N a s l o v originals:

3JEKTPMY ECKME

L. M. PIOTROVSKIJ

MALUMH bl

Preveli s ruskog:
ZVONKO VISTRICKA i IVAN UREMOVIC

T E H N I ~ K AKNJIGA
ZAGREB

PREDGOVOR
Out ~Elektritkf strojevi~ prvebtveno su numijhnjeni elektrotehn.itkim
kadrovima sa srednjom struEnom naobrazbom, dacima srednjih tehnickih i
industrijskih Skola te studentima neelektrotehnitkfh fakultela. Ruski original
ovog djela odobzilo je Ministarstvo elektroindu,sttije Sovjetskog Saveza kao
ud2benik za elektrotehniEke tehnikume, tj. za.ikole kojima u nus otprtlike
odgovaraju etekrotehnitki odjeli mednjih tehnituh ikola.
U S o v j e t s k m Savezu ova je knjiga dodoiivjela niz izdanja u w l o . velikim
nakladama, a hrvatskosrpski prijevod uEinjen je prema treEem izdanju Stampa:
nom u pedeset tfsuta pzimjeraka. U neSlo opse2,nijem obliku L. Piotrovski i
M. Kostenko izdali su u ~Moskvislihru lcnjigu na engleskom jeziku pod nuslov m electrical Machines(<,o&to namijenjenu izvozu u one dijelove svijeta
gdje se ljudi sluie engleskim jetikom. Oce Einjenice o nizu izdanja, velikim
nakladama i izdavanju na stranom jezlku -uvjerljivije od svega svjedote o
izuzetno dobroj kvaliteti ovog udibenika. Stoga moiemo biti sigurni da Ee
hrvatskosrpski prijevod ovog djela biti od velfke koristi jugoslavenskim srednjim, indust4ifskim i visokoikolskim kadrovima pri nastavi i u pogonu.
Prilikom priredivanja hrvatskosrpskog fzdanja valjalo je, dakako, djelo
R
,
pdagoditi jugoslavenskim prilikaina. U t u vrhu upotrebljene su oznuke i standardi prema JUS, IEC i ISO, odnosno u Jugoslaviji uwijeieni simboli, pfimijenjen je zakonom propisani Medunarodni sistem jedinica i dosljedno su uvedene univerzalne i za nastavu aorne a za praksu pouzdane vslimnske jednad;tbe,
ito je napose bilo potrebno u poglavljima koja obradufu mgnetska polja. Od
sitnijih nadopunu valja spomenuti upudvanje Eitatelja opaskama na spedjalizirune knjige s tog po'drutja izdane u Jugoslaviji i ukazivanja na neke napretke
postignute u gradnji elektzitkih strojeva. Otklonjene .su, dakako, i zv.pn2ene
sitne autorove i tiskarske pogregke.
Terminoloike poteikofe pokugalo se prebroditi wkladivanjem prtjevoda
sa DapEevim ~Elektrotehnitkirnrjehrikoma, Wolfovim prijevodom Narnbergove
knjige nIspitivanje elektriEkih strojevar, Pinterovim ptfjevodom n a n h r o n i h
strojeva~,Petrovljeue knjige aElektrfEki strojevln i nTehniEkim priruEnikorna
poduzeEa Rude KonEar. U slutajevima kad su sva ta pomgalcl zakazalcl, zatraZen je savjet specijalista s pojedinih podnrtja. Potpuno su izostavljeni zastarjeli
termini aelektromotom silclcr i n m g n e t o m o t o m silm, a umjesto njih uvedenf
ispravni izrazi #inducirani (elektritki) naponr i nmgnetski naponr.
.Stampa >>MIRKO GEMBAROVSKI<' Nova Gradiska

SADRZAJ
Strana

Predgovor

DIQ PRVI

ISTOSMJERNI STROJEVI
Glava prua. Osnovni pojmovi o istosmjernom stroju .
1-1. Vrste istosmjernih strojeva
.
1-2. Princip rada imjeniEnog stroja
1-3. Princip rada istosmjernog stroja .
.
1-4. Pptenasti namot istosmjernog str3ja
.
1-5. Opis osnovnih elemenata istosmjernog stroja
Glava dmga. Namoti rotora istosmjernog stroja

2-1. CilindriEki rotor istosmjernog stroja

. .*
2-2. Klasifikacija namota cilindrihog xotora .
2-3. Jednostavni petljasti namot .
2-4. Primjer izvedbe jednostavnog petljastog namota
2-5. Jednostavni valoviti namot
.
2-6. Primjer izvedbe jednostavnog valovitog namota
2-7. Specijalne vrste jednostavnog valovitog narnota
2-8. Sloieni petljasti namot cilindriEnog rotora .
2-9. Sloieni valoviti namot cilindriEnog rotora .
2-10. Uvjeti simetrije
.
2-11. PraktiEka izvedba narnota
.
2-12. Spojevi izjednaEenja
.
2-13. Inducirani napon namota rotora .
2-14. Usporedba namota razlifitih vrsti .

Glava treCa. Magnetski krug istosmjernog stroja u praznom hodu

i osnovi njegovog prorahna .

3-1. Opkenito .
3-2. Magnetski krug istosmjernog stroja .
3-3. Magnetski napon zraEnog raspora .
3-4. Magnetski napon zuba rotora .
.
3-5. Magnetski napon jezgre rotora .
.
3-6. Magnetski napon polova i j a m a
.
3-7. Krivulja magnetiziranja stroja .
3-8. Brojhni primjer
. . .

Strana.

Glava Cetvrta. Protudjelovanje rotora istosmjernog stroja

4-1. Magnetski napon optereeenog stroja
.
4-2. PopreEni i izduini magnetski napon rotora .
4-3. Protudjelovanje rotora generatora .
4-1. Protudjelovanje rotora motora
.
4-5. BlmjEani primjer . .

62
62
65
66
68
69

Glaoa peta. Komutacija struje

.
5-1. ZnaEenje komutacionog procesa
.
5-2. Sustina komutacionog procesa .
.
5-3. Komutacija pri neizmjerno maloj brzini vrtnje rotora
v., = 0)
.
5-4. Komutacije pri v , = 0, r, = 0 i r.,.= 0 (pravocrtna komutacija) .
.
. . .
5-5. Komutacija pi1 v, a 0 s izraEunatim otporima r, i r,, .
5-6. Komutacija pri krajnjoj brzini vrtnje rotora (v, # 0) .
5-7. Krivocrtna komutacija pri b2 = bk .
.
5-8. Stupanj iskrenja
.
5-9. Odredivanje napona samoindukcije e~ .
5-10. Inducirani napon e~ pri b, > bk
,
.
5-11. Odredivanje vrijednosti induciranog napona vanjskog
polja ek .
5-12. Osnovni n a ~ n pobolj8anja
i
komutacije .
5-13. Zakret Eetkica od neutrale
.
5-14..PomoClni polovi
. . . .
5-15. Ekspelimentalno regulh-anje komutacije
.
5-16, Brojfani primjer ..
5-17. Kompenzacioni namot
.
5-18. Skra6enje koraka namota
.
5-19. Cetkice i njihov utjecaj na komutaciju .
'

Glava Sesta. Gubici i korisnost istosmjernog stroja

6-1. Klasifikacija gubit'aka
.. .
6-2. Gubici u bakru . .
.
6-3. Gubici u kontaktima Eetkica
6-4. Gubici u ieljezu
.
6-5. Ukupni gubici u ieljezu .
6-6. MehaniEki gubici
.
6-7. Gubici ventilacije .
6-8. Dodatni gubici
6-9. Korisnost stroja
.
6-10. BrojEani primjer
.

..

. .

Glava sedma. Istosmjerni generatori

.
7-1. Klasifikacija istosmjernih generatora
prema nafinu uzbude
. ..
7-2. Nominalni uvjeti rada i nominalne veliEine .
7-3. Energetski dijagram istosmjernog generatora i jednadiba
napona generatora .
. .

Strana

.
7-4. Elektromagnetski moment generatora
7-5. Jednadiba momenata generatora pri n = const .
7-6. Karakteristjke generatora
. . .
7-7. Generator s nezavisnom ozbudom .
.
7-8. Generator s porednom uzbudom. Uvjeti samouzbude .
.
7-9. Karakteristike generatora s paralelnom uzbudom .
7-10. Generator sa serijskom uzbudom .
.
7-11. Generator s mjeSovitom uzbudom .
. .
Glava osma. Paralelni tad istosmjernih generatora
.
8-1. ZajedniEki rad istosmjernih generatora .
. .
8-2. Paralelni rad porednih generabra .
. .
8-3. Paralelni rad kompaundqih generatora .
. .
Glava deueta. Istosmjerni motori .
.
.
. .
9-1. Obratljivost elektriEnog stroja .
.
. .
9-2. Klasifikacija istosmjernih motora .
.
9-3. Enegetski dijagram istosmjernog motora
. . .
9-4. Zakretni moment motora
.
. .
9-5. Puna mehaniEka snaga .
. .
9-6. Jednadiba momenata motora .
.
9-7. Jednadiba ravnoteie induciranih napona
9-8. Karakteristike istosmjernih motora
.
.
9-9. Uvjeti stabilnog rada istosmjernih motora
9-10. Pokretanje porednog motora .
9-11. Radne karakteristike porednog motora .
9-12. MehaniEke karakteristike porednog motora .
9-13. Regulacione karakteristike porednog motora .
. .
9-14. Regulacija brzine vrtnje promjenom napona mreie
.
9-15. Pokretanje i radne karakteristike serijskog motora
.
9-16. Regulacija brzine vrtnje serijskog motora .
9-17. Motor s mjeSovitom uzbudom
. .
Glavu deseta. Osnovni podaci o istosmjernim strojevima. Podrueja primjene
,
. . . .
.
10-1. Istosmjerni strojevj visokog napona
10-2. Generatori i motori za vuEu .
.
10-3. Motori i generatori poviSene snage
10-4. Strojevi normalnog tipa .
10-5. Generatori za svarivanje .
.
. .
10-6. Sti-oj s popreEnim poljem
.
. .
.
10-7. Strojevi s permanentnim magnetima
DIO DRUG1
@

'l!RANSFORMATORI
Glava jedanaesta. Osnovni pojmovi. Ustrojstvo transformatora
?,11-1. Osnovnj pojmovi
.
.
11-2. Osnovne vrste transfornitor;
. .
11-3. Nominalne veliCine .
11-4. Osnovni konstrukcioni elementi transformatora .

.
.

99
99
100
100
104
105
107
107
109
109
109
112
114
114
115
115
116
116
116
117
118
121

Strana

Glava dvanuesta. Prazni hod jednofaznog transformatora .

12-1. Metoda prouEavanja rada transformatora
.
12-2. Prazni hod jednofaznog transformatora .
12-3. Osnovni odnosi
.
12-4. Jednadibe napona u praznom hodu jednofaznog transfonnatora
12-5. Dijagram prazndg hoda jednofknog transfokatora
12-6 Gubici praznog hoda. Gubici u ieljezu .
12-7. Struja praznog hoda
.
12-8. Omjer transformacije
.
Glava trinaesta. Kratak spoj transformatora .
.
13-1. R e i i i kratkog spoja. Napon kratkog spoja .
.
13-2. Fizikalni uvjeti rada transformatora u kratkom spoju .
13-3. Reducirani transformator
.
13-4. Vektorski dijagram reduciranog transformatora u kratkom spoju
.
13-5. Nadomjesna shema tr'ansfdrmatora. ~ r o k u kratkog'spoja
t
13-6. Pokus kratkog spoja transfomatora
.
GEava Eetmaesta. Rad opteredenog transformatora .
.
14-1. Fizikalni uvjeti rada opteredenog transformatora .
14-2. Vektorski dijagrami opterebenog transf onnatora .
14-3. Pojednostavnjeni vektorski dijagram opterekenog transformatora
14-4. Promjena napona transformatora .
14-5. Korisnost transformatora
.
Glava petnaesta. Trofazni transformatori
.
15-1. Osnovni pojmovi .
15-2. Spojevi trofamih transfonnatora
.
15-3. Osobitost praznog hoda trofaznih transformatora .
15-4. Rad trofaznog transformatora pri kratkom spoju i opterdenju .
.
15-5. Rad transformatora pri nesimetrirnom optereeenju .
.
Glava s'estnaesta. Paralelni rad transformatora .
16-1. Uvjeti paralelnog rada transfonnatora .
16-2. Paralelni rad transformatora pri nejednakim omjerima
transfonnacije .
16-3. Paralehi rad transfdrmatora pri nejednakim' naponima
kratkog spoja .
16-4. Uvjeti pripadnosti transformatora istoj grupi spoja
.
Glava sedamnuesta. Prijelazne pojave u transformatorima .
17-1. Karakter prijelamih pojava .
17-2. Struja ukapEanja transformatora u p'raznom hbdu s kon:
stantnom permeabilno56u
.
17-3. Struja ukapEanja zasieenog transformatora u praznom
hodu
. . . .

.
17-4. Maksimalna struja kratkog spoja
17-5. Prenaponi u transformatorima
.
17-6. Prijelazni proces u transformatom s uzemljenom nul-taEkom
.
17-7. Prijelami proces u transformatoru s izoliranom nul-ta&om
. .
. . .
17-8. Mjere zaStite transformatora od prenapona .

. .

.
Glava osamnaesta. Specijalne vrste transformatora
. .
18-1. Autotransformatori .
.
18-2. Gubici u ieljezu i u namotima'autotran$ormatora
18-3. PodruEja primjene autotransformatora .
.
18-4. Tmnamotni transformaton
.
.
18-5. Transformatori za iivine .ispravljare
. .
. -- .
18-6. Transformatori za svarivanje .
. .
1'8-7;Mjerni transformatori .
18-8. Druge specijalne vrsti transformatora .

:
.
.

DIO TRECI,

SINHRONI STROJEVI

.
Glava devetnaesta. Osnovna znanja o sinhronim strojevima .
19-1. Osnovni pojmovi i princip djelovanja sinhronih sti-ojeva.
Tipovi sinhronih strojeva i neki podaci o sinhronim ge. .
neratorima
. . 19-2. Kratak opis osnovnih konstruktivnih elemenata turbogeneratora i hidrogeneratora .
Glava dvadeseta. Inducirani napon i namoti sinhronih strojeva .
. .
20-1. Pristupne primjedbe
.
. . .
20-2. Narin prouEavanja induciranog napona .
. . .
20-3. Inducirani napon u y o d i b
20-4. Pojam viSih ha~monika .
20-5. Osnovni elementi namota izmjeniene struje .
. .
20-6. Oblik autora .
.
.
Glava dvadeset p v a . ~ednoslojninamot'i s punim korakom i njihovi inducirani naponi .
21-1. Inducirani napon zavoja s punim korakom .
21-2. Koncentrirani jednofazni namot s punim korakom (jednoslojni) .
. .
21-3. Jdnofazni razdijeljeni nakot ' s punim koikom'(jed:
noslojni) .
.
21-4. Utjecaj razdiobe namota na viSe hpmonike napona .
21-5. Namatanje jednofaznog namota s punim korakom .
21-6. Principijelne sheme trofaznih jednoslojnih namota s
punim korakom
.
21-7. Utjecaj naEina spajanja trofaznih namota na velirinu i
oblik induciranog napona
.

Strans

Strana

21-8. Praktiirke sherne jednoslojnih trofaznih namota s punim

korakom .
Glava dvudeset druga. Dvoslojni namoti sa skrabenim korakom i

njihov inducirani napon .

22-1. Inducirani n a k n zavoja sa skraCenim korakom .
22-2. Inducirani napon namota sa skraeenim korakom .
22-3. BrojEani primjer
.
. .
22-4. Specijalni tjpovi namota .
.
Glava dvadeset trec'a. Magnetski napon namota izmjeniEne struje
23-1. Magnetski napon statora i njegova polja .
.
23-2. Magnetski napon svitka s punim korakom kod stroja sa
neistaknutim polovima .
23-3. Magnetski napon svitka u nekoj taeki raspora u bilo kojem trenutku .
. .
23-4. Magnetski napon razdijeljenog jednofaznog namota
.
23-5. Magnetski napon trofaznog namota .
.
Glava dvadeset Eetvrta. Reakcija sinhronog stroja .
. . .
24-1. Opbi pojmovi o reakciji sinhronog stroja .
.
24-2. Uzajamno djelovanje magnetskih napona rotora i statora
u trofaznom stroju .
24-3. Reakcija sinhronog generatora u ovisnosti o vrsti opteretenja
. .
. .
24-4. Reakcija pri kombiniranom opteredenju .
. .
24-5. Reakcija jednofaznog stroja .
.
24-6. Induktivni otpor rasipanja
.
Glava dvadeset peta. Dijagrami i parametri sinhronog generatora
25-1. Promjena napona pri opterebenju
.
. .
25-2. Osnovni dijagram napona
.
25-3. Preuredeni dijagram napona .
25-4. Odredivanje promjene napona Au .
25-5. Analiza dijagrama napona
25-6 BrojEane vrijednosti Xd,Xo, X o i koks
.
25-7. Pojednostavnjeni dijagram napona
.
25-8. PraktiEki dijagram napona
. .
25-9. BrojEani primjer
.
. .
. .

Glava dvadeset besta. Karakteristike sinhronih generatora .

26-1. Vrste karakteristika

.
26-2. Vanjska karakteristika
.
26-3. Regulacjona karakteristika
.
26-4. Gubici i korisnost sinhronih srojeva
.
Glava dvadeset sedma. Paralelan rad sinhronih generatora .
.
27-1. Prethodne primjedbe
. . .
27-2. Uvjeti paralelnog ukljuEjvanja jednofaznih generatora .
27-3. Uvjeti paralelnog ukljuirivania trofanih generatora
.
12

27-4. UkljuEivanje sinhronih generatora nletodom samosinhronizacije

.
.
27-5. Elektromagnetska snaga sinhronog stroja
.
27-6. Osnovni reiim rada sinhronog generatora
27-7. Paralelni rad pri M = var i i,, = const .
27-8. Sinhronizirajuh snaga .
27-9. PreoptereCenje generatora. Pojam o statistitkoj i dinamiEkoj stabilnoti
.
.
.
27-10. Dodatna elektromagnetska snaga sinhronih strojeva
27-11. Paralelni rad pri M = const ,i = var. Krivulja V-ohlika
27-12. Prebacivanje opterebenja pri paralelnom radu sinhronih generatora
.
.
27-13. Njihanja pri paralelnom radu sinhronih generatora
Gluva dvadeset osma. Rad sinhronog stroja u reiimu motora i
kompenzatora .
.
.
28-1. Osnovna manja o sinhronom motoru
.
28-2. Konstrukcione karakteristike sinhronog motora
.
28-3. Princip reverzibilnosti sinhronih strojeva
.
28-4. Dijagram napona sinhronog motora
28-5. Elektromagnetska snaga sinhronog motora .
.
28-6. Rad motora pri M = const i i, = var. V-krivulje .
28-7. Radne karakteristike sinhronog motora pri M = var.
i C, = const .
28-8. Reakcioni sinhroni i o t o r '
28-9. Sinhroni kompenzator
.
28-10. Osnovni podaci
.
.
Glava dvadeset deveta.. Udarni kratki spoj sinhronih strojeva
.
29-1. Definicije i oblicl udarnog kratkog spoja
29-2. Osnovne fizikalne predodibe. Pojarn o supravodljivom
h g u
,
29-3. Struje trofaznog kratkog spoja
29-4. Prijelazni i 1etimiEni induktivni otpori .
.
29-5. Vrijednost udarnih struja trofaznog kratkog spoja .

: :

DIO CETVRTI

ASINHRONI STROJEVI
Glava trideseta. Osnovna znanja o aiiihronim strojevima

..

30-1. Tipovi asihronih stroj'eva

.
30-2. Princip djelovanja trofaznog asinhronog stroja i reiimi
njegova rada . . .
. . .
30-3. Osnovni *iim rada asinhronog stroja .
30-4. Osnovni elementi konstrukcije trofaznog asinhronog
,
.
motora
Glcrva trideset p v a . Trofazni asinhroni stroj pri mirujubem rotoru
31-1. Prazni hod asinhronog stroja .
.
31-2: Kratki spoj asinhronog stroja

Strana

31-3 Zakretni transformator

31-4. Regulator faze
.

Glava trideset druga. Pojave u asihronom motoru za vrijeme vrtnje

32-1. Prazni hod
. . . .
32-2. Klizanje i frekvencija struje u rotoru .
32-3. Rad optereirenog asinhronog motora
.
32-4. Vekbrski dijagram asinhronog motora .
Glava trideset treCa. Zakretni moment asinhronog motora
33-1. Energetski dijagram
.
33-2. Zakretni moment asinhronog motora
.
33-3. Ispitivanje jednadibe momenta
.
33-4. Formula za prorarun zakretnog momenta
33-5. Utjecaj viSih harmonika na zakretni moment
33-6. BrojCani primjer
.

38-3 Reguliranjo brzine vrtnje promjenom broja pari polova

336
338

motora
.
38-4. Reguljranje bszine vrtnje'kaskadnik spajanjim
38-5. Reguliranje brzine vrtnje promjenom frekvencije mre2e

339
339
339
341
342
343
343
344
346
348
349
350

:
.

351

Glava trideset peta. KruZni dijagram asinhronog motora

.
35-1. Prethodne napomene
.
35-2. Osnivanje pojednostavnjenog krutnog dijagrama .
.
35-3. Kruini dijagram asinhronog motora
.
35-4. Pokusi pramog hoda i kratkog spoja
. . .
35-5. Konstrukcija k r u h o g dijagrma
.
35-6. Konstrukcija kruinog dijagrama za motor s promjenljivim parametrirna
35-7. BrojCani primjer
.
. ,
35-8. Precimiji kruini dijagram, prema Kostenku .
.

355
355
355
356
357
359

Glava trideset iesta. Pokretanje asinhronih motora

.
36-1. Karakteristike pokretanja asinhronih motora
.
36-2. Struje pokretanja asinhronih motora
.
36-3. NaCini pokretanja asinhronih motora
.
36-4. Direktno ukljueivanje motora na mreiu pri Up = U,, .
36-5. Ukljurivanje motora na mr&u pri Up < U, .
36-6. Pokretanje kolutnih motora .
36-7. Pokretanje kolutnog motora pri nesimetrihim otporima u krugu rotora
.
36-8. Asinhrono pokretanje sinhronih motora
.
36-9. Asinhrono pokretanje pomoi.u mjeSovitog spoja .

368
368
368
369
369

Glava trideset Eetvrtu. Radne karakteristike asinhronog motora

Strana

Glava trideset sedmu. Specijalni asinhroni motori

37-1. Tipovi specijalnih asinhronih motora
.
37-2. Motori s dvostrukim kavezom .
37-3. Motor s dubokim utorima
.

Glava trideset osma. Reguliranje brzine asinhronih motora

.
38-1. NaCini reguliranja brzine vrtnje motora
38-2. Reguliranje brzine vrtnje otpornikom u mtorskom

364
364
366

Glavu trideset deveta.. Specijalni reiimi rada asinhronog stroja i

specijalni tipovi asinhronih strojeva
,
39-1. Rad asinhronog stroja u reiimu generatora .
39-2. Reiim elektromagnetskog kofenja .
39-3. ReQini dvostrukog napajanja .
39-4. Asinhroni jednofazni motor .
39-5. Jednofazni motori s kondenzatorskim pokretanjem i jednofazni kondenzatorski motori
.
DIO PET1

KOLEKTORSKI ASINHRONI STROJEVI

Glava Eetrdeseta. Osnovlia znanja a kolektorskim strojevima iz.
mjeniEne struje. Jednofazni kolektorski motor
40-1. Osnovna znanja
.
.
40-2. Jednofazni inotor sa serijskom uzbudona
40-3. Vektorski dijagram jednofaznog serijskog motora .
:
40-4. Karakteristike jednofaznog serijskog motora .
.
40-5. Repulzioni motor
.
. ..
Glava Eelrdeset prrn~a.Trofazni poredni kolektorski motor .
41-1. Princip reguliranja brzine asinhronog motora i njegovog
cos cp pomoku uvodenja napona u rotorski krug .
.
41-2. Kolektor kao pretvaraC frekvencije .
41-3. Trofazni motor s porednom uzbudom .
41-4. Fazni kompenzatori .
.
Glava Eetrdeset druga. Kaskadni spojevi asinhronih strojeva
42-1. Prethodne prifnjedbe
.
42-2. Kramerova kaskada s mehanifkom vezom . .
42-3. Kramerova kaskada s elektiekom vezom
.
DIO SESTI

.
Glava eetrdeset treCa. Rotacioni pretvarari .
43-1. Vrste pretvarafa
.
43-2. Motor-genenator
.
43-3. Jednoarmaturni pretwraf
.
43-4. Princip djelovanja jednoarmaturnog pretvaraea
43-5. Odnos napona izmjenicne i istosmjerne struje
43-6. Odnos veliCina izmjenike i istosmjerne struje

.
.

.
.

43-7.
43-8.
43-9.
43-10.

RezultirajuCa struja u namotu rotora i reakcije kotve

Icarakteristike jednoarmaturnog pretvaraea .
Ostali o b ~ c rada
i
jednomaturnog pretvaraEa
.
Primjena jednoarmaturnog pretvaraEa .
.

.
.
.
.

430
432
433
433

DIO SEDMI
1

ZAGBIJAVANSE I HLADENJE ELEKTRICKIH STROJEVA.

RADIO-SMETNJE KOJE UZROKUJU ELEKTRICKI STROJEVI
I NJIHOVO OTKLANJANJE

Glcva Eetrdeset Eetvrta. Zagrijavanje i hladenje e l e k t r i a h

strojeva
.
.
44-1. Prethodne primjedbe
.
44-2. Osnovi zagrijavanja krutog tijela .
. .
44-3. Uvjeti odavanja topline .
. . . .
44-4. Zagrijavanje e l e k t r i m strojeva .
. .
44-5. Klasifikacija izolacionih materijala
.
44-6. Metode mjerenja temperatura
. .
44-7. Tennometarska metoda .
44-8. OtporniEka metoda .
. .
. .
44-9. Metoda uloienih temperaturnih davaEa .
.
44210. GraniEne dopustive temperature i graniho dopustivo
ugrijavanje e l e k t r i w strojeva
. .
44-11. Osnovni nominalni reiimi rada e l e k t r i m strojeva
.
.
44-12. Zagrijavanje pri trajnom isprekidanom r e h u rada
.
44-13. Hladenje i ventilacija elektri&ih strojeva

Glava Eetrdeset peta. Radio-smetnje koje uzrokuju elektri* strojevi i njihovo otklanjanje .
. . . .
. .
45-1. Definicije
. .
. .
45-2. Uzroci radio-smetnji pri radu elektritkih strojeva
.
45-3. S ojevi i metode za otklanjanje radio-smetnji
.
45-4. S$ojevi za otklanjanje smetnji za razne m t e strojeva

Abecedno kazalo

1
I

DZO PRVZ

STROJEVI

GLAVA PRVA

OSNOVNI POJMOVI 0 ISTOSMJERNOM STROJU

1-1. Vrste istosmjernih strojeva

Postoje dvije vrste istosmjernih strojeva.: a) kolektorski i b) unipolarni.

Kolektorski skoj na istosmjernu struju u sugtini je izmjenihi stroj, koji ima
specijalni dio, kolektor, i na njega prislonjen uredaj sa fetkicama pomoCu kojega se
jzmjenilina struja pretvara u istosmjernu.
Proces ispravljanja struje kolektorom uyeliko oteZava uvjete rada stroja. U
vezi stime bjlo je na poEetku ovoga stoljeCa iliz pokugaja d a se usavrgi takozvani
unipolarni scrq' na istosmjernu struju, koja je ideja bila poznata jog Faradayu. No
pokusi su pokazali da unipolarni stroj nerna nekih osobitih prednosti pred kolektorskim, pa Cemo u daljnjim izlaganjima govoriti $am0 o kolektorskom stroju.
1-2. Princip rada iz'mjeniiinog stroja

Na sl. 1-1 prikazana je jednostavna shema izmjeniEnog stroja. T u su N-S

dva nepokretna magnetska pola koji stvaraju konstantan magnetski tok Eije su
silnice, opCenito, usmjere~~c
od sjevernog pola N prema juinom polu S. U prostoru
izmedu polova vrti se rotor, na povriini kojega je smjeiten u dijametralnoj ravnini
zavoj abcd. Krajevi zavoja spojeni su na dva prstena nasadena na osovinu, pa se
stoga vrte istom kutnom brzinom kao i rotor. Na prstenove su prislonjene nepokretne lietkice A i B na koje je prikljuEen vanjski krug, koji se sastoji od bilo kakvog
trogila elektriEne energije.
Uzmimo da stroj na ~ l .1-1 radi kao generator, tj. njegov rotor dovodi se LT
vrtnju nekim pogonskim motorom, npr, parnoIn turbinom s konstantnom brzinom
vrtnje n i u zadanom smjeru, npr. u smjeru suprotnom kretanju kazaljke sata.
Primijenimo pravilo desne ruke na vodire ab i cd. Vidimo da je u trenutku prikazanom na sl. 1-1 inducirani napon u vodiEu ab usmjeren prema nama, a u vodiliu
cd od nas. U skladu s time struja u vanjskom krugu teEe od prstena 1kroz lietkicu A
na Eetkicu B i na prsten 2. Kada stroj radi kao generator, obiEno se smatra da lietkica
A, od koje se struja odvodi u vanjski krug, ima pozilivni potencijal i oznaliuje se s
predznakom plus (+), a Eetkica B, kroz koju, obrnuto, struja ulazi u stroj, ima
negativni potencijal i oznaEava se sa predznakom minus (-).

Pri zakretu rotora za 180" vodiEi ab i cd medusobilo zamjenjuju poloiaje,

pa se mijenja i predznak potencijala na Eetkicanla A i B kao i smjer struje u vanjskom
kfllgu.
Na taj nafin, u strujnom krugu koji sacinjavaju zavoj abcd i vanjski strujni
krug prikljufen pomoCu prstenova, djeluje izmjenicni inducirani napon i teEe izmjeniEna struja koja mijenja svoj smjer dva puta tokom jednog okreta rotora. Radi
jednostavnosti Cemo smatrati da se inducirani-napon vrenlenski mijenja sinusoidno
(sl. 1-2). Vrijeme T u toku kojega dolazi do jedne potpune izmjene induciranog
napona (ili struje), naziva se periodom induciranog napona (ili struje). Broj perioda u
jedinici vremena f naziva se frekvencijorn. OpCenito, kada straj inla p pari polova,
imademo za jedan okretaj rotora p perioda i, naravno, frekvencija induciranog napona u zavoju bit Ce:
f = pn.
(1-1)

za 180" Eetkica A Ce biti spojena s lamelom 2, ali prema prijahajem, imat Ce pozitivan potmjal, jer Ce se na nju dovoditi inducirani napon od vodih cd, koji zamjenjuje vodif ab pod sjevernim polom. Ponavljanjem ovih rasudivanja vidljivo je
da fetkica B h a uvijek samo negativni potencijal (-).
Na taj naEin, kako je rdeno, petljom abcd nastavlja se tok izmjenifne struje,
ali po vanjskom dijelu kruga struja tefe samo u jednom smjeru, tj. od pozitivne fetkica A prema negatibnoj fetkici B. Drugim rijefima, dolazi do ispravljanja izmjen i h e struje koja se nalazi u zavoju abcd u pulzirajuCu struju, koja teEe po vanjskom
krugu (sl. 1-4). Taj proces ispravljanja izmjenihe struje u zavoju u struju istog
smjera u vanjskom krugu nazivamo komutacijom struje.

gdje je n brzina vrtnje rotora. Na primjer, Eetveropolni stroj (p =-- 2) hrzine vrtnje
n = 1500 okrlmin radi s frekvencijom f
2 - 1500 okr lmin .= 2 1500
okrl(60 s) = 50 okrls = 50 Hz.

S1. 1-3. Principijelna shema istosmjernog stroja

SI. 1-4. Ispravljenii nducirani napon zavoja

1-4. Prstenasti namot istosmjernog stroja

SI. 1-1. Principijelna shema izmjenihog stroja

SI. 1-2.Iliducirani napon u zavoju

1-3. Princip r a d a istosmjernog stroja

Da bismo ispravili dobivenu struju iz prethodnog sluhja, tj. primorali je

da u vanjskom krugu teEe stalno u istom smjeru, postavljamo kolektor. U tom se

sluhju zavrSeci zavoja abcd prikljuEuju na dva bakrena segrnenta 1 i 2, koje nazivamo lameluma kolektma-(sl. 1-3). Lamele kolektora fvrsto se nasaduju na osovinu i paZljivo iz~lirajui prema osovini i medusobno. Na lamele se prislanjaju
nepokretne fetkice A i B, koje generator spajaju s vanjskim krugom.
Proces ispravljanja induciranog napona je najpogodniji tada, kad su tetkice
postav&m nu kolektmu tako da one prelaze iz jedne lamele nu drugu u onome trenutku,
kuda je inducirani napon u zavoju jednak nuli. U tom se sluhju u zavoju abcd, prema
prijagnjem, nalazi izmjeniEni napon, ali se svakoj od Eetkica dovodi napon sumo odredenog predznaka. Tako npr. u momentu koji je prikazan na slici 1-3 fetkica A
je spojena sa larnelom I i ima pozitivan potencijal (+), jer se na nju dovodi inducirani napon od vodiEa ab, koji se nalazi pod sjevernim polom (N). Pri zakretu rotora

Da bi se urnanjila veliEina pulzacije induciranog napona i struje u vanjskom

dijelu kruga, treba p o v h t i broj zavoja smjdtenih na rotoru. Poka2hno to na jednostavnom primjeru prstenastog rotora, na koji je spiralno namotan jednostad prstenasti namot (sl. 1-5). Izvodenje ovakva namota posve je lako. Neka je npr. broj
polova 2p = 2, a broj zavoja smjdtenih na rotoru 16. Namatanje zapotinjemo s nekim zavojem, koji smo oznaZili sa 1,zatim svih 16 zavoja s p o j h o medusobno u seriju
i to redom kako su smjdtenipa rotoru. SpojivSi kraj zavoja 16 na pofetak zavoja 1
dobivamo namot koji predstavlja jedan zatvoren sistem. Kdd se t&av namot vrti
u magnetskom polju, u svakom se zavoju inducira izmjeniLtni napon. Kad se rotor
vrti u smjeru kazaljke na satu, u svim zavojima koji se u dani moment nalaze pod
sje~ernirnpolom, indudrani je napon usmjeren od nas prema papiru, a pod juZnim
polom od papira prema nama. Na taj naEin razmatrani se namot u elektrifkom srnislu
sastoji od dva dijela, u kojima indudrani napon svih zavoja djeluje u istom smjeru.
No jedan dio induciranog napona u odnosu na drugi djelyje suprotno, pa ako se
oni nalaze u podjednakim uvjetima u odnosu na magnetsko polje, onda & zbroj
induciranih napona pri punom okretaju namota biti jednak nuli i to u s v h m
njegovom poloZaju u odnosu na polove, tj. u bilo kojem momentu. Drugim r i j e h ,
induckmi ~ p o numrtar
i
namota medusobno se urmte&q'u.
Da bismo iz ovakvog namota dobii istosmjernu struju, pouebno ga je spojiti s
vanjskim krugom pomoh filcsno smjdtenih ktkica. b t k i c e treba rasporediti tako,
da razlika potencijala izmedu njih bude najvda. T o se mo2e posti6-i na taj nafin da
Eetkice postavimo duZ linije geometrijske neutrale, koja prolazi sredinom medu-

polnog prostora. Teoretski je moguCe razmjestiti i-etkice direktno na rotoru (Eetkice

C i D na sl. 1-5), uz uvjet da izmedu njih i namota rotora postoji potreban elektrifki.
kontakt .
Takav razmjegtaj Eetkica ne pruia medutim potrebnu sigurnost rada stroja.
Mnogo je bolje da se one poloie na koletkor, koji je naEinjen od bakarnih lamela
izoliranih medusobno i od osovine. Svaki zavoj namota moramo sa vodiEem spojiti
s odgovarajukom lamelom kolektora; za to je potrebno 16 kolektorskih lamela.
Cetkice A i B na kolektoru smjeStaju se, kao i Eetkice na rotoru, u liniji geometrijske
neutrale i dijele namot na dvije paralelne grane: gornju, koja se nalazi pod sjevernim

polom i donju, koja se nalazi pod juinim polom. Ako na stezaljke F i G stroja prikljutimo trogila energije istosmjerne struje, onda Ce struja iz obiju grana namota teCi od
Eetkice A u vanjski krug, a zatim Ce se kroz Eetkicu B dovoditi natrag u stroj. U
skladu s dogovorom (vidi 1-2) Eetkica A se smatra pozitivnom, a Eetkica B
negativnom.
Premda se u svakom pojedinom zavoju namota pri njegovoj vrtnji u magnetskoin polju stvara izmjeniEili inducirani napon, ipak, rumatrajuCi shemu namota na
sl. 1,-5 vidimo, da se dijelovi namota koji sastavljaju njegovu gornju i donju paralelnu granu uvijek nalaze u polju odredenog polariteta i to : gornji dio nalazi se samo u
polju sjevernog polariteta, a donji uvijek samo u polju juinog polariteta. Prema tome
inducirani naponi koji nastaju u obje paralelne grane namota imaju uvijek jedan te
isti smjer u odnosu na Eetkice A i B. U skladu s time Eetkica A Eitavo vrijeme ostaje
pozitivna, a Eetkica B negativna. Pri dovoljno velikom broju zavoja pulzacije induciranog napona toliko se izgladuju, da napon na Eetkicama, a i struja koja teEe u vanjskom krugu, postaju praktiEki konstantni.po velifini. Sva provedena razmatranja lako
se mogu primijeniti na stroj s bilo koliko polova 2p (vidi dalje -e 2-4 i 2-6).

1-5. Opis osnovnih elemenata istosmjernog stroja

St. 1-5. Prstenasti rotor i prstenasti namot istosmjernog stroja

S1. 1-6. Uzduini i popretni presjek istosmjernog skoja

-I3 --kutitte Ectkicv-

I
iezgra glavnog pola; 2
namot glavnog pola; 3 polni nastavak; 4
jczgsa pomodnog pola; 5
namot pomodnOg pola;d
stator; 7
iaram; 8
letaj; 9
iezgra rotora; 10
vcntrlator; 11
n m o t rotora; I2
kolektor;

Istosmjerni stroj, kao uostalom svaki elektritki stroj, sastoji se od dva osnovna
dijela:
1. mirujukeg, predvidenog u osnovi za stvaranje magnetskog toka i
2. rotirajuieg, koji nazivamo rotorom i u kojem dolazi do procesa pretvaranja
energije jednog oblika u energiju drugog oblika, npr. mehaniae energije u elektritnu
ili obmuto.
Izmedu mirujukeg i rotirajukeg dijela nalazi se zracizi raspor.
MirujuCi dio istosmjernog stroja sastoji se od: 1) glavnih polova predvidenih za
stvaranje glavnog magnetskog toka; 2) pomohih polova, koji se stavljaju izmedu
glavnih polova i sluie za poboljianje uvjeta komutacije; 3) statora (sl. 1-6).
Rotor je u stvari cilindritno tijelo, koje se vrti u prostom izmedu polova, a
sastoji se od: 1) nazubljene jezgre; 2) namota mtora; 3) jarma s postoljem.
Navodimo kratak opis glavnih konstrukcionih elemenata istosmjernog stroja.
A. Glavni polovi. U procesu razvitka istosmjernog stroja konstrukcija
njegovog magnetskog sistema, a naroEito polova, pretrpjela je rnnogo izmjena.
Oblik kakav se daje polovima danas, vidi se na uzduZnom i popreEnom presjeku
stroja, Sto je prikazano na sl. 1-6 i posebno na sl. 1-7.
Glavni pol (sl. 1-7) sastoji se od jezgre I, koja je obiEno sastavljena od Eelitnih
lirnova debljine 0,5 do 1 rnm, i polnog namota 2, navuEenog na jezgru. Kroz polni
namot t&e struja uzbude. Sa strane okrenute k rotoru jezgra se zavrgava takozvanim
polnim nastavkom 3. Njegov je osnovni zadatak da olakSa prolaz magnetskom toku
kroz waEni raspor. Kraj polnog nastavka lagano se skobava, da bi raspored magnetskog toka pod polom bio ito pogodniji. U mehanitkom pogledu polni nastavak
sluZi boljem u h i t e n j u namota smjeStenog na jezgri pola.
Jedan od mogu8h natina izolacije polnog namota od jezgre polova prikazan je
na slici 1-7. zice namota namotane su na tuljak 4, izraden od izolirajukeg materijala, a namot je uhdCen na specijalnom nosah, nasadenom na jezgru. Da bi se

bolje hladio, namot se Eesto po visini dijeli na dva ili vi5e dijelova, izmedu kojih se
ostavljaju dovoljno prostrani ventilacioni kanali.
Polovi se pornodu vijaka 5 uEvrSCuju na jaram 6.

E. Jezgra rotora (9 na sl. 1-6). Sastavljanje jezgre od lameliranog Eeliia izvodi

se u smjeru okomitom na os stroja. CeliEna lamela ima nazuptan oblik prikazan na
sl. 1-9. Pri normalnim frekvencijama magnetiziranja (20.30 Hz) obitno je debljina
lamele 0,s mm. Pojedine lamele izoliraju se medusobno tankim slojem laka ili
slojem oksida stvorenog na povrSini Eelika. Debljina izolacije jest od 0,03 do
0,05 mm.
Cilj je ovakva naEina izrade rotora da se umanje vrtloine struje koje se razvijaju
u jezgri pri njenom okretanju u magnetskom polju, a usmjerene su paralelno s
osi stroja. Vrtloine struje uzrokuju gubitke energije, koja se pretvara u toplinu.
U masivnu rotoru ovi bi gubici bili veliki, Sto bi dovelo do smanjivanja korisnosti
stroja, te njegovog velikog zagrijavanja.
Za poboljganje hladenja rotora strojeva male snage izraduju se uzddni (osni)
kanali (sl. 1-9). Za strojeve srednje snage, jezgra rotora se izraduje od nekoliko
paketa debljine 4...6 cm. Izmedu paketa se ostavljaju radijalni ventilacioni kanali
liirine 8..,10 rnrn.

B. P o r n o h i polovi (sl. 1-6 i 1-8). PomoCni pol, isto kao i glavni, sastoji se
od jezgre 4 (sl. 1-6), koja zavrSava polnim nastavkom i namotom 5. PomoCni
polovi postavljaju se t a h o u sredirzu izmedu glavnih polova i uEvrliCuju se na jaram
vijcima. Jezgre pomoCnih polova sastavljaju se Eesto od lameliranog elektrotehnitkog
Eelika. 0 ulozi i znaEenju pomotnih polova vidi u 5-14.
C . Stator. Statorom se naziva miiujuki dio stroja na koji se uhrrCuju glavni i
pomokni polovi i pomoCu kojega se stroj uEvriCuje na temelj (6 na sl. 1-6). Dio
statora koji sluii za vodenje magnetskog toka glavnih i pomotnih polova naziva se
jaram 7.

S1. 1-9.CeliEni lim rotora

S1. 1-7.Glavni pol

SI. 1-8. Pornohi pol

1 - ium;2 - namot

Stator se izraduje od Eelika ili od lijevanog Zeljeza, Hto uglavnom zavisi o snazi
stroja. Ako promjer rotora ne prelazi 3 5 - 4 5 cm, tada se osim polova na stator
uhrrlituju joli i lehjni lititovi, koji nose legajeve (8 na slici.1-6). Ako promjer litita
prelazi 1 metar, obitno se prelazi na stojeCe IeZajeve, koji se postavljaju .odijeljeno od
statora na temeljnoj ploti stroja. Ugradeni, a ponekad stojeki lehjevi, izraduju
se kao valjni,, ti. kao kugliEni i valjkasti lefajevi. StojeCi lehjevi ponajEeSCe se
i mode kao klizm legajevi, uglavnorn s prstenastim podmazivanjem.
U strojeva s velikim promjerom rotora na stator se k s t o uhrrkhje nosat Eetkica. Iz retenoga je dakle vidljivo da konstrukcioni oblici statora mogu biti veoma
razliL5ti.

D. Rotor. U poEetku razvoja istosmjernog stroja prirnjenjivali su se masivni

rotori razlititih oblika: T-oblika, diskasti, prstenasti, koji danas imaju samo historijsko znatenje.
Dams se primjenjuju iskljuL5vo wpfasti rotori u obliku bubnja, izradeni od
lameliranog elektrotehnitkog Eelika odgovarajuk kvalitete.

Da bi se jezgri dala potrebna h r s t o h , zavrlini listovi paketa izraduju se od Pelika debljine 1...2 nun. Jezgia rotora se preHa s obiju strana pomdu odgovaraju6ih
steznika, koji se u W k u j u na osovinu ili se steiu vijcima.
U srnjeru osi duljina rotora prelazi duljinu polova za 2,s ... 5 nun sa svake strane.
T o se izvodi zato da se svede na minimum promjena vodljivosti magnetskog kruga,
koja nastaje pri malenim pomacima rotora duf osi (hod rotora).
Da se poboljHa hladenje strojeva male snage, mogu se na jezgru rotora prihrrstiti
specijalna krilca; strojevi velikih snaga obiho imadu na osovinu natisnut specijalan ventilator (10 na sl. 1-6).
Oblik utora rotora istosmjernog stroja prikazan je na sl. 2-19.
F. Namotrotora (11 na sl. 1-6). Isto kao i drugi dijelovi stroja i namot
rotora doilivio je niz promjena. U osnovi, suvremeni namot se sastoji od sekaja
koje su izradene u posebnim Sablonama i uloZene u utore jezgre. Namot se p d j i v o
izolira od rotora i uhrrS6uje u utore ponajprije pomob specijalnih drvenih k h o v a
(sl. 2-19). b n i dijelovi namota, tj. dijelovi koji izlaze iz utora, u M h j u se
bandabma (sl. 1-6) od M i b e %ice.Podrobno je namot rotora razraden u drugoj
glavi.
G. Kolektor (I2 na sl. 1-6 i sl. 1-10). Namot rotora spojen je na kolektor,
kofi je u stvari pravilno cilindriEko geometrijsko tijelo gto. se sastoji od posebnih
b a k r d lamela oblikovanih kao na sl. 1-10. Kolektorske lamele I patljiva se izoli-

raju jedna od druge (ponajEeSCe mikanitnim 1istiCima debljine 0,6 ...I mm), a isto
tako i od tijela stroja (mikanitnim obujmicama 2). Kolcktorska lamela, s izolacijom
izmedu susjednih lamela, Eini kolekrorski razmak. Spajanje namota s kolektorskim
lamelama izvodi se pomoCu posebnih uiadi nasadenih na zavrietke sekcija, i zalemljenih na krajeve lamela kolektora.
Za spajanje rotora stroja s vanjskim krugom sluii posebna naprava koja se
sastoji od poluge s Eetkicama, kuCiSta za usadivanje Eetkica (13 na sl. 1-6) i driata
,Eetica.

GLAVA DRUGA

NAMOTI ROTORA ISTOSMJERNOG STROJA

2-1. CilindriEki rotor istosmjernog stroja

S1. 1-10.

Kolektor

I
tcliezno tijelo; 2
mikanitna izolacija; 3
prorez
za spajanje kraja namota; 4
lamela kolcktorn; 5
konusni stezni prsten; 6
stczni vijak; 7- mikanitni
umetak

S1. 1-11.

DriaE fetkica

- Okvir drtafa fetkica; Z-fetkice; 3 - opruga za pritiskivanje; 4 - ute za vodenje struje

U strojeva male snage poluga se uEvrSCuje na leZajni Stit, a u onih velike snage na
stator. Poluga se obiEno izvodi tako da se moie zakrenuti za stanoviti kut, kako bi
se uEvrstila u potrebnom poloiaju. Poluga ima dio na koji se uEvrCuju kuCiSta Eetkica
i to okruglog ili pravokutnog presjeka, koji je pouzdano izoliran od tijela stroja.
Broj tih kuCi5ta obiEno je jednak broju polova. KuCiSte Eetkice sluii za stavljanje
jcdnog ili obiEno viSe driaEa Eetkica, od kojih se svaki sastoji od obujmice u koju se
stavlja Eetkica, uredaja za regulaciju sile pritiska Eetkice na kolektor (npr. opruga)
i gibljivog kabela za odvodenje struje od Eetkice do kuCiSta driaEa Eetkica.
DriaEi Eetkica imaju razliEite konstrukcione oblike, u ovisnosti od tipa stroja i
uvjeta njegova rada. Jedna od moguCih konstrukcija driaEa Eetkica prikazana je
na sl. 1-1 1. Za suvremcne elektrickc strojeva primjenjuju se ugljene, grafitne,
bakrene ili brontano-grafitne Cetkice, Eije su osnovne karakteristike date u tablici
5-2. Cetkice imaju razliEite presjelic (od 16 do 1280 mm2) u ovisnosti od veliEine
struje, i obitno prekrivaju radijalno dui kolektora dvije ili tri kolektorske larnele.
Svi driaEi Eetkica istog predznaka spajaju se medusobno sabirnicama, koje se prikljuEuju na vanjske stezaljke stroja.
.
H. ZraEi raspor. U istosmjernih strojeva male snage zraEni raspor izmedu
mirujukeg i rotirajuCeg dijela stroja iznosi svega 0,5 ...3 mm, a povekavi se do 10...
12 mm u strojeva velike snage. Na taj naEin u apsolutnom smislu raspor nije velik,
ali kako Cemo kasnije vidjeti, on znatno utjeEe na karakteristike stroja i njegov
rad.

Prstenasti rotor prikazan na slici 1-5 ,danas se viSe ne upotrebljava. T o se

moZe objasniti time Sto inducirani napon nastaje samo u onim dijelovima zavoja
koji se nalaze na povr5ini rotora i presijecaju silnice magnetskog polja; u onim
dijelovima zavoja, koji su smjeSteni unutar prstena, napon se ne inducira, jer
unutar prstena praktitki nema magnetskog polja.
Dogovorili smo se da Cemo sekcijom (svitkom) nazivati dio namota rotora izmedu
dvije lamele kolektora. U tom slufaju moie se reCi da svaka sekcija namota prstenastog
rotora ima sumo jednu aktivnu stranu. Na taj je naEin bakar namota loge iskorilten i
to je glavni nedostatak prstcnastog rotora.
C i d r i ~rotor nema taj nedostatak. Ovdje su sekcije smjeStene samo
po vanjskoj povrSini rotora (sl. 2-1). Dijelovi sekcije koji se nalaze u utorima
rotora i presijecaju silnice magnetskog polja nazivaju se aktivnim, a dijelovi koji se
nalaze izvan utora i sluie za spajanje aktivnih dijelova sekcije, nazivaju se teonim
dijelovima (glavama). Vidimo da sekcija namota cilindritkog rotora ima dvije aktivne
mane, a u svakoj od njih se pri vrtnji rotora u magnetskom polju pojavljuje inducirani
-napon. Kao rezultat toga, bakar namota se iskoriStava mnogo bolje, i to je glavna
prednost cilindritnog rotora i namota.

S1. 2-1.

Raspored stranica sekcije namota cilindritnog rotora

No cilindria namoti sloieniji su od prstenastih. Prije svega potrebno je obje

aktivne strane sekcije poloiiti tako, da se u njima inducirani naponi potpomaiu,
jer bi u protivnom sluEaju prijelaz na cilindritki rotor bio beskoristan.

Zbog toga se stranice sekcije smjegtavaju tako da sekcija po moguCnosti obuhvati.

St0 viSe silnica magnetskog polja odredenog polariteta. Na sl. 2-2 prikazan je u
razvijenom obliku dio oboda rotora, koji odgovara iednom oaru ~olova.Dio oboda
T, kOji odgovara jednome polu, naziva. se iolnirn ;azmak&
(kGrakorn). Krivulja
ABCDEFG, koja ima trapezni oblik, predstavlia raspodielu mametske indukciie
na paru polova: ab, ac i a d su tri sekcije Hirine yl. u p k o j je Gkciji yl = 7, tj:
razmak stranica a i b ove sekcije talino je jednak polnom razmaku.
U tom sluhju nastaje u stranicama a i b inducirani napon razliEitih predznaka,
koji unutar petlje sekcije djeluju u istom smislu (sl. 2-3). Sekcije ac i ad na sl. 2-2
imaju: prva y l < T, a druga y l > T. Petlja sekcije ab obuhvaka Eitav magnetski
tok pola, a petlja sekcije ac i adzahvab s m o onaj dio toga toka, koji odgovara razlici
povdine ABCD-Dce i ABCD-Ddg. Prema tome sekcija ab irna inducirani napon
e,b, koji je pri inaEe istim uvjetima uvijek veki od induciranih napona e, i ed

-8

Osnovni element cilindrirnog namota jeste sekciju (svitak) pod kojom, isto kao
i pri prstenastom namotu, razumijevamo dio namota izmeJu dvije lamele kolektora.
S obzirom na to kako su medusobno smjegtene te lamele, razlikujemo ove namote:
1)jednostavne pecljasre, 2) jednostavne valovire, 3) slo3ene petljaste i 4) slozene valovite.
Jednostavni namoti tine uvijek samo jedan zatvoreni sistem vodita; slofeni
namoti mogu saeinjavati i jedan i nekoliko takvih sistezna. U prvom sluEaju nazivat
Cemo slo2eni namot jedunput zatvoreninz, u drugom sluraju viSestruko zatvorenin~.
OpiSimo najprije jednostavne narnote, jer oni su najznatajnijil).
2-3. Jednostavni petljasti namot
Jednostavnim petljastim namotom naziva se onaj u kojega su i pohtak i zavrSetak sekcije spojeni na dvije uzastopne lamele kolektora. Na sl. 2-4a i b prikazane
su jednozavojne sekcije jednostavnog petljastog namota; strane sekcija koje le2e u
gornjem sloju prikazane su zbog jasnoCe punim linijama, a strane koje l d e u

S1. 2-2.Sekcija cilindrifnog rotors sa punim,

akratenim i proddenim koracima

2-2. Klasifikacija namota cilindritnog rotora

S1. 2-3. Indu$rani naponi u

sekGama cilindrihog rotora

Prakti&i se izraduju samo oni namoti u kojih je y 1 = ~i y l <T. Prvi se naziva

namot s punim (dijametrdnim) kmakom, a drugi sa skrdenim k o r a h . Namot s
proddenim korakom samo je inmtak, jer pored toga Hto nema prednosti pred
namotom sa skratenim korakom u odnosu na inducirani napon, treba viHe bakra
za Eeone dijelove.
Drugo pitanje koje je potrebno rijditi vezano je uz problem kako uhrHtiti
namote na povrHiu cilindriUrog rotora? Ako bismo ih uhHkivali u jednom sloju,
tj. u jednoj ravnini, Eeoni bi se dijelovi presijecali. Trebalo bi odmicati Eeone dijelove,
Bto bi bilo veoma komplicirano. Zbog toga namote istosmjemih strojeva stavljamo
u utme i ulaZemo ih u dva sloja (sl. 2-l), Hto je i karakteristilina osobina istosmjernih
namota. Sloj koji je b U i povrHini rotora nazivamo gmjim, a onaj, koji lei5 bliZe
dnu utora - dmjim. Vidimo da svaka sekcija cilindriEkog rotma imo dvije aktivne
snane, od kojih se jedna nalazi u gornjem sloju, a druga u donjem. Prijelaz iz gornjeg
sloia u donji i obrnuto provodi se u sredini Eeonog dijela, kako je to pokazano na
slici 2-1.
Na taj se naCin prijelaz od namota p r s t v t o g rotora na namot cilindritkog
rotora sastoji u tome, da unutarnje neaktivne strane sekcije prstenastog rotora
polaZemo na vanjsku p o d i n u ciJindri&og rotora, na udaljenost koja je jednaka ili
veoma bliza polnom razmaku. Druga strana sekcije mo2e se razmatrati kao dodatna, koja pweiava stupanj isKmiStenja baka namota, ali ne mi~ettjan j e g m fin'kalnu
bit.

SI. 2-4.Sekcije petljast~gnarnota: a) nekriiana; b) kriiana;

nifem sloju crtkano. Na sl. 2-4a druga sekcija, koja slijedi iza prve, leii desno od
nje, a na sl. 2-4b lijevo; prema tome namot prve vrste nazivanlo desnohodni, ili onaj
koji se ne krifa, a namot druge vrste lijevohodniili krifani.
Opkenito se sekcija moie sastojati od nekoliko zavoja. Na sl. 2-4c, prikazana je
dvozavojna sekcija jednostavnog petljastog namota. PromatrajuCi tu sekciju vidimo da
u svakoj njenoj aktivnoj strani ima toliko vodiEa, koliko ima vodib u sekciji. OpCenito, ako se sekcija sastoji od N zavoja, onda se svaka njena aktivna strana sastoii
od N vodib.
Pri izvodenju namota na svaku lamelu kolektora spaja se zavrgetak jedne sekcije
i poEetak slijedeCe, koja dolazi po sherni iza prve (vidi sl. 2-4a ili 2-4b). Svakoj
sekciji, naravno, odgbvara jedna lamela (jedan razrnak) kolektora. Ako je s broj
sekcija i k broj kolektorskih razmaka, onda je:
Da bismo ispravno smjestili namot na rotoru, potrebno je znati slijedeCe njegove
korake :
1) Detalji o namatanju razlifitih itihnamota elektriUih ?trojcvn mom. se nafi u knjizi V. Bedinnif: Namotirlektritkih rrrojeua i transfoorm~ora,izdanle Elehrotehnifkog v)esnlla. Ljubl~ana,1952. (op. red.).

a) korak namota po kolektoru, ili korak po kolektoru yk;

b) prvi dioni korak namota po rotoru ili prvi korak rotora yl;
c) rezultirajudi korak namota po rotoru y.
Osim koraka y l i y postoji joS i drugi dioni korak namota po rotoru ili krate,
drugi korak namota yz, odreden koracima jll i y.
Razinak yk izmedu kulektorskih lamela na koje je prikljufena sekcija, ixmjeren
brojem kolektorskih lamela, naziva se korakom numota po kolektmu ili jednostavno
kolekrorskim korakom. Vidimo da je kolektorski korak jednostavnog petljastog namota
jednak jednom .kolektorskom razmaku, tj. :

B>

i
4

Prvi korak namota po rotoru yl razmak je izmedu prve aktivne strane sekcije i
druge aktivne strane te isle sekcije. Taj korak mora biti priblifno jednak polnom
razmaku. U praksi korak yl izraiavamo brojem stvarnih utora koji su sadrfani izmedu
obiju aktivnih strana sekcije. Medutim pri prvom izuhvanju namota najbolje je
izmjeriti yl brojem tzv. elementarnihutora, a pod elementarnim utorom podrazumijevamo utor sa dvije aktivne strane, koje su smjeStene jedna iznad druge (sl. 2-5,a).
Takove utore obifno imaju strojevi s velikom strujom u grani i,. Ukoliko stvarni
utor sadrZava 4, 6,..., 2n, aktivnih strana, mofemo ga razdijeliti na 2, 3,..., n, elemerntarnih utora, kako to pokazuju iscrtkane linije na sl. 2-5, b i c. BuduCi da dvije
aktivne strane, tj. jedan elementarni utor, odgovaraju jednoj sekciji ili jednoj lameli
kolektora, vrijedi :
gdje je u - broj elementarnih utora..

Rezultirajuii kmak namota po rotoru y jest udaljenost koja se mjeri brojena

elementarnih utma izmedu oa'govarajuCih aktivnih strana, dviju sekcija, koje slijede
jedna iza druge prema shemi namota; pri tom pod odgovarajudim strananla sekcije
podrazumijevamo strane koje lefe u bilo kojem sloju, npr. u gornjem (sl. 2-4).
Izmedu rezultirajudeg koraka y i kolektorskog koraka yk postoji diiektna ovisnost. Stvarno, pri izvodenju namota smjeStamo pofetak iduCe sekcije za yk knlektorskih lamela iza pofetka prethodne. Istovremeno stavljamo po rotoru odgovarajuCe aktivne strane obiju sekcija u razmacima y elementarnih utora. L)a bi izvedba
namota, bila ispravna potrebno je da koraci yh i y budu u odgovarajuiem medusobnonz
odnosu, tako da hod namota .po rotoru ne zaostaje od njegova hoda po kolektoru,
i da ga ne presti2e.
Iz jednad2be (2-2) slijedi da jednom elementarnom utoru odgovara razmak,
od jedne lamele na kolektoru, pa je za sklad koraka yh i y neophodno da budu
b r o j h o medusobno jednaki, tj. :
Y=Yh.
(2-4)
Ako npr. pri izradi jednostavnog petljastog namota obilazimo kolektor korakom
yk, koji iznosi j e h u lamelu kolektora (yk = I), onda rezultirajudi korak namota
po rotoru mora biti jednak jednom elementarnom utoru (y = yh = 1, vidi
sl. 2-6).

Drugim kmakom y2 nazivamo razmak izmjeren brojem elementamih utora izmedu

druge aktivne strane neke od sekcija i prve aktivne strane slijedeie sekcije (sl. 2-4).
Kad znamo korake yl i y, mofemo odrediti drugi korak namota po rotoru y2.
Za petljasti namot vrijedi:

ili

y2 = y 1 - y

(2-5)

gdje pod yl i y2 razumijevamo njihove apsolutne vrijednosti.

2-4. Primjer izvedbe jednostavnog petljastog namota

S1. 2-5. Realni utori, koji se sastoje: a) od jednog; b) dva i

c j tri

elernentama utora

U suglasnosti s naprijed iznijetom karakteristikom jednostavnog paljastog

namota, prikazana je na sl. 2-6 njegova radijalna shema za 2p = 4 i s = k = 16.
Izvedimo namot kao desnohodni, s punim korakom. Tada je:

U jednom polnom razmaku sadriano je u/2p elementarnih utora. No Eesto

u nije djeljiv sa 2p bez ostatka, pa de tada, prema odabranom nafinu mjerenja,
korak yl biti jednak samo cijelom broju elementarnih utora. Prema tome u svakom
c i l i n d n n h namotu imamo :

gdje je

broj dijelova elementarnog utora' za koje ireba skratiti (-) ili produZiti

(+) sekciju u bdnosu na polni razmak, da se zadovolje potrebni uvjeti.

Da bismo namot izveli na jednostavan nafin, vrlo je va5m nummirati kolektorske

lamele, sekaje namota i utme u w e se one ulafu.
O z n a a o kolektorske lamele brojevirna 1, 2, J... 16, idu& u smjeru kazaljke
na satu. Imedbu namota pohjemo od lamele I, na koju Cemo prikljuEiti poEetak
prve sekcije. Ovu sekciju takoder oznahjemo brojem 1, ali zbog toga Hto sekcija
ima dvije aktivne strane, njenu Cemo prvu aktivnu stranu, koja leZi u gornjem sloju,
oznafiti sa brojem I i nazvati je poletkom sekcije. Drugu stranu, u donjem sloju,
oznafit demo sa brojem I' i mat Cemo je zavrSetkom sekcije.

PoEetak sekcije razmatrat Cemo kao njen osnovni dio i za prstenasti namot,
a zawsetak sekcije kao njen dopunski dio, koji poboljgava cilin&iEki namot u odnosu
na p~tenasti.Na isti Cemo naEin oznatiti sa brojern I utor b'kojemu ZeZi poEetak
sekcije I. Analogno uvjetno oznaEujemo i sve ostale sekcije. Vrijedna prednost
takva naEina oznaEavanja je u tome Sto su redni broj lamele kolektora, broj sekcije
i broj elementarnog utora, isti. Tako se npr. na lamelu kolektora 5 prikljuEuje
sekcija 5, tiji poEetak leZi u utoru 5, a na lamelu 9 sekcija 9, poEetak koje leZi u
utoru 9 itd.
Sekciju I-l'smjdtavamo. simetriEno u odnosu na lamele kolektora 1 i 2,
pri Eemu strana 1' u odnosu na st.ranu 1 mora bid smjestena za Eetiri elementarna
utora dalje. Zatim zavrgetak sekcije I' prikljuEujemo na lamelu 2 i time zavrsavamo
izvedbu prve sekcije.

Radi bolje preglednosti narnot sa slike 2-6 prikazan je u nadomjesnoj shemi

na sl. 2-9. Vidirno da narnot rotora istosmjernog stroja predstavlja stanovitu bateriju elemenata, spojenih serijski-paralelno: svaka grana namota sastoji se od niza
serijski spojenih sekcija, ali tako da sve grane u odnosu na vanjski krug rade pmalelno.
2

Svaka slijedeCa sekcija pomite se, u odnosu na susjednu, za jedanu larnelu po

kolektoru i- za jedan elementarni utor po rotoru (yk = y = 1).
btkice se na kolektoru stavljaju du2 geometrijske neutrale, da bi se, uz inaEe
jednake uvjete, postigao na njima najveCi napon.

S1.2-9.Nadomjesm ehema namota

prikazanog nu sl. 2-6.

S1.2-8.Neutralne osi na rotomi kolektom

Prema tome napon na sreaaljkmla srroja odreden je inddranim naponom sumo

jedne grane, a srruja I,, Koja teEe u vanjskom krugu, jednaka je sumi stmja pojedinih
manu.
U razmatranom slubju imamo 4 paralelne grane, tj. toliko koliko i polova.
Na taj je nath 2a = 2p = 4, a stmja I, = 4 i,.
OpCenito, ne kdemo da stroj irna 4 pola, vet 2p polova. Pri izvedbi narnota kao
na sl. -2-6, svakom polu odgovara jedna grana namota. Odavde slijedi d a je, u
jednostawrog pethtog rtMtota broj grana -namota(2a)jednak broju polova (Zp), odnosno & je broj pari gram (a) jednak broju pari polova (p), tj.

&=2p
Sl. 2-6.Radijalna shema jednostavnog petljastog
nainota ciiindriEnog rotora za 2p = 4; s = k= 16

S1. 2-7.Razvijena shema namota sa slike 2-6

Pri cilindriEnom rotoru moramo razlikovati polo2aj neutralne osi na rotoru i

njen polohj na kolektoru. Kao primjer pokazan je na sl. 2-8 dio sekcije petljastog
namota, kojega je aktivna strana smjdtena dusf neutralne osi rotora; tada se neutralr,a
os kolektora, odredena polohjem lamele na koju se prikljuhje zavdetak sekcijr,
m o k nalaziti na osi pola ili blizu nje.
Najprije temo pretpostaviti da stroj pokrete neki pogonski motor, prema tome
radi kao generator. U tom su sluEaju Eetkice A1 i Aa, od kojih se stmja odvodi u
vanjski krug, pozitivne, a ktkice B1 i Ba negativne. htkice istog polariteta, tj.
Pl-Aa i BI-Bay veZu se medusobno paralelno spojnim sabirnicama na koje se priMju& vanjski krug, koji saEinjavaju tram elektritne energije.

ili a = p .

(2-7)

Ova ovisnost jest najkarekteristibiji podatak za jednostavni petljasti namot.

Ako je struja u svakoj grani i, onda je:
U praksi mogu ktkice biti zakrenute od neutralne osi za neki kut. U tom
slubju & se grana sastojati djelomiho od sekcije s jednirn smislom induciranog
napona, a djelomitno sa drugim. Prema tome & rezultirajuCi inducirani napon
m e , a i na on izmedu ktkica, biti manji nego li pri polohju Eetkica u neutnlnoj osi. etkice su-enih
istosmjanih strojeva s pornohim polovima uvijek se smjebju 9to je mog& tabije u geometrijsku neutralu.
Namot prikazan na sl. 2-6 u radij om obliku, pokazan je na sl. 2-7 u
pdtladnijern razvijenom obliku. U oba su s ubja sekcije, kratko spojene Eetkicama,
nacrtane debljim crcama.

"t

2-5. Jednostavni valoviti namot

Na slici 2-10 prikazana je dvozavojna sekcija valovitog namota. Vidimo

da se njeni zavrkci razdvajaju, a u petljastog namota su se spajali (sl. 2-4).
To je bitna karakteristika valovitog namota.

Y = Yk.
(2- 12)
Drugi dioni korak valovitog namota yl dopunjuje prvi dioni korak namota
do njegovog rezultatirajuteg koraka y (sl. 2-1 1 a). Prema tome je:
y1 .fyz = y.
I

(2- 13)

2-6. Primjer izvedbe jednostavnog valovitog namota

Na sl. 2-12 prikazana je radijalaa shema jednostavnog valovitog namota

prema podacima: 2p = 4, s = k =-a= 15.
U skladu s naprijed navedenim formulama imamo:
S1.2-10. Dvozavojna sekcija
vdovitog namota

S1.2-11. Sekcija jednostavnog valovitog namota;

a) nekriianog; b) k r i h o g

15
3
y1 =---=
4
4

Pri izradi valovitog namota, isto kao i petljastog, na zavrlietak odredene

sekuje prikljuEuje se poEetak slijedete (sl. 2-11 a,b,). Ako se uz to namot smjelitava u elementame utore (sl. 2-5), onda broj kolektorskii lamela k mora biti
jednak broju sekcija namota s i broju elementarnih utora u, tj.:
k=s=u.

(2-9)

IzvodeCi valoviti namot neprekidno se premjdtamo po obodu rotora, a i

kolektora, svaki puta smjdtavajuu sekciju pod naredni par polova, prema shemi
(s1.2-11, a, b). Ako pri tom, nakon 8to obidemo jedanput kolektor, dodemo do
one kolektorske lamele koja se poklapa s pokmm, onda se takav valoviti namot
naziva jednostavnim. Ako ne dodemo na polaznu lamelu kolektora za jednu ranije,
imamo narnot koji se ne krifa ili lijevohodni namot (sl. 2-11, a), a pri prelasku
preko nje imamo k r W ili desnohodni namot (sl. 2-11, b).
Pri izradi valovitog namota potrebno je znati one iste korake, kao i pri petljastom namotu: korak namota po kolektoru yk i tri njegova koraka po rotoru
dva diona y l i y2, te rezultirajuti korak y.
Neka je p broj pari polova, a k broj lamela kolektora. U jednom obilasku
smjestimo na rotor p sekcija, a po obodu kolektora uEinimo p koraka, svaki po
yk larnela. Pri tome moramo doti do kolektorske lamele k F 1, gdje - 1 i
1
oznaliavaju da ne dolazimo do poEetne larnele, ili preko nje prelazimo za jednu
kolektorsku lamelu (sl. 2-11, a i b). Prema tome za jednostavni valoviti namot
vrijedi:
%Jyk=kFl,
odakle ie:

yk=y=-- 15- 1 - 7 ;
2

Tablica 2-1

Redoslijcd spajanja kolektorskih

lamela i sekaja iedoostavnog
.

3;

valovitog namota

1-8-15
7 - 14
6 - 13
5
12

y2=7-3=4.

P N ~dioni korak y l jednostavnog valovitog namota i njegov rezultirajuti korak

y, prikazani na sl. 2-lla, odreduju se na temelju istih rasudivanja kojem su odredeni odgovarajuti koraci jednostavnog petljastog namota (vidi 2-3). Slijedi:

S1. 2-12. Radijalna shema jednostavnog valovitog

namota cilindritkog rotora za 2p = 4; s = k = IS

SI. 2-13. Razvijena shema namota

sa slike 2-12

Numeraciju kolektorskih lamela, sekcija i utora provodimo isto onako kao

na slici 2-6. Pri izvedbi namota spajamo medusobno: kolektorsku lamelu 1, poEetak sekcije l u utoru l, njen zavrgetak l'u utoru 1 3 = 4 i na kraju kolektorsku lamelu I
7 = 8; odavde idemo na poEetak sekcije 8 u utoru 8 i njenom

zavrSetku 8' u utoru 11, lamelu kolektora 8 7 = 15 itd. Za olakSanje mofemo

napisati tablicu spajanja kolektorskih lamela, koja ujedno odreduje redoslijed
spajanja sekcija razmatranog namota (tablica 2-1).

Shema tog istog namota u razvijenom obliku prikazana je na sl. 2-13. Sekcije koje su kratko spojene Eetkicama, prikazane su debljim crtama.
RazmamjuCi sheme na sl. 2-12 i 2-13 vidimo da pri izvedbi jednostavnog valovitog namota spajamo smijski medusobno najprije sve sekcije koje se nalaze
pod oba j d n a pola, a zatim sue sekcije ispod oba sjeverna pola. Pri tome radi jednostavnosti smatramo sekcijom samo njenu gornju stranu, prikazanu punom linijom,
dok donju stranu sekcije prikazanu isprekidanom linijom, razmatramo samo kao
dopunu pwoj. Na taj nafin imamo samo dvije paralelne grane, tj. 2a = 2 ili
a = 1, iako je broj polova 2p = 4.
Radi boljeg pregleda prikazan je namot sa sl. 2-12 u nadomjesnoj sherni na
sl. 2-14.
Taj izvod mofe se uopCiti. Ako stroj ima 2p polova, onda Ce se, prema naprijed
opisanom naEinu izvedbe namota, jedna polovina sekcija smjdtenih pod svima p
polovima istog polariteta spojiti serijski izmedu sebe i obrazovati jednu granu
namota, a druga polovina pod svima p polovima drugog polariteta stvoriti Ce
drugu granu. Na taj je naEi kod jednostavnog vabvitog namota broj grana uvijek
jednak samo 2, nezavisno od broja polova, tj.:
2 a = 2 ili a = 1 .

(2-1 4)

Ova zavisnost je u stvari najkarakteristitnija osobina jednostavnog valovitog

namota i znahjno utjete na prorahn i konstrukciju strojwa.
UreUajem na kolektoru mogli bismo ograni8ti neophodni broj Eetkica koji
odgovara paru gram namota tj. na dvije npr. A1 i Bi (kao Hto se to radi kod tramvajskih motora). No obibo se odabire puni broj Eetkica, jednak broju polova. Time
se srnanjuje struja koja dolazi na drhE Eetkica i omoguCuje odgovarajuk smanjenje dimenzija kolektora. Osim toga s punim brojem Eetkica postiie se bolja simetrija namota. To se mofe vidjeti iz sheme na sl. 2-14. Kad je odabran puni
onda je sekcija 5 zatvorena preko spojne sakomplet Eetkica A1-Bl-AzB2,
birnice, tj, praktitki kratko spojena sa Eetkicama A1 i Az, a sekcije I i 9 kratko
se spajaju sa Eetkicama B1 i Bz. U tom se slubju svaka od paralelnih grana namota
sastoji od Hest sekcija, tj. namot je simetribn. Ako ostavimo samo dvije raznoimene Eetkice, npr. A1 i B1 i skinemo Eetkice A2 i Bz, onda kratkospojenih sekcija
ne& biti, no sada se grane sastoje od nejednakog broja sekcija, tj. gornja grana
od osam sekcija (5-12--4-11-3-10-2-9),
a donja samo od sedam (136-14--7-15-8-1).
Takav namot je nesimetritan i radi ndto loHije od s h e tritnog.
I2
4
11
3
10
1
MMMMM

2-7. Specijalne vrste jednostavnog valovitog namota

U nekirn slutajevima broj lamela kolektora k nije jednak broju sekcija s,

npr. s = 16 i k = 15. U tom se sluhju jedna sekcija izraduje kao mrtva. Ponekad
iu brojevi s i k takvi, da yk ne izraiavamo cijelim brojem; tada namot umjetno
zatvaramo spojnim vodifem, koji preuzima ulogu-sekcije. Podrobnije o tim vrstama valovitog namota vidi u specijelnim publikacijama.1)
2-8. Sloieni petljasti namot cilindriEnog rotora

U opCem slutaju korak petljastog narnota po kolektoru mok biti jednak bilo
kojem cijelom broju, tj. yk = m.Takav namot se naziva slodenim, a broj m b e fic~entomslodmsti. PolazeCi od prhcipa podudarnosti hoda namota po kolektoru
i rotoru ( 2-3), imarno za rezultirajuCi korak namota:
Prvi korak namota odreduje se prema jednadfbi (2-3). Drugi korak namota
je yz = yi -y = yi f m. Time se iscrpljuju karakteristike slo2enog petljastog
namota.

b.-

A+

S1. 2-15. Razvijena sherna sloienog dvostruko zatvorenog

petljastog namota za 2p = 4; s = k = 18

2p

Na slici 2-15 prikazana je otvorena sherna slofenog petljastog namoia za

4, s = k = 18. U skladu s izlo2enim imamo:

-4

BuduCi da je m = 2, spajamo poEev s. kolektorskom lamelom I medusobno

samo neparne lamele i tako zatvaramo namot, vrativSi se k lameli I. Da bismo
iskoristili parne lamele, moramo nmotati M kotvu namot u svernu s l i h prvome,
no nezavisan od njega u el&Ekom
pogledu. Na taj naEin nastaje.sistem.od dva
odvojena namota smjeStena na rotoru, koji rade paralelno. Ovakav namot nazivamo
dvostruko zatvorenim slo5enim petljastim namotorn.
+

S1. 2-14. Nadomjesna shema namota na 81. 2-12

:) Npr.

V. BedjaniE: Namori ebkfrit&ihrfroj& i rranrfonnofnro, Izdanje Elektrotchnitkog vjesnika, Ljubljana

1952. (op. red.).

BuduCi da svaki od ta dva namota moiemo razmatrati kao jednostavan petljasti namot, s brojem grana jednakim broju polova, za nag sluEaj imamo 2a
= 2 . 2 ~ 2 - 4 8 grana (ili 4 para grana). OpCenito, kada je yk = m, imamo:
2a = m - 2 p ili a = mp.
(2- 16)
Broj Eetkica ostaje jednak broju polova 2p, ali Birina svake Eetkice mora biti
takova da istovremeno mogu raditi svi namoti.
+2,
Ako su brojevi k = s. i yk medusobno nedjeljivi, npr. k = s = 17 i yk
ilobivamo jednostruko zatvoren slozeni petljasti namot. Stvarno, kolektorske lamele
i sekcije spajamo ovim redoslijedom: 1-3-5..
.17-2-4..
.6-16-1.
Kako
Cemo dalje vidjeti ( 2-10), u takvih namota ne mogu biti ispunjeni uvjeti simetrije, i to je njihov nedostatak. Unatot tome jednostruko zatvoreni slofeni petljasti namoti u posljednje se vrijeme znatno primjenjuju pri strojevima veCe snage.
U sloknih namota moguk je postiCi veCi broj grana a da se ne povebva
broj polova i to je glavna karakteristika takvih namota. Oni se primjenjuju pri
strojevima za velike struje, npr. generatorima za elektrolize.

- -

Uzmimo prvu varijantu. PohvSi od lamele I, dolazirno nakon pwog obilaska

kolektora do lamelg 1 8 8 = 17, tj. do lamele koja je dvije lamele
ispred polazne. Prema tome na rotoru neCemo dotido polaznog utora za dva elementarna utora. U daljnjoj izvedbi namota medusobno spajamo samo neparne
lamele i neparne sekcije 1-9-17-7
itd. l'ako nastaje namot s jednim parom

+ +

SI. 2-17. Razvijena shema slofenog jednostruko zatvorenog

valovitog namota za 2p = 4; s = k

A-

16

gram (a=l). Parne lamele i parne sekcije E i e drugi narnot, koji 'je nezavisan
od pwog i koji takoder ima jedan par grana. Slijedi da se na rotor smjdtavaju
dva namota koji rade paralelno i koji irnaju ukupan broj pari grana a = 2.
Takav namot nazivamo dvostruko zatvoremm. No pokatkad je svrsishodnije
izvesti slofeni, jedanput zatvoreni valoviti namot. Zato treba broj sekcija izmijeniti
tako da k i yk budu uzajamno prosti brojevi. Neka su npr. 2p = 4, s = k = 16
i m = a = 2. PomoCu izraza (2- lo), (2-1 1) i (2- 12) dobivamo:

A+

S1. 2-16. Razvijena shema sloienog dvostruko zatvorenog

valovitog namota za 2p = 4; s = k = 18

2-9. Slofeni valoviti namot cilindrihog rotora

Poslije jednog obilaska kolektora moiemo doCi na kolektorsku lamelu koja

se ne poklapa s poEatnon1 lamelom, vet odstupa od nje za 2, 3, ..., m lamela.
U tom sluEaju moiemo dobiti ne jedan, vet 2, 3, ...,m narnota, od kojih je svaki
jednostavan valoviti namot i ima jedan par grana 2a -: 2 ili a
1. Prema tome
svih m namota imaju v a n e ili odgovarajuCi par grana:

Rasudivanjem kao i u 2-5, dohivamo:

0stali koraci namota odreduju se prema jednad2bama (2-lo), (2-11) i (2-12).

PokaZimo izvedbu slofenog valovitog namota na primjeru. Neka su 2p = 4,
s = k = 18 i a = 2 (sl. 2-16). Tada je:
18 r 2
yk = --- = 8 ili 10.
2

Bud& da su k i yh uaajamno prosti brojevi, namot je jednosttuko zatvoren.

Razvijena shema tag0 namop prikazana je na slici 2-17. Natini izvedbe tog namota isti su kao i oni otprije. Podro'snija analiza pokazuje da je taj namot, za razliku od jednostruko zatvorenog sloZenog petljastog namota, s i m e t r i h . Broj grana
namota jest 2a = 4.
2-10. Uvjeti sirnetrile
Vidjeli smo da se namot rotora istosmjernog stroja sastoji od a parova strujnih
grana. Svaki par strujnih grana neki je elementarni stroj, koji radi sa ostalirna
paralelno. Paralelan rad tih strojeva bit ke najbolji ako su ispunjeni ovi uvjeti:
1) maki par grana struje mora se sastojati od jednakog broja sekcija, tj:
s -k = cijeli broj;
a
a
2) svaki par gram mora se nalaziti u jednakom broju utora, tj.:
u
- = cijeli broj;
a

3) maki par grana mora se nalaziti u istom polozaju u odnosu nu sistm polova;
zato je neophodno da bude:

2P - cijeli broj.

a
2-11. PraktiEka izvedba namota

Rekli smo da realni utor. istosmjernog stroja obiEno

1, 2, 3, ,. ..,na elementarnih utora i prema tome sadrZi 2, 4, 6,. .., 2na aktivnih strana (sl. 2-5).
Prijelaz od namota smjdtenog u elementarne utore na namot uloQn u realne
utore vrlo je jednostavan; potrebno je samo, polazeti od odredenih rafunskokonstrukcionih rjesenja, objediniti potreban broj elementarnih utora u jedan reaIan utor. U tom sluEaju moZemo govoriti o koraku namota yl u realnim utorima.
BuduCi da prvi korak namota mora biti pribliZno jednak polnom koraku, to je

U sluhju stepenastog namota ,311 nije cijeli broj.

Ha

No korak yl mora biti cijeli broj. Prerna tome stepenasti namot ima dva koraka
po realnim utorima, pri h m u je jedan od njih neSto manji od ya /nu i jednak bliZem manjem cijelom broju, a drugi neSto veCi od yl/na i jednak bliiem veCem
cijelsm broju.
Izvedba stepenastog namota sloZenija je od ravnosekcijskog, ali se ipak Eesto
primjenjuje u nekirn sluhjevima radi poboljsanja komutacije.
Izolacija namota i utora prikazana je na sl. 2-19. Utori istosmjernog stroja
imaju obiEno pravokutni oblik. Samo strojevi malene snage imaju utore trapeznog
oblika. Ponekad utori rotora ne idu paralelno s osi rotora, veC nest0 koso prema
njoj. Namoti se uhrSCuju u utor drvenim klinovima. Ako nema mjesta u utoru
po visini klinovi se zamjenjuju bandaZama od Zeljezne fice.
VodiEi u presjeku obiEno su pravokutna oblika, jer se na taj naEin najbolje
iskorigtava prostor u utoru. No pri malim presjecima vodiEa (< 5 rnmz) i trapeznim presjecima utora primijenjuje se okrugli bakar.
2-12. Spojevi izjednarenja

gdje je u broj realnih utora rotora.

Naprijed ( 2-10) smo govorili o uvjetima simetrije cilindrihog namota.

Ali uz pridhvanje pobrojanih uvjeta, vrijednosti induciranih napona razlititih

S1.2-18. Namot rotora: a - ravnosekcijski;

b - stepenasti

S1.2-19. Utor rotora

I
4

-izolacija
aloi pre8pana; 2 7 Izolacija zavoja; 3
sekcija (sntaba); 5 - izolacij'a
utora; 6 - vodie; 7 - klin

Pri smjegtaju namota u realne utore moZemo imati:

a) rav~sekcijskinamot, kojega su sve sekcije jednakih dimemija (sl. 2-18, a) i
b) stepenasti, kojega poEeci bilo kojih dviju sekcija l e k u jednom realnom
utoru, a njihoe krajevi u razliEitim utorima, te kojega Eeoni dijelovi sekcije imaju
naizmjence razne dimenzije (sl. 2-18, b).
U sluhju ravnosekcijskog namota imamo:
y b = Y1
- = cijeli broj
na
gdje je y l - prvi korak namota, izraZen u elementarnim uterima.

grana rotora viJepolnih strojeva mogu biti nejednake. T o se objagnjava magnetskom nesimetrijom stroja, poimence; nejednakoSCu magnetskih tokova polova
uslijed rakovina (lunkera) u lijevanom statoru, nedostacima pri izboru Zeljeza za polove, ekscentrifnim poloBajem rotora u odnosu na polove, razlititom veliEinom
zraEnog raspora itd. Magnetska nesimetrija uzrokuje pri vrtnji rotora pojavljivanje razlike potencijala izmedu onih taus namota rotora, Eiji potencijali normalno moraju bki jednaki, a to opet uzrokuje protjecanje dodatne struje izjedndenja I, od taEke s vigirn potencijalom prema taEki s manjim potencijalom.
Struja I, dodamo opterehje namot i Eetkice, uslijed Eega se pojavljuju dodatni gubici i pogodavaju uvjeti komutacije stroja.
Objasnimo to primjerom! Predpostavimo da stroj radi kao generator i da
namot rotora ima M r i grane, tj. 2u = 4 (sl. 2-20).
Ako bi sve grane namota radile jednako, tj. ako bi bili odrhni uvjeti simetrije
po svakoj bi grani prolazila jednaka struja, npr. ia = 100 A (sl. 2-20a). Neka
djelatni otpor svake grane, ukljuEujuCi ovdje i otpor kontakta Eetkica, bude
r, = 0,05Q; on& je pad napona u svakom namotu jednak:

UZuvjet da je napm na stezaljkama.generatoraU = 100 V, u rotoru se mora

u svakoj gnmi inducirati napon:
Pri tome su sve ktkice optereCene jednako svaka sa 200 A, dok u bakru namota nastaju gubici jednaki, po zakonu Lenza-Joulea :
2u Gara = 4 (101) A)2 0,05 51 = 2000 W.

Zamislimo sada da su zbog magnetske nesimetrije inducirani naponi pojedinih grana nejednaki, a iznose 100 V; 102 V; 107,5 V i 110 V (sl. 2-20 b).
BuduCi da je:
. = Ea-U
--.

?a

u prvoj je grani, brojeCi odozgo, struja ia = 0, u drugoj 50 A, u treCoj 150 A i u

Eetvrtoj 200 A. Pri tom je jedna od pozitivnih Eetkica neopteretena, njena struja
je 50 A, a druga jako preoptereCena, njena struja Ce biti 350 A. Negativne pak
Eetkice u konkretnom sluEaju bit Ce opteretene normalno. Pozitivna donja Eetkica
vjerovatno Ce iskriti. Gubici u bakru namota iznosit Ce:

melama 1-9-17,
i time uEiniti j e h u grupu spojeva.izjednaEenja. Ako bismo
zatirn stvorili grupe 2-10-18,
3-11-19,
..., 8-16-24,
dobili bismo stroj s
tzv. punim brojem spojeva izjednac'enja.
BuduCi da presjek voda izjednatenja iznosi obiEno 114 do 112 presjeka vodiEa
namota rotora, to uzrokuje znatan dodami potroSak bakra. Stoga pri strojevima
s relativno laganirn uvjetirna rada primjenjujemo jednu grupu spojeva izjednaEenja na jedan ili na dva realna utora, tj. svega se radi U/a ili U/2a grupa. Naprotiv
pri strojevima s tdkim uvjetirna rada, npr. valjaoniEki motori, istosmjerni turbogeneratori itd. uvijek se izvodi pun broj grupa spojeva izjednatenja.
Spojevi izjednatenja izvode. se i na strani kolektora (sl. 2-22 b) i na suprotnoj strani (sl. 2-22 a).

tj. bit Ce 1,625 puta veCi od gubitaka pri simetriEnom opteretenju.

i
S1. 2-21. Vodovi izjednaEenja pri a = 3

S1. 2-20. Raspored struje u namotu rotora; a ) pri magnetskoj simetriji;

b) pri magnetskoj nesimetriji

PreoptereCenje pojedinih grana i Eetkica uzrokovano strujama izjednahnja

moferno otkloniti ako tatke namota, koje imaju teoretski iste potencijale, spojimo posebnim vodouima izjednaEenja, Sto su u stvari bakreni v o d i ~po mogub
nosti 5to manjeg otpora. BuduCi da je svaki par grana namota jedan elementaran
stroj, koji ima jednu t a h odredenog potencijala, broj taEaka istog potencijala
n, stroja, sa a pari grana, jednak je a tj.:

n, = a .
(2-24)
Ove taEke rasporedene su po obodu rotora ravnomjerno. Razmak yy izmedu
dvije susjedne ta&e istog potencijala naziva se potemijalnim korakom, a mjeri
se brojem sekcija namota ili EdCe, brojem kolektorskih lamela. Iz reEenoga slijedi da je:
.

yY=5-=-.
a
a

(2-25)

Na sl. 2-21 prikazan je kolektor strnja koji ima 2p = 6, s = k = 24 i jednostav= p = 3, yy =.2413 = 8. Prema tome,
ako kao polaznu taEh uzmemo kolektorsku lamalu I, moramo je spojiti s la-

ni petljasti namot. U tom se sluEaju a

S1. 2-22. Vodovi izjednatenja: a ) pod Cconim

dijelovima (glavama); b ) sa strane kolektora

BuduCi da se pri petljastom namotu grana sastoji od sekcija koje se nalaze

samo pod jednim, bilo kojim parom polova (sl. 2-6), magnetska se smetnja
oEituje veoma snaZno. Podrobnija izutavanja pojava pokazuju da struje izjednaEenja, koje su po svom karakteru promjenljive, stvaraju pri protjecanju kroz namote rotora takva magnetska polja, koja nastoje da izglade postojeCu magnetsku
nesimetriju. T o maEi da one pojakvaju magnetski tok osnovnih polova tamo
gdje je on oslabljen uslijed npr. veCeg raspora, a slabe ga tam0 gdje je pojaean.
Spojevi izjednafenja s kojima ielimo izravnati magnetsku nesimetriju stroja,
nazivamo vodovima izjednaknja prve vrste. T i izjednaEivaEi primjenjuju se samo
pri petljastim namotima.
Valoviti namoti imaju tu prednost pred petljastim, da se njihove grane sastoje od sekcija koje obilaze obod rotora i rasporeduju se pod svim polovima kako
s pojahim, tako i s oslabljenim tokom. Prema tome je u valovitih namota magnetska nesimetrija znatno mania. U jednostavnih valovitih namota, gdje je a = 1,
spojevi izjednatenja nemoguCi su.
Pri sloienim valovitim namotima, gdje je a = my spojevi izjednaknja se primjenjuju, no u tom sluhju njihova se uloga mijenja. Da bismo pokazali o Eemu
se ovdje radi, razmotrimo sl. 2-23. Na njoj su prikazana dva posve jednaka jednostavna valovita namota, od kojih je prvi spojen na parne, a drugi na neparne kolektorske lamele. Paralelan rad tih namota moguC je tek nakon Sto stavimo Eetkice na kolektor. Kada bismo mogli dobiti takve uvjete rada, da otpor kontakta
Eetkica s lamelama, koje pripadaju obima namotima, bude sve vrijeme savrSeno
jednak, tada bi se struja optereienja dijelila na namote podjednako.

u stvamosti su otpori kontakata tetkica obiho za pojedme jednostame namote nejednaki i mijenjaju se u zavisnosti od Btavog niza uzroka. U koliko otpor
kontakata tetkica za jedan od jednostavnih namota postane bilo zbog Eega veCi,
devidno je da tada taj namot daje u vanjski krug mauju struju i obmuto. Dmgim
rijetima, ravnomjeran raspored struje h e d u obaju jednostavnih namota naruIava sea uslijed tega se n d a v a podjednaki mpored potencijala po kolektom, Ito
m o k dovesti do iskrenja stroja. Da bismo to izbjegli, spajamo s vodovima izjedn a h j a one ta&e obaju jednostavnih namota, koje teoretski moraju imati jednake
potencijale, no praktiiX5 ih nemaju zbog navedenih uzroka. Potencijalni korak
namota odreduje se iuazom- (2-25). U danom slubju sa k = s = 18 i a = 2,
dobivamo :
Na taj naLtin kolektoqku lamelu 6 moramo spojiti porn& voda izjednatenja s
lamelom 15, lamelu 7 s lamelom16 itd. Da bi sl. 2-23 bila jasna, na njoj su prikazaoa samo dva voda izjednatenja. Time se osigurava jednolik rad obaju jednos t a e namota, ukoliko lamele 6 4 5 , 7-16 itd. imajuprinudno jedaakepotendjale.. Vodove izjednabja takve vrsti nazivamo v o ~ ~ ~iq'eddenja
m a
druge

2-13. Inducirani napon namota rotora

Odredimo inducirani napon neopterekenog stroja, tj. inducirani nap,on praznoga hoda za sluEaj kada su Petkice postavljene u neutralnoj osi i kada je korak
namota yl = T (sl. 2-26 a).
r--TY~

S1. 2-24. Sekcija mjeSovitog namota

msci.

