,

iako su ti pojmovi vrlo bliski.
Polumjer krunice je duina koja
spaja sredite krunice s nekom
tokom na krunici, a radijus je
duljina polumjera. Neki autori
pak zbog bliskosti ne prave
razliku meu pojmovima
polumjer i radijus.
Polumjer moe imati i sfera,
kugla itd.

Plane
slav: plosan: ravan, plosnat
Plotina se odnosi na mjeru
povrine nekog geometrijskog
lika u ravnini.

plona dijagonala kvadra

(razlikujemo jo i prostornu
dijagonalu kvadra)
Pogledati tablicu pod: oploje.

Planum
ravan: plosnat
Rije ravnina izvedena je od
pridjeva ravan, a intuitivno se
odnosi na njen ravan izgled.

ravninska krivulja (krivulja u

ravnini)
izravan (direktan, bez
vijuganja)
ravnica
izravnati (uiniti ravnim)
ravnatelj
racionalizirati nazivnik
(raznim transformacijama se
rijeiti korijena ili
imaginarne jedinice u
nazivniku i dobiti racionalan
broj)
racionalan ovjek (razuman,
koji razmilja, tedljiv, nije
rastroan)
racionalizam (uenje prema
kojemu sve to postoji ima
neki razumni uzrok)
realan dio kompleksnog broja
realist (ovjek trijezna
pogleda na svijet)
realizam (umjetniki smjer koji
tei prikazivanju ivota
onakvim kakav je u stvarnosti)
realizirati (ostvariti, provesti u
djelo)
razlika izmeu realizma i
naturalizma (naturalizam je
podvrsta realizma, vjerno
prikazuje i one rune i mrane
strane drutva, npr. Zola)
praviti red, rediti (pospremati)
razred, redar
redatelj
redni brojevi
uredan / neuredan
ureen par
red rijei u reenici

Pogledati tablicu pod: diferencija.

lat. rationalis: raunar, raunski

lat. ratio: raunanje, razum
Racionalan broj se uvijek moe
izraziti u obliku kvocijenta dvaju
cijelih brojeva (nazivnik 0).
Zato se i skup racionalnih
brojeva oznaava slovom Q
(prvo slovo lat. quotiens:
kvocijent).

Pojam omjera razvijen je u

starogrkoj matematici, pa se nije
samo gledao omjer brojeva, ve i
omjer duina, povrina, kutova
itd.

, realni brojevi
lat. res: stvar
lat. realis: stvaran, koji postoji,
objektivan
Ako je neto realno, to znai da
je stvarno. I realni brojevi su
stvarni, svakog od njih moemo
pronai i pridruiti nekoj
konkretnoj toki pravca tako da
cijeli pravac bude prekriven
tokama.

Ordinis
praslav. red: poredak, crta
poredati se: stati se po crti
jedan iza drugoga
U matematici red je suma
lanova niza.
Pogledati tablicu pod: niz.

Neki autori ne rade razliku

izmeu pojmova povrine i
plotine. Po drugima je, pak,
razlika izmeu povrine i plotine
analogna razlici izmeu duine i
duljine.
Dobra je vjeba uenicima u koli
dati zadatak nai dijelove ravnine
u svakodnevnom ivotu: ploa,
zid, krug, povrina stola itd.

Racionalizacija nazivnika je bila

vrlo vana prije pojave i razvoja
raunala, jer je bilo mnogo lake
nai priblinu decimalnu
vrijednost razlomka kada u
nazivniku nema iracionalnog
broja.
Racionalan broj naziva se i
razloan broj.

U matematici razlikujemo realne

(stvarne) brojeve od imaginarnih
(izmiljenih) brojeva.
Skup realnih brojeva oznaava se
slovom R, jer je to prvo slovo
rijei realan.

Formule za aritmetiki i
geometrijski red pojavljuju se jo
u starom Egiptu i Babilonu.
U matematici su od posebne
vanosti redovi potencija.

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- --------: ..
: ..



