1.

SLOENI KAMATNI RAUN1

Pod pojmom kamata podrazumijeva se naknada koju dunik plaa za posuenu glavnicu.
Kamate se uvijek obraunavaju za neki osnovni vremenski interval koji nazivamo
razdoblje ukamaivanja ili razdoblje kapitalizacije, to se propisuje zakonom ili definira
u ugovoru. Razdoblje kapitalizacije najee je jedna godina, ali to moe biti i mjesec,
polugodite ili bilo koji drugi vremenski interval. Pod pojmom kamatna stopa ili
kamatnjak podrazumijeva se iznos koji se plaa za 100 novanih jedinica za neki osnovni
vremenski interval. Odatle dolazi i najea oznaka za kamatnu stopu, p (percent).
Imamo dvije vrste obrauna kamata:

dekurzivni obraun kamata: raunamo kamate na posueni iznos i pribrajamo ih

iznosu na kraju vremenskog razdoblja;

anticipativni obraun kamata: obraunavamo kamate unaprijed za neko

vremensko razdoblje pri emu se kamate obraunavaju na konanu vrijednost
zadanog iznosa.

Dekurzivna kamatna stopa najee se oznaava slovom p, a anticipativna slovom q.

Primjenjuje se jednostavni i sloeni kamatni raun:

jednostavni kamatni raun: kamate se raunaju uvijek na poetnu vrijednost

glavnice;

sloeni kamatni raun: kamate se u svakom sljedeem razdoblju raunaju na

prethodnu vrijednost uveanu za kamate.

Ubudue emo, ako ne bude drukije naglaeno, pod ukamaivanjem podrazumijevati samo
sloeno ukamaivanje.
Kod kamatnog rauna primjenjuju se ove oznake ili simboli:
C0 = poetna, sadanja vrijednost
1

Predavanja i vjebe su napisane prema knjizi: Babi, Z., Tomi Plazibat N., Poslovna matematika,
Ekonomski fakultet Split, Split, 2003.

Cn = konana vrijednost
n = broj razdoblja
p = kamatna stopa ili kamatnjak ako je kamata obraunata dekurzivno
q = kamatna stopa ili kamatnjak ako se kamata obraunava anticipativno
I = kamata

1.1. KONANE VRIJEDNOSTI JEDNE SVOTE

1.1.1. Dekurzivno ukamaivanje
Pretpostavimo da je u banku uloena glavnica C0 uz sloenu kapitalizaciju i uz dekurzivni
obraun kamata po stopi p. Zanima nas kolika e biti konana vrijednost te svote (dakle
suma poetnog iznosa i sloenih kamata) na kraju n-tog razdoblja.

C1 = C 0 + I = C 0 + C 0

p
p

= C 0 1 +

100
100

p
p
p
p
p

C 2 = C1 + C1
= C1 1 +

= C 0 1 +
1 +
= C 0 1 +
100
100
100 100
100

Analogno naprijed izvedenom slijedi da je:

C n = C 0 1 +

100

Izraz, 1 +

(*)

p
nazivamo dekurzivnim kamatnim faktorom i oznaavamo sa r. Dakle,
100
r =1+

p
100

Relaciju (*) moemo prema tome pisati i u obliku

Cn = C0 r n .
Napomenimo da razlika izmeu konane i poetne vrijednosti predstavlja ukupne sloene
kamate, tj. I = C n C 0 .

Zadatak 1. tedia je danas uloio na banku 80000 N.J.. Banka odobrava 7.5% kamata

godinje. Kolikim e iznosom raspolagati tedia na kraju este godine ako je obraun
kamata sloen, godinji i dekurzivan?

Rjeenje:
C 0 = 80000 , p = 7.5 , n = 6 , C 6 = ?
C6 = C0 r 6 , r = 1 +

p
7.5
=1+
= 1 + 0.075 = 1.075
100
100

C 6 = C 0 r 6 = 80000 (1.075) 6 = 123464.13

Zadatak 2. Uz koji je kamatnjak banka obraunala sloene kamate na svotu od 15000 N.J.

za 3 godine ako je odobrila 3120 N.J. kamata?

Rjeenje:
C 0 = 15000 , n = 3 , I = 3120 I = C n C 0 C 3 = C 0 + I = 18120 , p = ?
C3 = C0 r 3 r 3 =
1+

C3
= 1.208 r = 3 1.208 = 1.065
C0

p
p
=r
= r 1 / 100 p = 100(r 1) = 100(1.065 1) = 6.5
100
100

Zadatak 3. Za koje se vrijeme neki ulog poveao zajedno sa sloenim kamatama za 250%

ako se kamate obraunavaju po godinjoj kamatnoj stopi 7.5. Obraun kamata je godinji i
dekurzivan.
Rjeenje:
C n = C 0 + 2.5C 0 = 3.5C 0 , p = 7.5 , n = ?

Cn = C0 r n
3.5C 0 = C 0 r n /: C 0
(1.075) n = 3.5 / log
log(1.075) n = log 3.5
n log 1.075 = log 3.5
n=

log 3.5
log 1.075

n = 17.322

1.1.2. ANTICIPATIVNO UKAMAIVANJE

U sluaju anticipativne kapitalizacije vrijednost C 0 na poetku prvog razdoblja dobijemo

ako od vrijednosti na kraju prvog razdoblja C1 oduzmemo kamate unaprijed:

C 0 = C1 C1

100 q
q
q
100

= C1 1
C1 = C 0
= C1
100
100
100 q
100

Analogno,
C1 = C 2 C 2

100 q
q
q

= C 2 1
.
= C2
100
100
100

Uvaimo li prethodnu relaciju za C1 , imamo:

100 q
100
100
100
C2 = C0
C0
= C2

= C0
100 q
100
100 q 100 q

100

100 q

Moe se pokazati da vrijedi:

100

C n = C 0
100 q

Izraz

(**)

100
naziva se anticipativni kamatni faktor i oznaava sa , tj.
100 q
=

100
.
100 q

Prema tome, formulu (**) moemo pisati i u obliku:

C n = C0 n .
Zadatak 1. Kolika je konana vrijednost glavnice od C 0 = 8000 N.J. nakon 6 godina uz

sloenu kapitalizaciju i godinju kamatnu stopu p = 4 ( q = 4 )?