SI. 2-23. Vodovi izjednatenja dmge vrsti: 2p

ya = 8;y1 = S;yp = 3

= 4; s = k

SI. 2-25. rnjeSoviti namot: a) smjeHtaj u

utorirna; b) pojeditfaEna sekcija
18;

-U strojeva sa sloZenim petljastim namotima ptimjenjuju se vodovi izjednatenja obiju vrsta: vodovi izjednatenja prve vrsti izvode se pri svakom jednostavnom pedjastom namotu, a vodovi izjednatenja druge vrsti osiguravaju paralelpn
md obaju namota.
Godine 1910. Latur je predloZio vrstu mjdovitog namota ili takozvani Zabasti namot, koji u stvari ima u jednom rotom dva namota - petljasti i valoviti
(sl. 2-24).
Svaki namot sluZi za vodenje polovine ukupne struje i u isto vrijeme vrlii
funkdju spojeva izj-enja
u odnosu na drugi m o t . Na i.aj n&ir~nisu patrebni
spmijalni spojevi izjednahja. Broj zavoja i broj paralelnih grana sauja obaju
namota moraju biti jednaki. Mjdoxit n m o t izvodi se u &tiri sloja, pa se u utore
totora u h h dm dvaslojna nawta.
Srnjdtaj sekcija u u s o r b i pojedinaiha sekaja mjehvitog n m o a pnkazani su na 4. 2-25.

S1.2-26. lnducirani napon u napotu rotom; a) p n yl = T, b) pri y1 < T, c) kada

su Eetkice zakrenute od meutralne osi

Raspored magnetske indukcije u zrafnom raspom pod polom u podruEju

polnog koraka T obicno se pri istosmjernom stroju prikazuje trapeznom krivuljom
ABCD. Ako zamijenimo povrSinu ABCD, koju obuhvah ova krivulja, pravokutnikom AEFD iste veliEine s osnovicom T, dobivamo nednju vrijednost magnetske indukcije pod polom B,. Srednju vrijednost napona induciranog u jednom vodicu odredujemo prema zakonu elektromagnetske indukcije, tj.:
e, = I v B,.
Predpostavimo da je z broj vodih od kojih se sastoji namot rotora, a 242 broj
njegovih paralelnih grana. Prema tome se svaka grana sastoji od z / 2 a senjski
spojenih vodifa, a buduki-da inducirani napon stroja odreduje inducirani napon
jedne njegove paralelne grane, bit Ce: I

Ako je D promjer rotora, a n bnina vrtnjestroja, onda je:

v = xDn = 2 p ~ n .

2-14. Usporedba namota razliEitih vrsti

Zbog toga je:

gdje je @ tzv. korisni magnetski tok, tj. tok koji koristimo u rotoru za stvaranje
induciranog napona. Prema tome u konatnom obliku imamo:

VeliEine p, z i a izvedenog stroja su zadane; prema tome izraz (2-26) moferno pisati u ovom jednostavnijem obliku:
E,=Cn@,
(2-27)
gdje je konstanta stroja C = pzla.
Ako je namot rotora izveden sa skratenirn korakom (yl < T), onda se korisni
magnetski tok, koga koristi rotor, smanjuje (Srafirana povrSina na sl. 2-26 c).
Isti se rezultat postiZe i pri zakretaqiu Eetkica s neutralne osi (sl. 2-26 b).
U tom sluhju izmedu Eetkica dolaze vodiEi sa naponom razliEitog predznaka,
tj. sve izlazi tako kao da bismo smanjili magnetski tok korisno iskor3tavan od
rotora za stvaranje napona. Iskoriitavani dio toka prikazan je na sl. 2-26 c, grafiranom povr5iiom.
Tablica 2-2

Naziv namota

1I

YI = Y

Karakteristike namota

YI

Y2

1 I

Jednostavni
petljasti

Broj pari

YIF~

Suojevi srednje snage normalnog napona i vebe

snage i viSeg napona

mp

Strojevi male snaga i posve

niskog napona i strojevi
v d e snage nonnalnog i
niskog napona

SloZeN petljasti

'

95 *

Jednostavni
valoviti
1

Osnovno podrufje primjene

1-1 1
Y

yl

Suojevi malene snage i

etrojevi srednje snage viteg ili visokog napona

Strojevi srednje snage poviSenog napona

f1i

k
P

yl(petlja- yp(petljasti) y
sti) = ya
(vaoviti) = (valoviti)

= kip

Strojevi velike snage

P

U tablici 2-2 dan je izvod svih karakteristicnih osobina prije razmatranih

namota i pokazana su osnovna podrutja njihove primjene. Pri tome navodimo radi
orijentacije da pod strojevima istosmjerne struje male snage razurnijevamo one
do 50 kW, srednje snage od 50 do 500 kW i velike od 500 kW naviie. Isto tako
istosmjernim strojevima niskog napona smatramo one do 24 V, sniienog napona od
24 do 150 V, normalnoga od 150 do 500 V, a povi5enog i visokog od 500 V i viSe.

U novije vrijeme spomenute vetitine mjere se ovim jedinicamal): magnetski

tok 0 u voltsekundama (starija jedinica je maksvel, Vs = lo8 M), magnetska indukcija B jedinicom tesla (stara jedinica je gaus, T = lo4 G), povrSina S jedinicama m2
i cm2 (m2 = 104 cm2), I je dugina u metrima i centirnetrima (m = 100 cm), jakost
magnetskog polja H jedinicom amper po metru ili amper pocentimetru (A /cm =
= 100 A /m), magnetski napon V jedinicom amper (A). Permeabilnost vakuuma,
a praktitki i zraka i nemagnetskih materijala, iznosi (indukciona.konstanta):

GLAVA

TRECA

MAGNETSKI KRUG ISTOSMJERNOG STROJA U PRAZNOM

HODU I OSNOVI NJEGOVOG PRORA~UNA

gdje je H kratica jedinice in'duktiviteta henri = H = Vs /Am. Izmedu permeabilnosti

p tvari i indukcione konstante postoji veza:
p = h p o ili h = p / t ~ o ,
gdje je p, relativna permeabilnost (Eist broj).

(3-5 1

3-1. Opfenito
ProraEun svakog magnetskog h g a osniva se na zakonu magnetskog kruga.
U jednostavnom slubju zakon magnetskog kruga za njegov dio koji imapo Eitavoj
duZini konstantan presjek i magnetsku permeabilnost pice se u o b l i i :

gdje su:

V
R,,,

- magnetski tok razmatranog dijela magnetskog kruga,

- magnetski napon (uzbuda) duf razmatranog dijela magr~etskogkruga,
- magnetski otpor dijela,

p - permeabilnost dijela kruga,

I i S - duZina i povriina poprehog presjeka dijela.
1z teoretske elektrotehnike znarno da je:

gdje su:

H
B

- jakost magnetskog polja,

- magnetska indukcija.

KoristeCi se tim izrazima mofemo formulu (3-1) napisati u obliku:

S1. 3-1. Krivulje magnetiziranja

Za magnetske materijale permeabilnost p je ponekad vrlo velika a pri tome

promjenljiva velizina. Prema tome njenu zavisnost B = p H izrcchvaju za
te materijale u grafiaom obliku krivulje magnetiziranja B =f (H). Takve k r i d j e
su prikazane na sl. 3-1 za feljezo, ljeveno kljezo i lamelirano elektrotehnitko
feljezo. Krivulje su orijentacione, jer se pri zadanoj veliEini H indukcija B mofe
mijenjati u dovoljno znabjnim rasponima lSak i za jedan te isti materijal. Najveh
vrijednost B ima larnelirano elektrotehniEko feljezo. U skladu sa sovjetskim standardom GOST 802-54 razlikujemo Eetiri osnovne vrsti feljeza: 31, 32, 3 3 i
34. Brojevi 1,2, 3,4 odreduju stupanj legiranja ieljeza, npr. 1 - slabo legirano feljezo, 2 - srednje legirano feljezo, 3 - poviseno legirano, 4 - visoko legirano.
SadrZaj silicija: u feljezu 3 1 je 0,8 ... 1,8%, u feljezu 3 2 je 1,8 ... 2,8%, u
feljezu 3 3 je 2,8 ... 4,0% i u feljezu 3 4 je 4,O ... 4,80/,.
1) Pojedinosti o jedini-a
1961. (op. red.).

vidi u kniizi M. BrczinPfnk: Mjere i sistemi jedir~icn, Tchaieb hiiga, Zagr~b,

Prema naEinu obrade razlikujemo: a) toplo valjano feljezo i b) hladno valjano

Zeljezo. Donedavno se primjenjivalo top10 valjano feljezo, ali u posljednje vrijeme
sve veCi znafaj, osobito u gradnji transformatora; dobiva hladno valjano feljezo,
koje ima bolje magnetske karakteristike u smjeru valjanja.
Debljina lim&a je obitno 0,5 mm i 0,35 mm; dimenzije lista su obiEno 750 x
x 1500 m m i 1000x2000 mm.
Osnovne vrsti 5eljeza mogu imati raznolikosti. Podaci koji govore o vrijednostima
magnetske indukcije B za jakosti magnetskog polja H = 10, 20, 50, 100 i 300 A Icm,
nalaze se u standardu,GOST 802-54.
3-2. Magnetski krug istosmjernog stroja

Pri proraEunu magnetskog kruga istosmjernog stroja polazimo od glavnog

magnetskog toka @,,-pod kojim razurnijevamo sveukupni magnetski tok u zraEnom
rasporu duf polnog razmaka T u praznom hodu stroja.

Citav magnetski tok @, koji moramo stvoriti u jezgri pola jednak je sumi navedenih dvaju tokova, tj.:

1 @,I@, nazivamo koeficijentom rasipanja. ObiEno je

Koeficijent k,
k , = 1,12 ... 1,25.
Svi dijelovi kojima prolazi glavni magnctski tok predstavljaju magetski krug
swoja. RazmatrajuCi bilo koju silnicu toga toka vidimo da se magnetski krug stroja
sastoji od pet dijelova, koji se jedan od drugoga razlikuju i po geometrijskim dimenzijama i po svojim fizikalnim svojstvima. Nazivi dijelova i njihove osnovne karakteristike nalaze se u tablici 3-1. ProraEun magnetskog napona po paru polova izvodi
se za srednju silnicu glavnog toka (sl. 3-2). BuduCi da magnetski tok @, prolazi
redom, serijski po svim dijelovima magnetskog kruga, magnetski je napon po paru
polova u praznom hodu:
Pri proratunu pojedinih komponenata tog zbroja smatrat Cemo da su, osirn
toka @, zadane i geometrijske dimenzije svih dijelova. Time se mogu odrediti
magnetske indukcije tih dijelova (izraz 3-4). No u prvom proraEunu stroja obiEno se
ide obrnutim redoslijedom, tj. odreduje se presjek S odredenog dijela, a pri tome se
zadaje dopulitena indukcija B na tom dijelu.
Izbor ove ili one indukcije jedan je od znatajnih momenata u proraEunu stroja.
Stvarno, ako za bilo koji dio izraden od feljeza uzmemo veCu indukciju B, onda pri
zadanoj vrijednosti toka a,dobivamo manji presjek S i naravno, stroj s manjom
masom ieljeza. Ali veCa indukcija zahtijeva za svoje stvaranje veCi magnetski napon,
tj. pri zadanoj struji uzbude i,, viSe bakra. Pri tome se obiEno dobivaju strojevi
manjih dimemija ( manjih vanjskih dimenzija i manje mase), no vilie Ce se utroHiti
bakra. Pri izboru manje indukcije sve se postiZe obmuto. Prema tome zadatak proTablica 3-1
Magnetski krug istosmjernog stroja

S1. 3-2. Magnetski kmg istosmjernog stroja

Naprijed ( 2-13) smo vidjeli da ako namot izvedemo s punim korakom (yl=
= T), a Eetkice stoje d u i geometrijske neutralne osi, sav se tok @, iskoriitava za
stvaranje induciranog napona E, tj. @, je u stvari korisni tok @ (izraz 2-26). Suvremeni strojevi s pomoCnim polovima i punirn'ili slabo skraCenim korakom namota
rotora gotovo potpuno zadovoljavaju tim uvjetima. Prema tome u daljnjem razmatranju Cemo smatrati da je u praznom hodu stroja nlegov korisni magnetski tok jednak
gle,.mome, tj. :
@ = @.,
Na slici' 3-2 prikazan je u shematskom obliku presjek Eetveropolnog istosmjernog stroja bez pomoCnih polova (da ne bismo zamrsili sliku). BuduCi da
svi polovi stvaraju jednake magnetske tokove, dovoljno je razmotriti samo jedan par
susjednih polova.
Polovina glavnog toka pokazana je na. slici trima magnetskim silnicama, od
kojih dvije zauzimaju krajnji polofaj, a jedna prolazi izmedu njih.
Pored glavnog toka postoji jog i rasipani magnetski tok a,, koji ne proniEe
namote rotora i ne uEestvuje u stvaranju induciranog napona. Na sl. 3-2 rasipani
tok prikazan je dvjema silnicama, I i 2.

Broj
dijela

Naziv dijela

1
4

Sloj zubi
(zubi?

Jezgra pola s polnim

nastavkom

@,

1 1 i I /
B9

Sfi

Hfi

2 hfi

Vfi

jektanta sastoji se u iznalaZenju najbolje varijante koja dogovara onirn tehnitkoekonomskim pretpostavkama, na kojima se osniva proratun (cijena feljezu,' bakru,
deficimost odredenog materijala, uvjeti rada stroja itd.).
Valja primijetiti da naprijed izlofena shvaianja, a i dalje izvedeni primjeri proratuna magnetskog napona, imaju u znatnoj mjeri opCi karakter, tj. jednako su
pogodni za proratun magnetskill krugova elektritkih strojeva, nezavisno od
tipa stroja.

3-3. Magnetski napon zraEnog raspora

Na sl. 3-3 prikazan je raspored magnetske indukcije B u zrahom rasporu duf
polnog razmaka 7, tj. u popretnom smjeru.
Na isti je natin na sl. 3-4 dan raspored indukcije u zraEnom rasporu stroja u
dufinskom smjeru, tj. du2 rotora.

SI. 3-3. Raspodjela magnetskc indukcije u

rasporu duZ polnog rumaka

SI. 3-4. Raspodjela magnetske indukcije u

rasporu po duZini rotora

U oba smjera postoje mjesta i s veCom i s manjom indukcijom. Ove stvarne slike
rasporeda indukcije u rasporu nisu zgodne za proraEun zato ih zamjenjujemo drugim
p o r a h k i m slikanza, koje omoguhju s jedne strane provedbu proraeuna na najjednostavniji n a a , a s druge daju dovoljno taEne rezultate., Metodu po kojoj se
stvarna sloZena slika zamjenjuje s proratunskom nazivamo metodom reduciranja, a
u elektromehanici h a vaino znatenje.
Ovdje se ta metoda primjenjuje na slijedeCi na8n. Trapezna krivulja na sl.
3-3 zamjenjuje se s pravokutnikom Eija visina iznosi Bs, a odgovara.najveCoj indukciji u rasporu, dok je osnovica odabrana tako da bi povrSine koje obuhvabju
stvarna i proratunska krivulja bile jednake. Osnovicu pravokutnika b' nazivamo
poraEunskim polnim lukom, a odnos:

prorabnskinz koeficijentom prekrivanja. T o je jedna od veoma vaZnih veliLtina elektromehanike. U istosmjernih strojeva bez pomoknih polova a' = 0,7 ... 0,8,
a u strojeva s pomodnim polovima a' = 0,62 ... 0,72.
S druge strane, krivulja na sl. 3-4 zamjenjuje se sa pravokutnikom Eija je
visina Bs. a osnovica I'. DuZinu I' nazivamo proraCumkom duzinom rotora.

Ako je la puna dufina rotora (sl. 3-4), n, broj radijalnih ventilacionih kanala'
b, Hirina jednog ventilacionog kanala, onda duiina svih ieljeznih paketa iznosi:
1 = 1,-n, b".
(3-9)
U tom sluEaju moguCe je s dovoljnom tatnosti uzeti da je:
1
1
1' = la---tb b,.
(3-10
2
U strojeva s osnom ventilacijom je
l' = la.
(3-1 1)
PolazeCi od prorarunske slike rasporeda magnetske indukcije pod polom na
slici 3-3 imamo:
(3- 12)
a,= B,bfI' -. B,ocl~I',
odakle ie:

Magnetska indukcija Bs suvremenih istosmjernih strojeva je to veCa, Sto je

veCa snaga stroja i Sto je manja frekvencija prernagnetiziranja Zeljeza rotora (pn).
Pri izboru Bs moiemo se posluZiti tablicom 3-2, u kojoj D oznaEuje promjer rotora.
Drugo pitanje odnosi se na duZinu zrahog raspora. Stvarno, pri nazubljenom
rotoru magnetski se tok u rasporu rasporeduje neravnomjerno; na povrSini zuba
magnetski tok je guSCi, a pod utorirna rijedi (sl. 3-5). Uslijed toga se magnetska
vodljivost raspora smanjuje ili, Sto je isto, njegov magnetski otpor se povekava.
Uzimanje u obzir tog povebnja magnetskog otpora moguCe je ako umjesto nazubljenog rotora zamislirno gladak, no s neSto povebnim rasporom 8'. VeliEinu 8'
nazivamo prorai4rnskim zrabim rasporom. ObiEno se proraeunski zraCni raspor 8'
izra2ava stvarnim rasporom 8 i koeficijentom nazubljenja ks > 1. Na taj je naEin:
(3- 14)
8' = ks8.
lJ razna vremena bi su predlagani razlitni natini odredivanja koeficijenta ks.
Navesti demo samo jednostavnu empiri&u formulu, koja daje potpuno zadovoljavajuke rezultate :

gdje je:
7C

-korak zuba,

tl = -

SI. 3-5. Raspodjela magnetskogtoka

u rasporu nazubljenog rotora

b , ~= Sirina zuba dl12 vanjskog promjera

rotora (sl. 3-6).

Prvi Elan u desnom dijelu jednadZbe (3-17) jeste stvarrla indukcija u zubu
Bxx u tom presjeku zuba.
Drugi tlan mokmo predstaviti u slijedekem obliku:

Sada nije tegko odrediti magnetski napon V6, koristeti se izrazima (3-2) i
(3-3) i postavljajudi B = Bs, 1 = 2 6' (buduCi da se, suglasno s uvjetima, prorarun
izvodi za par polova) i V = Vs. Dobivamo:

@px% S"= B,,kz,

--

sa

gdje su:
S,

SP

szx

- poprehi

presjek utora, koji u pravokutnog utora ne zavisi od

njegove visine;
B,,
indukcija u danom presjeku utora;
k, = Sp/S,,
Koeficijent nazubljenja, koji je odreden iskljuEivo geometrijskim
dimenzijama zuba i utora.
BuduCi da su u magnetskom pogledu zub i utor spojeni paralelno, indukcija
Box, stvorena magnetskim poljem Hz, , odgovara stvarnoj magnetskoj indukciji u
zubu Bxx.
Prema tome je:
Bpx = (I, Hzx.

3-4. Magnetski napon zuba rotora

Kad magnetski tok

prode kroz zrarni raspor, ulazi u podruCje zuba i tam0
ide po dva paralelna puta: dijelom kroz zube, a dijelom kroz utore. Odnos izmedu
tih dvaju dijelova magnetskog toka ovisi od odnosa izmedu magnetskih vodljivosti
zuba i utora. Alzo je npr. najveCa indukcija u zubu Bz,, < 1,SO T, onda je vodljivost
zuba tako velika, u odnosu na vodljivost utora, da moiemo zanemariti onaj dio toka
koji se odvaja u utor i smatrati da Citav tok prolazi samo kroz zub.
U tom se sluPaju proraEun magnetskog napona pojednostavnjuje, no za istosmjerni stroj ostaje tipitno kada je B , > 1,80 T i kada ne moiemo zanemariti dio
toka koji se odvaia u utor.

Stoga jednaaba (3- 17) dobiva ovaj konatni oblik :

I

B',

= Bzx

+ yo kz H a .

(3- 18)

Da bismo se koristili ovim izrazom za proratun magnetskog napona zubl, postupamo

na ovaj natin. Nacrtamo krivulju magnetiziranja za elektrotehnitko feljezo odredene
vrsti (krivulja I na slici 3-7). Ako su poznate dimenzije utora i zuba, onda je koeficijent kz takoder poznat. Zadamo li sebi stvarnu indukciju u zubu Bz i odredimo li
prema krivulji I odgovarajutu vrijednost Hz, nalazimo umnoZak p, kz Hz, a zatim
pomoCu jednaabe (3-18) proraEunsku indukciju u zubu B,'. Kada provedemo
takav proratun za niz indukcija B,', konstruiramo krivulju 2 sa slike 3-7, koja
predstavlja ovisnost B,' =f (Hz) za danu vrijednost kz.
SI. 3-6. Uz prorafun magnetskog napona"zubi

SI. 3-7. Krivulje B; i B, ==f ( H z )

Proraeun magnetskog napona zuba dovoljno je svesti na jedan korak zuba r l ,

jer.svi zubi provode magnetski tok paralelno i u prorarunskom smislu nalaze se u
jednakim magnetskim uvjetima du2 polnog luka b' (vidi pravokutnik magnetskog
toka na sl. 3-3).
Tok u rasporu, koji odgovara jednom koraku zuba cl (sl. 3-6), iznosi:
@, = Bs tl 1'.
Izvedimo presjek koncentriran s povrsinom rotora na udaljenosti x od vrha
zuba. Ako su a,, i a,, tokovi u zubu i utoru, koji odgovaraju tom presjeku,
onda je:

S1. 3-8.

a*=@,+%.
Podijelimo oba dijela te jednadibe s povrSinom zuba u tom presjeku, pa dobivarno:

anx.

0 1
@zx
-.
.- = .
. 4.szx
szx
szx

VeliPina @,/S,, jesre tzv. proratunska magnetska indukcija u zubu Bz, , tj. ona indukcija koja bi bila u danom presjeku zuba, ako bi titav tok i5ao samo kroz zub.

Krivulje B,' = f (Hz) zs razlitite vrijednosti kz

Na sl. 3-8 konstruiran je niz analognih krivulja za razliEite vrijednosti koeficijenta k, .

Imamo li te krivulje, moiemo ih iskoristiti u obrnutom redoslijedu, tj. najprije
odrediti za dani presjek zuba prorahnsku indukciju BX i koeficijent nazubljenja
kz; zatim po odgovarajutoj krivulji na sl. 3-8 stvarnu indukciju Bz, i njoj odgovarajuCu jakost magnetskog polja Hz,.

Bud116 da se proraEunska indukcija odreduje iz uvjeta da magnetski tok proIazi aamo h z zub, bit Ce:
a, = c P r ili BL b, 1kc = B6 tl P,

Prema krivulji magnetiziranja za elektrotehnitko teljezo nalazimo jakost magnetskog

polja Ha. Tada je magnetski napon jezgre rotora:

odakle je :

B & = B a - tr 1'
b,lkc'

(3- 19)

7F

gdje je L, z -- (D- 2h,

2P

Ovdje su:
b,,
Sirina zuba u odredenom presjeku
I - puna duljina paketa
k, = 490 495, heficijent punjerja 5eGeza koji uzima u obzir utjecaj izolacije lamele Zeljeza, tj. predstavlja odnos d u h e samo Zeljeza paketa
prema njegovoj duZini.
Koefiajent mmbljenja jest:

- h,) duZina srednje silnice u ieljezu jezgre.

ObiEno se magnetska indukcija Ba odabire u podruEju od 0,80

... 1,30 T.

...

3-6. Magnetski napon polova i jarma

I

Ako pornoh izraza (3-19) prorahmmo indukciju Bps, za niz tabka po visini
zuba, a zatim odredimo njima odgovarajute H, po krivuljama na $1. 3-8, dobivamo
ovisnost H , =f (x), koja ima oblik parabde ($1. 3-6).
Za praki&e ciljeve dovoljno je uzeti samo tri ta&e po visini zuba, u gornjem,
donjem i srednjem presjeku. P O Wod oznaka na $1.3-6, imamo:

NaEin proratuna magnetskog napona za ove dijelove magnetskog kruga isti

je kao i za rotor. U skladu s tablicom 3-2 imamo:

Magnetska indukcija u jezgri pola iznosi B, = 1,20 ... 1,60 T i u jarmu B, =

1,00 ... 1,40 T, ako je jaram od Zeljeza, a oko pola te vrijednosti, ako je iz ljevanog
Zeljeza.
=

B',-=Bs-2- r l'
B',='Ba- t1'l , B', = Ba- tl I'
(3-2 la, b, c)
.b, I kc
bmlkc
bz,r lkc
Za te iste presjeke odredit h o koeficijente nazubljenja i prenia krivuljama na
sl. 3-8 na6i jakosti magnetskog polja H, , ,H, i H,,, .

Duiina L, = 2 h,, duiina Lj z

- (D + 26
2P

+ 2 h, + 4).

OdabravSi prema krivuljama magnetiziranja na sl. 3-1 jakosti magnetskog

polja H, i Hj koje odgovaraju vrijednostima B, i Bj,dobivamo po jednadZbi (3-2):

P r o r a m vrijednost jakosti magnetskog polja u zubu Hz nalazimo pomoCu jedaad2be :

Vo=2Hp&,

(3-26)

Vj = HjL,.

(3-27)

Ako je k visina zuba, onda magnetski napon zubil po paru polova iznosi :

V, = 2 Hz h,.
(3-23)
U istosmjernih strojeva je indukcija B z ,= 1,8 do 2,3 T, no u nekikslutajevima, mi primjer u motora za V U ~ ona
,
dostik do 2,6 T, pa i vise.

3-7. Krivulja magnetiziranja stroja

I

3-5.. Magnetski napon jezgre rotora

Magnetski tok u jezgri rotom jeste (vidi sl. 3-2):

<P, = cPo12.
Povrgina poprehog presjeka jezgre rotora jeste Sa = ha I kc , gdje je ha visina
jezgre. Slijedi:
.

Ako znamo magnetske napone qojedinih dijelova, moZemo magnetski napon

po paru polova Vo odrediti pomoCu izraza (3-7).
Uzet Cemo nekoliko vrijednosti magnetskog toka O,, npr. 0,5 Go, 0,8 !Do,
1,O 0, i 1,20 !Doi za svaku od njih izratunati Vo. Ovisnost Oo = f (V,,) prikazanu u
pravokutnim koordinatama (sl. 3-9) nazivamo krivtiljom magnetizirania stroja.
U poEetnom dijelu krivulja magnetiziranja ima karakter pravca. TOse objaSnjava time Sto je pri malenim vrijednostima magnetskog toka Oo ieljezo stroja
slabo zasiCeno, pa se magnetski napon troSi praktiEki samo za prolaz magnetskog
toka kroz zraEni raspor, tj. kroz sredinu s konstantnom magnetskom permeabilnoSCu. ProduZimo li ravni dio krivulje dobit Cemo ovisnost magnetskog napona zra6
nog raspora o toku !Do, koja je na sl. 3-9 prikazana pravcem Ob.

PoveCanjem toka 0,sve se vedi dio magnetskog napona troFii na provodenje

taka kroz Zeljezo. Taj dio mangetskog napona odreduje se odsjetkom bc. Prema
odnosu odsjeEaka bc i ab moZemo prosudivati o stepenu zasidenja feljeza pri zadanoj
vrijednosti toka 0,.
MijenjajuCi vrijednost magnetske indukcije u.pojedinim dijelovima kruga, a prema tome i stepen njihova zasidenja, moiemo izrnijeniti oblik krivulje magnetiziranja.

Inducirani napon rotora u normalnim uslovima rada generatora iznosi:

+ Ia R, = 230 V + 19,4 V = 249,4 V.

Ea = U ,

Iz jednadibe (2-26) za En moZemo izratunati magnetski tok:

249,4 v . 1 - 249y4 60 vs = 0,O 103Vs.
Ea a
0 = -=
2.1300.556
pnz
2-1300Okr. 556
nun
Polni razmak:

PomoCu izraza (3- 13) nalazimo :

U skladu sa slikom 3-6 nalazimo:

xD
11=-=--=
u

bZl = tl
SI. 3-9. Ovisnost a, = f (V,)

Iz daljnjih razmatranja (glava 7) saznat Cemo da ovaj ili onaj stepen zasiCenja
Zeljeza pokazuje znatan utjecaj na svojstva stroja i karakter njegova rada.

'1 Svi broifani podaci o izvcdenim stroievima u ovoi se kniizi odnose na sovjetskc proizvodc Oznake su prilngodene latinici, npr. originalnu sovietsku oznaku IlH-205 u kniizi pieerno u obliku PN-205 (op. red.).

58'

5 6 5 cm

-b,, = 2,65 cm -- 0,98 cm = 1,67 cm

t2 = x (D - 2hz) - ~ ( 2 9 , s- 2 . 3,621 cm = 2,0 cm
u
35

b& = t2 - b,, = 2,O cm - 498 cm = 1,02 cm;

+ tz) = -1 (2,65 2,O) cm -- 2 3 2 ~ ~

2
2
= t,, - b,, = 2,32 cm - 0,98 cm
134 cm.

1 (tl
ts, = b,

Proratunajmo magnetski napon Voza stroj serije PN - 2051), koji radi kao generator, a ima ove podatke: snaga Pn = 24 kW; napon Un = 230 V; struja I, =
= 104,5 A; brzina vrtnje n = 1300 okrlmin.
Konstruktivni podaci o stroju: broj polova 2p = 4; vanjski promjer rotora
D = 295 mm; unutarnji promjer rotora D, = 70 mm; duZina rotora je 1 = 100 mm;
broj osnih ventilacionih kanala 18, a njihov promjer 22 mm; broj vodita namota
rotora z = 556, namot rotora jest jednostavan valovit (a = I), koeficijent prekrivanja a' = 0,64; broj utora rotora u = 35 (utori su skogeni za jedan utorski razmak);
utor rotora je pravokutan; visina.utora (zuba) h, = h, = .36,2 mm; Fiirina utora
b, = 9,8 mm; zratni raspor pod glavnim polovima 6 = 2 mm; dimenzija jegzre
glavnog pola po dufini u smjeru osi je 95 mm; Hirina u popretnom smjeru je 100 mm
i visina, ukljutujuki visinu polnog nastavka, 90 mm; presjek jarma (pribliZno) iznosi 26 x 200 mm2; djelami pad naponau namotima rotora, pornohim polovima,
serijskom namotu uzbude i kontaktima tetkica pri normalnoj struji iznosi I, R, =
= 19,4 V, gdje je I, = In i,,; i, = 1,s A je struja uzbude generatora.

r: 39,s cm
35

Koeficijent nazubljenja prema izrazu (3-15) iznosi:

Magnetski napon zrahog raspora prema izrazu (3-16) jeste:

V6 = 2 810 A.
U ovom ratunu upotrijebili smo poznate odnose jedinica: T = Vs 1x112, H = Vs /A.
BuduCi je pri osnoj ventilaciji I' = I, kad primijenimo koeficijent punjenja Zeljeza k, = 0,90, nalazimo da su proratunske indukcije u zubu prema izrazu (3-19):

fndukcija u jezgri rotora prema izrdzu (3-24) izr~osi:

Prema kriwlji za elektrotehnitko teljezo na sl. 3-1 naii kemo:

Hz,

i Ha, = 20 A/cm.
PomoCu izraza (3-20) nalazimo k,, = 1,20 i prema odgovarajuioj ktivulji na
slici 3-8 dobivamo Hzm= 370 A/cm. Sa jednadibama (3-22) i (3-23) dobivamo:
= 6 A/cm

1
4H,,+H,)=-(6+4.20+
6

1
Hz=-(Hz,,,+
6

370)A/cm= 76A/cm

Uz koeficijent rasipanja ks = 1,20, magnetski tok u jezgri pola be biti:

0,= k, 0 = 1,20.0,0103 VS = 0,0124 VS.

Magnetska indukcija u jezgri jest:

Jezgra pola izraduje se od lameliranog dektrotehnitkog Seljeza debljine 1 mm;

u skladu s krivuljom na slici sl. 3-1 imamo H, = 8,s A/cm. Slijedi da je prema
izrazu (3-26) :

Indukcija u jarmu jest:

Materijal jarma je ljevano teljezo; na odgovarajuioj krivulji na slici 3-1 nalazimo Hj 14 A/cm. Duiina srednje silnice u jarmu ( 3-6) jest:

Slijedi:

Visina jezgre rotora jest :

Buduki da su jakost magnetskog polja koja odgovara toj indukciji, a i dutina puta
srednje magnetske silnice u jezgri rotora, relativno mali, magnetski napon V,
motemo zanemariti.
Prema tome je magnetski napon po paru polova, potreban za stvaranje toka
0,= 0,0103Vs:

V, = 2810 A + 552 A + 153 A

+ 554 A = 4069 A.

Analogno se proratunavaju i ostale taEke kriwlje magnetiziranja.

Ako imamo dva vodiEa s jednakim smjerom struje (sl. 4-3 b), postitemo dva
sistema magnetskih silnica: jedne silnice se raspodjeljuju okolo svakog vodiEa
pojedinatno, a druge obuhvakaju oba vodita, rasporedujuki se simetritno u odnosu
na srednju taEku sistema.
Ako su tri i pet vodih, bit Ce kao Sto je prikazano na sl. 4-3 c i d.

PROTUDJELOVANJE ROTORA ISTOSMJERNOG STROJA

4-1. Magnetski napon opterefenog stroja

Kada stroj radi u praznom hodu, u njemu postoji samo magnetski napon glavnih
polova, koji stvara glavni magnetski t o k
Pod opterekenjem, kada narnotom rotora teEe elektrirna struja, stvara se magnetski napon rotora, koji na odredeni nafin uzajamno djeluje s osnovnim magnetskim
naponom. Prema tome magnetski tok-@, koji postoji u opterekenom stroju, treha
razmatrati kao rezultlrajuh tok stvoren rezultirajukim magnetskim naponom.
Djelovanje magnetskog napona rotora na osnovni magnetski napon nazivamo
protudjelovanjem rorora (ili reakcijom armature).
Pri analizi ove pojave koristimo se rnetodom superpozicije, koja se sastoji u tome
da stvaramo posebno sliku osnovnog (glavnog) toka @, i posebno sliku toka rotora
@,. a zatirn ih slalemo u rezultirajuCi magnetski tok @.
A. Glavni tok 0,.
Raspodjela glavnog toka dvopolnog stroja prikazana je
na sl. 4-1. On ima sirnetrihn karakter kako u odnosu na os Y - Y glavnih polova.
tako i u odnosu na geometrijsku neutralp, koja ima stalan poloiaj u prostoru. U
otvorenom obliku, raspodjela indukcije u zraEnom rasporu pod polom prikazana je
na sl. 3-3.
Pri vrtnji rotora u smjeru okretanja kazaljke sata, u namotu rotora nastaje inducirani napon u onirn smjerovima, koji su na sl. 4-1 prikazani tatkama i kriiikima.
Cetkice moiemo radi jednostavnosti s kolektora skinuti.
B. Tok rotora a,. Pretpostavimo da stroj nije uzbuden i da rotor mirujc
(i, = 0 i n = 0). Cetkice Cemo postaviti d u i linije geometrijske neutrale i dovesti
na njih struju od nekog vanjskog izvora istosmjerne struje, npr. akumulatorske baterije, u takvom smjeru, da se smjer struja u granama namota podudara sa smjerom
induciranog napona na sl. 4- 1 (sl. 4-2).
Da bismo razumjeli kako nastaje polje stvoreno tim strujama, razmotrimo slike
4-3. Pretpostavimo da vodir ima okrugao presjek i da se ndazi u homogenoj sredini, npr. u zraku. Zadajmo smjer struje u voditu, npr. od nas. Znamo, da se polje
oko takva vodih rasporeduje koncentritno oko vodih (sl. 4-3a), a pri tom se smjer
magnetskih silnica odreduje po pravilu svrdla.

S1. 4-1. l'oljr glavnih polova

S1. 4-2. Polje rotora

U daljnjem Cemo imatj u vidu samo silnice koje zahvaCaju grupe vodih, jer
su one najznahjnije. U tom slutaju slika polja ima oblik prikazan na sl., 4-3 e
(uzeli smo Best vodifa), Odavde slijedi opCe pravilo za stvaranje takve v r ~ t magneti
skih polja: potrebno je naCi sredifte s i s t h a vodiEh sa srrujonz istog smjera i raspodijeliti
magnerske silnice polja simetritno u odnosu nu ta sredijta.

S1. 4-3. Raspodjela silnica magnetskog toka oko vodiPa

Koristeki se tim pravilom, stvaramo..sliku polja rotora onako kako je prikazano

na sl. 4 2 crtkanim linijama. Lako je primijetiti da lijeva polovina rotora dobija
sjeverni polaritet Nu, desna juZni Sa i da se osna linija rnagnetskog toka rotora podudara sa Iinijom felkica.

Pri zskretanju fetkica od neutrale za bilo koji kut, za taj isti kut i u tom istonl
smjeru zakreCe se i os toka rotora. Drugim rijefima, rotor je elektromagnet, fiju os
moiemo proizvoljno zakretati u prostoru, premjeitajuCi Eetkice dui oboda kolektora, a pri tom se osna linijn toka rotora uvzj'ek podudara sa linijom c'etkica.
Pri utvrdivanju magnetskog napona rotora szlodimo stourni naz~~bljeizi
rotor
na glatki, s ravnomjerno rasporedej~inlslojeijz voditu po obodu rotora, no da bismo
proveli tu zamjenu, moramo umjesto zrefnog raspora 6 uzeti proratunski raspor a'!
Ako je z broj svih vodifa namota, a ia struja u jednom vodifu (u grani), tada na
jedinicu duiine oboda rotora dolazi :

Velifinu A nazivamo lingskim optereienjetn rotora, a ona predstavlja jednu od najvainijih velifina u elektrostrojogradnji. Linijsko optereCenje suvremenih istosmjernih
strojeva varira od 100 A/cm u strojeva male snage do 600.A./cmi - 4 e u strojeva veCe
snage.

ljenorn linijom 1 - 1 - I, koja prolaii kroz 0s apscisu u srediitima izmedu Cetkica

i ~ o s t i i enajvecu vrijednost Va iznad svake Eetkice. PostavivSi vrijednost x =
u izraz (4-2) imarno za par polova:
Da bismo odredili indukciju B, stvorenu magnetskim naponom V., ,moramo
znati magnetski otpor, koji susredemo na toj silnici (cijevi). Uzmimo, kao i ran+,
silnicu koja se nalazi na udaljenosti x od srediita. Ta siinica prolazi dva puta kroz
zrafni raspor i zatvara se kroz rotor i polni nastavak. Obifno je otpor ieljeza posve
malen u odnosu na otpor zrafnog raspora i stoga se moie zanemariti, tj. smatrati
da je magnetski otpor odreden samo otporom dvostrukog zrafnog raspora. Odavde
slijedi da je za sve silnice koje se nalaze u podrufju polnog nastavka magnetski otpor
jedan te isti, i da se poEinjepoveCavati tek iza podruEja polnog nastavka, u takozvanom
medupolnom prostoru. Izabravsi na odgovarajuii nafin mjerilo za indukciju Box,
moiemo u predjelu polnog luka b' krivulju indukcije Bax nadomjestiti sa krivuljom
magnetskog napona Vax. Ali u medupolnom prostoru indukcija B, naglo pada
uslijed povehnog magneskog otpora toku rotora i u cjelini krivulja indukcije R,,
dobiva oblik sedlaste krivulje 2-2 (sl. 4-4).

S1. 4-4. Krivulja magnetskog napona i indukcije p l j a rotora

ProraEun magnetskog napona rotora V,, isto kao i proraEun magnetskog napona
glavnih polova, svest Cemo na par polova, pretpostavljajuCi da se Eetlpice nalaze d u i
geometrijske neutrale i da je korak namota yl -- T. Tada rotor m o i m o predstaviti
kao $to je prikazano na sl. 4-4. Srediite svake grane namota rotaa nalazi se za
svaku granu na osnoj liniji odgovarajuCeg pola. Silnice magnetskog olja rotora rasporeduju se okolo tog sredi$ta, simetrifno s obje strane. Neka se jed! t a od tih silnica
nalazi na udaljenosti x od sredilta. Njome obrazovana zatvorena petlja obuhvaCa
uzbudu A 2 x'po paru polova (mjereno npr. s ampcrzavojima), jer se svaki zavoj
sastoji od dva vodifa.sr$estena pod raznoimene polove. Ova strujna wbuda predstavlja magnetski napon V, razmatrane silnice (cijevi). Prerna tome je:
Dogovorimo se da Cemo silnice magnetske indukcije i magnetski napon u
smjeru ozgor prema dolje prikazivati negativnim ordinatarna, a odozdo prema
gore p o z i t i e a . IduCi od srediita izmedu Eetkica, gdje je x = 0, prema Eetkicama,
gdje je x = 712, dobivamr, krivulju magnetskog napona rotora predstavljenu izlom-

SI. 4-5. Magnetski napon rotora: a) popreEni; b) uzduini; c) pri pomaku Eetkica za kut P
4-2. PopreEni i uzduHni magnetski napon rotora

GovoreCi o polju polova i polju rotora, dogovorili smo se da Cemo ih odredivati

odgovarajutim magnetskim naponima V, i Va = A T po pam polova. Magnetski
napon V, irna neizmteen poloiaj u prostoru (sl. 4-l), dok magnetski napon V,
moZe zauzirnati ovaj ili onaj polohj, u zavisnosti od poloiaja fetkica.
Razmotrimo dva osnovna poloZaja fetkica: 1) Eetkice su smje5tene dui linije
geometrijske neutrale i 2) Eetkice su smjeitene duZ osi polova. U prvom sluEaju
(sl. 4-Sa) os pnlja rotora prolazi linijom X - X popretno u odnosu na liniju Y - Y,
ti. os polja poiova. Prerna tome takvo polje rotora naziva se poprehim, a odreduje se
poprehim magnetskim naponom rotora po paru polova :

Sada zakrenemo tetkice od neutrale za kut 90",t j . za T /2 u smjeru vrtnje kazaljke

na sam (sl. 4-5b). U tom slutaju os polja rotora nalazi se du.2 osi polova iznad osi
apscise. Takvo polje rotora nazivamo uzdu3nim, a odredeno je uzdu2nim magnetskim
naponom rotora po paru polova:

Pri zakretu Eetkica za kut 90" od neutrale, tj. za 712 suprotno od vrtnje rotora,
stvara se uzduZno polje rotora usmjereno nadolje od osi apscise.
OpCenito, Eetkice mogu biti zakrenute od neutrale za kut fi ili za luk b, u
odnosu na obod rotora (sl. 4-5c). U tom slutaju postoje kako poprefni, tako i uzduini
magnetski napon rotora. Naprijed srno vidjeli da u slutaju kad tetkice le%ena neutrali
postoji samo popretni magnetski napon rotora, dok uzduini nastaje samo pri zakretu
fetkica od neutrale. U skladu s izrazom (4-2), zakretu Eetkica od neutrale za jedinicu
d u k e odgovara uzduini magnetski napon rotora 2 A ; prema tome pri zakretu
fetkica za bc imamo po paru polova :

Q)

Vd = 2 Ab,.

U skladu s time, popretni magnetski napon stvara se onim dijelom namota rotora
koji je smjdten duf luka T - 2b,, tj.

4-3. Protudjelovanje rotora generatora

Da bismo odredili kakvo je djelovanje magnetskog napona rotora na magnetski
napon polova, pretpostavimo da stroj radi kao generator i razmotrimo niz tipitnih
slubjeva.

A. Cetkice su u neutrali, ieljezo stroja nije zasiCeno. (sl. 4-6a). Na slid

je u razvijenom obliku prikazan par polova. Osnovno (glavno) polje stvoreno polovima u svirn je sluEajevima prikazano trapeznom krivuljom 1.
Ako se rotor vrti slijeva udesno, tada se u voditima namota rotora, koji se nalaze
pod polom N, inducira napon usmjeren od nas, a u vodiiiima pod polom S k nama.
Kad stroj radi kao generator, smjer struja u namotu rotora podudara se sa smjerom
u njemu induciranog napona. T o omogutuje crtanje krivulje polja rotora 2, koja
se ni po Eemu ne razlikuje od odgovarajuke krivulje na sl. 4-4. Da bismo dobili krivulju 3 rezultirajuke indukcije, moramo u svakoj tatki zbrpjiti ordinate krivulja 1
i 2. Vidirno, da pod odlazeiim (lijevim) krajevirna pola N i S polje rotora te2i da
oslabi glavno polje, tj. djeluje razmagnetizirajuie, a pod dolazeLim (desnim) ga pojaf ava, tj. djeluje magnetizirajuie.

i
I

I
I
I

Ako feljezo stroja nije zasikeno, tada se razmagnetizirajuie i magnetizirajbfe

djelovanje uzajamno kompenziraju. Prema tome se rezultirajuti magnetski tok
stroja praktiEki ne razlikuje po velitini od glavnog toka, ali je izobliCkn, tj. raspodjela
indukcije pod polom (krivulja 3) prestaje da bude simetritna u odnosu na njegovu 0s.
Pri tom se tatke a i b, u kojima rezultirajute polje prolazi kroz nulu, pornitu u
udnosu na geometrijsku neutralu za izvjestan kut a u smjeru vrtnje rotma.

Tacke a i b, u kojima krivuIja rzzultirajuieg n~agnetskogtoka stroja prolazi kroz

nulu, odreduju poloiaj takozvane fizikalne neutralne osi. Ova os se razlikuje od
geometrijske u tome, Sto se mofe premjeitati po obodu rotora, dok geometrijska
ima stalan poloiaj u prostoru. U praznom hodu fizikalna neutralna os podudara
se sa geometrijskom.
B. Cetkice su u neutrali, dolazefi kraj pola zasi6uje se: ObiEno indukcija pod dolazetim krajem pola unekolilzo poraste, jer se leljezo polova i zuba
nn tom dijelu dovoljno zasiti. Uslijed toga se magnetski otpor tog dijela povefava
i raspodjela indukcije teCe krivuljom 4,
koja se nalazi ispod krivulje 3 pod dolazekim krajem pola (sl. 4-6a). V i d i i o da
polje rotora slabi glavno polje na odlazeCem kraju pola u vekem stepenu nego
5to ga pojatava na dolazekern, tj. kao
resultat nastaje oslabljenje glavnog p o k
U tom sluEaju kaiemo, da popretna reakcija rotora stvara dodatni razmagnetizirajuii magnetski napon.
C. Cetkice su zakrenute od neutI
rale u smjeru vrtnje rotora za kut
p. U ton1 sluEaju krivulja 1 glavnog
polja ostaje na prijagnjem mjestu, a kriI
vulja 2 polja rotora prernjegta se za kut P
u smjeru vrtnje rotora(s1. 4-6b). Zbrojimo
li opet ordinate krivulja I i 2 dobivamo
krivulju 3 rezultirajuteg polja. Vidirno da
polje rotor:, ne samo Sto izobliCuje glavno b)
polje, veC ga i slabi.
Uzajan~nodjelovallje magnetskih napona polova i rotora pri Eetkicama koje
su postavljenje u neutralnu os moiemo
zamisliti kao djelovanje dvaju elekuoI
magneta prikaxanih na sl. 4-7. Zbog pomaka Zetkica smjer struje se okrene u onom
1
dijelu namota rotora, koji se nalazi izmeI
du geometrijske neutrale i svake od
tetkica, tj. upodrutjimakuta P. Tako dio
namota koji je smjegten u dvostrukom
I
kutu 2 p, tj. u zonama nm i m'n', Cini prvi c) I
elektromagnet koji, kako je to vidljivo na
slici, proizvodi magnetski napon N,-S,,
usmjeren d u t osi polova nasuprot magnetskog napona polova N-S (sl. 4-7a).
Talzav magnetski napon protudjelovanja
I
rotora naziva se magnetski napon uzdui
Znog razmagnetiziranja; on nastoji da
I
oslabi glavno polje.
$1. 4-6. Raspodjela indukcije
Drugi elektromagnet ima narnot snljerezuitirajubeg polja
Sten u zonama m'n i mn'. Kako se vidi

na sl. 4-7b, on stvara magnetski napon No-S,, usmjeren okomito na polje glavnih
polova N-S, tj. na popreEni magnetski napon protudjelovanja rotora i uzrokuje,
kako jc vet bilo reEeno, izobliCenje polja polova.
Na taj naEin magnetski napon prorudjelovanja rotora grenerarora, Fie su Ferkice zakrerzrrrl: od rzcurralnc osi u anjevu vrrnje rorora, ima dvije komponenre: uzduinu
(komponenru razn~ag~leriairarzja)
k o j ~slabi glav~zopolje i popreEizu koja ga izoblituje.

D. Cetkice s u zakrenute od neutrale protivno smjeru vrtnje rotora za

kut P. Rasudujudi kao i prije, nalazimo (sl. 4-6c) da u tom sluEaju imamo uzduini mag-

3) U motora bez pomoCnih polova fetkice se zakretu od neutralne osi samo

suprotno od smjera vrtnje rotora.

4-5. BrojEani primjer

Koristimo se podacima o stroju PN - 205, navedenima u 3-8. BuduCi da
je I,, = 104,5 A i 2a = 2, rarunajudi sa strujom uzbude i, = 1,5 A imamo:

nerizirajuii nagnetski nhpon protzrdjelovanju rotora koji pojatava glavno polje i popretni rnagnetski 11apo1zprot.~djeIovanja rotora koji izoblituje glavno polje. Ali za-

kretanje tetkica protivno od smjera vrtnje rotora kod generatora se ne dopugta,

er se pri tom naglo pogoriavaju uvjeti rada stroja bez iskrenja.
U s u i ~ ~ovin~
t
sluCajevima inducirani napon stroja, kao i njegov rad u cjelini,
odreduje se rezultirajut'irn rokom

stvorenim

Stoga linijsko opteredenje iznosi:

rezultirajzlCim magnerskim naponom.

Ako su Eetkice smjeitene na liniji geometrijske neutralne osi, onda imamo

samo poprefno protudjelovanje rotora, uzrokovano magnetskim naponom po
paru polova:
UsporedujuCi magnetski napon VUqsa magnetskim naponom V. = 4089
A vidimo da poprefno protudjelovanje jako izobliEava osnovno polje.
Pretpostavirno da su Eetkice zakrenute iz neturalne osi za jednu kolektorsku
lamelu u smjeru vrtnje rotora. Broj kolektorskih lamele razmatranog stroja
jest k = 139. Svakoj kolektorskoj lemeli dui oboda rotora odgovara dio:

Prema tome uzduZni razmagnetizirajufi magnetski napon po paru polova po izrazu (4-6) iznosi:
S1.4-7. Magnetski napon rotora pri pornaku Petkica iz neuualne osi

4-4. Protudjelovanje rotora motora

Pri zadanom polaritetu polova i smjeru vrtnje rotora inducirani naponi i generatora i motora imaju jedan te isti smjer (primijeni pravilo desne ruke!), ali
struje teku namotom rotora u raznim smjerovima: kod generatora u smjeru induciranog napona, a kod motora, pod djelovanjem dovedenog napona, suprotno
induciranom naponu (podrobnije vidi 9-7). Prema tome protudjelovanje rotora
motora djeluje suprotno u odnosu na protudjelovanje rotora generatora, pa se
osnovni zakljutci formuliraju ovako :
1) Pri poloZaju Eetkica na liniji geornetrijske neutralne osi popretni magnetski napon rotora izoblibva glavno polje, slabeii ga na dolazetern kraju pola i
pojaEavajrrCi na odlazet'em.
2) Pri zakretu Eetkica iz neutrale u smjeru vrtnje rotora u motorima se stvara
uzduzni rnagnetizirajut'i magnetski napon rotora i obrnuto.

Vd = 2 be A = 2 -0,667cm.318A/cm = 425A.
Na taj naEin Vd iznosi 10 % od V,, tj. zakret Eetkica za jednu kolektorsku lamelu moZe znatno utjecati na rad stroja.

Da bismo dobili odgovor na pitanje kako se u njoj rasporeduju struje il, iz i i,

primijenimo drugi Kirchhoffov zakon, prema kojemu je algebarski zbroj induciranih napona u zacvorenom krugu jednak algebarskom zbroju omskih padova nnpona. U danom sluEaju u krugu komutacije nema induciranih napona (v, z O),
a omski otpor ograniten je samo na otpor kontakta rt, i r,:~pod nadolazekim i
odlazeCim krajevima Eetkica. Pri prolazu struja il i iz nastaju djelatni (omski) padovi
napona ilra i izrtz.
Obidi Cemo promatzatvoreni krug u bilo kojem smjeru, npr. u smjeru
kretanja kazaljke sata. Tada je:

Izrazi (5-3), (5-4) i (5-5) pokazuju da se kako struje il i i2, tako i struja i
mijenjaju u pravocrtnoj ovisnosti od vremena. Najinteresantnija je struja i u
komutirajudoj sekciji. Ona je na sl. 5-2 prikazana u obliku pravca. Komutacija
pri kojoj se struja i mijenja s vremenom pravocrtno naziva se pravocrrna kornrdracca i predstavlja slutaj koje~nufelimo pribliiiti stvarnu komutaciju.

ivt1 - izrtz = 0,
odakle je :

-21 -- .rip,
%I

'2

Odnos ra/rtl nije teSko izraziti u ovisnosti od Sirine btz i btl onih dijelova
Eetkice, koji pokrivaju lamele 2 i I. Otpor kontaktnog sloja za bilo koju lamelu,
na prirnjer za lamelu I, bit Ce to manji, Sto je veCi dio lamele pokriven Eetkicom,
tj. $to je veCi b,~.
Prema tome je:

S1. 5-2. Kornutacija pri v,

r c = O ir,,=O

il
iz = 2 4 .
Rjdenjem jednadZbi (5-1) i (5-2) nalazimo da je:

SI. 5-3. Kornutacija pri

o,

= 0,

rcf Oir,#O

Buduki da se strujeil i iz mijenjajuproporcionalno sa bil i ba i, prema tome sa

povrSinama S,I i S,z nadolazedeg i odkazedeg kraja Eetkice, gustoke struje pod
nadolazekim i odlazedim krajevima Petkice jtl i j t 2 iznose:

be1 .
rr2 - -rr1
be2
Neka SU: Tc period komutacije, t vrijerne proteklo od poEetnog momenta
komutacije do razmatranog momenta (Tc - t) vrijeme koje ostaje do zavrsetka
komutacije u sekciji aoc; ako je vh bbnina kojom se kolektor krede u odnosu na
htkicu, onda je:
br~= t v k
1
. ba = (Tc-t) v,.
Na taj n a h imamo:

S druge strane, bez obzira na razdiobu struja il i ia na lamele I i 2, njihova

suma uvijek ostaje konstantna i jednaka surni struja koje teku na Eetkicu od obiju
grana koje su na nju prikljufene, tj.:

= 0,

j.c l = 1
1=j.c2 - 2 = const.
(5-6)
st1
st2
Krug komutacije s pravocrtnom komutacijom, odreden samo omskim otporom, moie se razmatrati kao bezindukcivan, tj. takav pri kojemu zatvaranje u
poEetnom trenutku t = 0 i otvaranje u konatnom trenutku t = Tc proidazi
bez bilo kakvog iskrenja.

5-5. Komutacija pri v, x 0 s izrarunatim otporima rc i r,

1

IstraZivanje ovoga slutaja pokazuje krivulju koja je na slici 5-3 prikazana

debljom linijom. Vidimo da u prvoj polovici vremena Tc struja i postiie neku
svoju vrijednost ranije nego li u pravocrtnoj komutaciji, a u drugoj polovici
kasnije. Komutaciju u prvoj polovici Tc nazivamo ubrzanom, a u drugoj uporenom.
Dani sluEaj gotovo i nema praktiaog znafenja, ako su ( 5-3) rc i r,
r~.

<<

5-6. Komutacija pri krajnjoj brzini vrtnje rotora (v, # 0)

U tom slubju u sekciji koja komutira nastaju ovi inducirani naponi:
Da bismo odredili struju i u komutirajudoj sekciji moramo p d j e n i t i prvi
Kirchhoffov zakon na &or a ili c (sl. 5-lc). Za &or a imamo:

odakle je:

. - 11,

2,

1) Napon samoindukcije e ~ on
: nastaje u sekciji koja komutira uslijed promjene
struje i od
i, do - i, i prema tome zbog promjene rasipanog toka, koji je ulanten sa sekcijom od
@, do - a,;
2) napon meduindukcije e ~ ako
,
Sirina Eetkice premahje Sirinu kolektorske
lamele (b, > bh) i ako se komutacija dogada u nekoliko sekcija;

3) napon vanjskog p o k e ~ koji

!
se u sekciji koja konlutira inducira tada,
kada na primjer Cetkica ne stoji strogo u liniji fizitke neutrale, ved ako je donekle
zaokrenuta od nje u smjeru, ili protivno od smjera, vrtnje rotora.
Kao Sto je iz teoretskih osnova elektrotehnike poznato, inducirani napon samoindukcije e~ po svojoj je prirodi analogan sili inercije u mehanitkim sistemima
i uvijek djeluje rako da sprec'ava promjenu struje zr krugu. Ako se na primjer struja
povedava, onda je napon samoindukcije usmjeren nasuprot poveiavanja, a kada
se smanjuje, tada je ona nastoji poveiati. Iz daljnjeg Cemo vidjeti da je inducirani
napon eL vaian faktor, koji odreduje komutacioni proces.
Inducirani napon meduindukcije e , slitan
~
je po svojoj prirodi naponu eL.
BuduCi da smo uvjetovali bd = bk (sl. 5-1) komutira istovremeno samo jedna
sekcija, pa je e~ = 0.
Inducirani napon eK ima zajedno sa e~ vaino znaEenje. No ,za razliku od eL
on niob inlati razlifite predznake, tj. moie djelovati bilo u jednom, bilo u drugom
smjeru, s obzirom na to u kakvom se polju po polaritetu - sjevernom ili jufnom
nalazi sekcija koja komutira. T a okolnost je vrlo vaina, jer omoguCuje da se u
Sirokim podrufjima utjefe na tok komutacionog procesa.

SI. 5-4. Dodatna struja kornutacije

u sekciji koja komutira

SI. 5-5. Struje krivocrtne kornutacije

5-7. Krivocrtna komutacija p r i bz = bk

OpCenito u krugu kon~utacijepostoje oba inducirana napona - sarnoindukcije e,, i vanjskog polja e ~ Prema
.
tome, u skladu s drugim Kirchhoffovim zakonom, jcdnadiba induciranog napona kruga komutacije moie se pisati na ovaj
nafin :
il rl

- i, rz

= eL

+e~,

(5-7)
gdje pod zbrojem eL i eK razumijevamo algebarski zbroj induciranih napona.
Pod djelovanjem zbroja (eL i eK) u krugu komutacije, zatvorenom fetkicom,
stvara se dodatna struja komutacije iK, koja se superponira struji pravocrtne
komutacije il i fini je krivocrtnom. 1'0 velitini strbja iK se odreduje sumon?
e~ e~ i otporima krugakomutacije, a po snljeru - karakterom te sume, koji zavisi od karaktera svake komponente pojedinatno.

A. Usporena komutacija. IzpoEetka Cemo smatrati da je inducirani napon

e~
0 i da postoji samo inducirani napon e ~ Kako
.
smo veC rekli eL spreeava
prornjene struje u krugu. BuduCi da Ce pri dolasku Eetkice na lamelu I stmja i:
porasti, a struja iz se smanjiti, struja iKinla smjer suprotan struji il, a jednak struji
iz, tj. obilazi krug komutacije protivno od kazaljke na satu (sl. 5-4). Prerna tome
se promjena struje i u sekciji koja konlutira odvija po nekoj krivulji 2, koja legi
iznad pravca 1 pravocrtne komutacije (sl. 5-5). Takvu kumutaciju nazivamo
krivocrtizorn usporenotn ili jednostavnom uporenom.
Pri usporenoj komutaciji gustoCe struje na dolazetern i odlazeiem dijelu
Eetkice nisu jednake. Na dolazeiem kraju struja pravocrtne komutacije if i dodatna struja iKusmjerene su u razlicitestrane, a na odlazeCem jednako; prema
tome je gustoCa struje na dolazetern kraju v e h nego na odlazetem, tj. jn > jzi.
Ako je elektromagnetska inercija sekcije koja komutira velika, onda Ce struja
i satuvati svoju vrijednost
ia, koju jf; imala do komutacije u toku veCeg dijela
vremena T,,i samo se na zavrgetkuprocesa naglo mijenja od iado- i,(deblja crtkana
linija na sl. 5-5). Isto se tako brzo mijenja i uz sekciju koja komutira ulanEani magnetski tok, zbog fega u sekciji dolazi do stvaranja m m o g induciranog napona e~
i sekcijbm t e h velika dodama struja komutacije iK. U takvim uvjetirna treba
odlazak Eetkice s bilo koje lamele razmatrati kao otvaranje kruga koji s a M znamu
elektromagnetsku energiju. Ukoliko ova energija premduje stanovitu mjeru, ona
se pri otvaranju kruga rasipa u obliku vete ili manje iskre otvaranja, tj. komutacija
struje u stroju praCena je iskrenjem pod odlaze8m dijelom Eetkice.

B. Ubrzana komutacija. Sada razmotrimo djelovanje induciranog napona

eK. Kako po velifini, tako i po smjeru on zavisi od poloiaja htkica u odnosu na
neutralnu 0s: pri poloiaju Eetkica u fiziEkoj neutralnoj osi jest e~ = 0, a pri zakretu htkica od neutralne osi u jednu stranu, pod pol jednog polariteta, napon
eKima jedan predznak, a pri zakretu u drugu stranu, pod pol drugog polaritata,
drugi. Prerna tome u jednom slubju napon e~ mofe biti usmjeren kao i napon
e~ , a u drugom suprotno, jer napon samoindukcije eL uvijek usporava komutaciju.
U prvom slufaju djelovanje napona et jog se pojahva i komutacija struje Ce biti
jog usporenija (krivulja 3 na sl. 5-5); u drugom Ce se sluEaju naponi eL i e~ nastojati uzajarnno kompenzirati (uravnoteiiti) i uvjeti komutacije Ce se pobolj5ati.
Pri e~ = ex sve Ce iCi kao da nema ni eL ni f ? ~tj.
,
tada imam0 pravomntu
komutaciju.
,
Ce se odvijati prema krivulji 4 na sl. 5-5,
Ako eK premasuje e ~ komutacija
tj. u tom sluhju ona je ubrzana. Struja iKimat Ce smjer suprotan onome na sl.
5-4, zbog fega de se gustoCa struje jiz pod odlazeBm krajem Eetkice do odredenog
momenta smanjivati, a gustoia struje j ? ~pod-dolazetim krajem Eetkice povdavati. Krug komutacije u kome prevladava eK moiemo razmatrati kao krug koji
sadrii odredeni kapacitet. Pri umjerenom prevladavanju e~ (krivulja 4) komutacija je najprikladnrja, jer je jtz = 0. Pri daljnjem povehvanju e~ komutacija
se pogorSava pod odlazefim, a narofito pod dolazeCi krajem fetkice (krivulja 5).
Sada se u poEetku komutacionog procesa dolazi do one iste slike nagle promjene
struje koja komutira kakw smo imali na kraju tog procesa pri prevladavanju induciranog napona eL (vidi krivulje 3 i 5 na sl. 5-5). Prema tome pri znatnom prevladavanju napona e~ iskrenje u obliku iskre proboja nastaje pod odlazeCim krajem Eetkice.

5-9. Odredivanje napona samolndukcije eL

5-8. Stupanj iskrenja

Iskrenje Zetkica opasna je pojava, jer ako prede odredene granice, ono poremeCuje rncf stroja i moie dovesti do njegovog kvara. No i zahtjev za lcomutacijvm apsolutno bez iskrenja (,,tanmom") pretjeran je jer npr. slabo tatkasto
iskrenje pod manjim brojem Cetkica nije opasno i mote biti dopusteno, a da
ne dode do loSih posljedica po stroj.
Iskrenje na kolektoiu elektricnog stroja u skladu sa standardom GOST 183-55
mora se prema stupnju iskrenja pod dolazekim krajem fetkice ocijenjivati prema
skali (klasama komutacije), Sto je prikazano u tablici 5-1.
Ako stupanj iskrenja kolektorskih istosmjernih strojevanije spomenut u tehnitkim karakteristikama stroja onda se pri nominalnom radu stroja uzima da
ne smije biti ve6 od 1,5.
Potrebno je primjetiti da se karakteristika iskrenja u skladu s tablicom 5-1
ne odlikuje potpunom odredenogtu, pa prema tome ocjena stepena iskrenja obirno
ima znatan subjektivni karakter.
U tablicu 5-1 nisu u5li ni oni oblici iskrenja koji se pojavljuju kao nedopugteni, npr. iskrenje u obliku jezika i luka, koji brzo unigtavaju kolektor i Eetkice
te dovode do niza tdkih kvarova.

BuduCi da odredivanje momentane vrijednosti induciranog napona e~ predstavlja veoma sloieni zadatak, obitno se ograniEavamo samo na odredivanje
srednje vrzjednosti tokom trajanja komutacije Tc.
Neka sekcija koja komutira ima Nc serijski spojenih zavoja od kojih svaki
obuhvata magnetski tok a, kad sekcijom tefe struja ia. Pri promjeni struje tokom vremena Tc od + i, do - i,, t j . za 2ia, tok se rnijenja od
@I do
@, ,
tj. za 2@,. Stoga apsoluma vrijednost induciranog napona iznosi:

Tablica 5-1

gdje je A' prmaCirnska magnerska vodljimst sekcija svedena na jedinicu duZine

rotora, a V magnetski napon.
Neka se sada sekcija sastoji od Nc zavoja i neka kroz nju teEe struja i, . U tom
sluEaju je sa sekcijom ulantani tok zbog V = Ncia:

Stupanj
iskrenja '
(klasa komutacija

Karakteristika stupnja iskrenja

_.

.-

Slabo iskrenje pod vetim dijelom fetkica.

..--. .

- ..-..

- ..--.,

Stanje kolektora i fetkica

U osnovicu odredivanja @, uklju<en je pojam o s p e a y i w magnetskoj vodljivosri A. OznaEimo sa A, specifitnu .magnetsku vodljivost (po jedinici d u k e )
aktivnog dijela sekcije du%ne I, sa A, specifibu magnetsku vodljivost Eeonog
dijela sekcije (glave svitka) d u h e I, (sl. 5-6). Magnetski tok ulantan sa sekcijom
po Eitavoj njenoj du2hi bit ke:
=(

2 1 ~ 2~ 1 ~ v~ =
) 21 (A,+A,~,/I)

v = 2m1v,

Uvrstimo li ovaj i z r z za @, u
jednadtbu (5-8) dobivamo:

nagaranja Petkica.
--..
~

Pojava tragova pocrnjenja na kolektoru koji se lako odstranjuje

trljanjem kolektora benzinom;
pojava tragova nagaranja na
fetkicama.

Iskrenje pod ~ v i mkrajevima fetkice. DopuSta

se samo pri kratkovremenirn udarcima opterefenja i preopteretenja.

Pojava pocrnjenja na kolektoru,

koje se ne moZe odstraniti benzinom, a i nagaranjem fetkica.

Znatno iskrenje pod svim krajevima fetkice s

krupnim i letetim iskrama. DopuSta se samo
u onim momentima direktnog (bez reostata sa
stupnjevima) ukljuPivanja ili reverziranja stroja, ako pri tome kolektor i fetkice ostaju u staniu prikladnom za claljnji tad.

Znatno pocrnjenje kolektora,

koje se ne moZe odstraniti trljanjem povrSine kolektora benzinom, a i jako izgaranje i raspadanje fetkica.

- Nema pocrnjenja na kolektoru i

iskrenje pod malim dijelom

1,s

.. .

( Nema iskrenja (tamna komutacija).

I
-. ..
...
- .

.--.

Da bismo ovoj jednad2bi dali

prjkladniji oblik, napomenimo da
se namot rotora istosmjernog stroja
sastoji od z vodita ili 212 zavoja i
rasporeduje s e na s sekcija, a pri
tom je s = k, gdje je k broj kolektorskih lamela (vidi izraz 2-2);
vrijedi dakle:

'
sl. 5-6. Magnetska vodljivost aktivnih i feonih
dijelova sekcije

N , = - =z- - . Z
2s
2k
Ako su, osim toga, va i vk bnine na obodu rotora i kolektoia, D i Dk promjeri
rotora i kolektora, onda uz b2 = bk imamo:

Cava i vrijeme komutacije T,, pa se, kako je to vidljivo iz jednadzbe (5-8), trostruko
smanjuje srednja vrijednost eL i kompenzira djelovanje prvog faktora. No Senfer
je pokazao da, ukoliko je broj Eetkica pokrivenih kolektorskih lamela nf manji
od broja sekcija u utoru nu ili je jednak njemu (nc,(3, mo5emo se koristiti izrazom (5-9) bez bilo kakvih popravaka. Ako je pak nf > nayonda u izraz (5-9) moramo
uvesti koeficijent popravka, kojem je srednja vrijednost:

Uvrstimo li vrijednosti N, i T, u izraz (5-8), dobivamo:

BuduCi da je k bk

x Dk, onda je:

e ~ ~= N , I A ' ~ v2NcvaIA'A,
~ =
xD

gdje je .A = zi,/xD linijsko opterekenje rotora [izraz (4-I)].

Ova jednadiba imada veoma vaino znaEenje. Ona pokazuje da je inducirani
napon eL to veCi, fto je veCi broj zavoja u sekciji N,, Sto je veCa brzina na obodu
rorora v, i fto je veCe Iinijsko opcereLenje (gustoCa amperzavoja) A.
Sa glediSta smanjenja ovog induciranog napona povoljno je upotrijebiti
jednozavojne sekcije u kojih je Nc = 1;Sto se tiEe veliEina va i A pitanje je sloienije, jer je vezano s pitanjem iskoriStavanja stroja. Ako bismo poEeli smanjivati
A, dirnenzije stroja, njegova masa i cijena bi porasli. Prema tome se ne ide za
smanjenjem e ~ ,vet za poboljSanjem komutacionog procesa (vidi 5-12).
Detaljnija istraZivanja pokazuju da je za normalne istosmjerne strojeve vodljivost A' = (5,6 ...8) po = (0,7 ...1,O) 10dH/m. Ovdje su po = 4x lo-'
H /m indukciona konstanta, a H = Vs /A kratica jedinice induktiviteta he^ (vidi
3-1).
Tako npr. za stroj PN-205, o kojemu su podaci navedeni u 3-8, imamo:

N, = 2; va = xDn = x

Pri nz = n, je koeficijent k1 = 1; s poveCanjem nc koeficijent postaje manji od

jedinice, tj. pri nf > n, srednja vrijednost induciranog napona eL poneSto se smanjuje.

5-11. Odredivanje vrijednosti induciranog napona vanjskog polja ek

Napon ek se stvara vanjskim poljem u zoni komutacije. Neka srednja indukcija toga polja bude Bk. Smatrat Cemo da pri stvaranju induciranog napona ek na
isti nafin uEestvuju obje strane sekcije koja komutira. Ako je Ik aktivna duZina
svake od njih i N, broj serijski spojenih zavoja sekcije, onda prema zakonu elektromagnetske indukcije imarno :
(5- 10)
ek = 2 Nc va lkBk

. 29,s cm . 1300 okr/rnin = 20,l m/s

5-12. Osnov* narini poboljSanja komutacije

I = 10 cm; A = 318 A/cm ( 4-5).

Ako odaberemo A' = 485 10 H /my dobivamo:

Da bi stroj imao komutaciju koja je dovoljno bliska pravocrtnoj, moramo

ogranifiti dodatnu struju komutacije ( 5-7) :

. =&+en

zk

rk.
Pokusi pokazuju da ako nisu poduzete mjere za poboljSavanje komutacije i ako
su Eetkice postavljene u neutralnu os, onda je za komutaciju bez iskrenja neophodno da bude eL ,(2 V.
5-10. Inducirani napon e~ pri bt

>

gdje je rk otpor h g a kojim prolazi struja ik(sl. 5-4).

Ovo ogranifenje struje ij, moiemo postiCi smanjenjem zbroja induciranih
napona e,
en ili povebnjem otpora rk. Glavno znaiknje ima prva metoda, koju
Cemo najprije razmotriti.

bh

Dosada smo srnatrali da je bf = bk No Eetkica obiEno prekriva 2 do 3 kolektorska razmaka, tj. bt = (2...3) bk. U tom slutaju istovremeno komutiraju
nekoliko sekcija, koje utjelu jedna na drugu. Prema tome se inducirani napon
odredene sekcije stvara iz napona samoindukcije same sekcije eL i napona meduindukcije eM koji induciraju susjedne sekcije koje komutiraju. Tako razultirajuCi inducirani napon nazivamo reakcivnim induciranirn naponom e,.
Pitanje kakav utjecaj ima e~ na e~ danas moZemo smatrati rjdenim, zahvaljujuCi radovima K. I. Senfera. Prije svega uzimamo da je e, = e ~,. tj. da inducirani napon meduindukcije ne utjeEe na srednju vrijednost e~ T o gledanje moZemo obrazloZiti na ovaj n a h . Neka je npr. b; = 3 bk. U tom sluhju komutiraju
tri sekcije i prema tome se struja koja komutira, a takoder i magnetski tok O,,
utrostruhju. No s druge strane, s trostrukim p o v e h j e m bf trostruko se pove-

5-13. Zakret Eetkica od neutrale

Osnovna ideja tog n a h a sastoji se u slijededem: pri radu stroja potrebno
je zakrenuti Eetkice da bi inducirani napon vanjskog polja ek bio po vrijednosti jednak reaktivnim naponu e, ,ali usmjeren supromo Tada je ek
e, = 0, i ik= 0,
tj. komutacija dobiva veoma povoljan pravocrtni oblik.
Da bismo pokazali kako moramo zakrenuti htkice, zamislirno da stroj radi kao
generator i da Eetkice stoje u liniji geometrijske neutralne osi (polohj I na sl.
5-7). Pri polaritetima oznaEenim na slici i smjeru vrtnje rotora stroja, u sekciji,
koja se nalazi pod sjevernim polom (om strana sekcije koja je oznaEena kmkicorn)
nastaje inducirani napon ea usmjeren od nas. Isti takav smjer Ce imati i struja
ia za cijelo vrijeme rada, do momenta kada z a p o h j e komutacija.

Uvjetno moiemo prikazati napon e, i struju i, sa dva vektora koji su usmjereni, na primjer, prema gore od osi apscisa (sl. 5-8a).
Za vrijeme komutacije struja Ce se neprekidno smanjivati od +- ia do ---ti,
a inducirani napon e, bit Ce u skladu s time usmjeren nagore od osi apscisa, pa
samim tim sprerava promjenu struje pri komutaciji. Da bismo ga uravnotetili,
moramo stvoriti inducirani napon ek koji ima suprotan smjer (predznak) u odnosu
na +, a isto tako i ea. T o znaEi, da z a vrijeme komutacije sekcija i fetkice moraju
biti upolju drugog polariteta u odnosu na polaritet polja do komutaczje. Na sl. 5-7
sekcija se nalazi do komutacije pod sjevernim polom; prema tome z a vrijeme komutacije ona mora biti pod juiriim polom, tj. da bismo poboljSali komutacije generatora
morarno zakrenuti Zetkice u smjeru vrmje rotora, npr. u polofaj 2 na sl. 5-7.

S1. 5-7. Zakret fetkice od neutralne osi da

bi se poboljSala komutacija
stmje u generatom

5-14. Pomofni polovi

NaEin regulacije komutacije zakretom Eetkica bio je Siroko rasprostranjen do
pofetka ovoga stoljeCa. Nedostaci tog naEina su otevidni: neophodno je da imam0
uredaj za zakretanje Cetkica. Pri b n i m promjenama opteredegja vrlo je tesko, a
ponekad i nemoguCe, pomicati Eetkice, a ako su strojevi zatvoreni, taj se naEin
uopke ne moie prirnijeniti. Stoga se danas gotovo svi istosmjerni strojevi opremaju
pomotnim polovima, s kojima se uvjeti uravnotefe~ljainduciranih napona e, i ek
postiZu automatski.
PomoCni polovi smjeHteni su izmedu glavnih polova u liiiji geometrijske neutralne osi (sl. 5-7). Cetkice se smjdtaju takoder po liniji te osi i ostaju u tom polo5aju pod svim optereienjima. Potrebna indukcija vanjskog polja Bk odreduje se jednadZbom (5-1 1). Da bi proporcionalnost izmedu A i Bk postojala u radu stroja
automatski, potrebm je namot pomoLnih polova spojiti u ser$u s namotom rotora.
No pri .tome je potrebno da magnetski krug pomohih polova bude nezasiien, jer Ce
se samo u tom slubju indukcija Bk mijenjati proporcionalno sa strujom u rotoru i
s linijskim opterekenjem A.
Pri odredivanju polariteta pomoCnih polova morarno imati u vidu da oni imaju
isti cilj kao i zakretanje Petkica u strojeva bez pomoCnih polova. Prema tome, aku
stroj radi kao generator, onda dodatna struja mma imati polaritet onog glavmg pola
nu koji rotor nailazi, a u motma je obrnuto (sl. 5-9).

SI. 5-8. Odredivanje smjera induciranog

napona q :a) u generatom;
b) u motom

U motora su struja ia i inducirani napon ea usmjereni suprotno. Prema tome,

dase pobo6ta Komutacija motora, napon ek mora irnati isti predznak kao i e, (sl. 5-8b).
Zbog toga se Btkice zakreh u smjeru suprotnar od smjera vrtnje rotma.
Uvjet pravocrtne komutacije sastoji se u tome, da bude e, ek e~ i eh =0,
tj. ek = - e~ . Ako u tu jednacl2bu uvrstimo ek i eL iz jednad2bi (5-10) i
(5-9), te ako i s p u s h o predznak kod e ~ jer
, on pokazuje samo njegov smjer,
dobivamo:
2N, va lk Bh = 2Nc v,, I A'A,
odakle je:
Bi = A'A I /lh.
(5-1 1)
Time se odreduje ono vanjsko polje Bh, u koje moramo smjestiti sekciju komutiranja, da bismo dobili pravocrtnu komutaciju. Vidimo, da psi p o v e h j u optereEenja, tj. v e l i h e A, mora rasti i indukcija Bk,tj. dase o h v a najprildadnija kmutacija, zakret Eetkica mora biti to veCi, Sto je v d e opierdenje stroja.

+ =

S1. 5-10. Magnetski napon u generatom s

S1.5-9. PomoCni polovi

pomof nim polovima

Na sl. 5-10 prikazani su magnetski naponi stroja s pomoCnim polovima kad

stroj radi kao generator. Cetkice su postavljene u liniji geometrijske neutralne osi.
Krivulja I magnetski je napon glavnih osnovnih polova, a krivulja 2 magnetski je
napon protudjelovanja rotora; on djeluje razmagnetizirajuie na nadolazeCem kraju
pola i magnetizirajuke na odlazetem ($4-3). Krivulja 3 prikazuje magnetski napon
pomoCnih polova, Sto je u skladu s onim Sto je refeno o njihovim polaritetima.
Konaho krivulja 4 prikazana debljom crtom, daje nam rezultirajuCi magnetski
napon generatora s pomoCnim polovima dobiv,en zbrajanjem ordinata krivulja I,
2 i 3.

Aka usporedimo krivulje 2 i 3 magnetskih napona protudjelovanja rotora i

pomofnih polova, vidimo da su one usmjerene suprotno. Taj zakljutak ima optenit
karakter, tj. do toga dolazi pod svim uvjetima rada istosmjernog stroja. Odavde
~lijedida se magnetski napon pomotnog pola Vd sastoji od dva dijela; prvi mora
kompenzirati reakciju rotora u zoni komutacije Va = T A [izraz (4-3)], a drugi
Vh slufi za stvaranje potrebne indukcije Bk u rasporu pomohog pola. Buduti da
su pomohi polovi slabo zasikeni, mofemo smatrati da je Vh onaj magnetski napon
koji je neophodan za prorodenje magnetskog toka pomotnog pola samo kroz zraEni
raspor 8d toga pok. Zatim, u skladu s izrazom (3-16), imamo:
2
Vk = - Bk Bid,
t*.
prmaEwzska vrijednost zraEnog raspora pomotnog pola. Prema tome je
gdje je
magnetski napon po paru polova:
2
Vd= Va+ V h = ~ A + - B h &
(5-12)
t*o
ObiEno je Bd > 6. Tako je, na primjer, u stroja PN - 17,s tvornica ,,Elektrosila" imena S. M.Kirova, 8 = 0,8 mm, a 8d = 1,s rnm; u stroja PN 205 8 =
= 2,O mm, a 8d = 4 mm. U strojeva vefe snage ta razlika se smanjuje (npr. 8 =
= 10 mm i a d = 11 mm).
Nasuprotnim djelovanjem magnetskill napona Vd i Va objasnjava se Einjenica
da je koeficijent rasipanja pomohih polova relativno veoma velik. Normalno je
k,d = 2,s ... 33, dok je za glavne polove k, = 1,12 ... 1,25. To je izvjesni nedostatak
pomohih polova.
Broj pomoCnih polova ne poklapa se uvijek s brojem glavnih polova; on se
ponekad uzima manji od 2p. Ako je npr. 2p = 8, tada broj pomofnih polova mofe
biti jednak 4; dvopolni strojevi male snage izvode se s jednim pomofnim polom,
no u strojeva koji imaju odgovarajute veliko opteretenje, uvijek se postavlja puni
broj pomohih polova iste duljine kao Jto su glavni.
Slika 5-10 prikazuje da ako htkice stoje u liniji geometrijske neutralne osi,
onda se magnetizirajufe djelovanje polovine pola Nd u odnosu na glavni pol N
urmnoteZuje razmagnetiziiajutim djelovanjem polovine pola Sd.
Pri zakretu Eetkica iz neutrale u smjeru vrtnje rotora (osi Eetkica prikazane su
na sl. 5-10 prekinutim linijama) u zonu glavnog sjevemog pola uvodi se pomotni
j u h i pol, a u zonu jdnoga - sjeverni, Zbog Eega pomohi polovi djeluju razmagnetiz&ajuCe na glavno polje. Obmuto, pri zakretu Eetkica u protivnom smjeru od vrtnje
rotora pomodni polovi djeluju na glavno polje magnetizirajuie. No vek ( 4-3)
smo vidjeli da isto tako djeluje na glavno polje i protudjelovanje rotora. Na toj
osnovi djelovanje obaju faktora Eesto se razmatra zajedno.

5 - 15. Eksperimentalno re-anje

komutacije

Pokus pokazuje da se novoproizvedeni strojevi praktitki uvijek ispituju u regulaciji (namjdtanju) komutacije, koja se sastoji uglavnom u regulaciji pomohih
polova, tj. promjeni broja zavoja njihova namota, raspora ad, otpora shunta za promjenu struje u namotu pomohih polova, ako se zbog bdo kojeg razloga ne mofe
promijeniti broj zavoja namota itd. Relativno nedavno, takva se regulacija provodila

u znatnoj mjeri naslijepo. Godine 1934. V. T. Kasjanov, namjeStenik tvornice ,,Elektrosila" imena S. hl. Icrilova, razradio je metode koje omogutuju da se vrlo brzo
saznaju uzroci loge ko~nutacijestroja i ukaZe na sredstva za njeno poboljganje.
Osnovni na6n regulacije komutacije jest tzv. metoda zone bez iskrenja. Za objaSnjenje sugtine te metode moie posluiiti shema na sl. 5-1 1. Ovdje su: S stroj Eiju
komutaciju ispitujemo, PP pomoCni polovi i G pomoCni generator s nezavisnom
uzbudom, koji sluii za napajanje namota pomotnih polova. U ovisnosti od polariteta generatora G struja paralelne grane I, moZe biti usmjerena kao i struja
rotora I, stroja ili nasuprot njoj, iz Eega slijedi da u strujnom krugu, koji se sastoji
od generatora G i namota PP moie t e 8 struja I = I, f I,. Struja I, izrafava se
u dijelovima (ili procentima) nominalne struje I, ispitivanog stroja, a obiEno iznosi
(0,06 ... 0,l) I, (tj. 6 do 10%) u velikih strojeva i (0, I ... 0,25) . I, (tj. 10 do 25%)
u strojeva male snage.
Pri ispitivanju stroj S moie raditi
a)
kako pod opteretenjem, tako i u uvjetima
kratkog spoja, jer pokus pokazuje da vrst
pogona malo utjeEe na rezultate eksperimenata.

+:

+;p
_---

'---

loo

200

-to

- 10

S1. 5-11 Shema spoja za ispitivanje

komutacije

SI. 5-12. Krivulje napajanja

Ispitivanje zaporinje od pravlog hoda, kada je I, = 0. Napajajuki pomodne

polove strujom I, u jednom i drugom smjeru, mofemo utvrditi vrijednost I, /I,,
pri kojoj stroj p o h j e iskriti. Uzrok iskrenju je inducirani napon fbek nastao u
knigu komutacije pod djelovanjem polja pomofnih polova. Pokus pokazuje da
prvo primjetno iskrenje (za oko) dolazi pri Aeh = (1,O ... 1,5) V, uglavnom u zavisnosti od vrsti Eetkica.
U praznom hodu struje I, razliEitih predznaka, koje uzrokuju prvo iskrenje
ispod Eetkica, jednake su i prikazane su na sl. 5-12a, b i c jednakim odsjetdma OA
i OB.
Ako bi se u radu stroja pod opteretenjem pri I, = 0 inducirani naponi e, i ek
uzajamno taEno kompenzirali, onda bi pod svim opteretenjima bila potrebna isto
takva struja I, kao i u praznom hodu, da bi se izazvalo iskrenje pod Eetkicama.

U tom bi se slufaju zavisnost f I, / I . =f (I,) mogla prikazati sa dva pravca koji

prolaze taEkama A i B paralelno s osi apscisa (crtkane linije na sl. 5-12a).
U stvarnosti, u krugu komutacije uvijek postoji neki inducirani napon koji se
poveCava s porastom opterekenja. U tom sluEaju krivulje I, neCe biti paralelne s osi
apscisa, veC Ce predstavljati krivulje koje se sijeku u tatkama Cl, Cz ili Cs, u zavisnosti od toga u kakvom se medusobnom odnosu nalaze inducirani naponi e, i ek.
Stvarno, ako su oni medusobno kompenzirani viSe ili manje tafno, tj. aka je broj
zavoja pomodnih polova.pravilno odreden, onda se krivulje I, spajaju u taEki Cl
koja leii na osi apscisa (sl. 5-12a) i zona komutacije bez iskrenjaodreduje se povrliinom krivulje ABCI.
Dopustimo sada da pri radu stroja bez struje I, prevladava reaktivni inducirani
napon e,, pa mofemo reCi da komutacija ima usporen karakter. U tom slutaju moram0 napajati pomoCne polove u pozitivnom smjeru, pojaiiavajuCi s njima stvoreno
polje u zoni komutacije. Krivulje I, mijenjaju karakter i taEka Cz leii sada iznad
osi apscisa. Zona komutacije bez iskrenja ogranitena je povrSinom krivulje ABCz
(sl. 5-12b). Obrnuto, ako u krugu komutacije prevladava inducirani napon ek,
pomohe polove treba napajati u negativnom smjeru, da bi oslabili polje koje oni
stvaraju. U tom sluEaju ta*a C3 leii ispod osi apscisa, pa je zona komutacije bez
iskrenja ograniEena povrSinom krivulje ABC3 (sl. 5-12c).
UsporedujuCi medusobno krivulje na slikama 5-12a, bic, vidimo da u prvom
sluhju stroj mofe raditi bez iskrenja pod veCim preopteredenjima(odsjeiiak OCl
na sl. 5-12a) nego li u drugom i tredern sluiiaju (odsjdci Od i Of sl. 5-12b i c).
Ako pri ispitivanju stroja dobivamo krivulje I, sliEne krivuljama na slikama
5-12b i c, onda se komutacija regulira tako da se u prvom sluEaju poveCa magnetski napon pomohih polova ili smanji njihov raspor, a u drugom se sluiiaju
postupa obramo.
5-16. Brojrani primjer
U stroja PN-205 ( 3-8, 4-5, 5-8) imamo: I, = 106A, T = 23,2 cm, A =
318 A/cm, A = 485
H /111, 8d = 4 rnm, ksd %ks = 1,27. RaEunanjem
dobivamo:

A
V, = TT = 23,2cm ~'318- = 7380 A
a

Prerna tome je:

Ako je Nd broj zavoja namota jednog pomodnog pola, onda je Vd = 2 I, Nd,
odakle dobivamo broj zavoja :
L1 'I.