----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
lat. relatio: veza
lat. relativus: relativan, koji se
odnosi na, koji vrijedi samo pod
odreenim uvjetima
Relativno prosti brojevi su
prirodni brojevi koji nemaju
zajednikih djelitelja osim 1.
, zrcaljenje
lat. re: natrag
lat. flexio: savijanje
lat: reflectere: natrag okrenuti,
obraati
Kada neku toku reflektiramo
obzirom na os, toka se savine,
okrene natrag i doe na
simetrino mjesto na suprotnoj
strani obzirom na os simetrije.
reciprocitet
lat. reciprocus: uzajaman
lat. recipere: uzeti natrag, vratiti
Reciproni brojevi imaju
uzajamno zamijenjena mjesta
brojnika i nazivnika.

gr. rhombos: zvrka, egrtaljka,

romb
egrtaljka je mali predmet jo iz
antikih vremena koji se zavrtio
kako bi proizvodio buku. Koristi
se u vjerskim ceremonijama kod
starih Grka. Oito da je taj
predmet imao oblik dananjeg
romba pa mu otuda i ime.
, rotirati
lat. rotare: vrtjeti, okretati
Rotacija se moe shvatiti kao
kretanje, vrtnja toke ili skupa
toaka oko jedne fiksne toke
(centra rotacije).

teorija relativnosti (utemeljio

je A. Einstein, teorija po kojoj
su prostorne i vremenske
veliine relativne, tj. ne mogu
se odreivati neovisno jedne o
drugima)

Na primjer, brojevi 10 i 21 su
relativno prosti brojevi, jer iako
niti jedan od njih nije prost sam
za sebe, oni meusobno nemaju
zajednikih djelitelja osim broja
1.

refleksija (odbijanje svjetlosti)

kut refleksije (kut odbijanja)
refleksivan glagol (povratan
glagol, npr. smijati se)
refleksni pokret (nagao pokret
bez sudjelovanja nae volje)
refleksivna relacija (ako je
svaki element nekog skupa u
relaciji sam sa sobom)
reflektor (odbija ili baca
svjetla)
reciprocitet (uzajamnost)
reciproni ili uzajamno
povratni glagoli (radnja koju
vre dva ili vie subjekata
zajedno, npr. Uenici se grle)

Rije refleksija se upotrebljava u

fizici (optici), dok se u matematici
upotrebljava rije osna simetrija.
Zato, na alost, uenici esto
uope ne povezuju ova dva
pojma. Kompromis bi se moda
mogao nai u eoj upotrebi
hrvatske rijei zrcaljenje u oba
predmeta?

romboid (paralelogram, sufiks

-oid znai koji lii na; dakle,
paralelogram je etverokut koji
lii na romb)

rotirati (vrtjeti se)

rotor (pomini dio
elektromotora koji se vrti)
rotor (kruni tok u prometu)
rotacijsko tijelo (geom. tijelo
koje nastaje vrtnjom nekog
geom. lika)
rotacijska ploha (ploha koja
nastaje rotacijom nekog
geometrijskog lika)

Pojam recipronosti koristili su

jo stari Indijci, koji su dijeljenje
s nekim razlomkom provodili kao
mnoenje s recipronom
vrijednou tog razlomka.
Uostalom, i danas na isti nain u
koli dijelimo razlomke.
Romb se na turskom jeziku kae
baklava. Budui da se poznati
orijentalni kola ree ba u
rombove, tj. baklave, dobio je i
naziv baklava.

Rotacija se matematiki definira

kao izometrija ravnine koja ima
tono jednu fiksnu toku ili je
jednaka identikom preslikavanju.

lat. secare: sjei, rasjei

U trigonometriji pravac funkcije
sekans sijee, ree krug na dva
dijela (za razliku od tangensa,
koji samo dodiruje krunicu).

, zrcaljenje
gr. syn: s
gr. metron: mjera
gr. symmetria: pravi razmjer,
ravnomjernost, s mjerom,
sklad
Pretpostavimo da su dvije toke
simetrine obzirom na pravac.
Udaljenost izmeu jedne od njih
i pravca jednaka je udaljenosti
izmeu druge toke i pravca.
Dakle, ravnomjerno su udaljene
od pravca.

lat sinus: zaljev, pazuh, nabor

Graf funkcije sinus je valovit i
krivudav, moemo rei
nabran, ba kao i nabori na
tkanini. Iako smo nekako nali
smisao u prijevodu, pogledati 3.
stupac kako je ta rije dola u
europsku matematiku.