Rjeenje:
a) dekurzivno: C 6 = C 0 r 6 = 8000 (1.04) 6 = 10122.55
6

100
b) anticipativno: C 6 = C 0 = 8000
= 10220.28
96
6

Primijetimo da smo anticipativnim obraunom dobili veu konanu vrijednost nego

dekurzivnim. Oito je da su kamate obraunate anticipativno uvijek vee jer se
obraunavaju od konane, a dekurzivne od poetne vrijednosti. Primijetimo da je za
dunika povoljnije dekurzivno ukamaivanje jer plaa manje kamata.

Zadatak 2.

Uz koju kamatnu stopu iznos od 500000 N.J. kroz 3 godine naraste na

976562.5 N.J. ako je obraun godinji i anticipativni?

Rjeenje:
C 0 = 500000 , n = 3 , C 3 = 976562.5 , q = ?
C3 = C0 3 3 =
=

C 3 976562.5
=
= 1.953125 / 3
C0
500000

= 1.25

100
(100 q) = 100
100 q

100 q = 100
q = 100 100 / :
q=

100( 1)

100 0.25
= 20
1.25

1.2. VRSTE KAMATNJAKA

Nominalna (zadana) kamatna stopa je propisana kamatna stopa za osnovno vremensko

razdoblje. Meutim, osnovni vremenski interval (najee jedna godina) na koji se odnosi
nominalna kamatna stopa i vremenski interval u kojem se obavlja kapitalizacija (odnosno
kamate pripisuju glavnici) ne moraju biti jednake duljine. Oznaimo:
n1 = vremenski interval na koji se odnosi zadana kamatna stopa,
n 2 = vremenski interval u kojem se pripisuju kamate
m=

n1
= broj koji pokazuje koliko se puta u toku osnovnog vremenskog intervala kamate
n2

pripisuju glavnici

Npr. ako je zadana godinja kamatna stopa, a kamate se pripisuju svaka 4 mjeseca vrijedi:
n1 = 1 godina = 12 mjeseci, n 2 = 4 mjeseca m =

Najee se razmatra situacija kad je

n1 12
=
= 3.
n2
4

n1 > n 2 , tj. m =

n1
> 1 i tada govorimo o
n2

ispodgodinjem (ispodnominalnom ukamaivanju). Meutim, mogua je i obrnuta situacija,

tj. da je nominalna kamatna stopa zadana za neko krae razdoblje nego to je razdoblje
kapitalizacije. Pitanje je kako (tj. sa kojom kamatnom stopom) pripisati kamate za takva
(kraa ili dua) vremenska razdoblja. Postoje dvije mogunosti i to nas dovodi do pojmova
relativnog i konformnog kamatnjaka.

1.2.1. Relativni kamatnjak

Neka je p kamatna stopa zadana za osnovni vremenski interval ( n1 ), ali neka se obraun
kamata vri u nekom drugom vremenskom intervalu ( n 2 ). Tada kamatnjak p r =

p
m

nazivamo relativni kamatnjak i odnosi se na vremenski interval n 2 .

Npr. ako je godinji kamatnjak p, tada je relativni polugodinji p/2, kvartalni p/4 i mjeseni
p/12.

Zadatak 1. Odredite konanu vrijednost uloga od 50000 KN nakon 8 godina uz nominalni

godinji kamatnjak p = 12 , ako se obraun kamata vri:

a) godinje,
b) polugodinje uz primjenu relativne kamatne stope,
c) dvomjeseno uz primjenu relativne kamatne stope.

Rjeenje:
a)

C 0 = 50000, n = 8, p = 12
C 8 = C 0 r 8 = 50000 (1.12) 8 = 123798.16

b)

C 0 = 50000, p = 12
n1 = 12 (mjeseci), n 2 = 6 (mjeseci) m =

pr =

n1 12
=
=2
n2
6

p 12
=
= 6 (relativni kamatnjak koji se odnosi na polugodite)
m 2

r = 1.06

Konana vrijednost rauna se ponovo po istoj formuli C n = C 0 r n , samo to je sada broj

razdoblja (polugodita) 16, pa imamo:
C16 = C 0 r 16 = 50000 (1.06) 16 = 127017.58

Primijetimo da je konana vrijednost sada vea nego pod a). Naime, budui se radi o
sloenom kamatnom raunu kamate se pripisuju na uveanu vrijednost glavnice. Na taj
nain ve nakon prvog polugodita kamate se raunaju na glavnicu uveanu za pripisane
kamte to rezultira veom konanom vrijednou.
c)

C 0 = 50000, p = 12
n1 = 12 (mjeseci), n 2 = 2 (mjeseca) m =

pr =

n1 12
=
=6
n2
2

p 12
=
= 2 (relativni kamatnjak koji se odnosi na dvomjeseje) r = 1.02
m 6

Broj razdoblja (dvomjeseja) sada je 8 6 = 48 , pa je konana vrijednost:

C 48 = C 0 r 48 = 50000 (1.02) 48 = 129353.52

Zadatak 2. Odredite konanu vrijednost uloga od 20000 KN nakon 4 godine uz zadani

mjeseni kamatnjak p = 1.5 , ako je kapitalizacija:

a) mjesena,
b) dvomjesena,
c) polugodinja,
sve uz primjenu relativne kamatne stope.
Rjeenje:

a)

C 0 = 20000, n = 12 4 = 48 (mjeseci), p = 1.5

m=

n1 1
= = 1 pr = p
n2 1

C 48 = C 0 r 48 = 20000 (1.015) 48 = 40869.57

b)

m=

n1 1
p 1.5
=
pr = =
= 3 (dvomjeseni) r = 1.03 , n = 24
n2 2
m 0.5

C 24 = C 0 r 24 = 20000 (1.03) 24 = 40655.88

c)

m=

n1 1
p 1 .5
=
pr = =
= 9 (polugodinji) r = 1.09 , n = 8
1
n2 6
m
6

C 8 = C 0 r 8 = 20000 (1.09) 8 = 39851.25

Vidimo da primjena relativne kamatne stope ne daje istu konanu vrijednost ni u ovom
sluaju kad je m < 1 , pri emu se moe zakljuiti da ea kapitalizacija donosi veu
konanu vrijednost.

1.2.2. Konformni kamatnjak

Postavlja se pitanje je li mogue preraunati nominalnu kamatnu stopu p na takvu kamatnu

stopu p kojom e se, rjeom ili eom kapitalizacijom u nekom drugom vremenskom
intervalu, ostvariti jednaka koliina kamata, pa samim time i jednaka konana vrijednost.
Takav kamatnjak nazivat emo konformni kamatnjak i oznaavati ga sa p.
Dakle, konana vrijednost uz kamatnu stopu p i n ukamaivanja mora biti jednaka konanoj
vrijednosti uz kamatnu stopu p te m n ukamaivanja.

C 0 1 +

100

m n

= C 0 1 +
: C0
100

1 +
100

m n

= 1 +

100

n
n

p
p m

1 +
= 1 +
100
100
m

1+

p m
p
= 1+
100
100

p m
p
= 1+
1 100
100
100

m
p

p = 100 1 +
1 .

100

100
q

Analogno bismo za anticipativno ukamaivanje nali da je: q = 100 1

.
100

Budui da se u proraunima ee koristi kamatni faktor r nego sama kamatna stopa p

izvest emo formulu za konformni kamatni faktor:
1

m
p

100 1 +
1
1
1
100

1
p m
p m
p

m
= 1 + 1 +
r =1 +
=1+
=r
1 = 1 +
100
100
100
100

Dakle,
r = r

1
m

=mr.

Analogno vrijedi i za anticipativno ukamaivanje, tj.

1

= m = m .

Zadatak 1.

a) Odredite na koju vrijednost, nakon 5 godina, naraste iznos od 50000 N.J. koji je
uloen na banci uz 4% polugodinjih kamata.
b) Izraunajte konformni kamatnjak i provjerite da li uz njegovu primjenu i mjeseni
obraun kamata dobivamo istu konanu vrijednost.
c) Koliki bi bio odgovarajui godinji konformni kamatnjak koji bi davao istu koliinu
kamata. Provjerite rezultat.
Rjeenje:

10

a)

C 0 = 50000 , p = 4 (polugodinji), n = 5 2 = 10 (polugodita)

C10 = C 0 r 10 = 50000 (1.04) 10 = 74012.21

b)

n1 = 6 mjeseci, n 2 = 1 mjesec m =

n1
= 6 r = r m = (1.04) 6
n2

n = 5 12 = 60 mjeseci

C 60 = C 0 (r )

60

= 50000 (1.04) 6

60

= 50000 (1.04) 10 = 74012.21

c)

n
6 1
n1 = 6 mjeseci, n 2 = 12 mjeseci m = 1 =
r = r m = (1.04) 2
=
n 2 12 2
n = 5 godina

C 5 = C 0 (r ) = 50000 (1.04) 2
5

= 50000 (1.04) 10 = 74012.21

Zadatak 2. Izraunajte konanu vrijednost svote od 1000 N.J. na kraju este godine ako je:

a) obraun kamata svakih 6 mjeseci, a godinja kamatna stopa p = 52 ,

b) obraun kamata godinji, a godinja kamatna stopa p = 61 ,
c) obraun kamata dvogodinji, a godinja kamatna stopa p = 66 .
U sluajevima a) i c) usporedite konanu vrijednost dobivenu primjenom relativnog i
konformnog kamatnjaka.
Rjeenje:
a)

C 0 = 1000 , p = 52 , n = 2 6 = 12 (polugodita)
n1 = 12 mjeseci, n 2 = 6 mjeseci m =

pr =

n1
=2
n2

p 52
=
= 26 r = 1.26
m 2

11

C12 = C 0 r 12 = 1000 (1.26) 12 = 16012.04 (relativni kamatnjak)

r = r

1
m

1
2

= r , p = 52 r = 1.52
1

12
C12 = C 0 (r ) = 1000 (r 2 ) 12 = 1000 r 6 = 1000 (1.52) 6 = 12332.8

b)

C 6 = C 0 r 6 = 1000 (1.61) 6 = 17416.27

c)

C 0 = 1000 , p = 66 , n =

6
=3
2

n1 = 1 godina, n 2 = 2 godine m =

pr =

(konformni)

n1 1
=

n2 2

p
= 66 2 = 132 r = 2.32
m

C 3 = C 0 r 3 = 1000 (2.32) 3 = 12487.17 (relativni kamatnjak)

r = r m = r 2 , p = 66 r = 1.66
C 3 = C 0 (r ) = 1000 (r 2 ) 3 = 1000 r 6 = 1000 (1.66) 6 = 20924.18 (konformni)
3