11 l'!

t:r (i,fi

5-17. Kompenzacioni namot

Pomodni polovi kompenziraju protudjelovanje rotora samo u zoni komutacije. Izvan te zone protudjelovanje rotora nastavlja s izobliEavanjem glavnog polja
(sl. 5-10). Zbog toga nastaje oStra razlika izmedu induciranih napona u susjednim
sekcijama namota rotora i u vezis tim ogtra razlika potencijala izmedu susjednih
lamela kolektora uk. Ispitivanja su pokazala i to da se komutacija odvija zadovoljavajute samo ako je uk < 25 ... 28 V u strojeva velike snage, 30 ...35 V u strojeva srednje snage i 50 ...60 V u strojeva male snage. Kad uk premli navedenu
sigurnosnu granicu, irmedu larnela se moie stvoriti luk koji se Siri, prelazi na
susjednu Eetkicu drugog polariteta i prekriva povrSinu kolektora.

S1. 5-13. Istosmjerni stroj s kompenzacionim narnotom

Ovu pojavu nazivamo krusnom vatrom. Vrlo je opasna i Eesto unokuje telike
kvarove stroja. Krufnu vatru je istraiivao Moskvitin, a narofito podrobno su je
istr&ivali O.B. Bron i V.S. Aleksandrov. Oni su pokazali da su uobihjene predodZbe o toj veoma sloienoj pojavi djelomiho nedovoljne, a djelomitno netatne.
Jedno od efektivnih sredstava borbe s M n o m vatrom jest kompenzacioni namot, shematski prikazan na sl. 5-13. U 'polne nastavke stavljaju se vodi8
(Stapovi) koji se medusobno spajaju po shemi koja je prikazana na slici i prikljuEuju u seriju s namotom rotora. Struja u kompenzacionom namotu morala bi
imati takav smjer i takvu vrijednost dabi njegov magnetski napon bio usmjeren
nasuprot magnetskom naponu rotora, a po velitini jednak. U takvim uvjetima
sue se dogada tako kao da u stroju nema protudjelovanja rotora.
Na falost pokus pokazuje da se kruina vatra pojavljuje i u strojeva s kompenzacionim namotom. T o se objagnjava time, Sto pri naglim promjenama struje
promjene induciranog napona vanjskog polja ek ne sustih promjene reaktivnog
induciranog napona e,. To se nardito primjeCuje onda kada su jezgre pomobih
polova izradene od punih komada, jer u tom se sluEaju u njima stvaraju jake vrtlofne struje koje se po Lenzovu zakonu protive promjeni toka pomodnih polova,
pa prerna tome i promjeni indukcije Bk. Na taj naEin pri nagloj promjeni opteredenja mofe doCi do prevladavanja jednog od induciranih napona komutacije
nad drugim, na primjer e, mofe znamo premliti ek. Pod Eetkicama se pojavljuje
jako iskrenje, koje pod smnovitim uvjetima moie preti u krufnu vatru. S toga
glediSta povoljniji su pomokni polovi izradeni od lameliranog feljeza.

Od drugih sredstava borbe s kruinom vatrom spomenimo izolacione preqade izmedu Eetkica i izolacione ftitove koji se stavljaju za zaStitu namota rotora
od djelovanja kruZne vatre i za spreeavanje proboja vatre na kutiIte stroja. U tu
svrhu primjenjuju se zraEna puhala, koja otpuhuju luk prema lehju koji je zaItiCen
od djelovanja vatre. KonaEno, u glavni krug se postavlja brzodjelujuti automat,
koji prekida krug kratkog spoja prije nego Ito struja postigne svoju najvetu vrijednost. Automat sistema A.I. Golubjeva iskljutuje kratak spoj 401 sekunde
nakon njegova nastanka.
Za kompenzacioni namor potrebno je mnogo bakra, pa se stoga primjenjuje
samo u onim slufajwima, kada stroj radi u teikim uvjetima (valjaoniEki motori,
generatori velikih snaga itd.).

Cetkice za elektrifke strojeve. Glavne tehnizke karakteristike

prema standardu GOST 2332-43

Ugljeno-grafitna (UG)

6 - 8

10

Grafitna (G)

7 - 11

12

Elektrografitna @G)

25

Bakreno-grafitna (M)

5-18. Skrafenje koraka namota

U narnota s punim korakom komutacija teEe istovremeno u gornjoj i donjoj
aktivnoj strani sekcije (sl. 5-14a). Pri skratenju koraka nastaje slika 15-4b, iz
koje slijedi da konstrukcija narnota ne utjeEe na tok obuhvaten Eeonirn dijelovima
sekcije koja komutira, ali zato prepolovljuje magnetski tok obuhvaken onim dijelovima te sekcije koji se nalaze u utorima. Zbog toga se proraEunska magnetska
vodljivost A', a isto tako i inducirani napon e ~ smanjuju,
,
pa se poboljiavaju uvjeti komutacije.
Ovo isto smanjenje struje koja komutira u utoru stvara i konstrukcija stepenastog namota, koji je pokazan na sl. 2-18b.

S1. 5-14. Komutacija u namohl; a ) s punirn korakom; b) sa skratenim korakom

5-19. Cetkice i njihov utjecaj na komutaciju

Danas se u istosmjerne strojeve gotovo iskljutivo stavljaju elektrografitne
i grafitne Eetkice, a samo u strojeve niskog napona bakarne ili bronho-grafitne
Eetkice: Osnovni podaci koji karakteriziraju Eetkice primjenjivane u danaInje
vrijeme nalaze se u tablici 5-2.

Najveb.obodna
orzma,
m 1s

Nminalna gustota struje,

A /cm2

Klasa Eetkica i oznaka vrste

Bakreno-grafitna (MG)
BronEano-grafitna @G)

12

12-10
15

20

- 15
- 25
- 45

- 25

- 20

20

20. '

20

Tablica 5-2

$
n
Eetkica,

1,s - 2,6
1,2

1
I

- 2,8

1,6 - 3,4
0,3

- 2,2

0,l - 1,6
42

0,4

Od niza tih karakteristika najvaZnija je ovisnost pada napona na kontaktu

Eetkica AUt od gustote suuje pod fetkicom jt.
Na sl. 5-15 dane su tipihe krivulje AUt = f(jt) za ugljene (krivulja 1) i bakreno-grafime (krivulja 2) Eetkice. U prvom sluliaju AUc u poEetku b n o raste,
a zatim kad dostigne na primjer 1,5 V po Eetkici ostajepraktirki konstantan. U drugom
sluhju je AUt = const. jt.

Osim gustote suuje, na veliEinu AUt djeluje joS niz faktora: pritisak na Eetkicu, brzina na obodu kolektora, njegova temperatura, smjer struje, a nardito
stanje kontakata Eetkica, koje je s jedne strane odredeno stanjem kolektora, a s druge
stanjem poluge Eetkica i samih Eetkica. Treba primijetiti da je zadovoljavaju~e
stanje mehanizma Eetkica neophodan uvjet normalne komutacije istosmjernih
strojeva i njihove racionalne eksploatacije.

Ako u uzbudni krug ukljutimo otpornik(reostat), onda gubitke nastale u njemu

moramo pribrojiti gubicima u namotu. U tom se slutaju puni gubici u krugu
uzbude ratunaju pomoCu jednadibe:
APu = Uu L,
(6-3)
gdje su: i,, struja koja teEe krugom uzbude, Uu napon koji se dovodi na stezaljke
kruga uzbude.
6-3. Gubici u kontaktima Eetkica

GLAVA

SESTA

GUBICI I KORISNOST ISTOSMJERNOG STROJA

6-1. Klasifikacija gubitaka

U elektritnih strojeva, generatora i motora, kako je poznato, dolazi do procesa pretvaranja jednog oblika energije u drugi. U generatora mehanitka se energija pretvara u elektriau, a u motora suprotno. Pri tirn procesima dio energije
pretvara se u toplinu i zagrijava stroj. Taj se dio smatra izgubljenim, a pojedine
njegove komponetne nazivamo gdicima, Nezavisno od uvjeta u kojem radi stroj kao generator ili kao motor razlikujemo ove oblike gubitaka:
- gubici u bakru namota ili jednostavno gubici u bakm,
- gubici u kontaktu htkica,
- gubici u Zeljezu,
- mehanitki gubici,
- dodatni gubici.

Govorili smo ( 5-19) da kod ugljenih tetkica pad napona u kontaktu tetkica
ostaje gotovo konstantan, nezavisno od velirine stmje koja' prolazi tetkicom.
U skladu .sa standardom GOST 183-55, pad napona u prijelaznom kontaktu Eetkica jednog polariteta AUr smatra se konstantnim za sva optereknja i uzirna se:
ugljene i grafitne Eetkice .....1 V
za metalno-ugljene Eetkice .....0,3 Y.

xa

BuduCi da su sve htkice jednog polariteta spojene paralelno, moiemo smatrati

da istosmjerni stroj ima jednu pozitivnu Eetkicu kojom teEe stmja I,, a u kontaktnom sloju tetkice dolazi do pada napona AUr, te drugu isto takvu negativnu Eetkicu.
Slijedi da su gubici u kontaktnom sloju tetkica:
APr = 2A Ut I,.
(6-4)

6-2. Gubici u bakru

Gubici u bakru APb nastaju u namotima rotora, uzbude, pomoknih polova,

te u kompenzacionom namotu, ako takav namot postoji.
Gubici u bakru odreduju se prema Lenz-Jouleovu zakonu:
AP6 = 12 r,
gdje su: I struja koja teEe namotom, a r otpor namota.
Ako je otpor bilo kojeg namota zadan u hladnom stanju, on se, saglasno s
normama, mora svesti na temperaturu 7SC. Pokus pokazuje da ako se temperatura poveCa za A@, onda otpor vodita postaje (1
ah@) puta veCi. Otito je da
ukoliko otpor narnota u hladnom stanju iznosi r,, u toplom ke stanju biti:

rs = r, (1 uA8).
(6-2)
Velitinu u nazivarno temperatumim koeficijentom otpora ntetala namota. U
prosjeku se moZe smatrati da je za bakar a = O,M)4/OC. Ako je, na primjer, temperatura zraka So = 200C, onda je A3 = 75OC - 20% = 5SC; ratunanjem dobivamo da je re = 1,22 r,.
Otpor r, namota odreduje se bilo raEunom prema podac~mao duiini namota
i njegovom presjeku, bilo da se mjeri prilikom ispitivanja stroja.

6-4. Gubici u ieljezu

Gubici u ieljezu pl sastoje se od gubitaka histereze ph i gubitaka zbog vrtloZnih struja p,. Pri tom mala slova p oznatuju specifhe gubitke snage, tj. svedene
na jedinicu mase ieljeza dakle pi = APl/m, gdje P3 omaEuje ukupne gubitke
snage u Zeljezu mase m.
A. Gubici histereze. Oni nastaju pri premagnetiziranju Zeljeza u magnetskom polju, Razlikujemo: a) statitko premagnetiziranje, do kojeg dolazi pri sporoj
promjeni struje magnetiziranja u odredenim granicama; b) ciklizko, uzrokovano
izmjenitnom strujom i c) okretno, koje nastaje pri vrtnji ieljeza u magnetskom
polju.
Gubici (specifihi) histereze (npr. u W /kg) pri statitkom i ciklifkom premagnetiziranju rafunaju se pomoh izraza:
(6-5)
Ph = oh f Bm2,
gdje su :
ah - koeficijent koji zavisi o vrsti ieljeza, a obitno ima vrijednosti u rasponu
oh = (0,032 do 0,044) J/(kg'P); ovdje je J = diul = Ws = VAs =W/Hz;
T = tesla = 10 000 gausa,
f = pa
frekvencija premagnetiziranja ieljeza,
B,,,
-tjemena (maksimalna) vrijednost magnetske indukcije u ieljezu.
U istosmjernih strojeva gubici histereze nastaju: a) u jezgri rotora ph,, b)
u zubima ph. U jezgri rotora stvara se okretna histereza, a u zubima ciklitka.
Stoga s,e gubici ph, proraEunavaju prema formuli (6-5) s popravnim koeficijentom 1,8, a gubici ph po istoj formuli (6-5) ali s popravnim koeficijentom 1,2,
koji uratunava utjecaj obrade Zeljeza; pri tome se indukcija uzima u srednjem presjeku zuba.

Gubici zbog trenja u kuglifnim i valjkastim leiajevima iznose obitno do 10 %

gubitaka u kliznim le2ajevima.

B. Gubici zbog trenja Eetkica o kolektor. Oni se odreduju prema jednadibi (6-8). gdje su: k, = 0,10 ... 430, a F = S&. Pri tom je S, povrSina
na kojoj sve Eetkice nalijeiu na kolektor, a h specifitni pritisak Eetkice na kolektor.
Obirno je f,-= 1,18 ... 1,47 N /cm2 (0,12 ... 0,15 kplcm2), ali je na primjer
u vutnih motora f, = 4,9 N /cm"(0,5 kp /cm2), pa i viSe.

Neka simbol CAP predstavlja sumu svih gubitaka u stroju. Tada je:

6-8. Dodatni gubici

Osim nabrojanih gubitaka istosmjernih strojeva, imamo i dodatne gubitke,

koji se vetinom tdko mogu odrediti. NajznaEajniji su:
a) gubici u polnim nastavcima, koji nastaju pri vrtnji rotora i uvjetovani
su njegovom nazubljenolh,
b) gubici u ieljezu rotora, koji nastaju zbog izoblitenja glavnog polja protud jelovanjem rotora,
c) gubici vrtloZnih struja u bakru namota, ako je namot izveden sa ftapovima
veCeg presjeka,
d) gubici koji prate komutaciju struje,
e) gubici u vodovima izjednafenja itd.
Prema standardu GOST 183-55, dodatni gubici nekompenziranih istosmjernih
strojeva za normalne uvjete rada odreduju se sa 1 % od korisne snage, ako stroj radi
kao generator i 1% od dovedene snage, ako stroj radi kao motor; za kompenzirane
strojeve na analogan nafin iznosi 4 5 % .
6-9. Korisnost stroja

Pz

+ ZAP.

Ako istosmjerni stroj radi kao generator, onda znamo njegovu korisnu snagu
Pi = UI, gdje je U napon na stezaljkama generatora, a I struja koju on daje u
mreiu.
Smatramo li da ie suma ZAP odredena proratunonl ili eksperimentalno,
;mat kemo ovaj izraz za korisnost generatora:
?=

6-7. Gubici ventilacije

Gubitke ventilacije moiemo izratunati samo pribliino; oni su proporcionalni otprilike kubu brzine zraka. Prema tome, pri sporohodnim strojevima oni
su neznatni, ali pri brzohodnim, npr. istosmjerninl turbogeneratorima, oni iznose do 2 % i viSe od nominalne snage stroja.
Ukupni gubici trenja u leiajevima i trenja o zrak strojeva normalne izvedbe
iznose :
strojeva snage od 10 do 100 kW . . . . . 2 do 4 %
od 100 do 500 kW . . . .. 1 do 2,5 %
od 500 kW i viSe . . . . . 0,7 do 1,5 %

pz

Pz

+ CAP

'

Obrnuto, kod motora. nam je poznata dovedene snaga Pi = UI, gdje je U

napon na stezaljkama motora, a I struja dovedena motoru. U tom sluEaju imamo:
-ZAP
?= '
(6-1 1)
P1
Korisnost ovisi o opterekenju i obifno ima najveCu vrijednost u podruEju
od 314 do 414 norninalnog opterekenja. Dijagrami korisnosti u ovisnosti od
optereienja stroja prikazani su na sl. 9-8 i 9-14 (5 9-1 1, 5 9-15).
Nastojanje da se povisi korisnost jedan je od glavnih zadataka pri projektiranju strojeva. Suvremeni istosmjerni strojevi imaju q = 0,75 ... 0,85 (75 ... 85%)
za male snage (ali ne manje od 0,5 kW) i oko 95% za velike snage.
Razni naEini odredivanja korisnosti izloieni su u prirutnicima o ispitivanju
strojeva.'

6-10. BrojEani primjer

IzraEunajmo korisnost generatora iz serije PN-205, o kojemu su nominalni
podaci i osnovne konstrukcijske dimenzije nwedeni u $ 3-8. Osim toga, dajemo
ove dopunske podatke: otpor namota rotora pri 15 OC ra(,,) = 0,093 oma; otpor
namota pomoCnih polova rd(,,) = 0,033 oma i serijskog namota uzbude
r,, ),( = 0,005 6 oma; broj zavoja paralehog narnota uzbude po polu Nu= 1500.
Otpor serijski spojenih namota u krugu rotora na temperaturi 15OC iznosi:
& = 0,093Q
0,033Q
0,0056Q = 0,1316Q
Preratunajmo taj otpor na 75 0C pomoCu izraza (6-2) :
Ra(75),=[1+0,004.(75-15)].0,1316Q
= 0,163Q.
BuduCi da je I, = 106 A, gubici u bakru namota iznose:
Arb, = 1a2Ra(w = (106 A)2 0,163 Q = 1830 W.
Pri proratunu magnetskog kruga (5 3-8) dobili smo da je Vo= 4070 A po paru
polova; slijedi da je struja i, u paralelnom uzbudnom namotu:

Korisnost elektritkog stroja jest odnos izmedu korisno date snage stroja Pz
i dovedene snage 4. Na taj natin je korisnost:

Gubici u krugu uzbude pfema jednadibi (6-3) iznose:

APb

U,iu = 230V*1,36A

313 W.

Ako uzmemo da je AUc = 1 V, imamo prema izrazu (6-4):

Apt = 2AU.5 I,= 2 . 1 V . 106 A = 212 W.
Uzimamo ieljezo marke 31, debljine 0,5 mm, sa specifiEnim gubicima
plolso.= 3,6 W /kg i gustoCom p = 7,8 kg/dm3. Koristimo se oznakama koje smo
primjenili u 5 3-8. Masa ieljeza jezgre rotora i njegovih zubi iznosi:
m,,; =

[(D- 2 h,)2 -Du2]1 kc p

4
X

GLAVA SEDMA
m,
m,

= b,, h, 1kc u p
= 1,34 cm 3,62 cm 0,l m 0,9 35 7,8 kg/dm3 = 11,9 kg.

U jednadibi (6-7) za gubitke u ieljezu odabrat Cemo popravni koeficijent

kc = 2,5 i eksponent P = 1,5.

Frekvencija premagnetiziranja ieljeza iznosi:

f = p n = 2 , 1300 okrlrnin

2 1300/60 s = 43,3 Hz.

BuduCi da je B, = 0,75 T i B,,, = 1,53 T, gubici u Zeljezu jezgre rotora APtd i

u feljezu zubaca AP,, iznosit Ce:

MehaniEki gubici, ukljuEujuCi ovdje ventilacione gubitke i gubitke trenja

Eetkica o kolektor, uzimamo da iznose 3% od nominalne snage, tj.:
AP, = 0,03 24 kW = 720 W.
Dodatni gubici, saglasno sa standardom GOST 183-55, iznose:
APd = 0,01 24 kW = 240 W.
Suma gubitaka jest:
100 202 720
CAP = (1830 313 212
ZAP = 3,617 kW.
Korisnost iznosi :
Pn
=ICAP
?=
P,, + CAP
P,
CAP

ISTOSMJERNI GENERATORI
7-1. Klasifikacija istosmjernih generatora prema nazinu uzbude

Prema naEinu uzbude istosmjerni generatori se dijele na:

1) generatore s nezavisnom uzbudom,
2) generatore sa samouzbudom.
Generatore s nezavisnom uzbudom dijelimo na: a) generatore s elektromagnetima i b) generatore sa stalnim magnetima. BuduCi da posljednji imaju ograniEeno znaEenje, u daljnjem Cemo imati u vidu generatore s elektromagnetskom
uzbudom.
Generatori sa samouzbudom dijele se u zavisnosti o naEinu spoja namota
uzbude, na generatore: 1) sa porednom (paralelnom) uzbudom; 2) sa serijskom
uzbudom i 3) sa mjeiovitom uzbudom (kompaundirani).
Na sl. 7-la prikazana je principijelna shema generatora s nezavisnom uzbudom: uzbudni namot UZ prikljuten je na nezavisni izvor istosmjerne struje.
Uzbudna struja i,, ovisi samo od napona na stezaljkama kruga uzbude U,
i otpora toga kruga. Snaga koja se troii na uzbudu obitno ne prelazi 1 ... 3%
snage generatora. Nezavisna uzbuda je danas jako rasprostranjena i primjenjuje
se u strojevima veoma malog napona (4 ... 12 V), visokog napona (vise od 500 V),
u strojevima velike snage i u onim slutajevima kada trebamo Siroku regulaciju
napona.
Na sl. 7-lb prikazana je shema generatora s porednom uzbudom, gdje je namot
uzbude UZ prikljuEen na stezaljke rotora R. Iz sheme se vidi da uzbudna struja
i, ovisi o naponu na stezaljkama rotora i da je struja rotora I, = I
i,,
. ObiEno
struja i ne prelazi 1 do 3% nominalne struje generatora.
Generator s porednom uzbudom veoma je rasprostranjen tip istosmjernog
generatora, jer mu ne treba poseban izvor struje za uzbudu i daje u podruEju
normalnog optereCenja dovoljno stabilan napon.
Na sl. 7-lc prikazana je shema generatora sa serijskom uzbudom. Na sherni
se vidi da je uzbudna struja jednaka struji rotora I, tj. u potpunosti ovisi o optereCenju generatora. Ova Bnjenica negativno utjeEe na radna svojstva generatora,
jer se njegov napon mijenja u ovisnosti od struje optereCenja I onda kad obitno
treba da bude viSe ili manje konstantan.

+ 240) W

73-. Energetski dijagram istosn~jernoggeneratora

i jednadiba napona generatora

U generatorima se takva uzbuda danas ne primjenjuje.

Na sl. 7-ld prikazana je shema generatora s mjeSovitom uzbudom (kompaundni generator), koji ima dva uzbudna namota - poredni i serijski. U pravilu
glavni je poredni namot, a serijski ima ulogu pomoCnog namota.

Na sl. 7-2 prikazan je energetski dijagram generatora s nezavisnom uzbudom.

P1 je mehaniEka snaga, koja se dovodi generatoru preko osovine pogonskog motora;
AP, = Uuiu su gubici u uzbudnom krugu, koje pokriva nezavisni izvor struje;
AP, i APz su mehanitki gubici generatora i gubici u 2eljezu njegova rotora,
koji se pokrivaju snagom PI. Razlika Pi - (AP,
AP,) pretvara se u elektromagnetsku snagu PM= EaZa. APb
APc su gubici u bakru namota i u kontaktu
Eetkica; P2 =
- (Arb APE) je elektriEna snaga koju generator kao korisnu
daje u mreiu. Dodatni gubici na dijagrarnu nisu prikazani, jer oni ulaze djelomitno
u gubitke u Zeljezu, a djelomiEno u gubitke u bakru.

Kako demo kasnije vidjeti, postojanje dvaju .namota omogutuje da automarski

odrZavamo potrebni napon .na stezaljkama troSila.

cM

SI. 7-1. Principijelnc sheme generatora; a) s nezavisnom uzbudom;

6) s porednom uzbudom; c) sa scrijskom uzbudom;
d) s mjeSovitom uzbudom (kompaundni)
St. 7-2. Energetski dijagram generatora s
nezavisnom uzbudom

S obzirom na naEin spajanja porednog namota na rotor, razlikujemo: a) kratki

shunt i b) dugi shunt. Prvi je prikazan na sl. 7-ld punom crtom, a drugi isprekidanom. Praktitka je razlika izmedu oba naEina neznatna.

S1. 7-3. Elektromagnetski moment

generatora

Elektromagnestka snaga je osnovni Elan koji ve2e dovedenu mehaniEku snagu

P1 i elektritnu snagu koju daje generator P2.
BuduCi da je korisna snaga P2 = UZa; PM= Ea Za i APb
APC Za2&,
gdje je Ra otpor svih namota u krugu rotora i kontakata Eetkica,izraz za P2 moiemo
napisati u obliku:
P2 = UZa = E,Za - Za2Ra.

7-2. Nominalni uvjeti rada i no minalne velirine

Prema standardu GOST 183-55, norninalnim uvjetima rada elektrirkog
stroja nazivamo onaj rad, koji je za stroj predvidjelo proizvodno poduzeCe.

KraCenjem oba dijela te jednadibe sa I, dobivamo jednad2bu induciranog

napona generatora :
U = Ei, - ZaRa.
(7-1)
Ova jednadiba mote se dobiti i iz pretpostavke da dio u rotoru induciranog
napona Ea savladava aktivni optor Ra.

Nominalni uvjeti rada karakteriziraju se velitinama koje su oznaEene na

ploEici stroja i nazivaju se nominalne i to su:
nominalni napon, nominalna snaga, nominalna brzina vrtnje, nominalna.
struja itd.
Pod nominalnom snagom generatora razurnijeva se elekzrifna snaga nu stezaljkama stroja, koju izraiavamo za istosmjerne generatora u vatima (W) ili kilovatima (kW); za generatore izmjenirne struje u voltamperima (VA), kilovoltamperirna (kVA) ili megavoltamperima (MVA).

.-1

7-4. Elektromagnetski moment generatora

Ako rotor generatora dovodimo u vrtnju u smjeru kazaljke na satu brzinom

vrtnje n, onda se u vodiEu a pod polom N inducira napon usmjeren od nas i u
tom istom smjeru teEe vodifem struja i, (sl. 7-3). Neka ima vodiE duljinu I' i neka je
smjeSten u ravnini okomitoj na smjer magnetskog polja na onom mjestu polja,

Pod nominalnom snagom motora razumijeva se korisna melianirka snaga

na osovini, izraiena u vatima (W) ili kilovatinla (kW).
.
I

- L. M .

Piotrovskij

--

ElektriCki strojevi

97

na kojem je indukcija jednaka Bs. Kako jc poznato iz teorerske elcktrotehnike,

sila medusobnog djelovanja izmedu polja i vodiEa izrazava se u tom sluEaju u obliku :

tj. elektromagnetski moment generatora proporcionalan je toku svih p pari polova

stroja p a i Eitavom magnetskom naponu zi,.

Pri izvedenom stroju su p, z i a zadani. U tom sluEaju je:

Elektromagnetski moment stvoren vodiEem a iznosi:

Cbr@I,,,

gdje je:
L

L.

gdje je D promjer rotora.

Da bismo odredili smjer tog momenta, dovoljno je da zbrojimo osnovno magnetsko polje i polje koje stvara vodiE a (sl. 7-4a). RezultirajuCe polje prikazano je
na sl. 7-4b. Vidimo da je u tom sluEaju sila na vodiE F, usmjerena zdesna ulijevo,
tj. suprotno u odnosu na silu Fl pogonslzog stroja: prema tome je moment M,
usmjeren suprotno u odnosu na moment Mi tog stroja, tj. Mu koEi pogonski stroj.
Taj izvod ima opCi karakter, tj. primjenljiv je u svim uvjetima rada stroja kao generatora.

Izraz za moment M moiemo iz~yestii neposredno iz izraza za elektromagnetsku

snagu. Stvarno je:
pM= Ea 1,.

S druge strane je :
PM=Mw=M2xn.
Slijedi da je:

Tako, na primjer, za generator PN-205,

!
j

SI. 7-4. Slika poljn: a) svakog posebno;

b) rezultirajuceg

smjer vrt&
rotora

1
I

S1. 7-5. Proraeunska slika mag~ietskoy

polja generatora

Da bismo odredili elektromagnetski moment generatora M, inoranlo poCi od

proraEunske slike magnetskog polja koja je veC navedena na sl. 3-3 i ponovljena na
sl. 7-5. Iz onoga na slici slijedi da se moment IM stvara sarno sa z a' vodifa. Na
taj naEin je:
D
M = M , z a l = BsI'ia-za'.
2
BuduCi da je:
D - x D - 2 p r I. I.- - - I,
a ,
2
2x
2x
2a
slijedi

o kome su podaci dani u

2 556
M = 2x 1 0,0103 Vs . 106 A

193Nm,

tj. 193 njutonmetara, jer je Nm = J = VAs. BuduCi da je N = 9,80665 kp, gornji

rezultat moiemo napisati i u obliku M = 19,7 kpm.

7-5. Jednadfba momenata generatora pri n

= con: t

Osim koEeCeg elektromagnetskog momenta M, na osovini generatora postoji

joS i moment Mo, koji nazivamo momentom praznog hoda, a odgovara mehanitkim
gubicima generatora i gubicima u ieljezu njegova rotora.
Ako je i z =. const, onda puni moment koEenja generatora odredujemo zbrojem
Mo M,, . Ovisnost izmedu momenta M,, i zakretnog momenta M1 poM
gonskog stroja pri n = const odreduje se zakononz ravnoteze momenta prema kojenzu
zakretni moment i motnsnt kozenja generarora moraju biti u uzajamnoj razjnotezi, tj.
nzdraju biti po iztzosu medusobno jednaki, alz suprotno usmjereni. Na.taj je naEin:

ObiEno se piSe:
Ovu formulu moiemo prikazati i u obliku :

5 3-8, imamo :

MI = M

+ Mo.

U tom se sluEaju pod M i M, razumijevaju komponente odredenog momenta

rMl, od kojih se svaka nalazi u ravnoteii s odgovarajudim momentom koEenja peneratora.

7-6. Karakteristike generatora

Nutill uzbude generatora veoma jako utjefe na njihova svojstva. T a svojstva

najjednosraviiije se objaSiijavaju grafifki, tj. UZ pomoc krivulja Iioje nazivamo karakrcrisrikanra gencrarora. 'I'e krivulje prikazuje zavisnost neke velitine, koja karakterizira rad generatora, od druge; pri tom su ostale velifine konstantne.
Jedna od najvainijih velifina koja karakterizira rad generatora jeste njegov
napon U . Prema tome glavna je zadaCa karakteristika generatora da razjasne kako
zavisi napon U od: 1) uzbudne struje i,; 2) opteyekenja, tj. struje I ; 3) brzine vrtnje
generarora n. Osim toga, od znatr-og je interesa ovisnost uzbudne struje i, o opterekenju I pri zadanom karakteru promjene napona U na stezaljkama generatora,
Sto je uvjetovano zahtjevima eksploatacije generatora.
Razmotrimo rad generatora pri konstantnoj brzini vrmje, tj. pri n = const,
pretpostavljajuti da moiemo snimiti potrebnu karakteristiku eksperimentalno, tj.
u laboratoriju ili na tvornifkom ispitnom postolju.
Da bismo objasnili kako zavisi napon U od struje uzbude i,, snimamo karakteriscike optereCenja koje predstavljaju zavisnost U =f (i,) pri n =.: const i
I = const. U specijalnom slufaju, kada je I = 0, dobivarno karakceristikrr praznog
hoda Uo = f (i,), koja je vaina za ocjenu generatora.
Da bismo odgovorili na piranje kako zavisi napon U od opterei-enja I, snimir
Cemo vanjske karakceriscike, koje predstavljaju zavisnost U = f ( I ) pri n
const i
pri konstantnom otporu u uzbudnom krugu R,, = consr. Posljednji uvjet oznafava
da pri snimanju vanjske karakteristike ne reguliramo napon na stezaljkama generatora.
Ako je, obratno, potrebno da se napon U inare regulira, snimaju se regulacione
karakteristike, koje predstavljaju zavisnost i, = f ( I ) pri n - const i zadanonl
karakteru promjena U na stezaljkama generatora. Obifno se regulaciona karakterisrika snirna pri U = const, iako je pravilnije smarrati da napon treba da bude konstantan na stezaljkama troSila napajanog generatorom. U specijalnom slucaju, kada
je U = 0, dobivamo karakcerisciku krarkog spoja Ik = f (i,). T a je karakreristika
samo pomoknog karakrera i pri ispitivanju generatora obifno se ne sni~na.
Razmotrin~okarakterisrike svakog generatora pojedinatno.

Prema karakteristici praznog hoda moiemo prosudivati svojstva magnetskog

kruga stroja. Tafka karakteristike pri i, = 0 govori o veliEini magnetskog toka
Obifno a,, iznosi 1 ... 3% od toka stroja 0,
remanentnog magnetizma 0,.
koji odgovara nominalnoln pogonu generatora.
Dalje, g a n e 1-1 i 2-2 stvaraju petlju histereze, koja nam daje predodfbu
o svojstvima ieljeza polova i jarma.
KonaEno, prema poloiaju tafke N na karakteristici, koja odgovara normalnom
induciranom naponu, moiemo steki predodibu o stupnju zasitenosti magnetskog
kruga. Obiiino ta tafka leii na pregibu krivulje (rakozvano koljeno krivulje), jer bi
rad stroja na ravnom dijelu krivulje uzrokovao nestabilan napon, a rad iza pregiba,
tj. u zasiCenom dijelu krivulje, ogranitavao bi mogutnost regulacije napona.
Iz svega toga slijedi da je znatenje karakteristike praznog hoda vaino za ocjenu
svojstva generatora.

7-7. Generator s nezavisnom uzbudom

A. Karakteristika praznog hoda: rJo ==f (i,,) pri I = 0 i n -=: const. Pri
snimanju karakteristike praznog hoda sasravlja se shema prikazana na sl. 7-6.
Ovdje je R O rotor, UZ uzbudni namot, r regulacioni reostat u uzbudnom krugu i
. P dvopolna sklopka, koja pri snimanju karakteristike praznog hoda mora biti
otvorena. Cetkice moraju biti postavljene u liniji geometrijske neutralne osi.
Oblik karakteristike praznog hoda prikazan je na slici 7-7. Pokus snimanja karakteristike treba zapofeti sa vrijednoSku i, =. On, pri kojoj napon U, = ab premaiuje r~oininalninapon za 10 ... 20%. Nakon toga se smanjuje uzbudna struja
do i,, = 0, a zatim se njen smjer pro~nijeni(-i,,). Tako nastaje silazna grana 1-1
karakteristike praznog hoda. Da bismo dobili njenu uzlaznzl granu 2-2,
dovoljno
je da granu 1-1 zakrenemo za 180" oko taEke 0.
U prLtifkoj primjeni karakteristike praznog hoda ne koristirno se ni jednom
od ovih grana, vet krivuljom 3-3, koju dobivamo kao srednju vrijednost izmedu
krivulja 1-1 i 2-2.

SI. 7-6. Shema generatora s nezavisnom

uzbudom

'Sl. 7-7. Karakteristika praznog hoda generatora

s nezavisnom uzbudom

B. Karakteristlke opterebenja: U = f (GI; = const; I = const. U

sttojeva s pomoknim polovirna Eetkice moraju biti u hrup geometrijske neutralne osi,
a u strojeva bez pomohih polova one moraju biti zakrenute u poloiaj koji odgovara
struji In.
Napon na stezaljkama generatora uvijek je manji od induciranog napona zbog
pada napona u rotoru IRa i protudjelovanja rotora. Da bismo uvakili utjecaj ovih
faktora, pretpostavimo da u praznom'hodu imamo inducirani napon Eo = Uo = ab
koji odgovara uzbudnoj struji i, = Ob (krivulja I na sl. 7-8). Pri opterekenju nastaje
popreEni magnetski napon protudjelovanja rotora, koja stvara dodatni razmagnetiziraju6 magnetski napon ( 4-3, B), prikazan na sl. 7-8 odsjeEkom bd u mjerilu
uzbudne struje. Tada je rezultirajuki magnetski napon generatora odreden odsjeb
kom od = ab - bd, a inducirani napon koji odgovara tom magnetskom naponu bit
Ce En = dA = bB. Smanjimo li inducirani napon Ea = bB za vrijednost pada
napona u rotoru IR, = BC, dobivamo tarku C na karakteristici opterekenja; ova

dajemo takvu struju uzbude i, da kod I = I, na stezaljkama generatora imamo

U = U,, (sl. 7-9). Zatim, podrZavajuCi n = n, = const, rasterekujemo generator
sve do praznog hoda. Pri tom se pad napona u rotoru I& i protudjelovanje rotora
smanjuju, a odgovarajuti raste napon na stezaljkama generatora do vrijednosti
u = uo(sl. 7-9).
Relativna promjena napona u, izraiava se u dijelovima od nominalnog napona,
ti. :
U,-V,
AU, - OA-OB
u, = ------ un
un
0B

ta&a odreduje napon U = E, - IR, = bC = bB -BC koji odgovara uzbudnoj

struji j,, -= Ob i struji opterekenja I. OdsjeEak aC odreduje ukupni pad napona na
stezaljkama generatora.
Pravokuuli trokut ABC, Cija stranica AB = db prikazuje protudjelovanje
rotora u mjerilu uzbudne struje, a stranica BC izraiava pad napona IR,, nazivamo
karakteristicitinz trokutom.
Pri I = const, pad napona IR, ostaje praktiEki konstantan (na sl. 7-8 BC =
= BI CI = Bz Cz = ...:), ali razmagnetizirajude djelovanje popretnog protudjelovanja rotora raste zbog povehnja zasitenja stroja (prekinuta crtkana krivulja 4 na
sl. 4-6a). Prema tome je u trokutima A1 BICI, ABC i Az B2 Cz na sl. 7-8 A1 BI <
< AB < Az Bz.

_--

ili u procentima od nominalnog napona. Ako je npr. U, = 230 V , a Uo = 253 V ,

relativna promjena napona prema izrazu (7-6) iznosi:

U stroieva bez kompenzacionog namota jest u, = 5 ... 15%. Vanjsku karakteristiku .mokrno ko&truirati pomoh karakteristike praznog hoda i karakteristitnog trokuta (vidi priruhik o ispitivanju elektritkih strojeva) 1).

I I-------------lor:
Sl. 7-8. Karakteristika opteretenja
i karakteristifni trokuti

S1. 7-9. Vanjska karakteristika generators

s nezavisnom uzbudom

Iz navedenoga proizlazi i naEin konstrukcije karakteristiEnog trokuta, ako je

karakteristika opteretenja dobivena eksperimentalno (krivulja 2 na sl. 7-8). U tu
svrhu treba, pogto smo zadali struju i, = Ob, kroz tacku b povuki pravac ba, paralelan s osi ordinata, do presjecigta s karakteristikom opteretenja u tatki C i od te
tacke naviHe odrediti odsjerak CB = IR,, ukljutujuki u otpor R, otpor kontakata
tetkica. PovuEemo li iz tatke B pravac paralelan s osi apscisa, dobivamo odsjeEak
AB, koji prikazuje trdeni magnetski napon protudjelovanja rotora u mjerilu struje
uzbude. Kad smo natinili takvu konstrukciju za razlitite vrijednosti struje uzbude i,,
dobivamo niz karakteristirnih trokuta koji nam prikazuju djelovanje protudjelovanja
rotora pri raznim zasitenjima generatora (stranice A,Bl, AB, A2 Bi).
Da bismo potpuno objasnili utjecaj protudjelovanja rotora obiEno skmamo'
nekoliko karakteristika opteretenja za razliEite struje i konstruiramo karakteristihe
trokutove za waku od njih.
C. Vanjska karakteristika: U = f ( I ) pri n = const i r = const ili, Sto je
pri nezavisnoj uzbudi isto, 4 = const. U strojeva s pomoCnim polovima Eetkice
moraju biti postavljene u liniju geomertijske neutralne osi, a u strojeva bez pomoCnih
polova zakrenute su iz neutralne osi upolotaj koji odgovara struji I = (2 /3 3 14) I,.
U skladu sa GOST 183-55, nominalnom promjenom napona generatora s wzavisnom uzbudom nazivamo promjenu napona nu njegovim stezaljkama pri padu
opterebnja od nominalnog do nule, pri n = const i i, = const. Prema tome, p ~ snii
manju vanjske karakteristike dovodimo generator u vrtnju s nominalnom brzlnom i

S1.7-10. Regulaciona karakteristika

D. Regulaciona karakteristika: i,, = f (I) pri n = const i U = const;

Eetkice su u istom polohju kao i pri snimanju vanjske karakteristike.
Ako napon na stezaljkama generatora &limo odrhvati konstatnmim, moramo u
skladu s vanjskom karakteristikom smanjiti uzbudnu srtuju i, pri smanjenju optereCenja i povebti je pri p o v e b j u opteretenja.
Na slici 7-10 prikazana je regulaciona karakteristika, snimljena pri p o v e h j u
opterehja od nule do nominalnog. U tom slutaju promjena struje uzbude karakterizirana je omjerom:

C-r;o
-=-

...

II

Ai,,,,

Regulaciona karakteristika, isto kao i vanjska, m o k biti konstruirana pomoh

karakteristike praznog hoda i karakteristitnog trokuta.
I)

NBprimjer W. Numberg: Ispifivmje clekfriCkihrfrojrva, Skolska knjiga, Zagreb, 1951. (op. red.).

C. Vanjska karakteristika: U =f (I), n = const, r = const. Na slici 7-14

krivulja I prikazuje vanjsku karakteristiku generatora s paralelnom uzbudom, a
krivulja 2 vanjsku karakteristiku generatora s nezavisnom uzbudom. Vidimo da je
u porednog generatora pad napona AU veti nego u generatora s nezavisnom uzbudom. To se objalnjava time Sto pri generatoru s porednom uzbudom uz pad napona
I,R, u rotoru i prbtudjelovanje rotora, djeluje joS i tredi uzrok i to: pri povetanju
opteretenja struja uzbude i, = U/(r,
r) se smanjuje proporciondno sa U
(jer je r,
r = const.), dok je u generatora s nezavisnom uzbudom i, = const.

S1. 7-14. Vanjska karakteristika

pbrednog generatora

/-

S1. 7-1 5. Vanjska karakteristika

serijskog generatora

Time se objaSnjava i to, Sto su ljarakteri krivulja I i 2 na sl. 7-14 razliriti.

Pri postepenom smanjivanju otpora vanjskog kruga struja opteretenja I generatora
s nezavisnom uzbudom nepr'ekidno raste (produienje krivulje 2, prikazano crtkanom
linijom) i pri kratkom spoju generatora ( U = 0) moZe postiti nedopulteno veliku
vrijednost, $to moie uzrokovati kruZnu vatru na kolektoru ( 5-17).
Obmuto, u porednom generatoru struja opteretenja povetava se samo do odredene granice do kritihe vrijednosti la,, koja obifno ne premaluje nominalnu struju
vi3e od 2 ... 5 5 puta, nakon Eega se ona pofinje smanjivati zajedno s daljnjim padom
napona. Stvarno je I = U/R,, gdje je R, otpor vanjskog, tj. opteretnog kruga generatora. Ako smanjimo R,, onda se pri tom smanjuje i napon na stezaljkama generatora U. Na taj na6n struja I zavisi od dvaju suprotno djelujutih faktora: smanjenja R, i smanjenja U. U poretku, tj. dok je generator jog jako optereten, napon
U se mdo mijenja (vidi npr. gornji kio karakteristike praznog hoda na sl. 7-12);
prema tome veCi utjecaj pokazuje smanjenje otpora R, i struja I raste, ali kada se
struja I povehva, napon U poEinje padati sve brfe, izjednaruje se, a zatim prevladava utjecaj R,. .U skadu s time struja I, kad dostigne svoju krititnu vrijednost,
zapoFije padati.
U kratkom spoju je napon U = 0, a uzbudna struja i, takoder je jednaka nuli,
pa rotorom teEe struja kratkog spoja I k , odredena samo magnetskim tokom remanentnog magnetizma.
Krivulja I na sl. 7-14 wijedi samo pri polaganoj promjeni struja I i i,, te
napona U. No u stvarnom pogonu stroja moie doti do naglih promjena uvjeta
rada generatora, a granihi slufaj je udarni kratki spoj. U takvim sluhjevima magnetski tok generatora ne uspijeva da se odjednom izmijeni, i u prvim trenucima udarnog kratkog spoja on ostaje iste vrijednosti kao Ito je bio do trenutka kratkog spoja.

U skladu s time u rotoru generatora inducira se jednak inducirani napon E, kao i u

norrnalnom radu, a budu& da je generator kratkospojen, tj. ima veoma malen otpor,
struja udarnog kratkog spoja moZe poprimiti vriiednosti znatno vete od Ik. Rezultat toga moie biti, kao i kod generatora s nezavisnom uzbudom, kruZna vatra na
kolektoru.
7-10. Generator sa serijskom uzbudom

Namot serijskog generatora (sl. 7-lc) prikljuten je u seriju s vanjskim krugom;

prema tome struja uzbude toga generatora je uvijek jednaka struji opterdenja I.
Odavde slijedi da karakteristiku praznog hoda serijskog generatora, a isto tako i
njegovu karaktmistiku optereienja, moiemo dobiti eksperimentalno samo prema
shemi s nezavisnom uzbudom. U tom sluEaju obje karakteristike toga generatora
imaju uobiEajen oblik prikazan na sl. 7-7 i7-8.
Vanjska karakteristika generatora sa serijskom uzbudom ima oblik prikazan
krivuljom 2 na sl. 7-15. Prema optem pravilu ona predstavlja zavisnost napona na
stezaljkama generatora U od struje opteretenja I pri n = const. Ako u serijskom generatoru ne bi bilo ni omskog pada napona u rotoru ni protudjelovanja rotora,
onda bi se njegova vanjska karakteristika podudarala s njegovom karakteristikom
praznog hoda I (sl. 7-15). U stvarnosti krivulja 2 uvijek prolazi ispod kriwlje I,
pri Eemu se u pofetku napon mijenja gotovo duektno proporcionalno sa strujom
opteretenja, jer je tu generator joi nezasiten, ali zatim, pri daljnjem povehnju
struje I, a isto tako i uzbudne struje, dolazi do zasitenja Zeljeza, pa se i napon povetava polaganije. Pri velikom zasitenju, kada se magnetski tok polova p o v h v a veoma
malo, a tok protudjelovanja rotora i pad napona u rotoru rastu proporcionalno sa
strujom I, ili jol brie od nje, napon se na daljnjem opteretenju smanjuje.
S obzirom na to da se napon serijskog generatora b n o rnijenja s promjenom opteretenja, u praksi se on ne primjenjuje kao izvor struje, jer se od generatora gotovo
uvijek traii da napon odrhva manje-vi8e konstantnim.
7-11. Generator s mjezovitom uzbudom (kompaundni generator)

Generator s. mjdovitom uzbudom (kompaundni generator) (sl. 7-14 koristi

svojstva porednog i serijskog generatora. Uzbudu stroja, koja odgovara nominalnom naponu praznog hoda, daje poredni namot. Serijski uzbudni namot odabire se
rarunski tako, da njegov magnetski napon kompenzira protudjelovanje rotora i
pad napona u rotoru na odredenom opteretenju, pa tim samim osigurava automatsku regulaciju napona u odredenim granicama.
Isto kao i ranije, svojstva kompaundnog generatora ocjenjuju se prema njegovim karakteristikama.
A. Karakteristika praznog hoda: U, = f
pri n = const i I = 0. Budut i da su u praznom . hodu strnja opteretenja i struja serijskog uzbudnog namota
jednake nuli, karakteristika praznog hoda toga generatora ima isti oblik kao i u
porednog generatora, a ima i vrijednost istu.
B. Karakteristike opterefenja: U = f (i,,) pri n = const i I = const.
Za kompaundni generator one imaju isti oblik b o i za poredni generator ili generator
s nezavisnom uzbudom, ali mogu biti smjeltene iznad karakteristika praznog hoda,

(c)

A ~ hoiemo
O
paralelno na te sabirnice ukljufiti generator GZ, moramo stvorlti
takve uvjete da struja prilikom ukljutivanja tog generatora na sabirnice bude St0
manja, a po mogudnasti jednaka nuli. Primijenimo drugi IGrchhoffov zakon na
zatvorenu petlju, koju stvaraju generatori G I i G2 i dio sabirnica izmedu njih pa
imamo :
Eal 4-Eat =x 0,
(8-1)
gdje su Eal i Eaz inducirani naponi generatora G I i G2, a Eal
algebarski zbroj
tih napona.

+ h2

B. Raspodjela i preuzimanje opteredenja. I'redpostavimo da krivulje 1

i 2 na sl. 8-2 predstavljaju vanjske karakteristike generatora G I i G2, koji rade
nezavisno jedan od drugoga sa jednakim naponom praznog hoda. Radi jednostavnosti tenlo smatrati da su snage generatora jcdnake, ti. P,,1 = P,,2. Pri paralelnom
radu naponi na stezaljkama obaju gencratora (na sabirnicama) moraju biti jednaki,
tj. pri opteredenju naponi obaju generntora moraju pasti za jednu te istu vrijednost
AU. Zato se generator G2 mora jafe opterctiti, a generator GI slabije; drugim rijefima, generatori Ce se opterctiti nejed?zoliko.

SI. 8-2. Kaspodjela struje izmedu porednih generatora

pod opteretenjem
SI. 8-1. Shema paralelnog rada porednih generatora

Iz jednadibe (8-1) slijedi da je Eal = - Eaz, tj. inducirani naponi generatora

moraju biti suprotno usmjereni jedan prema drugom unutar kruga i medusobno
jednaki po vrijednosti. U tu svrhu je potrebno: a) pravilno spajati u pogledu polariteta, tj. spojiti plus i minus generatora G2 na istoimene stezaljke generatora GI ili
na istoimene sabirnice i b) regulirati na odredeni naEin struju uzbude i12generatora
Gz. Time su ispunjena oba uvjeta za paralelno prikljueivanje generatora G2
na sabirnice.
Da bismo dobili pravilan polaritet spajanja, dovoljno je zatvoriti desnu sklopku 2
i ostaviti otvorenu lijevu sklopku 2, te na njene stezaljke prikljuEiti voltmetar,
kao Hto je pokazano na sl. 8-1. Ako generator G2 nije uzbuden, voltmetar V' pokazuje
napon mreie (na sabirnicama).
Ako pri uzbudivanju generatora G2 vidimo da se otklon voltmetra V' povetava,
to znaEi da su inducirani naponi Eal i E,, jednako usmjereni pa, naravno, paralelno
spajanje generatora nije mogute. Ako sepakpri uzbudi generatora G2 otklon voltmetra V' potinje smanjivati, to znaEi da su inducirani naponi usmjereni suprotno,
pa je paralelno spajanje generatora mogute. U tom sluEaju regulira se uzbuda generatora G2 tako dug0 dok otklon voltmetra V' ne postane jednak nuli; tada se zatvara
lijeva sklopka 2, Eime je generator G2 prikljuten na s a b i r ~ c e .
Obitno se generator G2 spaja na sabirnice kada generator G I radi pod izvjesnirn opteretenjem 11. U tom sluEaju je U = Eal - IalRal, gdje je &I otpor
kruga rotora generatora G1. Ako prema prijaSnjem Zelimo da pri ukljutivanju generatora G2 na sabirnice struja bude jednaka nuli, onda je potrebno, pridriavajufi
se uvjeta za pravilno spajanje polariteta, regulirati uzbudnu struju iu2 generatora
G2 tako da bude EOz- U .

Primijenimo li drugi Kirchhoffov zakon na generatore G I i G2, te obilazeti odgovarajute krugove u smjeru induciranih napona Ed, i Eaz, imamo:
Eal - IalRal := U
Odavde je:

Eaz-u
Iaz = -

(8-2b)

%z

>
I

Da bismo preraspodijelili opteretenje izmedu oba generatora, na primjer

stanoviti dio opteretenja prenijeli na generator GI, mogute je povehti inducirani napon Eal prvog generatora time, da odgovarajute povetamo uzbudnu
struju iul[izraz (8-2a)l. Ali taj put nije pogodan. Stvarno, poveianjem induciranog napona Eal istovremeno, iako u manjoj mjeri, povetavamo napon na sabirnicama U,Sto je Eesto nepoieljno. S druge strane, promjena Eal bitno mijenja
uvjete rada drugog generatora [izraz (8-2b)l.
Isto takvi nepovoljni rezultati dobivaju se i u slutaju ako preraspodjeljujemo opteretenje, mijenjajuii inducirani napon samo drugog generatora.
Pravilan nacin raspodjele opteretenja sastoji se u slijedetem: moramo istovremeno povetati inducirani napon Eal i smanjivati napon Ea2, tako da se napon
U na sabirnicama lie mijenja. Pri tome proces preraspodjele ide ovim redom: kada pron~ijenimo.na primjer povetamo, uzbudntl struju i inducirani napon prvog

generatora, tada se njegova prvotna bnina vrtnie smanjuje; no u tom slutaju potima raditi regulator pogonskog stroja i kad doda viSe pare, vode, nafte itd. uspostavlja prvotnu bninu vrtnje agregata, uz povebanu snagu.
Ovaj isti proces, ali u obrnutom smjeru, odvija se u drugom agregatu.
Ako ielirno jedan agregat sasvim iskljufiti, na primjer generator GI, onda
morarno smanjivati njegovu uzbudu, a istovremeno povedavati uzbudu generatora G2, kako bi napon mreie U ostao konstantan, i to raditi sve dok struja I1
ne postane jednaka nuli. Pri pretjeranom smanjenju induciranog napona Eal razlika Eal-U moie postati negativna.
Fizikalno to znati da stmja I, mijenja svoj smjer u odnosu na inducirani
napon Ed, ti. siroj GI potinje raditi kao motor i vrtjeti se u istu stranu. T o nije
dopugteno, jer se na njegovoj osovini nalaze jog pogonski motor, na primjer dizlmotor; postojanjk dvaju motora na jednoj osovini moie dovesti do oBteCenja.
Da bi se to izbjeglo, u shemama generatora predvidaju se tzv. minimalni autornati
i relej za povratnu struju, koji isklj~tegenerator ako struja postane manja od odredene vrijednosti, ili ako promijeni svoj smjer.

SI. 8-3. Pojednostavnjena shema paralelnog rada

kompaundnih generatora

Izbor broja generatora koji se postavljaju u elektrani odreduje se ekonomskctehnitkii postavkama i zavisi od dijagrama optereCenja elektrve. Ako su u paralelan rad ukljuteni generatori razlitite snage, onda se opterekenje mora raspcdijeliti proporcionalno njihovim nominalnim snagama. Da bi se to provodilo
automatski, potrebno je da se vanjske karakteristike generatora i karakteristike
bnina pogonskih strojeva medusobno podudaraju.

8-3. Pqalelni rad kompaundnih generatora

Pojednostavnjena shema spoja kompaundnih generatora (si mjdovitom uzbudom) u ~aralelnomradu ~rikazanaie na slici 8-3. Niena osobitost se sastoii u tome Bto
su &eke 1 i 2, u kojimi su serijiki namoti spojeni na 'istoirnene stezhjke rotora,
spojene medusobno vodom izjednaE'enja.
~ u i n o s ttakvog
'
voda uzrokovana je ovim tinjenicama: Kako je poznato,
kompaundni gerierator pri. povetanju opteretenja u granicama normale ima svojstvo
da povisi inducirani napon rotora (sl. 7-16, krivulje 1 i 2). U paralelnom radu to

dovodi do toga da se pri slueajnom poviienju induciranog napona rotora E, jeanog

generatora, npr. zbog povedanja brzine vrtnje pogonskog stroja, povedava struja
rotora tog generatora. Zbog toga se povedava i stmja u serijskorn namotu, a to
povlaEi za sobom ponovno poviBenje induciranog napona, struje itd.
Kao rezultat, jedan Ce generator biti preoptereten, a drugi rastereten, tj.
paralelni rad ko~upaundnihgenerarora bez voda izjedna&nja nestabilan je.
Obrnuto, pri postojanju voda izjednaeenja 1-2 na sl. 8-3 serijski namoti su
paraleln~spojeni. Prerna tome se njihove struje uvijek nalaze u onom odnosu,
koji je odreden otporima tih namota. Ako se zbog bilo Eega poveCa struja u serijskom namotu jednog generatora, u tom se istom odnosu ona povedava i u serijskom namotu drugog generatora ili, optenito, drugih generatora. U skladu s time
istovrenleno se povedava inducirani napon, a i struje u rotoru svih generatora
[izraz (8-2a i b)],
Pod tim uvjetima paralelni rad takvih generatora potpuno je stabilan.
Prijelaz opterebenja s jednog kompaundnog generatora na drugi, a i geljena
raspodjela opteretenja izrnedu pojedinih generatora, provode se takoder kao i
u porednih generatora, tj. promjenom uzbude.

9-2. Klasifikacija istosmjernih motora

U ovisnosti od natina prikljutka uzbudnog namota na rotor razlikujemo ove

vrste istosmjernih motora.
1) Poredni motori, u kojih je uzbudni namot paralelno prikljuren na rotor.
2) Serijski motori, u kojih je uzbudni namot spojen serijski s rotorom.
3) Kompaundni motori, koji imaju dva uzbudna namota, paralelni i serijski
(motori s mjeiovitom uzbudom).
Svi ovi motori Siroko se primjenjuju.
G L A V A DEVETA

ISTOSMJERNI MOTOR1
9-1. Obratljivost elektrirkog stroja

U ( 7-4) je veC bilo navedeno da ako vodit duiine 1', smjeiten u ravnini cko
mitoj na smjer magnetskih silnica, dovederno u vrtnju u bilo kojem smjeru, npr. u
smjeru vrtnje kazaljke sata (sl. 7-3 i 9-la), dobivamo generator u kojem nastaju
elektromagnetska sila F, = Bs I' ia i moment M,,. . Smjer te sile i momenta
uvijek je suprotan mehanitkoj sili FI i momentu M I pogonskog stroja koji dovodi
generator u vrtnju, tj. M,,,, manifestira se kao moment kotenja.
Ako odspojimo generator od pogonskog stroja, ali ostavimo prijainji polaritet
polova i dovedemo u vodite struju ia od nekog izvora istosmjerne struje u prijainjem smjeru (kriiik na sl. 9-lb), tada sila F, zadriava isti smjer kao i na sl. 9-la,
ali se sada javlja kao pokretajuia i ieli dovesti vodit u vrtnju suprotnu smjeru kretanja kazaljke sata, tj. M,,,,, je usmjeren suprotno od smjera vrtnje generatora
na sl. 9-la. Prema tome pri razmatranim uvjetima imamo elektritki motor koji
pretvara elektritku energiju dovedenu vodiru u mehanitku.
Taj princip obratljivosti (reverzibilnosti) elektrirkih strojeva formulirao jc
E. H. Lenz pred viSe od stotinu godina. On omoguCava da istosmjerni stroj koristimo kao generator ili kao motor, vet prema tome kakav mu' oblik energije mehanitki ili elektritki - dovodimo. Prema tome konstruktivna izvedba istosmjernog motora nitim se ne razlikuje od generatora i zato nije potreban posebni opis
njegove konstrukcije.
motor

ind. nqoon
struja

S1. 9-1. Obratljivost istosmjernog stroja: a ) generator; b) motor

ind. napon
stryb

I1
SI. 9-2. Principijelna
motorashema porednog

S1. 9-3. Energetski dijagram istosmjernog motora

9-3. Energetski dijagram istosmjernog motora

Pretvaranje dovedene elektrirne energije u mehanitku kod svih motora

ide principijelno jednako i najjednostavnije se moie prikazati sa tzv, energetskim
dajagramom.
Razmotrimo ga na primjeru porednog motora, pretpostavljajui-i, da radi
pod ustaljenim uvjetima, tj. s nekom konstantnom brzinom vrtnje n.
Neka je fi puna elektrirna snaga koju dovodimo motoru iz mreie. Ako je
U napon na stezaljkama motora, I, struja u rotoru, te i,, struja uzbude (sl. 9-2),
onda je:
PI = U (Ia
i,,) = UI.
(9-1)

Dio te snage, tj. Ui,

Ia2Ra,troii se na pokriCe gubitaka u uzbudnom krugu
i u krugu rotora, ukljutujuCi ovdje i kontakt Eetkica. Na energetskom dijagramu
gubici Ui, i I a 2 Ra prikazani su odvojcinla, koji se odvajaju od osnovnog toka snage
(sl. 9-3). Razlika:

PI

- (Ui,, +

Ia2

Ra) = UIa - Iaz Ra

PM

(9-2)

predstavlja punu mehanitku snagu koja se razvija na osovini motora.Korisna mehanitka snaga motora jest Pz, manja od snage PM za snagu Po, koja je neophodna

za pokride gubitaka praznog hoda, tj. gubitaka u ieLjezu i mehanifkih gubitaka.

Na taj natin je:
Pz = PM - Po.
(9-3)
Na energetskom dijagramu snaga Po prikazana je tretim odvojkom koji se
grana od snage PM.
Energetski dijagram -daje pregled o toku pretvaranja energije i omogufuje
da ustanovimo osnovne odnose koji karakteriziraju rad istosmjernih motora.
9-4. Zakretni moment motora

Sve Bto je bilo reeeno u 7-4 u pogledu odredivanja smjera zakretnog momenta
(sl. 7-4a i . b) i u pogledu njegove velitine pri istosmjernom generatoru [(sl. 7-5)
i jednadgba (7-3)] potpuno odgovara sluhju motora, s tom razlikom $to je u generatora moment M koteki, a u motora pokretajuB. Na taj nazin imamo:

9-5. Puna mehanirka snaga

Puna mehanitka snaga motora PModreduje se pomoCu jednad2be poznate

iz mehanike:
PM = o M = 2 x n M .
(9-5)
Uvrstimo li u taj izraz M prema izrazu (9-4), dobivamo:

Korisni moment kofenja ovisi o uvjetima rada motora i mofe biti M e n

produktom sile Fz i kraka I. Na taj je naEin:
M2 = Fa I.
(9-7)
Tako na primjer, pri podizanju tereta sila F2 se odreduje t a o m utega, a
krak 1 radijusom bubnja na koji se narnata uZe s utegom; pri radu ventilatora, pod
silom Fz treba smatrati pritisak stvoren ventilatorom, a pod krakom I radijus neke
kruhice dui koje djeluju sile na krilo ventilatora itd.
U nekirn sluhjevimanpr. kod dizalica, moment M gotovo ne zavisi od brzine
motora, a u drugima se, obmuto, jako mijenja u zavisnosti od brzine. Tako se,
na primjer, korisni moment ventilatora mijenja pribliZno kvadratom bnine vrtnje
motora.
DinamiPki moment nastaje pri svakoj promjeni bnine vrtnje motora, a odreduje se jednadZbom:

gdje su J moment inercije tih rotiraju6h dijelova, a o kuma brzina vrtnje.

Predznak momenta My zavisi od predmaka ubrzanja do/dt. Ako se bnina
vrtnje motora povebva, onda je moment My pozitivan i zbrajajuki se s momentima
Mo i M2, povehm moment kdenja na osovlni motora. Obmuto, pri smanjenju
moment My je negativan i smanjuje opki moment kofenja.
U skladu sa tri momenta koknja moZemo uzeti da zakretni moment moto:a
M ima tri komponente, od kojih se svaka uravnotehje s odgovarajuh momentom
kofenja, tj. jednaka je njemu po velifini, ali usmjerena supromo. Slijedi da je:

Ova se jednadzba naziva jednad3bom tmmmata i vaZna je za razumijevanje

fizikalnog smisla procesa koji se odvija u motoru makog tipa i vrste struje.
Zbroj Mo Ma statiLki je marent motora MSt. Prema tome.jedmdzbu momenata mo2emo prikqzati u obliku:

tj. puna mehanizka maga motora jednaka je njegovoj elektromagnetskoj snazi, izra2enoj umnoskom napona induciranog u rotoru sa strujom rotora I,.
9-6. Jednadiba momenata motora

Isto kao kod generatora, zavisnost izmedu zakretnog momenta motora i Ito&keg momenta na njegovoj osovini odreduje se zakonom ravnotefe momenata, prema kojmu se moment My razvijen motorom pod bilo kojim uvjetima i u biIo kojenz
trenutku, uravnotezuje sa sumom svih koEkiih momenata na osovini.
Razlikujemo ove momente kofenja: a) moment praznog hoda M,, b) Rorisni
moment kotenja Mz i c) dinamitki moment My, koji uvjetuje moment inercije dijelava koji rotiraju.
Moment praznog hoda postoji u svirn uvjetima rada motora i ovisi o trenju
u leZajima, trenju fetkica o kolektor, ventilacionim gubicima i gubicima u Zeljezu.
U usporedbi s normalnim korisnim momentom motora, moment praznog hoda
je malen (2...6% od nominalnoga).

Pri n = const je moment My = 0, pa je:

M = Ma,
tj. u stacionmnom radu aakretni moment motora jednak je stati&m
osouini.

momentu na

9-7. JednadZba ravnotege induciradh napona

Napon U,Koji h o d a h ia mre3e na steaaQb rotora motora u bilo Rojim uy'etima rada i u bilo k o j m trenutku, waemote8q'e se sa abrojm induciranih napona
rotora. Nadimo tra2enu zavisnost za sluhj stacionir8nog rada rnotora, kada su
struja, inducirani napon itd. konstanmi.
Kada se vodif kroz koji tefe struja pod djelovanjem sile F, (sl. 9-lb) zapdinje
gibati u magnetskom polju u smjeru te sile onda, primjenjujuki pravilo dlana desne

ruke, mofemo vidjeti da je inducirani napon Ea u vodiru uvijek usrnjeren suprotno

od struje vodiza a prema tome i u odnosu na napon U narinur na vodic'. Zato inducirani napon E, nazivamo obratnirn induciranirn naponorn i razmatramo ga kao
protu~elovanje(reakciju) rnotora u odnosu na a'jelovanje rnrek. Ako je I, R, pad
napona u krugu rotora motora, prema drugom Kirchhoffovom zakonu moiemo
pisati da je :
(9- 12)

iskrenja, ili tak kruZne vatre na ko:ektc?ru, ogtetenje dijelova koji su vezani s POgonskim strojem zbog velikog momenta koji se pojavljuje na osovini i momenta
ubrzanja itd. Prema tome direktno ukljutivanje motora na pun napon mreie u
pravilu nije dopulteno.
Za ogranitenje struje pokretanja motora male i srednje snage prvenstveno
s-, primjenjuju ~okretafi(reostati za pokretanje), Bju Cemo konstrukciju i shemu
spajanja razmatrati kasnije, pri proubvanju svojstava motora.

Ove jednadibe nazivamo naponskim jednadibama motora.

Ako na mreiu s naponom U prikljutimo rotor serijskog motora s regulacionim otporom R,, tada je:

B. Radne karakteristlke. Pod radnim karalzteristikama razumijevamo

zavisnosti:
n, M, I i r) = f(Pz) pri U = U, = const.,

u-Ea

= IaRa ili

aJ!

U=E,

= Eo -t I, (R,

+ I,R,.

+ R,),

odakle je:

pri femu nisrno duZni reguliratl struju u uzbudnom krugu.

Brzinu vrtnje n odredujemo iz jednadibe napona (9-12), ako stavimo u nju
izrax za Ea = C, n d j . Tada je:
(9- 16)
U = C, n dj I, R,,

odakle slijedi :
Jednadibe (9-12), (9-13) i (9-14) vaine su za razumijevanje smisla procesa
koji nastaju u motoru, kao i jednadiba momenata (9-9).
9-8. Karakteristike istosmjernih motora

Istosmjerni motori, kao u ostalom i motori svih drugih vrsta, ocjenjuju .se
pomotu karakteristika pokretanja, radnih karakteristika (ukljutujuCi ovdje i rnehanitke karakteristike) i regulacionih karakteristika.

A. karakteristikepokretanja istosmjernih motora u osnovi se odreduju

slijedetim velifinama :
a) strujom pokretanja Ip,koju karakterizira odnos I,/I,,;
b) mornentorn pokretanja Mp , koji je karakteriziran odnosom Mp IM,,;
c) kontinuitetonz operacije pokretanja, koju odreduju dopuSteni udarci struje
pri pokretanju;
d) trajanjern puttanja u rad tp;
e) ekonomicnoSc'u operacije, koja se odreduje vrijednoSCu uredaja za pokretanje,
te s vrijednolku gubitaka elektritke energije pri pokretanju.
U nastavku Cemo imati u vidu, uglavnom velitine struje pokretanja i momenta
pokretanja.
Struja pokretanja se odreduje pomoCu izraza (9-14). Ako bismo motor ukljuEili na mreiu napona U bez dodatnog otpora Rp , onda bismo, buduCi je u prvom
trenutku pokretanja n = 0 i E, = 0, imali:
,

Kako je vec receno, I,,R, = 3.. .80/6 od U,>, tj. pri dzrektnom ukljuEivanju
motora na m r c " ~srruja pokretanja lnnogo puta je veta od nominalne. T o mofe
uzrokovati niz neZeljenih posljedica, npr. kolebanje napona u mrefi pojavu jakog

n=

u- I a Ra.
c,

(9- 17)

Pri snimanju radnih karakteristika jest U = const; prema tome karakteristika

n = f (Pz), koju nazivamo brzinskorn karakteristikorn, zav~sisamo od pada napona
I, R, i promjene magnetskog toka 0.
Elektromagnetski moment M odreduje se prema jednadibama (9-4) ili (9-6).
Od praktirkog je interesa korisni moment na osovini Mz. Prema analogiji s izrazom
(9-5) imamo:
pa
pa
(9- 18)
Mz=-=--.
o
2xn
Struja I vezana je sa snagom Pz ovim odnosom;
UIr) = Pz,

(9- 19)

gdje je 3 korisnost motora. Proratuni pokazuju da korisnost motora ostaje pribfiino

konstantna u podrutju promjene opteretenja od Pz = 0,s P,, ...1,25 P,>.Za ta
praktirki najinteresantnija podrutja imamo:
(9-20)
I : : Pz,
gdje : : oznatuje proporcionalnost.
Na ovom temelju Eesto se konsvuiraju radne karakteristike motora u zavisnmti od I, a ne od Pz (vidi npr. karakteristike serijskog motora na sl. 9-14).
U radne karakteristike motora spadaju i mehaniEke karakteristike, koje predstavljaju zavisnost n = f(M) pri konstanmom naponu mreie, tj. pri U = const,
R, = const i odsustvu reguliranja struje uzbude.
M e h a ~ t k ekarakteristike veoma su znakijne u elektromotornim pogonima.
C. Regulacione karakteristike motora. One se odrectuju:
a) podruCjirna regulacije brzine, !to dobivamo iz odnosa naivete brzine vrtnje
n,,, prema najmanjoj h/n,in;

b) ekonomiEi2oSCu regulacije, ako pod tim razuinijevamo prvotne opreme, a tokom pogona troskove eksploatacije;
c) karakreristikom repulac$e, kontinuiranom ili stepenastom;
d) jednosravnoSCu i pouadanoSCu regulacionog uredaja i operacije regulacije
bnine.
Ako u jednad2bu (9-13) uvrstimo izraz Ea = .C,n @ i odredimo n, dobivamo:

Prvi naEin dolazi u obzir samo u specijalnim uredajima, dok su drugi i t r e ~ i

naEin jako rasprostranjeni u praksi. S njima mofemo ostvariti kontinuiranu i
Eesto veoma ekonomitnu regulaciju brzine u veoma Birokim granicama. Ova mogutnost predstavlja jedno od znahjnijih prednosti istosmjernih motora i u nizu
slutajeva Bni ih nezamjenjivima. Zato Cemo u daljnjim izlaganjima posvetiti
veliku paknju regulacionim karakteristikama.
9-9. Uvjeti stabilnog r a d a istosmjernih motora

Odavde slijedi da regulaciju brzine moZemo provoditi na tri naEina:

1) promjenom napona m r d e U ;
2) promjenom pada napona u h g u rotora I, (Ra
R,) i
3) promjenom magnetskog toka @.

Stabilan rad motora moguC je kada je M = M,,, gdje je M zakretni moment

motora, a M,, statitki moment na osovini, ovisan o vrsti pokretanog pogona.
Pri promjeni brzine vrtnje motora n, u opCem se sluhju mijenjaju i momenti
M, i M,,. Od toga kako se deSava ta promjena zavisi stepen stabilnosti rada motora.
Neka su, na primjer, zakretni moment motora M i moment otpora M,, na njegovoj osovini zadani krivuljama I i 2,ha sl. 9-4 i neka se presijecaju u taEki A.
Ako se brzina vrtnje motora n mijenja, na primjer smanjuje od vrijednosti nl = Oa
do vrijednosti nz = Ob, onda na osovini motora nastaje pozitivni dinarnitki moment My = M = MI, = bd - bc -- cd; pod djelovanjem tog momenta brzina
motora poEinje rasti, sve dok se ne vrati na svoju prijasnju vrijednost nl. U obmutom sluhju nastaje obratan proces. Slijedi da se u zadanim uvjetima rada elektromotomog pogona taEka A javlja kao taEka rijegovog stabilnog rada. Nije se tdko
uvjeriti u to da Ce stabilan rad pogona biti osiguran u svirn sluhjevima kada je:
dM
- < dM,t
-*
dn
dn
Sada pretpostavimo da ovisnost MI, = f (n) ima oblik krivulje na sl. 9-4.
U tom sluhju smanjenje brzine povlaEi za sobom stvaranje negativnog dinamifkog momenta na osovini My = df, pod Eijim djelovanjem brzina motora jog vise
opada, a to uzrokuje porast momenta M9 itd. Iz toga proizlazi da je u tim novim
uvjetima rada motor nestabilan. Nije se teSko uvjeriti u to da je rad motora nestabilan uvijek kad je:
> dMsi
-.
dn
dn

SI. 9-4. Uvjeti stabilnog rada motore

Naznateni uvjeti stabilnosti rada istosmjernih motora vrijede i za izmjenitne

motore.
SI. 9-5. Shema porednog motora

S1. 9-6. PokretaE sa tri stezaljke: a ) shema;

6 ) simbolifki prikaz

9-10. Pokretanje porednog motora

Na sl. 9-5 prikazana je potpuna shema porednog motora. Ovdje je S sklopka

koja sluZi za prikljutivanje motora na m r e h i iskaptanje s nje, 0 osiguraE za zabtitu
motora od preoptereknja; UP uobihjeni prikazi pokretata; Rr i r regulacioni
reostati u krugu rotora i uzbude; A ampermetri; V voltmetri; RO rotor i UZ
namot uzbude.
U shemama porednih motora prvenstveno se primjenjuje reostat sa tri stezaljke za istovremeno posluZivanje kruga rotora i uzbude. T i n ~ eu vezi reostat
ima rri srezaljRe koje ga spajaju: .a) sa mrefom, b) sa rotorom i c) sa uzbudnim
krugom (sl. 9-6a). UobiEajena shema takva reostata prikazana je na slici 9-6b.

Pri otkaptanju motora od mrete ruticu p0kretai.a stavljamo na prazni kontakt i otvaramo sklopku S. U tom se slueaju zaliha elektromagnetske energije u
uzbudnom namotu UZ rasipa u obliku toplinske energije u spomenutom zatvorenorn krugu. Da to nije moguCe, ova bi se energija rasipala u obliku iskre ili elektrifnog luka, Sto moie uzrokovati naglo poviienje napona u motoru, koji je opasan
za njegovu izolaciju.
PokretaEi su proratunati sarno za kratkotrajan rad; prema tome ni u kojem
slufaju se ne smije dug0 ostaviti ruEicu pokretaEa u nekom medupoloiaju, jer bi
otpornici mogli pregorjeti.
ObiEno se pokretanje izvodi rufno, ali u posljednje vrijeme pofelo je Siroko
prodirati u praksu poluautomatsko pokretanje motora.
U skladu s povekanjem snage uredaj pokretaEa postaje sve teii i skuplji
a samo pokretanje sve manje ekonomiEno. U tini slufajevima pribjegava se pokretanju bez otpornika, promjenom pokretazkog napona kojeg dovodimo motoru.
Osobito Siroku primjenu dobila je shema generator-motor, ukoliko nije
predvidena samo za pokretanje motora, vet i za regulaciju njegove brzine. Ova
je shema opisana u daljnjem tekstu (S 9-14).
U nekim slufajevima, istina vrlo rijetkim, moguCe je direktno prikljutivanje
na mrefu, tj. bez otpornika, motora male snage s relativno velikim otporom u
krugu rotora.

Na slici 9-6a prikazan je pokretaf sa tri stezaljke, koji se sastoji od Eetiri sekcije
otpornika, Eiji su zavrgeci prikljuzeni na pet metalnih khtakata, 1, 2, 3, 4, 5. Za
spajanjc s uzbudnim krugom sluii zajednifki metalni luk L. RuEica pokretaEa
mora imati dva klizna kontakta, jedan klizi po kontaktima 1, 2,. . . 5, a drugi istodobno po luku C. Prije puStanja u rad rufica pokretaEa mora se nalaziti na praznom kontaktu 0. Ako u uzbudnam krugu postoji regulacioni otpornik (reostat),
treba ga tako izvesti da u tom sluEaju (polo2aj 0)uzbudna struja i, tok CJ i zakretni
moment motora postiiu, pri inate istim uvjetima, naivete vrijednosti, Sto olakSava pokretanje motora.
Da bismo pokrenuli motor, moramo zatvoriti sklopku S. U uzbudnom krugu
pojavljuje se struja i, i stroj se uzbuduje, tj. u njemu se pojavljuje tok 0.Smatrat
Cemo da se za vrijeme pokretanja struja i, i magnetski tok SP ne mijenjaju.
Premjestimo ruEicu pokretah na prvi radni kontakt 1. BuduCi da je u
trenutku pokretanja n .= 0, onda je Ea = 0, a maksimalna vrijednost struje pokretanja :

I,,"

= --

Ra -t):R,'

gdje je ZR, zbroj otpora svih htiriju sekcija reostata.

Izbor ZR, od bitnog je znatenja: Sto je taj otpor manji, to je lakSi pokretaf,
ali je veCi pad napona u mreii koja napaja motor, oitriji su mehaniEki udarci pri
pokretanju, loiiji uvjeti komutacije i teii rad zaStitne aparature. ObiEno se ZR,
odabire tako da je I,,,/I,, < 2. No u posljednje se vrijeme ide za tim da se pokretaE nafini IakSim i Cesto se ogranifava samo na jedan ili dva stepena, dopuStajuCi udarce struje koji prelaze nonlinalnu struju 2,5 do 3 puta.
U skladu sa strujom I,,,, motor razvija moment pokretanja Mp = CM Ipm CJ.
Ako je taj moment veCi od momenta opteretenja, onda motor kreCe s nekim ubrzanjem i stvara inducirani protunapon Ea proporcionalan sa n (krivulju a na sl. 9-7).
U vezi s time prema krivulji A smanjuje se struja pokretanja i proporcionalno
njoj moment pokretanja. Otpor pokretaEa mofe se prorarunati tako da se pri postepenom iskljurivanju sekcija struja pokretanja mijenja u podruEju od I,, do
I, ,,in. U tom sluEaju pod strujom pokretanja podrazumijevarno struju :

PoSto se struja smanjila do I, ,in,

ruEicu pokretafa dovodimo na kontakt 2, ukljuEujuki time otpor prve sekcije pokretafa. Struja pokretara poveCava se do vrijednosti Ipm, nakon Eega brzina motora raste po krivulji b, a struja i moment padaju
po krivulji B. Dalje operacija pokretanja ide u istom smislu kao i prije, sve dok
ne bude iskljuEen Eitav reostat, nakon Eega motor poEinje raditi pri odredenim
vrijednostima struje I i brzini vrtnje n.
Ako bismo ruEicu pokretata ostavili dug0 na nekom kontaktu, onda bi se
promjena struje i brzine vrtnje odvijala po crtkanim linijama, koje su produfenje
odgovarajukih punih linija na sl. 9-7.
Da bismo osigurali operaciju otkapcanja motora od mrete, elektrieki spajanlo
kontakt 1 sa lukom C i tako stvaramo zatvoren krug koji se sastoji od medusobno
serijski spojenih: uzbudnog namota, pokretaEa, rotora i regulacionog otpornika r .

S1. 9-7. Proces pokretanja motora

,

9-11. Radne karakteristike porednog motora

Pri snimanju radnih karakteristika porednog motora napon U = U, = const,
otpor R, = 0, a otpor r odabire se tako, da se pri nominalnom naponu i nominalnom
opteretenju motor vrri nominalnom brzinom. U tom poloZaju reostat r ostaje za sve
vrijeme snimanja radnih karakteristika, ti. r = const, Eemu odgovara:

Radne karakteristike motora prikazane su na sl. 9-8. Objasnimo najprije oblik

brzinske karakteristike. Suglasno s formulom (9- 16) imamo :

BuduCi da su veliEine U i i konstantne, u tim uvjetima na brzinu motora utjeEu

dva uzroka: 1) pad napona u rotoru I,R, i 2) reakcija rotora.

U tom sluhju se pri p o v e h j u struje razmagnetiziuajuke djelovanje protudjelovanja

rotora kompenzira rnagnetizirajukim djelovanjem serijskog namota. Takvim namotom su, na prirnjer, opremljeni motori serije PN lenjingradske tvornice ,,Elektrosila" sve do dimenzija PN-400.
Na taj natin karakteristika bnine porednog motora n = j (P2) normalno je
gotovo pravac blago naklonjen prerna osi apscisa, tj. brzina w m j e porednog motwa
neznatno se smanjuje s poveianjem optereCenja, obitho z a 3 ... 8% pri promjeni
optereienja od praznog hoda do nominalnog.
Takav oblik karakteristike brzine najbolje je svojstvo porednog motora.
Ponekad se takva karakteristika brzine naziva twrdom.
Kad imarno u vidu karakter zavisnosti n = j (Pg) nije t&ko objasniti karakteristiku M2 =j (Pa). Ako bi bnina vrtnje motora n bila konstanula, onda bi prerna jednad2bi (9-18) moment Mz bio direkmo proporcionalan snazi P2. Grafitki bi takva
zavisnost bila prikazana pravcem koji polazi iz ishodista koordinata. U marnosti
bnina vrtnje n sa povehjem opterebenja pondto pada, pa se prema tome krivulja
Mz =j(Pz) neSto otklanja prema gore.
Moment je M = M2 M, = MSt [izraz (9-ll)]. Pri 4 = const i n % const
moment praznog hoda jest Mo NN const. Prema tome krivulja M =f(P2) prolazi
h a d Inivulje Mz =f. (P2)
. za izvjesnu konstantnu veliliinu, tj. paralelno s tom
krivuljom.
Pri Q, z const krivulja M =f (Pe) moikposluZiti umjesto krivulje I ,=f (Pe),
jer je u tom slubju:
= cMlo0 X CM1lo.

0,5

$0

PO

.$,
i,!

"

j ;

.. .

3;
;j .'

I !

;,;

dM - <o,
a u drugom:

Krivulja q =j (P2) ima tipi* karakter; korisnost naglo raste pri poveCanju
optereknja od praznog hoda do 114 nominalnog, a pri 1 12 opterekenja dosti2e
vrijednost blisku maksimalnoj, a zatim u podrutju promjene opterehja od 1 12...4 14
nominalnog opterekenja ostaje stalno konstantna. Obiho je u malenih motora
q = 478 ...0,85, a u srednjih i velikih motora q = 0,85 ...0,94.

<i
,'

j ';

porednog motora

S povehjem opterdnja, tj. struje I,, prvi uzrok Zeli da smanji brzinu motora,
dok drugi, obmuto, da je poveck, jer u obitnim uvjetirna reakcija rotora djeluje
razmagnetiziijuke. U zavisnosti od toga koji od tih uzroka prevladava, brzina motora
se smanjuje ili povetava pri p o v e h j u opterekenia. Prvi se sluhj smatra normalnirn,
jer on uvijek osigurava stabilan rad motora, dok u drugom slutaju (crtkana linija
M sl. 9-8) takav rad nije uvijek moguC. Predpostavimo da je statitki moment M,t
na osovini motora zadan i ostaje konstantnim, tj. M,: = const; u tom sluraju je
dMS,/dt = 0. Izmijenirno, na prirnjer povetajmo, zakremi moment motora M;
u s h d u s radnim krivuljama na sl. 9-8 u prvom sluEaju nastaje smanjenje brzine
vrtnje (dn negativno), a u drugom sluhju p o v e h j e (dn pozitivno). Prema tome
je u prvom slubju:

f;
,, ,

, .
. S1. 9-8. Radne karakteristike

dn

dn

9-12. MehaniEke karakteristike porednog motora

n =j ( M ) pri U = const, i = const i R, = const. PA i,= const je magnetski tok 0 % const, a s druge strane je I, = (U-Ed /(&
&).

Prema tome je:

U-Ce n Q,
U-E,
= CM'
Ra Rr
%+R

ki

B'
,

M = CMI,@= CMf--

Prema izvodenjima u $ 9-9, stabilan rad motora moguk je samo u pNOm sluraju. Nemoguhost t&va rada u drugom slutaju fizikalno se objdnjava time, Sto pri
p o v e h j u M raste struja I, i povetava se bnina vrtnje n ; 'no u tom sluhju raste
motorom razvijena snaga, Sto opet vodi do novog povekanja struje I, i reakcije rotors, daljnjeg povebnja bnine vrtnje i snage itd.
Da bi rad porednih motora bio stabkin i pri prevladavanju protudjelovanja
rotora, oni se opremaju laganim (sastavljenimod nekoliko zavoja) serijskim uzbudnim
narnotom koji se spaja u seriju s porednim namotom i naziva se stabilizatorski.

odakle ie:

gdje su 9 i Czkonstante. Ako je Rr = 0, onda je Cz mala u odnosu na CI i u tom slutaju mehanitka karakteristika porednog motora predstavlja pravac 1 na sl. 9-9,

koji je blago naklonjen prema osi apscisa. Pravac nazivamo prirodnim, ukoliko je
R, = 0. Uvodeci u krug rotora serijski otpore R,I, R,z, R,g itd. dobivamo niz krivulja
2, 3, 4 itd. koje su to jafe naklonjene prema apscisi, Sto je veCa vrijednost R,. Mehani&e karakteristike pokazuju kakvi moraju biti otpori koji se uvode u shemu motora,
da bi se osigurala promjena brzine njegove vrtnje koliko je to potrebno pogonu
kojemu motor sluii. Buduci da su pogoni sasvim razlifiti, da bi se postigle
neophodne mehanirke karaeeristike u njzu slutaieva treba stvarati specijalne sheme.

prvotni stacionarni I

pr$e/azniproces
_I
I

noti scocionarni
r e i i m rada

U i 0 ostaju, suglasno s pretpostavkama konstantni. Osim toga, moiemo smatrati

da se u prvom intervalu vremena, nakon ukljuEenja reostata brzina vrtnje motora
n job nije uspjela promijeniti zbog inercije rotora i s njime vezanih rotirajukih masa.
Na taj natin, u pofetnom trenutku regulacije brzine vrtnje brojnik (U-C, n a )
u navedenoj jednadibi ostaje konstantan, pa se prema tome i struja I, smanjuje:
(Ra &)1% puta.
U istom omjeru smanjuje se i zakretni moment motora M = CM In a ,
jer je moment Ms, = const. Na taj natin zakretni moment motora postaje manji
od statirkog za vrijednost dinamitkog momenta MJ [izraz (9-9)]. Mofemo dakle
reCi da se na osovini motora pojavljuje negativni moment ubrzanja, uslijed Eega
motor pofinje smanjivati svoju brzinu vrtnje. Time zavrbava prvi stadij regulacionog
procesa i zapofinje drugi.
Pri smanjenju bnine vrtnje n inducirani protunapon E, = C, n 0 smanjuje se
proporcionalno sa n, zbog Eega brojnik u izrazu (9-14) i struja I, poEinju rasti.
Takav proces paralelnog smanjenja brzine vrtnje n i povekanja struje I, odigravat
Ce se sve dok moment My ne postane jednak nuli, a to Ce biti onda, kad struja I,
postigne svoju prijaSnju vrijednost, tj. I,2 = Ial.Poslije toga motor Ce produiiti da
radi s novom konstantnom brzinom vrtnje nz, koja je manja od prijagnje nl.
U grafirkom obliku proces je prikazan na sl. 9-10. Snaga dovodena iz mreL
PI = U (I,
i,') ostaje ista. Korisna snaga motora je Pa = Mz o = Mz 2x n,
tj. praktifki se smanjuje proporcionalno sa n. U toj istoj mjeri smanjuje se korisnost
uredaja q = P2/PI. Odavde slijedi da je ovaj nac'in regulocije to monje ekonomztan,
Sro je Sire podrucj'e u &em se regulira brzina vrtnje motora.
Uvjeti hladenja se pogorSavaju, jer gubici u bakru namota rotora i polova,
koji Eine glavni dio gubitaka motora, ostaju isti kao i prije, a kolifina zraka koji ventilira motor postaje manja, pribliino proporcionalna sa n.
Donekle se poboljSavaju uvjeti komutacije smanjenjem induciranog napona eL
[izraz (5-9)].
Iz toga St0 je refeno moguCe je zakljutiti da su glavni nedostaci ramatranog
nac'ina regulacije brzzne vrtnje mala ekonomitnost i pogorfanje uvjeta hladenja. Prema
tome taj se naEin primjenjuje uglavnom za regulaciju brzine vrtnje motora male
snage.
B. Regulacija brzine vrtnje otpornikom u uzbudnom krugu. Predpostavimo da kao i prije imamo U const, M, = const i neka je osim toga R, = 0.
Ako promijenimo, npr. povetamo, otpor regulacionog otpornika 7, onda se
struja i,, i magnetski tok Q) smanjuju. Pri tom u prvi trenutak nakon ukljuEivanja
otpora 7 zapaiamo naglo povekanje jakosu struje I, u rotoru. Objasnimo to na primjeru. Neka je U = 220 V, E, = C,n 0 = 200 V i R, = 0,5 Q. Tada prema izrazu
(9- 14>, u kojem je R, = 0, imam0 :
220V-200V = 4 0 A .
I, =
0,5 Q

SJ. 9-9. Mehani&e karakteristike

porednog motora

S1. 9-10. Proces regulacije brzine vrtnje porednog

motora s promjenljivim otpornikom u krugu rotora

9-13. Regulacione karaktedstike porednog motora

Suglasno s izrazom (9-21) reguliranje brhine vrtnje motora moBe se izvoditi:
1) promjenom napona rnrek U ;
2) promjenom napona dovedenog na motor U - I, (R, $- &) pomoCu promjenljivog otpornika u krugu rotora;
3) promjenom magnetskog toka 0 .
Najrasprostranjeniji su drugi i treCi natin, jer prvi je moguC samo sa specijalnim uredajima
A. Reguliranje brzine vrtnje otpornikom u krugu rotora. Predpostavimo
da je motor prikljufen na mreiu s konstanmirn naponom U, a prevladava statitki
moment Msf koji ne zavisi od brzine, da se struja u krugu uzbude ne regulira i da
se prema tome magnetski tok praktitki ne mijenja. Na taj natin imamo: U
= COIIS~, MSf = const, i,, = const i 0 = const.
Da bismo promijenili brzinu vrtnje motora n, mijenjamo otpor otpornika R,,
na primjer povetamo ga pomih6i pokretni kontakt reostata iz poloBaja I u kojem
je on iskljuhn u pologaj 2, kako je to pokazano na sl. 9-5. Objasnimo najprije kako
I).a to reagira motor odmah nakon ukljutenja regulacionog reostata.
U skladu s izrazom (9-14) imamo:

Ako smanjimo magnetski tok 01,25 puta, tj. na 0,s prvobitne vrijednosti, smatrajuki
da se u prvi trenutak brzina vrtnje motora jog nije uspjela promijeniti, imarno:

tj. I, Ce porasti na trostruku vrijednost.