lat. sinus: zaljev, nabor

gr. eidos: oblik
Sinusioda ima oblik nabora.

sekanta (pravac koji sijee

krunicu ili neku drugu
krivulju)
seciranje (rezanje, otvaranje)
sectio aurea (zlatni rez)
secesija (smjer u umjetnosti
kada se jedan dio umjetnika
potpuno odvojio od zastarjelog
shvaanja)
kosekans (complementi
secans)
segment (lat. segmentum:
odsjeak; zatvoreni interval)
sekcija (odsjek neke ustanove,
odjeljenje)
simetrian (skladan)
asimetrija (nesklad)
simetrala
simetrian osmerac (stih od 8
slogova sa stavkom iza
etvrtog sloga, tj. tipa 4+4)

Funkcija sekans se definira kao

sec = hipotenuza / prileea.
Drugim rijeima, sec = 1/cos

upala sinusa, sinusitis (na

latinskom sinus znai pazuh,
nabor i svaku udubinu na
tijelu, pa tako i eonu upljinu
i odatle naziv sinusi u
medicini)
sinusoida (graf funkcije sinus)

Rije sinus u europski je govor

dola igrom pokvarenog
telefona kroz stoljea. Stari Grci
su sinus mjerili pomou tetive
kruga. Tetiva se na sanskrtu kae
jiva, to Arapi kasnije itaju
diba. Ali diba vie ne znai
tetiva, ve na arapskom zaljev,
nabor, pazuh. Europljani to
prevode latinskim sinus, to i
znai zaljev, pazuh.

Uz sekans, postoji i kosekans:

csec = 1/sin.
Kosekans je skraenica od
complementi secans, tj. to je
funkcija komplementarna
sekansu.

Osna simetrija je preslikavanje

ravnine u odnosu na pravac
(pravac je os), a centralna
simetrija je preslikavanje u
odnosu na toku (toka je centar).

Pogledati tablicu pod: sinus.

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- --------: ..
: ..



----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
kratiti: smanjivati duljinu
Skratiti razlomak znai
proporcionalno smanjivati
veliine i brojnika i nazivnika,
ali tako da kvocijent ostane
jednak. Drugim rijeima, skratiti
razlomak znai i brojnik i
nazivnik podijeliti istim brojem.
Similitudinis
sliiti: podsjeati likom na
nekoga
Dva su geometrijska lika slina
ako svojim oblikom lie jedan na
drugoga (ne nuno i veliinom!).

kratko
pokratiti

Suprotan pojam skraivanju

razlomaka je proirivanje
razlomaka.

Pogledati tablicu pod lik.

, kutovi sukuti,
susjedni kutovi
Dva su kuta sukuti ako imaju
zajedniki krak i zajedno ine
isprueni kut.

susjed: onaj koji stanuje u blizini
Susjedne stranice nekog
mnogokuta su stranice koje
imaju zajedniki vrh. Dakle, to
su stranice koje su neposredno
blizu jedna drugoj, kao prvi
susjedi.

su: zajedno, kooperacija

su + staviti
Sustav dolazi od staroslav. rijei
staviti. U sustavu jednadbi u
matematici vie jednadbi je
stavljeno zajedno.
, suprotni
brojevi
Suprotan broj nekog broja je
njemu negativan broj.

susjedi (ljudi koji ive blizu

jedan drugoga)
susjedne strane poliedra
susjedne stranice mnogokuta
suvremenik, sugovornik...
susjedne strane poliedra
susjedni kutovi

Grki filozof Tales je upravo

pomou slinosti izraunao visinu
Keopsove piramide.
Simbol za slinost ~ uveo je
njemaki matematiar Leibniz.
Oznaka ~ dolazi od horizontalno
poloenog slova S, to je poetno
slovo latinskog similis (lat.
similis: slian).
Sukuti spadaju pod suplementarne
kutove jer im je zbroj 180. Obrat
openito ne vrijedi.

sustav jednadbi
sustav nejednadbi
sustavno (sloeno)

nasuprotna stranica
etverokuta
suprotnost ili antiteza
(suprotne misli u meusobnom
odnosu, npr. "Na jeziku med, a
na srcu jed")
suprotnice ili antonimi (radostalost, ispod-iznad itd.)