12

1.3. KONANE VRIJEDNOSTI VIE PERIODINIH UPLATA (ISPLATA)

Razmotrimo sada sluaj kada se vie jednakih svota uplauju (isplauju) ravnomjerno u
jednakim vremenskim intervalima kroz n razdoblja. Pretpostavimo da je razdoblje
kapitalizacije jednako vremenskom razdoblju dospijea izmeu tih uplata i da je kamatna
stopa konstantna. Uplate mogu biti poetkom razdoblja pa govorimo o prenumerando
uplatama (isplatama), ili krajem razdoblja pa govorimo o postnumerando uplatama.
elimo izraunati konanu vrijednost svih tih uplata (isplata), tj. sve te jednake uplate R
zamijeniti jednom svotom na kraju n-tog razdoblja.
a) Prenumerando:

Neka je obraun kamata dekurzivni i uplate su poetkom razdoblja. Da bi se izraunala

konana vrijednost uplata treba raunati ovako:
na poetku prvog razdoblja je prva uplata R;
na poetku drugog razdoblja slijedi druga uplata R i pribraja joj se prva

svota ukamaena za jedno razdoblje: R + R r ;

na poetku treeg razdoblja dolazi trea uplata R, i njoj se pribraja druga

ukamaena za jedno razdoblje i prva ukamaena sada za dva razdoblja:

R + R r + R r2 .
Isti se postupak nastavlja za sva razdoblja redom, do poetka n-tog kada dolazi zadnja
uplata R. Konana vrijednost S n tih n prenumerando uplata jednaka je sumi svih uplata
pojedinano, ali svedenih na kraj n-tog razdoblja, tj.

S n = R r + R r 2 + R r 3 + ... + R r n 1 + R r n = R r + r 2 + r 3 + ... + r n 1 + r n

Izraz u zagradi predstavlja sumu prvih n lanova geometrijskog niza iji je prvi lan a1 = r ,
a takoer je i kvocijent q = r , pa imamo: S n = R r

rn 1
.
r 1

13

b) Postnumerando:

Konana vrijednost postnumerando uplata rauna se po jednakom postupku kao i onih

prenumerando. Razlika je u tome to uplate poinju jedno razdoblje kasnije i to posljednju
uplatu ne treba ukamaivati, jer joj je dospijee na kraju n-tog razdoblja:

S n = R + R r + R r 2 + ... + R r n 2 + R r n 1 = R 1 + r + r 2 + r 3 + ... + r n 2 + r n 1

Budui da je izraz u zagradi ponovo suma geometrijskog niza, ali sada s prvim lanom
a1 = 1 i kvocijentom q = r , imamo:

Sn

rn 1
= R
.
r 1

Vrijedi:

Sn = Sn r

Zadatak 1.

a) Neka osoba uplauje na banku poetkom svakog mjeseca svotu od 1000 KN. Koliko e
nakon godine dana imati na raunu ako je obraun kamata dekurzivni uz godinji
kamatnjak p = 15 , te uz primjenu konformne kamatne stope?
b) Koliko bi ta osoba imala na raunu nakon godine dana ako su uplate bile krajem
mjeseca?
Rjeenje:
a)

Izraunajmo prvo konformni kamatni faktor:

n1 = 12(mje sec i ), n 2 = 1(mje sec) m =
1

n1
= 12
n2

r = r m = r 12 = (1.15) 12 = 1.011714917

14

Potrebno je izraunati konanu vrijednost 12 prenumerando uplata od po 1000 KN, pa

imamo:
R = 1000 , r = 1.011714917 , S 12 = ?

Sn = R r

S12 = 1000 1.15

rn 1
r 1

1
12

12
(1.15)

1.15

1
12

12

1
= 1000 1.011714917

0.15
= 12954.19 KN
0.011714917

b)
12954.19

S
S
= 12804.19 KN
Iz relacije S n = S n r S n = n slijedi da je S 12 = 12 =
r
r
1.011714917

Naravno da vei iznos na raunu imamo kod prenumerando uplata budui da smo poeli
uplaivati mjesec dana ranije.

Zadatak 2. Koliko bi novca trebalo ulagati na banku poetkom svakog mjeseca kroz 10

godina da bi se na kraju desete godine imalo pravo podii 2000000 N.J.. Obraun kamata je
sloen, mjeseni i dekurzivan, a godinja kamatna stopa je p = 60 . Zadatak rijeite
primjenom konformne kamatne stope.
Rjeenje:
S n = 2000000 , p = 60 , n = 10 12 = 120
1

n1 = 12, n 2 = 1 m =

Sn = R r

1
1
n1
= 12 r = r m = r 12 = (1.60) 12 = 1.0399441
n2

S (r 1)
rn 1
2000000 0.0399441
R= n n
=
= 705.08
r 1
r (r 1) 1.0399441 (1.0399441120 1)

15

Zadatak 3. Koliko godina bi trebalo ulagati poetkom svake godine po 15000 N.J. ako se

eli utedjeti 300000 N.J.? Obraun kamata je sloen, godinji i dekurzivan, a godinja
kamatna stopa je 10.
Rjeenje:
R = 15000 , S n = 300000 , p = 10 , n = ?