Znatno ~oveCanjestruje I, pri malon5 smanjenju toka CP dovodi do povedanja

zakretnog momenta My a buduCi da je M,, = const, na osovini motora pojavljuje
se pozizivni moment ubrzanja, i brzina vrtnje motora pofinje se povefavati. Paralelno s time povedavat Ce se inducirani napon Ea i, naravno, smanjivati struja I,
(nakon pofetnog skoka). U ndem primjeru taj proces Ce se produiiti sve dok se
struja ne smanji do 1,25 L a zakretni moment M do svoje prvotne vrijednosti
(M = CM 1,25 1, - 4 8 CP = M,,). U tim uvjetima je M3 = 0 i motor Ce produiiti
da radi s novom konstantnom brzinom vrtnje, koja premduje prectagnju gotovo za
25% riraz (9-1611.
p~Gelazn;pmces

novi

7'

Iream rada

p ~ ~ 0 t stacionarni
ni
ream mda

J,?

1
I

nf

S1. 9-11. Proces regulacije bnine

vrtnje porednog motora s prumjeil-

1.

otpornika i upravljati tiln motoroln posredstvom promjene napona generatora

U,. Najtipifniji sistemi ove vrsti su: a) Leonardov sistem, tj. slog generator - motor
(GM) i b) Leonard -Ilgnerov sistem, tj. slog generator - motor sa zamainjakom
(GMZ).
Jedna od moguCih principijelnih shema Leonardova sloga GM prikazana je
na slici 9- 12. U njoj kratice oznafuju: AM izmjenifni motor (sinhroni ili asinhroni);
IG istosmjerni generator koji se nalazi na istoj osovini s izmjenifnim motorom
AM, s kojim Eini pretvaraf motor-generator namijenjen pretvaranju izmjeniEne
struje u istosmjernu; I M izvrini istosmjerni motor; UZ uzbudnik koji napaja
uzbudne krugove ZG i ZM.
Pri pokretanju IM smanjujemo uz pon~oCpromjenljivog otpornika r uzbudnu
struju generatora, a prema tome i napon narinut na motor. Svrha je toga da na
odredeni natin ogranifimo struju pokretanja motora, a u isto vrijeme omoguCimo
da krene s nekim ubrzanjem. Time otpada upotreba velikog pokretata, snizuju se
gubici energije tokom pokretanja i olakgava upravljanje operacijom, ako umjesto
glomaznog pokretata upotrebljavamo reostat r .
Sistem GM omogukava da se motor lagano revenira. Potrebno je samo promijeniti smjer uzbudne struje u IG uz pomoC preklopke S.
Najvrednije svojstvo sistema GA.1 jest to da on omoguhva ekonomiEno i kontinuirano reguliranje brzine vrtnje I M u veoma Sirokom rasponu 1 :10 i vise,

ljivim otpomikom u krugu uzbude

-t

U grafifkom obliku proces je prikazan na sl. 9-1 1.

Pri tome se dovedena snaga PI = U (I,
i,) i korisna snaga P2 = M2 2 x n
povekavaju praktitki za 25%. Slijedi da korisnost motora otaje gotovo bez promjene.
Uvjeti hladmja se pogorsavaju, osobito na kolektoru, gdje istovremeno rastu mehaniEki gubici i gubici u kontaktu htkica. Uvjeti komutacije primjetno se pogodavaju uslijed povekanja e~ kako zbog p o v e h j a bnine n, tako i linijskog opteretenja A.
Odavde slijedi da ukoliko felimo regulirati n u dovoljno girokim podruEjima, motor
mora biti u tu svrhu specijalno p r o r a h a t i konstruiran. U danainje vrijeme u
takvoj izvedbi postoje motori s regulacijom bnine vrtnje u granicama 1 : 1,5;
1 : 2 i 1:3.
C. Promjena smjera vrtnje rotora motora. U nizu slutajeva regulacijabnine vrtnje provodi se promjenom smjera vrmje rotora ili takozvanim reverziranjem motma. Iz uvjeta mectusobnog djelovanja vodilia kojim protjete struja i
magnetskog polja (sl. 9-lb) slijedi da je zato potrebno promijeniti ili smjer struje u
namotu rotora uz neizmijenjen polaritet polova ili, obmuto, promijeniti polaritet polova uz neizmijenjen smjer struje u rotoru. Pri istovremenoj promjeni struje u rotoru i polariteta polova smjer vrtnje motora se ne mijenja.

9-14. Regulacija brzine vrtnje promjenom napona mrele

Napon mreZe U obiho je konstantan. No u sluhjevima, kada generator

napaja samo jedan motor (ili nekoliko motora koji rade pod istim uvjetima), moguCe
je neposredno spojiti stezaljke oba stroja bez bilo kakvih pokretata ili regulacionih

S1. 9-1 2. Shema eloga generator-motor

1i
I

Obitno se reguliranje provodi tako da'struja u rotoru motora I, ostaje priblikno

konstantna. Pri tom se u pofetku, dok brzina vrtnje motora nije dostigla nominalnu,
regulacija provodi promjenom napona generatora UG pri konstantnoj struji uzbude
motora, a zatim, kad motor postigne nominalnu bninu vrtnje, smanjenjem te struje
pri UG = const. U prvom slufaju ostaje konstantan zakretni moment motora M =
-- CM Za CP, a njegova snaga raste proporcionalno brzini vrtnje n. U drugom slubju
snaga motora Phf= UG/Zn ostaje konstanma, a moment M se mijenja obrnuto
proporcionalno sa 11. Govorimo da se u prvom sluliaju regulacija provodi pri Konstantnom ,nomentu, a u drugom pri konstantnoj snazi.
Ako pri radu sistema GM nastaju nagli udarci struje onda, da bismo ih izgladili,
na osovinu motora AM stavljamo zamagnjak Z(nas1. 9-12 on je prikazan isprekidanim linijama), koji preuzima energiju pri malim opteretenjima ZM i odaje ju pri velikim opteredenjima. To nazivamo sistemom generator -motora sa zarnaSnjakom, ili
GMZ. Izgladivafko djelovanje zam~njakatoliko je veliko da je snaga AM Eesto
manja od snage motora ZM. Tako se na prirnjer za pogon standardnog bluminga

postavlja reverzioni istosmierni motor I M snage 5 300 kW, dok snaga AM

iznosi svega 3 700 kW.
Leonardovi i Leonard-llgnerovi sistemi naiili su na Siroku primjenu u uredajiina za dizanje u rudnifkinl oknima, u valjaonifkim postrojenjima metalurgije,
pri brodskim uredajima itd. Njihovi glavni nedostaci su relativno visoka cijena i
relativno niska korisnost. Prenla tome oba sistema primjenjuju se za pogon, uglavnom motora povetane snage.

9-15. Pokretanje i radne karakteristike serijskog motora

Potpuna shema motora dana je na sl. 9-13. Ovdje su iste oznake kao i na sl. 9-5.
Pokretanje serijskog motora u osnovi je isto kao i porednog, s tom suitinskom
razlikom Sto serijski 7notor nikako ne stnzlemo pokretati u praznonz hodu. Ovo proistjefe
iz svojstava njegove brzinske karakteristike n = f (I,) koja je prikazana na sl. 9-14.
~?:;#-no,u toga motora uzbudna struja jednaka je struji u rotoru I,. No prema jed.,;A ,:bi (9-16) imamo:
d

l'ri smanjenju opteretenja, tj. momenta MS,,istovremeno se smanjuju struja I,

i magnetski tok a,a brzina vrtnje raste. Pri znatnom smanjenju optereienja poveCanje brzine vrtnje ~ n o i epren~aiitimehanitki dopuitene granice i motor mote
dolivjeti havariju (raskidanje bandate, namota itd.) Da se sprijete takve havarije
motor mora raditi pod takvim uvietima da ne mo2e odjedno~nizgubiti opterekenje.

Pri poveianju optereienja struja I, se poveiava i istovremeno s rime povedava

se tok 6, prema krivulji magnetiziranja (sl. 9-14). Prema tome s poveLanje~raoprereLenja, tj. struje I,, brzina vrtnje serijskog motora jako opada, pri Eemu se kod manjih
opteretenja, kad stroj joS nije zasiten, brzina vrtnje smanjuje brle, a kod vetih sporije.
Takav oblik karakteristike brzine, nazvan mekona karakteristikom, najvrednije
je svojstvo serijskog motora. U tom smislu izmedu porednog i serijskog motora
postoji znaEajna razlika, koja se objaSnjava time Sto pri prvom tok 6, gotovo ne
zavisi od opteretenja, tj. struje I,, a u drugog se mijenja u zavisnosti od I, po krivulji magnetiziranja.
U skladu s brzinskom karakteristikom serijskog motora nalazi se krivulja njegova
momenta M = f (I,) = CM I, 6, (sl. 9-14).
Pri malim opteretenjima u podrufjima do z a d e n j a k f i e z a Q, je proporcionalan
I,. Slijedi:
M = CM1la2,
(9-24)
tj. krivulja M = f ( I ) je u svom potetnom dijelu parabola. Obrnuto, pri jakom
zusiCenju moie se smatrati da tok praktiEki ne zavisi od I,, tj. 0 z const. U tim
uvjetima je M proporcionalan I,, tj. moment vrtnje mijenja se gotovo proporcionalno struji, kao u porednog motora.
Svojstvo serijskog motora da razvija moment priblifno proporcionalan kvadratu
struje vrlo je znaEajno, osobito u sluEajevima kada je potreban veliki moment
pokretanja (kranovi, elektrifki vlakovi) i tam0 gdje je neophodna velika (do 300%)
sposobnost preopteretenja motora.
Pri tome treba primijetiti karakternu razliku izmedu porednog i serijskog motora. Pretpostavimo da se moment motora poveta dva puta. U porednog motora
struja I, mora porasti takoder dva puta (jer je 0 = const), Eemu odgovara i pribliino
dva puta veia snaga motora pri gotovo nepromijenjenoj brzini vrtnje.
U serijskog motora (nezasikenog) struja poraste svega m P u t a ; isto tako se
povekava i snaga motora, dok se njegova brzina vrtnje smanjuje m m a .
U pogledu korisnosti izmedu oba tipa motora nema bitne razlike.

9-16. Regulacija brzine vrtnje serijskog motora

Regulacija se provodi na dva naEina, kao i u porednog motora: a) promjenom
pada napona u. krugu rotora i b) promjenom uzbudne struje .
A. Regulacija brzine vrtnje otpornikom U,rotorskom krugu pri U
= const, M,, = const. PomiEni kontakt regulacionog otpornika premjestimo iz
prvog poloiaja (Rr = 0) u drugi (sl. 9-13). Da bismo odgovorili na pitanje kako se
mijenja struja I,, pretpostavimo da je ieljezo stroja nezasiteno. 'I'ada je tok 0 proporcionalan I,, pa stoga slijedi:
Rr),
U = C, n 0 I, (R, 4- R,) = CeJ I, i-I (R,

S1. 9-13. Shema

serijskog ~notoru

SI. 9-14. Radnr karak~erisilke

serijskop rn<)rola

Da bi to bilo mogute, ugraduje se ograniEivaE brzine vrtnje, koji automatski otkapfa

motor od mreie, ako njegova brzina prede dopugrenu granicu. Suglasno standardu
GOST 183-35, serijski motori ~norajuizdriati bez posljedica poviSenja brzine za
20% iznad najviSe koja je oznafena na ploEici, ali ne manje od 50% iznad nominalne.

+-

odakle je:

BuduCi da je U = const, a u poEetnom trenutku nakon ukljutivanja otpornika

R,brzina vrtnje motora n jog zadriava svoju prijabnju vrijednost, I, se smanjuje u

skladu s povehjem nazivnika u izrazu (9-25). Zakretni moment motora smanjuje
se proporcionalno s Ia2,a buduCi da je M,, = const, brzina vrtnje motora poBnje
se smanjivati i taj proces ide tako dugo dok struja I, i tok @ ne postignu svoje prijabnje vrijednosti.
Karakteristike ovog nafina regulacije brzine vrtnje u pogledu korisnosti i zagrijavanja iste su kao i u p6rednog motora ( 9-12A).

Odavde slijedi da je taj nafin regulacije brzine vrmje serijskog motora krajnje
neekonomiEan. Prema tome on se primjenjuje samo tamo, gdje cijena elektrihoj
energiji nije bitan faktor i gdje (na primjer u ljevaonicama) treba za kratko wgeme
jako smanjiti n. U nekih uredaja brzina vrtnje ovirn natinom regulira se u podmrju
1 : 5 i vise.
Na sl. 9-16 prikazane su mehaniCke karakteristike serijskog motora n =f ( M )
pri U = const za ove slufajeve: a) normalan rad motora (krivulja I); b) i c) pri
konstantnim vrijednostima r i R', spojenim pardelno uzbudnom namotu (krivulja 2)
ili namotu rotora (krivulja 3). Osim toga, za svaku od tih karakteristika moZemo dobiti nekoliko dopunskih karakteristika, ako otpor R, spojimo serijski u krug rotora.
Na taj se nafin brzinske karakteristike serijskog motora odlikuju ramovrsnoSh.
9-17. Motor s mjeiovitom uzbudom

SI. 9-15. Shema regulacije brzine vrtnje

serijskog motora shuntiranjem uzbudnog

S1. 9-16.

narnota i rotora

MehaniCke karakteristikc
serijskog lnotora

B. Regulacije brzine vrtnje serijskog motora shuntiranjem uzbudnog

namota. Shema regulacije prikazana je na sl. 9-1 5. Pretpostavimo da je U = const
i M,, = const. Pri otvorenim sklopkama SIi Sz, struje u rotoru i u scrijskom namotu
su jednake, tj. Id = Iul.Poslije zatvaranja sklopke Sl uspostavlja se nov reiim rada,
kojega je struja Iuz < Id, jer se dio struje grana u otpor r. U skladu s time smanjuje se
uzbudni tok od vrijednosti @I do vrijednosti sPz. No struja Ia2 = Iul I, mora
biti v e h od prvotne Id u tolikoj mjeri da zadrii jednakost CMIaz a 2 = CnfIul0 1 =
= M,,.

Shema motora s mjdovitom uzbudom (kompaundni motor) jednaka je shemi

porednog motora s dodatkom serijskog uzbudnog namota.
Odnos izmedu magnetskiln napona porednog i serijskog namota odabire se
tako, da jedan od tih namota bude osnovni, tj. da ne daje manje od 70% magnetskog
napona stroja, a drugi da dade dopunski magnetski napon.
Ako je osnovni namot poredni, onda govorimo o motoru s poredm-smj'skom
uzbudom. Ako se kao osnovni namot upotrijebi serijski, onda govorimo o motoru sa
smjsRo-porednom uzbudotn.
A. Motor sa poredno-serijskom uzbudom. Uzbudne namote spajamo;
a) u istom smislu kada magnetski naponi namota imaju isti smjer i zbrajaju se;
b) suprotno (diferencijalno), kada su magnetski naponi namota suprotno usmjereni,
pa se oduzimaju.
Smatrajuki da stmj nije z a s i h i da se u skladu sa zbrajanjem ili odbijanjem
magnetskih napona porednog i serijskog uzbudnog namota, zbrajaju ili oduzimaju
irnamo:
u njima stvoreni tokovi OP i

Bnina vrtnje motora raste gotovo obrnuto proporcionalno toku. Snage 9 =

= UI, i Pz = 2 xnM se poveCavaju, zbog Cega se korisnost motora malo mijenja.
Prema tome je ovaj noci'n regulacije brzine dosta ekonomiZan. No uvjeti rada rotora u
pogledu hladenja i komutacije pogorsavaju se, pa stoga regulacija bnine vrtnje obifno
ne premduje 25 ...30% od nominalne. Razmotreni nafin regulacije Biroko se primjenjuje u elektrovufi.

C. Regulacija brzine vrtnje serijskog motora shuntiranjem namota

rotora. U usporedbi s predagnjim sluliajern proces je obrnut, tj. u novom stacionarnom reZimu rada poslije zatvaranja sklopke S 2 pri otvorenoj sklopki Sl (sl. 9-15)
struja je Ia2 < Id, jer se dio struje koji tefe iz m r d e grana u otpor &; Zuz Ce biti
veCi od Iul,da bi se satuvda jednakost CM Id 0 2 = CM 1,l sP1 = Mjr. U skladu
s rim se dovedena snaga fi = U (I,z
I,) poveCava, a predana snaga Pz = M 2 m
smanjuje. Stoga se korisnost motora r, = Pz /PI jako smanjuje.

+-

M=C.~1,(@pf@~)
tt=

U-I,&
zt @I) '

(9-26)

c
7
. (@p

Pri spoju navedenom pod a) karakteristike kompaundnog motora zauzirnaju

medupolohj izmedu radnih karakteristika porednih i serijskiln motora, ali bMe k
prvima (krivulje 2 i 3 na sl. 9-17).
U spoju pod b) uvjeti rada kompaundnog motora pogor3avaju se. Osobito su
t&ki uvjeti pokretanja, jer pri veCoj struji pokretanja motor m o k ostati gotovo bez
uzbude i ne kre& s mjesta. Da bismo to izbjegli, serijski namot u vrijeme pokretanja
kratko spajamo.
Suprotno spajanje prirnjenjuje se u onim slubjevima, kada treba dobiti odredenu konstanmu brzinu vrmje stroja (ksivulja I na slici 9-17). Stoga serijski namot
treba odabrati tako da njegovo djelovanje zajedno s reakcijom rotora, uravnoteZi
utjecaj pada napona u krugu rotora I, R. na brzinu vrtnje motora.

B. Motor sa serijsko-porednom uzbudom. Uzbudni namoti se uvijek

tako spajaju, da su im tokovi usmjereni jednako, tj. @ =
f @,.
Vrijednost je takvog motora u tome ito se ne treba bojati iznenadnog gubitka
koji je
opteredenja, jer poredni namot stvara pri praznom hodu magnetski tok q ,
dovoljan da sprijeEi prekomjerno poveCanje brzine vrtnje.

GLAVA DESETA

OSNOVNI PODACI 0 ISTOSMJERNIM STROJEVIMA.

PODRUCJA PRI~MJENE
S1. 9-17. Karakteristike brzina

kompaundnog motora

Karakteristike toga motora u cijelosri su identitne s karakteristikama serijskog

motora (krivulja 4 na sl. 9-17).
Na taj naEin radne karakteristike motora s mjeSovitom uzbudom pribliiavaju se
karakteristikama motora poredne ili serijske uzbude, veC prema tome koji od namota prevladava.

Xstosmjerni strojevi primjenjuju se u najrazlifitijim uredajima i za najrazlititije

ciljeve. U skladu s time razne vrsti istosmjer~lihstrojeva razlifito su konstrukciono
oblikovani i imaju posve razlitite karakteristike. Ovdje Cemo spomenuti osnovna
podrueja primjene istosmjernih strojeva i njihovo danaSnje stanje.

10-1. Istosmjerni strojevi visokog napona

Oni se primjenjuju u radio-uredajima kao generatori s nezavisnom uzbudom,
snage od 3 do 150 kW i za napone do 30 kV. NajteiCe su konstrukcije polnog siste~na,
sa jednim ili dva kolektora i time u vezi sa jednim ili dva namota rotora, skobenim
utorima, pojatanom izolacijom izmedu kolektorskih larnela (jer razlika potencijala
izmedu susjednih lamela dostite do 250 V i vise), uredajima za zaititu od kruine
vatre itd.

10-2. Generatori i motori za vuru

Za pretvaranje izmjeniEne struje u istosmjernu na vulinim napojnim stanicarna,
u pravilu se upotrebljavaju Zivini usmjerivati. No u posebnim sluliajevima predvideni
su uredaji sa strojnim agregatima. U tom pogledu tipiEnima se mogu smatrati agregati u napojnim stanicama prijevojnog dijela teljezniEkih pruga; svaki od njih sastoji se od sinhronog lnotora i dva serijski spojena kompaundntl generatora za
I000 kW, 1500V i 667 A.
Za posliednjih 10 do IS godina postignuti su znatajni uspjesi u podrutju
v u d h motora u pogledu brzohodnosti (do 60 m/s na obodu rotora) i specifihe
mase (do 5,2 kg/kW za trolejbusne motore). Da bi se osigurala neophodna mehanitka
hrrstoka i dovoljna komutaciona stabilnost takvih motora, provedeno je niz mjera,
npr. povekanje magnetskog napona pomotnih polova u odnosu na magnetski napon
protudjelovanja rotora 140. . 1600/,, izrada pomodnih polova od lameliranog PeIjeza, uvodenje nemagnetskog umetka izmedu jezgre i jarma, primjena Eetkica
bolje kvalitete i specijalne konstrukcije drfata Eetkica, poboljSanje tehnologije izrade
kolektora itd.

.-

Uobitaieni tip vuCnog nlotora jest serijski motor. No ved 30-tih godina poteli
su se primjenjivati kompaundni motori, u kojih prevladava serijska uztiuda. Godine
1939. u Moskvi su provedena istraiivanja ~etveroosovinskogtramvajskog vagona s
kompaundnim motorima, satne snage 45 kW, pri 275 V, 184 A i 775 okr lmin,
koji su dali povoljne rezultate.

3,s ~

' ; g12a

& 3Il ll3

0,

Na motornim vagonirna koji djeluju u prigradskim dijelovima elektrificiranih

ieljeznifkih pruga, postavljaju se motori satne snage I50 . . . 200 kW, a na elektrovlakovima magistralnih ieljknifkih pruga 450 . . . 550 kW.

"

.-

.-

.-

n
3,

10-3. Motori i generatori povlHene snage

==
no\

%la
n

an0

35s

e
.-

55

~
.-

$2

zsR
at-m

Proizvodnja velikih istosmjernih strojeva pdela je u lenjingradskoj tvornici

,,ElektrosilaV 1931. godine i vet je 1940. postigla veoma visok nivo. Od niza najveCih
agregata izradenih u to vrijeme, spomenimo slijedete:
1. Pogon slabinga, koji se sastoji od dva motora po 3700 kW, 750 V, 0 ... 50 ...
okr lmin svaki, i motora za 1850 k\V, 750 V, 0 ... 100 270' okr lmin.
Motore napaja agregat koji se sastoji- od t d istosmjerna generatora po 3500 kW,
pokretana asinhroninl motorom snage 5900 kW, 6300 V, sa zamaHnjakom mase oko
77 tona. Uhcpna masa agregata iznosi oko 270 tona.

...

... 100

2. Pogon bluminga, koji je opremljen motorom snage 5150 kW, 750 V,

0 50 120 okr /min, mase 170 t. ZamagnjaEki agregat sastoji se od dva istosmjerna generatora snage 3000 kW svaki i asinhronog motora 3700 kW, 6 kV,
sa zamagnjakom mase oko 65 tona.

... ...

Paralelno s radom u tvornici ,,ElektrosilaX,tekao je analogan rad u ,,Harkovskoj

elektromehaniCkaj tvornici" (HEMZ). Od najinteresantnijih objekata izradenih u
HEMZ moiemo navesti:
I. Izradu motor-generatora za prve sovjetske elektrificirane ieljeznieke pruge
na Uralu i u Zakavkazju; ti motor-generatori sastojali su se od sinhronog motora i
dva serijski spojena istosmjerna generatora 2 X 1000 kW = 2000 kW, 2 x 1500 V =
= 3000 V, 500 okrlrnin svaki.

- 2. Petstrojne agregate, koji su se svaki sastojd od sinhronog motora za

10 500 kVA, 6300 V, 275 okrlmin i Eetiri istosmjerna generatora po dva sa svake
strane motora za 2275 kW, 350 1500 V u jedinici.
3. ~rostrojneagregate s istosmjernim generatorima za 2200 kW, 123 V,
18 000 A, 500 okr Imin. Nova serija tih strojeva proizvodnje IlEMZ postigla je visok
stepen savrgenstva, osiguravajuti siguran rad strojeva pod najtefim uvjetima
eksploatacije.
10-4. Strojevi normalnog tipa

Istosmjerni strojevi normalnog tipa imaju veoma visoke pokazatelje. Navodirno

osnovne podatke o istosmjernim strojevima serije PN, razradene u tvornicarna
HEMZ i ,,ElektrosilaY',koji se Iiroko primjenjuju u SSSR-u (tablica 10-1).

'

!I'

Kll l8 "I8
0 -

2
t
4

2Tj

*a

--

--

-il;21i

.;gqIE

10-5. Generatori za svarivanje

Generatori za svarivanje moraju udovoljavati ovim osnovnim zahtjevima:

1) izdriati reiim kratkog spoja, koji nastaje pri svarivanju u trenutku kratkog spajanja elektroda (na primjer u trenutku paljenja luka), 2) osigurati viSe ili manje
konstantnu vrijednost struje uz promjenljiv otpor luka (promjenljiva duiina luka).
Ispunjavanje postavljenih uvjeta postiie se time, ,$to je vanjska karakteristika
generatora za svarivanje jako silazna (sl. 10-1). Za dobivanje pokazane karakteristike iskoriStavaju se generatori za svarivanje najrazliEitijih tipova.
Princip djelovanja generatora za svarivanje s dodatnom tretom Eetkicom
(proizvodnja tvornice ,,ElektrosilaY') sastoji se u slijedetem. Generator ima obitan
rotor s namotom istosmjerne struje. Magnetski tok stroja stvaraju magneti koji
imaju razlifite presjeke, a njihov poredak nije kao i u normalnih generatora

(sl. 10-20). Icalio je ij: sherne vidljivo, glavni polovi 1% - S z imaju veci presjek neg~,
pomotni polovi N I- 5'1 ; pri tom je polaritet susjednih polova (glavnog i pomotnog)
jednak, Sto u konarnom smislu daje dvopolni stroj. Uzbudni svici sva Eetiri pola
spojeni su serijski, a uzbudni nanlot u cjelini prikljuEen je izmedu jedne od glavnih
fetkica A i dopunslte tetkice B, kako je to prikazano na sl. 10-26.
S povetanjem struje izmedu glavnih Eetkica A i C raste magnetski tok protudjelovanja rotora @, usmjeren, kako je poznato, d u i linije Eetkica. Rastavimo tok
ma na dvije komponente: cP, usmjeren suprotno toku glavnih polova @z, i komponentu 0,usmjerenu u smjeru toka pomotnih polova @I. Budu8 da je razmagnetizirajuta komponenta protudjelovanja rotora a, dovoljno velika, a zasitenost
glavnih polova Nz - Sp mala, oni su osjetno razmagnetizirani tokom 0,;
uslijed
toga se tok @z smanjuje, a naravno, smanjuje se i napon U na stezaljkama generatora. Na taj naEin pri iznenadnom smanjenju otpora vanjskog kruga mora se povetati
struja, no buduti da to uzrokuje odgovarajude smanjenje napona U, struja ostaje
pribliino konstantna, Sto odgovara potrebama i vanjskim karakteristikama generatora
za svarivanje.
Iz sheme se vidi da se tok pomotnih polova
gotovo ne mijenja, iako je
podvrgnut djelovanju toka rotora a,, jer polovi NI - S imaju mali presjek, a
veliko zasitenje. Odavde proizlazi da je i napon uzbudnog namota U,,izmedu fetkica
A i B gotovo konstantan, jer se u tom dijelu rotora ni tok, a ni inducirani napon,
gotovo ne mijenjaju; svitak sanloindukcije L, ukljuEen u krug generatora, gladi
pulzacije struje pri njenim naglim promjenama.
10-6. Stroj s poprehim poljem

- A

SI. 10-1. Vanjske karakteristike

gcneratora za svarivanje

Ovaj stroj jepostigao dosta Siroku primjenu u uredajima za elektrosvarivanje i

za elektriCku rasvjetu vlakova, a naroEito kao rotaciono elektrostrojno pojafalo.
Radi se o tome da u Eitavom nizu elektrifkih shema treba neprekidno upravljati
velikim snagama. U tu svrhu donedavno su se primjenjivali tiratroni. No kako su
pokusi pokazali oni imaju izvjesne nedostatke, za Eije odstranjenje je bio upotrebljen
kao rotaciono pojatalo stroj s poprehim poljem. Shema tog generatora prikazana je
na slici 10-3. Vidimo da su na kolek~orurotora istosmjernog stroja smjeitena dva
para fetkica: Eetkice d u i osi B1- Bz CuzduZne) i Eetkice d u i popreEne osi bl - bz;
potonje su kratko spojene. Na statoru su rasporedena tri (Eesto i vise) namota:
uzbudni namot UZ koji sluii za stvaranjc toka @I, kompenzacioni namot K, koji
mora po mogutnosti potpuno ltompenzirati magnetski napon rotora shoren strujorn A, koja tefe namotom rotora od fetkice BI k Eetkici Bz, i upravljaEki namot
U utljufen u krug, odakle ielimo dobiti neki impuls koji djeluje na rad pojafala.
Princip rada pojafaba sastoji se u ovome. Na namot UZ dovodimo malu snagu
PI U1 I1 i stvori~notok D l . Psi vrtnji rotora u tom toku u krugu kratkospojenih
Eetkica bl - ba nastaje mali inducirani napon E?, koji proizvodi znatnu struju 12,
jer je otpor toga kruga veoma malen. U odredenim uvjetima struja I z stvara relativno
velik magnetski tok (I,?zbog
,
Eega se u krugu fetkica B1- B2 stvara znatan inducirani nap011 E3 i icte velika struja 13. BuduCi da se tom strujom stvoreni magnetski
napon kompenziia s magncstkim naponom nanlota K, primarni tok 0 1 ne zavisi od
struje 13, a prenla tome ni od snage koju generator daje.
Na taj se natin poiatanje snage odvija u dva stupnja: prvi pojaEava snagu PI =
111 11do snage 1 3 = Ez 12. a drugi s n a p P2 -. EzIzdo snage P3 = U313.

SI. 10-2. Sherna generatora za svarivanje

U danainje vrijeme pojatalo je postiglo Siroku primjenu u nizu industrijskih

grana za automatsko upravljanje.
Jedna od mogutih jednostavnijih shema prikazana je na sl. 10-4. Ovdje je G
generator istosmjerne struje, Eiji se uzbudni namot UZ napaja pojahlom A; oznaka
UP prikazuje uzbudni namot pojaEala napajan od nekog nezavisnog izvora istosmjerne struje; U je upravljatki namot spojen serijski u krug rotora generatora G na taj
aatin, da je magnetski napon VUstvoren tim namotom usmjeren suprotno od magnetskog napona Vup narnota UP; uzbudna struja pojaEala stvara se razlikom magnetskih napona Vup - VU, pri Eemu svaki od tih napona mote biti mnogo puta veCi
od rezultirajuteg magnetskog napona.
Ako se zbog bilo Eega promijeni, na primjer poveh, struja ZG generatora G,
onda se razlika VUp- VUsrnanjuje zbog p o v e h j a Vu. Odgovarajute se smanjuju: magnetski tok uzbude poja*
A, struja u uzbudnom namotu UZ generatora G,
napon na stezaljkama generatora UGi, naravno, struja ZQ. Na taj n a h u danoj shemi
automatski se ogranihva promjena s m j q ZG u odredenim zadanim podrutjima.

Odnos :

nazivamo statitki~nkoeficzjentom pojahnja pojahla.

Koeficijent pojatanja pojatala veoma je velik, dostiie vrijednost ky z 100 000;
no obifno je k,, < 10 000, pri Eemu je kY1 uvijelz znatno manji od kyz. Tako je,
na prirnjer, pri ky = 8 000, kyl = 40 i kyz = 200.
Osirn koeficijenta pojafanja, pojaEalo karakteriziraju: stepen njegovog odziva i
njegova stabilnost.

10-7. Strojevi s permanentdm magnetima

Nedavno su pronadeni novi materijali za permanenme magnete koji irnaju
visoka magnetska svojstva, mime slitine Mjeza s drugim metalima. Za praksu je
najzanimljivije alumjnijsko-nikalno teljezo, tj. slitha Mjeza, aluminija i nikla.
U odnosu na prijdnje materijale, kromovo i volfiamovo Mlezo, alumhijsko-nikalno teljezo ima oko 10 puta v e h koercitivnost i premduje ih 9 10 puta
u pogledu magnetske energije.
Permanentni magneti razlikuju se od elektromagneta svojok niskom permeabiln d h . Tako je, na primjer, relativna permeabilnost aluminijsko-niklanog teljeza
& = 8 10, dok za uobihjene elektromagnete katkada iznosi nekoliko stotina.
Rad generatora s permanenmim magnetima m o b se usporediti s radom generatora sa nezavisnom uzbudom pri i, = const. No ovdje se ne smije ispustiti iz
vida da strojevi s permanentnim magnetima u odredenim uvjetima mogu djelomifno izgubiti svoj magnetizam pod protudjelovanjem rotora.
Istosmjerni strojevi s permanentnim magnetima izvode se praktiEki samo kao
strojevi male snage. No provedena istdivanja (Svesavani elektrotehnidci institut,
Moskva) su pokazala (1937) da je moguk racionalno konstruirati i s uspjehom izvesti istosmjerni stroj s pemanentnim magnetima snage od nekoliko desetaka kilovata.

...

...

S1. 10-3. Shema rotacionog elektrostrojnog pojaeala

SI. 10-4. Shemaistosmjernog generatora s pojafalom

Pod odzivom pojatala razurnijeva se brzina reakcija nastalih u prvom i drugom

stepenu pojatanja zbog unoHenja impulsa u upravljaEki hug. Ako je L koeficijent
sarnoindukcije danog kruga pojahla, r njegov djelatni (omski) otpor, onda se brzina
reakcije tog kruga kakterizira veliEinom T = L /r, gdje je T vremenska konstanta
kruga. Obitno je T = 0,l .;. 0,25 sekundi.
U cijelom nizu sluEajeva odziv pojatala od prvostepenog je znaEenja. Da bi se
poboljsao odziv, pojaEalo se u cijelosti izvodi od lameliranog 2eljeza i smanjuje se,
ukoliko je moguke, zratni raspor. Treba i to irnati u vidu da se, kako pokazuje analiza, poboljsanje odziva provodi i smanjenjem koeficijenta pojafanja.
Srabilnosr rada pojatala ovisi o karakteru elektroiilagnetskih veza koje postoje
medu onim namotima pojatala, tijc se osi podudaraju: npr. izrnedu kompenzacionog
namota, namota rotora u uzdufnoj osi . i uzbudnog namota. Analiza pokazuje,
da u kolektorskih strojeva koji imaju takvu vrst narnota, mogu nastati takozvani
slobodni elektritki titraji, koji se superponiraju na osnovni radni re2im i n d a v a j u
rad pojaEala. Osobito vaino znatenje ima stupanj kompenzacijc protudjelovanja
rotora kompenzacionim namotom. Poduzimanjem odgovarajutih mjera mofe se
osigurati -normaha stabilnost rada pojaaa.

DIO DRUGI

TRANSFORMATORI

GLAVA JEDANAESTA

OSNOVNI POJMOVI. USTROJSTVQ TRANSFQRMATORA

11-1. Osnovni pojmovi
Transformatorom nazivamo statitki elektromagnetski aparat, predviden z a pretvaranje jednog (primarnog) sistema izqnZIenitne
struje u drugi (sekundarni) koji irna,
opienito, drukee karakteristike, npr. druk&ji napon i druktfu struju.
Transformatri koji se obiEno prirnjenjuju u tehnici, sastoje se od: a) Zeljezrze
jezgre i b) dvaju ili viSe galvanski medusobno nevezanih namota.
Princip rada transformatora neposredno proistjeEe iz zakona elektromagnetske
indukcije. Pretpostavimo, da su na jezgri jednofaznog transformatora smjeStena
dva namota, I i 2, kako je to radi bolje preglednosti prikazano na sl. 11-1- (u stvarnosti namoti se smjegtaju drugaeije, vidi sl. 11-2 i 11-12). Ako na koji namot,
npr. namot I, dovedemo izmjeniEni napon Ul,onda Ce tim namotom teCi izmjeniEna
struja koja stvara u jezgri transformatora izmjeniEni magnetski tok a.Taj tok proniEe
kroz oba namota transformatora i medusobno ih veie elektromagnetslu. Tok a,
koji se periodi&i mijenja tokom vremena, stvara inducirani napon samoindukcije
u namotu I i inducirani napon medusobne indukcije u namotu 2; ako taj namot
zatvorimo preko nekog troSila elektroenergije 3, onda kiugom 2-3, koji Bne namot
2 i troSilo 3, teEe elektriEna struja. Prema tome dolazi do transformacije elektrieke
energije, koju dovodimo na namot I, u elektritku energiju, koju iskoriStavamo u
troSilu 3.

S1. 11-1. I'rincipiiclna shema transformatora

Onaj namot transformatora, kojem se dovodi energija izmjenicne struje, naziva

se primarni namot, a drugi, od kojega se energija odvodi, naziva se sekundarni. U
lo.

- L. h.1. Piotrovskij - ElektrlEni atrojevi

145

vezi s nazivom namota, sve velifine koje se odnose na priinarni namot, kao npr.
snaga, struja, otpor, itd., takoder nazivamo primarnima, a koje se odnose na sekundarni namot, sekundarnima.
Ako transforinator ima dva namota - namot viieg napona (VN) koji je prikljufen na mreiu viSeg napona i namot niieg napona (NN), koji je prikljufen na mreiu
niieg napona, onda ga nazivamo dvonamotnim transformatorom.
U jedinica znatne snage izvode se tronamotni transformatori, koji irnaju tri
namota - viieg napona (VN), srednjeg napona (SN) i nizeg napona ( N N ) .
Ako je primarni namot VN, a sekundarni namot NN, takav transformator
nazivamo silaznim. Pri obrnutom odnosu transformator nazivamo uzlaznim.
U odnosu na vrst struje postoje jednofazni i viSefazni transformatori. Pod
namotom viSefaznog transformatora podrazumijeva se skupnost svih medusobno
spojenih faznih namota.
Transformatorom s odvojcima nazivamo takav transformator, 6ji su namoti
izvedeni sa specijalnim odvojcima za promjenu omjera izmedu broja zavoja primarnog i sekundarnog namota. Nominalnim vrijednostima napona i struje odgovara
s;!mo jedan odvojak (osnovni izvod), koji se posebno oznafuje pa plofici.
Da bismo poboljSali uvjete hladenja transformatora, njegova se jezgra zajedno
s namotima stavlja u kotao ispunjen transformatorskim uljem. Takve tranformatore nazivamo uljninz transformatorima, a one koje ne stavljamo u ulje, nazivamo
suhim.

11-2. Osnovne vrste transformatora

NajSiru -primjenu
imaju ovi transformatori:
.
1) energetski transformatori za prijenos i razdiobu elektrifke energije,
2) autotramformatori, za pretvaranje napona u nevelikim podrutjima, za pokretanje izmjenitnih motora itd.,
3) indukcioni regulatori, za regulaciju napona u razdjelnim mreiama,
4) mjerni transfortnatori, za prikljufivanje mjernih instrumenata,
5) tramfornzato;-i za specijalne svrhe, npr. za svarivanje, za elektrifke pe6,
za ispitivanje, za iivine ispravljafe i ignitrone, za medicinske svrhe itd.
Na taj nafin podrufje primjene transformatora veoma je Siroko, Eemu odgovara
i mnogo konstrukcionih oblika transformatora. No u svim slutajevima osnovni
procesi koji odreduju rad transformatora, a isto tako i izutavanje pojava koje se
dogadaju u transformatorirna, u suitini su isti. Prema tome demo ubudude, kada
govorimo o transfoimatoru, imati u vidu njegov osnovni tip, tj. jednofazni i trofazni dvonamotni energetski transformator.

,Vovnlrral~~l,fi
pril~ra~rlitrlrlupotrom transfbrmatora nazivamo onaj od napona
oznafenih na plotici primarnog namota, koji je osobito istaknut. Notntnalnzn~sekundarnim naponom nazivamo napon na stezaljkama sekundarnog namota u praznom
hodu transformatora i pri nominalnom naponu na stezaljkama primarnog namota.
Nominalnirn strzljama transforma~ora, primarnim i sekundarnim, nazivamo
struje koje su oznafene na plorici transformatora, a izratunate su iz odgovarajudih
vrijednosti nominalnog napona i nominalne silage namota transformatora. Pri tom,
imajuii u vidu da je korisnost transformatora veoma velika (vidi $ 14-5), uzimamo
da su nominalne snage obaju namota jednake. Ako je npr, nominalna snaga trofaznog
transformatora P,, = 100 kVA, norninalni primarni i sekundarni napona Ul/ Uz =
= 6 000 V/230 V, onda je:

Kao nominalna frekvencija uzima se 50 Hz.

11-4. Osnovni konstrukcioni elementi transformatora

Transformator se sastoji od ovih glavnih dijelova: jezgre, namota, kotla s
uljem (ako je transformator uljni) i provodnih izolatora.
A. Jezgra transformatora. Prema vrsti jezgre razlikujemo:
a) stupne transformatore, u kojih namot obuhvada jezgru,
b) onrnute transformatore (transformatore s ogrnutom jezgrom), u kojih je
naplot djelomi~noobuhvaten ieljezom.
Jednofazni i trofazni stupni transformatori u shematskom obliku su prikazani
- -- sl.
na
..
. 11-2 i 11-3, a ogrnuti transformator na sl. 11-4. Ovdje su S-S
jezgre,
J--J gornji i donji jaram, a 0-0 namoti.
- -

11-3. Nominalne veliEine

Nominalne velifine transfbrmatora: snaga, napon, struja, frekvencija itd.
oznafene su na oznafnoj plotici tvornice - proizvodafa, koja mora biti tako smje8tena da je do nje slobodan pristup. Izraz ,,nominalann moie se primijeniti i na one
velifine koje nisu oznafene na plorici, ali se odnose na nominalni reiim rada kao:
nominalna korisnost, nominalni temperaturni uvjeti rashladne sredine itd.
Nominalnim reiimom rada transformatora nazivamo reZim koji je oznafen na
oznatenoj plofici transfomatora.
Nominalnom snagom transformatora nazivamo snagu na stezaljkama sekundarnog namota oznaEenu na plotici i izraienu npr. u kilovoltamperima.

Jezgra i narnorl jednofaznog

stupnog transformatora

S1. 11-2.
1 o*

S1. 11-3.

Jezgra troiazilog StUpnog

transforrnatora

BuduCi da je najznafajniji stupni transformator, u daljnjem Cemo imati u vidu

samo taj tip.
Jezgra transformatora sastavlja se od lamela specijalnog, takozvanog transformatorskog Zeljeznog lima debljine 0,5 mrn ili 0,35 mm, koji se odlilcuje visoki~n
sadriaiem silicija (do 5%). Da bi se smanjiligubici zbog vrtloinih struja, lamele ieljeza
se izoliraju medusobno papirom ili lakom debljine 0,06 . . . 0,04 mm.

Jaram transformatora s jezgrom ima u presjeku pravokutan ili, feSke, stupnjevit

oblik (sl. 11-8a, b i c). Da bismo smanjili struju praznog hoda i gubitke u Zeljezu
tra~sformatora,presjelz jarma se izvodi za 5 ... 15% veCi od presjeka jezgre.
B. Namoti transformatora. Prema natinu medusobnog smjeHtaja namota
vigeg i niieg napona (VN i NN) rzalikujemo:
a) koncentritne namote, tj. takve koji su u svakom popretnom presjeku kruZnice
sa zajednifkirn sredigtem. U shematskom obliku koncentritni namot prikazan je
na sl. 11-2. Obitno se bliZe k jezgri smjdta narnot NN, jer se on W e izolira
prema jezgri. Za izolaciju jednog namota od drugog upotrebljavaju se izolirajuki
cilindri (ZC) izradeni od bakelitiziranog papira ili od specijalnog kartona.
Jednostavniji oblik koncentrifnog namota jeste cilindritki namot od pravokutnoa
- - bakra namotan u obliku spiralnog svitka, (sl. 11-9).
- ili okruglog

S1. 11-6. Oblici presjeka stupa: a) kvadraticni;

h) stupnjeviti
a)

b)

C)

SI. 11-8. Ohlici ~resjekajarma: a ) kvadratiEni; bJ

pnjeviti

S1. 11-4. Jezgra i namoti ogrnutog

transformatora

S1. 11-5. Sastavljanje limova

S1. 11-9. CilindriEni

dvoslojni
ieg napona
namot ni-

S1.ll-7. Stupovi s venrilacionim kanalima: a) paralelnirn

s povrSinom limova; b) okomitim na nju

Osnovni natin sastavljanja jezgre - preklapanjem - prikazan je na slici 1 1-5.

Tim postupkom s t i b a mjesta jednoga reda sastavljane jezgre preklapaju se punin1
dijelovima lista drugoga reda, treCi red se ponavlja kao prvi, Eetvrti -kao drugi itd.
Velika prednost ovakvog natina sastavljanja jeste manja struja magnetiziranja (vidi
glavu 12).
U poprefnom presjeku jezgrama se daje oblik kvadrata ili, mnogo Edbe, u krug
upisanog stupnjevitog mnogokutnika (sl. 11-6a i b). Kvadratni oblik jezgre primjenjuje
se samo u transfoimatora veoma male snage, jer se uz takav oblik jezgre l o k iskorigtava prostorunutar kruga. U pravilu je brojstepena to veCi, fto je veia snaga transf o m t o r a i, naravno, Bto je veCi promjer kruZnice opisane oko jezgre.
U transformatora velike snage izmedu pojedinih paketa feljeza ostavljaju se
ventilacioni kanali u smjeru paralelnom povrlini lima ili okomito na nju (sl. 11-7a
i b). Konstrukcija na sl. 11-7b osigurava bolje odvodenje topline, ali je sloi,enija
od prve.

S1. 1 1 - 10. Cil~ndrltni

spiralni la mot niieg
napona

S1. 11- 11. Sllema grupnih (A) i centralnog (El) prepleta namota
na sl. 11-10.

Kad je malo zavnja cilindritki namot se izvodi kao dvoslojni, a kad ih je viie,
kao viieslojni. Da bismo poboljgali uvjete odvodenja topline, Sto je osobito
vaino u transformatora znatne snage, namot izvodimo u obliku plo&mtih (tanjurasti/z) svitaka, izmedu kojih se ostavljaju ventilacioni kanali Sirine 5 do 8 mm
(sl. 11-10). Ako se zavoj namota sastoji od nekoliko paralelnih vodifa, da bi struja
izmcdu njih bila jednoliko rasporedena, Einimo preplet (transpoziciju) vodib, tako
da zavoj uzastopno prelazi iz sloja u sloj (sl. 11-1 1).

U transformatora visokog napona, njegovi su namoti izolirani od jezgre,

jarma i jedan od drugog nizom izolacionih pregrada. Na sl. 11-12 prikazani su
presjeci trofaznog transformatora za 20 000 kVA, 110/6,6 k\r. ZavrSni svici imaju
pojafanu izolaciju za zaltitu od prenapona.
b) MijeSarze namote transformatora, u kojih dijelovi namota V N i N N naizmjence slijede jedan za drugim po visini jezgre; namot je pokazan u shematskom
obliku na sl. 11-4. Dijelo* namota V N i N N smjenjuju se redom s time, da su
bliie k jarmu svici NN. Osnovno podrufje primjene mijelanih namota jesu ogrnuti
transformatori.
UbuduCe Cemo imati u vidu samo koncentrifne namote, jer oni imaju glavno
znafenje.

Da bi se zagrijano ulje moglo slobodllo ragiriti, postupa se na slijedeki nafia.

U transformatora snage do 100 kVA i napona do 6,6 kV ulje se ne dolijeva do poklopca kotla. Pri zagrijavanju istisnuti zrak iz kotla izlazi kroz specijahu cijevficu,
koja ujedno sluii i za nadolijevanje ulja u transformator.
Transformatori velike snage opremaju se sa takozvanim konzervatorima. Oni
se izvode najEeiCe u obliku cilindra od ieljeznog lima, koji se postavlja na poklopac
transformtora(s1. 11-13). Obifno obujam konzervatora iznosi 9...10% od obujma
ulja u kotlu. Na najniioj temperaturi (transformator iskljufen, hladno vrijeme)
ulje se nalazi u konzervatoru na donjoj omaci; pri zagrijavanju ulje ulazi u konzervator i njegov se nivo povisuje. Nakon narednog ohladenja nivo se opet snizuje itd.
Taj proces Eesto nazivamo disanjem transformatora.
Kotlovi manjih transformatora izvode se glatki; transformatori srednje snage
imaju za poveCanje rashladne povr3ine kotla kotlove sa a~evima,koji se sastoje od
cijevi promjera oko 50 mm,zavarenih u stijene kotla i smjeltenih u jedan ili nekoliko

1 SI. 11-12. Presjeci trofaznog

transfurmatora (dimensu mm):
zjje

I - namot viSeg napona; 2 - namct niteg napona; 3 - medusloj izjednatenja; 4 -- lzolncija iarma; 5
kcluti od orescans; 6
izolacione pregradc. 7 - medufazna prcgrada. 9 izolacioni cilindri. 9
izolacicne kutne plotice. 10 - ilinovi
od prefpana; I I I d r v e n i kltnovi: I2 - fazonski'drvcni klinovi

C. Hladenje. IConstrukciono oblikovanje transformatora zavisi u znatnom

stepenu od riafina njegova hladenja. Prema tome transformatori se dijele na ove
grupe: a) suhi, s prirodnim hladenjem ili s pojaEanim (prinudnim) zraEnim hladenjem; b) uljni, s prirodnim hladenjem; c) uljni, s pojafanim hladenjem uljnog kotla
(s duvanjem), d) uljni, s pojaknom cirkulacijom ulja i hladenjem ulja u posebnim
ohladivafima s prirodnim ili pojaEanim zrafnim ili vodenim hladenjem.
U suhih transformatora s prirodnim hladenjem toplina aansformatora se predaje
neposredno zraku koji okruiuje transformator. BuduCi da koeficijent odvocfenja
topline u zrak nije velik, suhi transformatori s prirodnim hladenjem.obiEno se izvode
samo lcao jedinice male snage, i za napone koji ne prelaze 6 do 10 kV.
Osnovno znafenje imaju danas uljni transfomatori, tj. takvi u kojih se Sam
transformator, ili takozvana jezgra, stavlja u kotao s uljem. Zagrijavanjem ulje
cirkulira unutar kotla i time osigurava prirodno hladenje.

S1. 1 1-13. Transformatora s cjevastim kotlom

- lamelirana rnagnrtska jezgra. 2 - greda koia stete jaram. 3 -namot n i k g napona (NN)' 4 -namot viieg napons
( V N ) ; . 5- odvojci V N ; 6 - odvojci PIN; 7 - preklopka z; regulaciju odvojaka namota v ~ ( I ; 8 - pogon preldopkei
9 -provodni izolator Y N ; 10 -provodni izolator N N 11 -cijevni kotao. 12 -slavina zs dolijevanje ulja; 13 - kuka
za podizanje gornjeg dijela; 14 -prikljuEak za wkuumiku sissljku. 15 - illazna cijev; 16 -plinski relej ; 17 - konzervator: 18 - kutni = r ~ f i na
l dnu kotla; 19 - vertikalni vijak kcji s;ete grede; 20 -kotaE za transport; 21 - sla~inaza
ispultanie ulja
I

redova (sl. 11-13). Nekada iiroko rasprostrailjeni kotlovi od valovitog ieljeznog

lima danas se vise ne izraduju, jer su u usporedbi s cijevninl mehanifki manje
sigurni, a IoSije hlade transforn~ator.
Da se joS viie poveCa rashladna povrSina transformatora velike snage, primjenjuju se kotlovi radrj'atorskog tipa s prirodnim hladenjem (bez duvanja) ili s pojafanim
zraEnim hladenjem pomoCu ventilators snage 1 50...200 W (sl. 1 1- 14).

GLAVA DVANAESTA

PRAZNI HOD JEDNOFAZNOG TRANSFORMATORA

12-1. Metoda prouravanja rada transformatora
S1. 11-14. Dvostntki cijewi radijator

Vanjska ventilacija izvodi st: u transformatora najve6ih snaga. No ako je prostor

za transformator ogranifen, primjenjuje se pojatarana (prinr~dvu) cirkulacija uljn.
Suitina je tog naEina hladenja u tome Sto se ulje pomoeu crpke prisiljava na cirkulaciju kroz spiralnu cijev, koja se hladi zrakom ili vodom. Na taj se nafin toplins
odvodi vrlo intenzivno i transformator moie biti izveden kao kompaktan, s relativno
malorn rashladnom powsinom. Nedostaci ove vrsti hladenja jesu u dopunskolll
uredaju sa crpkom u sistemu za hladenje i znatnom utroiku rashladne vode (oko
1,s I/rnin. na 1 kW gubitaka pri razlici temperatura izlazne i ulazne vode oko 10C).
D. Provodniizolatori. Veliko znafenje u opremi transformatora imaju provodni izolatori, koji slufe za provodenje krajeva namota iz kotla. Oni se obifno
montiraju na poklopcu kotla transformatora (sl. 11-13), a najfeBCe sc izraduju
od porculana.

Prouhvanje rada transformatora pod opteretenjem osniva se na prouEavanju

dvaju granihih re2ima njegova rada: praznog hoda i kratkog spqa.
Pod praznim hodom transformatora razumijevamo takav granihi re% rada,
pri kojem se na njegove primarne stezaljke dovodi neki, na primjer norninalni,
napon, a sekundarni namot je otvoren.
Pod kratkim spojem transformatora razumijevamo drugi granifni r d i rada,
pri kojem je njegov sekundarni namot kratko spojen.
ProuEavanje reZima praznog hoda i kratkog spoja transformatora vafno je iz
dva razloga. Prvo, moiemo razmatrati svaki opteretni reZm transformatora kao
medureiim izmedu dva granitna slutaja njegova rada i dobiti onaj opteretni reiim
putem sziperpozicije jednog graniEnog reiima na drugi, npr. r e i i kratkog spoja
na reiim praznog hoda. U tome se sastoji teoretska vrijednost ovih reiima.
S druge pak strane, prazni hod i kratak spoj transformatora omogukuju da odredim0 niz veliBna veoma vainih s glediSta eksploatacije transforrnatora. Da bismo,
nd primjer, odredili jednu od najvainijih eksploatacionih velifina transformatora,
njegovu korisnost, moramo poznavati gubitke u praznom hodu transformatora i
pri njegovom kratkom s p ~ j u U
. tome se sastoji praktifiza vrijednost reiima praznog
hoda i kratkog spoja. Prema tome, prouravanje rada transformatora svrsishodno je
poreti od prouhvanja njegovih granifnih refima.

12-2. Prazni hod jednofaznog transformatora

Na sl. 12-1 prikazana je shema jednofaznog transformatora u praznom hodu.
Pretpostavimo da na stezaljke A-X prirnarnog namota transformatora dovodimo
napon koji se sinusoidno rnijenja s vremenom, a odreden je efektivnom vrijednoBCu
napona Uli frekvencijom mreie f. Sekundarni namot je pri tom otvoren.
Pod djelovanjem napona Ul primarnim namotom transformatora teEe struja
I,, nazvana strujom praznog hoda. Ta struja stvara magnetski napon Vo = ZoN~,
gde je Nl broj u seriju spojenih zavoja primarnog namota.
Magnetski napon Vostvara u krugu jezgre magnetski tok kojeg se veki dio zatvara u ieljezu jezgre (linija I), a buduCi da je ulanEen s oba namota transformatora,

predstavlja glavni magnetski tok transformatora @. Drugi, znatno manji dio toka,
zatvara se uglavnom izvan jezgre i ulanten je samo s primarnim namotom. Taj
dio toka je primarni rasipani tok oSl;
prikazan je pa sl. 12-1 linijama 2 i 3. Na taj
tok mogu se odnositi i linije 4 i 5, djelomifno ulanfene sa sekundarnim namotom.

Dogovorno uvodimo brojanje vremena od momenta kada je napon jednak nuli.

Tada za jednu periodu imamo dva poluvala ili jednu punu sinusoidu napona.
Neka je U,,, n~aksimalna(tjemena) vrijednost napona, a u njegova trenutna
vrijednost. BuduCi da vremenu T odgovara 360 stupnjeva ili 2x radijana, jedinici
vremena (sekundi) odgovara kut 2x / T = 2x f a, gdje jc o kruina frekvencija.
Prema tome se trenutna vrijednost napona odreduje jednim od izraza:

2x
Urnsin -c
T

Urnsin 2xfc

(12-1)

Urnsin wc.

Srednja aritmetitka vrijednost sinusoide za cijelu periodu jednaka je nuli,

jer su u obje poluperiode obje kri-e
simetriEne i protivnog predznaka. Srednja
vrijednost sinusoide jest za polovicu periode od 0 do T 12 jednaka povrgini poluvala
sinusoide, podijeljene s njenom osnovicom T / 2 ; tj.:

SI. 12-1. Magnetsko polje transformatora u praznom hodu

Glavni magnetski tok stvara u primarnom i sekundarnom namotu inducirane

napone El i Ez. Rasipani tok @,I stvara samo u primarnom namotu inducirani napon rasipanja E,I. KonaCno, primarni namot ima aktivni otpor RI, koji igra ulogu
trenja u mehanickom sistemu. Pri protjecanju struje I, tirn otporom nastaje protunapon E,1, koji nazivarno naponom djelatnog otpora.
Prije nego Sto predemo na daljnje izlaganje, napomenimo iz teorije izmjenifne
struje poznate osnovne karakteristike sinusoidnih veli8ina.

Da bismo dobili efekcivnu vrijednosc napona za jednu periodu ili, Sto niHta ne
rnijenja, za poiuperiodu, moramo konstruirati kvadratnu krivulju napona (tanka
linija na sl. 12-2a) i utvrditi njenu srednju vrijednost, razdijelivgi povrSinu krivulje
sa njenom osnovicom. Ako iz te srednje kvadratne vrijednosti napona izvadimo
drugi korijen, dobivamo traienu efektivnu vrijednost napona. Tako je:

= ~ ~ ' f ou 2 d t

Gl,/kTsin2Glt

urn

d t = VT
-.

(12-3)

12-3. Osnovni odnosi

Neka se napon doveden na transformator mijenja sinusoidno s vremenom (sl.
12-2a). Najrnanji vremenski interval T , nakon kojega se vrijednost sinusoidne
veliEine ponavlja, nazivamo pmiodom. ReciproEnu veliEinu od T , tj. broj perioda
u jedinici vremena f = I / T,nazivamo frekvenczjom i izraiavamo u hercima (hertz =
=

Hz).

Omjer efektivne vrijednosti napona i njegove srednje vrijednosti nazivamo

koeficijencom oblika krivulje napona tj,.:

Pri sinusoidnoj promjeni napona jest:

0)

b)

SI. 12-2. Prikaz sinusoidne velifine; a) u pravokutnim koordinatama; bj vektorski

Sve Sto smo rekli o sinusoidnom naponu, njegovoj trenutnoj, srednjoj i efektivnoj vrijednosti, u istoj sc mjeri odnosi na inducirane napone i struje. Normalno,
govoreCi o naponinla i scrujama, imamo u vidu njihove efektivne vrijednosci, dok se
sve druge vrijednosti cilz velitina uvijek napominju posebno.
Umjesto da napon prikazujemo u pravokutnim koordinatama kao na sl. 1 2-2aJ
jednostavnije ga je izraziti u polarnim koordinatama pomoCu vektora koji rotira,
kao Sto ie prikazano na sl. 12-2b. Ovdje je vektor O A = U,,,, pri Eemu ga zamilljamo
da se vrti oko tatke 0 protivno smjeru vitnje kazaljke sata i to brzinom koja je jednaka kruinoj frekvenciji w = 2xj. U trenutku t
0 vektor OA se podudara s
pozitivnim smjerom osi apscisa. Nakon isteka vremenskog intervals c vektor O A
zakrene se za kut wt ; projiciramo li taj vektor na os ordinatu, dobivamo Oa = u =

U, sin wr. 'Tokom jedne periode 1' - vektor O A ui-ini jedan pun okret oko
taEke 17, ;to odgovara jednoj punoj sinusoidi lla sl. 12-2a.
0 s ordinata, na koju se projicira vektor koji rotira, i~azivase os projekcije.
Ako se zajedilo s naponoil1 prikazuje na opcem vektorskonl dijagranlu struja,
potrebno je pridrZavati se pra\lil~leorijentacije \lektora napona i struje, jednog u odnosu na drugi. U slucaju kada se, na primjer, struja podudara u fazi s naponom,
vektor struje OB = I,,, mora se podudarati s vektorom napona OA = U , (sl.
12-3). Alto struja zaostaje u fazi prema naponu za kut cp, ili ako mu prethodi za
kut cpc, onda se ona prikazuje vektorima OC ili OD, od kojih prvi mora biti smjeSten
u odnosu na vektor OA za kut cp, proiiuno od smjera vrtnje velztora, a drugi za kut
cpc u smjeru vrtnje vektora, tako da bi pri odrectenom sw-jeru vrtnje vektora, vektor
OC slijedio iza vektora OA, a vektor OD nalazio bi se ispred njega.

Vektori napona i struje pis'u se u obliku deblje Stampanih simbola E, I itd.

Normalno (tanje) s'tampani simbol oznaEava skalarxiu velicinu.
U odgovarajuCoj promjeni mjerila naponi i struje mogu biti prikazani na vektorskom dijagramu ali ne s njihovirn maksimalnim vrijednostima, veC s efektivnima,
ako su one
puta manje od maksimalnih.

vz

12-4. Jednadibe napona n praznom hodu jednofaznog transformatora

U praznom hodu transforinatora zbroj Esl Eal obitno ne prelazi 0,5%

od U I .Zbog togase naponi E,, i Eal zanemaruju i smatra se danapon U Iuravnotekje
samo inducirani napon El. U tom slutaju je:
U1= - El,
(12-7)
tj. tr praznonl hodu tratzsformatora napon narinut nu njegov namot Ul uraunoceZuje
se prakrifki sumo s induciranim protunuponom El, koji u tom namotu nastaje zbog
djelovanja glavnog magnetskog toka transformatora.

12-5. Dijagram praznog hoda jednofaznog taansformatora

A. Indncirani napon El. BuduCi da se napon mijenja sinusoidno tokom
vrernena (sl. 12-4a), to kako slijedi iz jednadZbe (12-7), krivulja induciranog naj 180".
pona El takoder je sinusoida, lzoja je pomaknuta prema p ~ 0 za
Da bismo istakli karakter napona El njega Cesto nazivamo induciranim protunaponom i govorimo da krivulja primarnog indunkanog napona pre&cavlja zrcalnu sliku
kfivulje napona narinutog nu tramformator.
Na sl. 12-4b naponi Ul i El prikazani su na vektorskom dijagramu sa dva
vektora, jednaka po vrijednosti, ali usmjerena suprotno, tj. nalaze se u protufazi.
B. Glavni magnetski tok (P. Kad smo ustanovili odnos izmedu Ui i El,
objasnimo sada kako zavisi inducirani napon El od glavnog toka @ koji ga je stvorio
Pretpostavimo da se primarni narnot sastoji od Nl serijski spojenih zavoja i da su
svi ti zavoji proieti istim magnetskim tokom (P. U tom sluhju imarno:

Znademo, da se inducirani napon el mijenja sinusoidno tokom vremena. No

ako se pri diferenciranju dobiva sinusoidna veliEina, onda diferencirana veliEina
predstavlja kosinusoidnu velifinu, tj. :
(12-9)
0 =-- @ , cos at,
gdje je 0, maksimalna vrijednost glavnog magnetskog toka.

Pri objasnjenju zavisnosti mectu velitinama koje odrectuju re2im praznog hoda
transformatora polazimv od zakona ravnoteze napona, prema kojemu se nupon dovedcn
na primarni lzamot rruizsfnimatoru zr svakom trerzutku uraunorezuje sa sttmont napona
koji nastaju u tonr nanlotu.
BuduCi da smo se dogovorili da denlo pod naponima, induciranim naponima i
strujama razumijevati njihove efektivne vrijed~iosti,pod sumom napona prirnarnog
namota morat temo razumijevati njihov geoll~etrijski zbroj. Napoinenimo, da u
primarnom nanlotu transformatora nastaju: glavni inducirani napon El stvnren
glavnim tokom @; inducirani napon rasipanja E31 stvoren rasipanim tokom
i
napon Ed nastao protudjelovanjem izazvanim ispimom strujoill praznog hoda I,,
kada ona teEe orprom namota rl.
Prema zakonu ravnoteie napona, geometrijski zbroj El
Esl E,1 mora po
vrijednosti biti jednak naponu Ul, ali obrnut po predznaku, tj.:

+ +

SI. 12-4. Dijagram praznog hoda transformatora; a) u pravokumim koordinatama; b ) vektomk

Pri tom zllak minus u izrazu (12-8) pokazuje da inducirani napon El vremenski
zaostaje iza toka Dmza kut odreden odnosom d o /dl, tj. u danom slutaju za 90" =
=x/2. To je ptirodno, ekvivalentno tome da tok amqrethodi induciranom nuponu El za 90".
U skladu s time izradena je krivulja Qj = f(t) na sl. 12-4a i vektor am
tog toka
na sl. 12-4b.
Uvrstimo li u izraz (12-8) vrijednost toka prema jednadibi (12-9) dobivamo
trenutnu vrijednost primarnog induciranog napona:
d ( a , cos-a t ) - o Nl a,,,sin ot.
(12-10)
dt
Maksimalnu vrijednost primarni inducirani napon postiie kod sin o t = 1 i to:
el = - Nl

Elm = oNi@, = 2xfN1 am.

Efektivna vrijednost primarnog induciranog napona iznosi
El

EM ---2x f Ni a,,, = 4,44f Nl a m .

I/r

fi

!
I
I

(12-1 1)

(12-12)

Analogno se izraiava efektivna vrijednost induciranog napona sekundarnog

namota :
Ez = 4,44 ~ N z @ , ~ .
(12-13)
Po fazi inducirani napon Ez, isto kao i El, zaostaje iza toka @, za 90" (vidi s1.12-4b).
Razmatranjem izraza (12-7) i (12-12) vidimo da pri zadanim vrijednostima
napona UI, frekvencije f i broja zavoja Nl, mora u transfmmatoru postojati glavni
magnetski tok 0, takve vrajednosti da moZe stvoriti napon El neophodan za uravnote8enje napona Ul.
C. Struja magnetiziranja lopDa bi se stvorio tok a, potreban je magnetski
napon V o = IopNl ili, ako smatramo broj zavoja zadanim, potrebna je struja magnetiziranja Iop . Struja I , je glavna komponenta struje praznog hoda I., pri temu se
vektor struje Io3 podudara u fazi s vektorom toka am
(sl. 12-4b) i naravno, zaostaje
iza vektora napona Ul za 90".
Po zakonu magnetskog kruga :
Am

gdje je Rm otpor kruga kojeg tini jezgra transformatora.

Napominjemo da za nemagnetska tijela, na primjer zrak, bakar, ulje itd., a
takoder i za nezasideno Sreljezo, magnetska permeabilnost p i magnetski otpor Rm
ostaju konstantni. No pri zasiCenju kljeza njegova magnetska.permeabilnost pada,
a otpor R,,, se odgovarajufi povehva.
T o se opa2a u transformatora snage: ispotetka, kada su tok 0 i magnetska indukcija koja mu odgovara mali (sl. 12-4a), moZemo smatrati da kljezo transformatora nije zasiCeno i da je R,,, = const; zatim se Zeljezo potinje zasifivati i pri
vrijednosti toka koja je bliska maksirnalnoj ono se dovoljno zasiti. U skladu s time
struja I, se mijenja proporcionalno sa 0, tj. sinusoidno samo tako dug0 dok je
% = const, a zatirn, prerna povetanju 0, ona potinje rasti brie, pa u cjelini krimliastruie magnetiziuanja poprima giljat karakter, kako je to prikazano na sl. 12-4a.

Na taj naEin u transformatoru sa zasiCenim ieljezom krivulja struje magnetiziranja nije sinusoidna. No na vektorskom dijagramu mogu biti prikazane samo
sinosoidne veliti2e. Prema tome krivulju struje Iop na sl. 12-4b razlaiemo u
niz sinusoidnih ili harmonitkih krivulja i uzimamo u obzir samo prvi (osnovni)
harmonik. Struja lop
je induktivna, jer ona zaostaje za naponom Ul za 90".
Spomenuti put rasudivanja - od napona Ui do induciranog napona El, zatim od El do toka @ i na kraju do struje IOp(UI +El + 0 -+lop) - ima vaino
znatenje. Za ilustraciju navodimo primjer. Pretpostavimo da se pri jednofaznom
transformatoru na sl. 11-2 povetao z r a b i raspor u stiku izmedu jezgre i jarma,
uslijed Eega se magnetski otpor Rm na putu toka 0 u jezgri povetao. Pitamo se,
kako se pri tome mijenjaju tok am
i struja I,, ako pretpostavimo da napon Ui i
frekvencija f mreie, koji napajaju transformator, ostaju nepromijenjeni?
Uobitajen je odgovor na to pitanje da se zbog povedanja Rm tok 0, i s time
u vezi struja I, smanjuju. To nije tatno. Stvarno se pri zadanom Ul inducirani
napon El, prema uvjetima ravnoteie napona, ne moie promijeniti, a isto tako pri
izraz (12-12). BuduCi da
zadanoj frekvenciji f ne moie se promijeniti ni tok am,
je 0, proporcionalan I,/Rm, struja I, mora porasti proporcionalno povedanju Rm.

I
12-6. Gubici praznog hoda. Gubici

u ieljezu

Pri praznom hodu transformator ne vrSi koristan rad. Prema tome snaga praznog hoda Po trosi se samo na pokride gubitaka praznog hoda. Praktitki se ti gubici
svode na gubitke u Zeljezu A p t , jer su gubici u bakru primarnog namota maleni
zbog male vrijednosti struje I. (vidi tablicu 12-2), a gubitaka u bakru sekundarnog
namota nema. Na taj natin imamo:
Po z AP,.
(12-14)
Za gubitke u ieljezu transformatora vrijedi sve Bto je bilo reteno za gubitke u
ieljezu elektrienih strojeva ( 6-4 i 6-5). Valja narotito istaCi da se u posljednje
vrijeme poteo Siroko primjenjivati hladno valjani transformatorski lirn koji ima, u
odnosu na vruCe valjani transformatorski lim, bolje magnetske karakteristike u smjeru valjanja. On npr. ima: a) 15...20 % veCu magnetsku indukciju B pri istoj
jakosti magnetskog polja H; b) 20 ...3.5:; manje specifitne gubitke (vidi tablicu
6-1); c) 2.. .4 puta manju koercitivnost.
S druge pak strane, hkdno valjano teljezo je anizotropno, tj. popretno na smjer
valjanja njegova magnetska svojstva znatno su loBija negoli uzdui valjanja. Prema
tome pri izboru jezgre primjenjuje se posebna tehnologija, koja u stanovito mjeri
oteiava proizvodnju transformatora. Osim toga, hladno valjano feljezo je skuplje od
vruCe valjanog, ali u c,elini ono omognCuje proizvodnju transformatora manje mase
i manjih dimenzija, Sto je osobito cijenjeno pri transformatorima velike snage.
Buduti da je u transformatora frekvencija f = const, prema izrazu (6-7) gubici u ieljezu zavise samo od kvadrata magnetske indukcije, ti. B2. NOB= 0 IS,
gdje je S povrSina popretnog presjeka jezgre. Povrlina S izvedenog transformatora
je zadana, pa je B :: @ (zank :: oznatava proporcionalnost). S druge strane tok
0 :: El [izraz (12-12)]. Na taj natin je:
(12-15)
Po = Apt :: B2 :: a m Z :: EIZ,
tj. gubici u kljezu transformatora proporcionalni su kvadratu induciranog napona El.

U odnosu na nominalnu snagu transformatora gubici pri njegovu praznom hodu

Poveoma su mali (vidi tablicu 12-2), ali unatoE tome veoma su znaEajni u eksploataciji. Kako Ce dalje biti pokazano ( 14-5), to se objagnjava tima lrto gubici u
5:eljjezu gotovo ne zavise od opterekenja transformatora, tj. nastaju za sve vrijeme dok
je transformator nkljuEen na mre&u,nezavisno od toga da li je transformator optere&n.ili je u praznom hodu. Budub da se energetski transformatori otkapEaju od
IN& samo na nekoliko dana u godini, te kako se, s druge strane, elektriEna energija
obillno transformira u nekaliko stupnjeva, gubici u Zeljezu, ako ne povedemo mjere
za njihovo ograniEenje, mogu osjetno pogorhti rad elektroenergetskog sistema.

Pod omjerom transformacije k transfo-tom

razurnijevho omjet induciranog napona namota viSeg napona i induciranog napona namota niZeg napona.
Smatrat Cemo da je namot VN primami, a namot NN sekundami. Tada je:

I
1

12-7. Struja praznog hoda

Osim magnetizirajuke komponente Iopstruja praznog hoda ima jog i aktivnu

komponentu I,, = Po/Ul, koja odgovara snazi praznog hoda Po.
Vektor struje Ionpodudara se po fazi sa Ul (sl. 12-4b) i naravno, prethodi
magnetiziiajuCojkomponenti struje I, za 90". Zbrojimo li geometrijski obje komponente, dobivamo s w j u praznog hoda transformatora:

,
I
I

I
I

ObiEno je Ion
/Iop
5 0,l; prema tome je kut yo izmedu vektora Ul i I, pribliino 90".
Struja I, se izrdava u dijelovima (ili postocima) nominalne struje I,, tj. odreduje se omjerom Io/I,.U energetskih transformatora struja I, je veoma mala,
ne prelazi 10% nominalne struje (tj. 0,l I,) transformatora male snage i pada 5,5
.. .2,2% u transformatora velike snage (tablica 12-1). T o se objagnjava, prirodno,
time Sto jezgra transformatora snage nema zraEnog raspora kao u rotacionih strojeva, a iz proratuna magnetskog kruga strojeva istosmjerne struje s n ~ ovidjeli ($3-8)
da vet pri veoma malom zratnom rasporu magnetski napon raspora Vs predstavlja
glavni dio magnetskog napona Btavog stroja Vo (V5 /Vo ',213).
Eksploatacijsko znaknje struje I, odreduje se time, lrto je ona po svome karakten! gotovo posve induktivna struja (cp, z 90, vidi sl. 12-4b). Pri zadanim uvjetima
rada elektroenergetskih sistema induktivna struja smanjuje faktor snage sistema
(njegov cos cp) i time snizuje dio djelatne snage prijenosnog ili razdjelnog sistema.
Prema tome struja I, nepovoljno utjeEe na sistem, i zato pitanje o mogukem smanjenju te srruje ima bitno znafenje.

Vrijednosti lolln f(Pn) i Po = f(Pn) uljnih energetsldh transformatora mage

(standard GOST 401-41)l
I

Pn, kVA

'1 Za Jugoslnviju vriiedi standard JUS N. H1.010/62 (op. red.).

160

Na taj se nalii omjer transformacije odreduje omjerom broja zavoja namota

viSeg . i d e g napona.
BuduCi da pri praznom hodu u sekundarnom namotu nema struje, a upri-,
mamom je ona vrlo d e n a (tablica 12-I), to je f i z Ul i Ea = UzO. Slijedi:

tj. omjm t r a n s j d j e jednofaznog t r a n r f ~ a t o r aodreduje se omjmom napona na

stezaljkama njegovih n w t a u p m o m hodu.

13-2. Fizikalni uvjeti rada transformatora u kratkom spoju

Shema kratkospojenog transformatora prikazana je na sl. 13-1. Ovdje su A-X

stezalike
,- ~rimarnognamota na koii se dovodi capon Uk; a-x su stezaljke kratko
spojenog sekundarnog namota; 1 silnica glavnog ioka @k; 2 i 3 su silnice primarnog
rasi~anogmagnetskog toka stvorenog strujom I, i ulantenog samo s primarnim
namoton;; 4 i-5 su sikice sekundarnog rasipanogtoka stvorenog strujoln Zz i ulantenog samo sa sekundarnim namotom. BuduCi da rasipani tokovi prolaze uglavnom
uljem ili zrakom, tj. u sredini s konstantnom magnetskom permeabilnoi%u, moiemo
smatrati da je svaki od tih tokova proporcionalan odgovarajuCoj struji i podudara se
s niom u fazi.
-

GLAVA TRZNAESTA

KRATAK SPOJ TRANSFORMATORA

13-1. ReZimi kratkog spoja. Napon kratkog spoja

Razlikujemo: a) udarni kratki spoj transformatora, koji nastaje u uvjetirna eksploatacije, a praCen je naglirn opadanjem struje i b) kratki spoj transformatora .pri
njegovom ispitivanju da se dobiju neophodni podaci o kratkom spoju.
U ovoj glavi imat Cerno u vidu drugi tip kratkog spoja transformatora, jer se
pmi razmatra u sedarnnaestoj glavi.
Da bismo ogranizili struju kratkog spoja pri ispitivanju transformatora, moramo
napon koji dovodimo na transformator znatno srnanjiti. Dovedimo taj napon do
takve vrijednosti Uk pri kojoj su struje u namotinia transformatora jednake nominalnima. Ako izrazirno taj napon dijelom (ili postocima) nominalnog napona odgovarajukg namota, dobivamo takozvani (relativni) napon kratkog spoja u k . Na taj je
nazin :

SI. 13- I . Rasipana polja u transforrnatoru pri kratkom spoju

Glavni magnetski tok stvara u primarnom i sekundarnom namotu transformatora inducirane napone El i EE,koji zaostaju za tokom @k za 90' i koji su izraieni
formulama analognima izrazima (12- 12) i (1 2- 13):
El

Nagon kratkog spoja veoma je znahjan i oznaEava se na plorici transformatora

Suglasno standardu GOST 401-41 za trofazne, dvonamotajne transformatore
vrijednosti uk navedene su u tablici 13-1.
Tablica 13-1
Napon kratkog spoja uk

Snaga, kVA

Nominalni vili napon kV

uk,

==

4,44 f N

CPkm ;

E2

= 4,44 f

Nzdjk,,,,

(1 3-2a,b)

gdje je CDkm maksimalna vrijednost glavnog toka pri kratkom spoju.

Primarni tok rasipanja @,, stvara u primarnom namotu inducirani
, pa prema tome i iza struje Zl za
napon rasipanja Exl koji zaostaje u fazi iza
90"; u vezi s time sekundarni rasipani tok @,z stvara u sekundarnom namotu inducirani napon rasipanja ES2koji zaostaje u fazi za @,2, pa prema tome i iza struje
ZZ za 90".
Neka su L1 i Lz induktivitetil) primarnog i sekundarnog narnota, uvjetovani
rasipanim tokovima OS1 i @,z, a w = 2xf kruina frekvencija. U tom sluhju inducirini naponi Esl i Esz izrakavaju se u obliku:
gdje su Xl = wL1 i Xz = wLz induktivni otpori rasipanja primarnog i sekundarnog
namota transformatora.
1) Napomenimo. Xo se naziva induktivitetom. Pretpostavimo da se namot sastoji od N serijaki spojenih zsvoia
i da njime tefe atruja I.Pretpostavimo dalje da tok Oo koji je stvorcn tom strujom, pronifc sve zavoie namota. Induktivitet L definirarno omjerom L = NOolI. BuduCi da)je prema zakonu magnetskog.kruga Qo : : N, to je L : : NP.
Umnotak N O o festo se naziva ularrh?ii maprrki tok. Induktivitet se mjeri iedinicom heliri (henry = H = VsIA =
'r malA).

Uk = (El f Esl -k Ed). .

(13-6)
Uvrvtin~oli u ovu jednad5bu izraze za Esl i Ed prema izrazima (13-3a) i
(1 3-3b), dobivan~o:
Un - -(El -j4Xl- 4R1) = - El 44 (RI j XI)
(13-7)
Ua = - El 1121,
gdje je Zl = R1 $. j XI impedancija prirnarnog namota.
B. Jednadiba napona sekundarnog namota. U sekundarnom namotu
djeluju naponi Ez, Eszi E,2, ali buduCi da je taj namot kratko spojen, to je Uz = 0,
pa se tri sekundama napona moraju. nalaziti medusobno u ravnot&, tj. :

Osim induktivnih otpora rasipanja Xi i Xz, primarni i sekundarni namot in~aju

djelatni (aktivni) otpor R1 i Rz. Pri prolazu struje 11otporom R1 i struje h otporonl
Re u odgovarajuCim namotirna nastaju protunaponi (padovi napona) Eal IL.R1
i E& = IzRz, koji su usmjereni uvijek suprotno od odgovarajuCe struje, a nazivat
femo ih, kao i prije ($12-2), naponom djelatnog otpora primarnog i sekundarnog
Mmota transformatora.
Napone EJ1, Eal, Eaz i ESz moZemo pisati i u komplekmrotn ohliku. Kompleksnim brojem naziva se izraz oblika a jb, gdje je j = 1/ziimaginarna jedinica.
Prema dogovoru, na os ordinata nanosimo realne brojeve, a na os apscisa imaginame brojeve, kao Hto je prikazano na sl. 13-2. Postavimo npr. vektor struje I,
u os pozitivnih realnih brojeva. U skladu s naprijed refenim, inducirani napon Esl
zaostaje prema struji I1 u fazi za 90, pa vektor tog napona treba usmjeriti du2 osi
negativnih imaginarnih brojeva. Prema tome kompleksni izraz induciranog napona
EJ1ima oblik :
(1 3-3a)
Esl = -~11x1.

Napon Ed djeluje uvijek suprotno od struje I1 i, naravno, prikazuje se na

sl. 13-2 vektorom smj&enim u osi negativnih realnih brojeva. U skladu s time
kompleksni izraz napona Ed ima oblik:
E d = -IlR1.

+J-

gdje je ZE = R2 jXz impedancija sekundarnog namota.

JednadlSbu (13-8) moZemo napisati u obliku:

Ez = IzZz = Iz (RE jXz),

(13-8a)

tj. motemo smatrati da napon & ima dvije komponente, pri Eemu komponenta I&
I

(13-3b)

BuduCi da su vektori napona Eal i Esl uvijek jednako orijentirani u odnosu na vektor struje Il, ovi se naponi mogu pisati u obliku
izraza (13-3a) i (13-3b) za bilo k q i polohj
vektora struje 11u vektorskom dijagramu.

S1. 13-2. Prikaz napona i

struje u kompleksnoj ravnini

To Hto je reEeno potpuno se moZe primijeniti i na inducirane napone rasipanja

i otpore sekundarnog narnota transformatora, tj.

savladava aktivni otpor sekundarnog namota RE, a komponenta ~18x2

njegov induktivni otpor Xz. Komponente .IzR2i jhXz nazivamo aktivnim i induktivnim padom
napona u sekundarnom namotu.
C. JednadZba magnetskih napona. 0;im odnosa izmedu napona, potrebno
je ustanoviti joH odnos izmedu s w j a I1 i Is. Prva od njih stvara magnetski napon
Vl = IlNl, a druga magnetski napon Vt.= IzNz. Magnetski napon Vi mora:
a) stvoriti glavni magnetski tok @k pomoCu magnetizirajute komponente Vd i
b) uravnoteiiti djelovanje magnetskog napona Vz. Ali napon Uk imosi nekoliko postotaka od nominalnog napona transformatora U, (tabliml3-l); u skladu s time
smanjuje se napon El [izrai (13-6)] i, naravno, tok a,,,
[ k a z (13-2a)]. Prema tome
pri kratkom spoju magnetizirajuh komponentu V,,h mokmo zanemariti i smatrati
da se magnetski naponi Vl i V2 nalaze u uzajamnoj ravnoteZi, ti. da su jednaki po vrijednosti, ali djeluju suprotno. Na taj je naEin :
(1 3-9a,b)
v, = -v,
ili
v, + vz= 0.
Uvrstimo li ovamo vrijednosti V1 i Vz, dobivamo:
llN1.=-&Nz

ili I l N l + & N 2 = 0 .

(1 3-IOa,b)

Ako irnamo u vidu samo apsolutne vrijednosti I1 i Iz, onda je:

A. Jednadiba napona primarnog namota. Iq rerenoga slijedi da u primarnom namotu transformatora, uz napon Uk koji je na njega doveden, djeluju i ;
naponi El, E,I i Ed.
Razmatrat Cemo dovedeni napon na transformator Uk kao djelovanje mreie,
koja napaja transformator, na njegov primarni namot, a napone El, Esl i Eal kao
protudjelovanja nastala u tom istom namotu u odnosu na mrdu. U tom sluEaju
m o k o napisati jednadibu napona primarnog namota transformatora, polazeCi
od zakona ravnote.8e napona prema kojem su dovedeni napon nu transfomator Uk
i geomehijski zbroj napom El $. Esl E,1 makog trenutka u uzajamnq ravnote& tj. oni su jednaki po vnj.edmsti, ali djeluju medusobno suprotno. Na taj je
natin :

I1--3 = -1
-

Iz
I

Nl

(1 3-1 I)
'

Na taj je natin m j m izmedu st*

u kratkom spoju odreden isto kao i omjer
iamedu napona u p a z n m hodu, tj.omjerom transformacije.
13-3. Reducirani transformator

BuduCi da je opCenito Nl # Nz, to je El # Ezi Il # Iz.RazliEitim n a p o e a i

strujama odgovaraju razlifiti pararnetri namota, ti. njihovi djelatni i induktivni
otpori. T o oteZava postavljanje i kvantitetan zahvat'procesl koji se deSavaju u trans-

formatoru, a narofi~opsi velikim onljerima transformacije. Ako je npr. Ul. =

:
:6000 V, a U2 .-- 230 V, onda je k = 6000/230 = 26. U tom slufaju trebali bismo
izradti napone El i E2 vektorima, Eije bi se duiine u istom mjerilu napona nalazile
u odnosima 26 : 1, ili pak izabrati razlifita mjerila za napone, Sto ne bi bilo niSta
bolje. S druge pak strane pad napona, koji nastaje pri optereeenom transformatoru,
ne da se postiki neposrednim zbrajanjem pada napona koji nastaju usvakom namotu,
ukoliko oni, kako je refeno, imaju razliEit broj zavoja, razlitite otpore i ako su predcideni za razlifite struje. .
Da bismoizbjeglisvim tim telkoCama, koristimo se metodom u kojoj oba namota
transformatora modimo (reduciramo) na isti broj zavoja. ObiEno reduciramo sekundarni namot na primarni. U tu svrhu preraEunavamo sekundarni,namot koji irna
Nz zavoja na njemu ekvivalentan namot, koji ima isti broj zavoja Nl kao i primarni
namot, uz uvjet da se ova operacija redukcije sekundarnog namota na primarni ne odrazuje na re2im rada primarnog kruga. Sve veliEine koje se odnose na reducirani sekundarni namot nazivaju se reduciranim velitinama i oznafavaju istim simbolima kao i
stvarne velizne, ali sa crticom, npr. Ez', Iz', Rz' itd.
A. Redu~irani sekundarni inducirani napon EL. Da bismo dobili E?;
potrebno je promijeniti napon Ez u skladu s omjerom broja zavoja primamog
sekundarnog namota Nl i Nz, tj. proporcionalno omjmu transformacije k = NilNz
Slijedi :

U istom omjeru mijenjaju se i drugi naponi sekundarnog namota transformatora,

tj. E,z i En?.

B. Reducirana sekundarna struja 1;. Pri redukciji ~ekundarnogcamota

na primarni njegova prividna snaga mora ostati nepromijenjena, tj. Ei I; = EzI2.
Odavde je:

tj. da bismo dobili I;, moramo prmijeniti struju

transformacije.

I2

obrnuto proporcionalno omjeru

C. Reducirani djelatni otpor sekundarnog namota R;. BuduCi da ze pri

redukciji sekundarnog namota na primarni snaga ne mijenja, gubici u bakru stvarnog
i reduciranog namota moraju biti jednaki.
Prema tome je:
I a Z R; = 1
: Rz,
odakle je :

tj. da bismo dobili R2', moramo promijeniti otpor Rz razmj&no kvadratu omjera transf m a c i j e . Fizikalno je to rnoguce predstaviti tako da se pri promjeni, na primjer,
povehnja broja zavoja sekundarnog namota k puta, duZina namota poveCava k puta,
a njegov se presjek, ako pretpostavljarno konstantnu gustoCu struje, smanjuje k
puta, uslijed Eega se djelatni otpor namota povebva k2 puta.