pola: dvostruko manje
-ite: u geometriji sufiks ite
najee oznaava toku
(polovite, sjecite, sredite,
noite, diralite, probodite
itd.).
Polovite duine je toka koja
dijeli duinu na dva jednaka
dijela.

lat. status: stanje

Kratko, statistika nam poblie
govori kakvo je stanje neega,
kako stvari stoje.

polovica, polovina (upola

manje, dvostruko manje)
polovinka (glazbena nota
trajanja dvije dobe, za razliku
od cijele note koja traje 4
dobe)

lat. potentia: mo
Potencija broja a (n-ta) je broj an,
tj. produkt koji emo dobiti ako
n puta pomnoimo broj a. To je
vrlo mona operacija to znai
da ako se u nekom izrazu izmeu
ostaloga nae i neka potencija, to
e drastino promijeniti rezultat.

praslav. stepenj
Rijei stupanj i stepenica dolaze
od iste praslavenske rijei
stepenj, koji se odnosi na
stupanje, hodanje. Kao to
stepenice idu korak po korak
gore ili dolje, tako i stupnjevi
oznaavaju promjenu na vie ili
nie.

potencirati (pojaati, u
matematici: podii na
potenciju)
potencijalna energija
(sposobnost tijela za vrenje
rada)
impotencija (spolna nemo)
potencijal (stupanj ije snage)

statistiki podaci (brojani i

sreeni podaci)

stupanj polinoma
stopalo
stupati
step (stupanj)
uzastopce
stupnjevanje ili komparacija
pridjeva

Njemaka rije die Statistik rabila

se u 18. st. za politike znanosti
vezane uz dravu i vladu. Budui
da je politika imala izravne veze s
prikupljanjem podataka o stanju u
zemlji, desilo se da je rije
statistika s vremenom izgubila
svoje prvobitno znaenje i postala
znanost o prikupljanju, obradi i
prikazivanju podataka.
Diofant je prvi poeo oznaavati
potencije na svoj nain, a
dananje oznake koje koristimo
potjeu od Descartesa.
Hrvatski naziv za potenciju je
uzmno, a za potenciranje
uzmnoavanje.

Mjerenje kutova u stupnjevima

tako da puni kut ima 360 staro je
vie od 4000 godina, a uveli su ga
Babilonci. U 19. st. uvedeno je
mjerenje u radijanima.

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- --------: ..
: ..



----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
gr. stereos: prostran, jak
gr. metron: mjera
Stereometrija se odnosi na
znanost o prostornim veliinama.

Paginae
praslav. storna: prostrana,
prostorna
Strana je objekt koji se odnosi na
prostor (npr. strana svijeta), pa
tako poliedar u prostoru ima
svoje strane kao dijelove plata.
, zbroj
lat. summa: ukupan broj
Stari Grci i Rimljani su obino
zbrajali potpisujui odozgo
prema gore, suprotno nego to mi
danas inimo. Tako je njima
suma bila najvei broj koji se
nalazi na vrhu.

lat. supplementum: dopuna

Dopunjujui neki kut njegovim
suplementom dobivamo
isprueni kut.

lat. subtrahere: uzimati, oduzeti,

maknuti, ukloniti
Latinski pojam numerus
subtrahendus znaio je broj
kojim oduzimamo tj.
umanjitelj.

stereo ureaj (ureaj koji ima

odvojene i udaljene jake
zvunike)
stereotipan (uvijek isti,
uobiajen, dolazi od rijei
stereotip tj. metalne ploe
odlivene s matrice, takvih je
ploa moglo biti odliveno
mnogo i sve su bile jednake,
nema originalnosti)
stranac?
stranputica

Naziv stereometrija pojavljuje se

kod Aristotela.
Stereometrija se odnosi na prostor
dok se odnosima u ravnini bavi
planimetrija.

summa summarum (lat. zbroj

zbrojeva, sve ukupno
zbrojeno)
sumandi (pribrojnici, brojevi
koje zbrajamo)
sumirati (zbrajati, zakljuiti,
ukratko izloiti)
summa cum laude (s najveom
pohvalom, izvrsno)
suplementirati (dopuniti)
suplirati (dopuniti)

vicarski matematiar Euler je u

18. st. uveo veliko grko slovo
sigma kao oznaku za sumu po
poetnom slovu latinske rijei
summa.

suptrahirati (umanjiti, oduzeti)

Hrvatski naziv je suptrahend je

umanjitelj.
U izrazu 5 3 = 2 broj 3 je
suptrahend (umanjitelj) jer je to
broj koji smo oduzeli broju 5.
Broj 5 naziva se minuend
(umanjenik).