Sn = R r

(1.1) n =

S (r 1)
S (r 1)
rn 1
rn 1= n
rn = n
+1
r 1
Rr
Rr

300000 0.1
+1
15000 1.1

(1.1) n = 2.818181 / log

log(1.1) n = log 2.818181

n log 1.1 = log 2.818181 / : log 1.1

n=

log 2.818181
log 1.1

n 10.871

16

1.4. SADANJE (POETNE) VRIJEDNOSTI VIE PERIODINIH UPLATA

(ISPLATA)

Vie jednakih svota R koje se javljaju u jednakim vremenskim razmacima zamjenjujemo

sada jednom svotom koja dospijeva odmah, tj. izraunavamo im sadanju vrijednost.
Uplate, odnosno isplate, opet mogu biti poetkom ili krajem razdoblja pa razlikujemo dva
sluaja.
a) Postnumerando:

Traimo poetnu vrijednost svih n uplata (isplata) koje dospijevaju krajem svakog
razdoblja kroz n razdoblja uz kamatnu stopu p. Obraun kamata je sloen i razdoblje
kapitalizacije jednako je vremenskom razdoblju izmeu dospijea tih uplata. Sadanja
vrijednost An tih n postnumerando uplata (isplata) jednaka je:

An = R

1
1
1
1
1 1
1
1
+ R 2 + ... + R n 1 + R n = R ( + 2 + ... + n 1 + n )
r
r r
r
r
r
r
r

An = R

rn 1
r n (r 1)

b) Prenumerando:
U sluaju kada su uplate (isplate) poetkom razdoblja, sadanju vrijednost raunamo
pomou formule:

An = R

rn 1
.
r n 1 (r 1)

Vidimo da i ovdje postoji veza izmeu sadanjih vrijednosti prenumerando i

postnumerando uplata: An = r An .

17

Zadatak 1.

a) Koliki bi iznos trebali danas uplatiti na banku ako elimo nakon svakih mjesec dana
(kroz sljedee dvije godine) osigurati isplatu od po 1000 KN? Banka odobrava godinji
dekurzivni kamatnjak p = 10 , uz konformni obraun kamata.
b) Koliki bi bio taj iznos ako elimo te iste isplate osigurati poetkom svakog od ta 24
mjeseca?
Rjeenje:
a)
Potrebno je izraunati sadanju vrijednost 24 mjesene postnumerando isplate od po 1000
KN. Izraunajmo prvo konformni mjeseni kamatni faktor:

r = r

1
12

= 1.10

1
12

= 1.00797414

Sadanja vrijednost te 24 postnumerando isplate je

12
1
.
10

24

1
r 24 1
1.10 2 1
A24 = R 24
= 1000
=
1000

= 21764.57
1 24
r (r 1)
1.10 2 0.00797414

1.10 12 0.00797414

Dakle, da bismo osigurali 24 isplate od po 1000 KN krajem svakog mjeseca uz godinji

kamatnjak p = 10 , moramo na banku uplatiti 21764.57 KN.

b)
Potrebno je izraunati sadanju vrijednost 24 prenumerando isplate, tj.

A24 = r A24 = 1.00797414 21764.57 = 21938.12

18

Zadatak 2. U banci imamo 50000 N.J. Koliko mjeseci moemo na temelju tog iznosa

podizati iznos od po 4000 N.J. poetkom mjeseca? Obraun kamata je sloen, mjeseni i
dekurzivan, a mjesena kamatna stopa p = 6 .
Rjeenje:

An = 50000 (sadanja vrijednost prenumerando isplata), R = 4000 , p = 6

An = R

rn 1
r n 1 (r 1)

1.06 n 1
50000 = 4000
1.06 n 1 0.06
(1.06) n = 3.41935 / log

n log 1.06 = log 3.41935

n=

log 3.41935
= 21.099
log 1.06

Dakle, 21 mjesec moemo podizati po 4000 N.J.

Zadatak 3. Netko danas uloi na banku 125000 N.J.. Koliko e mu ostati na kraju osme

godine ako krajem svake godine podie iz banke 15000? Obraun kamata je sloen,
godinji i dekurzivan, a banka odobrava 7.5% kamata godinje.
Rjeenje:
C 0 = 125000 , n = 8 , p = 7.5 , R = 15000
X = C8 S 8

C 8 = C 0 r 8 = 125000 (1.075) 8 = 222934.73

19

(1.075) 8 1
r8 1

S8 = R
= 15000
= 156695.57
r 1
0.075

X = C 8 S 8 = 222934.73 156695.57 = 66239.16

Zadatak 4. Neki tedia uloio je danas na tednju 10000 N.J., a zatim ulae jo 5 puta

krajem sljedeih 5 godina jednak iznos. Koliki je taj iznos ako je vrijednost svih uloga
zajedno sa kamatama na kraju desete godine 500000. Kamate su 42% godinje, a
kapitalizacija je godinja, sloena i dekurzivna.
Rjeenje:
C 0 = 10000 , n = 10 , p = 42

C10 + S 5 r 5 = 500000

r 5 1 5
r = 500000
C 0 r 10 + R
r 1

(1.42) 5 1
(1.42) 5 = 500000
10000 (1.42) + R
0.42

10

333336.94 + 65.62 R = 500000

65.62 R = 166663.06
R = 2539.82

20

Zadatak 5. Za kupnju automobila stigle su 3 ponude: kupac A nudi 17000 odmah, kupac B

10000 odmah i 19000 na kraju desete godine, a kupac C nudi krajem svake godine kroz 10
godina po 3000. Koja je ponuda najpovoljnija ako je obraun kamata sloen, godinji i
dekurzivan, a godinje kamate su 10%? Koja e ponuda biti najpovoljnija ako je godinji
kamatnjak p = 12 ?
Rjeenje:
Zadatak moemo rijeiti svoenjem na sadanju ili konanu vrijednost. Odluimo se za
sadanju vrijednost:
A = 17000