D. Reducirani induktivni otpor sekundarnog namota X,'. Koeficijent

samoindukcijeLz, a prema tome i induktivni otpor namota, zavise od kvadrata broja
zavoja (vidi opasku pod crtom na str. 163). Prema tome je:

kao i Rz, tj. propmcwnalno

kvadratu omjera transformacije.
U daljnjem Cemo razmatrati samo reducirani transformator..

tj. da bisnzo dobilt Xz', moramo prom&?niti Xz isto tako

13-4. Vektorski dijagram reduciranog transformatora

u kratkom spoju
Pri konstrukciji vektorskog dijagrama kratkog spoja usmjerimo vektor glavnog
magnetskog toka Ok, u pozitivnom smjeru osi apscise (sl. 13-3). BuduCi da je u
reduciranog transformatora E2' = El [izraz (13-12)], oba ova inducirana napona
prikazujemo istim vektorom OG. Struja Iz' zaostaje u fazi iza Ez' za kut $2, gdje je
tg Qz = Xz'/Rzf. U odgovarajuCem mjerilu struje vektor Iz' = OK moZe posluZiti
kao vektor sekundarnog magnetskog napona
Vz = IzNz = Iz'Nl i sekundarnog rasipanog
toka
koji stvara taj magnetski napon. U
A
skladu s jednadZbom napona sekundarnog
namota E; = I; Zz [izraz (13-8a)], djelatni
pad napona u tom namotu prikazuje se vektorom OD = Iz'Ra', a induktivni pad napona u njemuvektorom DG =j 12' Xz', kojem
&
prethodi vektor struje Iz' za kut 90". Na taj
naEin dobiva se pravokutni trokut ODG
napona sekundarnog namota.
N
Da bismo konstruirali yektor struje 11,
poma2e nam jednaClZba rnagnetskih napona
(13-10a). Pri reduciranom transformatoru
irnamo :
IlNl = - IzNz = Ia'N1,
odakle je:
11 = - Iz',
(13-16)
K

tj. pri reduciranom transfmmatoru pimarna

i sekundarna struja kratkbg spoja Zl i Iz'jedG
nuke su po vrzjednosti, ali suprotno umtjerene.
U skladu s time struja h Se prikazuje vekto- Sl. 13-3. Vektorski dljagram transformatora u kratkom spoju
rom ON, koji je jednak vektoru OK po vrijednosti, ali su medusobno u protufazi.
Vektor napona Lfk dovedenog na transformator dobiva se jednadgbom Uk =
= - El f 4 Zl [izraz (13-7)]. U protufazi s vektorom OG = El nacrtamo vektor
OL = - El i pribrojimo mu vrektore LA4 = 4 R1 i MA =jIlX1 djelatnog i
induktivnog pada napona u primamorn namotu; vektor LA = I1Zl i OA = Uk.
Kut pk prikazuje fazni pomak struje Zl u odnosu na napon Uk.

13-5. Nadomjesna shema transformatora. Trokut kratkog spoja

Dijagram kratkog spoja transformatora mokmo prikazati u drugom, zapraktifke svrhe prikladnijem obliku. Za to iskori8tavamo takozvanu ekvivalentnu ili
nadoniesnu shemu. Osnova takvog nadomjelitanja je predod2ba o tome, da je djelovanje induciranih napona rasipanja Esl i Esa ekvivalenmo djelovanju induktivnih
otpora XI i X2' kojima teku struje I1 i la'. U skladu s time mofemo zamisliti stvaran
kratkospojeni transform at or.^ obliku sheme na sl. 13-4a. Ovdje je svaki od stvarnih namota transformatora prikazan u obliku dva serijski spojena namota, tj. takozvanog idealnog namota, namota bez rasipanja i djelambg otpom, te serijski spojenog
reaktivnog namota koji ima aktivni i induktivni otpor. Ti otpori jednaki su odgovam j u h otporima s m o g namota transformatora. Na taj je na& stvarni primarni
namot prikazan u obliku idealnog namota CD i serijski spojenih otpora R1 i XI, a
stvarni sekundarni namot u obliku idealnog namota cd i s njime serijski spojenih
otpora R2' i X2'. Namoti CD i cd vezani su medusobno elektromagnetski g l a d
magnetskim tokom Oh, koji u primamom i sekundarnom namotu stvaraju naponi El i &.
Budufi da je u reduciranom transformatoru Nl = Na, i naravno Ea' = El
shemu na sl. 13-4a moZemo p-ti
u obliku sl. 13-4b. Ovdje su namoti
CD i cd udrufeni u jdan namot KL kojim t&e struja 11 h = &. Budu15 da struja
I,, stvara glavni tok O h , namot KL nazivamo magnetiairajuCim namotom ili magnetiar'rq'dm g r m sheme.
Osnovna razlika izmedu shema ira sl. 13-4a i 1 3 4 je ta, Sto druga prikazuje
krug, Eiji su svi elementi spojeni medusobno samo elektritki, dok prva shema ima
dva kmga medusobno vezana elektromugnetski. No budufi da je pri kratkom spoju
struja magnethhuja I, zanemarivo mala, m o h o je, isto kao i ranije (S13-23),
zanemariti, pa tada nadomjesna shema transformatom na sl. 1 3 - 4 prelazi u pojednostavljenu, prikazanu na sl. 13-4c.
Vidimo, da pri kratkom spoju moZemo transformator zamisliti u obliku strujnog kmga,na&jenog od serijski spojenih aktivnih i induktivnih otpom primarnog
i sekundamog namota Rl, XI, Ra' i Xa'. Pod djelovanjem napona Ub m
o
m tefe
struja I1 koja uzrokuje djelame padove napona I1 Rl i IlR2' u djelatnim otporima
& i R2' te induktivne padove napona ~11x1i jI1Xa' u induktivnim otporima XI i

Kut (pk odreduje se iz relacije:

Xa'.
U skladu s time konstruiran je na sl. 13-5a dijagram kratkog spoja nadomjesnog transformatora. Vektor struje I1 usmjeren je vertikalno prema gore. Vektori
OD = 11 Ra' i GM = Il Rl predstavljaju djelame padove napona transformatora,
a vektori DG =j Il Xa' i MA =j 11 XI,induktivnepadove napona u njemu. BuduCi
da poredak vektora nije bitan, moZemo najprije zbrojiti djelame padove napona, a
zatim induktivne. U pravokumom trokutu OBA, koji smo na taj nalSin dobii, a
nazivamo ga trokutom kratkbg @&a, imamo:

OB = OD

+ DB = IIRl + IlRa' = Il (Rl + Rat) = I1 Rb

BA=BM+MA=jIIXl+jIIXa'=jIi(Xl+X~=jIIXk.

S1. 13-4. Pretvorba sheme

transformatora:
a) shema transformatora u
Latkom spoju;
6, T - ob& nadomjja
sheme pri kratkorn W u ;
c) pojednostavnjena nadomjesna shema u kratkom
spoju;
d) T - oblii nadomjesne
sheme opterefenog transformatora;
e) pojednostavnjena nadomjesna shema opteretenog
transfomratora

"1

f =
X

x;

-c/
e)

zc

(13-17)
(13-18)

Otpo~
Rb = Ri Ra' i Xk = XI + Xa' n a z i ~ ~ mdjelatnim
o
i induktivnim otporima kratkog spola transfmtora ili h&,
pmametrima kratkog spoja. ObiEno je:
S1. 13-5. Trokut kratkog s p ~ Qansfomtora:
a
a) vektorski dijagram; b) osnovni trokut

Iz praktitkili razloga trokut kratkog spoja konstruiramo za nominalnu struju,

a stranice trokuta ne izraZavamo u jedinicama napona, vet u dijelovima (procentima)
nominahog napona Un. Tada je (sl. 13-5b) :

struju In.Time se zadaje stranica OA osnovnog trokuta kratkog spoja uk. Stranica
OB = uk, odreduje se na ovaj naEin:

Ovaj izraz moie se primijeniti i na trofazne tiansformatore, jer se u tom sluEaju

gubici u bakru navedeni u brojniku i snaga u nazivniku istovremeno povekavaju
Gi puta.
BrojEani primjer: Zadan je trofazni transformator snage 100 kVA; 6000V 1230
V; 9,63 A1251 A; 50 Hz; oba namotaja spojena SL u zvijezdu. Prema GOST
401-41 ie ub = 5,5%, Pk = 2400 W. Namot niieg napona reducira se na namot viSeg napona.. PO fazi imarno :
Ulf = 6000 ~ / 1 /=
%3470 V;
11, = 9,63 A;

Stranice trokuta uk i UR, nazivamo djelatnom i induktivnom Komponentom

(relativnog) napona kratkog spoja uk. Odnos U~S/U& = tg cpk. zavisi od snage
transformatora: za Pn = 5 . . .50 kVA je tg cpk = 1 . . . 2 ; za Pn = 250. . 5600
kVA je tg cpk = 2 . . . 7 ; za P, > 5600 kVA je tg cpk = 7 . . .lo. Prema tome u
transformatora velike i srednje snage Eesto zanemarujemo u& i uzimamo 'da je
I(kc W uk.

Pk, = 2400 /3 = 800 W.

RaEunanjem dobivamo :

13-6. Pokus kratkog spoja transformatora

Pri konstrukciji trokuta kratkog spoja na sl. 13-5 treba znati parametre kratkog
spoja transformatora Zk, Rk, i Xk. U izvedenog transformatora oni se odreduju pokusom kratkog spoja, pri kojem se mjeri: dovedeni napon Uk na transformator,
struja kratkog spoja Iki snaga kratkog spoja P k . BuduCi da se Uk tr03i samo na savladavanje otpora Zk (vidi shemu na sl. 13-4c), bit Ce:

I
I

Snaga P k praktiEki se tro3i samo na pokriCe gubitaka u bakru primarnog i

sekundarnog namota APbl i hPbz, jer pri kratkom spoju transformator ne obavlja
koristan rad, a gubitke u ieljezu pri O k w 0 mofemo zanemariti. Gubici u bakru
R,, gdje su Rl0 i R,, otpori
namota sastoje se od: a) omovnih gubitaka Q R, i
namota pri konstantnoj struji i b) dodatnih gubitaka u bakru, uvjetovanih uglavnom
djelovanjem rasipanih magnetskih tokova. Obitno dodatni gubici iznose 5 . . . 15%
osnovnih.
Na taj je n a h :

I
1

I
I

i
I/

;I

Pk =

APbl

+ Afi2 = Iks(RI + R,')

Ik'J
Rk.

Slijedi:

Pri odr&vanju parametara kratkog spoja trofaznog ttansformatora sve se veli8 n e odnose na jednu fazu.
Kad znarno parametre Zk, Rk i Xk moZemo odrediti uk, uh i uk, [izrazi
(13-20a), (13-20b), (13-20c)], te konstruirati osnovni trokut kratkog spoja. No
mofemo se u tu svrhu poslufiti i podacima o kratkom spoju, tj. sa naponom uk i
snagom kratkog spoja Pkn, navedenim u standardu u GOST 40141 za nominalnu

Ukn= UII UR

3470 V 0,055 = 190,85 V,

Uvrstimo li ovdje vrijednosti Esl = - j I I X ~ i Eul

(13-3b)l dobivamo :
Ul = - EI

GLA VA ~ETRNAEsTA

RAD OPTERECENOGTRANSFORMATORA
14-1. Fidlrahi uvjeti rada opteredenog transformatora
Na sl. 14-1 prikazana je principijelna shema opteredenog transformatora.
Ovdje je Ul napon koji dovodimo transformatom i koji demo smatrati sinusoidnim;
@ glavni magnetski tok ulanEen s oba namota transfonnatora; I1 i I 2 struje optereCenja; @,I i @,2 rasipani tokovi stvoreni tim strujarna, gdje je tok @,I ulanten
samo s primarnim namotom, a tok @*a samo sa sekundarnirn namotom; U2 je napon
na stezaljkama sekundamog namota; Z, je impedancija tereta koji osigurava normalne uvjete rada transfomatora. Kao i dosad, smatrat Cemo da je sekundarni
namot reduciran na prirnarni (N2 = Nl).

= -1iRi

[izrazi (13-3a) i

+ Il(R1 ijX1) =--El + 1121.

(14-2)

Jednadiba napon8 primarnog namota transformatora najEeSCe se primjenjuje u

tom obliku.
B. Jednadiba napona sekundarnog namota. Kad transformator radi pod
opterekenjem, u sekundarnom namotu djeluju isti oni naponi Ez', E,zl, i Ea2' kao i
pri kratko spojenom transformatoru ( 13-2, B), s tom razlikom Sto su pri kratkom
spoju ovi naponi medusobno uravnotegeni, a pri opterekenju daju kao rezultat napon U;na stezaljkama sekundarnog namota.
Na taj naEin imamo:
(14-3)
Ez
E,zl
Eu2' .= U2'.

Uvrstimo li ovamo vrijednost napona Esa = -j 12' Xz' i Ea2 = - 12' Rz', [izrazi
(13-4) i (13-511, dobivamo :
(14-4)
E!,-Iz'(Rz' + j Xz') = Ez' 12' Z2' = U2'.

Komponentu

-1;

Zz' motemo prenijeti u desni dio jednadibe. Tada je:

C. Jednadiba magnetskih napona. Pri kratkom spoju smo mogli zanemariti

rnagnetizirajudu komponentu Vo rnagnetskog napona'vl primarnog namota, koja je
neophodna za stvaranje glavnog toka i snlatrati da je Vl = - V7, [ 13-2 C, izraz
(13-gal]. Pri radu transformatora pod opterekenjem magnetizirajuh komponenta
Vo se ne smije zanemariti, jer u normalnim uvjetima ona iznosi 3 . . . 10% od Vi.
Prema tome je:
V1 = - V, Vo ili Vl V2 = V,
(14-6a,b)
Uvrstimo li ovamo:
V1 = IINl,
Vz,=
Vo = WIY
dobivamo :

IINl=-IzN2+]bN1

ili

IINl+IzNz=]bN~.

(14-7)

U reduciranom transformatoru imamo:

S1. 14-1. Principijelna shema optereeenog transformatora

Rad transfomatora pod opterekenjem podEinjen je istim zakonitostima kojim

i rad u re2imu praznog hoda i kratkog spoja. Ove zavisnosti imahvaju se u obliku
iednaabi napona i magnetskih napona i mogu biti prikazane pomoh vektorskih
dijagrama.
A. Jednadfba napona primarnog namota. Pri radu &ansfomatora pod
opterdenjem u .primamom namotu uporedo s dovedenim naponom Ul djeluju i
naponi El, E,l i Ed, kao i u praznom hodu i kratkom spoju (vidi 12-4 i 13-2 A).
Uzajamna zavisnost izmedu tih napona proizlazi iz istog zakona ravnoteZe napona
kao i ranije [izrazi (12-6) i (13-6)], tj.

11 = - IZ1+I, ili

4+Iz1=]b.

(14-8)

14-2. Vektorski dijagrami opterdenog transformatora

Naprijed napisane odnose za napone i magnetske napone prikazat Cemo pomoku

vektorskih dijagrama. Primijetimo; da su pri normalnom radu transformatora naponi
rasipanja i djelatnog otpora obiEno posve mali u odnosu na osnovne napone, ne premaBuju nekoliko procenata potonjih, Prema tome na vektorskom dijagramu se E,1,
Eal itd. prikazuju radi zornosti u znatno veCem mjerilu negoli vektori osnovnih
napona.
Pretpostavimo da je transformator spojen na m r e b koja ima po vrijednmti
konstantan napon i konstantnu frekvenciju (Ul = U, = const, f = const) i da je

imam0 jednak napon Ul = OA i jednu te istu struju h, te iste po vrijednosti i

jednako smjdtene u odnosu na struju h trokute kratkog spoja. Lako je zapaziti
da je pri induktivnom optereienju Uz' < Ul, a pri kapacitivnom moie biti veti od Ul,
To se objdnjava djelovanjem induktivnog pad? napona jIlX1, koji nastoji da
smanji Ul u prvom slufaju, i poveia ga u drugom.

Iz pravokutnog trokuta OAP dobivam6:

u& -. OP - PC = n--nj

- mk.

Rastavimo velitinu pod korijenom u binomni red i zanemarimo sve Elanove

viie od drugoga, jer su u odnosu na prva dva sasvim mali. Tada je:

14-4. .Promjena napona transformatora

Promjenom napona dvonamotnog transformatora pri nominalnom re2imu i
pri zadanom faktoru snage nazivamo omjer aritmetifke razlike nominalnog sekundarnog napona praznog hoda Urn i napona Uz (nominalnog sekundarnog napona)
pod naprijed navedenim uvjetima rada transformatora. Na taj je natin:

Odredivanje Au pomotu konstrukcije dijagrarna, slihom dijagramu na sl. 14-3,

ne mofe dati dovoljno t a b e rezultate, jer se u njemu sastaju velitine razlifitih redova
vrijednosti: s jedne strane Ul i Uz', a s druge strane pad'napona, p r i k ~ a nstranicama
trokuta kratkog spoja ABC i komponente od UI od svega nekoliko procenata (na
sl. 14-3 radi preglednosti trokut ABC je prikazan u jako p o v e b o m mjerilu). U
takvirn uvjetima mala pogrdka u konstrukciji mo2e dati grubu pogrdku u konatnom
rezultam. Da bismo je izbjegli, izvodimo konstrukciju prikazanu na slici 14-4.

Vidimo da je za odredivanje mk i fik dovoljno konstruirati samo tiokut kratkog

spoja ABC, ne konstruirajuti pritom vektore Ul i UZ' (sl. 14-5).
Obitno se mk i nk izraiavaju pomotu uh, i uk. Stoga treba. spustiti okomice,
Ba i Bb na odsjebk CP i produienje odsjetka AP. Tada je:
mk = C P = C a + a P = U
nk = AP = Ab -bP

~ C O S uks
~ ~sin92
~

= uk,

cos 92 -UR, sin 92.

Slijedi da je :
Au

= uka

cos 92

+ uk sin 92 + -21 (uka cos 92 -uka sin 9 ~ ) ~ . (14-10)

Posljednji elan obitno je malen u odnosu na prvi. Prema tome s dovoljnom taEnoSCu
moZemo uzeti da je:
(14-1 1)
Au =: UR, cos 92 uk, sin cp2.

Iz jednaabe (14-11) slijedi da je pri struji Zz razlititoj od nominalne Iz.

promjena napona Au praktitki proporcionalna koeficijentu opteretenja kop = I z 11%.
BrojEani primjer. Transformator za 100 kVA, 6 000 V 1230 V ima uk, = 2,4%
i uk = 4,95% (vidi .primjer u 13-6). Tada za nominalno opteretenje i cos 92 =
= 0,8 imamo Ijednaabu (14 - lo)] :

S1. 14-4. Odredivanje Au

SI. 14-5. Analitifko odredivanje Au

Budua da jG)Ul = U, i I = I, , to jeOA = Ul/U. LL UI = 1 i OC =

Uzl/U, = ui. Trokut ABC predstavlja trokut kratkog spoja pri nominalnoj
struji. Slijedi da je AC = ub, CB = u b i AB = ukr Prema formuli (14-9) imamo:

Pomotu pojednostavnjenog izraza (14-11) dobivamo Au = 4,89%. Na ta,

natii, zanemarujuki drugi Ban jednadibe (4-lo), u danom sluliaju Einimo pogrdku
manju od 1%. No pri kapacitivnom opteretenju drugi 8 a n je reda veliZne prvoga,
pa ga ne srnijemo zanemariti.

:=

Da bismo odredili uz', spustimo iz tafke A okomicu A P na produietak vektora

uz'. Neka je CP = mk i AP = nk. Kao i ostali vektori, tako se i nzk i nk izraiavaju
u dijelovima ili procentirna od U,.
1) Znak

14-5. Korisnost transformatora

Ako je Pz snaga koju daje transformator, a ZhPsuma gubitaka u transformatoru,

izraz za korisnost q transformatora glasi:
'I=

P,

e oznafuje: ,.odgovara" (pr. red.).

l a - L. M.

Piotrovskii

p2'

+ ZAP

- ElektrlEki strolevi

=I-

ZAP
P2+ZAP'
17.7

Ako je dalje P, nominalna snaga transformatora, kop koeficijent opterehnja i

cos cpz faktor snage sekundarnog sistema, onda je:

Pz = kopP, cos cpz.

Obitno je k, = 1 14, 2 14, 3 14, 4 14; cos cpz = 0,8.
Gubici u transformatoru sastoje se od gubitaka u ieljezu AP* i gubitaka u bakru
Arb. Na taj je narin:
ZAP = AP,

+ Arb.

Smatrat Cemo da transformator radi u podruEju do nominalnog opterctenja

pri 9= U, = const. Znamo da su gubici u ieljezu AP* proporcionalni kvadratu
El [iraz (12-1511. U praznom hodu je El = Ul i Po= AP*. Pod opteretenjem
nastaje u primarnom narnotu pad napona, uslijed Eega se El mijenja u odnosu na
4.Pri induktivnom optereCenju jest El < Ul (slika 14-2a), a pri kapacitivnom moZe
El postati veCa od UI(sl. 14-2b). Za normalan slutaj induktivnog opetretenja El
se smanjuje za 2,5. . .4% pri prijelazu od praznog hoda na puno opterekenje.
OdgovarajuCi gubici u ieljezu smanjuju se za 5. . .8%. Ako uzmemo u ,obzir da
su Us obiho manji od 1% nominalne snage P,, onda se takve promjene mogu
zanemariti i smatrati da AP* ne zavisi od opteretenja, tj.:
AP* = Po = const.
BrojEane vrijednosti za Po navedene su u GOST 401-41.
Gubici su odredeni sa APb = I12Rk. Otpor Rk smatra se pod svim optereCenjima konstantnim i suglasno sa GOST 401-41 predpostavlja se da je reduciran
na temperaturu 75C. Struja opteretenja jest I = k, I,, gdje je k, koeficijent
optereknja. Na taj natin su gubici u bakru:
Ovdje je

Pk,,

snaga koju transformator trosi u kratkom spoju na pokriCe gubitaka

P k , navedene su u GOST

u. bakm pri normalnoj struji I,. Brojtane vrijednosti

401-41.
Uvrstimo li izraze za AP* i APb u izraz (14-12) dobivamo:

Brojc'ani primjer: IzraEunajmo korisnost transformatora za 100 kVA, 6 300

V/230 V pri kop= 1/4, 214, 314, 4 /4 i cos cpz = 0,8. Suglasno su GOST 401-41
je Po = 600 W = 0,6 kW i Pk, = 2 400 W = 2,4 kW. Rezultati raEuna navedeni
su u tablici 14- 1.
Tahlica 14-1

Korisnost transformatora
I

Vidimo da se u podruEju od kop= 1 14 do k,, = 4 14 korisnost transformatora

vrlo malo mijenja. Podrobnija analiza pokazuje da q postiie maksimalnu vrijednost
qm pri takvom opterekenju, kada su promjedjivi gubici u bakru k&Pk, jednaki
gubicima Po. U na5em sluhju qm je pri k* = 112.
U transformatora velike snage gubici pri nominalnom opteretenju manji s u
od 1% nominalne snage transformatora.
Korisnot q izrahnata pomoh izraza (14-13) Eesto se naziva trenutnom karisnoiiu, za razliku od godihje korisnosti transformatora -q8. Da se odredi q, potrebno
je znati dijagram rada transformatora. GodiSnja korisnost obibo je n i k od trenutne.

GLA VA PETNAESTA

TROFAZNI TRANSFORMATORI
15-1. Osnovni pojmovi
Trofazni transforrnator moie biti sastavljen od tri jednofazna (sl. 15-1). ako
njihove namote na odredeni naEin rnedusobno spojimo (npr. oba namota u zvijezdu).
Takav transformator nazivamo transformatorskomgrtrpom ili grupnim transformatorom.
Tri jednofazna transformatora rnofemo udruiiti u jedan trostupni transformator
sa tri stupa ili tzv. trostupni transforrnator (sl. 15-2).

je takoder primjetiti da to gledigte nije posve prihvakeno. U SSSR-u trostupni

transformatori su standardizirani za snage do 60 000 kVA, a grupni poEevSi sa
snagorn od 3 x 600 kVA nadalie.
U pogledu magnetskog sistema, razlika izmedu grupnih i trostupnih transforrnatora je ta 6to su magnetski krugovi prvih savrSeno nezavisni jedan od drugoga,
dok su kod drugoga oni medusobno vezani. Putevi rnagnetskog toka u svakom transformatoru prikazani su na slikama 15-1 i 15-2 crtkanim linijama.
Vidimo da su u grupnog transformatora duiine magnetskih krugova svih triju
faza jednake, dok su u trostupnog razlifite, pri Eemu je u potonjih magnetski otpor
krajnjih faza veCi od otpora srednje. BuduCi da se na faze transformatora normalno
dovode simetriEni naponi, tj. jednaki po vrijednosti i pomaknuti rnedusobno za
120, to su inducirani naponi El, a prema tome i magnetski tokovi svih triju faza,
takoder simetrihi. Prerna tome magnetski naponi ovih faza, a isto tako i struje
magnetiziranja I, trostupnog transformatora, Eine nesimetriEan sistem; struje dvaju
krajnjih faza A i C veCe su nego struja u srednjoj fazi B. Pri grupnom transformatoru
takve nesimetrije nema, jer sva tri jednohna transformatora, tj, sve tri faze, imaju
jednake rnagnetske krugove.
Nesimetrija struja praznog hoda trostupnog transformatora nema veliko praktitno znacenje, jer se ona vet na vrlo malorn opteretenju izgladi.
Namoti trofaznih transformatora konstruktivno se ni po Eemu ne razlikuju
od razmotrenih namota jednofaznih transformatora. Oni mogu biti spojeni u zvijezdu ili u trokut. Namot spojen u zvijezdu rnoie se izraditi s izvedenom nul-taEkom
ili bez nje.
U specijalnim slucajevima, na primjer kod transformatora za iivine usmjerivaEe, mogut je joi i treti oblik spajanja: cik-cak (slomljena zvijezda), pri kojem se
svaka faza sekundarnog namota stavlja na dvije razlitite jezgre, obitno po polovinu
ukupnog broja zavoja na svaku jezgru. Spoj cik-cak ne predvida se standardom
GOST 401-41 za energetske transformatorel).
Pohtni izvodi vigeg napona (VN) oznatuju se slovima A, B, C, a zavrSni
izvodi namota VN sa X, Y, 2. Namoti niieg napna (NN) oznatuju se s odgovarajukirn malim slovima: poEeci sa a, b, c, zavr6etci sa x, y, z. Izvod nul-tatke oznaPava
se sa 0.

15-2. Spojevi trofaznih transformatora

S1. 15-1. Principijelna shema trofazne transfor-

matorske grupe

S1. 15-2. Magnetska jezgra trofaz-

nog stupnog transformatora

Grupa sastavljena od tri' jednofazna transformatora n d t o je skuplja od trofaznog

transfonnatora iste snage, ima neito manju korisnost i zauzima viie mjesta. S
druge pak strane, svaki jednofazni transformator grupe (takozvana ,,faza9') manjih
je dimenzija i transportne mase nego trostupni transformator za punu s n a p grupe,
$to je veoma vaino pri montaZi i transportu veliltih jedinica. Osim toga za grupu
jednofaznih transformatora kao rezerva obiEno je dovoljna samo jedna faza (treCina
snage grupe), jer je istovremena povreda dviju faza transformatora rnalo vjerojatna.
Za trofazni transformator treba imati u rezervi drugi transformator za punu snagu.
Na taj naEin grupni transformator ima stanovite prednosti pri veCim snagama,
gdje su uvjeti transporta i siprnost u eksploataciji osobito vaini. Obrnuto, transformatori srednje, a naroEito male snage, izvode se uglavnom kao trostupni. Potrebilo

Trofazni transformatori izvode se u razlititim spojevima, npr. zvijezda-zvijezda

(Yy), zvijezda - trokut (Yd), trokut - zvijezda (Dy), zvijezda - cik-cak (Yz) itd.
(sl. 15-3). Osim toga, .uznavedene oznake stavljaju se brojevi (izmedu 0 i 12). Ovi
brojevi oznatzrju kut pomnka sekundarnog linijskog napona prema primurnom Iinijskom
naponu ili tzv, gruptr transformatora. Pitanje kojoj grupi pripada transformator
ima veoma vaino eksploataciono znafenje, jer je vezano s pitanjem paralelnog rada
transformatora. Iz daljnjeg izlaganja (glava 16) saznajemo da u paralelni rad moiemo
ukljutiti samo one transformatore koji pripadaju istoj grupi, na primjer svi grupi
12 ili svi grupi 11. U tome se i sastoji znaEenje brojeva koji odreduju grupu transformatora.
:) BuduCi da Jugoslavc~~ski
standard sadrli cik-cak apoj, na slici 15-3 donosirno nadopunjcni prcgled ornaka
trofaznih tranrlorrnatora :prcmd 'rrhnifkorn pr~rufnikupoduzeta Rade Konfar, 1963), a nil polctku 5 15-2 nndopunient
lekst fop. red.).

18 1

Kut pomaka sekundarnog linijskog napona u odnosu na primarni zavisi od:.

a) naEina namatanja namota; b) naEina oznativanja stezaljki namota (markirqja)
i c) naEina spajanja namota trofaznih transformatora;

Objasnimo najprije atjecaj prvih dvaju faktora na primjeru jednofaznog transforrnatora. Smatrat Cemo da je gornji namot transformatora na sl. 15-4a njegov
primarni namot, a donji sekundarni. Pretpostavimo da su oba namota motana na
istu stranu i da su njihove gomje stezaljke uzete za poEetak namota i oznaEene slovima
A i a, a donje stezaljke X i x oznatuju zavrietke namota. Budufi da su oba namota
transformatora smjeStena na istom stupu (vidi sl. 11-2) i pronicana istirn glavnim
tokom, u nagem sluEaju inducirani naponi u namotima imaju u svakom trenutku
isti smisao u odnosu na stezaljke namota, na primjer od poEetka A prema zavrietku
X u primarnom namotu i od potetka a prema zavr5etku x u sekundamom namotu.
U skladu s time naponi Ul i Uzna stezaljkama primarnog namota i na primarni namot reduciranog sekundarnognamota transformatora podudaraju se u fazi i prikazuju
se sa dva vektora OA i Oa, koji su jednaki po velitini i jednako usmjereni (sl. 15-4b).

S1. 15-4. Dijagrami vektora napona u zavisnosti od namatanja namota i oznaka stezaljki

S1. 15-3. Pregled omaka spoja, vektorskih poloiaja napona i slike spoja trofaznih trynformatora

Ako su primarni i sekundarni namoti namotani na suprotne strane, ali zadrhvaju

iste oznake stezaljki kao na sl. 15-4a, onda su, kako se m o k vidjeti na sl. 15-4c,
naponi UI i Uz u odnosu na stezaljke primarnog i sekundarnog namota usmjereni
u suprotne strane, na primjer od A prema X u primarnom namotu 1 od x prema a
u sekundarnom namotu. Prema tome naponi Ul i Uz moraju biti prikazani vektorima
OA i Oa usmjerenima na suprotne strane (sl. 15-4d).
Isti femo rezultat dobiti ako, uz isti natin namatania namota kao onai na sl.
15-4a, promijenimo o~nahvanjeseki~ndarno~
namota siajanjem njegovog gornjeg
zavrietka na stezaljku x , a donjeg na stezaljku a, ili Sto je isto, ako zarnijenimo mjesta
njegovih stezaljki (odgovarajufa slova postavljena su u zagradama na sl. 1514~).
U tom bi sluhju primarni napon bio usmjeren u jednu stranu, na primjer od stezaljke A prema stezaljci X, a sekundarni napon u drugu, od stezaljke x prema stezaljci a.
Na taj naEin, uzimajuti vektor OA primarnog napona za polazni, moiemo
reCi da se vektor Oa sekundarnog napona jednofaznog transformatora mofe podudarati s vektorom OA u fazi ili se nalaziti s njime u protufazi; drugim rijefima,
vektor Oa mofe biti pomaknut u odnosu na vektor OA za kut jednak 0" ili 180".
Umjesto da kut pomaka izmedu napona izrazirno geometrijskirn stupnjevima,
zgodnije je koristiti se oznahvanjem kuta satnom metodom. Za vektor OA primarnog
linijskog napona uzimamo rninutnu (veku) kazaljku sata i postavljamo je na broj .
f2 brojhnika sata, a za vektor Oa sekundamog linijskog napona uzimamo satnu
kazaljku sata i postavljamo je na brojeaniku u skladu 8 polobjem vektora Oa u

odnosu na vektor OA. Ako se vektori OA i Oa podudaraju u fazi kao na sl. 15-46,
onda obje kazaljke sata moramo postaviti na broj 12 (sl. 15-5). Kut pomaka izmedu
strelica sata oEito je jednak nuli ili, Sto je isto, 360' = 30" x 12. Ovdje 30" predstavlja kut izmedu dva susjedna broja brojbnika sata i uzima se za jedinicu kwnog
pomaka. Broj 12 odreduje grupu u koju u danom sluraju spada transfornator.

S1. 15-5. Satno oznatavanje grupa transformatora

Uzmimo drugi primjer. Vektori OA i Oa nalaze se u protufazi, kao na sl. 15-4c;

minutnu kazaljku sata postavljamo nasuprot broju 12, a satnu kazaljku moramo
postaviti na broj 6 brojfanika, ito odgovara kutu pomaka 30" x 6 = 180". U tom
sluEaju grupa transformatora odredena je brojem 6.
Objasnimo sada pitanje grupa trofaznih transformatora. Pretpostavimo da su
oba namota transformatora spojena u zvijezdu, motana na jednu te istu stranu i da
imaju jednake oznake stezaljki. Namot VN smatrat Cemo prhnarnim, a namot NN
sekundarnirn. Sistemi linijskih i faznih primarnih i sekundarnih napona pretpostavljamo da su simetrifni. BuduCi da se na sekundarnom namotu ponavlja ono gto se
zbiva na primarnom, trokut abc sekundamih linijskih napona i zvijezda
Oa, 0 6 i Oc sekundarnih faznih napona podudaraju se u fazi s trokutom ABC i .
zvijezdom OA, OB i OC linijskih i faznih primarnih hapona (sl. 15-6a i b). Vidimo
da je kut pomaka sekundarnog linijskog napona u odnosu na p r i m a r ~jednak nuli
i, naravno, transformator treba svrstati u grupu 0 ili 12 (0" ili 360" = 30" X 12).
Na taj naEi imamo u danom sluEaju sistem YyO (ili Yy12).

treba postaviti na broj 6, koji odreduje danu grupu spoja. Na taj nafin dobivamo
sistem Yy6.
Ako bismo promijenili markiranje stezaljki sekundarnog namota, mogli bismo
postiCi niz drugih grupa: 2, 4 itd., ali kako te grupe nemaju praktiEko znafenje,
ovdje ih neCemo razmatrati.
Sada razmotrimo transformator Eiji je primarni namot spojen u zvijezdu, a
sekundarni u troht po shemi ax - cz - by (vidi Ydll na slici 15-3). Namoti
su motani na istu stranu. BuduCi da se u danom slubju primarni namot ni po Eemu
ne razlikuje od primarnog namota u naprijed navedenom sistemu YyO, njegov
vektorski dijagram na sl. 15-7 ponavlja dijagram sa slike 15-6a. Da bismo konswirali
dijagram sekundarnih linijskih napona, postupamo ovako: prenosimo vektor A X
paralelno samom sebi u pololaj vektora ax na sl. 15-7, imajuti u vidu da se u danom
slubju vektori f m i h primarnih i sekundarnih napona podudaraju u fazi. BuduCi
je prema sherni spoja na sl. 15-3 stezaljka x spojena sa stezaljkom c, na naSem dijagramu moramo povuCi iz zavrSetka x vektora ax vektor cz paralelan sa vektorom
CZ; konaho iz tatke z vufemo vektor by.paralelno vektoru B Y i s time zatvaramo
trokut sekundarnih faznih napona, koji je u isto vrijeme i trokut sekundarnih linijskih
napona, ako usporedujemo polohj dvaju odgovarajuCih vektora trokuta ABC i
abc, na primjer AB i ab, vidimo da je vektor abc zakrenut u odnosu na vektor AB
u smjeru kazaljke sata za 330, tj. 30" x 11. T o znaEi da je na brojbnku potrebno
postaviti samu kazaljku na broj 11, koja i odreduje ovu grupu spoja. Na taj n a E i
dobivamo sistem Ydll.

S1. 15-7. Dijagram linijskih i favlih naphna u grupi Ydll

Ako bi narnoti bili motani na suprorne strane, a oznativanje stezaljki ostalo

prijdnje, trokut abc bi se zakrenuo u odnosu na pololaj koji zauzima na sl. 15-7
za 180". U tom slubju vektor ab bi bio zakrenut, u odnosu na vektor AB, u smjeru
gibanja kazaljke sata za 150, tj. 30" x 5, pa bismo dobili grupu Yd5.
Prema navedenome nije tdko dokazati da se grupa spojeva Ydl ili Yd7 dobiva
ako se sekundarni namot spoji u trokut po shemi ax - by - cz.
S1. 15-6. Dijagrami linijskih i famih napona u gtupama I312 i Yy6.

15-3. Osobitosti praznog hoda trofaznih transformatora

Neka su namoti namotani u suprotnim smjerovima; u tom slufaju trokut

sekundarnih linijskih napona mora biti zakrenut u odnosu na trokut primarnih
linijskih napona za 180, tj. za 30" x 6 (sl. 15-6c). Prema tome malu knzaljku sata

Proui%vaju& re& praznog hoda jednofaznog transformatora vidjeli smo (sl.

12-4a) da su pri sinusoidnom dovedenom naponu Ui inducirani napon El i tok
@ sinusoidni, ali struja praznog hoda I, ima zaoStreni oblik. Krivulju struje I, mo-

184

Zemo zamisliti kao rezultat superpozicije sinusoide struje I,, osnovne frekvencije
f i sinusoide struje IO3 trostruke frekvencije 3f (sl. 15-8a). Sinusoidu struje I,,
nazivamo osnovnim ili prvim harmonikom, a sinusoidu I,, weCim harmonikom.
Pokazat Cemo da djelovanje tog tredeg harmonika zavisi od: a) natina spajanja
namota i b) tipa transformatora, tj. da li je transformator grupni ili trostupni.
Usporedimo najprije vremenska svojstva prvog i tredeg harmonika struje.
Znamo da su prvi harmonici stmje u fazama A, B, C,medusobno jednaki po vrijednostima i zakrenuti jedan prema drugome u
I fazi za 120" (sl. 15-8b). U analitiaom obliku to
] se piSe ovako:

f-Yo

IOU = IOlmsin wt

(15-la)

I o l ~= Iolmsin (at - 120")

(15- lb)

Io1c = IOlmsin (wt - 240")

(15-lc)

magnetskog toka, ti. krivulja toka @ postaje spljoitena ili Eak sedlasta. Djelovanje
takvog spljogtenog toka motemo zamisliti kao rezultat superpozicijetredeg harmonika
magnetskog toka 0 s na prvi harmonik @ I (na sl. 15-10a oba harmonika prikazana
su isprekidanim linijama). BuduCi da su u grupnog transformatora magnetski krugovi
nezavisni, tredi se harmonik toka, isto kao i prvi, zatvara po jezgri (vidi sl. 15-l),
zbog Eega se znamo razvija. Svaki harmonik toka stvara svoj inducirani napon koji
zaostaje za krivuljom odgovarajukeg toka za 90" (sl. 15-lob). Pri zasitenju Zeljeza
tredi harmonik napona Es posti2e u grupnom transformatoru 50. . .60% vrijednosti
prvog harmonika El. Zbrojimo li oba harmonika induciranog napons, dobivamo
rezultirajudu krivulju E, koja ima jako zaoHtren oblik. T o dovodi do neteljenog,
a pri transformatom visokog napona do opasnog poviienja amplituda faznog napona.
Prema tome se za grupne transformatore spqaYy praktiEki ne upatreb&zva.

I
I

I
I
I

SI. 15-8. Prvi i treCi harmonik struje praznog hoda: a) u pravokutnim koordinatama;
b) i c) u vektorskom prikazu

Za tredi harmrnik struje imamo:

S1. 15-9. Struje trekg harmonika namota: a) spojenih

u zvijezdu; b) spojenih u trokut

IO38 = IO3, sin 3 (wt - 120')

= I,, sin 3 wt
(15-2b)
Io,c = I,,, sin 3 (wt - 240")'= I,, sin 3 wt
(1 5-2cl
Prerna tome su u svakom trenutku tredi harmonici stmje jednaki po vrijednosti i podudaraju se u fazi (sl. 15-8c). T o znaEi, ako je npr. u fazi A tredi harmonik
struje usmjeren u danom trenutku od potetka faze A prema njenom zavrietku X,
tada su u fazama.B i C treCi harmonici takoder usmjereni od pofetka namota B i C
prema njihovim zavrSecima Y i Z.
Djelovanje trekih harmonika struje zavisi od natina spajanja namota: kada su
spojeni u zvijezdu, sva tri t r e b harmonika struje
I o s i~
usmjerena su bilo
prema nul-tatki (sl. 15-9a) bilo od nje i, naravno, ne mogu tecl ni po jednom od
namota. Obrnuto, pri spajanju namota u trokut dobiva se zatvorena petlja kojom
103Bi IOac teku ili od potetka svakog namota prema njegovu kraju (sl.
struje
15-9b) ili u obrnutom smjeru. Da bismo pronaHli te struje, dovoljno je otvoriti
trokut na bilo kojem mjestu iukljutiti ampermetar, kako je to prikazano na sl. 15-9b.
Razmotrimo reZim praznog hoda u razlititim slutajevima:
A. Prazni hod grupnog transformatora u spoiu namota Yy.Radi ispadanja tredeg harmonika u krivulji struje praznog hoda ostaje samo prvi harmonik
Ioi(sl. 15-10a). Time kao da je odrezan vrh struje, a u skladu s time odrezan je i vrh

S1. 15-1 1. TreCi harmonik toka trostupnog transformatorau spoju Yy

S1. 15-10. Krivulje stmje I,, magnetskog toka i magnetskog napona

grupnog transfomatora pri spoju
namota Yy

B. Prazni hod trostupnog transformatora pri spoju namota Yy. Isto

kao i u prethodnom slutaju, u krivulji magnetskog toka svake faze pojavljuje se
treCi harmonik. Svi oni, sliEni trekim harmonicima struje (sl. 15-8c), medusobno
su jednaki po vrijednosti i podudaraju se u fazi, Sto znaEi da su u sva tri stupa transformatora usmjereni na jednu teistu stranu, bilo odozgo prema dolje, kako je prikazano
na sl. 15-11, bilo odozdo prema gore. Obilazeti petlju, koja se sastoji od bilo koja
dva stupa, vidimo da su tokovi treCih harmonika usmjereni suprotno. Slijedi,
da ti tokovi ne mogu prolaziti jezgrom, vet se moraju zatvoriti kroz. zrak, koristedi

pri tome stijenke plagta transformatora, stezne vijke itd. Taj put ima dosta velik
magnetski otpor, uslijed Eega je treCi harmonik izraien vrlo slabo i praktiEki ne
iskrivljuje krivulju induciranog napona. No zato u svim metalnim djelovima kojima
prolazi tok treCeg harmonika nastaju vrtloine struje, Sto moie dovesti do pretjeranog
zagrijavanja tih dijelova, a snizuje i korisnost transformatora. Pokusi pokazuju da pri
normalnim vrijednostima indukcije u jezgri (1,4. . .1,5 T ) ovi dodatni gubici iznose oko 10% osnovnih gubitaka praznog hoda ali pri povetanju indukcije vrlo
brzo rastu.

15 5. Rad transformatora p r i nesimetriEnom opteredenju

U praksi je moguk slufaj nesimetritnog opteretenja, tj. takvog kada su struje
u razlifitim fazama nejednake, npr. u mreti imamo jednofazna trolila (transformatori za svarivanjc, karborundne peCi itd.). Granihi slubj nesimetrije struje
jedan je od slutajeva nesimetrihog kratkog spoja. Ovdje Cemo razmotriti samo
dva osnovna retima: a) jednofazni kratki spoj u sistemu Yy12 i b) isto u sistemu
Dyll, uglavnom zato da pokdemo utjecaj naCina spajanja namota.
A. Jednofazni kratki spoj sistema Yy,12. Shema jednofaznog kratkog
spoja dana je na slici 15-13a. Smatrat i-emo da se na transformator dovodi simetritni linijski napon i da je sekundarni namot reduciran na primarni.
Kratko spojimo fazu c - z sekundarnog namota transformatora, a faze a - x
i b -y ostavimo otvorenima. Tada je:
Zc=Zk;
Zn=Ib=O.

Iz svega toga slijedi da spoj Yy ima ograniEeno podruEje primjene. Suglasno

sa GOST 401-41, ovaj se spoj primjenjuje kodtransformatora snage do 5 600 kVA
uklju?ivo.
C . Prazni hod transformatora u spoju Dy. Vet smo govorili o tome da
pri spajanju namota u trokut sve tri struje treCeg harmonika teku u jednom smjeru
(sl. 15-9b). No znamo i to (vidi sl. 12-4a): ako u struji praznog hoda postoji treCi
harmonik, onda bi se oblici krivulja magnetskog toka, a isto tako i primarnog i
sekundarnog induciranog napona, priblitili sinusoidi, tj. otpadale bi sve one nepoZeljne pojave o kojima smo govorili u prethodnom poglavlju. T o je veoma cijenjena
prednost spoja namota u Dy pred spojem Yy.

D. Prazni hod transformatora u spoju Yd. Cinjenica da je ovdje, suprotno

spoju Dy, u trokut spojen sekundani namot, nije od bimog znatenja. Stvarno, pfi
spoju primarnog namota u zvijezdu iz krivulje struje
praznog hoda ispada treti harmonik, a krivulja toka dobiva
spljogten oblik (sl. 15-IOU),zbog Eega u njoj dolazi usporedo
s prvim, treCi harmonik toka 0 3 . Taj harmonik inducira u
svakoj od faza sekundarnog namota treCi harmonik napona
E23, koji zaostaje za tokom dj3 u fazi za 90" (sl. 15-12).
Inducirani napon E23 stvara u sekundarnom namotu struju
123, koja se zatvara u sekundarnom trokutu i zaostaje iza E z ~
r 3 gotovo
za 90, jer krug sekundarnog namota ima znatan
induktivni otpor. Vidimo da se struja 1 2 3 nalazi u protufazi
s treCim harmonikom toka, tj. stvara tok koji kompenzira tok
0 3 , uslijed Eega se krivulje rezultirajuteg toka, a prema
tome i induciranog napona, pribliiavaju sinusoidi. Na taj
sl.
Djelovanje nafin spoj Yd, isto kao i spoj Dy,potpuno Stiti transforstruje I?, na tok Q, pri mator od ltetnih djelovanja tretih harmonika toka i induspoju narnota Yd
ciranog napona.

a/

S1. 15-13. Jednofazni kratki spoj u sistemu YyoIZ

15 4. Rad trofaznog transformatora p r i kratkom spoju i opterefenju

GovoreCi o kratkom spoju i o optereCenju trofaznog tansformatora, imamo u
vidu simetribe regime, tj. sistem struja jednakih po vrijednosti i pomaknutih
medusobno za 120". Za te reiirne nesimetrija magnetskih krugova trostupnog
transformatora nije znahjna, jer se ona odnosi samo na veoma male struje praznog
hoda. Stoga motemo smatrati da se sve tri faze trofaznog transformatora ponaSaju
pri kratkom spoju i opterei-enjujednako, i da se prema tome na trofazni transformator
mote odnositi sve, Sto je bilo reEeno za te reiime pri jednofaznom transformatoru
u trinaestoj glavi.

bl

Primarni namot nema izvedenu nul-taEku. Prema tome se struja Ic u fazi C -Z,
koja odgovara struji Ik u fazi c -z, iskoriStava kao obratni vodit faze A - X
i B - Y. U odnosu na fazu C -Z oba ova namota nalaze se u savrleno jednakim
uvjetima; znaEi da se struja Ic grana u njima popola, tako da je IA= Ie = Ic12.
Ako je pritom struja Ic u fazi C-Z usmjerena prema neutralnoj tafki, onda su
struje IAi Ze u fazama A - X i B - Y usmjerene od nje, tj. obrnuto u odnosu
na struju Ic.
Ovoj raspodjeli struja odgovara raspodjela magnetskih napona koji su ih stvorili.
Neka je, na primjer, magnetski napon stvoren strujom u fazi c -z usmjeren u
stupu C odozdo prerna gore (donja strijelica na sl. 15-13a); tada magnetski napon
stvoren strujom u fazi C- Z djeluje u istom tom stupu C odozgo prema dolje,
(treba imati u vidu uvjet ravnotek magnetskih napona), a magnetski naponi stvoreni
strujama u fazama A -X i B - Y u stupovirna A i B usmjereni su odozdo
prema gore.
Da bismo odredili odnos izmedu struje Ic i Ik,razmotrimo zatvorenu magnetsku petlju naSe jezgre, koja se sastoji od stupova C i B ili C i A. U svakoj od
ovih petlji djeluju tri magnetska napona, na primjer u petlji koju stvaraju stupovi

c i B, djeluju IcNl, IBN,i IkNi. Vidimo da magnetski naponi IcN, i IsNl

djeluju u petlji C-B u istom smislu, dok je IkNl usmjeren suprotno u odnosu na ove magnetske napone. Ako zanemarirno otpor ieljeza, onda prema drugom Kirchhoffovom zakonu prjmijenjeno na magnetske krugove imamo:
IcNl

1IBNl

- IkNl = 0.

BuduCi da je ZBNl po vrijednosti jednak IcNl 12, a duz petlje oba magnetska napona
djeluju suglasno, dobivamo :
1
3
IcNl
ZBN1 = IcNi $ - IcNi = -- IcNi = I k Nl,
2
2
odakle je:
2
1
IA= IB - I k .
Ic = - Ik,
3
3
Pri tome su, suglasno sa veC refenim, struje Ic i IA= In usmjerene u suprotne
strane u odnosu na nul-tatku primarnog namota.
Rezultirajuki magnetski napon u stupu C iznosi IkNl- IcNl = IkNl/3 i
djeluje na stranu magnetskog napona IkNl, tj. u naSem sluhju odozdo prema gore.
No u tom istom smjeru i u isto takvoj vrijednosti djeluje i u stupovima A i B. Na
taj na5n u sva tri stupa transformatora istovremeno postoje magnetski naponi
jednaki po vrijednosti i usmjereni u odnosu na stupove u istu stranu, tj. podudaraju
se u fazi. Ovi magnetski naponi stvaraju dodame tokove koji, isto kao i magnetski
naponi, moraju svi biti jednaki po vrijednosti i jednakog smjera.
Da bismo predotili sliku takvih magnetskih napona i tokova, moiemo spojiti
namote a - x, b -y i c - z serijski onako kako je prikazano na sl. 15-13b. Na
stezaljke a - z tog kruga treba dovesti od izvora jednofazne struje normalne frekvencije takav napon, da krugom potde struja I, = 4 1 3 . Struju I,, nazivamo
nultom komponentom (prema metodi simetricnih komponenata), a tok @, izazvan
tom strujom u svakom stupu jednofazninz tokom. Tok @, superponira se glavnom
trofaznom magnetskom toku transformatora, koji odgovara trofaznom naponu
dovedenom na primarni namot, ali po svom djelovanju i veliliini zavisi od toga
imarno li grupni ili trostupni transformator.
U grupnom transformatoru (sl. 15-1) tok @, postiie znatnu vrijednost, jer
se moie slobodno zanroriti po jezgri svakog od jednofaznih transformatora. Ako
zanemarimo otpor Rk u odnosu na Xk, onda Ce struja I k , a prema tome i tok @,,
zaostajati za 90" iza induciranog napona Ec stvorenog glavnim tokom u fazi C -Z
(sl. 15-14a). Djelovanje toka @,, sastoji se u tome da u svakom namotu nastaje
inducirani napon E,, koji zaostaje za 90" iza @,. Vidimo da je u fazi C -Z napon
Ew usmjeren suprotno od glavnog induciranog napona Ec i u granifnom sluhju
moZe mu biti jednak.
U fazama A - X i B - Y inducirani naponi Em i ErnBgeometrijski se
zbrajaju s glavnim (osnovnim) induciranim naponirna EA i EB.
Ako bi poloZaj tafke 0 bio fiksiran, dobili bismo nov trokut napona A'B'O,
jednak trokutu ABCy pomaknut u odnosu na ABC za veliEinu Eo,. U stvarnosti
polohj taliaka ABC fiksiran je mreiom na koju su one prikljufene; prema tome
napon Eos pomiEe neutralnu tacku 0 u odnosu na tazke A, B i C u srnjeru koji je suprotan smjeru E,,, tj. u smjeru tacke 0' (sl. 15-14).
Na taj su nafin fazni inducirani naponi transformatora doiivjeli jaku promjenu:
inducirani napon kratko spojene faze postao je jednak nuli, a naponi drugih dviju
faza postaju jednaki linijskim naponima. BuduCi da to moZe dovesti do unigtenja

troiila, na primjer iarulja koje normalno rade s faznim naponom, spoj Yy, za grupni
transformator nikad se ne primjenjuje.
U trostupnog transformatora mogu se tokovi @, zatvoriti po jezgri zbog
istog razloga kao i tokovi treCeg harmonika praznog hoda i zatvaraju se kroz zrak
(sl. 15-1 1 i 15-13a) sa svim posljedicama koje iz toga proizlaze. No buduki da taj
put ima velik magnetski otpor, tok @,, i odgovarajuki nastali pomak nul-tatke
nisu veliki.

S1. 15-14. Djelovanje jednofaznog toka pri spoju namota Yyl2 gmpnog transformatora

I
S1. 15-15. Struje pri kratkom spoju transformatora pri spoju namota DyO

Jednofazni kratki spoj graniG je sluhj nesimetrije struje u sistemu Yy012.

Pri nesimetrilinom opterekenju nul-vodifem tefe struja neutrale koja prema GOST
401-41 ne smije preCi 25% nominalne struje namota NN, a pri tom ni jedna od
faznih struja ne smije premaiiti nominalnu. Pomak nul-tafke, koji pri tom nastaje,
ne prelazi 5% nominalnog faznog napona, Sto je dopuSteno.
B. Jednofazni kratki sp0j.u sistemu DY,. Taj s l u h j jasnije od svega pokazuje u femu se sastoji prednost spoja primarnog namota u trokut, ako sekundarni
ima izvedeni nul-vodif. OdgovarajuCa shema prikazana je na sl. 15-15. Kao i u
prethodnom slufaju, faza c - z kratko je spojena, a sekundarni namot reduciran
je na primarni.
Struja koja tefe iz mreie dolazi praktitki samo u namot BC i ne granaju se
u namote AB i AC, zato Sto su oni reaktivni namoti s veoma velikim induktivnim
otporima, jer fazama a - x i b y sekundarnog namota ne teEe struja.
Na taj je n a E i Ic = Ik,tj. prirnarni i sekundarni magnetski naponi faze C uzajamno se uravnoteZuju i n m a opasnosti odnastajanja jedmfaznog magnetskog toka u
jezgri transformatma.
Analogan efekt se dobiva i u drugim slufajevima kratkog spoja transformatora,
kada je jedan od namota spojen u trokut.

16-2. Paralelni rad transformatora pri nejednakim

omjerima transformacije
Razmotrimo-Stobi se desilo ako bismo, pridrhvajue se uvjeta 2 i 3 ( 16-I),
naruSili uvjet 1. Radi jednostavnosti pretpostavimo da su naHi transformatori jednake snage i da rade u praznom hodu. Neka je kA < kg. BuduCi da su primarni
namoti obaju transformatora prikljuEeni na zajednitke sabirnice, to je UIA = UIB.
Prema tome je EzA > EztI Ako sekundarne napone takoder spojimo na zajednicke
sabirnice tada se u krugu ovih dvaju namota pojavljuje razlika napona AE =
EZA
-EzR,pod Eijim Ce djelovanjem poteCi struja izjednaeenja I;.
BuduCi da su prirnarni i sekundarni namot transformatora elektromagnetski
vezani, pojava struje izjednatenja u strujnom krugu sastavljenom od sekundarnih
namota transformatora uzrokuje pojam odgovarajuCe struje izjednaEenja kruga
sastavljenom od prirnarnih namota transformatora (sl. 16-2). No struja izjednatenja
tete serijski krugom koji se sastoji samo od namota oba transformatora; prema tome
sve se odvija onako kao da se oba transformatora u pogledu napona AE nalaze u
kratkom spoju. ZanemarujuCi djelatne otpore kratkog spoja, irnarno:

--

GLA VA

SESTNAESTA

PARALELNI RAD TRANSFORMATORA.

16 1. Uvjeti paralelnog rada transformatora

Paralelnim radom dvaju (ili viSe) transformatora nazivamo njihov rad prema
takvoj shemi spoja u kojoj njihove primarne namote prikljubjemo na zajednitku
primarnu mre2u (primarne sabirnice), a sekundarne namote na zajednizku sekundarnu mreh (sekundarne sabirnice).
Da bi transformatori mogli raditi paralelno, moraju biti zadovoljeni ovi uvjeti:
1. Primarni i sekundarni napon svih transformatora mora biti jednak, tj.:

uz, = Uzo'= . . . Uzz.

gdje su XkA i Xkg induktivni otpori kratkog spoja. Na vektorskom dijagramu

(sl. 16-3a) je napon EzA = OA, a EZB= OB; napon EZA
transformatora A m o k
biti veCi od napona EzR transformatora B za velitinu
AE == OC; no mofemo reti
i tako, da je EzBtransformatora B manji od EzA transformatora A za -AE OD.

(16-21

P r = E k ise to svodi na zahtjev o jednakosti omjera transformacije, tj.:

2. Djelatni i induktivni padovi napona svih transformatora moraju biti jednaki,

a zato im moraju biti jednaki i naponi kratkog spoja, tj.:

I

3. U paralelnom radu trofazni transformatori moraju biti iz iste grupe spoja.

Ako su ovi uvjeti zadovoljeni, onda se pri spajanju primamih namota dvaju
ili vise transfonnatom na zajedni&e primarne sabirnice uvijek mogu naei one stezaljke sekundarnih namota tih transformatora koje imaju jednake napone, pa ako
ih spojimo zajedno, m o h o ostvariti paralelan rad transformatora.
Na sl. 16-1 prikazana je shema p&alelnog spoja dvaju jednofaznih transformatora. Strelicarna su prikazani smjerovi napona i struja u namotima transfomtora
u nekom trenutku. Vidimo da i primarni i sekundarni naponi jednog
transformatora djeluju suprotno u odnosu na odgovarajuk napone drugog transformatora ali u odnosu na vanjski krug oba sekundarna napona djeluju pardelno.
Ranije smo vidjeli da isti takvi uvjeti postoje i pri pardelnom radu istosmjernih strojeva (glava 8).

I
I

SL. 16-1. ParaleIni rad dvaju transformatora

SI. 16-2. Struje izjednai-enjau transformatorima

Struja izjednai-enja ZiA, koja t e k transformatorom A, zaostaje za 90' iza

+ AE, a struja izjednai-enja liBu transformatom B zaostaje za 90" iza napona

- AE. T o ne znati da imarno dvije razlitite struje izjednatenja, vet da jedna te

ista struja izjednatenja igra razlifitu ulogu u odnosu na transformatore A i B; u

transformatoru A s v & m naponom struja izjednai-enja ZiA zaostaje iza EzA za
90" pa je, naravno, u odnosu na transformator A induktivna, a struja Zig prethodi
naponu E2g za 90' pa je u odnosu na transformator B kapacitiv~ra.Struje ZiA i
ZiB uzrokuju. napone -jIiAXbA i -jIiBXbB, od kojih svaki zaostaje iza
odgovarajute struje za 90". Prema tome je -j1zAXkA usmjeren suprotno
vetem naponu EzA, tj. nastoji ga smanjiti; obrnuto je -jIi$&
usmjeren

u istom smjeru s manjim naponom EzB, tj. nastoji ga povekati. U tome i jeste uloga
struje izjednafenja.
BuduB da su snage i naponi kratkog spoja uk obaju transformatora uvjetno
jednaki, tatka F dijeli o d s j e a AB napola. Napon na sekundarnim sabirnicama jest
U2 = OF.
Ako su transformatori razlititih snaga, na primjer PnA> Pd, onda je XkA <
< XkB i tarka F s e pomite prema vrhu odjsetka BA. U granitnom sluEaju, pri beskonaho velikoj snazi transformatora A, njegov je otpor XkA z 0, pa se taEka Fpomakne u tatku A.

Primarni namoti obaju transformatora spojeni su u zvijezdu.

Neka je Ak = 1% = 0,Ol. Tada je:
Ako transformatori razlitite snage imaju U ~ A= U ~ B , onda su njihovi otpori
Zk obrnuto proporcionalni strujama, a i snagama transformatora (uk = InZk/Un)
Prema tome je:

Prema izrazu (16-5) imamo

tj. struja izjednatenja iznosi 13,8% nominalne struje transformatora manje snage
(sl. 16-4). Ova ista struja izjednatenja iznosi 4,6% nominalne struje transformatora B.
Neka su transformatori opterekeni tako da je IoA
= Id, pri cos cpp, = 0,8.
Tada je, kako vidimo na sl. 16-4, IAz 1,12 InA
, tj. transformator A je strujno
preoptereten za 12%.

S1. 16-3. Paralelni rad transformatora pri kA fk ~ ;

a) u praznom hodu; b) pri opteretenju

Pod opterekenjem se EZAi EzB rnijenjaju praktiliki podjednako; prema tome

razlika h E =
- EzB i struja izjednahnja Ii ostaju gotovo isti kao i u praznom hodu. Neka je kao i prije PnA= PnB
. Budu6 da je struja izjednatenja izravnala
sekundarne napone transformatora, struja opterekenja raspodjeljujese izmedu oba
transformatora podjednako, tj. ZoA = IoB
Ako zbrajamo te struje sa snujama IiAi
IiBgeometrijski (sl. 16-3b) dobivamo rezultirajuke struje IAi IB.Prva struja
veta je od Id, a druga manja od IoB.
Prema tome, ako je transformator A potpuno
optereken, transformator B bit ke nedovoljno optereken; obrnuto, pri punom opterekenju drugog transformatora prvi je preoptereken. Normalnim se smatra prvi
slubj, jer je preopterekenje u pravilu nedopugteno. Na taj naEin pri nejednakosti
omjera transformacije struja izjednafenja ne dopugta da se potpuno opterete svi
paralelno spojeni transformatori.
Pri znatnoj razlici u omjerima transformacije struja Ii moie postati toliko velika
da normalan rad transformatora nije moguk. Stoga standard GOST 401-41 zahtijeva
da razlika u omjerirna transfomacije ne prelazi 0,5%.
~rojlani'primjer: Paralelno su spojena dva trofazna transformatora, A i B.
= 9,63 A;
Podaci o transformatoru A: PnA= 100 kVA; Ui = 6000 V; IinA
U ~ A= 5,5% 'i ZkA = 19,8 Q.
Podaci o transformatoru B: PnB= 320 kVA; Ul = 6000 V; hd = 30,8 A;
u k ~= 5,5%.

Znatno bolje bi bilo kad bi kB < kA. U tom bi sluEaju bio preoptereten transformator By no kako se mo2emo uvjeriti analognim razmatranjima, ne vife od 3%.
Odavde vidimo da se kod nejedn&osti omjera transformacije moramo pobrinuti da transformator manje snage ima veCi omjer transformacije, jer su pri induktivnom
optera'enju uvjeti rada transformatma povoljniji.
16-3. Paralelni rad transformatora pri nejednakim
naponima kratkog spoja
Razmotrimo sada kako na paralelni rad dvaju transformatora utjek nejednakost
napona kratkog spoja, tj. neispunjenje uvjeta 2, ako je udovoljeno uvjetirna 1 i 3
( 16-1). Pretpostavimo da je U ~ A> U ~ B . U takvom slubju pri opterekenju svakog
transformatora nominalnom strujom nezavisno jedan od drugoga, u transformatoru
A nastati Ce veki pad napona (uk = In&
/Un), a u transfomatoru B manji (sl. 16-5).

Ovisnost sekundarnog napona o sekundarnoj struji, tj. Ue=.f (Ia), nazivamo

(u analogiji sa strojevima) vanjshrn kurakteristikom. Prema tome motemo reki da
vanjska karakteristika transformatora A prolazi nik od vanjske karakteristike
transformatora. B
U paralelnom spoju dvaju transformatora na sekundarnim sabirnicama djeluje
jedan te isti napon Ue,ali pri tome se transformatori optefeduju razlitito (sl. 16-5),
tj. A je nedovoljno optereden, a B je preoptere&n.

U ovom sluEaju raspodjela optereCenjaizmedu dva transformatora u paralelnom

radu lako se odreduje pomotu izraza (16-6). BuduCi da su naponi na stezaljkama
transformatora u paralelnom radu jednaki, struje IAi IBproporcionalne su snagama
PAi PB. Tada je:

ili :

Ako je poznato ukupno opteretenje PA PB,nije tegko odrediti opterekenja

PAi PBsvakog od transformatora.
Broj5ani primjer: Ptua= 1000 kVA; P,,B= 1000 kVA; U ~ A= 5,5%, U ~ B=
= 6,5%. Neka je ukupno opteretenje jedqako zbroju nominalnih snaga oba transformatora, tj. PA PB= 2000 kVA. Tada je prema izrazu (16-7) :

Slijedi da je:

SI. 16-5. Raspodjela optereCenja pri

UkA

ukB

SI. 16-6. Dijagram struja

UkA f U k B

Da bismo odredili vrijednost struja u transformatorima A i By moramo misliti

na to da su, kakvi god bili otpori tih transformatora, padovi napona pri paralelnom
spoju na zajedniae sabirnice uvijek jednaki. Drugim rijelSma:

odakle je PA 1 080 kVA i PB= 920 kVA, tj. transformator A je preoptereten

za 8%, a transformator B je za 8% premalo optereten.
BuduCi da se preoptereCenje norrnalno ne dopuEta, moramo sniziti ukupno
opteretenje za 8%. Tada je PA= 1 000 kVA i PB= 850 kVA, tj, transformator
B je manje optereten za 15%.
Takvi uvjeti paralelnog rada transformatora nisu pogodni. Stoga pravila zahtijevaju da naponi kratkog spoja transformatora, koji su predvideni za paralelan
rad, ne odstupaju od aritmetitke srednje vrijednosti vise od f10%.

16-4. Uvjeti pripadnosti transformatora

istoj . g u p i spoja

odakle je:

Pretpostavimo da su prva dva uvjeta paralelnog rada

tj. struje opteretenja pmalelno spq'enih aattsforrnatora obrnuto su proporcionalne irn-

pedamj'ama Kratkog spoja.

Uzmirno, osirn toga, da komponente napona kratkog spoja nisu jednake. To je
sluihj transformatora razlititih snaga. Tako, na prirnjer, u transformatora za 100
kVA, 6,3 kV imarno uk = 5,5%, u b = 2,4% i UR, = 4,95%. Za transformator
snage 1000 kVA je uh = 5,5%, u b = 1,5% i uk = 5,3%. Kad konstruiramo trokut kratkog spoja na pojednostavnjenom vektorskom dijagramu (sl. 16-6), nalazimo
da su djelatni padovi napona IARkA i IBRkB ovih trokuta i njima paralelni vektori
struja IAi IB medusobno pomaknuti u fazi za kut # i . Struja I, koja odlazi u sekundarnu mretu od oba transformatora, geometrijski je zbroj struja IAi IB.UostalOm
kut Jli obitno je malen, i to nam daje pravo da zamijenimo geometrijski zbroj s algebarskim, tj. da smatramo da fe I = IA IB.

( 16-1) zadovoljeni, ali da tiofazni transformatori pri-

padaju razlieitim grupama, na primjer Yy12 i YdII.U

tom Su slutaju, kako slijedi iz vektorskih dijagrama na sl.
15-3, sekundarni linijski naponi obaju transformatora medusobno pomaknuti za 30". Stoga se u krugu transformatori
pojavljuje znatan napon A E = AB reda velirine faznih
napona namota (sl. 16-7). Pod djelovanjem tog napona
nastaje struja izjednafenja, koja nekoliko puta premduje
nominalnu struju, jer su impedancije ZkA-i z ~ Bu P&I
struje izjedn-ja
malene. Prema tome, spajanje u
paralelan rad transformatora koji pripadaju razlititim
grupama nije dopugteno.

n
~

ariaadaiu
razli,Xitim
= - - c ~ *
grupama
~~

Ovdje je io struja ukapEanja u praznom hodu transformatora, ioR1 komponenta

napona koja uravnoteiuje protunapon otpora, a Li di, /dt druga komponenta napona
koja uravnoteiuje napon samoindukcije stvoren glavnim magnetskim tokom i rasipanim magnetskim tokom.

GLAVA SEDAMNAESTA

PRIJELAZNE POJAVE U TRANSFORMATOIUMA

RjeSenje ove diferencijalne jednadfbe glasi :

17-1. Karakter prijelaznih pojava

Ul,,,

Ako se napon ili struja transformatora zbog bilo kakvog uzroka mijenjaju onda
nastaje prijelaz od jednog stacionarnog stanja u drugo. ObiEno se taj prijelaz dogada
u vrlo kratkom vremenu, ali unatoE tome moie biti praCen znatnim i za transformator
opasnim efektima, na primjer, nastajanjem vrlo velikih mehani&ih naprezanja
izmedu namota ili njihovih dijelova, krajnje nejednolikom raspodjelom napona
izmedu pojedinih dijelova namota ili Eak pojedinih zavoja itd.
Prema karakteru prijelaznog procesa razlikujemo: 1) pojave velikih struja i
2) pojave prenapona.
Velike struje nastaju: a) pri ukljutivanju transformatora na mreiu i b) pri
kratkom spoju.
Prenaponi nastaju pod djelovanjem atrnosferskih prainjenja, pri ukljuEivanju
transformatora na mreiu i iskljuEivanju itd.
17-2. Struja ukapEanja transformatora u praznom hodu

s konstantnom permeabilnoECu
Transformator s otvorenim sekundarnim nanlotom reaktivan je namot sa djelatnim stanovitim otporom Ri i induktivitetom Ll. Smatrat Cemo da se transformator
ukljuruje na mreiu beskonarne snage, fiji je otpor beskonaEno rnalen u odnosu
na otpor transformatora.
Kazmotrimo najprije pojave koje nastaju u transforinatoru pri konstatnoj magnetskoj permeabilnosti ieljeza p = const, smatrajuti da se napon mreie mijenja
sinusoidno. Pretpostavimo da se transformator ukljuEuje na mr&u u trenutku
koji odreduje kut a. (sl. 17-1) i od tog trenutka pofinjemo raEunati vrijeme. Ako
je ul trenutna vrijednost ilapona u tom trenutku, a Ul, amplituda napona, onda je:

ui =. Ul, sin ( a t cx,).

Jednadiba napona primarnog namota moie se napisati u obliku:
ul

Uh sin (ot

+ a,) = ioR1 + L, dio

dt
-

VR: + (

- sin (cp, - a,) e-'IT

0 ~ ~ ) ~

Ovdje je tg cpo = wLl /R1 i T = L1 /R1; velifina T naziva se vremenska konstanta

prigdenja.
Kod transformatora je X R, pa je stoga cp, z 90" i jednadibu (17-1) moiemo napisati u ovom pojednostavnjenom obliiu:

>

;,=is+&=

-Ulm cos (wt + ao) + Ulna cos a. e+lT

VR?+ ( w L ~ ) ~ VR? + (WL,)~

(17-2)
'

Vidimo: a) da se struja u k a p h j a i, sastoji od zbroja dviju struja, stacionarne i,

i prijelazne i,. Struja is ie sinusna funkcija vremena, koja ima frekvenciju mrefe
na koju se namot ukapfa, i amplitudu Ul,: V R ~(wL1)2.
~ Struja i, ima u trenutku
ukljutivanja istu amplitudu kao i struja is, ali predstavlja aperiodsku vremensku
funkciju, koja slabi po zakonu eksponencijalne funkcije, pri Eemu je brzina guSenja
odredena velifinom T = Ll/R1. Pri R1 = 0 imali bismo T = m, tj. struja i,, odjednom stvorena, produiila bi svoje postojanje neodredeno dug0 i proces ne bi mogao
preCi u stacionarno stanje.
b) U trenutku ukaphnja (t = 0) struje i, i i, medusobno su jednake po vrijednosti, ali imaju obrnute predznake, tj. rezultirajuia struja jednaka je nuli. TOodgovara potetnim uvjetima rada namota pri njegovom priklju&vanju na mrefu, jer
u stacionarnom reiimu svakoj vrijednosti napona ul odgovara odredena vrijednost
struje il, pa je u trenutku ukljutivanja i, = 0 nezavisno od trenutka ukljufivanja,
a isto tako i od napona ul. Uloga struje i, se i sastoji u tome da u trenutku ukljutivanja
namota na mreiu osigura odrianje tog uvjeta.
c) Pri inate jednakim uvjetima struja ip postize najveCu vrijednost pri a, = 0,
d. kad se ukGuEujee.u crenutku prolaza napona kroz nulu. Ako do uklju8vanja dode
u trenutku kad je ul = Uh, tj. kod a, = 90, onda je prijelazna struja jednaka nuli.
U skladu s izlo2enim na sl. 17-2 nacrtana je struja ukaphnja praznog hoda
t~ansformatoraza sluEaj p = const, pri u k a p b j u transformatora na mreiu u trenutku ul = 0, BuduCi da uvjet p = const odgovara nezasiCenom transformatoru,

zanelnarujuti tok zaostalog magnetizma, moiemo smatrati da su struja i tok I I I C ~ U sobno proporcionalni. Na sl. 17-2 imarno krivulje: I - napona dovedenog na transformator; 2 - struje is i pripadnog nlagnetskog toka as; 3 - struje i, i toka @,
pri R1 = 0; 5 - stvarnu krivulju struje i,i toka il,,(Rl # 0); 4 i 6 - rezultirajute
krivulje struje i toka u graniCnom i stvarnom sluCaju. Vidimo da pri ukljuEivanju
nezasitenog transformatora na mre.5~ 21 trenutku kada je ul = 0, amplituda struje
praznog hoda postiz'e u granicitonz slufaju dvostrtrk iznos amplitude stacionarne strrlje
praznog hoda, a pojavljujf se pola periode nakon ukljuEivanja.

Istraiivanja su pokazala da u savremenih velikih transformatora struja ukapranja

praznog hoda moie premaSiti stacionarnu struju praznog hoda 100... 120 puta, tj.
nominalnu struju transformatora za 6.. .8 puta.
BuduCi da se struja ukapfanja praznog hoda relativno polagano priguguje,
ona moie odspojiti transformator od mrefe, ako njegova zaStita nema dovoljno
vremensko zatezanje. Da bismo to izbjegli i ubrzali proces prigugenja struje ukljutenja praznog hoda, moZemo za vrijeme ukapfanja izmedu transformatora i mreie
ukopEati mali djelatni otpor.

17-4. Maksimalna struja kratkog spoja

Transformator u kratkom spoju strujni je krug sa serijski spojenim djelatnim
i induktivnim otporima R1 R; = Rk i XI Xi = 27rfLS1 27rfG = 27rfLk
(sl. 13-5). Glavnu ulogu igraju rasipani tokovi Icoji, kako smo veC rekli u 13-2,
prolaze uglavnom izvan jezgre po sredini s konstantnom magnetskom permeabilnoSCu. Drurzim
riieBma,
Seliezo
,
. -ieznre
- oscaje pri kratkorn spoju nezasiCeno.U tom sluh j u prijelazni proces p;i kratkom spoju imaaavrSeno isti-karakter kao i u praznom
hodu nezasitenog transformatora (sl. 17-2), s tom razlikom bto stacionarna struja
kratkog spoja I k premaguje nominalnu i/uk puta, tj. mnogo je veta od nominalne
(18...10 puta). Maksimalna struja kratkog spoja teoretski, pri Rk = 0, premaguje
Iks
2 puta. U stvarnosti taj odnos ne prelazi 1,4...1,8; drugim rijeBma, proces
relativno brzo slabi. T o se objaSnjava time Sto je u kratkom spoju vremenska konstanta prigugenja Tk = Lk/Rk znatno manja negoli u praznom hodu, uglavnom zato
jer je Lk L1. U transformarora srednje i velike snage proces se praktifki priguSi
tokom 3...7 perioda.
Kratki spoj transformatora pri punom dovedenom naponu uzrokuje: a) znatno
povigenje temperature namota (do 200...250 "C)i b) pojavu izvanredno velikih i
prema tome opasnih mehanifkih naprezanja, kako izmedu pojedinih dijelova namota,
tako i izmedu narnota. Da se izbjegnu razaranja, mora biti razradena odgovarajuta
lionstrukcija tiansformatora i osigurana njegova neophodna zastita.

S1. 17-2. Krivulje tokova i stmja nezasiienog transformatora pri

u k a p w u u trenutku u, = 0
'

17-3. Struja ukapranja zasiCenog transformatora u praznom. hodu

Ako je ieljezo transformatora zasiteno, onda se slika procesa ne mijenja u odnosu
na rezultirajuti tok (krivulje 4 ili 6 na sl. 17-2), jer je po zakonu ravnoteZe napona
vrijednost toga toka odredena u svakom trenutku dovedenim naponom u1.

<

17-5. Prenaponi u transformatorima

S1. 17-3. Stmja ukopfanja praznog hoda; a) zavisnost i, = f (a);

b) prijelazna struja praznog hoda; c) stacionama struja praznog hoda

No struja ukapfanja praznog hoda bit de druga~ja,jer kad je Zeljezo zasideno

ona raste znatno brie od toka prema krivulji magnetiziranja (sl. 17-3a). Tafka A
na toj krivulji odreduje normalnu indukciju u jezgri pri stacionarnom reZimu, a
tafka B dvostruku indukciju u granitnom slufaju prijelaznog r e k a praznog hoda
(krivulja 4 na sl. 17-2). Vidimo da amplituda struje ukapfanja praznog hoda moie
mnogo puta premaSiti an~plitudustacionarne struje praznog hoda (sl. 17-3b, c).

Prenaponi, ti. povigenja napona, moguCi su: a) na stezaljkama transformatora

i b) medu pojedinim dijelovima (svicima, slojevima) namota transforrnatora.
Medu prenapone na stezaljkama transformatora treba uvrstiti poviSenja napona
iznad najveCih dopuStenih pogonskih (radnih) napona. Oni premabuju nominalni
napon transformatora za 15%. Pretlapone ove vrsti uzrokuju: a) atrnosferske pojave,
b) tegki kratki spojevi kada se struje mijenjaju u rasponima znatno vetirn od uobifajenih; c) komutacioni procesi vezani s ukapfanjem transformatora na mreiu,
s njegovim iskaphjem itd.
U svim tim slufajevima na mjestu defekta nastaje elektromagnetski val, koji
se prostire d u i voda brzinom bliskom brzini svjetla. Kad stigne do transformatora,
val <e djelomifno od njega odrazi natrag u vod, a djelomifno ulazi u transformator
i na neki se natin raspodjeljuje duZ njegovih narnota.
U tomslufaju, u zavisnosti od svojstava transformatora, mogu nastati gradijenti napona opasni po izolaciju namota.

Najo~asnijis l u h j je kad val' poprimi oblik sliPan pravokutniku (sl. 17-4). Djelovanje takvog vala doiivljava transformator kao djelovanje perioditkog vala beskonaEno velike frekvencije, jer se pri povedanju frekvencije strmina sinusne krivulje
sve viSe uspravlja i u graniEnom se sluhju pribliiuje vertikali.
U tim uvjetima transformator se ponda sasvim drugatije nego u stacionarnom
rdimu. Zapravo, do sada smo, govoreii o radu tarnsfomatora, imali u vidu samo
njegov induktivni otpor XL = oL. U stvarnosti postoje jog kapacitivne veze, kojih
je pojednostavnjena slika za jedan bilo kakav namot prikazana na sl. 17-5. Ovdje
je Cn kapacitet izmedu dva susjedna svitka, a C, kapacitet svitka prema zemlji.
Kapaciteti Ck spojeni su serijski, a kapaciteti C, paralelno. Ako je n broj svitaka,
onda je :

SI. 17-4. Pravokutni prenaponski

val: UI- udarni val, U,- reflektiritni val, U,- napon na
transformatoru

Razliltujemo dva granitna slutaja raspodjele napona u trenutku t = 0:

a) kada postoje samo kapaciteti izmedu svitaka, a nema kapaciteta prema zemlji i
b) kada postoje samo kapaciteti prema zemlji, a nema kapaciteta izmedu svitaka.
U prvom slutaju svi kapaciteti izmedu svitaka tine krug serijski spojenih kondenzatora kojima teee struja jedne te iste velitine. Kako smatramo da je CAB= CBC ==.
= CcD itd., dobivamo jednoliku raspodjelu napona po duiini I, namota od vrijednosti Ul na onom njegovom kraju koji je prikljuten na liniju (vod), do nule na
uzemljenom kraju namota (pravac I na sl. 17-6a). Ista takva raspodjela napona postoji u namotu i u stacionarnom refimu, tj. ta raspodjela napona u potetnom trenutku
je najpogodnija.
U drugom slutaju titava struja prolazi samo kroz prvi (na vrhu) kondenzator A 0
(sl. 17-5), kojemu de i biti doveden pun napon linije UI (krivulja 2 na sl. 17-6a).
Fizikalno to znati da Citav napon UI pada na prvi svitak i prema tome nmogostruko premaiuje normalni. Takva raspodjela napona vrlo je nepovoljna i moie
dovesti do proboja izolacije onog prvog svitka.
Stvarna raspodjela napona nalahi se izmedu oba graniEna sluhja i prikazana je
na slici 17-6a krivuljom 3. Ovdje na prvi zavoj ne dolazi Eitav napon U,, vat samo
njegov dio AU, no jog uvijek toliko znatan da moie probiti izolaciju. Ova je opasnost
osobito velika u transformatori poviSenog i visokog napona.Prema tome prvi svici
(koji se nalaze bliie liniji) transformatora za 35 kV i vise, izvode se s pojatanom
izolacijom.

S1. 17-5. Kapacitivne veze

transformatora

Ovdje je C kapacitet potetnog zavoja u odnosu na krajnji, a C, rezultirajuti kapacitet

transformatora prema zernlji. Sve kapacitivne veze transformatora moZemo
zamijeniti s jednim ekvivalentnim (ulaznirn) kapacitetom C, = I/CC,koji predstavlja kapacitivni otpor Xc = 1 : (2xfCt). Pri normalnoj frekvenciji otpor Xc toliko
je velik u odnosu na induktivni otpor transformatora Xc = ZxfL, da struja teEe
praktiEki samo namotom, savladavajuki otpor XL. N o pri poveianju frekvencije
odnos izmedu XL i Xc se mijenja: XL se povehva, a Xc smanjuje. Pri f z co otpor
a XC 2 0 , tj. u tim uvjetima struja tePe kapacitivnim vezama obilazedi
XL z
namot. Procesi koji nastaju u transformatoru pri prijelazu iz takvoga stanja u normalno zavise od toga, da lije nul-taEku transformatora uzernljena ilije izolirana od zemlje.
17-6. Prijelazni proces u transformatoru

s uzemljenom nul-ta5kom
Objasnimo najprije raspodjelu napona dul; namota u poEetnom trenutku (t = 0).
BuduCi da struja tePe samo kapacitivnim vezama, proces rasprostiranja valova u
namotu svodi se na nabijanje sistema kondenzatora prikazanih na sl. 17-5. Istraiivanja pokazuju da srednje vrijeme nabijanja ne prelazi 5 10-8 sekunde, tj. praktitki
se nabijanje provodi trenutno.

S1. 17-6. Prenaponi u transformatoru: a) s uzemljenom nul-tatkom;

b) s izoliranom nul-tatkom

Krivulja 3 prikazuje raspodjelu napona u namotu u potetnon~trenutku t

0.
No raspodjela napona u stacionarnom reZimu odreduje se krivuljom I. Bududi
da transformator predstavlja sistem medusobno razlitito spojenih induktiviteta i
kapaciteta koji obrazuju rezonantne petlje, prijelaz od potetne raspodjele napona
na stacionarnu nastaje kao rezultat titrajnog procesa.
Raspodjelu napona u trenutku koji slijedi iza poi-etnog prikazuje krivulja 4
na sl. 17-6a. Valja obratiti pa2nju na to da ovdje najvedi napon A U dolazi na posljednji, uzemljeni zavoj, tj. opasnost proboja postoji ne samo za prve (ulazne) zavoje
namota vet i za posljednje. U nastavku titranje de se odvijati u granicama omedenirna krivuljama 3 i 4, i postepeno de se prigdivati pod djelovanjcm djelatnog otpora.
U cjelini proces podsijeda na vibraciju strune koja je utvridena na svojim krajevima.
Stvarna slika raspodjele napona pri prenaponu znatno je sloienija. Podrobnija
istraiivanja pokazuju da opasnost od proboja izolacije postoji za svaki zavoj namota.

17-7. Prijelazni proces u transformatoru

s izoliranom nul-tackom

Raspodjela napona u transformatoru s izoliranom nul-tatkom u poEetnom je

trenutku praktitki ista kao i u transformatora sa uzemljenom nul-taEkom (krivulja
I na sl. 17-6b). No u stacionarnom r e i i u sve se taEke namota nalaze pod jednim
te istim naponom Ul (krivulja 2 na istoj slici). Titranja napona odvijaju se u granicama odredenima krivuljama 1 i 3. U odnosu na predaSnji slutaj ti su predjeli mnogo
&in,ltto je bitan nedostatak sistema s izoliranom nul-tatkom.
17-8. Mjere zagkite transformatora od prenapona

Naprijed smo naznatili jednu od takvih mjera: pojaEanje izolacije ulaznih

svitaka. No ta mjera nije dovoljna jer su prenaponi, i prema tome proboj izolacije
namota, moguti u svakoj njegovoj taEki. Vidjeli smo da su osnovni uzroci prenapona
rezonantni krugovi transformatora. Prema tome takve transformatore nazivamo
rezonantnim. Da bi transformator bio nerezonantan, moramo odstraniti djelovanje
kapaciteta prema zemlji C,, a ostaviti samo kapacitete medu svicima Ck (~1.17-5).
U tom se slufaju, kako smo pokazali, raspodjela napona u transformatoru s uzernljenom nul-taEkom u pofetnom trenutku i u stacionarnom regimu podudaraju. To
znaEi da prijelaz u stacionarni r e Z i prolazi bez titranja napona, odnosno svakako s
ograniEenim titranjem.
Kapacitete prema zemlji nije mogude odstraniti, ali ih moiemo kompenzirati, da bi sve proizlazilo tako kao da ih uopde nema. U tu swhu moiemo izraditi specijalne ekrane ili Wove koji se nalaze
pod naponom linije, a izolirani su od namota. U
SSSR-u se primjenjuje jednostavan sistern s djelomiEirvm kapacitiemvm zaJtitom, koji je predloZio
A. A. Cerni~ev 1931. godine, a definitivno je
razraden u Moskovskoj tvornici transformatora.
SuStina sistema sastoji se u tome ltto se uz
pomoC kapacitivnih ekrana, koji se nalaze pod
naponom linije, zaStiitiCuje samo dio svitaka u poEetku namota (sl. 17-7) i dio na njegovom kraju,
oko 10...15% od sveukupnih svitaka.
Istoj svrsi sluZe transformatori s koncentrihim
namotom sastavljenim od niza slojeva; kapacitet
izmedu njih znamo premaSuje kapacitet prerna
zemlji.
SI. 17-7. Namot visokog napona s
Transformatori zdtideni od prenapona Eesto
kapacitivnim ekranima
se nazivaju otpomima prerna munji, jer munje su
izvori najopasnijih premipona.
Veoma Siroku prirnjenu postigla je koordinacija izolacije dalekovoda i transformatora. Sastoji se urome, da u transformatorskim stanicarna ugradujemo specijalna
iskriSta, mana koordinatorima; iskAta su izabrana tako da ih valovi prenapona,
tije amplitude prelaze neku zadanu veIiEinu, preskab i dolaze do transformatora
znatno oslabljeni. T o dopuSta da se pojafa izolacija dalekovoda i prerna tome poveCa
sigurnost postrojenja, bez bojazani da bi prenaponi dalekovoda powijedili izolaciju
transformatora.

GLAVA OSAMNAESl'A

SPECIJALNE VRSTE TRANSFORMATORA

18-1. Autotransformatori

Autotransfonnatoromse naziva takav transformator koji ima samo jedan namot,

tiji iedan dio istowemeno pripada primarnom i sekundarnom sistemu. Shema jednofaznog autotransformatora prikazana je na sl. 18-1. Ovdje je AB primarni namot sa
Nl = NAB serijski spojenih zavoja, dok kao sekundarni namot sluii dio primarnog
namota izmedu stezaljki A i C, s brojem zavoja Nz = NAG.

S1. 18-1. Shema silaznog autotrans-

forrnatora

ReZim praznog hoda autotransformatora ( l a = 0) ni po Eemu se ne razlikuje

od reiima praznog hoda obihog transformatora. BuduCi da se na autotransformator
dovedeni napon 4 = UABjednoliko raspodjeljuje izmedu zavoja primarnog namota, sekundarni Ce napon biti:

gdje je kA omjer transfonnacije autotransformatora.

Pri kratkom spoju autotransformatora iz primme mreie tete struja 11, a u
krugu koji zatvaraju stezaljke A i C,struja Zz. Ako bi namoti AB i AC bili elektritki
odijeljeni jedan od drugoga, onda bismo, zanemarujuCu struju magnetiziranja,
prema izrazu (1 3- 10a) irnali :
11NAB =

-12 NAG,

odakle je:

gdje je RACotpor dijela nainota AC autotransformatora, a RzT otpor sekundarnog

namota obitnog transformatora. Slijedi da gubici u bakru dijela namota AC iznose:

11 = - Iz /kA.