Kutovi i su suplementarni ako

je +=180.

lat. substituere: zamijeniti,

stavtiti umjesto nekoga
Metodom supstitucije pri
rjeavanju jednadbi
zamjenjujemo (supstituiramo)
nepoznanicu odgovarajuim
izrazom kako bismo dobili
jednadbu samo s jednom
nepoznanicom.

franc. sur: na
lat. jacere: baciti
Funkcija koja preslikava
elemente iz skupa A u skup B je
surjekcija ako se na svaki
element iz B moe baciti
element iz A.

gr. sfaira: lopta, nebeska kugla

Sfera je omota kugle, tj. skup
svih toaka prostora ija je
udaljenost od sredita jednaka r
(radijus sfere).

lat. tangere: dodirivati, taknuti

Na jedininoj krunici vrijednost
tangensa u nekoj toki odredit
emo tako da povuemo
tangentu na krunicu kroz toku
(1, 0).

lat. tangere: dodirivati, taknuti

Pravac koji dodiruje krunicu
(krivulju) u jednoj toki zove se
tangenta (kolska definicija). U
vioj matematici se koristi
tonija definicija.

lat. sub-, sup- (prefiks u

znaenju: ispod)
supstituirati (zamijeniti)
supstrat (podloga, supstancija)
suptropski pojas (pojas izmeu
tropskog i umjerenog, ispod
tropskog)

latinska rije substitutio je

sloenica od prefiksa sub (ispod)
i glagola statuere (stajati). Kada
supstituiramo x umjesto y u
matematikom izrazu,
uzrokujemo da x stane na
mjesto y (doslovce da stane pod
y).

surogat (lat. sur + rogatum;

loa zamjena, krivotvorina,
nadomjestak)
survival (engl. preivljavanje)

Zanimljivo je da je rije surjekcija

neobina francusko-latinska
sloenica od frenc. sur i lat.
jacere. Razlozi su ti to, kao prvo,
u latinskom nema rijei na ve
samo u (in), a rije in je ve
iskoritena u rijei injekcija.

sferna geometrija (geometrija

na sferi)
vie sfere (nadzemaljski
svjetovi)
sferoid (tijelo slino kugli, npr.
Zemlja je sferoid)
sfera (u prenesenom znaenju:
podruje, djelokrug)
tangenta
tangirati (dodirivati)
Pogledati tablicu pod:
tangenta.

Formulu za oploje sfere prvi je

izveo Arhimed, iako ima naznaka
da su do nje iskustvom doli jo
Egipani.
Hrvatski naziv za sferu je kuglina
ploha ili okruglica.

tangencijalna sila (komponenta

sile u smjeru tangente)
tangirati (graniiti, dirati)
tangencijalni etverokut
(etverokut u koji se moe
upisati krunica)

Postojei hrvatski nazivi za

tangentu su diralica, kosnica,
dodirnica, dirka i dirnica.
Za svaku toku krunice postoji
tono jedna tangenta koja prolazi
tom tokom. To su znali ve
Pitagorejci.

Kotangens je dobio ime

skraivanjem complementi
tangens (pogledati tablicu pod:
kosinus).

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- --------: ..
: ..