B = 10000 +

C = 3000

19000
19000
= 10000 +
= 17325.32
10
r
(1.1) 10

(1.1) 10 1
= 18433.7 najpovoljnija ponuda
(1.1) 10 0.1

Ako je p = 12 :
A = 17000 najpovoljnija ponuda

B = 10000 +

C = 3000

19000
19000
= 10000 +
= 16117.49
10
r
(1.12) 10

(1.12) 10 1
= 16950.67
(1.12) 10 0.1

21

1.5. VJENA RENTA

Obinu periodinu uplatu zovemo rentom. elimo li da broj renti bude beskonaan, tj.
elimo li na osnovu svote koju smo uplatili primati vjenu rentu moramo izraunati
graninu vrijednost An kada broj razdoblja tei u beskonanost.
Pretpostavimo npr. da elimo na osnovu svote C 0 osigurati bezbroj postnumerando renti
iznosa a. Neka je ta svota uloena na tednju uz sloenu dekurzivnu kapitalizaciju i
kamatnu stopu p. Na osnovu relacija za sadanju vrijednost n postnumerando uplata
(isplata) dobit emo:
C 0 = lim An = lim a
n

r 1
a
r 1/ : r
a
=
=
lim
lim n
n
r 1 n
r (r 1) r 1 n r / : r
n

1
rn = a
1
r 1

Dakle, ukoliko elimo osigurati vjenu postnumerando rentu veliine a, moramo na tednju
uloiti C 0 novanih jedinica, gdje je: C 0 =

a
.
r 1

ar
U sluaju prenumerando rente, na isti nain dobit emo: C 0 =
.
r 1

Zadatak 1. Izraunajte koliku svotu moramo uloiti poetkom sljedee godine ako elimo

primati vjenu postnumerando rentu krajem svake godine u iznosu od 20000 N.J.. Godinja
dekurzivna kamatna stopa je p = 10 .
Rjeenje:
a = 20000 , p = 10 r = 1.10

C0 =

a
20000 20000
=
=
= 200000 .
r 1 1.10 1
0.1

22

Zadatak 2. Glavnica od 100000 N.J. osigurava postnumerando vjenu godinju rentu u

iznosu od 12000 N.J.. Kapitalizacija je sloena, godinja i dekurzivna. Uz koju je godinju

kamatnu stopu odobrena tednja?
Rjeenje:
C0 =

a
/ (r 1)
r 1

C0 r C0 = a
C0 r = a + C0 / : C0

r=

a + C 0 12000 + 100000
=
= 1.12
C0
100000

Budui je r = 1 +

p
p = 100(r 1) = 100 0.12 = 12 .
100

23

2. ZAJAM
Zajam se odobrava na temelju ugovora izmeu zajmodavca (obino banka) i zajmoprimca
ili korisnika zajma. Ugovorom se utvruje iznos zajma, kamatna stopa, vrijeme i nain
otplate zajma. Zajam se otplauje anuitetima. Anuitet je periodiki iznos koji plaa korisnik
zajma, a sastoji se od dva dijela: otplatne kvote (dio kojim se otplauje nominalni iznos
zajma) i kamata.

2.1. OTPLATA ZAJMA JEDNAKIM ANUITETIMA

Osnovne pretpostavke koje emo koristiti kod ovakvog modela otplate zajma su sljedee:
obraun kamata je sloen i dekurzivan,
anuiteti su jednaki i dospijevaju u jednakim vremenskim razdobljima krajem
termina,
razdoblje ukamaivanja jednako je jedinici vremenskog dospijea izmeu anuiteta,
kamatna stopa je konstantna.
Koristit emo sljedee oznake:
C = visina zajma,
a = anuitet,
I k = kamate na kraju k-tog razdoblja,
Rk = otplatna kvota na kraju k-tog razdoblja,
C k = ostatak duga na kraju k-tog razdoblja,
p = konstantna kamatna stopa.

24

Zajam C treba otplatiti jednakim postnumerando anuitetima uz konstantnu kamatnu stopu

p. Budui da zajam C mora biti jednak sadanjoj vrijednosti n postnumerando anuiteta, lako
dolazimo do formule za anuitet: a = C

r n (r 1)
.
rn 1

Prikaimo shematski kako se provodi amortizacija zajma. Plan otplate najee se prati
kroz tzv. otplatnu tablicu u kojoj su redom navedeni: broj razdoblja, anuiteti, kamate,
otplatne kvote i u posljednjem stupcu ostatak duga na kraju k-tog razdoblja. Svaki redak
otplatne tablice predstavlja jedno razdoblje pri emu se u nultom retku tablice nalazi samo
iznos zajma (C0 = C).

Ik

Rk

Ck

C0

I1

R1

C1

I2

R2

C2

n-1

I n 1

Rn 1

C n 1

In

Rn

na

I = Ik

C = Rk

k =1

k =1

Pri tome se kamate dobivaju iz ostatka duga iz prethodnog razdoblja, tj.

I k = C k 1

p
100

i zatim se na temelju njih rauna otplatna kvota Rk , kao razlika izmeu anuiteta i kamata:
Rk = a I k .

25

Budui da se otplatnim kvotama otplauje nominalni iznos zajma, dug koji je preostao
rauna se tako da se od prethodnog ostatka duga C k 1 oduzme otplatna kvota Rk , tj.
C k = C k 1 Rk .
Posljednja otplatna kvota Rn mora biti jednaka ostatku duga u predzadnjem razdoblju
budui se njome mora konano otplatiti cijeli zajam.
Budui da se zajam zajedno sa sloenim kamatama otplauje anuitetima, suma svih anuiteta
mora biti jednaka sumi zajma i ukupnih kamata:
n

k =1

k =1

ak = C + I k .