Struja I1 teEe po dijelu CB namota, a struje I z u transformatoru nema, jer PO

zajednitkom dijelu AC namota teEe rezultirajuka struja IAC,
koja se dobiva superpozicijom struja I1 i I 2 . BuduCi da su ove struje uvijek suprotnog smjera, imamo:
Prema tome su gubici u bakru autotransforrnatora:
Jednadibu (1 8-2) moiemo prikazati u obliku :

-+

I z -- I1 IAc.
Na taj se natin struja I z u sekundarnoj mreZi sastoji od: a) struje 11, koja tere
neposredno iz primarne mreie, i b) struje IAC,
koja dolazi iz zajednitkog dijela namota AC, a nastala je transformatorski.
U skladu s t h e se snaga koju daje autotransformator u sekundarnu mreiu
sastoji od dva dijela i to: 1) eIektriEKe snage P,, koja odgovara struji I1 a dolazi u
sekundarnu rnreiu neposredno iz primarne mreie i 2) elektromagnetske snage P,,
koju stvara struja IAC
a dolazi u sekundarnu mreiu na elektromagnetski (transformat orski) naein. ElektriEna snaga iznosi :
Ovdje P z = UzIz predstavlja punu snagu koju daje autotransformator u sekundarnu
mreiu. Slijedi da je elektromagnetskasnaga:

18-2. Gubici u ieljezu i u namotima autotransformatora

A. Gubici u ieljezu. Ovi gubici autotransformatora ne razlikuju sc od gubitaka

u ieljezu obitnog transformatora. Pretpostavljamo da se u oba slutaja primarni namot
sastoji od Nl zavoja i da se na njega dovodi isti napon Ul. Tada Ce, prema zakonu
ravnoteie napona, u oba slutaja djelovati isti magnetski tok {D.Pretpostavljamo li
u oba sluhja u jezgri istu magnetsku indukciju, imat Cemo i iste gubitke u Zeljezu.
B. Gubici u bakru. Da bismo naili odnos izmedu gubitaka u bakru autotransformatora i obitnog transformatora, postupamo na ovaj natin. Struja primarnog
namota autotransforrnatora jednaka je struji obitnog transformatora iste snage;
no u obitnog transformatora struja I, prolazi kroz svih N, zavoja namota,
dok u autotransforu prolazi samo kroz dio namota CB, tj. kroz NAB- NAC=
= NAB(l- l/kA) zavoja. Ako je RcB djelatni otpor tog dijela namota, a R,,
djelatni otpor primarnog namota obitnog transformatora, onda gubici u bakru
namota autotransforrnatora na djelu CB iznose:
ZajedniUrim dijelom namota autotransforrnatora teEe struja IAc= I2(1

-A)

kA)
tj. za (1 - 1 /kA)puta manja u odnosu na struju 1 2 u sekundarnom namotu obiEnog
transformatora. PretpostavljajuCi da je u oba sluaEja gustoh struje ista, imamo:

gdje su APbT gubici u bakru obitnog transformatora.

Na taj naein gubici u bakru autotransformarora su (1 - 1 /kA) puta tnanji
od odgovarajuiih gubitaka u obihorn transformatoru iste nonzinalne snage.
Analognirn r a s ~ ~ v a n j i mmoiemo
a
pokazati da se u istom omjeru (1 - 1 / k ~ )
rnijenja u usporedbi s obiEnim transformatorom napon kratkog spoja autotransformatora ukA i masa njegova namota. Alio je npr. kA = 1,25, onda gubici p b ~i
masa mbA iznose svega 20% odgovarajutih vrijednosti obiEnog transformatora.
Pri poveCanju kA te prednosti autotransforrnatora brzo se smanjuju, pa je stoga
obiEno kA 5 2.
18-3. PodruEja primjene autotransformatora

Uporedo s navedenim prednostima, autotransformator ima ove nedostatke:

a) moguhost prodora visokog napona u mreiu niskog napona uslijed direktne
elektrihe veze primarnog i sekundarnog namota,
b) teii uvjeti kratkog spoja zbog manjeg U ~ A .
Prema tome se autotransformator mora izvoditi sa zaStitnim mjerama, koje
Ce njegov rad uEiniti dovoljno pouzdanim.
Autotransformatori se primjenjuju za upustanje sinhronih i asinhronih motora,
za regulaciju brzine kolektorskih motora izmjenitne struje, kao djelitelji napona i
kao povisitelji i snizitelji napona u prijenosnim linijama.
Osobito su interesantni autotransformatori za sniiavanje napona. Tako je,
na primjer, napon jedne od prijenosnih linija bio poviSen sa 150 na 220 kV pomoCu
autotransforrnatora s omjerom transformacije kA = 1,5.
Isto je tako prilikom rekonstrukcije neke elektrane generator za 11 kV bio
prikljuren na mreZu 22 kV preko autotransforrnatora snage 66667 kVA. Korisnost
velikih autotransformatora postiZe i 99,7%.
18-4. Tronamotni transformatori

U rnnogirn sluhjevima u istoj elektrani ili transforrnatorskoj stanici treba

da budu tri razlifita napona, npr. 6, 35 i 110 kV.
U takvom sluEaju u elektrani se postavljaju generatori za napon 6 kV, a transformacija na napone 35 i 110 kV moie se izvesti pomoCu dva dvonamotna transformatora ili jednog tronamotnog.
Razmotrimo glavne osobine takvog transformatora. Konstrukcija jezgre tronamomog transformatora ni u Eemu se ne razlikuje od obiEnog dvonamotnog.

Na jezgm se stavlja tri namota: vi8eg napona (VN), srednjeg (SN) i niieg
(NN). P N ~b o oznazivati sa brojem 1, drugi sa 2, a treCi sa 3.
Namoti tronamotnog transformatora mogu se smje8tati ili prema shemi N N - S N - VN, raEunajuCi od jezgre (sl. 18-2a) ili prema shemi S N - N N - VN
(sl. 18-26). MoguC je jo8 i treCi smjeaaj namota, pri kojem namot viieg napona
zauzima sredinu izmedu srednjeg i niieg napona, no iz konstrukcionih razloga
takav se smjegtaj ne primjenjuje.

Uz smjeltaj namota prema shemi na slici 18-2b vrijedi:

Standardne sheme spoja namota trofaznih tronamotnih transformatora, te vektorski dijagrami i oznake, nalaze se na sl. 18-3. Tronamotni transformatori grade se
obiEno za velike snage, tj. trofazni tronamotni transformatori porev sa snagonl
6 500...60 000 kVA, a jednofazni tronamotni transformatori potev sa snagonl od
5000...40 000 kVA. U posljednje vrijeme tronamotni transformatori liroko se primjenjuju.

Sl. 18-2. Raspored narnota tronamotnog transformatora

Suglasno sa standardom GOST 401-41, notninalnom snagom tronamotnog

transformatora naziva se snaga njegovog najsnahijeg nanlota.
O b i h o snage namota VN, S N i N N tronamotnog transformatora u procentima
njegove nominalne snage iznose: 1) 100, 100, 100; 2) 100, 100, 66,7; 3) 100,
66,7, 100 i 4) 100, 66,7 i 66,7.
Transformator sa tri namota ima i tri razlizita omjera transformacije: kl2 izmedu
namota VN i SN, kls izmedu namota VN i NN, te k23 izmedu namota S N i NN.
Svaki od njih odreduje se isto kao i pri dvonamotnom transformatoru:
klz = Ni /Nz = El IEz,
kis = Ni INS = A I&,
Nz
NzINi - _IS.
kzs=-=Ns
N*IN,
kl,
Omjeri transformacije odreduju se iz pokusa praznog hoda, tj. isto kao i pri
dvonamotnom transformatoru. Pokus kratkog spoja provodi se u tronamotnog transformatora tri puta: 1) izmedu namota VN i SN, 2) izmedu namota VN i NN, te
3) izmedu namota S N i NN. Naponi kratkog spoja koji se pri tome dobivaju zavise
od smjdtaja narnota. Najveki napon uk dobiva se izmedu namota koji su najudaljeniji
jedan od drugoga, jer su u tom sluhju rasipani tokovi transformatora najveki. Pri
smjdtaju narnota prema shemi na sl. 18-2a najveCi relativni napon kratkog spoja
uk dobiva se izmedu namota VN i NN, a pri smjeitaju prema shemi na sl. 18-26
izmedu narnota VN i SN. Najmanji napon uk dobiva se izmedu namota S N i NN,
jer najmanjim izolacionim razmacima izmedu tih namota odgovaraju manji rasipani
magnetski tokovi nego za biio koji drugi par namota.
Suglasno sa standardom GOST 401-41, pri smjdtaju namota prema shemi
na sl. 18-2a jest:
Uk12= 10,5%;
Ukis= 17%; Ukzs=6%.

S1. 18-3. Sheme spoja, vek~orskidijagrami i oznakc trofaznih tronamotnih transformatora

Rad tronamotnihdtransformatora osniva se na

istim fizikalnim temeljima kao i rad dvonamotnih
transformatora. No u tronamotnog pojava rasipanja
izmedu namota mnogo je sloienija, jer na svaki od
namota induktivno djeluju dva namota. UzimajuCi u
obzir ovo djelovanje, uvodimo pojam ekvivalenrnih
indtiktivnilz otpora rasiparda namota XI, Xz' i Xs'.

U izvedenom transformatom ove otpore moiemo

odrediti pornoh prije spomenuta tri pokusa kratkog
spoja. Ako su, osim toga, poznati djelatni otpori namota R,, R,' i R,', onda moZemo konstruirati vektorski dijagram tronamotnog transformatora. Pretpos-r:=L
tavimo, na primjer, da je namot 2 optereken omskoinduktivnim opteretenjem, a namot 3 - omsko-kapacitivno (sl. 18-2). U skladu sa strujama Iz' i I,'
u namotima 2 i 3 postoje komponente primarne struje
I12 - -I,' i 113= - :I (sl. 18-4). ZanemarujuCi struju
praznog hoda I,,,imamo Il = I,,
I,,. Oba sekundarna namota 2 i 3 treba razmatrati kao da rade paraS1. 18-4. Vektorski dijagram
lelno na izvor s jednim te istim naponom.
tronamotnog transformatora

Na sl. 18-6 prikazana je principijelna shema transformatora za svarivanje

STE--34 u izvedbi sovjetske tvornice ,,Elektrik". PriguSnica P je izvan transformatora, ti. ona je odijeljeni dio uredaja i ima zratni raspor, 8 j u vrijednost moiemo
mijenjati u podruEju od 6...7 mm, Eime se i ostvaruje regulacija struja svarivanja.
Podaci o ovome tansformatoru: snaga 30 kVA; prirnarni napon 220 V ili 380 V;
sekundarni napon u praznom hodu 60 V; podrurje regulacije struje svarivanja 150
do 700 A; nominalni napon pri opterei-enju 30 V; gubici u Zeljezu 260 W; gubici
u bakru 540 W; struja praznog hoda 3,4%.
Osim transfonnatora STE-34, transformatori za svarivanje izraduju se i za
1 000 i 2 000 A s priguSnicama smjdtenima u kukiitu transforrnatora.
18-7. Mjerni transformatori

Pri naponirna veCim od 250 V i strujama koje premduju nekoliko desetaka ampera, svi mjerni instrumenti za izmjenihu struju prikljutuju se preko mjemih transformatora. Razlikujemo: strujne transformatore i naponske transformatore.
A. Strujni transformatori. Priinarni namot strujnog transformatora sastoji se
od jednog ili nekoliko zavoja relativno velikog presjeka, i ukljuhje se serijski 'u
mjereni strujni krug (sl. 18-7). Supromo tome, sekundarni namot se sastoji od veCeg
broja zavoja relativno malog presjeka, i zatvara se s instrumentima sa zanemarivim
otporom (ampermetri, serijski namoti vatmetara, brojila itd.). Na taj je na& radni
r e k strujnog transformatora praktitki reiim kratkog spoja.

4 .SI: 18-7. Shema strujnog transformatora

Pri nominalnoj struji indukcija u 'jezgri strujnog transformatora iznosi 0,08
T do 0,l T. Postojanje struje magnetiziranja I. povlaEi za sobom pogreike prema
ZIijem se iznosu strujni transformatori dijele u pet klasa taEnosti: 0,2; 0,5; 1; 3 i 1.0. ,,
Strujni transformatori se izraduju za nominalne primarne struje u podruEju
od 5... 15 000 A, i imaiu u vravilu nominalnu sekundarnu struju I2 = 5A (za
unutarnja postrojenja). u ovishosti od toga za Sto su predviceni, Gujni transfdrmatori veoma su razliEite konstrukcije. Radi sigurnosti
sekundarni namot mora biti
pouzdano uzemljen.
Treba naroEito istaki da sekundarni namot nikada ne srntjemo ostazJiti otvmen
pri ukapc'anju trarzsfornzatora ili ga otvarati u toku rada. U tom sluEaju transformator
dolazi u reZim praznog hoda. Indukcija u ieljezu jezgre porasta mnogo puta u odnosu
na njenu normalnu vrijednost (do 1,4...1,8 T umjesto 0,08 ...0,l T!); u skladu
s time rastu i gubici u ieljezu, pri -duiem radu neizbjesno dolazi do zagrijavanja
jezgre i kvara izolacije sekundarnog namota. No glavnu opasnost predstavlja napon
na stezaljkama otvorenog sekundarnog namota Uz vrloSiljatogoblika, Fito se objainjava veoma jakim zasiCenjem Zeljeza, zbog Eega magnetski tok transformatora
poprima oblik jako spljoStene krivulje. VrSci napona Uz velikih strujnih transforma-

tora dostiiu nekoliko tisuCa volti, i viSe, Sto naravno predstavljaju nesumnjiw opasnost po sluibujuCe osoblje. Iz reEenoga je jasno koliko je v a h n uvjet o stalnom h t kom spoju sekundarnog narnota strujnog transformatora direktno ili preko instrumenata.
B. Naponski transformatori. Uvjeti rada naponskih transformatora odgovaraju radu transformatora u rdirnu praznog hoda. Sekundarni napon transforinatora jest Uz = 110 V. Da bi dopuitena pogrdka transformatora ostala u odredenim granicama, struja magnetiziranja mora biti ogranifena. Zbog toga se jezgra
transformatora izvodi od Zeljeza visoke kvalitete i relativno se slabo zasihje (B #
z 0,60 ...0,80 T). Prema velitini dopuStene pogreSke naponski transformatori se
izvode u Eetiri klase taEnosti: 0,2; 0,5; 1 i 3, te izraduju kao jednofazni transformatori
za nominalne snage do 1000 VA, i kao trofazni transformatori za snage od nekoliko
kilovoltampera.
Tokom 1942. i 1943. godine kdnstrukcija naponskih transformatora, koje je
proizvodila Moskovska tvomica tarnsformatora, podvrgnuta je korjenitoj preradi.
U novoj konstrukciji primjenjene su ogrnute magnetske jezgre i koncentrihi slojni
namoti. Kao rezultat uspjelo je sniziti masu i dimenzije; tako na primjer puna masa
jednofaznog naponskog mjernog transformatora za 6 kV s d e n a je od 38,s na 23 kg,
tj. za 40,5%, a za 35 kV od 385 na 230 kg, tj. za 40%. Suhi naponski mjerhi transformatori mogu se uspjeino primjenjivati za napone 3, 6 i 10 kV.
18-8. Druge specijalne vrsti transformatora

Broj specijalnih vrsta transformatora veoma je velik. Od njih spomenimo ove

tipove :
A. Transformatori za regulaciju napona. Sve vei-e znatenje pridaje se
transformatorima sa stepenastorn regulaciom napona u podruEju do f 15% pod optsretenjenz. Granice snaga za koje se takovi transformatori izvode znatno su sniiene.
VeCe znaEenje ima indukcioni regulator, tj. asinhroni stroj sa zakoEenim rotorom
(vidi gl. 31) koji omoguhje kontinuiranu regulaciju napona pod opterekenjem u
relativno Sirokom podruEju. Izvodi se katkad za snagu od nekoliko tisuCa kilovolt
ampera i za napone do 6 do 11 kV. Osnovno podruEje primjene su transformatorske
stanice i laboratorijska postrojenja.
Regulacioni transformatori male snage s kontinuiranom regulacijom napona mogu se izvoditi kao autotransformatori kod kojih se namot od neizoliranih vodiea
smjeSta na jezgri u jednom sloju. Dut namota kliiu Eetkice specijalne konstrukcije; pri tom iirina Eetkice mora biti takva da se prijelaz od zavoja na zavoj odvija
bez prekidanja radnog strujnog kruga. Za ograniEenje struje kratkog spoja, koja
nastaje u tom sluEaju u onim zavojima koje prekriva' Eetkica, Eetkica moZe biti
izvedena od niza kontakata, spojenih medusobno omskim otpornicima, ili moZe
biti ugljena, ali takva da njen popretni otpor bude dovoljan da ograniti struje kratkog
spoja, a da uzduZni otpor ne uzrokuje veCi pad napona prilikom prolaza struje optereCenja. Broj zavoja namota odabire se tako da na zavoj dolazi 0,5 . . . 1 V i da se,
naravno, regulacija napona odvija kontinuirano. Regulacioni transformatori izvode
se za snage do 100 kVA, sa 10...30 Eetkica, uz opterekenje jedne Eetkice do 40 A.
Regulacioni autotransformatori Siroko se primjenjuju u laboratorijima i u regulaciji
rasvjete.
B. Transformatori za elektriEke ped. S razvojem elektrometarurgije poeeli su se naveliko primjenjivati transformatori za elektriEke peCi. Oni se katkad iz-

vode za snage od nekoliko desetaka tisuka kilovoltampera i za relativno niske sekundame napone, a do vrijednosti 100 do 200 V, Eemu odgovaraju sekundarne struje do
100 000 A i vise.
C. Ispitni transformatori. Primjenjuju se pri ispitivanju transformatora
visokog napona i razliEitih vrsti materijala. Izvode se za snage do 1000 kVA i napone
do 1000 kV ili u obliku kaskada od dva ili tri transforrnatora za napone do 2000 kV.
D. Transformatori s namotanom jezgrom. Na sl. 18-8 prikazan je ogrnuti
transformator s jezgroni namotanom od hladnovaljanog ieljeznog lima. Transformatori s motanom jezgrom povekavaju iskoriSkenje ieljeza 15...20%, zahvaljujuki
tome Sto uopke nema ili su znatno smanjeni z r a h i raspori, te smanjenju otpada
ieljeza. Takvi transformatori izraduju se za snage do 500 kVA praktifki samo u
jednofaznoj izvedbi, jer konstrukcija trofazne izvedbe veoma je teSka.

E. Transformatori sigurni od pofara i eksplozije. ObiEno transformatorsko ulje ima temperaturu isparivanja na oko 160 "C, i njegove pare zajedno
sa zrakom mogu proizvesti eksplozivne smjese. Stoga je vet odavno u javnim zgradarna, u tvornicama, rudnicima itd. nastala potreba za transformatorima sigurnim
od poZara i eksplozije.
Problem ima nekoliko rjeSenja. Jedno je od njih punjenje kotla nezapaIjivim
uljem, odnosno onim koje ne moZe eksplodirati.
Drugo moguke rjeSenje jest strhi transforinator. T o Sto nema ulja njegova je
vrijedna prednost, ali uvjeti hladenja i izolacije teZi su nego kod uljnog. Veliki su
uspjesi postignuti u izradi ekonomiEnih suhih transformatora uz primjenu hladnovaljanog ieljeza, staklene ili azbestne izolacije i toplinsko orpornih izolacionih lakova,
koji dugo izdrzavaju temperaturu od 160" C . 'Talc0 je npr. transformator snage 50
kVA 1938. godine imao masu 447 kg, 1942. g. 263 kg, 1944. g. 205 kg, tj. za Sest gbdins postignuto je smanjenje mase od priblisno 60%. Danas se izraduju suhi transformatori za snage do 4000 kVA i za radne napone do 15 kV.
F. Energetski transformatori za 400 kV. U vezi s prijenosom sve vecih
koliSna elektriEne energije na sve veCe udaljeosti, pokazalo se da je neophodno povisiti napon prijenosnih linija do 400 kV, s perspektivom poviSenja na 600 kV. Prvi
projekti transformatora za 350 kV, snage 37 MVA po fazi, bili su izvedeni u SSSR-u
jog 1932. godine. Zatim je 1937. i 1938. godine izraden niz projekata transformatora
za 400 kV snage 50, 67 i 83 MVA po fazi. U Moskovskoj tvornici transformatora i ZaporoSkoj tvornici proizvedeni su transformatori za 400 kV snage
123,5 MVA u jednofaznoj izvedbi za dalekovod KujbiSev - Moskva dug oko
1000 km. U Svedskoj su za prijenos energije sa sjevera na jug izvedeni 1952.
godine transformatori za 400 kV, snage 1 15 MVA.
Za povezivanje dalekovoda razlititih napona, na primjer 400 kV i 220 kV, razradeni su projekci odgovarajuiih autotransformatora.

GLAVA DEVETNAESTA

OSNOVNA ZNANJA 0 S W R O N I M STROJEVIMA

19-1. Osnovni pojmovi i princip djelovanja sinhronih strojeva.
Tipovi sinhronih strojeva i neki podaci o sinhronim generatorima
Sinhronim srrojem nazivanzo cakav iznljenitni sstroj kojemuje brzina vrcnje (n) u
srrogo sralnom odnosu s frekoencijonl nlreb ( f ) , nainle:
f = pn

ili

11

=j / p

(19-1)

U pravilu se sinhroni strojevi uzbuduju istosmjernom srrujom, ali se ponekad

izvode i s permanzntnim magnetima, a budeni su i sa izmjenitnom strujom. Ove posljednje nazivamo reakcionima.
Sinhorni stroj, kao i svaki drugi elektritki stroj, reverzibilan je, tj. moie raditi
kao generator i kao motor.

NajSire se sinhroni strojevi upotrebljavaju kao generatori izmjenitne struje u

elektranama. Zato demo dalje imati u vidu sinhroni generator, kao glavni tip sinhronog stroja.
Sinhroni stroj moie biti izveden po uzoru na istosmjerni stroj (vidi sliku 1-3),
tj. kao stroj sa ncpokretnim polovima i rotirajukim namotom, od kojeg se izmjeniEna
struja Salje u vanjsku mr&u preko prstena. Medutim, takva konstrukcija sinhronih
strojeva ima bitan nedostatak. Suvremeni sinhroni strojevi izraduju se za linijski
napon do 16000 V (u iznimnim sluEajevima 30 ... 35 kV) i za struje do 4000 A.
U takvirn uvjetima je kud i kamo svrsishodnije postaviti namot, u kojem se inducira
napon, na nepokretni dio stroja, a polove naEiniti da rotiraju. Pri tome se uzbudni
namot (namot magneta) napaja istosmjernom strujom relativno niskog napona,
obieno ne viSeg od 230 ... 350 V.
Nepokretni dio sinhronog stroja naziva~noscarorom, a rotirajudi dio rocorom.
Istosmjerna struja, neophodna za napajanje uzbudnog namota, obitno se dobiva od
posebnih istosmjernih strojeva, tzv. uzbudnika. Kotva (armatura, rotor) uzbudnika
spojena je neposredno s osovinom sinhronog generatora (slike 19-2 i 19-7) ili se uzbudnik gradi u obliku posebnog agregata. U nekim slutajevima se istosmjerna struja
dobiva ispravljanjem izmjeniEne struje pomodu specijalnih ispravqata.

Po konstrukciji se razlikuju dva tipa sinhronih strojeva: a) strojevi s neistaknurim polovima, kojima polovi nisu istaknuti (slika 19-la) i b) strojevi s istaknutim

polovima, koji jmadu istaknute polove (slika 19- 1b).

Sinhroni stroj s neistaknutim polovima primjenjuje se pri veCim bninama vrtnje:
n =; 1500 i 3000 o Irnin. Kad radi kao generator, onda je pogonski stroj obiEno parni ,
stroj, zbog Eega su takvi generatori i dobili naziv turbogeneratori.
Sinhroni strojevi sa istnknutiwt polovima normalno se primjenjuju kad je brzina
vrtnje n < 1000 olrnin. Pri takvim brzinama primjena istaknutih polova dopustiva
jc s glediSta mehanitke EvrstoCe; istovremeno je kod istaknutih polova olakgana
izvedba uzbudnog namota.

Ceoni dijelovi namota rotora uEvrBduju se pomoCu rotorskih bandah. Jednostavna konstrukcija bandaZe pokazana je na slici 19-4. Ovdje su BP-bandaini prsteni
izradeni od visokokvalitetnog magnetskog ili nemagnetskog Eelika, a CP- prsteni
za centriranje, koji sluZe kao potpora za bandaZni prsten i centriraju ga u odnosu na
rotor.

t.3

T ?

i4
S1. 19-2.
presjek
. - Uzduini . turbogeneratora

S1.19-1. Osnovni tipovi sinhronih strojeva: a) s neistaknutirn polovima;

b) s istaknutirn polovima

Sinhroni generator s istaknutim polovima najEeSCe se pokrede vodnom turbinom.

U tom slutaju se naziva kidrogeneator. Brzina vrtnje hidrogeneratora krede se u
granicama od 60 ... 750 o Imin. Tako Birok raspon brzina vrtnje zavisan je o veCim
razlikama pritisab i protoke vode u hidroelektranama.
19-2. Kratak opis osnovnih konstruktivnih elemenata
turbogeneratora i hidrogeneratora
Na slici 19-2 prikazan je uzduZni prerez dvopolnog turbogeneratora. Najvainiji dio stroja je rotor, tj. masivno metalno tijelo (valjak) napravljeno za manje vaine
sluEajeve od ugljilinog Eelika, a za vaZnije funkcije od specijalnih krornnikalmolibdenskih Eelika. Radi kontrole kvaliteta i zbog rasteretcnja od unutragnjih naprezanja
dui osi valjka probuBene su rupe promjera nekoliko centimetara. Da se poboljBa
hladenje, na vanjskoj povrgini rotora, u ravnini okomitoj na os stroja, izradeni su
spiralni kanali girine i dubine 5 ... 6 mm.
Uzbudni narnoti stavljaju se u utore izglodane u valjku rotora po Eitavoj duljini.
Otprilike trebina polnog razmaka nema utora i Eini takozvani vcliki zub (slika 19-la).
Utor rotora u presjeku prikazan je na slici 19-3. Ovdje je I - bakrenj vodii?, 2 izolacija zavoja; 3 izolirajuda obujmica utora; 4 i 5 unutarnja i vanjska zagtitna
obloga obujrnice; 6 i 7 - umeci od fibera; 8 - urnetak od mikanita; 9 - metalni
klin prorahnan za velike bnine na obodu rotora.

-- - -

I
.,ktimo Zeljero. 2 8tezni viiak; 3 stezna ploPics; 4 ateznj vijal; 5 -,unutarnji oklop; 6 - , ~ a n l s k ~prstenasti oklop. 7
iievak za usrnierewnje zrale; 8
difuzor; 9
zrafno zaptlvan~eosovlnc; IOT lzvod! namofa
statma; 11 '- bure rotora; I 2
fclifna handate; 13
klinovi rotora; 14
zarlon za zatvaran~ec~rkuli~c~le
zraka;
IS
tetke kontJtnih kolutova; 16
ulaz zraka za ventilaciju uzbudnlka; 17
dovod sttuie na fetke kontrktnih
kolutova; 18
izcllcioni urnetak; 19
vrdtalca za osrnatr3nic

- -

Namoti rotora turbogeneratora se peku. Proces peEenja u osnovi se sastoji u

zagrijavanju namota rotora do 100C u specijalnim peCima sa jakim mehaniEkim
pritiskom na nanlot. Rezultat toga jest da se lak, koji ulazi u
sastav miltanitne izolacije, topi i ispunja sve praziline iiirncdu izolacije i bakra, te rnedusob~~ozalijepizavoje
svitaka. Zato
namot rotora postaje, nakon Bto se ohladi, monolitan i
7
veoma Evrst u konstrukcionom srnislu.

0s rotora

S1. 19-3. Utor rotora turbogeneratora

S1. 19-4. UEvrSCenje bandaie na rotor

Staror turbogeneratora iziaduje se od lameliranog clektrotehnitkog ieljeza, a

podijeljen je u smjeru osi na niz paketa Sirine 3 ... 6 cm, izmedu kojih su provedeni
ventilacioni kanali Sirine 10 mm. Utori statora izraduju se otvorena tipa (slika 19-5).
Izolacija namota neprekinuta je po Btavoj duljini svitka; prije ulaganja u rotor
namot se podvrgava procesu kornpaundiranja. U osnovi se taj proces sastoji od uzastopnih operacija subenja jezgre na temperaturi oko 150 O C , Sto isisava u vakuurnu
mjehuribe uzduha iz izolacije od laka pod pritiskom od 6 do 8 atmosfera. Ako se
Btap namota statora sastoji ad nekoliko paralelnih vodita, onda seza smanjenje gubitaka od vrtloinih struja primjenjuje transpozicija tih vodih (vidi sliku 11-11).
Turbogeneratori se hlade zatvorenim ventilacijskim sisremom, pri kojem u
stroju, zatvorenom sa sviju strana, cirkulira jedna te ista kolitina uzduha ili vodika,
kojega zagrijava stroj a hladi se u rashladniku. Dulje strojeve rastavljamo u vibe
sekcija, a ventilatori s obje njegove strane tlaEe paralelne struje uzduha. Zagrijani
uzduh odvodi se iz stroja s jednom, dvije ili optenito s nekoliko struja, pa prema tome
govorimo o jedno-, dvo- itd, strujnoj ventilaciji.
U tablici 19-1 navedeni su podaci o nekim turbogene8 ratorima proizvedenim u lenjingradskojtvornici ,,Elektrosila".
U njoj su: D promjer statora, 1 duljina aktivnog dijela turbogeneiatora u smjeru osi, v obodna brzina rotora, 6 zraEni
7
6
raspor izmedu statora i rotora, q korisnost turbogeneratora.

Strojevi velike snage, poi-ev npr. od 25 MW, hlade se vodikom, jer je 14,5 puta
laltii od uzduha, zbog Cega se jako smanjuju ventilacioni gubici, a povekava se korisnost turbogeneratora (pobliie vidi 26-4, A).

2
3

S1. 19-5. Utor statora

- - - -

I
mikonit; 2
wbestnn
traka; 3
mikonitna traka;
4
vlaknasta podloga. 5
azbest: 6
vodlf: 7 2 nz-

S1. 19-6. Ventilacioni kanali u bakru namota rotora

Tablica 19-1
Podaci o trofaznim turbogencratorima ~ 0 1 f l i c e,,Blektrosila" za 50 Hz, 3000 olmin (p = I)

--

--

S1. 19-7. Uzduini presjek hidrogeneratora

--

- -

I
uzbudnik. 2
nilmot statora; 3
felik rotora. 4
hidrauliEka koCnica; 5
ventilator; 6
koluti za dovod
uzbudne struj;; 7
vratilo generatora; 8
zvijezd; rotora; 9
jsrgra polova; 10
uabvdni nsmot; 11
imod
na stezaljke generatora

Radovi na osvcjanju turbogeneratora sa hladenjem pornoh vodka zapoteti su

u SSSR-u 1940. godine u tvornici ,,Elektrosila", ali su prekinuti ratom. Radovi su

bili nastavljeni job u danima blokade Lenjingmda, 1943. godine, i te godine puSten
je u pogon u jednoj elektrani prvi u SSSR-u stmj hladen vodikom, sinhroni
kompenzator snage 2000 kVA. Iste godine zapoteto jc projektiranje turbogeneratora hladenog vodikom snage 100 MVA, uz n = 3000 o /min. U to vrijeme to je bio
stroj na gornjoj granici snage, a izradila ga spomenuta tvornica 1946. godine.

Danas graniEna snaga turbogeneratora hladenih vodikonl, izradenih u SSSR-u,

dosttie 150 MVA, uz 3000 olmin, a u USA 220 MVA, uz 3600 olrnin. No u vezi s porastom snage gigantskih elektrana u posljednje vrijeme postavlja se pitanje o daljnjem
povebnju graniEne snage turbogeneratora, na primjer 1,5...2 puta. Glavna je
teSkoda te zadaCe u tome $to se mora povetati snaga turbogcneratora, a da se praktipki
ne povetaju njegove dimenzije ni u pogledu promjern zbog velikih obodnih brzi~la
rotora (vidi tablicu 19-l), ni u pogledu duljine u smjeru osi zbog progiba osovine i
vibracija. Izlaz je pronaden u novonl, tzv. unutarnjem sistemu ventilncije rotora.
SuSrina toga siste~nasastoji se u tome da vodik ulazi u utore rotora i tako naposredno
odvodi toplinu koja nastaje u uzbudnom namotu. Na slikama 19-6a, b i c shematski
su prikazane tri n~ogutevarijante konstrukcije namota rotora s neposrednim unuta1.njinl hladenjen~bakra. Najdjelotvornija jc, kako izgleda, treta varijanta, gdie jc uzbudni namot izraden od Bupljih vodifal). Po podacima anleritkih proizvodafa pri
takvom naEinu hladenja rotora moie se izraciiti turbogencrator snage 350 do
400 MVA, sa 3600 o /min.

Sl. 19-8. Rotor hidn~gcncratdra

Na slici 19-7 prikazan je uzduZni presjek hidrogeneratora, a na slici 19-8 rotor

hidrogeneratora. U pravilu se hidrogeneratori izraduju s istaknutim polovima i vcrtikalnom osovinom. U usporedbi s turbogeneratorima oni su veCi i znamo vede
mase po jedinici snage (strojevi vetih snaga: turbogeneratori ne viBe od 2,5 kg/kVA,
a hidrogeneratori ne ispod 8... 10 kg /kVA.)
Jedan od vainih dijelova hidrogeneratora velike snage jest njegovo postolje,
koje mora da izdrii matnu teiinu s m o g rotora i pored toga reakciju vode koja ulazi
u turbinu. Zato promjer postolja dostiZe 3 m i vige, a specifiini pritisak na postolje
iznosi 40.. .50 kp / m 2 .
SuBtinsko znahnje imade pitanje mehanifke EvrstoCe rotora u odnosu na tzv.
razgmku brzinu vrmje, koja u nekim slubjevima prelazi nominalnu brzinu 2,5 ...3
puta prilikom trenutnog rastereeenja. Osnovni podaci o hidrogcneratorima tvornice
,,Elektrosila" nalaze se u tablici 19-2.
I) Sovietski o e a l ove tnjige izu8ao ic iz Lcunpc L965. godine. U meduvnmenu postignut je na podrueju
hlPdcnia turbogencratora irvnoredan napredak. Tako srno n9r. 1963. godine u sovietslim atrufnlm fasopis~mafitali
o pmjektimr turbogeneratom eiji ec sc m t a t i srrrtori hladiti rodom, a snag0 icdioice iznosit Cc oko 900MW (OP.rcd.).

i
.-

I1
I

II

Osnovni pdaci o trofaznim hidrogeneratorima zavoda ,,Elektrosila" pri frekvenciji f=50 Hz

1
I
I
I
I
I
17

--'7

20-2. Nahin prouhavanja induciranog napona

Pitanje velitine induciranog napona, a narofito oblika njegove krivulje, tijesno

je vezano s pitanjima izrade namota. Stoga je svrsishodno da se ta pitanja prouee
zajedno osvjetljavajuCi postepeno tehnologiju izrade namota. Da olak~amoizutavanje
materijala, potnimo s najjednostavnijim slufajem, kada na statoru imamo samo jedan vodif. Dalje Cemo postepeno prelaziti na sve sloknije sluhjeve, dok najzad
pitanje ne rijeiimo u optem obliku.
20-3. Inducirani napon u vodihu

GLA V A D VADESETA

INDUCIRANI NAPON I NAMOTI SINHRONM STROJEVA

20-1. Pristupne primjedbe

Izmjenihi napon koji se inducira u StatON sinhronog generatora za vrijerne njegova rada, karakterizira se: a) welitinom, b) frekvencijom i c) oblikom krivulje.
Suvremeni energetski sistemi naj?dCe rade sa sinusnim oblikom krivulje induciranog napona. Pri odstupanju od tog oblika govorimo da krivulja napona sadr2i
viSe harmonike. Oni Stetno u t j e h na energetski sistem, poverkvaju gubitke i zagrijavanje u generatorima i potrogafima, potpoma2u pojavu prenapona u prijenosnim
linijama, Stetno djeluju na bliske linije slabe struje itd. Stoga je proizvodnja sinusnog
induciranog napona generatora jedna od najvahijih zadaLa pri konstruiranju sinhronih
strojeva. Pri tom mora inducirani napon biti sinusan ne samo u praznom hodu, nego
i za vrijeme opteretenja, tj. u radnom reiirnu stroja.
Suglasno sa standardom GOST 183-55, koeficijent izoblieenja sinusnosti u
praznom hodu i nominalnom naponu za generatore izmjenifne struje ne smije
prelaziti 5% pri snazi generatora iznad 1000 kVA, odnosno 10% pri snazi generatora izmedu 10 i 1000 kVA.
Koeficijentom izoblifenja sinusnosti krivulje napona (ili struje) naziva se odnos
drugog kotijena iz sume kvadrata amplituda triju najviiih harmonika koje safinjavaju danu periodifku krivulju, naprama amplitudi njenog osnovnog harmonika
(slika 20-1).

Na slici 20-2 pokazan je shematski sinhroni generator s istaknutim polovima,

sa brojem polova 2p = 4. U stator stroja uloien je, u smjeru osi, vodif a . Ako uzbudimo generator i dovedemo ga u vrtnju sa stalnom brzinom vrtnje n = const u
zadanom smjeru, na prirnjer u s m j e ~
gibanja kazaljke sata, u vodieu Ce se inducirati napon koji irna odredenu frekvenciju, oblik krivulje i velihu.
A. Frekvencija induciranog dapona u vodihu. Zaokretu rotora za dvostruk
polni razmak 22, ili za jedan par polova, odgovara jedna perioda induciranog napona.
Ako optenito stroj imade p pari polova i vrti se bninom vrtnje n, onda t e frekvencija
induciranog napona iznositi :
f = pn.
(20- 1)
Neka stroj imade p = 2. Ako ielimo postiti f = 50 Hz, rotor generatora moramo
vrtjeti brzinom n =f /p = 50 Hz /2 = 25 o /s = 1500 o /min.
B. Oblik krivulje induciranog napona u vodihu. PrimjenjujuCi zakon
elektromagnetske indukcije na vodit sa slike 20-2, dobivamo:
ili, jer je u naiem slufaju I, = const i vv = const:
ev : : B.
Ovdje znak : : oznaEuje proporcionalnost.
Iz ovog izraza slijedi da je karakter promjene induciranog napona u vodicir, tj.
oblik krivu&e napona e,, u potpunosti odreden krivuljom raspodjele magnetske indukcije.u zrdnorn rasporu po obodu statora. Prema tome, ako bismo postavili zadatak
tako da u vodifu na slici 20-2 dobijemo sbusni inducirani napon, onda bismo polnim nastavcima morali dati takav oblik, da krivulja raspodjele indukcije po obodu
statora takoder bude sinusna.

SI. 20-2. Inducirali napon u voditu

S1. 20-1. Odredivanje koeficijenta izoblitenja

sinusnosti krivulje napona ili struje
15

- L. M. Piotrovskij - Elektrifld

strojevi

225

N&a je D promjer statora, a v, brzina vrtnje rotora ili, Bto je jedno te isto,
vodih u odnosu na rotor; tada je:

Na sinhronim strojevha s istaknutim polovima tome se pribkkvamo pomoh

skofmja krajeva polnih nastavaka, kao Sto je prikazano na slici 20-3. Obiho je najveCi
raspor 6 , 1,5 do 2 puta vedi od najmanjeg raspora 61. U tom sluhju raspodjela
indukcije imade oblik krivulje I; krivulja 2 prikazuje raspodjelu indukcije u onom
slubju, kada krajevi polnih nastavaka nisu skoBeni. Krivulja 2 znatno odstupa od
sinusoide i po obliku se pribMava trapezu.
Ako bi raspodjela indukcije u rasporu irnala oblik krivulje ABCDE na slici
20-4a, onda bi i krivulja induciranog napona imala taj isti oblik.

Uvrstimo li tu vrijednost u izraz (20-4) dobivamo :

gdje je 0 = t 1, B, magnetski tok po polu. Odavde slijedi:
E U = l , l l . 2 f 0 = 2 , 2 2 f@.

(20-6)

BrojEani primjer. Turbogenerator snage 6000 kW, 6300 V, 3000 o /rnin, 50 Hz,
cos cp = 0,8 irna: broj faza m = 3; promjer statora D = 70 cm;duljinu statora,
ukljutiv8 i ventilacione kanale, 1 = 135 cm; srednju indukciju po polnom razmaku
B, = 0,498 T.
BuduCi da je:
50 Hz =-=
p = - f=
1,
n
3000 o/min
50 01s
tada je:

Odavde slijedi:

@ = B,,lr = 0,498 T 135 cm 110 cm = 0,74 Vs.

E,

= 2,22.50

Hz . 0,74 Vs = 82,l V.

20-4. Pojam viSih harmodka

S1. 20-3. Raspodjela indukdje

pod polom

SI. 204. Inducirani napon u vodiF

- razlaganie
krivulje indukcije u red harmonhi b i - modeli
rotom koji atwraju treh i pctu hsnnonih lndukcije
c

C. Veliiina induciranog napona u vodiiu. Od prakticnog je interesa efektivna vrijednost induciranog napona u vodih E,. Prema izrazu (12-4) imamo:

gdje je k~ koeficijent oblika krivulje induciranog napona, a E, srednja vrijednost

induciranog napona u vodieu.
U potetku Cemo pretpostaviti da je magnetska indukcija u rasporu dui oboda
statora raspodiieljena sinusno (krivulja 1na slici 20-4). U tom slutaju krivulja induciranog napona u vodih takoder je sinusna, a k~ = 1,11 [izraz (12-5)].
Ako je B, srednja vrijednost indukcije na jednom polnom razmaku, onda je:

I
I

OpCenito se indukcija u rasporu duZ dvostrukog polnog razmaka 27 ili 360"

(elektritkih) odreduje sinusnom krivuljom, na primjer krivuljom ABCDFGHKL.
na slici 20-4a. Ta krivulja imade periodski karakter, ukoliko se ponavlja pod svirn
ostalim parovima polova. Ako njen donji poluval FGHKL. zakrenemo za 180" ulijevo, dobivamo zrcalnu sliku AG"H"K'L"gornjeg poluvala ABCDF u odnosu na
os apscisa. Periodske krivulje s tim svojstvima nazivamo simetrifnima s obzirom na
0s apscisu.
Krivulje slitne krivulji ACFHL rastavljaju se u niz harmonika (Fourierov red),
koje su suma sinusoida neparnog reda, a imadu zajednieke tatke presijecanja s osi
apscisa u A; F i L. Na slici 20-4a krivulja ACFHL rastavlja se u niz harmonika,
koje radi jednostavnosti sahjavaju svega tri harmonika osnovni 1, koji irna
istu osnovu r kao i krivulja koja se razlaZe u red.i amplitudu Bml, te dva vifa h a m nika
treki 3 i peti 5, s osnovama 713 i 715 i amplitudama Bm3 i Bm5.
Za poEetak rastavljanja uzmimo t a c h a udaljenu x od tatke A. Kako polni korak r
odgovara kutu 180" ili x, udaljenost x odgovara kutu xx /r za prvi harmonik, 3xx /r
za treCi harmonik, 5 xx /r za peti harmonik. Tada magnetska indukcija B, = a6
u tatki a moZe biti napisana u obliku ovog harrnonihog reda:

B,=Bml sin-x+B,,
t

sin3-x+B,,,,
7

sin-x.
7

(20-7)

OpCenito se red moie sastojati od beskonafno velikog broja flanova, pri femu se po
analogiji s prethodnim v-ti harmonik reda piSe u obliku B,,,, = sin vxx/r.
Buduti da krivulja ACHFL na slici 20-4a predstavlja indukciju u rasporu duf
oboda statora, tj. u prostoru, moiemo je uvjetno nazvati prosrornonz krivufionz;
red u ltoji rastavljamo tu krivulju nazivamo proscornim redom, a viSe harmonike
koji ga safinjavaju-proscorizim harnlonicima. Time naglagavamo karakter date
krivulje, za razliku od krivulja induciranog napona ili struje, koje su funkcije vremena i zato se mogu nazvati vremenskima. U teoriji izmjenifnih struja razmatraju
se samo vremenski harmonici, dok se u elektrifkim strojevima, zajedno s posljednjima, razmatraju i prostorni harnonici.
I~ldukcijanla B,,, B,,,3 i B,,,5 mi slici 20-4 a odgovaraju magnetski tokovi
(Dl, @3 i 0,.
Kako svaki poluval indukcije odgovara jednome polu magneta, moiemo
zamisliti da tok 0 1 imade p pari polova, tok 0 3 3p pari polova, a tok 0,5p pari
polova. Prilikom oltretanja rotora brzinom vrtnje n tok
inducira u vodiCu prvu
harmonifku komponentu induciranog napona E,1 sa osnovnom frekvencijom f =
= pn. Tokovi a3i Q>5 induciraju: treCi harmonik E,g frekvencije 3ptz
3f i
peti harmonik napona EU5 frekvencije 5 pm = 5f. U opCeni sluraju imamo v-ti
harmonik frekvenicije vpn = vf. Stoga Ce, suglasno s teorijoln izmjenifnih srruia,
efektivna vrijednost rezultirajuteg induciranog napona u vodiru biti .

S1.20-5.Zavoj s punim

S1.20-6.Zavoj sa skratenim

korakom

korikom

20-6. Oblik utora

Po obliku razlikujemo utore:
a) poluzatvorene (slika 20-7a, b, c);
b) poluomorene (slika 20-7d) i
c) otvmene (slika 20-7e).

Jednostavnim rafunom lako temo se uvjeriti da tak oSrvo izraieni viii har~rronici
malo utjeCii na velifinu E,. Neka je na slici 20-4a:

U tom slufaju je E,
1,07 E,,I. Istovremeno ovi harmonici jako iskrivljuju oblik
krivulje inducira~zognapona tr voditw U tome se uglavnom i sastoji Stetan utjecaj uiSih harmonifkih komponenata induciranog napona u voditu.
20-5. Osnovni elementi namota izmjenifne struje
Kao i u istosmernih strojeva dva vodiEa spojena u seriju safilijavaju zavoj.
Ako je y = r, tj. ako ie korak zavoja jednak polnom razmaku (slika 20-5), imademo zavoj s punim korakom; ako je y < r, imamo zavoi sa skrdenim korakom
(slika 20-6). Zavoji sa produienim korakom praktiEki se ne primjenjuju.
Svitkom nazivamo grupu medusobno serijski spojenih zavoja, uloZenih u dsa
utora medusobno udaljena za y = 7 iX y z T. Neovisno o broju zavoja, svitak uvijek irna samo dvije aktivne scrane, isto kao -i sekcija namota rotora istosmjernog stroja.
Radi jednostavnosti ogranirit temo se u daljnjem prilazivanju samo na svitak
sa jednim zavojern.
Prema tome da li strana svitka zauzima ritav utor ili samo njcgovu polovinu,
imademo: 1) jednoslojne i 2) dvoslojne namote. U skladu s ustrojstvom svitka imamo
namote: a) s punim korakom, y = T i b) sa skraCenim korakom, y < T. Danas je
osnovni tip namota u iztnjenitniIn scrojevima dvoslojni sa skraLenim korakom.

I I

a ib

- poluzatvoreni

e)

dl

C)

S1. 20-7.Oblici utora na sraroru

utor, usipani iednosloini namot pri umetanju i u gotovnm stnniu. c

poluratvoreni utor, provlaEni narnot, izolaciia namota za 7 kV; d
otvoreni utor, izolaciia narnota za 6 kV; e - poluotvoreni utor

Poluzatvoreni utori primjenjuju se u strojevirna male snage i niskog napona,

na primjer u asinhronim motorirna. ObiEno se takvi utori izoliraju p e e ulaganja
namota u njih, a zatim se namot umeCe u utor kroz otvor na njegovom gornjem dijelu
Takav se narnot zove uripani, a moZe biti jednoslojni i dvoslojni. Izolacija usipanog
narnota pokazana je na slici 20-7a i b. Slojevi dvoslojnog namota medusobno se izoliraju elektrokartonom debljine oko 016 mm.
Na slici 20-7c pol&ana je izolacija poluzatvorenog utora u koji je ulofen jednoslojni namot visokog napona. Prije ulaganja namota u utor se umeCe izolaciona
t!aura, kroz koju se zatim provlaEe pojedini vodiEi narnota, zbog Eega se on naziva
proulal4tim ili fivanim namorom. Nedostatak je tog namota slofenost njegove izrade.
Zato danas strojevi izmjeniEne struje srednje i velike snage imadu otvorene utore.
U tom slufaju se svici prije izoliraju i u m e h se gotovi u utore. T o ubrzava umetanje
namota i povehva njegovu elektriEku EvrstoCu. Izolacija namota umetnutog u
otvoreni utor pokazana je na slici 20-7d.
Sredina izmedu poluzatvorenog i otvorenog utora jest poluotvoreni utor (slika
20-7e).

GLAVA DVADESET PRVA

JEDNOSLOJlVI NAMOTI S PUN.M KORAKOM I NJIHOVI

INDUURANI NAPONI
21-1. Inducirani napon zavoja s punim korakom
BuduCi da vodiE 2 na slici 20-5 zauzima, u odnosu na juZni pol, potpuno isti
polohj kao i vodiE I u odnosu na sjeverni pol, u oba Ce se vodih inducirati jednaki
naponi po obliku i veliEini, koji se duZ zavoja zbrajaju algebmki. Vektorski dijagram
induciranih napona za taj sluEaj prikazan je na slici 21-1. Na taj je nab:

tj. inducirani napon zaooja s punim kurakom h a isti obEik kao i indmimi taapon
vodita i jednak je dvostrukoj vrijednosti taapona. Pri sinusnom obliku krivulje induciranog napona imamo prema izrazu (20-6):

Ezb -+I = 4 ~ 4 4f0,

(21-2)

21-2. Koncentrirani jednofazni namot s punim korakom (jednoslojni)

Koncencriranim jednofaznim namotima nazivaju se namoti kojima je q = 1,
gdje je q broj utora po polu.
Da se naEini takav namot, mofe se utore rasporediti ravnomjerno po krugu
statora na razmaku T jedan od drugog. Odgovarajuh shema htveropolnog stroja
(2p = 4) prilzazana je na slici 21-2. Narnot statora sastoji se od dva jednako rasporedena svitka s punim korakom, jedan je pod jednim parom polova, a drugi pod drugim. Svici se mogu medusobno spojiti u seriju, kako je prikazano na slici 21-2, ili
paralelno.
Smatrajmo dogovorno pofetkom svitka onu njegovu stranu na koju prije naidemo pri obilaknju statora u smjeru kretanja kazaljke sata, a drugu stranu njenim
krajm. Tada pri serijskom spajanju svitaka morarno kraj p ~ o gsvitka spojiti
s poEetkom drugog, kako bi se inducirani naponi zbrajali. PoEetak prvog svitka i kraj
posljednjeg tine poferak i kraj faznog namota A i X.

Pri paralelnom spajanju svitaka morali bismo spojiti potetke svih svitaka u
z a j e d n i h taEku A, a krajeve u tafku X. Prva tafka finila bi potetak faznog namota,
a druga njegov kraj.

S1. 21-1. Inducirani napon

u zavoju s punirn korakom

GrafiEki se inducirani napon el prikazuje vektorom I, koji je po veliEini jednak

Emi usmjeren duZ osi apscisa, pa je prema tome njegova projekcija na os ordinatu
jednaka nuli (slika 21-4); naponi ez, e3 i e, prikazuju se projekcijama vektora 2, 3 i
4 pomaknutih od vektora 1 za 30, 60"i 90".

S1. 21-2. Razvijena shema jednofaznog jednoslojnog

koncentriranog namota

Kako se u koncentriranom namotu s punim korakom svi zavoji svih svitaka

nalaze u jednakim uvjetima u odnosu na polove, to Ce i inducirani naponi svih tih
zavoja biti jednaki po veliEi~i po obliku krivulje. Ako je N broj medusobno u seriju
spojenih zavoja namota, onda Ce vrijednost induciranog napona koncentriranog namota sa punim korakom biti:
E L Y = r , g ==l ~NEzb

=TI,

narnota sa sl. 21-3

Sl.
napona
21-4. Zvijezdainduciranih
SI. 21-3. Razdijeljeni jednofazni namot

(21-3)

tj. inducirani napon koncecriranog namoca s punim korakom N pula je veCi od napona

zavoja s punim korakom i imade isti oblik krivulje kao i inducirani napon zavoja.
Uz sinusoidni oblik krivulje induciranog napona imamo prema izrazu (20-6):

21-3. Jednofazni razdijeljeni namot s punim korakom (jednoslojni)

Koncentrirani namot ima niz nedostataka: slabo iskoriltei~jeprostora po obodu
statora, suviSe velik volumen utora zato Sto u njega treba umetati mnogo vodita i,
najglavnije, ne moZe utjecati na oblik krivulje induciranog napona. Zbog toga se u
praksi izraduju samo razdijeljeni namoti, tj. takvi kojirna je broj svitaka po paru polova
ili, 5to je b r o j h o isto, broj utora po polu q = 2, 3, . . ., k (vidi sliku 21-7). OpCenito, broj q mo2e biti i razlomak, ali takvi namoti su specijalni i razmatraju se
posebno.
Pretpostavimo da je broj utora po polnom razmaku Q = 6 i da je indukcija pod
polom sinusoidno rasporedena (krivulja I na slici 21-3). BuduCi da poluvalu sinusoide odgovara 180" (elektritnih), kut a, za koji su medusobno razmaknuta dva susjedna utora, u tom je slutaju 30".
Pri izradi jednofaznog namoca obitno se korisci sanlo dio utora, a ne svi; razlozi
tome su navedeni na kraju paragrafa. Neka je npr. namot uloien u utore I, 2, 3,
4 tako da je q = 4. U trenutku koji je zadan na slici 21-3 utor I nalazi se na neutrali,
a utori 2, 3 i 4 pomaknuti su u odnosu na njega za kutove a = 3O0, 2a = 60" i
3a = 90". Iz toga slijedi da Ce trenutne vrijednosti naponP koji se induciraju u stranama svitaka uloZenih u te utore, ili kraCe, utorski inducirani naponi, biti:
e ~ = E , , , s i n O ; ez=E,,,sin30'; e3=E,,,sin 60 ; e 4 = E , , , s i n 9 0 ,
gdje je Emmaksimalna vrijednost utorskog induciranog napona.

Ako su svici u utorima 1 , 2 , 3 i 4 serijski spojeni, onda se vektori 1,2,3 i 4 moraju geomecrijski zbrajati, kako je prikazano na slici 21-5. Redoslijed zbrajanja je
sporeclan, a mjerilo induciranih napona smanjeno je u odnosu na mjerilo sa slike
21-4. Dobiva se dio pravilnog mnogokutnika OABCD, u kojem je zavrSna stranica OD maksimalna vrijednost rezultirajuteg induciranog napona Emq u toj grupi svi
taka. Podignemo li okornice od sredine vektora OA i OD do presjecigta tih okomica,
u taEki Ol dobivamo centar kruga opisanog oko toga mnogokutnika.
Projekcija Od zavrgne stranice OD na os ordinatu daje trenutnu vrijednost toga
napona, koji odgovara poloZaju magnetskog pola u odnosu na utore, 1, 2, 3 i 4 sa
dike 21-3. Prilikom vrmje rotora mnogokutnik induciranog napona OABCD na
slici 21-5 vrti se takoder oko centra O1 suprotno vrtnji kazaljke sata, kutnom brzinom w = 2 x f .

S1. 21-5. Odredivanje koeficijenta

razdiobe namota

Kada bi svih q aktivnih strana bilo koncentrirano u jednom utoru, onda bi

inducirani napon tako koncentriranog namota iznosio qOA = qEm. Na taj n a ~ n

odnos induciranog napona OD = Em, razdijeljenog namota naprama induciranom

naponu koncentriranog namota iznosi :
kP1= --OD = .-Em, .
4'OA
qEm
- ...
Koeficijent k,,l nazivamo Koeficijentom radziobe (ili zonskim faktorom) namota,
a indeks I oznatava da se odnosi na osnovni harmonik induciranog napona.
Da bismo odredili OD, povlaEimo radijuse 010, OlA i OID. Kut OOIA = K ,
a kut OOlD = qa. Tada je:

Sumirajudi geometrijski sva Eetiri inducirana napona (slika 21-6), dobivamo

zatvoreni kvadrat ABCD, tj. rezultirajuka vrijednost treCeg harmonika induciranog
napona, a prema tome i koeficijent razdiobe namota kpa, u navedenom su slutaju
jednaki nuli. Na taj natin mokmo u krivulji indukcije imati bilo kako velik treki harmonik, ali uz razdiobu namota zadanu nu slici 2 1-3 trec'i harmonik induciranog napona
ijZezava.

OD = 2 O F = 2 001 sin (qa /2),

OA
Em
001=7=-___
2 sln a/2
2 sin a12

Odavde slijedi:

'

sin (qa/2)
sin a12
Ako tu vrijednost OD uvrstimo u izraz (21-5), dobivamo:
OD = Em

= Em

knl = sin(qa12)
- ..
q sin a12
Tako je, na primjer, u na5em slutaju q = 4 i a = 30'. h toga slijedi da je kpl =
= sin 60": (4 sin 15") = 0,833, tj. pri razdiobi namota prema slici 21-3 dobivanlo
svega 83,3% onog induciranog napona, koji bismo dobili da je namot koncentriran.
BuduCi da se uz cijeli broj otora po polu (q = c.b.) razdioba utora pod jednim
polom (slika 21-3) ponavlja pod svim ostalim polovima, utinjeni izvod m o k se primijeniti na sve namote. h toga slijedi da uz sinusni oblik krivulje induciranog napona
i razdijelje~namot imamo :

E r y = ~ , g = ~ .=
b . ]Ety=P,p= 1141= 4344f Nk*l@.
(21-7)
Kada bismo namot uloZili u svih 6 utora pod polom, imali bismo: q = 6 i
sin (6.30/2) --- I
- 0,644,
6 sin (30/2)
6.0,259
tj. u datom sluhju bio bi koeficijent k$l znamo manji nego pri q r:4. Pretpostavivgi da su frekvencija f i tok d, zadani, dobivamo da je uz q -= 4 inducirani napon
E, = 4 = C 4 . 0,833, a uz q = 6 E, = 6 = C - 6 .0,644. Prema tome, ako poveCamo broj svitaka, a time i broj zavoja 1,5 puta, poveCat Cemo inducirani napon
svega Eq = 6:Eq= 4 = 6 0,644 : (4~0,833)= 1,16 puta, tj. za 16%. Na taj natin
postignuti rezultat ne opravdava gubitak bakra, koji je pribliino proporcionalan
povedanju broja utora.
kp1 =

21-4. Utjecaj razdiobe namota na viie harmonlke napona

Na slici 21-3 vidirno da kut pomaka izmedu dva susjedna utora za prvi harmonik
magnetske indukcije imosi 30, a za treB harmonik 30" - 3 = 90". Prema tome Ce
ix isto toliki kut biti pomaknuti i vektori trefpg harmonika induciranog napona koji
uzrokuju tredi harmonici magnetskog toka u utorima I, 2, 3 i 4.

S1. 21-6. Geometrijska suma tre6ih

harmonika namota sa sl. 21-3

OpCenito se kut pomaka izmedu dva susjedna utora odreduje redom harmonitke
komponente. Tako za peti harmonik magnetskog toka kut iznosi 5a, a za v-ti harmonik va.
Za isti takav kut pomaknuti su i vektori induciranih napona odgovarajutih
harmoNEkih komponenta. Ponavljajudi razmatranja o prvom harmoniku naDona,- za opCi sluhj dobivamo :
sin (qva/2)
kpv =
q sin (va/2)
Ovdje je k,, koeficijent razdiobe namota za v-ti harmonik induciranog napona.
Koeficijenti razdiobe namota za viSe harmonike nisu jednaki nuli ali su, u
pravilu, bitno manji od jedan. Na taj natin razdioba namota dovodi do poboljSanja
oblika krivulje induciranog napona (kvalitete) nu r a b n stanovitog smanjmja z;eli&e
induciranog naporia. U tome se i sastoji veoma vaZna uloga razdiobe namota.

21-5. Namatanje jednofaznog namota s punim korakom

Prilikom izrade namota nastaje niz tehnoloskih zahtjeva, od kojih su najznaEajniji:
a) utrogak bakra za namot mora biti najmanji;
b) namot mora imati dovoljnu mehanitku i dielektriEku Evrstoh i
c) konstrukcija namota mora biti takva da gubici u bakru budu rninimalni i
da hladenje namota bude Hto je moguie bolje.
PrikaZimo na posebnom primjeru kako se namata jednofazni namot s punirn
korakom. Neka je 2p = 4; Q = 6; q = 4.
Prvi n a h ulaganja namota pokazan je na slici 21-7. Svi svici imadu jednak
korak y = 7. PM svitak ulaZe se u utore 2 - 4 , koji su razrnaknuti za y = 30". 6 =
= 180, tj. za polni rtizmak. S tim prvim svitkom serijski se spajaju svici 3-9,
4-10 i 5-1 1 . Time je namotan dio namota pod jtdnim parom polova. Isto sc tako

namata i dio namota pod drugim parom polova. Bitan nedostatak takvog natina
ulaganja jest neophodnost savijanja c'eonik dijeloaa, zato Sto se rialaze u irtoj racv7ini,
pa se presijecaju..
Na slici 21-7 su mjesta presijecanja pokazana krulitima.
Taj nedostatak lako ispravljamo. U stvari, rezultiraju8 inducirani napon ne
ovisi o tome u kakvom se slijedu zbrajaju inducirani naponi u utorima 2, 3, 4 i 5,
koji se nalaze pod jednim polom, sa naponirna u utorima 8, 9, 10 i 11, koji se nalaze
pod drugim polom. Prema tome namot moZemo uloiiti onako kako prikazuje
slika 21-8. Pod prvim parom polova dobiva se grupa serijski spojenih svitaka 5-8,
4-9, 3-10 i 2-11, koji imadu razlitite girine, tako da je samo u srednjoj grupi
y = T. Dio namota pod dmgim parom polova umeie se analogno.

I() i 11 nego utori 2 i 3. U skladu s time izraduje se prvi dio namota. Drugi njegov
dio izraduje se analogno. Vidimo da je Sirina bilo kojeg svirka naSeg namora tnanja
nd
ibuk namot nema kraCi, nego purl korak, jer se skraCenje odnosi samo nu Ceone
- - . 7.
, c .ha ~z
dijclove, a ne utjeie na inducirani nhpon.

S1. 21-9. Zvijezda induciranih napona

S1. 21-7. P N ~naEin namatanja razdijeljenog namota

SI. 21-8. Drugi nafin namatanja

razdijeljenog namora

Iako se teoni dijelovi svitaka u ovom sluZaju ne presijecaju, za njihovu izradu

fro5 se mnogo bakra, tj. namot je neekonornifan. Da pokaZemo kako treba namatati
namot s istim polnim korakom y = T i s istim induciranim naponom, ali s manje
bakra na teonim dijelovima, koristima se (utorskom) zvijezdom induciranih napona.
BuduB da je kut pomaka medu dva susjedna utora a = 180/6 = 30, i vektori
napona induciranih u rim utorima pomaknuti su u fazi za isti taj kut.
Dobiva se zvijezda induciranih napona (slika 21-9) sastavljena od 12 zraka,
koje odgovaraju utorirna 1, 2,3, ..., 12 pod prvim parom polova. Zrake 1, 6, 7 i 12
prikazane su crtkanom linijom, jer u utorirna pod tim brojevima nema namota,
a prerna tome nema ni induciranih napona.
Na prvu zijezdu napona nastavlja se isto takva druga zvijezda koja odgovara
utorima 13, 14, 15,. . .,24, jer oni pod drugim parom polova zauzimaju isti poloZaj
kao utori 1, 2, 3, . . . ,12 pod prvim parom polova. Numeraciju 13, 14, . . . ,24
nastavili smo redom za brojevima zraka prve zvijezde.
Vidirno da su inducirani naponi u utorlma 2 i 3 isti kao i u utorima 14 i 15.
Zato moferno namatati narnot na slijedeki natln (slika 21-10): dva prva svitka 5-8
i 4-9 umetemo prema shemi na slici 21-8, a zatim umjesto da koristimo utore
10-3 i 11-2, zamijenimo utore 2 i 3 s utorima 14 i 15, u kojima se induciraju isti
po velitini i smjeru inducirani naponi kao i u utorima 2 i 3, ali se nalaze blik utorima

S1. 21-10. TreCi naLln namatanja razdijeljenog namota

Usporedbom shema na slikama 21-8 i 21-10 vidirno da je drugi namot ekonomitniji od prvog, jer se potreban inducirani napon dobiva uz manji gubitak bakra
na ~eonimdijelovima.

2t6. Principijelne sheme trofaznib jednoslojnih namota

s punim korakom
Trofami namot je skup triju faznih namota razmaknutih medusobno za treCinu dvostrukog polnog ramaku, tj. za 2 ~ / 3ili za 120, jet paru polova odgovara
360" (elektrilikih).
P o k a h o na primjeru kako se u jednostavnom sluilajju izraduje trofazni jednoslojni namot s punim korakom.
Neka je 2p = 4, a broj utora po polu i fazi q = 1, tj. namot je koncentriran.
Broi utora na statoru je Z = 2 pmq, gdje je 2p broj polova, m broj faza, q broj utora
PO polu i fazi.
237

U nagern je slutaju:
Z =4.3

1 = 12 utora.
Kut pornaka medu dva susjedna utora jest:
a = 360" 16 = 60".
Svaki fazni nanlot sastoji se od dva serijski spojena svitka, od kojih se jedan nalazi
pod jednim parom polova, a drugi pod drugim.
Na taj natin imaderno svega 6 svitaka, a Hirina svakog od njih je y = 7.Faza
A-X sastoji se od svitaka 1-4 i 7-10. Faze 8-Y i C-Z pomaknute su od faza
A-X za dva, odnosno Eetiri utora, tj. za 120" i 240" i sastavljene su: prva od svitaka
3-6 i 9-12, a druga od svitaka 5-8 i 11-2. Svaki par svitaka (slika 21-ll,b)
ima jedan veti, a drugi manji otvor teonih dijelova (,,dugiY'i ,,kratki svitak"). T o je
napravljeno zato da bi fazni namoti irnali jednake djelame i induktime otpore, Hto
je veoma va2no za njihov rad. Presijecanje Eeonih dijelova svitaka koji pripadaju
raznim fazama moguCe je izbje8 jedino savijanjem tih dijelova. Iz sheme na slici
21-llb vidimo da presjek PQ presijeca feone dijelove dvaju svitaka. Prema tome,
pri izradi namota Eeoni dijelovi svitaka namota sa slike 21-llb moraju se saviti u
dvije ravnine, kako je.prikazano na slici 21-12a ili b.
Namote kojirna su Eeoni dijelovi savinuti u dvije ravnine nazivamo dvoetabim
namotima.

obrnutirn redom, ti. ne C-5--8-11-2-Z,

nego C-5-2-11-8-Z.
T o je
mogute zato Hto je inducirani napon utora 2 jednak induciranom naponu utora 8,
ukoliko su ti utori jedan od dmgog razmaknuti za 6 utora, tj. za 6 x 60" = 360".
Pri takvoj izradi svitka razdvajanje se mo2e izvesti po presjeku MN, razrezivanjem
samo spojeva medu svicima. Pri tom u presjeku PQ presijecamo Eeone dijelove
triju svitaka (slika 21-13b), ali zato pri izradi namota moramo savijati te dijelove u
tri razlitite ravnine kako je prikazano na slici 21-14a i b. Takve namote w i v a m o
troetaZnim.

Illy

22

I-

22

b.,

S1. 21-13. Spoj trofaznog koncentriranog namo!a s rastavljanjem statora: a) radijalni;

b) d i e m

S1. 21-14. Izvedba Eeonih dijelova troetdnog namota

S1. 21-11. Spoj trofaznog koncentriranog namota bez rastavljanja statom: a) mdijakri;
b) razvijeni

Da bi sve faze imale jednake otpore svici se izraduju kao ,,kratki", ,,srednji"
i ,,dug?', te kombiniraju kako je pokazano na slici 21-13b.
Ako je broj pat5 polma neparan npr. p ---- 3, onda se svaka faza sastoji od tri
grupe svitaka, a sve tri faze od 9 grupa svitaka. U tom Ce slutaju pri razdvajanju
statora u svakoj njegovoj polovini biti po 4l/, grupe, tj. razdvajanje statora a da
se ne refu svici nije moguk.
21-7. Utjecaj narina spajanja trofaznih namota na veUEinu

S1.21-12. Izvedba Eeonih diielova dvoetdnog namota

Pri izradi namota po sherni na slid 21-1 1 stator se ne moZe rastaviti a cia se
ne razreZe neki svitak. Ako stator moramo na6niti rastav~ivim,postupamo ovako:
dvije prve faze A-X i B-Y narnatarno isto kao i prije (slika 21-13a), a t r e h fazu

i oblik induciranog napona

Kako je poznato, trofazni namoti mogu se spajati u zvijezdu ili u trokut. U
prvom sluEaju morarno spajati u zajednitku t a c h bilo potetke faza A, B, C, bilo
krajeve X, Y, Z . Pri spajanju u trokut moiemo spojiti poEetke i krajeve svih triju

GLA VA DVADESET I DRUGA

DVOSLOJNI NAMOTI SA SKRACENIMKORAKOM

I NJIHOV INDUCIRANI NAPON
22-1. Inducirani napon.zavoja sa skrafenim korakom

Pretpostavimo da u krivulji raspodjele magnetske indukcije postoji, zajedno

sa osnovnirn, peti harmonik i da zavoj ima puni korak y = T (slika 22-1; zavoj je
prikazan isprekidanom linijom). U tdm slutaju prvi i peti harmonik induc. napona
Eul i Eu6u jednoj strani zavoja djeluju u istom srnislu kao i odgovarajuti napon induciran u drugoj strani zavoja. Zato su vektorski dijagrami pwog i petog harmonika
induciranog napona, pokazani na slici 22-2a i b, ponovljeni vektorski dijagrami sa
dike 21-1.

pomaknuti su u fazi, u odnosu na poloiaj koji oni imaju na slici 22-2a i b, za 36"
i 180". Vidimo da pri skratenju koraka zavoja za 7.15 nastaje relativno malo smanjenje
prvog harmonika induciranog napona zavoja, dok se peti harmonik induciranog napona potpuno uravnoteiava, ukoliko u danim uvjetima u krugu iavoja djeluju sl;protno (slika 22-1).
Analogno moiemo pokazati da se pri skratenju koraka za T 17 uravnoteiuju u
krugu zavoja sedmi harmonici induciranog napona.
Opkenito, skrakenje koraka zavoja iznosi T -y. Za prvi harmonik to skratenje
odgovara kutu fi = 180(r -y)/r,
a za harmonik v-tog reda kutu vfi =
= 180v(r -y)/r. Zamijenimo li na slici 22-2c kut 36" sa kutom p, nalazimo
da je prvi harmonik induciranog napona zavoja sa skrafenim korakom:
Ovdje je kyl = cos p 12 koeficijent skraiizianja koraka za prvi harmonik induciranog
napona.
Optenito imademo :
(22-2)
E,, = 2Ew cos 412 = 2Ew k,,.
Ovdje je 4, = cos $12 koeficijent skrativanja koraku za v-ti harmonik induciranog
napona.
Gore smo vet pokazali da ni treti harmonik niti harmonici sa videkratnikom
tri u linijskim naponima ne postoje ni.u spoju faza. u zvijezdu, a ni u spoju faza u
trokut. Prema tome je od najveteg interesa moguknost jakog oslabljenja ili poni.5tavanja harmonika petog i sedrnog reda, jer harmonici jedanaestog i viHih redova
obitno imaju male amplitude; zato skrakenje koraka odabiremo u podrueju od T 15
do T 17, tj. namot izradujemo tako da je y /T = 480 ... 0,86. U specijalnrm sluhjevima korak namota skrakuje se mnogo jafe (T13 ... T 12).

22-2. Inducirani napon namota sa skrafenim korakom

S1.22-1. Kompenzacija petog harmonika

induciranog napona u namotu
pri y = 415

IT

S1. 22-2. Dijagrarni prvog i petog harmonika induciranog napona zavoja: a) i b) s punim korakom; c) i d) sa skraCenim korakom

Ak~akratimokorak-zavoja za T 15, tj. taka da bude y = 4 715, onda strane zavoja

u bdnosu na polove zauzimaju poloiaj pokazan na slici 22-1 neprekinutom linijom.
Za prvi harmonik induciranog napona skrakenje koraka iznosi 180"15 = 36", a za
peti harmonik 36" 5 =-180". U skladu s time vektori AC i ac na slici 22-2 c i d

Namoti sa skrakenim korakom izraduju se praktirki kao dvoslojni, po uzoru

na namote kotve istosmjernih strojeva. Suprotno jednoslojnim namotima s punim
korakom, svi svici od kojih je sastavljen dv0~10jninamot jednakih su dimenzija,
pri remu jedna strana svitka leii u jednom, npr. gornjem sloju namota, a druga u
donjem (vidi sliku 2-1).
Skratenje koraka namota veoma je efikasno sredstvo borbe s viiim harmonicima
induciranog napona i omogukuje da se napravi namot sa kratim Eeoilirn dijelovima
i prema tome s manjirn utroSkom bakra (do odredene granice skratenja koraka).
Zbog te prednosti dvoslojni namot dams je praktieki istisnuo jednoslojni s punim
korakom.
Pokaiimo na primjeru kako sena statoru izraduje dvoslojni namot sa skratenim
korakom.
Neka je m = 3, p = 1, Z = 18 i y = 7 T 19 (slika 22-3). Tada Ce broj utora po
polu i fazi i kut pomaka inedu susjednim utorima biti:

svitaka; tada bi se faza A-X sastojala od svitaka 1-2-34-56,

faza B-Y
od svitaka 7 ... 12 i faza C-Z od svitaka 13 ... 18. hTotakav bi namot imao log
koeficijent razdiobe :
sin gal2 - sin 6 . 20'12
kpl = ----= 0,833.
6 sin 20'12
q sin a12
Koeficijent kpl moie se povefati ako maku gnrpu od Best svitaka razbijemo na
dvije polugrupe, po tri svitka u svakoj. PolazeCi od zvijezde napona motemo vidjeti
da se npr. u polugrupama svitaka 1-2-3
i 10-11-12
induciraju naponi jednaki
po velifini, ali suprotnog predznaka (vektori 1-2-3
projiciraju se na pozitivni smjer
osi ordinata, a vektori 10-11-12
na negativni smjer te iste osi). Da bismo u tom
sluhju dobili suglasno djelovanje induciranog napona u obje polugrupe, moramo
spojiti kraj KIprve polugrupe sa krajem K2 druge polugrupe, kako je to pokazano
na slici 22-5.
Pri crtanju namota na slici 22-3 dogovorno smo oznatavali strane svitaka koje
lete u gornjim i donjim slojevima utora redom, tako da se na desnu stranu utora
rasporeduju strane koje leie u gornjem sloju, a u lijevu - u donjem. BuduCi da
polnom razmaku T odgovaraju devet utora, to je korak namota y = 7719 = 7
utora. Iz toga slijedi da stranu svitka I, koja leii u gornjem sloju utora I, moramo
spojiti sa stranom u donjem sloju utora 1 7 = 8. U seriju sa svitkom I spajamo
svitke 2 i 3, smjeitajuti ih u utore 2-9 i 3-10. T a a a a1 predstavlja kraj prve polugrupe svitaka faze A-X.
Druga polugrupa svitaka 10-11-12
izraduje se isto kao i prva i zauzima utore
10-17, 11-18 i 12-19. Da bi inducirani naponi obiju pblugrupa djelovali suglasno
moramo, kako je pokazano na slici 22-5, spojiti kraj a1 prve polugrupe s krajem xl
druge polugrupe. Tada poEetak X druge polugrupe tvori kraj faze A-X.
Analogno fazi A-X izraduju se i faze B-Y i C-Z, svaka sa pomakom za
120" u odnosu na susjednu.
BuduB da u opfem sluhju imam0 razdijeljeni narnot sa skraCenim korakom,
prvi harmonik induciranog napona takvog namota izrabva se fonnulom:

S1. 22-3. Trofazni dvoslojili namot sa skraCenim korakom:

Zvijezda napona konstruirana je na slici 22-4. Ovdje maki vektor prea!stavlja inducirani napon mitka, tj. napon koji tvore obje strane svitka. Broj koji stoji uz vektor
induciranog napona podudara se s brojem onog utora u koji je uloiena strana gornjeg
sloja svitka; na taj naEin oznaEit femo Btav svitak. Donji sloj svitka, koji se ulaie
na dno utora, nefemo posebno oznaEiti, jer razdioba donjih aktivnih strana proklazi
sama od sebe i odreduje se za sve svitke jednakim korakom namota.

(22-3)

El = 4,44fkplk,,lN@ = 4,44h1 N@.

Ovdje je h1=
faktor namota. Obiho je
izrazu (22-3) najEdCe se izostavljaju.

= 0,90

...492.

Indeksi 1 u

22-3. BrojEani primjer

Za turbogenerator, Eiji su podaci navedeni u 20-3, imademo: broj utora

Z = 36; korak namota y = 15 utora; broj serijski spojenih zavoja u fazi N = 24.
ProraEun izvodimo za osnovni harmonik napona.
Broj utora po polu i fazi :
S1. 22-4. Zvijezda induciranih napona
narnota sa sl. 22-3

S1. 22-5. NaEin spajanja

polugrupa svitaka

U skladu s brojem utora namot se sastoji od 18 svitaka, po 6 u svakom faznom

namotu. Pri izradi namota mogli bismo medusobno spojiti gest redom poloienih

Kut pomaka izmedu dva susjedna utora:

Koeficijent razdiobe namota:

sin q 4 2 - -----:in 6 10'12 - 0,957.
kPl
2 sin a12
6 sin 10/2
BuduEi da polnom razrnaku odgovaraju 18 utora, korak namota skraten je za tri
utora ili za kut p 3 10" = 30"; slijedi da je koeficijent skrativanja koraka:

k,,l = cos p 12 = cos 30" 12 = 0,966.

Faktor namota je.

Djelovanje uzduZnih kolebanja obiEno se priguSuje vrtloinim strujama, koje

se pojavljuju u polu i u uzbudnom namotu prilikom promjene toka. Sto se tiEe
popretnih kolebanja, ona stvaraju takozvane harmonitke kovrponente kduciranog
napona zubi, tj. dopunske inducirane napone koji se superponiraju na osnovni
inducirani napon i njegovoj krivulji daju z u p h t oblik (slika 22-8). BuduCi da se
pri pomaku kotve za jedan zubni razmak (zub i utor) slika raspodjele magnetskog
toka ponavlja, broj zubi u poluvalu induciranog napona jednak je broju zubnih
razmaka na polnom razmaku, ti. Q = p.

hl= k.,lk,,l = 0,957 -0,966 = 0,923.

Uzmemo li ranije izrahnatu ( 20-3) vrijednost magnestkog toka @ = 0,74
Vs, dobivamo (faznu) vrijednost lduciranog napona:
El = 4,44 f k , NsP
~ = 4,44 50 Hz -0,923 - 2 4 .0,74 Vs = 3640 V.
Namoti turbogeneratora spojeni su u mijezdu; prema tome linijski inducirani
napon iznosi 3640 1,73 = 6 300 V.

22-4. Specljalni tipovi namota

A. Namoti s razlomnim brojem utora po polu i fazi. U neltim slufajevima, a II pravilu kod hidrogeneratora, namoti strojeva izmjenitne struje izraduju
se s razlomnirn brojem utora po polu i fazi, tj. q = Z : (m2p) = razlomak.
Ako je broj utora po polu i fazi malen, onda se pri vrtnji rotora mogu pojaviti
kako uzduZne, tako i poprehe pulzacrj'e rnametskog toka polova, koje utjeEu na oblik
ktiwlje induciranog napona.
Da to pokdemo, pretpostavimo da je q = 2; tada je Q = q m = 2 - 3 = 6
utora.

0)

bl

S1.22-6. Uzduina kolebanja rnagnetskog toka

Ako stroj irna istaknute polove, onda se pod polom nalazi oko % Q utora, tj.
u ndem slubju svega Eetiri. Radi bolje preglednosti smatrat Cemo da su polovi
nepomihi, a da se kotva.vrti (slika 22-6 a i b). Pri odgovarajukem izboru polnog
luka u nekom trenutku se ispod polnog nastavka istovremeno nalazi pet utora
(slika 22-6a), a u drugom trenutku ih je PeSiri (slika 22-6b). To dovodi do promjene
magnetske vodljivosti zrahog raspora, uslijed Eega se mijenja velitina magnetskog
toka. Tu vrst promlene toka nazivamo uzduhotn. No pored uzduinih, primjehju
se jog i popreha kolebanja to&, koja se sastoje u tome da pri vrtnji kotve magnetske
silnice neko vrijeme slijede mb kotve (slika 22-7a), a zatim se odjeljuju od njega i
preskah na zub koji nailazi (slika 22-7b). Na taj nafin magnetske silnice Btavo
Mijeme kolebaju demo lijevo od njihovog srednjeg poloiaja na polnom nastavku.

248

S1. 22-7. PopreEna kolebanja

magnetskog toka

S1. 22-8. HarmoniWte komponente

induciranog napona zubiju

Izradbom namota sa razlomljenim brojem utora moierno u znamoj mjeri izgladiti zubaste harmonike induciranog napona i tako krivulju napona pribliBti sinusoidi. Osnovna ideja sastoji se u ovome: Ako je q cijeli broj, onda se raspored utora
pod jednirn parom polova ponavlja pod svim ostalima (vidi dike 21-18 i 21-19).
Slijedi da se harmonici induciranog napona zubi, inducirani u svicima pod jednim
parom polova, sumiraju s harrnonicima napona zubi pod svim ostalim parovima
polova algebarski. Ako je q razlornljen broj, raspored utora pod raznim parovima
polova razlirit je. Stoga se harmonici zubi, inducirani u svicima koji se nalaze pod
raznim parovima polova, $miraju geometrijski. Pri ispravnom izboru q h m o n i k
induciranog napona zubi moie se znatno urnanjiti. No ne moLe se q odabrati tako
da bude jednak bilo kojoj vrijednosti razlomka; .ako je nazivnik razlomka tri,
ili je viHekratnik od tri, onda 6e trofazni namot imati nesirnetritne fame napone.
B. Generatori s dvostrukim namotima. Generatori velikih snaga, pofev na
primjer od 80 MW, ponekad se izraduju sa dva odvojena elektrieki nezavisna namota
na statoru, od kojih je svaki prikljueen na vlastite sabirnice. U tom slubju uredaj
koji pos1ui;uje generator (komutacioni) moie biti diienzioniran za polovinu
pune struje generatora. Pored toga, umanjuju se struje kratkog spoja, time se
ograniixrva opseg moguCih kvarova.
Postojanje dvaju namota u generatoru omogukava s&enje napona generatora,
a to dovodi do smanjenja debljine izolacije i do poveCanja njene toplinske vodljivosti,
Sto omoguhva da se bolje iskoristi zona zubi statora.

Dvostruki namoti moraju zadovoljavati ovim uvjetima:

a) naponi obaju namota moraju biti u fazi,
b) mehanitke vibracije nastale u generatoru pri nejednolikom opteretenju
oba namota moraju biti rninimalne;
c) pri povredi jednog namota drugi mora produsiti rad, jer onda ne predaje
snagu u povrijedeni namot.
Od nekoliko pr6dl~ienihtipova dvostrukih narnota obiino se upotrebljava tzv.
popretno-zonski, u kojega se vodiEi svakog namota redaju kroz polovinu utora
q 12 jedne faze.
C. Generatori visokog napona. Iz tablica 19-1 i 19-2 vidimo da se sinhroni
generatori izraduju za napone do 15 kV. No od kraja 30-tih godina ovog stoljeb
izvrieni su u nekoliko navrata pokugaji da se izrade turbogeneratori za napone 35
do 38,5 kV. Takve generatore moie se prikljuziti neposredno na 35 kV m r e h i
time izbjeti posredstvo transformatora za povi3enje napona, 3to dteduje prostor
koji zauzima elektrana.
Pri izradi generatora vosokog napona moraju se medutim savladati v e k te3koCe
u vezi s izolacijom namota statora i poduzimanjem mjera za sprdavanje Htetne pojave korone. U generatorima visokog napona debljina izolacije utora izabire se dosta
velika, 3to osjetno umanjuje prostor u utoru za bakar namota i slabi toplinsku vodljivost izolacionog sloja. Zbog toga su generatori visokog napona matno skuplji od
obihih, a razlika je to veCa, &to je manja snaga generatora.

GLA V A DVADESET TRECA

MAGNETSKI NAPON NAMOTA IZMJENICNE STRUJE

23-1. Magnetski napon statora i njegova polja

Kad namotom statora tete izmjeniEna struja, ona stvara magnetski napon statora, koji za vrijeme rada izmjenitnog stroja dolazi u stanavito uzajamno djelovanje
s magnetskim naponom rotora. Da bismo izuEili magnetski napon statora u najjednostavnijem obliku, smatrat Cemo da stroj ima pun rotor i da je njegou magnetski
napon jednak nuli, a statoru se dovodi struja od vanjskog izvora izmjenitne struje
potrebne frekvencije. Pri tom se u stroju stvara magnetsko polje prikazano na slici
23-la, b, c, d. Ako vodiE ima pravokutan presjek i nalazi se u homogenoj sredini,
na primjer u zraku (slika 23-la), centar polja Ce se nalaziti u presjeciStu dijagonala
pravokutnika, a magnetske silnice bit Ce krivulje eliptiEnog oblika.

d)

S1. 23-1. Slike polja oko vodib, utow i grupe utora

Ako je naS vodit postavljen na kljezm podlogu (slika 23-lb), sredina koju on
okruiuje postat Ce nehomogena, centar polja de se spustiti nife, jer je magnet&
permeabilnost ieljeza veoma velika u usporedbi s permeabilnoih zraka, a polje se
uvijek nastoji rasporediti tako da magnetski otpor prostora koji obuhvah polje bude
najmanji.
Ako je vodif ulofen u utor, slika polja (u negto pojednostavnjenom obliku) bit
Ce onakva kako je prikazano na slici 23-lc .
Sada razmotrimo dio oboda statora koji je predstavljen nizom utora kojima struja
teEe u jednom smjeru, na'primjer od nas (slika 23-ld). Tada se, zajedno sa silnicama
koje obuhvaCaju samo jedan utor, pojavljuju i silnice koje obuhvataju nekoliko utora
i rasporedene su simetriho u odnosu na srednji utor. Ako se nad utorima nalazi rotor,
te silnice Ce se zatvarati kroz ieljezo rotora, jer to je put majmanjeg otpora.
Citav magnetski tok, stvoren strujom u namotu statora i nazvan statorskim
tokom, moiemo razdijeliti u dva dijela:
a) statorski tok, koji ne prelazi u rotor i ulanEen je samo s namotom statora;
b) tok reakcije statora, koji prolazi kroz zraEni raspor u rotor i na njega na neki
na&n djeluje.
Glavno znafenje ima tok reakcije statora. Zato Cemo poEeti s izutavanjem magnetskog napona statora, uz pretpostavku da on stvara samo taj arugi dio toka statora.
Isto kao i ranije, potet Cemo s izuhvanjem jednostavnog slufaja, a zatim demo prijeCi na sloknije.

23-2. Magnetski napon svitka s punim korakom kod stroja sa

neistaknutim polovima
U jednostavnom sluhju .imam0 svitak s punim korakom, sastavljen od N,
zavoja, smjeiten na statoru stroja, koji po Eitavom obodu ima isti raspor 8..Tako je
4 = 1, y = 7, 8 -- const (slika 23-2). Slika polja koje stvara struja gto protjefe svitkom prikazana je isprekidanim linijama. T o je ponovljena slika polja sa slike 23-ld,
ako u njoj zanemarimo rasipanje silnica. Iz slike je vidljivo da svaka silnica (cjevtica)
toka koji stvara svitak prolazi dva puta kroz raspor, a osim toga prolazi kroz Sreljezo
statorai rotora. Pri tom je svaka cjevzica .danEena s jednakim brojem zavoja svitka
N,, i prema tome je tok bllo koje cjevEice odreden jednakim magnetskim naponom
iN$.

S1. 23-2. Magnetski tok stvoren

strujom u namotu statora

S1. 23-3. Krivulja magnetskog napona svitka

s punim korakom

Ako zanemarimo magnetski otpor ieljeza u usporedbi s otporom raspora i

ako uzmemo u obzir da je raspor 8 dui Eitavog oboda stroja isti, moiemo smatrati
da se polovina magnetskog napona neke cjevtice iNs/2 troSi na provodenje taka
cjevfice kroz jedan raspor u jednom smjeru, na primjer odozdc prema gore (slika
23-3), a druga polovina magnetskog napona na provodenje toka iste cjevfice odozgo
prema dolje. Prerna tome mofemo razdiobu magnetskog napona svitka prikazati za
jedan par polova (27) u obliku dva pravokumika AabX i XcdA, koji se oslanjaju na
stranice A i X svitka, i prema tome imadu jednaku osnovicu y = T i po apsolutnoj
velitini jednaku visinu iNs/2. Ako je struja i sinusna, tj. i =,,,I sin o t = I V s i n wt,
onda je:
1
1
Aa = Ad = -iN, = - 1 v 2 ~ , s i n w t .
2
2
Pri promjeni struje i krivulja magnetskog napona zadriava i dalje oblik pravokutnika, koji imade stalnu osnovicu y = 7, ali promjenljivu visinu, u skladu s promjenom
struje i. Iz toga slijedi da magnetski napon svitka s Kovakom y = T, kojim tec'e sinusna
struja rmade oblik pravokutnika u zrahom rasporu duz' oboda statora, tj. u prostoru,
i vrmemki se mijenja sinusno. Ako npr. krivulja magnetskog napona, prikazana na
slici 23-3 punom linijom, odgovara trenutku u kome je sin wt = 1, onda je pri
sin a t = 0,5 magnetski napon prikazan pravokutnikom nacrtanim isprekidanom linijom i irnade istu osnovicu y = 7 kao i prvi pravokutnik, ali dvostruko rnanju visinu.
Pri sin wc = 0 magnetski napon svitka takoder je jednak nuli; konaEno, pri negativnoj
wijednosti sin wt predznak ordinate pravokutnika magnetskog napona u svakoj se
ta&i mijenja u suprotan predznak. Takav magnetski napon i njime stvoreno polje
nazivamo pulsirajuc'im.
U analizi magnetskog napona stroja izmjenihe struje pravokutnik magnetskog
napona razlaie se u harmoniEki red (slika 23-4), slitno onome Sto smo radili pri
analizi induciranih napona u 20-4. Svojstva tog reda jesu: prvi harmonik ima ism
osnovicu kao i pravokutnik koji razlaiemo u red; amplituda prvog harmonika HG =
= Vms1jest 41% puta veda od amplitude .Aa = Vm pravokutnika, dok se osnovice
i amplitude vifilz harmonika urnanjuju proporcionalno poretku harmonic'ke komponente
Na taj natin, u trenutku kada je sin wt = 1, amplituda prvog harmonika magnetskog
napona po jednom polu iznosi:
4
V , , = -x V , = ~ $~ 2I ~ ~ N ~ = O , ~ I N , .
(23-1)

S1. 23-4. Rastavljanje pravokutne krivulje magnetskog

napona u red harmonikn

Harmonid magnetskog napona mogu znatno utjecati na rad stroja, naroEito u

specijalnim konstrukcijama asinhronih strojeva. Ubudu,Ce Cemo imati u vidu samo
prvi harmonik magnetskog napona, a radi kratkoCe izostavljat Cemo indeks I pri
njegovu oznaeavanju.
23-3. Magnetski napon svitka u nekoj tacki raspora u bilo kojem trenutku

U trenutku kada je struja u svitku i = I,, = I I / amplituda

~
prvog harmonika
magnetskog napona iznosi V, = 0,9 IN, [izraz (23-I)]; na slici 23-5 je V, =
= HG. Uzmimo taEku L na udaljenosti x od tazke G. BuduCi da T odgovara kutu
180" ili x, udaljenost x odgovara kutu m/r. Iz toga slijedi da Ce amplituda magnetskog
napona LM u ~ackiL biti:

V,

= V, cos x x / ~= 0,9 I N , cos x

X/T.