----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
tupo: koje nije iljasto, ime se
ne moe buiti
Iako tupi kut (kao i svaki kut)
ima svoj vrh, on se oblikom
razlikuje od iljastog kuta i u
odnosu na iljasti kut, on je
zaista tup.
teinica Centris

gravitatis

tupokutan trokut (trokut koji

ima tupi kut)
tupav ovjek, tupoglav (koji
nije otrouman, koji sporo
zakljuuje)
Ne tupi! (ne budi dosadan)

Za tupi kut vrijedi 90<<180.

teiti (biti teak)

teina (razliito od masa)

U matematici se teite (trokuta)

upoznaje kao toka u kojoj se
sijeku njegove teinice, ali je
zbog velike primjene u fizici
svakako preporuljivo uenicima
objasniti i teite s fizikalnog
stanovita. Tako emo povezati
matematiku teoriju s praktinim
gradivom iz fizike.

hrv. teak + te
teak: odnosi se na teinu
-ite: zavretak koji oznaava
toku u geometriji (polovite,
sjecite, sredite itd.)
Verticis
slav. tjeme
Kao to je tjeme najvii vrh
glave, tako je i tjeme neke
krivulje toka u kojoj krivulja
dostie najviu (ili najniu)
vrijednost.
, pouak
gr. theorema: ono to se
promatra, pravilo
Teorem je neto to se promatra i
kao takvo postaje predmet
studije te ga treba dokazati.
NERVUS
indoeur. prefiks ten- : prefiks u
znaenju nategnuti, razapeti
praslav. tetiva: napeta struna
luka
Tetiva je kod starih Slavena
oznaavala ilu ili napetu strunu
luka. U matematici tetiva je
duina "razapeta" izmeu dviju
toaka na krunici.

gr. tettrares: etiri

gr. hedra: strana, osnova
Tetraedar je geom. tijelo
omeeno sa etiri sukladna
jednakostranina trokuta.

njem. Kugel: kugla

Hrvatska rije kugla dobivena je
spajanjem njemakog i
slavenskog utjecaja, tj. od njem.
rijei Kugel i slavenske krug.
, prijelaznost
lat. transitivus: prijelazan
Tranzitivnost je svojstvo
relacije: ako je a u relaciji s b i b
u relaciji sa c, onda je a u relaciji
sa c. Drugim rijeima, svojstvo
prelazi sa a na c preko b.

kuglina kapica, kalota (dio

sfere)
kuglati se, kuglana
kuglof (vrsta kolaa)
Mozart kugla

lat. trans: kroz

lat. latio: nosim
lat. translatio: prijenos
Translatirati neki geometrijski
lik u ravnini znai prenijeti ga
na drugo mjesto (ali pravocrtno,
bez razvlaenja ili rotiranja).

lat. transversus: poprean, prijek,

kos
lat. trans: kroz
lat. vertere: ii, okrenuti se
Transverzala je pravac koji
sijee par paralelnih pravaca.

gr. trapeza: stol, tabla, dolazi od

tetra (gr. etiri) i ped (noga),
etiri noge
Stari Grci su smatrali da trapez
nalikuje stolu pa je stoga taj
etverokut nazvan trapez.

translatirati (prenijeti,
premjestiti)
translation (engl. prijevod s
jednog jezika na drugi)
transparentno (prozirno)
transplatacija (presaivanje
organa)
transport (prijevoz)
transverzalan (poprean)
transverzala (poprenica,
preac)
transverzalno valovito gibanje
(gibanje estica okomito na
smjer prostiranja vala)

tranzit (trgovaki prijevoz

robe)
tranzitivan glagol (prijelazan
glagol, ima objekt u akuzativu)
zemlje u tranziciji (zemlje u
prijelaznom razdoblju iz
jednog drutv. ureenja u
drugo)

tjeme parabole

teorija (isto znanstveno

promatranje neega; suprotno
od praksa)
teoretski (zasnovan na teoriji)
teatar (mjesto gdje se
promatraju predstave)
tetivan etverokut (etverokut
kojemu se moe opisati
krunica)
tetiva (med. zavretak miia u
kosti)
tent (engl. ator)
ton (gr.tonos; struna, dizanje
glasa)
tenda (razapeto platno)

Kurnik MiS?????
Pojam teorem nastao je u
starogrkoj matematici jo od
vremena Aristotela.

tetrapak (pakiranje u obliku

tetraedra, npr. mlijeka)
tetragonalan (etverokutan)
tetrateizam (vjerovanje da
postoje etiri boga)
tetrapod (etveronoac)

Naziv tetraedar je nastao u

starogrkoj matematici. Tetraedar
je jedno od pet pravilnih
geometrijskoh tijela (Platonovih
tijela).