Zadatak 1. Napravite plan otplate za zajam C = 100000 KN uz dekurzivnu kapitalizaciju i

jednake anuitete koji se plaaju krajem slijedee etiri godine uz godinji kamatnjak
p = 10 .
Rjeenje:
C = 100000 , n = 4 , p = 10

a=C

r n (r 1)
(1.10) 4 0.1
=
100000

= 31547
rn 1
(1.10) 4 1

Ik

Rk

Ck

100000

31547

10000

21547

78453

31547

7845

23702

54751

31547

5475

26072

28679

31547

2868

28679

126188 26188 100000

26

Kamate se dobiju iz ostatka duga iz prethodnog razdoblja: I k = C k 1

p
, i zatim se na
100

osnovu njih rauna otplatna kvota Rk , kao razlika izmeu anuiteta i kamata.

I1 = C0

p
10
= 100000
= 10000
100
100

R1 = a I 1 = 31547 10000 = 21547

C1 = C 0 R1 = 100000 21547 = 78453

Na isti nain nastavljamo u slijedee razdoblje:

I 2 = C1

p
10
= 78453
= 7845
100
100

R 2 = a I 2 = 31547 7845 = 23702

C 2 = C1 R 2 = 78453 23702 = 54751

Posljednja otplatna kvota R4 mora biti jednaka ostatku duga u predzadnjem razdoblju :
R 4 = C 3 = 28679
Osim
4

R
k =1

toga,

suma

svih

otplatnih

kvota

mora

biti

jednaka

ukupnom

zajmu:

= C = 100000 , a suma svih anuiteta jednaka sumi zajma i ukupnih kamata:

k =1

k =1

a k = C + I k = 100000 + 26188 = 126188 .

27

Zadatak 2. Odobren je zajam od 2000000 N.J. na 4 godine uz 25% godinjih kamata i

plaanje jednakih anuiteta krajem godine. Koliki je godinji anuitet ako je obraun kamata
sloen, godinji i dekurzivan? Izradite otplatnu tablicu.
Rjeenje:
C = 2000000 , n = 4 , p = 25

r n (r 1)
(1.25) 4 0.25
= 846883.46
a=C n
= 2000000
r 1
(1.25) 4 1

Ik

Rk

Ck

2000000

846883

50000

346883

1653117

846883 413279 433604

1219513

846883 304878 542005

677508

846883 169377 677506

Budui da posljednja otplatna kvota mora biti jednaka ostatku duga iz prethodnog
razdoblja, i time zajam u cijelosti isplaen, izvrit emo ispravak. Naime, mi smo za
vrijednost anuiteta uzeli priblinu vrijednost i zbog toga je zadnja otplatna kvota za 2 N.J.
manja. Iz tog razloga, poveat emo zadnju otplatnu kvotu za 2. Poto smo otplatnu kvotu u
4. godini poveali za 2, smanjit emo kamate I 4 za 2 kako bi

R 4 + I 4 bio jednak

konstantnom iznosu anuiteta 846883.

Dakle, zadnji redak otplatne tablice izgledat e ovako:
677508
4

846883

169375

677508

3387532 1387532 2000000

28

2.2. KRNJI ILI NEPOTPUNI ANUITET

Mogue je da se pri amortizaciji zajma dunik i vjerovnik unaprijed dogovore o visini

anuiteta amortizacije. Takav anuitet zvat emo dogovoreni anuitet. Budui da je jako
malena vjerojatnost da takav dogovoreni anuitet bude jednak analitikom anuitetu

r n (r 1)
imat emo za posljedicu da je zadnji anuitet manji od prethodnih. Stoga
a = C n
r 1

taj posljednji anuitet zovemo krnji ili nepotpuni anuitet i oznaavamo sa a . Raunamo
ga na sljedei nain:
zadnja otplatna kvota mora biti jednaka prethodnom ostatku duga,
zadnja kvota + zadnje kamate = nepotpuni anuitet

Zadatak 1.

Investicijski zajam od 100000 KN odobren uz 46.41% sloenih kamata

godinje amortizira se dogovorenim konformno kvartalnim anuitetom od 50000 KN. Treba

sastaviti plan amortizacije zajma.
Rjeenje:
C = 100000 , a = 50000 , p = 46.41

konformni kvartalni kamatnjak:

p
p = 100 4 1 +
1 = 10
100

Ik

Rk

Ck

100000

50000

10000

40000

60000

50000

6000

44000

16000

50000

1600

48400

17600

1600

16000

117600 17600 100000

29

Zadatak 2. Odredite koliko e godina trajati otplata zajma od 100000 KN uz dekurzivnu

kapitalizaciju, dogovorene anuitete u iznosu 30000 KN koji se plaaju krajem godine i

godinje kamate od 10%. Napravite plan otplate.
Rjeenje:
C = 100000 , a = 30000 , p = 10

r n (r 1)
a=C n
r 1
r n (r 1) a
= = 0.3
C
rn 1
1.1n 0.1
= 0.3
1.1n 1
K 1.1n = 1.5 / log

n=

log 1.5
= 4.25
log 1.1

Ik

Rk

Ck

100000

30000

10000

20000

80000

30000

8000

22000

58000

30000

5800

24200

33800

30000

3380

26620

7180

7898

718

7180

127898 27898 100000

30

2.3. MODEL ZAJMA S KONSTANTNOM OTPLATNOM KVOTOM

Izmeu zajmodavca i zajmoprimca moe biti dogovoren i model otplate zajma s

konstantnom otplatnom kvotom. Budui da se nominalni iznos zajma otplauje otplatnim
kvotama vrijedi:
n

R
k =1

=C,

odnosno, budui su otplatne kvote konstantne imamo: n R = C , pa je:

Rk = R =

C
.
n

Kamate u k-tom terminu raunaju se, kao i ranije, na ostatak duga u prethodnom terminu:
I k = C k 1

p
,
100

a anuitet otplate vie nije konstantan. Kako anuitet ini zbroj kamata i otplatne kvote
imamo:
ak = I k + R .