Pri sinusnoj promjeni stmje, magnetski napon u nekoj ta&i mijenjat Ce se vremenski takoder sinusno, u, granicama odredenim ampllmdoni Vmk1.Tako se, na
primjer, u ta&i L magnetski napon svitka mijenja sinusno pb *enu
od vrijednosti
V,&]= LM do vrijednosti - VmS1,= LN, Iz toga slijedi da fx vel&ma
pulsirajuCeg prvog harmonika magnetskog mapom mitka u nekbj t a a i ma s t a r m u
bilo kq'em trenutku biti:

XX

V,k,r~= 0,9 I N , cos -sin cu t.

a u odnosu na susjedni vektor pomaknut za 30" ili opkenito za kut a. Geometrijskim

zbrajanjem tih vekotra magnetskog napona dobivamo isti rezultat kao i zbrajanjem
induciranih napona na slici 21-5, tj. arnplituda rezultrirajuteg magnetskog napona
V, = CD na slici 23-6 qkp puta je veCa od amplitude svake pojedine sinusoide
. Vmk,gdje je kp koeficijent razdiobe namota za prvi harmonik, odreden jednaabom
(21-6). Prema tome je:
(23-4)
V,,,, = qkp Vd=0,9 I N , q b .
Analogno rasudujubi moiemo pokazati da ako namot imade skraCen korak (y < T)
onda je, isto kao i za inducirani napon, potrebno uvesti koeficijent skra6ivanja koraka
K, = cos p 12. Prema tome, amplituda magnetskog napona jednofaznog razdijeljeno'g
namota sa skaienim kmakom na jedan pol iznosi:
(23-5)
V",q=0,9IN,qkpK,=O,91N,q%,
gdje je k,, = kp k, faktor namota za prvi harmonik magnetskog napona.
BuduCi da stroj ima 2p polova, amplituda magnetskog napna za jednu fazu
Ei'tavog stroja bit Ce 2p puta veh, tj.:
Vmf=2pVm, =2pO,9INSqk,,.
Kako je umoiak pqN, jednak broju N u seriji spojenih zavoja faze, to je:
Vd = 1,s I N k.

(23-6)

Pulsirajuti magnetski napon razdijeljenog jednofaznog namota u nekoj taEki

prostora i u nekom trenutku pibe se u obliku [vidi ivaz (23-3)]:
(23-7)
Vn*,,l = 1,8 I N K , sin wt cos xx 17.

23-5. Magnetski napon trofaznog namota

S1.23-5. Trenutm vrijednost magnelnkog napona u danoj tam

S1.23-6. Magnetski napon razdijeljenog namota

CY

= 7)

23-4. Magnestlci napon razdijeljenog jednofaznog namota

Razmotrimd namot sa slike 21-3 i za svaki svitak nacrtajmo sinusoidu magnetskog napona (slika 23-6). Tako dobivamo Eetiri sinusoide sa zajednitkom osnovicom
T, a svaka je u odnosu na susjednu pomaknuta za kut a = 180/6 = 30, odreden
kutom pomaka susjednih utora. Zbrajanje tih magnetskih napona provodi se potpuno
isto kao i zbrajanje induciranih napona na slici 21-5, tj. nacrtamo Eetiri vektora magnetskog napona, od kojih je svaki jednak amplitudi magnetskog napona svitka Vm,

Trofazni stroj izmjenicne struje imade na statoru tri fazna namota, pomaknuta
medusobno u prostoru za 120, tj. za 2713, napajanih pri sirnetribom opterekenju
svih triju faza strujama jednakim po velitini i medusobno wemenski pomaknutim
za 120, tj. za T/3. Prema tome, u trofaznim strojevima imamo tri pulsirajuCa
magnetska napona pomaknuta medusobno wemenski i prostorno za 120".
PokaZimo Sto je rezultirajuti magnetski napon tmfaznog namota, vodeti
r a h a o njegovom prvom harmoniku. U i 5 n h o to g r a f i a . OdgovarajuCakonstrukcija prikazana je na slici 23-7. BuduCi da magnetski napon svake faze pulsira,
moramo promatrati nekoliko razliEitih trenutaka.
Na slici 23-7a razmatra se trenutak kada struja p o s e e pozitivnu amplitudu u fazi A-X, tj. IA= I, sin wt = Imsin 90" = I,; tada struja u fazi B-Y
ima vrijednost IB= I, sin (90" 120") = 1,/2; u fazi C-Z imarno Ic =
= I, sin ( a t -240") -- I, sin (90" -240") = - 1,/2, tj. struje u fazama B
Y
i C-Z imadu pola vrijednosti struje u fazi A-X i negativnog su predznaka. Isti
rezultat mofemo neposredno dobiti iz zvijezde m j a na slici 23-7a, ako vektore
struja IA,IBi ICprojiciramo na os ordinatu. Suglasno s tim stmjama konsuuiramo
krivulje A, B, C magnetskog napona, stvorene fazama A-X, B- Y i C-Z.
Svaka od tih krivulja je sinusoida koja odgovara strujama Sto teku kroz narnot.
Na.taj se naEin mplituda krivu1je.A nalazi na osi faze A-X; isto tako se i amplitude
krivulja B i C nalaze na osima faza B- Y i.'C-Z.
Po velitini amplituda A

Slijedi da je:

tj. u promatranom trenutku amplituda rezultirajukg magnetskog napona V,

1,5 puta premaHuje amplitudu magnetskog napona faze A - X.
Zadarno li razlifite trenutke, npr. trenutke koji slijede jedan za drugim u razmacima T/12, gdje je T trajanje jedne periode koja odgovara 360, dobivamo krivulje
rezultirajukg magnetskog napona na slikarna 23-76> c, d. UsporedujuCi te krivulje medu sobom moZemo izvesti ove veoma vdne zakljutke:
1. Prvi harmonik rezultirajukg magnetskog napona, stvoren sistemom trofazne struje, jest sinusan okretni (rotirajus) magnetski napon, za razliku od sinusnog
pulsirajuteg magnetskog napona stvorenog jednofazuom strujom.
2. Pri vrtnji tog rezultirajukeg magnetskog napona duZ oboda statora njegova
se amplituda premjdta svaki put za kut jednak kutu zakreta zvijezde vektora struja.
Tako, na primjer, pri zakretu zvijezde strbja za 30, tj. za vrijeme T 112, amplituda
V,,, rezultirajukeg m e t s k o g napona premjdta se duf statora takoder za 30,
ti. za 1 112 dvostrukog polnog razrnaka 2 T (slika 23-7b); pri zakretu zvijezde struja
za 60" (T 16) amplituda magnetskog napona V,,, premjdta se dui oboda statora za
60, tj. za 2 T 16 (slika 23-7c) itd. Prodwfimo li ramananja, nalaaimo da se za myerne
jedne penerrodeampIituda, a t h e i vaI magnezskog napaa, premjeftaju du3 oboda statora za dvostruki polni razmak 27, tj. aa razmak Roji oclgmara jednom paru polma.
3. Iz reEenoga pod 2 slijedi da u s w j a sa p pari polova rezultirajuCi magnetski
napon uEini jedan pun okret duZ oboda statora u vremenu pT ili fl If, jer je T = I If
( 12-3). Prema tome u jedinici vremena rezultirajus magnetski napon uEini
1: (pT)= f / p okretaja, tj. njegow je bnina vrtnje:

S1. 23-7. Konsrmkcija rezultirajuteg magnetskog napona b r o h g pMta

posti2e u promatranom trenutku svoju naive& vrijednost koja odgovara sttuji

IA= I,,,,pa je prema tome
=V
.,
Amplitude kriwlja B i C imadu vrijednost VBlbl = - VmA/2i vcrcl= - V,A/Z koje odgovaraju sttujama
IB= Ic = - I,/2. Da bismo dobii kriwlju rezultirajukg magnetskog napona,
moramo u svakoj taEki na obodu statora zbrojiti ordinate svihtriju faznih magnetskih
napona. Kada n a E i o taj zbroj, utvrdujemo da krivul'la rem1tirajuCeg magnetskog
napona trofaznog stroja :
a) predstavlja sinusnu krivulju;
b) irna amplitudu V, koja se u promatranom trenutku nalazi u osi a a
faze A - X, tj. faze u kqoj smqa postse najveCu mjednost I,;
c) ima vrijednost :.

cM

1
f
(23-8)
n=-=--.
pT p
Na taj naW brn'na wrtnje remlzirqdq magnetskbg napona ovisi samo ofiekvenciji (f) struje kcjom se napaja stator i o broju pari polma stroja (p).
4. RezultirajuCi magnetski napon odrZ~vau vrtnji stalnu a m p k d u , koja je
1,5 puta v e h od amplitude pulsiiajukeg magnetskog napona jedne faze V+ U
skladu s izrazom (23-6) jest: V d = 1,8 I N &. Iz toga slijedi:
3
(23-9)
V, =-Vd=
2,7 I N $ .
2
Svi gornji izvodi mogu se bez t d & o h izraditi i analitiEki.

=2

gdje je V, magnetski napon stvoren fazama A X, B Y i C Z duf osi a a.

U skladu s uvjetom jest V A =~ VmA;magnetski naponi Vsral i VcIal, zbog toga
Sto je os a -a pomaknuta s obzirom na osi b b i c c za 120" i 240, su:
VBU = VB[~]
sin (90"-120")
Vm = Fcrcl
sin (90'-2407

- -1 VmA( 2

i-)

1 VmA,
=-

Najjednostavnije je da se odabere onaj trenutak kada struja u jednoj fazi postigne

maksimum ,I, , jer se u tom sluEaju os rezultirajuieg magnetskog napona statma
podudma s osi te faze (vidi sliku 23-7a i izvod u 5 23-5B). To nam omogukava da razmatranje svih rriju faza zamijenifno razmaaanjem jedne faze, i to bd one u KoJoj je
s t r i a postigla maksimum.

GLA VA DVADESET ~ E T V R T A

REAKCIJA SINHRONOG STROJA

24-1. OpEi pojmovi o reakciji sinhronog stroja

SI. 24-1. Shema namota statora trofaznog generatora i dijagram

induciranih napona

Sve dok uzbudeni sinhroni stroj radi u praznom hodu, tj. dok je struja statora
I = 0,u stroju postoji samo jedan osnovni magnetski napon rotora i njemu pripadno

24-3. Reakcija sinhronog generatora u ovisnosti o vrsti opteredenja

osnovno magnetsko polje. Pri opterekenju,struja u statoru stvara magnetski napon

statora, koji uzajamno djeluje sa magnetskim naponom rotora i snaino i svestrano
utjeEe na rad stroja. Stvarno, reakcija kotve (za razliku ad istosmjernih strojeva,
kotva ili armatura sinhronog stroja nalazi se na statoru), zajcdno s osnovnim magnetskim naponom, obrazuje rezultirajute polje stroja, koje se od osnovnog razlikuje kako
po velitini, tako i po obliku krivulje polja. To utjefe na velitinu i oblik krivulje napona
induciranog u stroju, a samim tim i na Eitav niz drugih velitina direktno ili posredno
ovisnih o toj osnovnoj velifini.
Pri proubvanju reakcije (kotve) irnat temo u vidu samo prve harmonike nuzgnetskog napona statora i rotma. Pri tom kemo u poretku razmatrati reakciju u trofaznom stroju u kojem su uvjeti uzajamnog djelovanja niagnetskih napona relativno
jednostavniji, a zatim kemo pokazati karakteristifne osobine reakcije jednofaznog
stroja.

Razlikujerno tri granifna slutaja reakcije generatora koji je opterekn: a) Eistim

djelatnim opterekenjem, b) Eistim induktivnim opterekenjem i C) fistim kapacitivnim opterekenjem. Pod djelatnim opteretenjern razurnijevat Cemo takvo, kada se
inducirani napon E, i stmja I podudaraju u fazi, a kut $ medu njima jednak je nuli;
u drugom slutaju struja I zaostaje iza E, za 90, a kut = 90"; u trekem slukju
struja I prethodi naponu E, za 90, a kut je $ = - 90. RazmotrivSi reakcije kotve
u svakom od tih granitnih sluEajeva, mofemo utvrditi njeno djelovanje u stvarnom
slubju, kada je generator optereken mjdovitim opteretenjem.
A. Reakcija pri djelatnom opterebenju generatora. U skladu s navodima
u 24-2, na slici 24-2a pokazana je samo jedna faza, koja se zbog jednostavnosti
sastoji od jednog ekvivalentnog svitka a-x. Ako se taj svitak u tom trenutku nalazi
(J

24-2. Uzajamno djelovanje magnetskih napona rotora i statora u

trofaznom stroju
Pretpostavimo da je sinhroni generator doveden u normalnu brzinu vrtnje,
uzbuden i jednoliko optereken (slika 24-la). Pri odabranorn smjeru vrtnje naponi
inducirani u narnotu statora redaju se ovako: EA, EBi EG(slika 24-lb). U tom poretku niZu se i struje IA,IBi IC,Sto odgovara redoslijedu struja na slici 23-7.
Za jedan pun period .T rotor sa slike 24-la pomakne se za 2 T; za to se vrijeme
magnetski napon statora sa slike 23-7 premjesti u istom pravcu slijeva nadesno za
isti razmak 2 T. Taj zakljubk rnoiemo uopfiti za slutaj bilo kojeg simetritnog optereCenja: u simetriEno optereienom trofamom stroju magnetski napon statora okrec'e
se u doin smjevu brzinom kao i rotm ili, kako se zbog kratkoCe govori, sinhrono s njime.
U tim uvjetirna moZemo smatrati da su oba rnagnetska napona nepomitna jedan
u odnosu na drugi, i stoga moiemo reakciju razmatrati u bilo kojem trenutku.

T
I

'

a)
SI. 24-2. Reakcija kotve sinhronog generatora pri aktivnom optereknju

na osi polova, u njemu Ce se inducirati napon maksirnalne vrijednosti Em. Smjer tog
induciranog napona odreduje se uobifajenim pravilom desne ruke, uz uvjet da palac
~okazujeu smjeru gibanja vodicir u odnosu na magnetsko polje (tj. pri nepomienom
vodieu i rotirajucem rotoru da pokazuje u smjeru suprotnom vrtnji vodiEa). Pod
fisto djelatnim opteret~njemstruja u svitku postiie rnaksimum istovremeno kad i
inducirani napon (slika 24-2b). Vidimo da je magnetsko polje, stvoreno tom strujom,
wltjereno poprec'no u odnosu nu osnovno polje, a pri tom na nailazeim kraju pola ono
oslabljuje osnovno polje, a na odlazec'em ga pojaZava.
Takvo polje i takw odgovarajuCu reakciju kotve nazivarno poprehim. Pojava
odgovara reakciji kotve u generatoru istosmjerne struje, kada su Eetkice poloiene u
neutralnoj osi.

I' >!
, . i,

! ,v.:,
, '.
I

.'

I
1

il

.!

I 1,

Ukoliko prilikom razmatranja reakcije kotve imamo u vidu samo prve harmonike magnetskog napona, magnetski se napon ipolje polova prikazuju na sQci 24-2a
sinusoidom I , a magnetski napon kotve sinusoidom 2. Sto se tiEe polja kotve, ono
ovisi o tome da li generator imade rotor sa neistaknutim ili s istaknutim polovima.
U prvom sluhju je raspor d u i oboda statora svuda isti, ti. 6 = const. Aka zanemarimo otpor ieljeza u odnosu na otpor raspora, moiemo smatrati da je krivulja 2 magnetskog napona kotve -istovremeno i krivulja magnetske indukcije kotve u rasporu.
U strojevima s istaknutim polovima magnetski je otpor R,,,
medu polovima znatno veti od otpora pod polovima. Zato se u krivulji indukcije kotve pojavljaju udubljenja koja odgovaraju meduprostorima medu polovima; krivulja magnetske indukcije
u vezi s tirn slutajem prikazana je na slici 24-2a krivuljom 3. Udubljenja na krivulji
3 pokazuju da Ce pri zadanom magnetskom naponu reakcije kotve tok reakcije kotve
0,stroja s istaknutim polovima biti manji od toka stroja sa neistaknutimpolovima.
Da bismo proraeunali to smanjenje, promatrajmo stroj s istaknutim polovima
kao stroj sa neistaknutim, ali s odgovarajube smanjenim poprehim magnetskim
naponom reakcije kotve. Dogovorno Cerno oznaEiti sve sinusne magnetske napone
njihovim amplitudama, a radi kratkoCe demo ispustiti indeks nz. Neka je V,, arnplituda magnetskog napona poprefne reakcije kotve stroja sa neistaknutim polovima
(slika 24-2). Tada se smanjenje tog magnetskog napona strnja s istaknutim polovima
uzirna u obzir posredstvom koeficijenta poprecite reakcije kotve k,. Na taj naEin u
stroju s isiaknutim polovima imamo :
vail Veq.
(24-i)

I"

: i'
,L

i(

:. /I
I

:I

'jl

il

:I:.

i:!l.
!1

11'

,!
:I

aI

. .

Vrijednost koeficijenta k, zavisi uglavnom od koeficijenta a' = b'1.r. $to je

manji a',to veda su udubljenja meda polovima i to manji je koeficijent k,: Za uobifajene vrijednosti a' = 0,6 ...4 7 , izriosi koeficijent kg = 0,4...4 5 .
B. Reakcija pki posve induktivnom ili kapacitivom opteretenju generatora ((J = & 90"). Pri posve indiiktivnom opterete~justruja I postiie maksimum
Eetvrt periode poslije dosega maksimuma E. (slika 24-3b), tj. nakon zakreta rotora
iz polo2aja na slici 24-2a z a 90" u smjeru njegove vrtnje. U tom je sluhju os polja
kotve usmjerena suprotno osi polova, tj. pri induktivnom optereienju reakcija kotve
sinhronog generatora imade uzduzno-razmngnetizirajaj& karakter (slika 24-3a).
Kapacitivno opterekenje je sluEaj suprotan prethodnome, pa zato pri kapacitivnom opterec'enju reakcije katve sinhronog generatora imade uzduzno-magnetizirajuCi
karakter (slike 24-4a i b).
Isto kao na slici 24-2a, magnetski naponi polova prikazani su sinusoidom I,
a magnetski naponi reakcije kotve sinusoidom 2. T e iste krivulje prikazuju i raspodjelu polja reakcije kotve u.rasporu stroja sa neistaknutirn polovima; u strojevima sa

istaknutim polovima u krivulji indukcije reakcije kotve javljaju se udubljenja prikazana debelim crtama. No pri jalovom (reaktivnom) opteretenju ta su udubljenja
znatno manja nego pri djelamom opt~rekenju.RasudujuCi isto kaoi ranije, dobivamo:
(24-2)
VAd = kd Vcd,
gdje je Vd amplituda magnetskog napona uzduine reakcije kotve stroja sa neistaknutim polovima; Vh je isto za stroj s istaknutim polovima; kd koeficijent uzdufne
reakcije kotve, tija je srednja vrijednost kd = 0,85.

aJ

S1. 24-3. Reakcija kowe sinhronog generatora

pri Cisto induktimom opteretenju

S1. 24-4. Reakcija kotve sinhronog generatora

pri Eisto kapacitivnom optereeenju

24-4. Reakcija pri kombiniranom opterefenju

U opCem sluEaju struja I fazno je pomalcnuta prema induciranom naponu Eo
za neki kut (J, koji se nalazi u granicama od
90" do - 90". Uzajamno djelovanje
magnetskih napona polova V, i reakcije kotve V , moie se razjasniti pomobu vektorskog dijagrama na slicj 24-5. Ovdje je OA vektor magnetskog napona Voili u odgovaraiuCem mierilu vektor osnovnog toka a,.Vektor napona Ed zaostaje iza vektora

tika' @, za

90'.

Urmimo slutaj kada struja generatora I fazno zaostaje iza induciranog napona
E. za kut 4.Ako promijenimo mjerilo moiemo smatrati da vektor OC predstavlja

S1. 24-5. Rastavljanje magnetskog napona

na uzddnu i popreEnu komponentu

magnetski napon reakcije kotve Va stvoren strujom I. Da olakSamo izuEavanje

medusobnog djelovanja magnetskih napona Vo i Va, posljednji ralaiemo u dvije
komponente; a) poprehi magnetski napon reakGe kotve Va, i b) uzduzni magnetski
napon reakciie kotve Vd. Ako imamo u vidu stroj sa istaknutim polovima, onda je,
kako slijedi iz dijagrama na slici 24-5:

+,

Vm = kg Vo COS
(24-3a)
Vd = kd Va sin 4.
(24-3b)
Pri stroju sa neistaknutim polovima jest k, = kd = 1. Isto takvo razlaganje
magnetskog napona reakcije kotve moiemo naEiniti i onda kada struja I fazno pret-,
hodi induciranom naponu Eo (na slici 24-5 taj je sluEaj prikazan isprekidanom
linijom desno). Lako zapaiamo da kada struja generatora I zaostaje u fazi iza induciranog napona Eo, tada magnetski napon Vd razmagnetizira stroj, a kada mu
struja prethodi, onda magnetski napon Vad, naprotiv, magnetizira stroj.

okretnih polja, podudaraju, oili nanl daju amplitudu pulsirajuCeg polja OA ili OA'.
Pri zaltretu okretnih magnetskih napona za bilo koji kut rezultirajuii magnetski
napon se postepeno smanjuje, zadriavajuii smjer vektora OA; pri razmaku okretnih
magnetskih napona za kut 90" rezultirajuti magnetski napon jedllak je nuli. U daljnjoj rotaciji magnetskih napona slika se ponavlja, ali ispod osi apscise.
Magnetski napon koji se okreCe u istom smjeru i istom tom brzinom vrtnje
n kao i rotor, nepomifan je u odnosu na rotor i uzajamno djeluje s njegovim magnetskim napoilom na ilaEin uobii-ajen za trofazne strojeve. Na osnow toga taj magnetski
napon nazivamo magnetski napon koji sinhrono rotira.
Drugi magnetski napon, nazvan protusinhroni, okreCe se u odnosu na rotor
dvostrukoill brzinom vrtnje 272 i inducira u namotu rotora i jezgrama polova struje
dvostruke frekvencije 2f. U ilamotu rotora struja dvostruke frekvencije izf superponira se istosmjernoj struji uzbude i , (slika 24-7), a posljedica toga je poveCanje efektime vrijednosti struje u namotu rotora (srednja vrijednost struje u namotu rotora
ne mijenja se).

24-5. Reakcija jednofaznog stroja

Jednofazni reiim rada moguC je u trofaznom generatoru pri jednofaznom kratkom spoju ili uopCe pri nesimetritnom optereienju generatora. U tom sluEaju namot
kotve stvara magnetski napon, nepomiEan u psostoru i pulsiraju8 po vremenu
(slika 23-5), koji stupa u uzajarnno djelovanje s magnetskim naponom rotora koji
rotira brzinom vrmje n.
Da bismo proratunali to medusobno djelovanje, pulsirajubi magnztski napon
razlabmo na dva rotirajuta magnetska napona; pri tom svaki od tih magnetskih napona imade amplitudu jednaku polovini amplitude pulsirajuieg magnetskog napona,
ali se jedan od njih vrti brzinom n =f / p na jednu stranu, na primjer u smjeru vrtnje
rotora, a drugi istom brzinom n =f / p na suprotnu stmnu.
Da to pokaiemo, prikaiimo pulsirajuti magnetski napon vertikalnim vektorom
s amplitudom OA (slika 24-6). U slijedeCim trenucirna vektor magnetskog napona
umanjivati Ce se do vrijednosti OB, OC itd., proCi Ce kroz nulu, postiCi negativnu
amplitudu OA', a zatim Ce se poEeti smanjivati, opet Ce proCi kroz nulu itd. Rastavimo vektor OA na dva po veliEini jednaka vektora OC i zavrtimo ih jednakim brzinama, ali u suprotnim smjerovima. Kad se vektori, koji predstavljaju amplitude

S1. 24-7. Krivulje struja u namotu rotora

kada postoji protu-sinhrono polje

SI. 24-8. PriguSivaE: a) priguSivaE umetnut u

polni nastavak; b) spajanje Sipki prignSivai-a

BuduCi da zagrijavanje ovisi o efektivnoj vrijednosti struje, ove struje uzrokuju

dodatne gubitlze, i prema tome dopunsko zagrijavanje namota rotora. Struje inducirane u ieljezu rotora takoder izazivaju njegovo dodamo zagrijavanje. Pored toga
struja izf moie sa svoje strane stvoriti u namotu statora viSe harmonike induciranog
napona i time izoblititi krivulju induciranog napona stroja.
Iz navedenoga slijedi da djelovanje protusinhronog magnetskog napona svakako
treba prigugiti. U tu svrhu upotrebljavaju se priguSivaEi naEinjeni od bakrenih,
mjedenih ili bronEanih Stapova, koji se umeCu u polne nastavke strojeva s istaknutim polovima i kratko spajaju na Eeonim stranama (slika 24-8).
U stroju sa cilindritkim rotorom ulogu tih 6pki vrSe vijenac rotora i nletalni
klinovi, kojima je prihrSCen uzbudni ilamot u utorima. Pri protusinhronom magnetskom naponu namot priguSivaEa igra ulogu sekundarnog namota kratko spojenog
transformatora. Znamo da se u kratkom spoju transformatora primarni i sekundarni
magnetski napon gotovo uravnoteZuju ( 13-2). Preostaje vrlo mali rezultirajuii
magnetski napon koji ne moie odluEno utjecati na rad strofa; ako je priguiivai:
ispravno proraEunat protusinhrono polje priguSuje se za 80. . .85%.
24-6. Induktivni otpor rasipanja

S1. 24-6. Rastavljanje pulsirajukeg magnetskog

napona na dva rotaciona

Ranije smo govorili ( 23-1) da struje koje teku namotom kotve ne stvaraju
samo polje reakcije kotve, veC i polja koja ne dopiru do rotora, a nazivamo ih rasipanim magnetskim poljima .

Razlikujemo :
a) utorsko rasipanje, prikazano na slici 24-9 sa pet silnica;
b) rasipanje zubi, pokazano na istoj slici sa dvije silnice;
c ) rasipanje Eeonih dzjelwa, Bt? na slici nije prikazano.
Silnice rasipanja utora i zubi djelomiEno prolaze kroz ieljezo zupca, a djelom i h o kroz utor. Obitno je magnetski otpor Zeljeza zupca. vrlo malen u usporedbi
s odgovarajuCim otporonl utora. Na osnovu toga mo~emoraeunati samo s 6tporom
utora, ti. sredine sa stalnom mametskom ~ermeabilnoSCu,iednakom ~ermeabilnosti
zraka. Rasipane silnice oko 5eoGh dijelovi prolaze prakti~kisamo kroz zrak.

predstavlja induktivni otpor r&anja. Fazno inducirani napon E, zaostaje za tokom

O,, a prema tome i za strujom I za kut 90".
Obi&lo Xr sinhronih strojeva nije izraien u omima nego u takozvanim relativnim jedinicama ili dzjelmima jedinice. Zato treba odrediti indudrani napon rasipanja
uz nominalnu struju i svesti ga na nominalni napon (sve velicine odnose se na fazu).
Na taj je na& relatimi induktivni otpor rasipanja, oznaren malim slovom x3 :
x,=-,

xs %
Unf

u sinhronim generatorima je xr = 0,lO. .0,14.

S1.24-9. Polja rasipanja u utorskom

dijelu namota statora
Rasipani magnetski tok pulsira frekvencijom f struje, koja t e h kroz namote
statora, i inducira napon rasipanja E,. Pri odredivanju E, polazimo od one iste
veliEine reducirane magnetske vodljivosti A' kao i pri odredivanju napona samoindukcije eL u 5-9. U skladu s izrazom (5-8a), rasipani magnetski tok 0 , stvoren
strujom i, koja protjere kroz svitak od N, zavoja du2ine aktivne strane I (slika 5-6),
iznosi :
0 , = 21A1N,i.
Smatrat Cemo da se struja i mijenja sinusno s vremenom, tj. i -= I, sin a t . Tada i.e
po zakonu elektromagnetske indukcije trenutna vrijednost induciranog napona rasipanja svitka sa N, zavoja biti :

Ako se fami namot sastoji od pq serijski spojenih svitaka, onda, prelazeti na

efektivnu vrijednost induciranog napona rasipanja, dobivamo po fazi:

E,=2.2xfpqNs21A'I= I X , ,

(24-4)

gdje:

Xs=4zfpqN:IA'

(24-5j

(24-6)

25-2. Osnovni dijagram napona

GLA VA DVADESET PETA

Pri konstrukciji osnovnog dijagrama (Blondelov dijagram), uzduzne i poprehe

i @, i rasipani tok 0, ramatramo kao da
magnetske tokove reakcije kotve
svaki od tih tokova sudjely'e nezavisno od osnovnog toka @ , i da inducira u namotu
statora odgovarajuki napon. Tako imamo: napon Eo koji inducira tok @, i napone
Ed, Ea4,E, koje induciraju tokovi sad, aoq
i a,.K tim induciranim naponha
moramo pribrojiti jog napon djelatnog otpora En, pa zatim geometrijskim zbrajanjem
svih induciranih napona dobivamo napon na stezaljkama generatora U .
Najprije Cemo objasniti naGn konstruiranja dijagrama, i pri tome smatrati da
su nam poznati svi njegovi elementi, a zatim Cemo preurediti dijagram i pokazati
kako se odreduju ti elementi.

DIJAGRAMI I PARAMETRI SINHRONOG GENERATORA

25-1. Promjena napona pri optereCenju
Jedna od vainijih veli6na koja odreduje rad generatora jest promjena napona

na njegovim stezaljkama AU, nastala prilikom promjene opterekenja generatora.

Ako smatramo da su brzina vrtnje generatora i Struja njegove uzbude zadane (n =
konst, i = const), napon Ce se mijenjati pod utjecajem: 1) reakcije kotve, koja mijenja osnovni magnetski tok stroja; 2) rasipanog toka u statoru i 3) djelatnog otpora
namota statora. Posljednji uzrok, u usporedbi sa dva prva, obitno je veoma malen i
zato ga test0 zanemarujemo.
Ako nije posebno napomenuto, pod promjenom napona razumijeva se nominalna
promjena napona.
Prema standardu GOSTl83-55, nominalnom promjenom napona naziva se promjenu napona na stezaljkama sinhronog generatora, odvojenog od dmgih generatora u radu,
pri promjeni optereienja od mminalnog do nule i uz uvjet da brzina vrtnje stroja i
stvuja njegove uzbude ostaju nepromtj;enjeni.
-.
Promjena napona (relativna) izraiava se u dijelovima nominalnog napona generatora ili u procentima, tj. :

VeliEina Au, odreduje se tehniekim uvjetima, ali obiEno nastojimo da bude

hu,< 30. . .50%.

U pognnu, pri trenutnom rasterekenju, brzina generatora Eesto Ce narasti; ako

se na istoj osovini nalazi i uzbudnik, poveCat ce se istovremeno i uzbudna struja.
Oba ta faktora mogu za sobom povuCi promjenu napona, koji prelazi predvidene
norme.
Pitanja vezana s promjenama napona sinhronog generatora izuEavaju se i rjeSavaju pomoCu vektorskih dijagrama. Pri tom ne srnijemo zaboraviti da se vektorskim dijagramima prikazuju samo prvi harmonici promjenljivih velitina, tj. vektorski
dijagram ne daje savrSeno taEnu sliku promjene napona sinhronog generatora. Ipak
je on va2an, jer daje rezultate koji se gotovo podudaraju sa stvarnim.
Ovdje Cemo razmotriti: 1) osnovni dijagram napona; 2) preuredeni; 3) pojednostavljeni i 4) praktitni.

S1. 25-1. Osnovni dijagram napona pri

6> 0

Usmjerimo vektor struje I vertikalno prema gore (slika 25-1). Neka vektoru
induciranog napona Eo == OA, koji stvara osnovni tok a,,prethodi vektor svuje I
za kut $. Rastavimo vektor struje I na ove komponente: djelatnu I , = I cos = O a
i induktivnu Id = I sin $ = Ob. Prva stvara popreEd magnetski napon reakcije
kotve Vw i, prerna tome, magnetski tok 0, koji se u fazi podudara sa strujom
I, = Oa. Druga komponenta struje stvara u e u f n i magnetski napon reakcije kotve
Vd i prema tome tok 0 , koji se u fazi podudara sa strujom Id = Ob. Tokovi
an,i
induciraju napone En, i Ed, od kojih svaki zaostaje za 90" za odgovaraj u C i tokom i prerna tome za odgoyarajubm komponentom struje.
Rasipani tok @, stvoren je strujbm I i podudara se s njom u fazi. Inducirani
napon rasipanja E, zaostaje za @, i prema tome za strujom I za 90".
Inducjrani napon djelatnog otpora En stvara se strujom I i s njom je u protufazi.
Slaganjem svih gore navedenih napona u odgovarajuCem poretku, koji je pokazan na slici 25-1, dobivamo napon na stezaljkama generatora U = OK koji prethodi
struii I za kut cp, odreden karakterom opterebenje u vanjskom krugu generatora.
Osnovni dijagram napona omogukava da se uzmu u obzir svi glavni faktori koji
odreduju napon sinhronog generatora, u njihovom medusobnom odnosu. No savremena teorija sinhionih strojeva koristi se nizom parametra, a za njihovo obrazloZenje
morarno preurediti osnovni dijagram induciranih napona.

25-4. Odredivanje promjene napona Au

25-3. Preuredeni dijagram napona

BuduCi da napone E,, i Eadinduciraju tokovi a,,i Qad s ~ o r e n istrujama

I, i Id,moiemo napone izraziti analogno induciranom naponu E, transformatora
( 13-2):

Eag= -jIqXaq= -j I cos (I, X,,,

E d = -jI,iX,,d = -jl sin (I, Xd.

(25-2a)

(25-2b)
Ovdje su X,, i X d indzrktivni otpori poprehe i uzduZne reakcije kotve, ekvivalentne
po svome djelovanju magnetskim tokovima reakcije kotve Q,, i Qad.
Rastavimo inducirani napon E, = CD (slika 25-1) na dvije komponente:
Cm = B M u smjeru napona Eoi Dm u okomitom smjeru. BuduCi da je kut CDM =
= +,imajuii u vidu samo apsolutne vrijednosti, dobivamo:

Smatramo li da su parametri Xd i X, zadani, moiemo koristiti preuredeni

dijagram induciranih napona za odredivanje relativne promjene napona Au.
Neka je zadan neki, na primjer nominalni , r e k rada generatora, odreden
naponom UX,strujom I, i faktorom snage cos cp. Konstrukcija preuredenog dijagrama napona izvodi se na ovaj naEin: Na os ordinatu smjestimo vektor struje I
(slika 25-3). Pod kutom cp vodimo vektor napona U = OD. Zatim moramo konstruirati vektore induciranih napona E, i Ed. No buduCi da polazimo od zadanog
napona U, prikladnije je da ne govorimo o naponima E, i Ed, vet o komponentama
napona koji se uravnoteiuju s tim naponima. U tom sluhju moramo vektore E,
i Edpreorijentirati u suprotan smjer, ali ne mijenjajuCi njihovu vrijednost, tj. imamo:
Glavna teSkoCa sastoji se u tome Sto ne znamo kut (I, i prema tome ne znamo kako
moramo postaviti oba vektora.

mnD = E, cos (I, = I X, cos (I, = I, X,.

Konafno su:

+
+

+
+

AM = A B
BM -- IdXad IdX, = I d (Xad XI) = IdXd = Ed (25-3)
M D = Mm mD = I,X,,
I,X, = I, (X,,
X,) = I,X, = E,.
(25-4)
Dijagram sa slike 25-1 preureduje se onako kako je pokazano na slici 25-2aJ
gdje je djelatni otpor namota statora R, radi njegove sikusnosti zanemaren.
Velifine X,d
X, = Xd i Xag 4-X, = X, nazivamo sinhronim reaktamrcijarna (induktiunim otporima) stroja po uzduZnoj i poprehoj osi ili, kraie, uzduinim i
poprehim sinhronim reaktancijama stroja. One spadaju medu vaZnije parametre
stroja i takoder se, kao i X,, obifno izraiavaju u tzv. relativnim jedinicama (vidi
24-6).

S1. 25-3. Konstrukcija preuredenog dijagrama napona

Da bismo zaobisli tu teikotu, pretpostavimo da nam je kut (I poznat, a samim

time zadan i poloiaj vektora E,, E, i Ed. Nacrtajmo iz taEke D pravac okomit na
vektor struje I do presjeciSta s produZenjem vektora E, u tatki N. BuduCi da je kut
N D M = (I, to je:

ND=--Eq
COS (I,

S1. 25-2. Preuredeni dijagram napona

Za slutaj kapacitivnog opteretenja preuredeni dijagram induciranih napona

nacrtan je na slici 25-2b. Vidimo da je u tom slufaju napon Ed = A M usmjeren
suglasno s naponom E,, dok je na slici 25-2a usmjeren suprotno. T o se objgnjava.
time Ito pri induktivnom opterekenju uzduini inducirani napon reakcije kotve
razmagnetizira generator, a pri kapacitivnom ga magnetizira.

- Icos xg
COS (I

zx-.

StTuja I i reaktancija X, poznati su nam iz uvjeta konstrukcije dijagrama. Odatle

i proistjete n a b konstrukcije dijagrama nakon konstrukcije vektora napona OD =
= U, i to: kroz taPku D povuEemo pravac okomit na vektor struje I i na njemu
oznatimo odsjeEak DN = IX,; taEka N odreduje polohj vektora E, i prema tome
kut (I; spustimo iz tatke D okomicu DM na zraku O N i dobivamo - E, =
=jIX, cos (I; od tatke M nanosimo odsjdak M A = - Ed = lZXd sin (I i time odredujemo inducirani napon Eo= O A , nakon Eega se relativna promjena napona Au
odreduje pomotu izraza (25-1).
25-5. Analiza dijagrama napona

Pri konstrukciji dijagrama induciranih napona smatrali smo da su nam zadani

svi njegovi elementi. Sada kemo pokazati kako ih mo2emo odrediti, kada raspolagemo
s neophodnim karakteristikama generatora. Najznabjnjje su: a) karakteristika p m -

nog hoda; b) karakteristika trofaznog kratkog spoja; c) karakteristika induktivnog

optereienja.
A. Karakteristika praznog hoda. To je zavisnost E, = U,
f (i,) pri
f = konst (n = konst) i I = 0.
Snimanje karakteristike praznog hoda sinhronog generatora provodi se pralitifki isto kao i ono za istosmj'erni generator. BuduCi da su magnetski sistemi oba
stroja slifni, i njihove karakteristike praznog hoda slicna su oblika i jednakog smisla
(S 7-7).
Suvremeni sinhroni generatori imadu tzv. normalnu karakteristikzc praznog
hoda, izrafenu u relativnim jedinicarna (slika 25-4). Pri tome se za jedinicu napona
uzima norninalni napon U,, a za jedinicu uzbudne struje takvu vrijednost struje i,
koja u praznom hodu stvara jedinicu napona, tj. U, -= U,. OdgovarajuCi brojfani
podaci kojima je odredena normalna karakteristika praznog hoda navedeni su u
tablici 25-1 u relativnim jedinicama.

25-5b) i prema tome stvara sumo uzddno rannagnetizirajuCu reakciju h t v e Vd,

kojoj odgovara uzduZno razmagnetizirajuti tok reakcije kotve Qjdi inducirani napon reakcije kotve Ead = -j I k X d .
Pored toga postoje joi rasipani tok a , i njime inducirani napon rasipanja
E; = -j Ik Xs. IZ toga slijedi da dijagram napona pri kratkom spoju sinhronog
ima fiktivan karakter, jer
generatora dobiva oblik pokazan na slici 25-58. Tok
u jednoj jezgri ne mogu istovremeno postojati dva suprotno usmjerena toka Do
i ad.Obrnuto, tok a , koji iznosi otprilike 10...15% od a , , realno postoji.
Zato je pri kratkom spoju sinhroni generator veoma slabo zasiien pa karakteristika
kratkog spoja ima oblik pravca, koji p r a k t i a prolazi kioz poEetak koordinata (slika 25-6).

Tablica 25-1
Normalna karakteristika praznog hoda

Struja uzbude i,

I0l

0,s

1,O

15

2,O

2,s

Inducirani napon E,= U ,

Prorarun stroja prema normalnoj karakteristici daje dovoljno iskoriitenje aktivnog ieljeza i promjenu napona u granicama norme, a ne zahtijeva suviie velik
magnetski napon uzbude.

rn

lux

S1. 25-6. Odredivanje Xd i kvkr

C. Odredivanje nezasidene vrijednosd uzduine sinhrone reaktancije Xd. IZdijagrama napona na slici 25-58 slijedi da je:
Eo = I k Xad I k Xr = I k Xd,
odakle je:
x d = %I k.
(25-5)

S1. 25-4. Normalna karakteristika

praznog hoda

S1. 25-5. Shema i dijagram napona pri trofaznom kratkom spoju sinhronog generatora

B. Karakteristika trofaznog kratkog spoja. Karakteristika kratkog spoja

predstavlja ovisnost I k = f (i,) pri f = const i U = 0. Pokus trofaznog kratkog
spoja provodi se po sherni na slici 25-5a. BuduCi da je djelatni otpor namota statora
relativno vrlo malen, kratko spojeni sinhroni stroj praktic'ki je posve induktivan
otpw. Zato struja kratkog spoja I k zaostaje za naponom E, za kut ( J ~ z 90" (slika

Za zadanu vrijednost uzbudne struje i, inducirani napon Eo odreduje se iz karakteristike praznog hoda, a struja Ik iz karakteristike kratkog spoja. No u kratkom
spoju Lljezo generatora nije zasiteno. Zato se pri odredivanju E,, morarno koristiti bilo potetnim ravnim nezasitenim dijelom karakteristike kratkog spoja, biio
(pri jaEim strujama kratkog spoja) proddenim ravnirn dijelom karakteristike praznog
hoda. Na slici 25-6 prikazana je karakteristika praznog hoda i karakteristika kratkog
spoja; nezasikeni dio karakteristike praznog hoda' predstavljen je dijelom OD, a
njen produieni rami dio produienje je dijela OD, &to je nacrtano isprekidanom
linijom OB. Za (jedinihu) uzbudnu struju & = OK imarno E,' = K B (a ne KG
prema stvarnoj karakteristici praznog hoda) i Ik = KH. Na taj je natin:
Xd = E,'/ Ik = KB / KH.
Vrijednost Xd dobivenu iz produZene karakteristike praznog hoda i karakteristike kratkog spoja nazivamo nezasiCmm.

D. Omjer kratkog spoja. Za i,, = OK r\ 1 (znak & oznaEuje ,,odgovara")

imamo produiene karakteristike praznog hoda E,' = KB, a iz karakteristike kratkog
spoja struju Zkl = KH. PomoCu izmjerenih E,' i Zkl moiemo odrediti uzduinu
sinhronu reaktanciju Xd u relativnim jedinicama:

E ' I"
I ~UIn

E,'

urn

--c o

kOkr'
Ovdje je Co = E;' /Unkonstanta koja predstavlja omjer napona prema produieno
1, a omjer koks =
i stvarnoj karakteristici praznog hoda pri uzbudnoj struji i,
= zkl/zn koeficijent nazvan omjer kratkog spoja.
Koeficijent $k, prikladnije je izraziti u drugom obliku. Za to je dovoljno iz
karakteristike kratkog spoja odrediti struju ink = OM za struju kratkog spoja Ik=
= Ing 1 = ML. Tada iz slitnosti trokuta OKH i OML jmamo:
Ikl/zn

-&A=+?,

kr-

In

(2 5-7)

tj. omjer kratkog spoja izraZava se omjerom scruje uzbude &, koja odgovara nominalnom naponu u praznom hodu, prema struji uzbude ik koja odgovara nominalnoj

struji u trofaznom kratkorn spoju.

Velitiia kokr znamo utjere na dimenzije stroja i odreduje stepen stabilnosti
paralelnog rada sinhronog generatora.
Brojbne vrijednosti Rob navedene su u tablici 25-2.
E. Odredivanje vrijednosti z a s i h n e Xd. Karakteristika induktivnog
opterefenja. Pri opterekenju je ieljezo stroja zasiteno i vrijednost Xd manja je
od nezasieene vrijednosti Xd dobivene iz pokusa kratkog spoja. Zato vektorski
dijagram induciranih napona moie dati pravilne vrijednosti promjene napona AU
samo u tom slufaju ako se koristimo zasiienom vrijednottu Xd. Pri odredivanju
zasitene vrijednosti snirna se karakteristika praznog hoda (krivulja 1 na slici 25-7a)
i karakrerktika jalovog opcereienja, koja predstavlja ovisnost U = f (t;) uz I =
= konst, na prirnjer I = In,f = const i cos (p Z O0 (krivulja 2 na slici 25-7a).
Pri snirnanju karakteristike jalovog induktivnog opterekenja generator se m o k opteretiti drugim sinhronirn strojem prikladne snage, koji se koristi kao tisti induktivitet.
u
A l

Uzmimo na karakteristici opereienja taEku C, koja odgovara U = Uni uzbudnoj struji i, -- O A ; inducirani napon En koji odgovara toj struji, nalazi se iz karakteristike praznog hoda i odreduje seodsjeEkom d B . Konstruiramo li dijagrarn napona za taj sluEaj (slika 25-76), vidimo da je E, = Un In Xd ili AB = AC
+ In Xd, odakle je:
A B - A C - BC

Xd =

--

In

In

Vrijednost Xd dobivena iz jednadibe (25-8) odgovara zasitenom stroju. OdredivSi

niz vrijednosti Xd za razne jakosti struja i,, (na slici 25-7 pokazana je vrijednost
Xd za in = OA'), moiemo nacrtati ovisnost Xd = f (&) (krivulja 3) i upotrijebiti
je za odredivanje AU.
F. Odredivanje induktivnog otpora X, iz karakteristirnog trokuta.
Cesto je pokljno odijeliti iz sume Xd = Xd f X, ili Xn= Xaq X, [izrazi
(25-3) i (25-4)] induktivni otpor rasipanja statora X, u obliku odvojenog parametra. T o se moie uEiniti pomoku tzv. kurakteristic'nog trokuta, za tiju konstrukciju
moramo imati: a) karakteristiku praznog hoda, b) karakteristiku trofaznog kratkog
spoja i c) karakteristiku jalovog induktivnog opterekenja za neku struju, na primjer
Z = I, (krivulje 1, 2, 3 na slici 25-8).

S1. 25-8. Konstrukcija karakteristitnog trokuta

Kada je otpor X, poznat, karakteristihi trokut mo2erno nacrtati na ovaj natin:

IZkarakteristike kratkog spoja nademo uzbudnu struju &k = OA, koja odgovara
struji In = Ik.Struja id sastoji se od a) s m j e &, neophodne za uravnoteienje
reakcije kotve koja uzddno razmagnetizira, a tvori je struja Zk = I,,, i b) struje i,

S1. 25-7. Odredivanie Xd po karakteristici praznog hoda i karakteristici

induktivnog optereeenja

neophodne za stvaranje .induciranja napona E, = I, X, (djelatni otpor namota

statora zanemarujemo). Ako je u odabranom mjer'iiu za napon FD = E,, onda je
iz karakteristike praznog hoda i, = OD; tada je AD =.,i Trokut ADP sa stranicama AD = i, i FD = Eot r b n i je karakteristitni trokut.
BuduCi da je otpor X, obiEno nepoznat, za njegovo odredivanje koristimo karakteristiku jalovog opterekenja. Znamo da pri crtanju te karakteristike generator
ima, isto kao i u kratkom spoju, praktitki samo reakciju kotve koja uzduino razmagnetizira. Zato Cemo, kad imamo u oba sluraja jednaku struju I,, imati i jednake

karakteristitne trokute. TaCka A je prva taEka karakteristike jalovog opterekenja.

Da bismo dobili Citavu karakteristiku (krivulja 3), moramo karakteristitni trokut
premjestati paralelno samom sebi, tako da vrh F za Eitavo vrijeme ostane na karakteristici praznog hoda 1.
Odatle proizlazi naEin crtanja karakteristitnog trokuta i odredivanja reaktancije
X,. Na krivulji 3 izaberemo taEku A1, koja odgovara nominalnom naponu U,,,
i ltroz nju povuhmo pravac paralelan osi apscisa. PomoCu karakteristike kratkog
spoja odredimo odsjeEak O A za struju I k = I,. Odsjetak A101 = A 0 crtarno lijevo od taEke A1 i kroz taEku 01povufemo pravac paralelan sa poEetnim dijelom
karakteristika praznog hoda (tj. paralelan sa OF) do presjecigta s tom karakteristikom u tatki FI. Iz Fl spustimo okomicu na A101, pa dobivamo odsjeEak FlD1 =
= FD = InXs, odakle je X, = FlDl/I,,.
G. Odredivanje vrijednosti poprerne sinhrone reaktancije X,. U slabo
zasitenim strojevima sa neistaknutim polovima i jednakim rasporom po Eitavom
obodu statora mofemo magnetskc otpore u uzduknoj i popreenoj osi smatrati praktiEki jednakima (slika 25-9). Odatle slijedi da je X, ,- Xd i X4 NN Xd. U slabo
zasiCenim strojevirna sa istaknutim polovima tok @, poprerne reakcije kotve nailazi na svom putu na ve& otpor nego tok @&uzduine reakcije kotve (slike 24-2a
i 24-3a). Zato je X,, < Xd i X, < Xd. Prema podacima tvornice ,,Elektrosila"
jest X, % 0,6 X, (vidi tablicu 25-2), gdje pod Xd razumijevamo njegovu nezasitenu
vrijednost.

dnni parametar. No treba napomenuti da se u vezi sa stabilnoSCu rada elektroenergetskog sistema pri prijenosu energije na velike udaljenosti projektiranju strojeva
prilazi sa znatno manjim velitinama Xd nego obi&o. Tako, na primjer, hidrogeneizradeni u tvornici ,,ElektrosilaV za hidroelektranu KujbiSev, snage po jedinici 123,5 MVA, imadu Xd = 0,50, tj. 1,5 do 2 puta manju vrijednost od iznosa
u tablici 25-2. U tablici 25-2 navedene su i vrijednosti X, i kk,.

25-7. Pojednostavnjeni dijagram napona

Pojednostavnjeni dijagram induciranih napona specijalan je sluraj osnovnog
dijagrama napona. Pretpostavimo da irnamo nezasiCeni generator sa neistaknutim
polovima. U tom je slutaju, kako smo napomenuli u 25-5, Xd = X,. Zato nije
potrebno govoriti odvojeno o svakom od tih parametara, nego se moZe govoriti o
sinhronoj reakranciji X = Xd = Xq. Tada je:
Ed=IdXd=IXsin+

i E,=IqXq=IXcos+.

Na slici 25-10 vektori Eq = D M i Ed = M A nacrtani su na uobitajeni naEini.

Oni su katete pravokutnog trokuta AMD, kojem je hipotenuza AD = IX. BuduCi
da je kut ADM = vektor AD Cini s vektorom struje I pravi kut. Ako generator
radi uz nominalno optereterlje, a reaktancija X je poznata, onda se crtanje pojednostavnjenog dijagrama napona izvodi na ovaj jednostavni naun: P o d kutom cp
prema vektoru struje I nacrtamo vektor napona OD = U,, a zatim okomito na
vektor struje I povlafimo iz tarke D vektor DA = InX.
Tada je:

+,

E,=OA

Au=

Eo -.

un

25-6. Brojfane vrijednosti Xd, X,, Xo i kokr

U tablici 25-2 donosimo nezasitene vrijednosti Xd i Xq u relativnim jedinicama za sinhrone strojeve proizvedene u sovjetskoj tvornici ,,Elektrosila". Brojevi
u brojniku su srednja vrijednost, a brojevi u nazivniku su granice u kojima se nalazi
Tablica 25-2

Brojrane vrijednosti parametara sinhronog stroja

(U relaumim jedinicama)

Tip stroja

1/
I

Dvopolni turbogenerator (serija T2)

Generatori s istaknutim polovima
Hidrogeneratori (uralska serija) za
elektrifikaciju sela
--

2 - 2 9
1,O
0,76-1,20

Ioil

----

1/

0,61
0,58-0,76

----

11

--

XS

//

ads

0,14
475
0,08
-0,225
0,55
---0,96
0,16
0,12 -421

0,12
[ O m 6 1

prosiei?no
1,o

Ako se X odreduje potemim ili produienim dijelom karakteristike praznog

hoda i karakteristikom kratkog spoja (slika 25-6), onda se pojednostavnjeni dz~agram
napona moie primijeniti samo na nezmiLeni generator sa neistaknutim polovima. Ako
je generator zasiCen ili pripada tipu s istaknutim polovima, on& se vodljivost po
uzduinoj i poprefnoj osi smanjuje, uslijed Eega je stvarna vrijednost X mania od
njegove nezasiiene vrijednosti. Da bismo poveCali tatnost dijagrarna ri odredivanju
promjena napona AU, moiemo uzeti za X zasikenu vrijednost d, odredenu iz
karakteristike praznog hoda i karakteristike jalovog opterekenja (slika 25-7) za taEku
U = U, na karakteristici opteredenja. Pokus pokazuje da u tom slutaju dijagram daje
zadovoljavajuCe rezultate.

u smjeru gibanja kazaljke sata. Zato vektor DM .= i,,,moramo nacrtati pod kutom
p' = p, $ y prema vektoru CD, tako da kut medu naponom
i strujom I ostane
nepromijenjen. Vektor OM = i,. Iz centra 0 opiIemo radijusom OlZI luk do presjeciSta s osi apscisa u taCki N ; tada je ON = OM =: i,,,. Pri rasteretenju takva uzbudna struja stvara inducirani napon Eo = NP, ti. nastaje povifenje napoiza, fija
je relativna vrijednost :

25-8. PraktiEki dijagram napona

PraktiCni dijagram napona koristi se usovjetskim tvornicamaelektriEkihstrojeva.
Njegova osnovna razlika od ranije pokazanih dijagrama sastoji se u tome, Sto se u
njemu ne uzima fiktivan induktivni otpor, ekvivalentan djelovanju reakcije kotve,
nego neposredno magnetski napon kotve Va, Ito omogukava da se u m e u obzir
promjena zasiienja feljeza. Pri tome se magnetski napon Va ne rastavlja na uzduinu
i popreenu komponentu i prema tome se ne uzima u obzir razlika izmedu generatora
s istaknutim i neistakndtim polovima.
Pri crtanju praktiekog dijagrama neophodno je snimiti (ili proraeunati) : a) karakteristiku praznog hoda; b) karakteristiku kratkog spoja (trofaznog) i, pored toga,
odrediti djelatni otpor statora R,, te induktivni otpor rasipanja X,(iz karakteristitnog
trokuta na slici 25-8). Uostalom, otpor R, se Eesto, a osobito u strojeva velike snage,
zanemaruje.
Smatrat Cemo da generator radi pri nominalnom naponu U,,, nominalnoj
struji I,, nominalnom faktoru snage cos cp, i nominalnoj frekvenciji f, te da se
nakon rasterekenja uzbudna struja i, i brzina vrtnje n ne mijenjaju.
Postavimo vektor O A
U , u pozitivni smjer osi ordinata i provedimo vektor
strujc I pod kutom cp, prema vektoru OA (slika 25-1 1). Napon E,G = OB, induciran u generatoru, geometrijska je suma vektora O A = U,, i vektora induktivnog
pada napona A B = I, X,, koji prethodi vektoru struje I, za 90". Djelatni pad
napona zan'emarujemo. Opigimo iz centra 0 radijusom OB luk do presjecigta s
osi ordinata u tatki b i prenesimo ga u tatku C na krakteristici praznog hoda. Tada
vektor OD predstavlja uzbudnu struju ,'i neophodnu za stvaranje induciranog
napona CD = EnG.
uo

0.4
NP-NR
Au,, = ...NP... .- -. - .- = --OA
NR
I

PraktiCni dijagram napona mo.5 se primje~zitisanlo na generalore sa izeistaknutim

polovima, u koji11 rastavljanje reakcije kotve ne dvije osi imade manji utjecaj. No

25-9. BrojEani primjer

I

I
I

S1. 25-1 1. PraktiE~dijagram napona

Sada nadimo reakciju kotve. Za struju I k = I, = FG nalazimo iz karakteristike kratkog spoja uzbudnu struju & = OG; na natin izlofen u 25-5 I: odijelimo
struju i, neophodnu za stvaranje induciranog napona E, = I,X, = KL = AB.
Tada odsjetak LG odreduje struju
koja odgovara magnetskom naponu reakcije
kotve. Da bismo dobili punu uzbudnu struju i, = OM, moramo geometrijski
zbrojiti vektore OD = iu, i DM = LG = &. Pri tome moramo imati u vidu da
je vektor CD jednak vektoru OB = EnGPO velicini, ali od njega zakrenut za kut y

- -U,

c'n

dijagram se ipak, kako pokazuju pokusi, dobro sla2e s ispitnim podaciina i u generatorima s istaknutim polovima.

-- --E,-.

Nacrtajmo u relativnim jzdinicarna praktitki dijagram napona turbogeneratora

s ovim nominalnim podacima: P, = 6000 kW; U,,= 6300 V; I, .= 688 A; f =
= 50 Hz; cos y, = 0,8; spoj namota statora u zvijezdu (vidi 3 20-3 i 22-3).

Karakteristika praznog hoda crta se za iu = 0,5; 1,O; 1,5; 2,O i 2,5 relativnih
jedinica za koje imamo: E, = 0,64; 1,O; 1,15; 1,23 i 1,29 relativnih jedinica (slika
25-12).
Karakteristika kratkog spoja crta se kao pravac povuCen iz poEetka koordinata
kroztaEkuF, zakoju je Ik= In= 1 r.j. i iu = iUk= 1,lfjr.j. = OG.

Djelatni otpor narnota statora na temperaturi 75C iznosi R,

ili u relativnim jedinicama :

0,0150

a,

Induktivni otpor rasipanja statora, izraien u relativnim jedinicama, iznosi

X, =. 0,128, tj. on prernaiuje R, vise od 40 puta. Na osnovu toga otpor R, zane-

marujemo.
Prema tim podacima trebamo odrediti relativno poviienje napona Au, u suglasnosti sa GOST 183-55 ( 25-1) i izrazom (25-1). Crtanje se izvodi suglasno
sa slikom 25-1 1 i daje (u relativnim jedinicama) : Un = OA = 1; InX, = AB =
= 0,128; En, = OB = 1,09; i,, = OD = bC = 1,22; za struju Ik = In = 1
inlademo i,k = OG = 1,16; i, = OL = 0,lO; i, = LG = 1,06; povuEemo iz
tatke D vektor DM = LG == 1,06 pod kutom cp,.
y od osi ordinate, pa dobivamo
i,,. = OM = ON = 2,lO; u karakteristici praznog hoda toj struji odgovara taEka P,
u kojoj je Eo -. 1,245. Slijedi da je Au,, = 0,245 ili 24,5%.
Pored navedenog praktibog dijagrama napona postoji jo.3 niz drugih dijagrama,
ali kako su pokazala ispitivanja, svi oni daju praktitki jednakovrijedne rezultate,
koji se dobro podudaraju s rezultatima direktnog ispitivanja strojeva.

GLA VA DVADESET

SESTA

KARAKTERISTIKE SINHRONIH GENERATORA

26-1. Vrste karakteristika
Prilikom ispitivanja sinhronog generatora snimaju se iste karakteristike kao i
prilikom ispitivanja istosmjernih generatora: a) karakteristika praznog hoda; b) karakteristika kratkog spoja; c) karakteristika opterekenja; d) vanjska karakteristika i
e) regulaciona karakteristika. Uz to treba odrediti i korisnost generatora.
Karakteristike praznog hoda i kratkog spoja izlofene su u 25-5, A i B.
Od karakteristika opterefenja interesanma je samo ona jalovog opterekenja, izlofena w 25-5, E.

26-2. Vanjska karakteristika

Vanjska karakteristika jest ovisnost U =f (I) pri j = const, i,, = const i cos cp =
= const.

Od praktitkog je interesa vanjska karakteristika snimljena uz promjenu optereCenja generatora od norninalnog tereta pri induktivnom cos cp = 0,8 do nule
(krivulja 1 na slici 26-1). Struju uzbude &,,, koja odgovara nominalnom rezimu rada,
nazivamo nominalnom strujom uzbude. Sa smanjenjem opterekenja napon U raste
dosta bno, tako da se pri tom sve viBe smanjuje razmagnetiziiajuCe djelovanje
reakcije kotve i pad napona u induktivnom otporu rasipanja X,. U praznom hodu
jest Uo = OA, pa slijedi:

Na istoj slici 26-1 prikazane su joi dvije vanjske karakteristike (krivulje 2 i 3)

snirnane pri cos cp = 1 i cos (--cp) = 0,8. Promjena napona po krivulji 2 manja je
nego po krivulji 1, jer je pri djelatnom opteretenju reakcija kotve koja uzduino
magnetizira veoma rnala; pri kapacitivnom opterekenju imarno reakciju kotve koja
uzduZno magnetizira, zbog Eega je promjena napona Au = (CO-FG) /FG postala
negativna.

S1. 26-1. Vanjska karakteristika sinhronog generatora

S1. 26-2. Regulacione karakteristike

sinhronog generatora

26-3. Regulaciona karakteristika

Regulaciona karakteristika jest ovisnost i, = f (I) pri U = U, = const, f

= const i cos cp = const.

Pomoh ove karakteristike moiemo prosuditi u kojirn granicama treba da mijenjamo struju uzbude &, da bismo pri zadanom opteretenju odriavali stalni norninalni napon U,.Regulacione karakteristike za razne vrijednosti cos cp pokazane su
na slici 26-2. Karakter krivulja ovisi o vrsti opteretenja.

26-4. Gubici i korisnost sinhronih strojeva

U sinhronim strojevima nastaju isti gubici kao i u istosmjernim: a) mehaniEki
gubici; b) gubici u ieljezu; c) gubici u bakru i d) dodatni gubici.
A. MehaniEki gubici. Sinhroni strojevi hladeni vodikom. Kao Sto smo
govorili u 6-6, u mehanitke gubitke spadaju gubici ventilacije. Pokus pokazuje
da su u turbogeneratorima gubici pri ventilaciji veoma veliki, ponekad premaSuju
50% ukupnih gubitaka u stroju. Da bismo ih smanjili bio je razraden tzv. sistem
hladenja vodikom, tj. takav u kojem kao rashladno sredstvo slu5i plin vodik, a ne
zrak. Vodii ima 14 puta manju gustotu od zraka i sedam puta bolju toplinsku
vodljivost. Odavanje topline s jedinice povrSine vodika u.atmosferi za 30% je vete
nego u zraku. Zato se pri jednakom zagrijavanju namota snaga stroja hladenog
vodikom mo5e povisiti za 25 do 30%. Pored toga uz hladenje vodikom bolje se
fuva izolacija, pa se moie smanjiti njena debljiaa.
Da bi se sprijeEi1o stvaranje plina praskavca, pritisak unutar kutilta stroja
podriava se neito viSi od atmosferskog, npr. natpritisak oko 0,03 atmosfere. U posljednje vrijeme razmatra se moptnost znatnog povetanja nutarnjeg pritiska vodika,
jer bi pri tom mogla biti smanjena masa stroja, kao posljedica pojatanog hladenja.
B I C. Gubici u ieljezu i bakru. Na gubitke u sinhronom stroju moZe se
odnositi sve ono Bto je bilo reEeno o tim gubicima u -ima 6-2, 6-3, 6-4 i 6-5.
D. Dodatni gubici. Takvi gubici u sinhronim strojevima znatajni su i mogu
nepovoljno utjecati na korisnost stroja i na njegovo zagrijavanje. Uzroci pojava
dodatnih gubitaka jesu: a) rasipani magnetski tokovi u statoru; b) viBi harmonici

magnetskih napona i c) gubici vezani sa ozubljenoSCu statora i rotora (u strojevima

sa neistaknutim polovima). NajveCi je utjecaj rasipanih tokova u statoru. Oni 8ine
dodatne gubitke: a) u utorskom dijelu namota statora; b) u njegovim Eeonim dijelovima i c) u svim metalnim dijelovima kamo prodire rasipani tok, na primjer u
steznim plotama, bandaiama, narotito magnetskim, itd.
Na iznos dodatnih gubitaka u utorskim dijelovima namota statora utjeEe omjer
visine i Sirine utora, te ulaganje namota u utor. Rasipani tok jate djeluje na vodite
koji leie bliie dnu utora. Da bismo vodiEe u utoru stavili u isti polofaj, provodimo
takozvanu transpoziciju vodifa, tj. izmjenjujemo mjesta koja vodiEi zauzimaju u
utoru tako da niii voditi postepeno prelaze u poloiaj vvBeg i obrnuto.
Dodatni gubici u Eeonim dijelovima namota statora u znamoj mjeri ovise o
tipu namota. Konstrukcija Eeonih dijelova koja se sada upotrebljava osigurava bag
minimum dodatnih gubitaka u njima.
Rasipani tokovi oko Eeonih dijelova prodiru kroz bliie metalne dijelove i u njima
Wore znatne gubitke vrtloinih struja. Sredstva za smanjenje ove vrsti gubitaka jesu:
racionalna izvedba metalnih konstrukcija i izrada steznih plota i bandaia od nemagnetskog Eelika. Tako su npr. u turbogeneratoru tvornice ,,ElektrosiLa" snage 3 MW,
namota s dijametralnim korakom (y = T), te s banddama od magnetskog materijala,
dodatni gubici iznosili 85 kW.
Nakon prijelaza na namot sa skratenirn korakom i izrade bandafe od nemagnetskog Celika, dodatni gubici snizili su se do 32 kW, tj. 2,6 puta.
U skladu sa standardom GOST 183-55, dodatni gubici u sinhronim strojevima
snage do ukljutivo 100 kVA uzimaju se priblitno u iznosu 0,5% od nominalne
snage, kada stroj radi kao generator, a u iznosu 0,5% od dovedene snage, kada stroj
radi kao motor.
Ako je snaga stroja veta od 100 kVA, onda se d o d a d gubici odreduju posebno
E. Korlsnost sinhronlh generatora. Korisnost sinhronih strojeva odreduje
se pomdu izraza (6-8). Korisna snaga sinhronog generatora PZG,ili Snaga dovedena sinhronom motoru PIMP
odreduje se ovako:

Pzo ili Plm = 3 UfIfcos cp

.=

Ul11 cos cp

(26-1)

Ovdje su: 3 broj faza; Ufi U1fazni i linijski naponi; I f i I, fazna i linijska stmja;
9 kut pomaka izmedu Ufi If.Pri raEunanju gubitaka treba u gubitke sinhronog
stroja ukljufiti one uzbudnika i preduzbudnika(tj. uzbudnika od uzbudnika), ako su
smjegteni na istoj osovini sa sinhronim strojem.
BrojEane vrijednosti turbogeneratora sa zratnim hladenjem navedene su u
tablici 19-1. Ako se hlade s vodikom, korisnost turbogeneratora poviSava se za
0,7 do 0,9% pri nominalnom opteretenju stroja. Korisnost hidrogeneratora snage
10 MVA i viSe iznosi 96 do 97%, a hidrogeneratora za elektrifikaciju sela (uralska
serija) snage od 200 do 400 kVA, 88 do 96%.

drugim rijetin~a,neophodno je da inducirani napon generatora G2 koji se prikljuEuje u bilo kojem trenutku bude jednak po velitini, ali suprotan po smjeru naponu
na sabirnicama, tj. naponu Ul generatora GI u radu.

GLAVA DVADESET SEDMA

PARALELAN RAD SINHROMH GENERATORA

$1. 27-2. Krivulje napona E, i napona
mreie U,u trenutku protufaze

S1. 27-1. Paralelan rad dvaju

jednofaznih generatora

27-1. Prethodne primjedbe

U suvremenim elektranama u pravilu se instalira nekoliko generatora koji rade
paralelno. T o se tini zbog toga Sto krivulja optereCenja elektrane koleba kako u razno
vrijeme godine, tako i u toku dana; pri malom optereCenju vile generatora moie biti
iskljuteno, a ostali Ce raditi sa veCim iskoriitenjem, Sto poboljSava korisnost samih
generatora i, narorito, pogonskih strojeva. Pored toga za vrijeme kvara jednog stroja
iskljuti se samo dio snage, a ne snaga titave elektrane.
U velikim industrijskim centrima ukljutuje se viSe elektrana u paralelen rad,
Sto zahtijeva manju rezervnu snagu i povoljnije iskoriitavanje instalirane snage.
NaroEito je povoljan paralelan rad termoelektrana i hidroelektrana. U posljednje
se vrijeme radi na povezivanju viie elektroenergetskih sistema pomoCu visokonaponskih dalekovoda u jedan elektroenergetski sistem. Kao prvo misli se povezati elektrane na Volgi s Uralskim, Juinim i Centralnim sistemom. U buduCnosti se predvida da to prolirenje obuhvati elektroenergetske sisteme Sovjetskog Saveza.
Paralelan rad sinhronih generatora zahtijeva ispunjavanje niza specifitnih uvjeta
neophodnih za njihovo ukljutivanje u paralelan rad bez kvarova i za veCu sigurnost
u njihovom paralelnom radu.

Iz tog uvjeta proizlazi da: a) oblik krivulja obaju induciranih napona mora
biti jednak (slika 27-2); b) efektivne vrijednosti induciranih napona i frekvencije
obaju generatora moraju biti jednake, tj. :
E2 = - U1,
(27-la)
fi

'

=fi.

Pridriavanje prvog uvjeta osiguravamo konstrukcijom suvremenih sinhronih

strojeva; ito se tite drugog i tredeg uvjeta, oni u cijelosti ovise o operacijama koje se
vrie prilikom ukljutivanja generatora na zajednitke sabirnice. Zato Cemo razmotriti
Sto povlati za sobom nepridriavanje svakog od tih uvjeta.
Slutaj A. Neka je f 2 = fl, ali je Ez # U1, na primjer Ul > E2. U tom Ce se
slutaju u zatvorenom krugu koji tvore namoti statora obaju generatora pojaviti
razlika napona AE = Ul - E2 (slika 27-3), tiji je vektor usmjeren u stranu vektora U1. Pod djelovanjem ovog napona kroz namote statora obaju generatora poteei
Ce struja izjednatenja I,. Ako zanemarimo djelatni otpor namota statora, vrijednost
struje Ce iznositi:

27-2. Uvjeti paralelnog ukljurivanja jednofaznih generatora

gdje su Xi i Xz sinhrone reaktancije generatora G I i G2.
Neka su zadana dva jednofazna generatora, od kojih jedan, na primjer GI,
radi, a G2 trebarno prikljutiti paralelno sa G I (slika 27-1). Razmotrimo uvjete koji se
neophodno moraju ispuniti da bismo generator G2 mogli prikljutiti na rnreiu.
Napomenimo da je pri paralelnom ukljurivanju istosmjernih generatora neophodno da, p ~ o inducirani
,
napon generatora koji ukljurujemo bude jednak naponu
mreie na koji se on prikljutuje, a drugo, da polaritet generatora koji se ukljutuje
odgovara polaritetu mreie.
Uvjeti za paralelno ukljutivanje jednofaznih sinhronih generatora u suitini
su isti, ali ovdje in~amonapon promjenljiv kako po velitini, tako i po predznaku.
Zato se govori o podudaranju trenutnih vrijednosti induciranih napona generatora,

282

(27- 1b)

SI. 27-3. Struja izjednatenja

pri L7, > E2

Vektor struje I, zaostaje u fazi iza AE za 90"; prema tome on zaostaje takoder
za 90" iza 4 i prethodi za 90" induciranom naponu Ez. Na taj natin, u odnosu
na generaror s veCim induciranim naponom, srruja I' praktitki je induktivna i stvara
uzduino razmagnetizerajakimagnetski napon reakcije kotve koji nastoji da smanji
taj napon. Obrnuto, u odnosu nu generator s manjim naponom struja I, je kapacitivna
i stvara magnetski napon reakcije kotve koji uzduZno magnetizira i nastoji da
poveka taj napon. Tako struja I, nastoji da izjednati napone generatora u paralelnom radu, po ?emu se i naziva strujom izjednafenja.
BuduB da je struja izjednatenja jalova, ona ne optereeuje pogonski stroj i
s toga gledigta nije opasna. Pored toga reaktancije Xi i XZ sinhronih strojeva relativno su velike, radi Eega struja I, ne prelazi granice nominalne struje Eak ni pri
relativno velikoj razlici napona AE. Sarno u trenutku ukljutenja generatora na
mreiu moguC je oHtar udarac struje, koji na osovini moZe izazvati opasna mehanitka
naprezanja. Ipak, u odredenim uvjetima dopu3eno je takvo prikljutivanje generatora na mreiu (vidi 6 27-4).
./Slutaj B. Neka je Ul = Ez, ali je f2 # fi. U tom sluhju nastaje kolebanje naporn, tj. suma napona rnrete i prikljuEivanog generatora mijenjat Ce se u granicama
od 0 do 2Ul (slika 27-4). Kolebanje Ce se odvijati to sporije, ;to su frekvencije
fi i fz bliie.

OEevidno je da je za lakHe ukljutivanje na mreiu neophodno postiti Sto manje

razlike u frekvencijama. Uktjutivanje treba izvrgiti u onom momentu kada je suma
trenutnih vrijednosti napona UI
ez pribliino jednaka nuli. Nakon ukljutenja u
paralelan rad, u m r d i i u prikljuknom generatoru uspostavljaju se jednake frekvencije, zahvaljujuti takozvanoj sinhronizirajuCoj snuzi (vidi dalje 27-8).

.--.-

S1.27-5. Struja

S1. 27-4. Udarci napona

Takvi udarci napona izazivaju odgovarajuke udarce struje, a Lao rezdtat toga
moguii su jaki mehanitki udarci. U stvari, napone Ul i Ez motemo prikazati u
obWN dvaju vektora, od kojih se jedan vrti h t n o m brzinom oi = 2n f ~a, drugi
sa a 2 = 2 x fz (slika 27-5). Umjesto toga motemo zamisliti da je jedan od vektora
nepomiEan, a da se drugi u odnosu na prvi vrti s razlikom kutnih brzina ol i a z ;
pri tom se on moie podudarati s prvim, nalaziti se s njime u protufazi iLi zauzimati
neki medupoloiaj.
Neka su u jednom trenutku vektori Ui i Ez rasporedeni onako kako je prikazano
na slici 27-5. Njihova geometrijska surrr daje nam rezultirajuu napon AE, pod
Pijim djelovanjem tete struja Ib,koja zaostaje iza AE u fazi gotovo za 90".
Osnovna razlika izmedu struje izjednatenja I, i struje 4 jest u tome Sto se,
kako se to moie vidjeti iz dijagrama, struja 4 gotovo podudara u fazi s naponom
EZi nalazi se u protufazi s naponom Ui. Tako je struja I b u promatranom trenutku
djelama struja, koja ne samo da opterekuje generator, nego se odraiava i na radu
pogonskih strojeva. U l03em sluEaju m o k doCi do toga da promatrani generator
ne Sam0 5x0 ne6e uCi u sinhronizam, nego Ce tak iz sinhronizma ispasti i drugi
generatori koji paralelno rade.

Zb pri fl#f,

S1. 27-6. Shema prikljutivanja Zarulja: a) na tamni

spoj;b) na svjetli spq

Trenutak u kojem se generator moZe ukljutiti na m d u moZe se odrediti pomoCu sinhronizirajutih faznih W j a koje treba spojiti na stezaljke generatora i
s a b i i c e mre5e onako, kako je pokazano na slici 27-6a, ili onako kako je pokazano
na slid 27-6b. Prvi natii spajanja faznih iarulja nazivamo tamnim, a drugi svijetlim
spojem. Kada je ul = - ez, onda je napon na stezaljkama faznih iarulja u prvoj
shemi jednak nuli i one se gase, a u drugoj shemi hrulje su dobile dvostruk fazni
napon mreZe i jarko svijetle. Stoga trenutak ukIjuvenja generatora nu m r e h odgowarn
- -.... trenutku gdenja iarulje spqene prema prvq s k i , odnomo trenutku ppuog
sjaja pema drugoj s h i .
Prema tome je prilikom prikljutenja jednofaznih sinhronih generatora na mreiu
neophodno da se ispune ovi uvjeti:
1) efektivna vrijednost napona prikljutenog generatora i njegova frekvencija
moraju biti praktitki jednake efektivnoj vrijednosti napona mrefe i njenoj frekvenciji;
ez = 0.
2) ukljufivmje mora biti izvedeno u trenutku kada je surna ul
Svako narugavmje tih uvjeta nepoZeljno je jer moZe izazvati nenormalne pojave ili Eak kvar.

27-3. Uvjeti paralehog djuEivaJa trofaznih generatora

Zakljufci do kojih smo do% u vezi s jednofamim generatorima mogu se prenijeti i na trofazne generatore. No uz prethodna dva uvjeta paralelnog ukljutivanja,
koji vrijede za jednofazne i trofazne generatore, dolazi i treki: redoslijed faza u generatoru koji prikljdujemo i u generatmu koji weC radi mma biti isti, na primjer
A-B-C
u prvom i A-B-C
u drugom.
Buduki da se po stezaljkama generatora ne moie prosuditi redoslijed faza,
on se mora provjeriti prije ukljutivanja generatora na sabirnice.

Pri provjeravanju pravilnosti ukljutenja primjenjuju se fazne iarulje prikljuEene na sve tri faze generatora. Pri tom se razlikuju dvije sheme spajanja tih iarulja:
a) tamni spoj (slika 27-7a) i b) spoj sa svjerlom koje roLira(slika (27-7b). Prcn~aprvoj
shemi svaka se iarulja prikljucuje na dva kraja jednog te istog noia sklopke, a prema
drugoj se dvije iarulje prikljutuju unakrsno.

odvija na jednu stranu, a u drugom na drugu. Sklopku treba ukljutivati u trenutku

kada iarulja A1 Az potamni. Taj naein ukljutivanja nazivamo ukljutivanjem prema
rotiranju svjetla.
Ako je redoslijed faza razlitit, na primjer u jednom generatoru A-B-C,
a u dmgom A-C-B,
onda Ce tam0 gdje bi moralo biti potamnjivanje nastati
okretanje svjetla, i obmuto. T o ukazuje na nepodudaranje faza generatora. Da bi
se odstranilo to neslaganje dovoljno je izmijeniti mjesta bilo koja dva vodiEa koji
idu od generatora ili od mreZe na sklopku.

S1. 27-7. Sherna prikljuCivanja iarulja:

a) na tarnni spoj; 6) na rotiranje svjetla

Pretpostavimo da su redoslijedi faza obaju generatora, onoga koji radi i onoga

koji se prikljuiiuje na mreiu, jednaki. U tom slufaju naponi obaju generatora mogu
biti prikazani sa dvije zvijezde s istim redoslijedom vektora (slika 27-8a i 3). Zbog
jednostavnosti moiemo njihove nul-taEke poklopiti jednu na drugu i smatrati da je
nepomitna, a druga da se okreCe u odnosu
jedna od zvijezda na primjer, AI-Bl-Cl
na prvu sa razlikom njihovih kutnih brzina. Ako su iarulje prikljuEene prema shemi
na slici 27-7a, onda Ce se, kako slijedi iz dijagrama na slici 27-8a, sve istovremeno
paliti i istovremeno gasiti. UkljuEenje sklopke mora uslijediti u onom trenutku
kada se iarulje ugase, jer su u tom sluhju naponi izmedu iarulja jednaki nuli.

S1. 27-9. Raspored faznih Zardja

pri shemi na mtiranje svjetla

Na trofaznim sinhronim strojevima visokog napona Zarulje se prikljuiiuju preko

mjernih naponskih transformatora. Neophodno je samo uvjeriti se da li transformatori pripadaju istoj grupi spoja, kako bi se izbjeglo nepravilno ukljuiiivanje.
Operacija paralelnog ukljuiiivanja generatora veoma je odgovorna, narotito pri
veCim snagama, i stoga su danas Siroko rasprostranjene metode automatskog ukljuSvanja generatora na sabirnice,

27-4. Ukljufivanje sinhronih generatora metodom samosinhroaizacije

a)
b)
SI. 27-8. Dijagrami napona pri pravilnom redosljedu faza i prikljutivanju iarulja:
a) na tarnni spoj; b ) na rotiranje svjetla

Ako su iarulje prikljuiiene prema shemi na slici 27-73 onda, kako slijedi iz
dijagrama na slici 27-83, Zarulje svijetle razlieitom jakoSCu, pri Eemu redoslijed
paljenja iarulja (A-B-C
ili A-C-B)
ovisi o relativnoj brzini vrtnje zvijezda
napona, dakle o relativnoj brzini vrmje generator;. Ako iarulje rasporedimo u krug
(slika 27-9) nastat Ce u oba sluiiaja rotiranje svjetla, ali se u jednom slubju to
286

Opisani n a C i ukljuiiivanja sinhronih generatora na m r e h relativno su sloieni,

zahtijevaju veliku taEnost i, Sto je najglavnije, gubitak vremena. Zato se u posljednje vrijeme u elektroenergetskim sistemima uvrijeiilo ukljuiiivanje sinhronih generatora u mreiu metodom samosinhronizacije (gruba sinhronizacija). SuStina metode
sastoji se u ovome: generator se pokrene pogonskim strojem, brzinom koja se moie
razlikovati od sinhrone za & (2 do 3%) i ukljuiiuje se na d
u bez uzbude. Pri
tome se namot rotora, da bi se izbjegao prenapon u trenutku ukljuiienja, kratko
spaja ili premoLhje s nekirn otpornikom. Nakon toga, o b i h o odmah poslije ukljuiienja generatora na mreZu, ukljuiiuje se uzbuda i generator ulazi u sinhronizam.
Na taj je natin pri ukljutenju generatora metodom samosinhronizacije razlika
napona jednaka naponu mreie (hE =. UM-EG = UM ), a rotor generatora okreke
se brzinom koja se samo neznatno razlikuje od sinhrone bnine, kojom se vrti magnetsko polje statora. U tim uvjetirna u statoru nastaje strujni udarac koji nekoliko
puta premaSuje nominalnu struju, a na osovini generatora pojavljuju se mehaniEka
naprezanja, no ona nisu velika i kako pokazuje pokus, nisu ni opasna za stroj.
Ispitivanja provedena u nizu elektroenergetskih sistema u vezi s ukljuiiivanjem
turbogeneratora i hidrogeneratora snage od 1 do 5000 kVA metodom samosinhronizacije pokazala su da je takvo ukljuiiivanje uspjeSno i u sluiiaju turbogeneratora
i hidrogeneratora, a mo2e se primjenjivati i na sinhrone kompenzatore. Vrijeme

za koje de se struja statora sniziti do svoje nominalne vrijednosti krede se u granicama

od I do 7 sekundi.
Ukljutivanje metodom samosinhronizacije veoma pojednostavnjuje proces
ukljutivanja, zahtijeva vrlo malo vremena i moie biti lako automatizirano. Ono je
od narotitog znatenja pri odstranjivanju kvarova kada, s jedile strane, generator
moramo brzo ukljutiti na mreiu i kada se, s druge strane, pri znatnom kolebanju
napona i frekvencije rad gore opisanih sinhronizacionih uredaja oteiava, a ponekad
postaje nemogu6.
Prema svemu sve 8to smo naveli, metoda sanlosinhronizacije jedna je od vrlo
cijenjenih metoda ukljufivanja sinhronih generatora na mreiu. U poslednje vrijeme
ta se metoda Siroko rasprostranila.

Iz dijagrama se vidi da je:

u c o s @ = OB = E o - - I d X d = E o - I s i n + ~ 4 ,
odakle slijedi :

S druge je strane U sin O = A B

I cos X,, odakle je:

Usin O

zcos $ = -.

x,

UvrStenjem vrijednosti I sin $ i I COS $ U iZraZ (27-3) i preuredenjem, dobivamo:

27-5. Elektromagnetska snaga sinhronog stroja

Razmotrimo proces pretvaranja mehanifke snage, dovedene sinhronom generatoru, u elektrifku, uz porno6 takozvanog energetskog dijagrama (slika 27-10).
Pogonski stroj, koji okrede sinhroni generator, predaje mu s n a p 4. Dio te snage
troSi se za pokriCe mehanitkih gubitaka AP,,,, gubitaka u ieljezu statora APE i
gubitaka za uzbude AP,,ako je uzbudni stroj na istoj osovini s generatorom. Ostatak
snage PM,nazvan elektromagnetska snaga, prenosi se na stator elektromagnetskim
putem kao rezultat uzajamnog djelovanja glavnog magnetskog toka i struja u statoru. Korisna snaga generatora Pz manja je od PMza iznos gubitaka u bakru statora
APb, tj. Pz = PM Arb. NO vet je u strojevima srednje snage AP, < 1% od norninalne snage. Zbog toga gubitke APb moZemo zanematiri i smatrati da je PMNN P 2 ,
odnosno u skladu s izrazom (26-I), u kojem ispuStamo indeks f :

PM=m UICOS($',
gdje je m broj faza stroja.

Na taj naein u opCern sluhju elektromagnetska snaga sinhronog stroia pM

sastoji se od osnovne elektromagnetske snage P Mi~dodarka s n e e PM
.,,
U sluEaju sinhronih strojeva sa neistaknutim polovima Xq = Xd ( 25-5 G I ,
pa je:
UEo .
p,, = pMo
= m -sln O,
(2 7- 5)
Xd
jer je sada PMd= 0.
BuduCi da se sinhroni stroj vrti strogo stahom bninom n = f /p i prema tome
sa stahom kutnom brzinom o = 2x n, elektromagnetska snaga PM= M u upravno
je proporcionalna elektromagnetskom momentu M.
Suglasno s time moiemo govoriti o osnovnom momentu Mo = pMoloi dodatnom Md =. PA&).
27-6. Osnovni reiirn rada sinhronog generatora
Razlikujemo dva osnovna reZima paralehog rada sinhronih generatora: a) uz
stahu uzbudnu struju i, = const i promjenljiv moment na osovini pogonskog
stroja i prema tome generatora M = var i b) uz promjenlji~uuzbudnu struju
i, = var i stalan moment na osovini agregata M = const.
Prilikom analize obaju reiima smatrat Cemo da generator radi paralelno mreZom
neizmjm~velike snage, koja imade stalan napon 1 stalnu frekvenciju, tj.
= Const
i f = const.

uM

27-7. Paralelni rad pri M = var i i, = const

SI. 27-11. Dijagram napona

S1.27-10. Energetski dijagram sinhronog generatora

Da bismo preuredili desni dio te jednaabe, koristimo se preuredenim dijagramom napona (slika 27-11). Ovdje je cp = $
@, gdje je $ kut pomaka izmedu
napona E, i struje I, a O kut pomaka izmedu Eo i napona U. Ako uvrstimo vrijednost cp u izraz za PM,dobivamo:
PM= mUI cos (4 0) = mUI cos cos @ mUIsin sin 0. (27-3)

u poktku Cemo promatrati uvjete paralelnog rada sinhronog generatma sa

neistaknutim polovima (Xq = XI),
sa mresom beskonaho vehke snage.
tom
je sluhju prema izrazu (27-5) :
EU
p~=m-sin
0.

Xd

Na taj natin pri promjenama kuta @ od 75 do 90" snaga Pmraste jedva primjetno za oko 3%. Kad je
= 90" generator razvija najjatu elektromagnetsku
s n a p PMm
= m Eo U /Xd. No ako i poslije toga budemo produiivali povetanje
momenta MI, a prema tome i odgovarajuteg kuta O, generator ne samo da nete
razvijati vetu snagu, nego Ce, tak suprotno tome, poreti srnanjivati s n a p Pmi
moment M. SuviSak zakretnog momenta MI u odnosu na M troSi se na ubrzanje
rotora, uslijed rega dolazi do daljnjeg povetanja kuta O, novog smanjenja momenta
M itd.
Na slici 27-13c to odgovara slutaju kada se prekidaju ,,gumene nit? koje su
do sada elastitno stezale rotor i stator, zbog tega se rotor potinje vrtjeti nesinhrono
u odnosu na tok statora. U tom slutaju se kafe da generator ispada iz sinhronizma,
tj. prestaje raditi paralelno s mrefom. Na taj natin iza tatke B krivulje OBC elektromagnetske snage potinje oblast nestabilnog rada generatora (na slici 27-12 taj dio
krivulje nacrtan je isprekidano). Obrnuto, dio OB krivulje elektromagnetske snage
podrurje je stabilnog rada ge~~eratora.
Ispadanje generatora iz sinhronizma obitno
dovodi do porernekaja rada titavog sistema, tj. krajnje nepoieljan sluhj kvara.
27-8. SinhronizirajuCa snaga

Da bi generator mogao raditi a da ne ispadne iz sinhronizma sa mreiom, mora

imati dovoljnu sinhronizirajuCu snagu, tj. sposobnost da nastavlja rad sinhrono sa
mreiom Eak i pri znatnim promjenama momenta My a time i kuta O. Dogovorno
Cemo sinhronizirajutom snagom P , h nazivati derivaciju snage PA{po kutu O, tj.
omjer promjene snage i odgovarajute promjene kuta, odnosno u obliku izraza:
Psh= dPM/d@.Ako ovamo uvrstimo izraz (27-5) za PMi smatramo Eo, U i X,
zadanirna, dobivamo :

tj. sinhronizirajuta snaga generatora proporcionalna je kosinusu kuta O.