Iako je pojam tetive poznat starim

Grcima, poseban naziv nastaje tek
u europskoj matematici u 12. st.

trapez (toka u cirkusu)

trapez (gimnastika sprava)
trapezoid (gr. -oid: koji lii
na; tj. koji lii na trapez, to je
etverokut kojem niti jedna
strana nije paralelna s drugom)
trapezna formula
trpeza (stol za kojim se
blaguje)

Formule za oploje i volumen

kugle bile su iz iskustva poznate
jo u starom Egiptu i Babilonu.
Ipak, njih je matematiki prvi
dokazao grki filozof i
matematiar Arhimed.
Za domau zadau uenicima
moemo zadati da pronau neki
primjer kada vrijedi i kada ne
vrijedi relacija tranzitivnosti u
svakodnevnom ivotu.
Primjer da vrijedi: Ako ivi u
Hrvatskoj, a Hrvatska je u Europi,
onda ti ivi u Europi.
Primjer da ne vrijedi: Ako ti ima
prijatelja Marka, i tvoj prijatelj
ima prijatelja Mirka, to ne znai
da je Mirko i tvoj prijatelj.
Translacija je povezana s sa
skupom vektora u ravnini.
Moemo, na primjer, translatirati
neku toku za neki vektor.
Hrvatski naziv za translaciju je
paralelan pomak.

Hrvatski naziv za transverzalu je

poprenica.

U Europi trapez se definira kao

etverokut kojem su dvije strane
paralelne. Takav se etverokut u
Americi naziva trapezoid. Ta rije
trapeziod, pak, u Europi oznaava
etverokut kojem niti jedna strana
nije paralelna s drugom.
Amerikanci za taj pojam imaju
pak naziv trapezium. Da
zakompliciramo, i rije trapezium
u Europi ima svoje znaenje.
Sreom, znai isto to i trapezoid.

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- --------: ..
: ..



---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- Triangulis
tri + kut
Trokut, kao to mu samo ime
govori, je geom. lik s tono tri
kuta.

triangl (glazbalo u obliku

trokuta)
trigonometrija (dio matematike
iji se rauni zasnivaju
odnosima u trokutu)
trostih (tercina, tercet: strofa
od tri stiha)
trotoje (...)

trigonometrijske funkcije
(sinus, kosinus, tangens,
kotangens)
sferna trigonometrija
(trigonometrija na sferi)

gr. trigonon: trokut

gr. metron: mjera
Trigonometrijom se uz
minimalne podatke mogu
izraunati svi kutovi i duljine
stranica trokuta. Dakle, mjerenje
trokuta.

lat. unus: jedan

Unija nekoliko skupova je skup
koji ujedinjuje sve elemente
danih skupova u jedan skup.

- geometrijski lik

uniforma (jednaka odjea)

uniseks odjea (odjea koju
nose i mukarci i ene, npr. Tshirt)
unitarist (pristaa jedinstva)
univerzalan (opi,
sveobuhvatan)
unikat (jedini primjerak ega;
jedinstven, originalan)
likovna kultura
sliiti nekome (likom F
podsjeati na nekoga)
i
slika, slikar
g
lice
u
linost
mladolik
r
razliitost
a
line ili osobne zamjenice

slav. lik: slika neega, figura,

forma, izgled
U geometriji lik je dio ravnine
odreenog specifinog oblika,
kao npr. mnogokut, krug,
polukrug itd.

Hrvatska rije trokut je izravan

prijevod latinske rijei triangulus
(tri kuta).
Ve su Egipani i Babilonci
raunali povrinu trokuta (dodue,
priblinim formulama). to se
tonih formula tie, zna se da je
Arhimed poznavao Heronovu
formulu.
Povijesno gledajui, pristup
trigonometriji preko trokuta je
mnogo stariji (jo iz stare Grke)
nego pristup preko jedinine
krunice (iz 18. st.), iako se u
kolama prvi dodir s
trigonometrijom dogaa ba
preko jedinine krunice.
Oznaka za uniju je , po
poetnom slovu te rijei.
Ako su A i B skupovi, onda je
njihova unija skup svih elemenata
iz A ili iz B.