Primjer. Izradite otplatnu tablicu za zajam od 400000 KN odobren radnoj organizaciji na

4 godine uz 10% godinjih dekurzivnih kamata i plaanje konstantnim otplatnim kvotama.

Rjeenje:
C = 400000 , n = 4 , p = 10

R=

C 400000
=
= 100000
4
n

Otplatnu tablicu radimo na sljedei nain:

1. u razdoblje nula upisuje se samo iznos zajma C u stupac ostatka duga;
2. u stupac otplatna kvota upisuju se iznosi jednakih otplatnih kvota Rk = R od
razdoblja 1 do n ;

31

3. postupno se raunaju i unose za razdoblja k = 1,2,..., n iznosi:

a) ostatka duga C k = C k 1 R
b) kamata I k = C k 1

p
100

c) varijabilnog anuiteta a k = I k + R .

ak

Ik

Rk

Ck

400000

140000

40000

100000 300000

130000

30000

100000 200000

120000

20000

100000 100000

110000

10000

100000

500000 100000 400000

2.4. POTROAKI KREDIT

Potroaki kredit se najee odobrava uz obvezu uplate nekog dijela kredita odmah, u
gotovini. Nakon odbitka udjela u gotovini dobije se stvarni iznos potroakog kredita na
koji se primjenom kamatnog rauna pribrajaju ukupne kamate i time dobije ukupno
dugovanje. Iznos konstantnog mjesenog anuiteta dobijemo dijeljenjem ukupnog
dugovanja s brojem mjeseci na koji je odobren potroaki kredit. Koristit emo slijedee
oznake:

32

C = odobreni iznos potroakog kredita,

P = udio u gotovini,
C 0 = C P = stvarni iznos kredita nakon odbitka udjela u gotovini,
q = anticipativna kamatna stopa,
I = ukupne kamate,
I j = kamate u j-tom terminu,
n = broj obroka otplate,
R = prosjena otplatna kvota,
a = anuitet otplate.

Ukupno dugovanje

C0 + I

treba otplatiti sa n jednakih mjesenih anuiteta a. Dakle,

vrijedi:
n a = C0 + I , tj. a =

C0 I
+ ,
n
n

gdje su:

C0
I
= R prosjena otplatna kvota, a = I S prosjene kamate.
n
n
Obraun kamata kod potroakog kredita je anticipativan i koristi se jednostavni kamatni
raun. Ako je q godinja kamatna stopa, onda su godinje kamate u prvom otplatnom
razdoblju

C0 q
C q
, a mjesene 0
.
100
1200

Svaki termin otplauje se jedna otplatna kvota, a u j-tom terminu ostatak duga je
C j = C 0 ( j 1) R ,

33

pa su kamate u j-tom terminu (mjesecu)

Ij =

[C 0 ( j 1) R] q
1200

a ukupne kamate naemo po formuli:

I=

C 0 q (n + 1)
.
2400

Napomena:

Ako rate nisu mjesene ve se kredit otplauje svakih m mjeseci, uvedimo nove oznake.
Neka je:
m = razmak u mjesecima izmeu dospijea dviju rata kredita,
m = n m = rok otplate potroakog kredita u mjesecima,

n = broj rata otplate.

Tada su formule za kamate u j-tom terminu i ukupne kamate jednake:

Ij =

[C 0 ( j 1) R] m q

I=

1200
C 0 q m (n + 1)
2400

34

Zadatak. Potroaki kredit u iznosu od 2000N.J, odobren uz 20% gotovinskog uea,

amortizira se sa 4 kvartalna jednaka anuiteta. Odredite anuitet otplate, prosjene kamate te

niz planiranih kamata ako je godinji anticipativni kamatnjak q = 12 . Ukoliko se dunik u
trenutku uplate treeg anuiteta eli osloboditi duga u cijelosti koliki iznos treba uplatiti?
Rjeenje:
C 0 = 2000 0.2 2000 = 1600 , q = 12 , m = 3, n = 4
Ukupne kamate:
I=

C 0 q m (n + 1) 1600 12 3 5
=
= 120
2400
2400

Anuitet otplate:
a=

C 0 + I 1600 + 120
=
= 430
n
4

Prosjena otplatna kvota:

R=

C 0 1600
=
= 400
n
4

Prosjene kamate:

Is =

I 120
=
= 30
4
n
Ik Is

ak

Is

IK

430

30

400

48

18

430

30

400

36

430

30

400

24

-6

430

30

400

12

-18

1720 120 1600 120

35

Posljednja dva stupca tablice, tj. niz planiranih kamata ( I K ) i razlika planiranih i prosjenih
kamata ( I k I s ) posluit e nam u sluajevima kada se elimo osloboditi duga prije
krajnjeg roka. Ako se, npr., dunik u trenutku uplate treeg anuiteta eli osloboditi
preostalog duga, mora uplatiti prvo razliku kamata I k I s za prva dva razdoblja, jer je
plaeno manje nego to su planirane kamate. Pored toga treba platiti otplatnu kvotu i
kamate za tree razdoblje, te preostale otplatne kvote (u ovom zadatku samo R4).
2

X = ( I k I s ) + I 3 + R3 + R4 = 18 + 6 + 24 + 400 + 400 = 848

k =1

36