, arite
lat. focus: ognjite
Ognjite je u davna vremena
simboliziralo sredite doma.
Tako i fokus, tj. arite znai
sredite panje. U presjecima
stoca fokus je vana toka od
koje se mjere vane udaljenosti.

lat. forma: oblik

lat. formula: umanjenica rijei
forma
Formula je zapis nekog pravila
napisan pomou matematikih
znakova.

lat. functio: obavljanje,

izvravanje
Funkcija izvrava pravilo tako da
se za svaki ulazni podatak dobije
po jedan izlazni podatak.

gr. hyper: neto preuveliano,

iznad
gr. hyperballo: premaujem,
nadvisujem
Hiperbola je krivulja koju
vidimo u presjeku stoca ako kut
presjeka PREMAI kut koji
izvodnica zatvara s bazom.

gr. hypo: prefiks u znaenju

pod, ispod
gr. teinen: razapinjem
Najdulja stranica pravokutnog
trokuta, razapeta izmeu dvije
katete i nasuprot je pravom kutu.
To se pogotovo dobro vidi ako
se pravokutan trokut nacrta
unutar krunice (Talesov
teorem).

fokusirati (izotriti sliku)

biti u fokusu (biti u sreditu
zbivanja)

Pojam fokusa uvodi Apolonije, a

naziv je prvi koristio Kepler u 17.
st.
Hrvatski prijevod rijei fokus je
arite.

formulirati (odrediti)
formular (tiskani pravni
primjerak)
formalnost (neto uobiajeno,
ali nevano)
format (veliina npr. knjige)

Formula je u latinskom
oznaavala malu formu tj.
dogovoren nain izraavanja, npr.
u pravnom govoru. Danas
formula znai pravilo, uglavnom
pisano matematikim simbolima.

funkcionalan: sposoban za rad

sportski funkcionar (osoba
zaduena za neki posao u
sportu, inovnik)
funkcionirati (raditi, djelovati)
biti na funkciji (biti na
visokom poloaju)
hipertenzija (povien krvni
tlak)
hipervitaminoza (viak
vitamina)
hiperaktivan uenik
(preaktivan)
hiperbola (preuveliavanje u
knjievnosti zbog poveanja
utiska, npr. beskrajno more)
hiperbolna funkcija (sh, ch ...)
hiperglikemija (prevelika doza
eera u krvi)

Naziv funkcija je prvi upotrijebio

Leibniz u 17. st. da bi naznaio da
jedna geometrijska veliina ovisi
o drugoj. Oznaku f(x) uvodi Euler
u 18. st.

hipo (gr. hypo: prefiks sa

znaenjem pod, ispod)
hipofiza (mala lijezda u
mozgu, utjee na rast)
hipovitaminoza (manjak
vitamina)
hipotenzija (snieni krvni tlak)
hipoglikemija (pomanjkanje
eera u krvi)
hipoteza (pretpostavka)
hipokoristik (imenica odmila,
npr. medo, baka itd.)

Pojam i naziv nastali su u

starogrkoj matematici.

Naziv uvodi Apolonije

promatrajui presjeke stoca. Ako
stoac presijeemo pod 3 razliita
kuta (manji, jednak i vei u
odnosu na izvodnicu stoca), u
presjeku emo dobiti elipsu
(manje=elipsa), parabolu
(jednako=parabola) i hiperbolu
(vie = hiperbola).

Treba razlikovati dva prefiksa

hipo: hypo (ispod) i hippos
(konjski). Oba dolaze iz grkog
jezika i jednako se itaju.
Meutim, rijei hipodrom i
hipotenuza potjeu iz razliitih
korijena.

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- --------: ..
: ..



----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
gr. homos: ,
gr. tithenai:

,
slav. cio, ciel:

, Centrum
staroslav. sreda:
.

Cylindrum
praslav. valjati: ,

Circuite

( ,
)
(

. .
- )
(
)
(
).
,
()
(

)

..
Tales
..

srednjica trapeza
srednjica trokuta
sredinji kut krunice (kojem
je vrh u sreditu krunice)
nasred (u sredini neega)
(
)
()/
()
(,,
.)
()
(
)

,
,

,
Arhimed

.

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- --------: ..
: ..