UsporebujuB forrnule (27-5) i (27-6) mofemo doti do zakljutka da je pri
O = 0 elektromagnetska snaga koju razvija generator PM= 0, ali zato njegova
sinhronizirajuta snaga dostiie maksimum Pshm = mEoU/Xd.
Obrnuto, kada je O = 90, generator razvija najvetu elektromagnetsku snagu
PMm
= mE,U /Xd, ali je njegova sinhronizirajuta snaga Psh= 0, tj. generator ne
moZe raditi paralelno s drugim generatorima.
Praktitki vet mnogo prije O = 90" generator potinje raditi nestabilno, u njemu
se pojavljuju kolebanja koja se razmatraju u 27-12. Zato u sinhronim generatorima kut O ne prelazi 25". U tom slutaju jest sin O = 0,42, a cos O = 0,90, tj. u nominalnom reZimu snaga PM< 0,42 Ph, a P s h 3 0,90 Pfi.
Tako na primjer, nominalnom opterekenju volhovskog generatora odgovara
kut @ = 14"201, Sto tini O /p = 14"201/40 = 0,35 geometrijskih stupnjeva.

27-9. Preopterebnje generatora. Pojam o statistiEkoj i dinamirkoj

stabilnosti
Pod preopteretenoltu k, generatora razumijevamo odnos najveCe elektromagnetske snage ili najvekg momenta koji razvija generator pri nominalnom naponu

U,, i nominalnoj uzbudi iunprema elektromagnetskoj snazi ili odgovarajutem momentu, koji razvija generator u nominalnom reiimu. Na taj je natin:
pbfm =
~ EU/Xd
o
1
kpr = --pMn ~ E , Usin On/Xd
sin 0, '

tj. mogutnost preoptereCenja generatora je to veta, Sto je manji-kut 0,. Ako su snaga
generatora Pn i napon mreZe UM, s kojom on paralelno radi, zadani onda, kako to
slijedi iz jednadibe (27-5), mokmo On smanjiti na dva natina: a) poveCavanjern
Eo i b) umanjivanjem Xd. Prvi naEin mogut je u pogonu, ali ga ne valja primjenjivati jer da se poveCa Eo,treba povehti uzbudnu struju i,,, Sto moie dovesti do pregrijanja uzbudnog namota. Pored toga, iz daljnjega Cemo vidjeti da se u tom slutaju
u generatoru pojavljuje jalova struja, pa se radi izbjegavanja pregrijavanja namota
statora generator ne opteretuje u punoj mjeri djelatnom snagom.
Drugi natin moguC je samo pri prorarunu stroja. Da se smanji Xd, mora se
smanjiti uzduini magnetski tok reakcije ko7e diad,a za to je potrebno poveCati
raspor 6 . No pri tom povebvamo otpor na putu glavnog toka. Zato, ako ielimo
da glavni tok ostane nepromijenjen, moramo povetati magnetski napon uzbude,
Sto zahtijeva povetanje prostora za uzbudni namot. Prema tome, poveCavajuti preopteretivost stroja, povetavamo njegove dimenzije i cijenu.
U raznim zemljama to pitanje rjeiava se razlitito. Arneritki generatori irnaju
relativno najveti raspor i prema tome najveCu preopteretivost, ali su zato relativno
skupi. Supromo tome, njernaeki gneratori prijeratne proizvodnje imaju manji raspor i manju preopteretivost, ali su jeftiniji. Generatori izradeni u SSSR-u zauzimaju srednji polobj.
Koeficijent preopteretenja kpr karakterizira tzv. statiZku stabilnost generatora,
tj. onu granicnu snagu, koju moie razviti pri polaganom porastu optereCenja i pri
U = const.
Od statitke stabilnosti generatora treba razlikovati njegovu dinmiiku stabilnost, pod kojom razurnijevamo sposobnost generatora da podnosi vrlo brze prmjene
opterekenja a da ne ispadne iz sinhronizma. Granitni slutaj takve trenutne promjene
opteretenja jest kratak spoj u mreZi. Pri tom se njen napon U obitno jako sniiava,
a u vezi s time sniiava se i stepen stabilnosti generatora u paralelnom radu. Da se
izbjegne raspad elektromagnetskog sistema, pribjegava se forsiranju uzbude generatora, tj. povetanju uzbudne struje i,,i u skaldu s time Eo. Za to se koristi sistem
uzbude s brzim odzivom, koji se sastoji t~ tome da brzodjelujuki regulator shuntira
regulacioni otpomik u k r u p uzbude, koji je projektiran tako da porast struje bude
Sto je moguCe brii. S tog glediSta narotito je znahjan uzbudnik sinhronog generatora.
Uzbudnici turbogeneratora rade sa samouzbudom (izuzetak su samo turbogeneratori snage 100 MW i viie), a uzbudnici hidrogeneratora, poEev od onih sa
snagom reda 4 do 5 MVA, imadu nezavisnu uzbudu, postignutu pomotu narotitog
preduzbudnika. Pored brzog odziva, uzbudnik mora imati odredenu vrijednost
omjera Um/Uun, gdje je U, najveti napon koji moie dati uzbudnik, a U ,
njegov nominalni napon. Za hidrogeneratore taj omjer nije manji od 1,8, za sndnije
turbogeneratore U,,,,,/U,, zi 2, a za ostale sinhrone strojwe omjer nije manji
od 1,4.
Da se osigura stabilan rad gerieratora pri kratkim spojevima na dugim linijama,
na karakteristike uzbudnog sistema stavljaju se visoki zahtjevi, koji znatno premaSuju uobitajene. Tako je npr. za generatore hidroelektrane Kujbiiev predvideno u

Prema tome u sinhronim strojevima s istaknutim polovima, bez obzira na to

rade li s uzbudom ili bez nje, uvijek postoji dodatna elektromagnetska snaga PMd.
Sinhrone strojeve s istaknutim polovima koji rade bez uzbude nazivamo reakcionim, ukoliko je tok u njima stvoren reakcijom kotve.

A. Generator u praznom hodu. U tom je slueaju elektromagnetska snaga

generatora PM= 0, a buduCi da je PM= mEoUMsin O/Xh [izraz (27-4)], prema
tome je kut O = 0. To odgovara uzajamnom rasporedu polja starora i rotora, pokazanom na slici 27-13a. Kako smo vet gore naveli ($27-2), napon mrefe UM i
inducirani napon E, generatora koji radi na mreiu, djeluju jedan nasuprot drugome
(vidi sliku 27-2). KoristeCi se time, stmju i, namjestit Cemo tako da je E, = -UM.
U tom sluEaju dijagram napona imade oblik pokazan na slici 27-17a, a stmja generatora jest I = 0. Uzbudnu struju, koja odgovara tom retimu, nazivat Cemo normalnom.
Sada promijenimo, na primjer poveCajmo, uzbudnu struju u odnosu na normalnu ili, kako se kaie, preuzbudimo generator. Naponi Eo i UMostaju kao i ranije
u protufazi (PM = 0 i O = 0), no sada se javlja razlika napom AE = Eo UM,
8ji je vektor usmjeren u stranu E, (slika 27-173).

S1. 27-17. Dijagrami napona kada generator radi paralelno sa mreZom u sluhju:
a) - E, = UM; b) - Eo > UM i c)
Eo < UM

15'

S1. 27-16. Model rada reakcionog sinhronog stroja

Reakcioni generatori praktitki se ne primjenjuju zbog njihove male efikasnosti.

Reakcioni motori uglavnom male i vrlo male snage Siroko su rasprostranjeni, o
Eernu Ce se podrobnije govoriti u 28-8.

27-11. Paralelni rad pri M = const i i,, = var. Krivulja V-oblika

Smatrat Cemo kao i ranije da generator radi paralelno s mreSom beskonaEno
velike snage, tj. da su UM = const, f = const. Razjasnimo kako se mijenja refirn
rada generatora ako, ne mijenjajuti moment M na njegovoj osovini, mijenjamo
uzbudnu struju generatora i,.
Razmotrimo dva osnovna refima: kada generator radi u praznom hodu i kada
radi pod opteretenjem.

Pod djelovanjem te razlike napona generatorom poEinje teCi struja izjednaEenja I,, koja zaostaje iza AE za 90". Dobiva se ista slika o kojoj smo govorili u
27-2A, s istim zakljufcima:
a) Prilikom preuzbudenja generatora pojavljuje se struja izjednafenja, koja je u
odnosu nu generator tkta induktivna, a u odnosu nu mreh fista kapacitivna; stvorivSi uzdufnu reakciju kotve, ona nastoji da razmagnetizira vlastiti generator i namagnetizira generatore koji rade s njim paralelno (mreiu);
b) struja izjedndenja praktifki je Eista jalova struja, koja ne uzrokuje nikakvu
preraspodjelu djelatnog optereienja.
Ako smanjimo uzbudnu struju u odnosu na normalnu ili, kako se kde, poduzbudimo generator, onda se sve odvija obrnutim redoslijedom (slika 27-17c). Na
taj naZn:
a) u poduzbudenom generatoru nastaje struja izjednahja, koja je u odnosu nu
generator tista kapacitivna, a u odnosu nu mrezu induktivna; stvorivHi uzdufnu reakciju kotve nastoji namagnetizirati generator i razmagnetinirati mreSu;
b) kao i u prethodnom slufaju, struja izjednaEenja ne uzrokuje nikakvu preraspodjelu djelatnog opteretenja.
Ako je Xd induktivni otopor dui uzdufne osi, onda je apsolutna vrijednost
I, = AEIXd. U skladu s time mofemo proratmati i konstruirati zavisnost I =
= f (E,) uz UM = const i f = const. Ta zavisnost izrafena u grafifkom obliku,
naziva se V-krivulja, jer je slitna slovu V. VeCe prakti&o znaEenje imade ovisnost

I = f (if). Bududi da je struja i, slaba, a ieljezo stroja nezasideno, inducirani napon

goi strula i, medusobno su proporcionalni (vidi na primjer sl. 25-6), ali zatirn struja
i, potinje rasti brie od napona E,. Zato se krivulja I = f (i,) poneSto razlikuje od

11;

1;:ii II

krivulje I = f (E,) pri preuzbudi, ali i dalje zadriava oblik slova V (krivulja 1 na
slici 27- 18).

S1. 27-18.

V-krivulja sinhronog
generatora

Vektorski dijagram sinhronog

generatora pri M = const i i, = var

S1. 27-19.

Vidimo da se u preuzbudenom generatoru pojavljuje pored zadane djelatne

= Dl Dz, koja stvara
komponente struje I, jog induktivna komponenta struje IZ2
reakciju kotve Sto uzduino razmagnetizira. Po velitini reakcija kotve koja razmagnetizira mora biti takva, da u potpunosti kompenzira poveCanje uzbudne struje i
osigura konstantnost magnetskog toka C@. Obrnuto, ako smanjimo uzbudnu struju
i,, tj. poduzbudimo generator, dobivamo CD3 =
i ODs = O,3.
Na tai se naEin u poduzbudenom generatoru, zajedno sa zadanom djelamom
komponentom struje I,, pojavljuje kapacitivna komponenta struje Ix3 = Do 0 3 ,
koja magnetizira generator u tolikoj mjeri da se kompenzira smanjenje struje i,, i
opet osikrava konstanmost toka C@.
Nadasve je vafno naglasiti da je u odnosu na napon mreze UM induktivna struja
generatma Dl D2 kapacitivna, a kapacitivna struja generatora Dl D3 induktivna.
BuduCi da u mrehma najEeSCe prevladava induktivno opterekenje, preduzbudenjem
generatora (ako je to samo moguCe) mogu se djelomitno kompenzirati induktivne
suuje u mreZi i time poboljiati njen cos cp.
ZadavajuCi.razliEite momente na osovini generatora i mijenjajuki struju i, u
odredenim granicama, dobivamo niz V-krivulja, na primjer krivulje 2 i 3 na slici
27-18. U tatkama b i c, u kojima struja imade najmanju vrijednost, jest cos cp = 1.
Vidimo da taEke b i c leie to viSe desno od taEke a Sto je veCe opteretenje. T o se
objasnjava time, Sto pri poveCanju opterefenja, tj. pri p o v e b j u vektora OD1 na
slici 27-19, moramo poveCati tok @,i prema tome i struju i,, ako hoCemo da bude
cos cp = 1.

I
;

I!

1i
I

B. Generator radi pod optere6enjem pri UM = const, fo = const

const i i, = var. Polazedi od pojednostavnjenog dijagrama napona na slici

25-10, mofemo reCi da za vrijeme rada generatora pod opteretenjem u njemu postoje: a) osnovni napon E, induciran glavnim magnetskim tokom i b) napon
-j I X,h stvoren strujom kotve. Prema tome je rezultirajudi inducirani napon
generatora X EG = E, -j I X,h . Taj napon nalazi se u ravnoteZi s naponom
mreie UM, tj. UM = X EG. Zato se na dijagramu slike 27-19 naponi UM i X EG
prikazuju vektorima OA i OB, jednakim po velirini, ali suprotno usmjerenim
Smatrat Cemo da je svaki od napona generatora stvoren pripadnim magnetskim
tokom i to: napon E, stvoren je glavnim tokom @,, napon -j I Xsh magnetskim
tokom kotve @,, a inducirani napon Z EGrezultlirajukii tokom generatora X @
BuduCi da je iz uvjeta ravnoteZe EG = - UM = const, i rezultirajuti je tok Z @ =
= OC = const.
ZanemarivSi, kao i ranije, djelatni otpor namota statora R,, imamo I'M z P2 =
= m UM I cos cp. Pri M = const snaga PM= Mw = const i prema tome I cos cp =
= I, = const, tj. u zadanim uvjetima rada generatora djelatna komponenta njegove
struje optereknja I, = I cos cp ostaje konstantna i ne ovisi o uzbudnoj struji i,,.
Pretpostavimo da generator radi tako da se struja II = OD1 podudara u fazi
s induciranim naponom XEG, tj. cp = 0. U odgovarajukem mjerilu vektor OD1
predstavlja tok kotve O,,. Tada je glavni tok@,l = CDI. Struiu uzbude i,,, koja
odgovara takvom reiimu rada, nazivamo normalnom, a generator. smatramo normalno uzbudenim.
Sada promijenimo, na primjer poveCajmo, struju i,, tj. preuzbudimo generator.
U skladu s time poveCat Cemo tok @, i prema tome vektor CD1. BuduCi da je I, =
= I cos cp = const, ta&a se Dl prernijesta ulijevo duZ pravca 0 2 4 , paraleho osi
apscisa, na primjer u taEku Dz. Tada je CDZ = @,2 i OD2 = @,z. Istovremeno je
vektor ODz vektor struje opterekenja Iz.

27-12. Prebacivanje optereEenja pri paralelnom radu sinhronih

generatora
Iz onoga Sto je reEeno u 27-11 slijedi da u paralehom radu sinhronog generatora s mreiom promjena njegove uzbrcdne struje izaziva sumo pronzjenu jalove
komponente struje u statoru, tj. faktora snage generatora, a da uopke ne mijenja
njegovu djelatnu magu. Da bismo ostvarili prebacivanje opterekenja s jednog generatora na drugi, moramo promijeniti zakretni moment pogonskog stroja MI, tj.
promijeniti dotok pare, vode itd.
Na prvi pogled se 8 n i da je u tome razlika izmedu sinhronih strojeva i istosmjernih strojeva (vidi 8-2, B). Stvarno se u oba sluhja prebacivanje opterekenja
postiie promjenom mehaniEke snage koja se dovodi generatom, a razlika je u tome
$to, kako smo vidjeli, promjena uzbudne struje sinhronih generatora ne mijenja
moment opteretenja na osovini i prema tome ne utjeEe na rad pogonskog stroja.
Ako nekoliko jednakih sinhronih generatora rade paralelno, oni u optem sluEaju m o p irnati razliEite cos cp, u ovisnosti o uzbudnoj stmji u njima. No da se postigne najveCa korisnost q neophodno je da svi generatori rade s jednim te istim
cos cp, jer u tom sluhju medu njima nerna struja izjednatenja.

27-13. Njihanja pri paralelnom radu sinhronih generatora

A. Vlasdta njihanja sinhronih strojeva. Vidjeli smo da se pri promjeni
momenta Ml na osovini generatora mijenja kut 0 izmedu induciranog napona
Eo i napona U ( 27-6). Osnovno je pitanje kako se pri izmjeni momenta MI
provodi prijelaz od jednog kuta 01, koji odgovara jednom optereCenju, na drugi
kut D2, koji odgovara drugom optereienju.

Da bismo odgovorili na to pitanje, napomenimo da su stator i rotor sinhronog

stroja medusobno vezani elektromagnetski pomodu zajedniEkog magnetskog polja.
Bududi da su silnice magnetskog polja elasticne, medusobnu v ~ statora
u
i rotora
motemo zamisliti tako, kao da su ti dijelovi stroja medusobno vezani oprugom ili
gumenim nitima. To nam omogudava da napravimo model sinhronog stroja kao
onaj na slici 27-20. Pretpostavljamo da su sve rorirajuie mase m sinhronog agretata
koncentrirane u jednoj taEki AI, koja se nalazi na kraju radijusa Dl2 = OA1. Masa
u taEki A1 vrti se u smjeru kazaljke na satu jer je vezana pomodu opruge s tackom
B, u kojoj je, pretpostavimo, koncentrirano polje statora. Bududi da je stator generatora prikljuten na mreiu konstatnog napona i frekvencije (UM = const i f =
= const), tatka B pri vrtnji sistema ne njiie, dmgim rijeEima ona rotira konstatnom
kutnom brzinom a,koja odgovara konstantnoj frekvenciji f. Obmuto, masa u taeki
AI, zato Hto je pomaknum iz polokja ravnotete, njihat de se u odnosu na svoj
srednji polokj odredenom frekvencijom, koja ovisi o masi m i elastienim svojstvima
opmge.

Sl. 27-20. Model sinhronog stroja

Uzrok koji je rotor odveo iz polokja ravnotek m o k biti ili promjena momenta
na osovini pogonskog stroja, izazvana promjenom dotoka pare, vode, nafte itd.
ili promjena opteretenja generatora.
Pretpostavimo da smo povekali moment na osovini pogonskog stroja. U tom
slutaju masa m p o k j e prelaziti iz poloZaja OA1, u kojem je kut BOAl = 01, u
polokj OA2, koji odgovara novom p o v e h o m momentu pogonskog stroja. Zahvaljujuti svojstvima ovog sistema (masa uhHdena na opruge) masa m stiie u
ta&u A2 s nekim ubrzanjem i inercijom Ce produiiti gibanje dalje do tatke C, sve
dok sva kinetitka energija mase m ne prede u potencijalnu energiju rastegnute
OPru&
Zatim zapotinje obmuto kretanje mase m iz polohja OC kroz novi polohj
ravnotefe OA2 u polohj OD itd. Opruga de se rastezati i stezati dovodefi rotorski
sistem u njihanje. T o njihanje nazivamo vlastitim njihanjem, jer je odredeno svojstvima samog sistema.
U idealnom sluhju, tj. u sistemu bez rasipanja energije (bez gubitaka), ta
njihanja mogla bi trajati neodredeno dugo, tj. bila bi nepriMena.
Podrobnija analiza pokazuje da u tom slutaju period njihanja To moZe biti
odreden ovim izrazom:

gdje simboli znaEe :

m - masa svih dijelova koji rotiraju,
D - reducirani promjer rotora (slika 27-20),
f - frekvencija mreie,
n - sinhorna bnina vrtnje stroja,
p - broj pari polova stroja,
P,,, - sinhronizirajuka snaga stroja.
Umnoiak mD" nazivamo najreSCe zamainzm momenront. ZamaSni moment hidrogeneratora znatno je vedi nego turbogeneratora, ali oni zato imadu manji n i
vedi p, tako da su ipak njihovi periodi njihanja istog reda velitine.
Na primjer, generator volhovske elektrane ima ove podatke: mD2 = 3,3 10"
kg m2, p = 40, P,h = 20 MVA. BuduCi da je frekvencija mreie na kojoj radi generator f = 50 Hz, pomodu lijeve jednadibe (27-8) dobivamo period njihanja:

U realnirn sisternima njihanja su uvijek praCena gubicima energije, uslijed Eega

se proces njihanja nakon nekog vremena priguiuje. U posve mehaniEkim sistemima
najEeiB uzrok gubitaka energije jest trenje. No u sinhronim strojevima vede znaEenje
imadu elektromagnetski faktori, jer rotor njiSe u okretnom magnetskom polju stalnom brzinom (ukoliko je f = const). Prema tome, u svim metalnim dijelovima
rotora pojavljuju se vrtloine struje koje izazivaju gubitke i, naravno, rasipanje energije. NaroEito su za te svrhe .korisni specijalni prigugni namoti. No oni irnadu i
neke nedostatke, tako da su se na primjer do drugog svjetskog rata hidrogeneratori
tvornice ,,Elektrosilan izradivali bez tih namota, a tek poslije rata se to izmijenilo.
Razmatrali smo pojavu njihanja u sinhronim generatorima. Medutim sve Sto
je bilo ovdje refeno, odnosi se i na rad sinhronog motora, koji je samo poseban
sluEaj zajedniEkog rada sinhronih strojeva.
B. Prinudna njihanja. Pored gore razmatranih vlastitih njihanja, moguda
su joS i prinudna njihanja rotora, izazvana neravnomjernom rotacijom pogonskog
stroja. T o se u prvom redu odnosi na klipne strojeve (parni strojevi, plinski motori,
dizeli) koji proizvode promjenljiv moment vrtnje tokom jednog okretaja osovine.
Parne i hidrauli&e turbine imaju stalan moment vrtnje, koji se ne mijenja u
toku jednog okretaja. Njihanja rotora, izazvana klipnim strojevima, uzrokuju njihanja elektromagnetske snage i promienu kuta O. NaroGto je opasan sluhj kad
period prinudnog njihanja postaje blizak periodu vlastitog njihanja, jer pri tom
moie dodi do rezonancije njihanja, kad se njihaji snaino pojaEavaju i paralelni rad
postaje nemogut. Priguini namot priguiuje i prinudna njihanja.

Sinhroni motori s istaknutim polovima izraduju se u SSSR-u (tvornica ,,Elektrosila") za snage od 40.. ,7500 kW ukljutivo za sve standardne napone i za brzine
vrtnje od 1000..,125 o lrnin. IskoriSravajuCi korisna svojstva sinhronih motora da
preuzbudeni rade s prethodekim (kapacitivnim) cos cp, izraduju se za norninalni
rad uz cos cp = 1 i uz kapacitivni cos cp -. 0,8. U poslednjem slutaju motor mora
imati veci magnetski napon rotora, a njegov stator rnora biti proraeunat za veku
struju. Zato su motori koji se rade s kapacitivnim cos cp = 0,s neito teii i skuplji
od motora koji rade pri cos cp == 1, a njihova korisnost neSto je manja (tablica 28-1).
Tablica 28-1
Korisnost q

GLA V A D VADESET O S M A

f (Pz) sinhronih motora

--=

RAD SINHRONOG STROJA u REZIMU MOTORA

I KOMPENZATORA
28-1. Osnovna znanja o sinhronom motoru
Do 19 14.. .1915. godiie sinhroni motor nije irnao industrijsku vrijednost, jer
njegove pogonske karakteristike nisu odgovarale potrebama. Stanje se naglo izrnijenilo vet 1916. godine, kada se nametnuo problem faktora snage (cos cp) kako
pojedinatnih potroSaEa elekuitke energije, tako i cijele mreie.
Radi se o tome, da su u ramim prilikama tvornice morale izradivati asinhrone
motore Eesto veBh snaga nego Sto je to bilo nuino s obzirom na Dogon.
To je dovelo do znatnog sniienja faktora snage mreie i elektrana, jer asinhroni
motori rade s to niiim cos cp, Sto su manje optereCeN. Kao odgovor na to bila je
uvedena dvojna tarifa za elektritku energiju (za djelatnu i za jalovu energiju),
a pred industriju elektritkih strojeva bila je postavljena zadaCa da koriste sinhrone
motore koji, kako Cemo kasnije saznati, mogu raditi ne samo sa cos cp = 1, nego
i s prethodenjem struje u fazi u odnosu na napon ili s tzv. prethodeiim cos cp.
No za to je trebalo poboljSati njihove karakteristike upultanja do tog stepena da
one ne budu smetnja normalnoj eksploataciji motora.
Postavljena zadaCa bila je rijeSena vet 1916. godine. RjeSenje se sastojalo u
usavriavanju vet ranije poznatog asinhronog pokretanja sinhronog motora u pogon.
Subtina natina sastoji se u tome da pri pokretanju motor ide kao asinhroni, a zatim
se samostalno sinhronizira s mreiom i produiava da radi kao sinhroni.
Danas se sinhroni motori s asinhronim pokretanjem Siroko primjenjuju.
Iz retenog slijedi da je asinhrono pokretanjem sinhronog motora jedan od 0snovnih problema njegova rada. No asinhroni motori i njihove karakteristike izuEavaju se u ktvrtom dijelu ovog udibenika, tj. kasnije nego sinhroni. Zato Cemo
u ovoj glavi proutiti samo rad sinhronog motora, a njegovo pokretanje razmotrit
36-8).
Cemo posebno, zajedno s pokretanjem a s i n h r o ~ hmotora

(s

28-2. Konstrukcione karakteristike sinhronog motora

Sinhroni motor se proizvodi uglavnom s istaknutim polovima; sa neistaknutim
polovima susreCemo ih vrlo rijetko.

Stator sinhronog motora praktitki je konstruiran isto kao i stator sinhronog

generatora. Zbog potreba pokretanja raspor sinhronog motora relativno je
manji od raspora u sinhronim generatorima. Pri istaknutim polovima u polne nasravke motora umece se specijalno proratunat namot za pokretanje. Motori sa neistaknutim polovima ponelzad imadu specijalan namot za pokretanje, a ponekad
(tvornica ,,Elektrosila") ga nen~aju.U poslednjem slutaju ulogu namota za pokretanje
preuzima tijelo rotora, metalni klinovi u utorima rotora i bandaZe, koje nisu u metalnom kontaktu s jezgrom rotora.
Uzbudnik se obitno nasaduje na osovinu motora, a u motorima veCe snage
izraduje se odvojeno.

28-3. Princip reverzibilnosti sinhronih strojeva

Sinhroni strojevi, kao i drugi elektritki strojevi, imadu suojstvo revevzibilnosti,
tj. sinhroni stroj predviden za rad u r e i i u generatora moie raditi i kao motor,
obrnuto.
Ako sinhronom generatoru, koji radi paralelno s mreiom, prekinemo dovod
mehanitke energije od pogonskog stroja, stroj Ce se i dalje vrtjetisinhrono, jer ke
stator i rotor, kao i ranije, biti elastitno medu sobom povezani. Razlika Ce biti samo

28-5. Elektromagnetska snaga sinhronog motora

u tome $to se stroju koji radi kao motor snaga dovodi iz mre2e u njegov stator
a magnetski tok statora je tako vodeCa karika sistema, dok je tok rotora, a prema tome
i rotor, vodena karika. Zato os roka statora morora uvijek prethodi osi toka rotora
za kut 0, kako je pokazano na slici 27-13d Suglasno s time vektor napona dovedenog
motoru UM (slika 28-1) uvijek prethodi komponenti - Eoza isti kut 0.

BuduCi da se osnovni dijagram napona sinhronog motora prihcipijelno nifim

.ne razlikuje od istog dijagrama za generator, ako zanemarimo kao i ranije djelatni
otpor statora R,, dobivamo za elektromagnetsku snagu PMsinhronog motora istu
jednaabu kao i za sinhroni generator [izraz (27-4)], s tom razlikom Sto u sinhronom
motom kut @ moramo smatrati negativnim (usporedi dike 27-13 b i d). Fizikalno to
znafi da je elektromagnetski moment motora M, koji odgovara snazi PM, rotacioni
i uravnoteiuje moment kofenja na osovini, a u sinhronom generatom je taj moment
kofeCi i uravnoteiuje zakretni moment pogonskog stroja.
Izvodi koji se odnose na sinhr6nizirajuCu snagu Pshi preopteretivost Kp, [izrazi
(27-6) i (27-7)], koje smo nafinili ranije za sinhrone generatore, u potpunosti se
proiiruju na sinhrone motore. No u sinhronih je motora kut O = 20" do 30, tj.
veCi je nego u sinhronih generatora. U skladu s time je snaga Pshproporcionalna
cos 0, a koeficijent & = 1 /sin 0, sinhro+h motora manji nego sinhronih generatora. T o se objainjava time Sto je rad motora obifno manje vaian od rada generatrora.

Dijagram napona
sinhronog motora

S1. 28-1.

28-6. Rad motora pri M

const i i, = var. V-krivulje

Fizikalne pojave koje nastaju u sinhronim motorirna pri promjeni uzbudne struje &, iste su kao i u sinhronih generatora. Razlika je ta, da se u generatov djelatria
komponenta struje podudara s naponom generatora C EG = UG, a u motoru se podudara s naponom mreie UM.
OdgovarajuCi dijagram nacrtan je na slici 28-2 Ovdje je OA vektor napona mrei e UM koji je doveden na motor; OB = C E,,,
= E,-j I X,h i PO zakonu o ravnoteii napona vektori O A i OB moraju biti jednaki po velitini, ali usmjerni suprotno;
OC je vektor rezultirajuicg toka Z@= @,
ma, koji stvara CE, i prethodi tom
induciranom naponu za 90". BuduCi da je Urn= - C Em = const, to je i tok
C@ = OC = const.

Kao i ranije, smatrat Cemo da je UM = const i f = const. To znati da se polovi

statora na slici 27-131 vrte stalnom bninom vrtnje n = f / p . Ako motor pohemo
opteretivati, rotor Ce sve viSe zaostajati za statorom, a u skladu s time poveCavat Ce
se elastitno privlatenje magnetskih silnica u rasporu, tj. povebt Ce se zakretni
moment M koji razvija motor.
Smbilan reiirn rada motora uspostavit Ce se uz takav kut 0 onda, khda se zakretni i koteki moment motora uzajamno uravnote2uju.

28-4. Dijagram napona dnhronog motora

Ako je motor prikljufen na mreiu napona UM, prema zakonu o ravnoteii
napona u svakom Ce se trenutku napon UM uravnoteiavati sa sumom induciranih
protunapona motora:
Da bismo izradili pojednostavnjeni dijagram napona, smatrat Cemo da su nam
zadani: napon UM na koji je motor prikljufen, struja I, cos cp (cp > 0) i parametar
XSh Postavimo vektor struje I u poxitivan smjer osi ordinate (slika 28-1) i pod
kutom cp nanesimo vektor O A = UM. Napon UM uravnoteiuje se sumom napona
E Em = OC, koja mora biti jednaka UMpo veli~ni,ali suprotnoga smjera. BuduCi
da je induktivni otpor Xshpoznat, moiemo nacrtati vektor napona OB = -j I Xsh,
nakon fega vektor induciranog napona E, predstavlja t r e h stranicu trokuta OBC.
Umjesto da crtamo vektore induciranih napona, obifno crtamo komponente
napona, od kojih se svaka uravnote2uje s odgovarajuCim induciranim naponom.
Na slici 28-1 vektor OD = - Eoje kopmonenta napona koja uravnotefava inducirani napon Eo, a vektor DA = j I XShje komponenta napona koja uravnoteiava
inducirani napon reakcije kotve i inducirani napon rasipanja.
&to donji dio dijagrama ne crtamo u cijelosti.

'

SI. 28-2. Vektorski dijagram sinhronog

motora pri M = const i i,, = var

Pri M = const jest snaga . PMz m UM I coscp = const; prema tome je

I cos cp = I, = const.
Neka motor radi s normalnom uzbudom, tj. tako da je kut cp = 0 i 11 = ODi.
Ako razmatramo onako kao u 27-1 1 B, nalazimo da Ce se prilikom poveCanja uz-

bude, a time i toka @, do vrijednosti CD2, tj. ako preuzbudimo motor, njegova struja
promijeniti do vrijednosti OD2. Prema tome se u motorupojav@qujalova komponenta
struje D1D2 koja razmagnetizira motor tako, da je x@= const, i koja je u odnosu nu
napon mreZe UM kapacitivna.
Obrnuto, kada je motor poduzbuden, u njemu se javlja jalova komponenta DlDs
koja magnetizira motor i koja je u odnosu nu U M induktivna.
Prema tome bilo da poduzbudimo bilo da preuzbudirno sinhroni motor, moiemo ga primorati da radi ili kao kapacitet (kondenzator) ili kao regulaciona prigugnica. Narofito je vaina &uga moguCnost, jer na taj n a k mo2emo povoljno djelovati
na faktor snage rnreie koja napaja motor.

Karakter promjene cos cp = f (P2) zavisi o tome kakvu Cemo uzbudu uspostaviti u stroju. Ako smo dali normalnu uzbudu u praznom hodu motora, tj. ako smo
uspostavili u praznom hodu cos cp = 1 (krivulja 1na slici 28-5), onda pri opterekenju
moramo, da bismo postigli cos cp = 1, poveCati struju uzbude (vidi sliku 28-3).
BuduCi da je i, = const, pri optereCenju Cemo zbog toga dobiti re2im poduzbude u
kome se javlja jalova struja, a ova zaostaje u odnosu na napon rnreie [cos (fcp)].
Ako uspostavimo cos cp = 1 pri nominalnom optereienju (krivulja 2), onda pri podopterekenju motor uzima iz mreie jalovu struju koja prethodi [cos (- cp)], a pri preopterekenju zaostaje. Za neku manju promjenu cos cp moie se uspostaviti uzbuda na
kojoj srednjoj vrijednosti (krivulja 3).

-L

S1. 28-3. V-kriwlja sinhmnog motora

S1. 28-4. Radne karakteristike sinhronog motora

Na slici 28-3 pokazan je niz V-krivulja uz razlifite vrijednosti snage P2. Minimumu struje odgovara cos cp = 1; lijevo od minimuma motor je poduzbuden i radi
djelomitno kao regulaciona priguhica; desno od minimuma motor je. preuzbuden
i radi kao kondenzator. Cinjenica da se p o v e h j e m optereCenja minimum struje
pomife n d t o udesno, objdnjava se isto kao u sluhju generatora (vidi 27-1 1B).

S1.28-5. Krivulje cos cp = f (P,)

Krivulja korisnosti q = f (P2) ima za sve elektriae strojeve uobifajen karakter.

OM brzo raste pri p o v e h j u opterekenja od 0 do 0,5 P,, a zatim se malo rnijenja
u granicama promjene vrijednosti opterekenja od 0,5 Pn do Pn.
Za ilustraciju navedene su vrijednosti korisnosti sinhronih motora za razlifite
napone, koji rade sa n = 600 o lmin i cos cp = 1 i 0,8 (tablica 28-1 na str. 303).

28-7. Radne karakteristike sinhronog motora pri M = var i i, = const

Fizikalna slika rada motora pri promjenljivom momentu na osovini M i stalno

uzbudnoj struji i,,ista je kao i pri radu generatora u istim uvjetima ( 27-7). Kut 0
medu vektorima napona rnreie UM i induciranog napona E, odreduje se iz uvjeta
ravnoteie momenata, koji u osnovi ima oblik isti kao i u istosmjernog motora ( 9-6).
Pri prosuctivanju rada sinhronog motora side nam njegove radne karakteristike, koje predstavljaju osvinost:
n, M, cos cp i q = $ (P2) pri UM = const i f = const.
Bnina vrtnje sinhronog motora n =f lp = coast i prema tome ostaje strogo
stalna u svim reiimima rada stroja. OdgovarajuCa karakteristika prikazana je na slici
28-4 pravcem paralelnim s osi apscisa.
JednadZba mornenata jest M = M, f M2, gdje je M, moment praznog hoda,
a M2 korisni moment kofenja. U zadanim uvjetima rada M, ostaje stalan, a M2 =
= P2 : (2 x n) se mijenja tatno proporcionalno korisnoj snazi na osovini P2. Zato se
karakteristika M2 =f (P2) prikazuje pravcem koji prolazi kroz pofetak koordinatnog
sistema, a M =f (P2) pravcem koji prolazi iznad prvog za vrijednost Oa = Ma.

28-8. Reakcioni sinhroni motor

Reakcioni sinhroni motor ima trofami ili jednofazni stator i rotor s istaknutim
polovima, ali bez uzbudnog namota. To, dakako, ne znafi da motor radi bez uzbude.
Takav se stroj ne uzbuduje od strane rotora, kao obieno, nego od strane statora na
raEun djelatne komponente struje, koja iz mreie dolazi u namot statora; ta komponenta struje u statoru stvara uzduEni magnetski tok, koji i jest uzbudni tok motora.
Djelovanje reakcionog rnotora osniva se na iskorilitavanju dopunske komponente
elektromagnetskog momenta Md.
U skladu s jednadibom (27-4) jest:

Na taj nafin dopunska snaga, a prema tome i dopunski moment Md = PIUd

10,
ovisi o : a) kvadratu napona dovedenog motoru; b) razlici Xd - Xg i C)sin 2 0.

Daljnje poboljianje cos cp zahtijeva joS relativno veliko povekanje snage kompenzatora; da potpuno oslobodirno generator i dalekovod od induktivnih struja, tj. da
uEinimo cos cp = 1, trebarno s kompenzatorom naEiniti jog 400 A, pri eemu se struja
u finiji umanjuje samo za 1077 A - 1000 A = 77 A. Icako vidimo, u tom podruEju
poboljSanje cos cp je skupo, pa ga se zato, normalno, ni ne nastoji dovesti do jedinice.
U velikim mreiama i dugaEkim dalekovodima sinhroni kompenzatori se primijenjuju za reguliranje napona pri potroSaEha. Za vekeg induktivnog optereeenja
napon u potrobafa znatno je manji od napona na generatorima; pri malom opterekenju napon u potro8aEa m o k se Eak povisiti, jer dugafki su dalekovodi kapacitivnog
karaktera. Zato se u tim slOEajevima upotrebljavaju ponekad sinhroni kompenzatori,
koji pri ve6em induktivnom opterdenju rade preuzbudeni i tako oslobadaju dalekovod od jalovih struja; pri tom se smanjuje pad napona u dalekovodu. Pri malim opterekenjima potro8aEa sinhroni kompenzator radi poduzbuden, vuEe iz mrele induktivne stmje, koje kompenziraju kapacitivne struje u dalekovodu.

GLA V A DVADESET DEVETA

UDARNI KRATKI SPOJ SINHRONIH STROJEVA

28-10. Osnovni podaci

29-1. Definicije i oblici udarnog kratkog spoja

Sinhroni kompenzatori rade samo u reiimu karakteristike V-oblika, uglavnom

pri preuzbudenju, tj. u podmEju kapacitivnih struja ili, kako se druEije kak, u zoni
snaga koje prethode PC.No oni moraju imati moguknost da rade i poduzbudeni, tj.
u podruEju snaga koje zaostaju iza PL.Podaci koji karakteriziraju sinhrone kompenzatore, standardizirani u SSSR-u, navedeni su u tablici 28-2.

-P,, pri struji koja

prethodi, MVA

Pod udarnim kratkim spojem razumijevamo reiim kratkog spoja u meduvremenu pofemog momenta kratkog spoja i reiima trajnog (stacionarnog) kratkog spoja.
Na slici 29-la, b i c prikazane su sheme jedno-, dvo- i trofaznog kratkog spoja.
O b i h o se u pofetku pojavljuje jedno- ili dvofazni kratki spoj, koji zatim mole
preki u trofazni.

Podaci o slnhronim kompenzatorima

1 g 1
I

$hi

Gubici u %
od P,

a)

b)

c)

S1. 29-1. Kratki spoj sinhronog generatora: a) jednofazni; b) dvofazni; c) trofazni

Brzina vrtnje sinhronih kompenzatora smanjuje se s poveCanjem snage. PodruEje snage koja zaostaje iznosi 0,s do 0,65 podrufja snage koja prethodi. Veoma
valno znarenje imaju gubici u sinhronirn kompenzatorima. Podaci navedeni u tablici 28-2 odnose se na strojeve sa zrahim hladenjem. Da umanjimo gubitke ZAP,
snaine sinhrone kompenzatore najEdh izradujemo sa vodikovim hladenjem.
Sinhroni kompenzatori obiEno se izraduju s asinhronim pokretanjem, a motori
za pokretanje koriste se samo za strojeve vrlo velikih snaga.
Ako sinhroni kompenzatori nisu predvideni za to da obavljaju mehaniEke radnje,
onda imadu mehaniLfki olddanu konsuukciju, najEd6e olakSanu osovinu.

Udarni kratki spoj traje veoma kratko, ali ipak moie uzrokovati teSke kvarove
generatora, uglavnom kao rezultat veoma znatnih dinamifkih efekata. To nas je
primordo da toj pojavi posvetimo veliku painju i da je istraiimo teoretski i eksperimentalno.
.

29-2. Osnovne fizikalne predodibe. Pojam o supravodljivom Brugu

Razmotrimo slufaj udarnog trofaznog kratkog spoja generatora, pretpostavljajuCi da kratki spoj nije nastao u mreli, nego na stezaljkama generatora Sto je, naravno, opasniji slubj, jer pri tom struja kratkog spoja ovisi samo o parametrima samog generatora.
U osnovu analize te sloZene pojave stavljamo predodibu o tzv. supravodiEu,
tj. predodZbu o takvom strujnom krugu EGi je djelatni otpor jedmk nuli.

Pretpostavljajuti da je supravodit zatvoren krug (slika 29-2), lako je pokazati

da magnetski tok ulanEen sa supravodljivim krugom ostaje stalan po veliEini i smjeru.

29-3. Struje trofaznog kratkog spoja

Da bismo razjasnili fizikalnu sliku pojava pri trofaznom kratkom spoju, dovoljno je uzeti jednu fazu i smatrati da se ona sastoji od ekvivalentnog svitka, na primjer A - X. Stoga Cemo ubuduCe ispuitati rijet ,,trofaznimi smatrati da do trenutka
kratkog spoja stroj radi u praznonl hodu, tj. I = 0.
Razmotrimo uvjete udarnog kratkog spoja u dva razlifita trenutka:
a) u trenutku kada je tok koji prolazi kroz svitak A - X jednak nuli (+, = 0) i
prema tome inducirani napon u svitku postiie maksimalnu vrijednost, tj. e = Em;
b) u trenutku kada tok koji prolazi kroz svitak A - X postiie maksimum (+, --= +,,,), pa je prema tome u svitku inducirani napon jednak nuli, tj. e = 0.
A. P r v i sluEaj.
= 0 i e = Em. 0 s polova podudara se s ravninom svitlca
A - X (slika 29-3). Taj poloiaj polova uzet Cemo kao poEetni i od njega Cemo raEunati kutove zakreta rotora a. Ofevidno je da je u poEetnom trenutku c = 0, kut
a = 0, a struja kratlcog spoja ik = 0.

+,

SI. 29-2. Supravodljivi krug

Prema drugom Kirchhoffovom zakonu jest :

eo

gdje:

+ e~ = iR,

predstavlja trenutnu vrijednost napona induciranog u krugu nekim vanjskim uzrokom; moiemo na primjer zarnisliti da krugu pribl2avamo ili, obrnuto, udaljujemo od njega neki stalan magnet. Pri tom Ce se u krugu pojaviti struja i, koju stvara
napon samoindukcije:
d $L
eL=--=--, d(Li)
dr
dt
gdje je $L magnetski tok samoindukcije.
Na taj naEin za supravodif kojemu je R = 0 irnamo:

odakle je:

d Cdt
$L =

d$L
- =O,
dt

$ = con~t.

(29- 1 )
Suma 4,
$L = $L je pun magnetski tok ulanEen sa supravodljivim krugom u
nekom trenutku. U daljnjem Cemo pojednostavnjeno govoriti o magnetskim tokovima, ispuHtajuCi rijeE ,,puni7'. Taj tok ostaje stalan u svirn okolnostima. Neka, na
primjer, iz pofetka u krugu nema ni struje ni s njim vezanog toka, tj. 4, = 0.Ako
zatim pribliiimo k njemu magnet i prema tome izrnijenimo vanjski tok od nule do
velifine $, u krugu Ce se pojavici struja takve velizine i mjera koja stvara tok samoindukcije $L = - $,. Isto Ce se dogoditi i u slufaju ako prvotno ulanfani tok $,
nije jednak nuli.
Sinhroni generator sadr5i niz krugova s relativno veoma malim djelatnim otporima. Zato u prvoj etapi proufavanja fizikalnih procesa, koji se odigravaju u generatoru pri udarnom kratkom spoju, moZemo smatrati da su djelatni otpori tih krugova
jednaki nuli. Imat Cemo u vidu tri takva kruga: 1) namot statora, 2) uzbudni namot i
3) priguSni sistem.

$0

t-a

S1. 29-3. Kratki spoj u trenutku kada

je
= O

+,,

Sada razmotrimo $to se dogada u narednim trenucima pri okretanju rotora.

OEevidno je da kada stroj ne bi bio kratko spojen, tada bi se pri zalcretu rotora od
a = 0" do a = 90" tok $, ulanEen sa svitkom, uvedao od $, = 0 do svoje najveCe
vrijednosti, ti. do $, =
Zatim bi se pri zakretu rotora od a = 90" do a = 180"
tok smanjivao od ICI, = ,$ do $, = 0 itd. Zbog jednostavnosti pretpostavimo da
se ta promjena toka $, u krugu svitka A - X odvija sinusno (puna sinusoida na
slici 29-4a). Rekli smo da razmatramo sluEaj gdje kratki spoj nastaje u trenutku kada
je +o = 0. Ako smatramo da je svitak A - X supravodljiv krug, onda tok koji je
s njim ulanfen mora ostati jednak nuli i u narednim trenucima kratkog spoja. To
je moguCe samo uz uvjet da se u svitku A - X pojavi struja ik, koja je po velitini
i smjeru takva da je $,
$, = 0, tj. tok $, koji stvara struaj i k kotve u nekom trenutku bit Ce po veliEini jednak toku #, ali suprotno u s m j ~ e n(isprekidana sinusoida
na slici 29-4a).
Tok $, stvoren strujom ik moie biti razmatran kao tok reakcije kotve. No izmedu toka reakcije kotve u stacionarnom refimu rada, konkretno pri trajnom kratkom spoju, i toka reakcije kotve pri udarnom kratkom spoju, postoji bitna razlika.
Zaista, razmatrajuti tok reakcije kotve nezavisno od glavnog toka, moiemo smatrati da pri trajnom kratkom spoju uzduini tok reakcije kotve koristi iste puteve kao i.
glavni tok, i to jezgre polova, jaram itd. (isprekidana crta na slici 29-5a).
Pri udarno?n kratkom spoju slika se bitno mijenja. IJrema izlaganju u 29-2 uzbudni namot i priguSni namot takoder predstavljaju supravodljive krugove. Prema

tollle s njima ulantani toizovi takoder moraju ostati nepromiienjeni, a to je mogute

same onda, ako se u oba namota rotora - uzbudnom i priguSnom - pojave struje
takve velitine i smjera koje bi potisnule tok kotve $,d na puteve rasipanja rotorskih
namota (slika 29-56), Magnetski otpor tog puta znatno je vedi od magnetskog otpora
normalnog puta po ieljezu rotora. Zato je za stvaranje dane vrijednosti toka kotve
pri udarnom kratkom spoju potreban znatno veCi magnetski napon statora i
prema tome znatno veCa struja statora i k , nego pri stacionarnom kratkom spoju.
U statoru nastaje strujni udar koji dostiie svoju najveCu vrijednost Eetvrt periode
nakon kratkog spajanja stroja (slika 29-4a).

Pri idealnom supravodljivom krugu slika tokova, pokazana na sl. 29-5, trajala
bi neodredeno dugo. U stvarnosti namot rotora ipak imade neki djelatni otpor,
uslijed Eega se raspored na slici 29-5 postepeno mijenja, prelazeCi u obiEnu sliku
trajnog kratkog spoja s mnogo manjom strujom I (desni dio slike 29-4a).
T
t=L
a)

b)

t=7

S1. 29-5. PoEetni raspored magnetskih tokova pri udarnom kratkom spoju sinhronog generatora

S1. 29-4. Magnetski tokov~1 struja udarnog kratkog spoja pri

+,

= 0:a) struja u namotu statora;

b ) struja u uzbudnom namotu; c ) struja u priguHnom namotu

Razmotrimo sada kakva moraju biti svojstva struja nastalih u namotima rotora
pri udarnom kratkom spoju. Uzmimo izpoEetka uzbudni namot, koji stvara glavni
Ako bi tok kotve $& veC u prvom trenutku udarnog kratkog spoja
tok stroja 0,.
mogao prodrijeti u jezgru pola, kako je to pokazano isprekidanom linijom na sl. 29-5a,
onda bi on, zato jer je usmjeren supromo u odnosu na glavni tok, nesumnjivo smanjio glavni tok i prema tome bi smanjio broj njegovih ulantenja s uzbudnim namotom.
No, kako je ranije bilo refeno, to je nemoguCe, ukoliko uzbudni namot razmatramo
kao supravodljiv krug. Da bi se sprijetilo to sn~anjenje,u uzbudnont namocu mora
se pojaviti swuja koja ima isti smjer kao i normalna struja uzbude (slika 29-46)>jer ce se
samo pri tom uvjetu tok kotve potiskivati na puteve rasipanja uzbudnog namota.
TOmoiemo ponoviti i u odnosu na priguSni namot, s tom razlikom da je do
trenutka udarnog kratkog spoja struja u njelnu jednaka nuli (slika 29-4c), jer struja
uzbudnog namota ima neku vrijednost i,.

Takav prijelaz iz stanja s jaEom strujom u drugo stanje sa slabijom strujom

nazivamo priguknjem procesa. Podrobnija analiza pokazuje da priguienje procesa
ovisi o takozvanoj vremenskoj konstanti T danoga kruga. Vremenska konstanta
T = L / R izraiena jedinicama vremena jest omjer induktiviteta kruga L prema njegovom djelatnom otporu R. Pri R = 0 (supravodit) konstanta T = m, tj. proces
prigubenja produiuje se beskonatno dug0 vremena; fizikalno to znaEi da se proces
ne priguiuje. Pri R # 0 proces se priguSuje to brie, $to je veCi R i prema tome Sto
je manja T.
Vremenska konstanta priguSnog namota obiEno je znatno manja od vremenske
konstante uzbudnog namota, jer je L priguinog namota relativno malen a R, obrnuto,
velik. Zato se u tom namotu struja priguSuje vrlo brzo, a u uzbudnom namotu znatno
sporije. Pri priguienju struje u svakom od tih namota otklonjen je uzrok koji je
u odgovarajuti krug.
branio prodiranje magnetsltog toka kotve
I z toga slijedi da tok kotve prodre najprije u krug prigugnog namota (slika 29-6),
a zatim u uzbudni namot (slika 29-7), nakon Eega reiim prelazi u stanje trajnog
kratkog spoja.

S1. 29-6. Magnetski tok stroja u trenutku

neposredno nakon nastanka kratkog spoja

S1. 29-7. Magnetski tok stroja u vrijeme

trajnog kratkog spoja

Da bismo objasnili karakter procesa priguienja strujh u namotima rotora i

statora, neophodno je uzeti do znanja da su u stanju udarnog kratkog spoja ti namoti

S1. 29-8. Krivulje struja udarnog

kratkog spoja

- struia u prigu5nomnamotu;6 - komponenta

te struje u statom; c - stmja u uzbudnom namotu; d - komponente te strliie u statoru; e -

trains struja kratkog spoja u statoru; f - rezultirajuta struja kratkog spoja u stotoru

vezani medu sobom elektromagnetski,

slitno ]>rimarnomi sekundarnom namotu
trnnsformatora i moraju se nalaziti u konstancnonz ??zedusobnovzdjelovanju, a za to se
polja tih narnota moraju vrtjeti na istu
stranu i jednakoln brzinom. Poljestvoreno
strujama udarnog krntkog spoja u statoru
okrede se u odnosu na stator sinhronom
brzinom vrtnje n; na istu stranu i s istom
brzinom n vrti se rotor. Zato polja stvorena
strujama u namotima rotora moraju biti
nepomiEna u odnosu na rotor, jer se samo u
tom sluEaju osigurava stalno elektromagnetsko djelovanje izmedu statora i rotora.
Polja nepomifna u odnosu na rotor mogu se stvoriti satno strujama u namotima
rotora Izoje imadu stalan smjer i pri tom se,
kako je gore reEeno, podudaraju sa smjerom glavne uzbudne struje i, (vidi sliku
29-4b i c).
Iz refenoga slijedi da se stalno elektromagnetsko uzajamno djelovanje medu
poljima statora i rotora ostvaruje uz uvjet
da struje u namotu statora imadu perioditan karakter s osnovnom frekvencijom f
(slika 29-8b i c), a struje u namotima rotora
da su aperioditke(s1ika 29-8a i c). Komponentu struje u statoru, koja odgovara prigugnom namotu (slika 29-8b), nazivamo
letimitnom komponentom struje udarnog
kratkog spoja, a komponentu koja odgovara uzbudnom namotu (slika 29-8d) prijelaznom kompmrentom struje udarnog kratkog spoja. Svaka od tih komponenata struje
u statoru (jer je elektromagnetski vezana s
odgovarajuCom strujom u rotoru) priguguje se, pri Eemu se, suglasno s gore refenim,
najprije priguSuje 1etimiEna komponenta
struje, a zatim prijelazna. Po zavrSetku
procesa priguSenja strujaudarnog kratkog '
spoja prelazi u trajnu struju kratkog spoja
(slika 29-Se).
Tako moiemo struju udarnog kratkog
spoja u statoru razmatrati kao sumu triju
struja : a) letimiene, b) prijelazne i c) trajne. Ako nacrtamo krivulje koje tangiraju
periodiEke krivulje struja u statoru (isprekidana krivulja na slici 29-8b, dif ) i produ5imo ih do presjecigta s osi ordinata, dobivamo poEetne amplitude (tj. svedene na

trenutak t = 0) letimitne, prijelazne i trajne komponente struja u statoru I:,

I,',, i 1,.
Ukupna struja udarnog kratkog spoja i njoj odgovarajuta tangentna krivulja
prikazane su na slici 29-Sf. Amplituda te struje svedena na pofetni trenutak iznosi:
(29-2)
1;. = 1;
I;
I,.

+ +

Istu takvu krivulju moiemo nacrtati i na drugoj strani osi apscisa, a kao rezultat
se dobiva simetriha figura u odnosu na os, koja ima oblik Iijevka. Zato se krivulja
struje nacrtana na slici 29-8f naziva simetriEnom ili periodirkom komponenrom struje
udarnog kratkog spoja.
B. Drugi sluraj:
=
, e = 0. Svitak A - X je u trenutku kratkog
spoja (t = 0) protjecan najveCim tokom, tj.
.4, Na slici 29-9a tok 4,prikazan
je sa dvije deblje linije.
Pri vrmji rotora se tok koji protjefe kroz svitak neprekidno mijenja, i to: pri
zakretu rotora za a = 90" on Ce se promijeniti od
= 4, do 4, -- 0; zatim Ce se
pri zakretu rotora za joi 90, tj. nakon vremena t = T/2, promijeniti od $, = 0 do
9, = - +,, (slika 29-9b) itd.

+, +,

+, -

+,

SI. 29-9. Magnetski tokovi pri udarnom kratkom spoju sinhronog generatora u trenutku
kada je
= 6:, a) tokovi prije kratkog spoja; b) i c) slika dodatnih i rezultirajutih
tokova u trenutku neposredno nakon nastanka kratkog spoja

+,

Slika tokova, prikazana za razmatrani sluEaj na slici 29-9b i c, u osnovi je sliEna

rasporedu tokova na slikama 29-5 i 29-6. No postoji i suStinska razlika odredena time,
=
proSto u danom sluEaju udarni kratki spoj nastaje u trenutku kada tok
mice svitak A - X. Ako, kao ranije, budemo svitak A - X smatrali supravodljivim
krugom onda, suglasno s principom konstantnosti toka ulanfenim s takvirn krugom,
mora oscati stalan i u naredfiim trenucima kratkog spoja (+, = const), a za
cok
to kroz namot statora mora tefi vremenski stalna struja odgovarajude velitine i smjera.
Pri Ra = 0 ta bi struja ostala stalna neodredeno dugo vremena. U stavarnosti ona
nete biti konstantna, nego se priguSuje po zakonu eksponencijalne funkcije s brzinom, odredenom vrernenskom konstantom prigugenja T, = LaIR, narnota statora.
Zato tu struju nazivamo aperiodskom (istosmjernom) komponencom struje udarnog
kratkog spoja. Valja prirnijetiti da ta komponenta struje udarnog kratkog spoja sinhronog generatora ima isti smisao i pojavljuje se pod istim uvjetima kao i aperiodska
komponenta prekomjerne struje u transformatoru ( 17-4).
Na taj naEin imademo u statoru, pored te tri komponente struje udarnog kratltog spoja o kojima smo ranije govorili, jog i Eetvrtu aperiodsku komponentu te struje,

+, +,

+,

koja se nadovezuje na prve tri i zajedno s njima Eini rezultirajuku krivulju struje udarnog kratkog spoja.
Potpuna slika udarnog kratkog spoja sinhronog generatora u trenutku kada je
JI, = JI, i e = 0 prikazana je na slici 29-10. Buduki da je Ra zz 0, periodska komponenta struje ik zaostaje iza induciranog napona za 90" i prema tome u poremom
trenutku udarnog kratkog spoja postiie najveCu vrijednost I:, . Na slici 29-10
periodska komponenta struje zX nacrtana je tackastom krivuljom I, a tangirajuka
krivulja isprekidanom linijom.

S1. 29-11. Struje kratkog spoja: a ) u uzbudnom namotu; b) u prigdnom namotu

pri udarnom kratkom spoju u trenutku kada je
=

+,,

+,

29-4. Prijelazni i letimiEni induktivni otporl

S1. 29-10. Krivulje struja udarnog kratkog spoja pri

4, = +,

Aperiodska komponenta struje ik predstavljena je punom krivuljom 2; buduCi cia

je, suglasno dogovoru, u pohtnom trenutku struja ih = 0, potetna amplituda aperiodske komponente struje I,, mora biti jedanaka po velirini I:, no usmjerena u
suprotnu stranu.
Zbrajanjem krivulja I i 2 dobivanlo krivulju 3 rezultirajuke struje udarnog kratkog spoja. Krivulja 4 (isprekidana linija) predstavlja tangirajuh krivulju amplitude
rezultirajute struje.
Postojanje aperiodske komponente struje u struji statora mijenja karakter struja
koje se pojavljuju pri udarnom kratkom spoju u namotima rotora. U stvari, aperiodska
struja je struja stalnoga smjera. Zato ona stvara u prostoru nepomitno magnetsko
polje, u kojern se okreke rotor sinhronorn brzinom vrtnje n. U tom slubju se u namotima rotora induciraju izmjenitne struje osnovne frekvencije, koje se nadovezuju
na struje prikazane na slici 29-46 i c,i uzajamno djeluju s aperiodskom komponentom
struje u statoru. RezultirajuCe krivulje struja u namotima rotora prikazane su na
slici 29-1 l a i b.
Prema standardu GOST 183-55, sinhroni strojevi moraju izdriati udarnu struju
kratkog spoja pri naponu praznog hoda jednakom 105% od normalnog.

PriguSivanje struje ih pri udarnom kratkom spoju mof emo proratmati ako prornijenimo parametre kratkospojenog sistema, tj. njegovih induktivnih otpora. U
N svrhu dovoljno je razmotriti sliku struja u poEemom trenutku kratkog spoja na
slici 29-5b. Vidimo da sav tok $,: stvoren strujom kratkog spoja ih i ulanEen s namotom statora, predstavlja sumu dvaju tokova: rasipmog toka $, i toka uzduine
reakcije kotve JI:d, istisnutog na poteve rasipanja pri@nog namota i uzbudnog
namota, tj. :

Tok $d: mora da odoli magnetskim otporima triju serijski spojenih dijelova
magnetskog kruga: otpora Rad dijela puta po statoru i zratnom rasporu, qtpora
Ry na putu rasipanog toka priguSnog namota i otpora R,, na putu rasipanog toka
uzbudnog namota. Prema tome je:
=&

+ Ry + R,.

(29-3)

Otpor Rd jednak je praktitki otporu puta toka reakcije kotve pri trajnom kratkom spoju, jer se on u osnovi odreduje otporom zratnog raspora.
Svaki magnetski otpor moie se izraziti reciprokom veli&orn, tj. odgovarajuCom magnetskom vodljivo3fu.
Ako su A
,;
A, A, i A,, magnetske vodljivosti koje odgovaraju otporima
RL, &, R,, i I?,,, onda izraz (29-3) poprima ovaj oblik:

1 - 1
--Ad
.

+ -1+ -

Ay

A,

jli

A;,=

1
1

-+-+1

And

nu

Ako tome dodamo i vodljivost rasipanog toka statora A,, onda Ce ukupna vodljivost A$ koja odgovara toku #: biti:
fld = As

+ Aid = A 3 +

1
1

--+-+A,
AY
1

Prijelazna komponenta struje, koja odgovara udaru struje u uzbudnom narnotu,

priguSuje se oko 7 do 8 puta sporije od letimitne komponente, nakon tega generator prelazi u reiim trajnog kratkog spoja s uobihjenom slikom raspodjele toka kotve
(slika 29-7) i s obifnom uzduinom sinhronom reaktancijom Xd = XI Xed.

A,
Svakoj vodljivosti odgovara odredeni induktivitet i- pri zadanoj frekvencijiodredeni induktivni otpor ( 24-6). Na taj narin imamo:
X:
- l e t i m i r ~uzdufni induktivni otpor (reaktancija) sinhronog stroja;
- induktivni otpor rasipanja statora;
X,
Xid - letimifni uzduini induktivni otpor reakcije kotve;
Xad - uzduini sinhroni induktivni otpor reakcije kotve;
A> i X, - induktivni otpori rasipanja priguinog namota i uzbudnog namota.
Prema tome je:

Jednadibi (29-4) odgovara shema na slici 29-12~.Obirno je otpor Xy veoma

malen i zato 1 / X y = w i Xz M X I . Fizikalno to objaSnjavamo time Sto je u poh m o m trenutku, udarnog kratkog spoja sinhroni stroj kratko spojen transformator,
u kojem ulogu sekundarnog kruga igra u suStini samo priguSni namot. RezultirajuCi
magnetski tok takvog transformatora mora stvoriti samo inducirani napon dovoljan
aa savladavanje pada napona u sekundarnom krugu. Ako je otpor posljednjeg blizak nuli, onda je i rezultirajuCi tok vrlo malen, a to je ekvivalentno odsutnosti reakcije kotve. PraktiEki ostaje samo rasipani tok, koji odreduje otpor Xz. Vrijednosti
velitina X j navedene su u tablici 29-1.

Tablica 29-1
Reaktancije X; i Xi (u relativnim jedinicama)
I

Tip generatora
sa neistaknutim polovima

s istaknutim polovima

x:

1
i

0,127
0,11 ......0,14

0,21
420.. ....0,24

29-5. Vrijednost udarnih struja trofaznog kratkog spoja

Najvainija je efektivna vrijednost struje udarnog kratkog spoja svedena ria potemi trenutak t = 0. Nco bismo imali samo simetritnu komponentu struje udarnog
kratkog spoja (slika 29-4), njezinu bismo potetilu efektivnu .vrijednost I," mogli
odrediti kao i struju trajnog kratkog spoja, s tom razlikom Sto bismo induktivni otpor
Xd morali zamijeniti induktivnim otporom Xd" ili, ako generator nema'priguinog
namota, onda sa X d f . Na taj natin je:
(29-6 a)
I," = Eo/ X i ,
ili

I,' = E0/XdJ.

6)

a)

U stvarnosti, na struju I," ili I,' superponira se jog aperiodska komponenta

struje udarnog krarkog spoja I,,, gdje je I,, = I:, (slika 29-10); ako se struja
I:, mijenja sinusno, onda je I,, = I," I/Z:Kako je poznato iz teorije izmjenitnih struja, efektivna vrijednost struje I;, nastala superpozicijom aperiodske struje
I& na aperiodsku struju efektivne vrijednosti I:, izrahva se jednad2bom:

S1. 29-12. Nadomjesna shema sinhronog stroja

Tokom 0,4 do 0,6 sekunde struja se u priguinom namotu prigusuje, tj. sve
se dogada tako kao da je otpor X, porastao do beskonahosti. Razdioba toka
za taj sluraj pokazana je na slici 29-6, pa u sugalasnosti s time imamo :

Na taj n z i n potetna efektivna vrijednost rezultirajuke struje udarnog kratkog

spoja premaiuje poremu efektivnu vrijednost simetriEne komponente te struje
fi=
1,73 puta, tj. :
I: =
xd"
(29-7a)
ili :
(29-7b)
1; =
.

n~~/

-I---

xa'l

x u

gdje je X i prijelazni uzduZni induktivni otpor sinhronog stroja. Jednadibi (29-5)

odgovara shema na slici 29-12b. Brojrane vrijednosti velirine X i sadriane su u tablici 29- 1.

PE~/X;

Sve Sto je reteno odnosilo se na sluraj trofaznog udarnog kratkog spoja. Podrobnija analiza pokazuje da struje Ikm
u d m g dvofaznog i jednofaznog kratkog

GLAVA TRZDESETA

OSNOVNA ZNANJA 0 ASINHRONIM STROJEVIMA

30-1. Tipovi asiihronih strojeva

Asinhronim strojem nazivarno takav stroj izmjenitne struje, kojem se brzina

vrtnje rotora n, pri danoj frekvenciji srtuje u mrefi, mijenja u ovisnosti o opterekenju.
Asinhroni strojevi dijele se na: a) beskolektorske i b) kolekcorske.
Beskolektorski asinhroni strojevi naSli su Siroku primjenu uglavnom kao motori,
dok su kolektorski asinhroni strojevi specijalan tip strojeva, koji imadu ogranitenu
oblast primjene. U ovom, Eetvrtom dijelu knjige, razmarat Cemo samo beskolektorske asinhrone strojeve, ili krake: asinhrone strojeve. Osnovni tip takvog stroja
jest arinhroni trofazni motor u dvije glavne izvedbe: a) kolutni motor (motor s faznim
rotorom) i b) kavezni motor (motor s kratkospojenom kotvom). Njihova jednostavnost, jeftinoia, visoka korisnost i velika sigurnost u radu brzo su im pribavili opCe
priznanje i utjecali nu njihovu Eroku primjenu u nizu oblasti, koje su se do tada koristile istosmjernom strujom.
Nedostaci asinhronog stroja su: a) takav stroj treba induktivnu struju magnetiziranja, uslijed Eega se pogorbava cos (p mrefe; b) slabo zadovoljavaju regulacione
karakteristike, naro6to pri kontinuiranom reguliranju brzine vrtnje u Sirokim
granicarna, i c) lose karakteristike pokretanja najekonomitnijeg kaveznog motora.
Nastojanja da se te teSkoCe savladaju postigla su tek djelomiean uspjeh. U pogledu
cos (p asinhroni motor ustupa prednost sinhronom motoru, a u pogledu regulacionih
karakteristika istosmjernim motorima.
U oblasti nereguliranih pogona relativno male snage, asinhroni motori odrZali
su svoj vodeCi poloZaj. Pri tom se sve veke znatenje pridaje kaveznim motorima,
dok je do 1920. godine glavno mjesto zauzimao kolutni motor. To se objaSnjava
time Sto su kavezni motori, u usporedbi s kolutnirn, konstruktivno jednostavniji,
sigurniji u radu, jeftiniji, a imadu bolji cos (p i korisnost. No oni imadu, u odnosu na
prve, slabiju karakteristiku pokretanja, a djelomitno jaEu struju zaleta pri rnalom
zakretnom momentu.
Da bi se poboljSale te karakteristike bili su predloZeni takozvani specijalni
tipovi kaveznih motora, od kojih su danas najznahjniji: a) motor s dubokirn utorima;
b) motor s dvostrukim kavezom. Pored toga, Siroku primjenu postigli su polno preklopljivi motori, s povebnim klizanjem i drugi.

Brzina vrtnje n, kojom se okreCe motor, ovisi o njegovom opterebenju. U praznom hodu bnina n je gotovo jednaka nl, ali ne moie je postiCi, jer pri n = nl
elektromagnetsko djelovanje izmedu statora i rotora iSEezava.

Racionalizacija proizvodnje asinhronih motora u svakom njegovom dijelu,

a narotito njihovo svestrano istraiivanje, omoguCili su znatno sniienje njihove mase
i dimenzija bez Stete po radne krakteristike. Tako je, na primjer, motor snage 3,7 kW,
1500 olmin, 1892. godine imao masu 150 kg, a 1930. gocline motor od 4,s kW,
1500 o Imin, izraden u tvornici ,,Elektrosila.", tek 50 kg, a u nekin~izvedbama jog
rnanje.
30-2. Princip djelovanja trofaznog asinhronog stroja
i re%iminjegova rada

U 23-5 pokazali smo da ako u stator trofaznog stroja dovedemo trofaznu

struju, u stroju Ce se pojaviti magnetsko polje koje se okrefe brzinom:

gdje jef frekvencija rnrele, a p broj pari polova stroja.

Ako u provrt statora smjestimo rotor izraden, na primjer, u obliku prikazanom
na slici 30-5, nastat fe izmedu statora i rotora medusobno elektromagnetsko djelovanje, koje je po svojoj fizikalnoj suititini u svemu s l i b o djelovanju izmedu primarnog i sekundarnog namota transformatora. No u transformatoru je sekundarni namot
nepomiEan u prostoru, dok se u asinhronirn strojevima on okreke brzinom vrtnje n.
Kad bi ta bnina bila jednaka brzini vrmje nl okretnag magnetskog toka i usmjerena
u istu stranu, onda medusobnog elektromagnetskog djelovanja medu statorom i
rotorom ne bi bilo, jer bi magnetski tok statora bio nepomiEan u odnosu na rotor.
Zato je neophodan uvjet uzajamnog djelovanja obaju dijelova beskolektornog asinhronog stroja, i prema tome njegova rada, razlika brzina vrtnje nl i n.
Omjer :

nazivamo klizanjem asinhronog stroja. U ovisnosti o tome u kakvom se medusobnom

odnosu nalaze brzine nl i n, razlikujemo tri reiima rada asinhronog stroja: a) rad u
reiimu motora; b) rad u reiimu generatora i c) rad u reiimu elekcromagnetske-koE
nice.
Razmotrimo u kakvoj se medusobnoj ovisnosti nalaze klizanje i reiim rada asinhronog stroja.
A. Rad u reiimu motora. Pretpostavimo da se polje statora vrti u smjeru
okretanja kazaljke sata (slijeva udesno), a imade polaritet pokazan na slici 30-la.
Ako je rotor n e p o m i h ili seokrefe brzinom vrtnje n < nl, silnice polja statora pomicat Ce se u odnosu na rotor slijeva nadesno brzinom nl -n. PrimjenjujuCi pravilo
dlana desne ruke, nalazimo da se u voditu a namota rotora inducira napon usmjeren
prema nama. Isti smjer ima i djelatna komponenta struje u vodiEu a. Medusobno
djelovanje magnetskog poolja (isprekidana linija na slici 30-la), stvorenog tom strujom, s poljem statora tvorj rezultirajuCe polje, prikazano na slici 30-lb. Vidirno,
da sila na vodit li, stvara na osovini stroja moment koji nastoji zakrenuti rotor u
smjeru okretanja polja, tj: nastaje zakremi moment. Surna momenata stvorenih pojedinaEnim vodifirna, Einl rezultirajuti zakretni moment stroja, pod Eijim se djelovanjem rotor okreCe brzinom vrtnje n < nl. Pri tom s e elektriEka energija, dovedena
iz d e u stator, pretvara u mehanicku energiju na osovini, tj. stroj radi kao motm.

S1. 30-1. Principi rada

sinhronog stroja: a) kao motor; b ) kao generator

Prema tome asinhroni stroj radi kao motor u granicoma od n = 0 do n --, nl,
ti. pri klizanju od s = $- 1 do s zz0.
B. Rad u reiimu generatora.Pretpostavimo da, ako ostavirno smjer vrtnje
i polaritet polja statora onakvima kao na slici 30-la, ubrzamo rotor toliko da n
postane veCe od nl (slika 30-lc). U tom slutaju klizanje postaje negativno, a smjer
okretanja polja statora, u odnosu na rotor, ~ilijenjase na suprotnu stranu od one
dok je stroj radio kao motor. U skladu s time mijenaju se smjer induciranog napona
i struje u vodiEu a i predznak sile Fo na osovini stroja (slika 30-Id). Prema tome,
moment koji razvija asinhroni stroj postaje koc'eG u odnosu na zakretni moment
onog pogonskog stroja, pomoCu koga smo ubrzali rotor asinhronog stroja. U tim
uvjetima asinhroni stroj radi kao generator, koji mehanifku energiju, dovedenu iz
pogonskog stroja, pretvara u elektritku i Salje je u mreiu. Podrobnije izlaganje
rada asinhronog stroja u refimu generatora dano je u 39-1.
Teoretski moiemo po volji ubrzati rotor u odnosu na okremo polje. Prema
tome, kad asinhroni stroj radi kao generator, klizanje se nalazi u granicama od s =
= 0 do s = - CO.
U praksi je prijelaz iz reZima rada motora u reiim rada generaora moguc,
na primjer, pri spugtanju tramvajskih motornih kola niz strrninu.
C. Rad u regmu elektromagnetske koEnice. Pretpostavimo, d a se pod
djelovanjem nekog vanjskog uzroka rotor asinhronog stroja potne okretati supvotno
okretanju magnetskog toka. U tom slutaju se asinhronom stroju dovodi energija
sa dviju strana: elektritna energija iz rnrefe, a mehanitka energija od pogonskog
stroja. Takav reiim rada nazivamo reiimom elektromagnetskog KoCknja. Onzapdinje
pri n = 0 i moZe se predufiti teoretski do n = - oo. Prema tome, kud asinhroni
stroj radi kao koznica, klizanje se drZi granica od s =
1 do :

Podrobnije oreiimu elektromagnetskekofnice vidi u 5 39-2.

U praksi se rad u reiimu elektromagnetske kotnice najfeiie koristi na prenosilima i dizalima pri spustanju tereta.

na otpornik za pokretanje. Narnot rotora moie biti izraden sa koliko se hoke faza,
potev od dvije, ali se obitno izraduje kao i stator, u obliku trofaznog narnota.
Da bi se izbjeglo brzo habanje fetkica i smanjili gubici trenja pri radu, motori
veie snage opremaju se s kedajem z a pomicanje Eetkica.

30-3. Osnovni reiim rada asinhronog stroja

Asinhroni stroj koristi se uglavnom za rad u reiimu trofaznog motora. Asinhroni generator po svojim svojstvima ustupa prednost sinhronom generatoru i zato se
primjenjuje samo u specijalnim postrojenjima. KonaEno, r e i n elektromagnetske
kofnice moie se razmatrati kao pomoini reiim rada asinhronih motora u postrojenjima odredenog tipa. Zato iemo najprije proufavati rad trofaznog asinhronog
motora, napajanog od strane statora, a tek u glavi 39 pokazat 6emo karakteristifne osobine asinhronih strojeva u specijalnim reiimirna.
Kao osnov prouhvanja rada asinhronog motora pretpostavit Cemo, kao i pri
proufavanju rada transformatora (vidi 12-l), dva granitna regima rada motora:
a) rad u praznom hodu pri rotoru koji miruje i koji rotira, te b) rad u kratkom spoju.
Prema podacima o ta dva reiima moiemo grafitki ili analitifki utvrditi radne karakteristike asinhronog motora, koje sluie za ocjenu njegova rada.

30-4. Osnovni elementi konstrukcije trofaznog asinhronog motora

U konstrukciji trofaznog asinhronog motora razlikuju se dva osnovna dijela:
neporniEni dio ili stator i rotirajuCi dio ili rotor, koji su jedan od drugog odijeIjeni
zrabim rasporom.
Stator asinhronog motora' nitim se ne razlikuje po svom ustrojstvu od statora
sinhronog stroja (vidi tre& djo knjige).
Raspor izmedu statora i rotora izraduje se Sto je moguke manji, koliko to dopuStaju mehanitki uvjeti. Tako je, na primjer, u asinhronih motora snage 1,s
do 2 kW, raspor 6 = 0,3 do 0,35 rnm, a u motora snage 250 do 350 kW,6 =
= 1,O do 1,s mm. T o se objaSnjava time, Sto su stator i rotor vezani medusobno
samo elektromagnetski, posredstvom magnetskog toka koji stvara stator i koji pronih kroz rotor. Sto je manji raspor, to bolja je ta veza i to lakSe se p0stii.u bolje
karakteristike motora, i obmuto.
Rotor se sastdji o d jezgre, nasadene na osovinu, i namota ulo2enog u jezgru.
Jezgra je sastavljena od limava izradenih od elektrotehnifkih ieljeza debljine
obifno 0,s rnm. Pojedini listovi izoliraju se jedan od drugog tankim slojem laka
ili slojem oksida. U motorima male snage za izolaciju mofe sluiiti hrapav sloj.
Medusobnom izolacijom listova nastoji se, kao i u drugifi elektrifkih strojeva,
smanjiti gubitke vrtloinih struja u feljezu statora i rotora.
Namot rotora ulaZe se u utore, koji su ravnomjerno rasporedeni po njegovu
obudo. U ovisnosti o tipu namota rotora izraduju se: a) rotori s famim namtom
i b) rotori s tatkospojenim namotom ili kratkospojeni rotori.
A. Motor s faznim rotorom (kolutni motor) Uzduini presjek takvog
motora prikazan je na slici 30-2. U utore rotora obiho je uloien trofazni namot,
analogno namotu statora, koji je spojen u zvijezdu ili u trokut, a izvodi se na tri
mjedena koluta smjestena na osovini i medusobno izolirana, a odatle preko tetkica

S1. 30-2. Uzduini presjek asinhronog motora s faznim rotorom. Gornja polovina odgovara stroju
za n = 1500 okr Imin, donja za n, = 1000 okr /min
I

narnot roton; 4 - t d j n o stators. - narnot staton: 6- kufiitc statora;

- kufinc Idsjeva; b 3--ventilator;
9 - kontnktni koluti; 16- rufica zs podiEmic &taka

- oaovina; 2 - tcliczo rotors.

7

Utori rotora izraduju se obibo poluzatvoreni i stoga se dvoslojni narnot rotora

ostvaruje u vidu Stapnih namota, sa po dva Stapa u utoru. Stapovi se provlate
kroz utore, njihovi krajevi se savijaju i medusobno spajaju po odgovarajukoj shemi.
Rannotrim konkretan przmjm. Neka je broj faza m = 3, broj utora Z = 24,
broj polova 2p = 4; broj utora po polu i fazi iznosi:
Z
24
q=-=-=2.
2pm
4-3
Narnot je izraden s punim korakom (slika 30-3), t..:
Z
24
y=r=--=-- 6.
2P
4
Svrsishodno je shemu namora ostvariti tako da pofeci svih triju faza budu rasporedeni ravnomjerno po obodu rotora. Time se olakiava dovod na kolute, a i
balansiranje rotora.
Ako je pofetak A faze A -X odabran u utoru 2, onda i e poeetak B faze B - Y
biti u utoru broj:
2 2713 22 = 2 2.613 2.6 = 18,

a potetak C faze C-Z u utoru broj:

2 4713 = 2

+ 4-6 13 = 10.

Izvedimo sada namot faze A - X . Za poEetak uzmimo gornji Stap u utoru 2. Taj
Stap mora biti spojen u seriju s donjim Stapom u utoru 2 y = 2
6 = 8. Dalje,
rasudujuCi analogno, dobivamo ovaj lanac:
1. obilazak rotora: 2 gore - 8 dolje - 14 gore - 20 dolje -...
Vidimo, da nakon jednog obilaska rotora dolazimo u utor 2 gore, od kojeg
smo i zapoEeli obilazak. Da bismo mogli namatanje produiiti, moramo posljednji
korak skratiti za jedan utor, tj. zavrSiti prvi obilazak ne u utoru 2 gore, veC
u 1 gore.

B. Kavezni (kratkospojeni) motori. Taltve motore nalazimo u tri osnovne

izvedbe :
a) motori normalne izvedbe,
b) motori s dzrbokim utorom,
c) nzotori s dvostrukinz kavezom ili dvokaveznz.
U svim slui.ajevima se jezgra rotora slaie od ieljeznih limova debljine 0,s mm.
PokuSaji da se izradi lnasivan rotor, koji nema specijalni namot, nisu dali posve
zadovoljavajuCe rezultate.

S1. 30-4. Zatvoreni utor rotora

S1. 30-3. Shema narnota rotora: m

U motorima normalne izvedbe utori su najEdCe ovalna oblika i gore su prekriveni mostiCia debljine 0,4 do 0,s rnm (slika 30-4). U poslijednje vrijeme ti
se mofori zalijevaju aluminijem, pa se dobiva aluminijski kavez, koji je Eesto s
obje strane opremljen krilcima za pojaEanje ventilacije (slika 30-5).
Izvedba motora s dubokim utorom opisana je u 37.

3; 2p = 4; Z = 24

2. obilazak rotora: I gore - 7 dolje - 13 gore - 19 dolje -. .. Prema tome,

s donjim Stapom utora 19 morao bi biti spojen gornji Stap utora 1 (19 6 -24 = 1);
tj. I gore, no taj Stap veC je zauzet, a u utoru I je slobodan donji Stap, tj. I dolje.
Moramo dakle spojiti donji Stap utora 19 sa donjim Stapom utora I i dalje produZiti obilazak rotora, ali obrnutim redoslijedom. Tada dobivamo:
3. obilazak rotora: I dolje - 19 gore - 13 dolje - 7 gore - 2 dolje.
4. obilazak rotora: 2 dolje - 20 gore - 14 dolje - 8 gore.
Sada su spojeni svi Stapovi koji se nalaze u utorima i pripadaju fazi A-X.
Kraj X faze A - X bit Ce gornji Stap utora 8.
RasudujuCi analogno, dobivamo ove spojeve za faze B - Y i C - Z :

Faza B-Y

18
17
17
18

gore - 24 dolje - 6 gore - 12 dolje - 17 gore;

gore - 23 dolje - 5 gore - 11 dolje - 17 dolje;
dolje- 11 gore -5 dolje - 23 gore - 18 dolje;
dolje- 12 gore - 6 dolje- 24 gore.
Faza C-Z

10 gore - 16 dolje - 22 gore - 4 dolje - 9 gore;

9 gore - 15 dolje - 21 gore - 3 dolje - 9 dolje;
9 dolje - 3 gore - 21 dolje - 15 gore - 10 dolje;
10 dolje - 4 gore - 22 dolje - 16 gore.

S1. 30-5. Rotor kratkospojenog motora

Uzajamna zavisnost medu dovedepim naponom Ul i induciranim naponima

El, ES1i E,i odredena je kao i u transformatorima ( 12-4) zakonom ravnoteZe
napona :
(31-1)
U1 = - (El
E,1
Ed)
ili :
(31-la)
Ui = - (El-j &X
, i - W i ) = -El
IOZl,

+ +

gdje je Zl = Rl
GLA V A TRIIIESET PR VA

TROFAZM ASINHRONI STROJPRI MIRUJU~EMROTORU

U ovoj glwi ielimo pokazati da pri rotoru koji miruje asihroni stroj je u stvari
transformator, koji se od transformatora normalne izvedbe razlikuje samo u konstruktivnom pogledu (raspored namota na statoru i rotoru, postojanje raspora
i tome sli2no). Sto se tife fizikalne suitine pojave, ona je u oba slu2aja jednaka.
Zato je svrsishodno zapoteti proufavanje asinhronih strojeva, isto kao i transformatora, sa proucavanjem granifnih reZima rada scroja, cj. praznog hoda i kra~kog
spoju s time, da u daljnjem proSirimo predod2bu o asinhronom stroju kao o transformatoru i na stroj s rotirajutim rotorom.

31-1. Prazni hod asinhronog stroja

Ako je u kolutnom motoru narnot mirujueeg rotora otvoren, a namot statora
piikljufen na mrelu, imademo r e Z h praznog hoda u kojem je asinhroni motor
u stvari transformator u praznom hodu. Primarna strana je stator motora, a sekundarna mirujuCi rotor. Pod djelovanjem napona Ul narinutog na stator, namotima
statora tefe struja praznog hoda I, koja stvara okretni magnetski tok, od kojeg
se dio cP ulantuje s oba namota, a dio cPsl samo s namotom statora (slika 31-1).
Tok @ nazivamo, kao i u transformatora, glavnirn ili osnovnim rokom, a tok Osl
rasipnim tokom. Prvi tok inducira napone El i E2 u namotima statora i rotora, a
drugi tok napone rasipanja E,, = -jIoXl samo u namotu statora. Pored toga,
pri prolazu struje I, kroz namot s djelatnim otporom R1 pojavljuje se napon otpora
Eal = -I',R1.

+ jX1 impedancija namota statora.

U skladu s tim izrazom moZe se konstruirati vektorski 0,

j&x,
dijagram pravlog hoda. U osnovi se on konstruira isto
kao i odgovarajufi dijagram transformatora (slika 12-4b).
No pri tome moramo uzeti u obzir da je zato) 5to asinhroni
stroj ima zratni raspor, njegova struja magnetiziranja 1,
relativno rnnogo veka nego u transformatoru, ona iznosi
20...35% norninalne u motprima veCe ili srednje snage,
a 35.. .50% u motorima male snage (motori vrlo male snage
ovdje $e ne razmatraju). Isto Ce tako biti relativno veCi (u
usporedbi sa trasnfomatorom) i otpori Ri i Xi. Stoga induyoa
cirani naponi E,l i E,1, koji su neznatni u praznom hodu 0
,om
transformatora, u asinhronom stroju iznose 2.. .8% napona
Ul, u ovisnosti o snazi stroja. OdgovarajuCi dijagram praznog hoda dobiva oblik pokazan na slici 31-2. Struja I, imade
induktivnu ili magnetizirajuh komponentu I,, koja zare=&'
os.aje iza Ulza 900 (slika 31-2) i djelamu komponentu I,,
koja se podudara u fazi sa Ul i neophodna je za pokrike
gubitaka u bakru statora, te gubitaka u ieljezu statora i S1. 31-2. Vektorski dija@mPraznog hoda
rotora. Vektor napona Ul sastoji se od tri komponente
asinhronog motora
IT,,XJ, od kojih je svaka u ravnonapona, i to -El,
teli s odgovarajutim induciranim naponom. No ipak su i
ovdje glavni tok 0 i odgovarajufi inducirani napon El najznabjniji, pa zato u
priblisnim razmatranjima m o W o smatrati da je:
(31-2)
Ul z -El@

BuduCi da se stator asinhronog motora nirim ne rszlikuje od statora sinhronog

stroja, to je:
(31-3)
El = 444 f Nl k,,l @
,
gdje su:
Nl
broj serijski spojenih zavoja favlog namota statora;
&
faktor namota statora;
am maksiialna vrijednost magnetskog toka koji proniQ krug namota
statora [iraz (3 1-1) usporedi sa (12-1211.
Ako smatramo da je f = const, onda Ce za asinhroni stoj vrijediti:

El : : Om,

S1. 31-1. Polja statora prl otvorenoln rotoru

01-41

gdje sirnbol : : oznahje proporcionalnost.

UsporedujuCi ovu ovisnost s izrazom (31-2) moZemo vidjeti da je u osinhronom scroju, isto kao i u t r a n s f m a t m , glavni m~gnetskitok statora odreden ughvnom

dovedenim naponom. U daljnjem Cemo prosiriti taj zakljutak i na reiim rada pod
optereCenjem do blizu nominalnog.
Glavni magnetski tok inducira u fazi rotora napon:

parametara kratkog spoja izvodi poktls kratkog spoja, tj. motoru se dovodi takav
sniZeni napon, da struja bude Ik % I , ili da u nekim slutajevima u toku krakeg
vremena bude v e h od I,.
Slika pojava pri kratkom spoju asinhronog motora potpuno je ista kao i u
transfolmatoru (5 13). Zato se dijagram kratkog spoja asinhronog stroja i njegova
ekvivalentna shema pri kratkom spoju principijelno niEi ne razlikuju od dijagrarna kratkog spoja transformatora sa slike 13-3. No uvjeti reduciranja rotora
asinhronog stroja na njegov stator sloieniji su nego u transformatoru, jer se rotor
po svojoj konstrukciji mole jako razlikovati od statora.
Pod reduciranim namotom rotora razumijeva se takav namot koji ima isti broj
faza, isti broj zavoja u fazi i istu raspodjeiu namota kao i namot statora.
BuduCi da je pri kratkom spoju asinhronog stroja glavni tok Okmalen, moiemo,
isto kao u transformatorima, magnetiziiajuti magnetski napom Voi odgovar:juCu
struju I, zanemariti. Tada iz uvjeta ravnoteie magnetskih napona statora 1 rotora irnamo [izraz (23-1 I)]:

E2 = 4,44 f N2 kn2 a,,

gdje su:
Nz - broj serijski spojenih zavoja jedne faze,
k z - faktor namota rotora.
Omjer :

nazivamo omjerom tramformacije induciraniiz napona, a razlikuje se od omjera

transformacije transformatora samo omjerom faktora namota.
U kolutnim motorima obitno je knl z knz, pa je:

ml N l k,,~ I1 = mz Nz k,,Z Zz,

odakle je:

k = -IZ= - ml N , h

Omjer transformacije kc moie se pribliino odrediti eksperimentalno omjerom

faznog primarnog prema faznom sekundarnom naponu, pri otvorenom rotoru.
U tome slutaju je:
El % Ui i Ez = U2,.
Prema tome je:

I1

mz ~

'

gdje su: k1 omjer tramformacije stmja, a ml i m2 broj faza statora i rotora.

Iz jednadZbe (31-9) slijedi da' je:

I ~ = ~ = G .

(31-10)

ki
Struju Iz' nazivamo reduciranom stmjom rotora.
Pri odredivanju reduciranog djelamog i induktivnog otpora rotora Rz' i Xz'
polazit Cemo od toga da pri reduciranju Rz gubici u b a h u rotma, a pi reduciranju
X z kut ponzaka izmedu i n d m ' r a t ~ gnapona EZ i stmje 12, moraju ostati nepromijenjeni. Tada je :
m2 1;4 Rz = m l I m ' ,
odakle ie:

Iz relacije (3 1-6) imademo :

Inducirani napon Ez' dobiva se zamjenom stvarnog faznog namota rotora s faznim
namotom statora s brojem zavoja N l i faktorom namota k d , i naziva se reducirani
inducirani napon rotora.
BuduCi da je n = 0, to se snaga Po,dovedena motoru iz mreie, troii samo na
pokrite gubitaka u motoru, a to su: a) gubitak u bakru statora 3 I!R1 (3 je broj
faza, I, fazna struja praznog hoda); b) gubitak u feljezu statora A P f t i c) gubitak
u ieljezu rotora AP*z. Prema tome je:

N1hm*=R2k,k=.kRa.
= Rz--

(3 1-1 1)

Nz kd ma Nz knz

31-2. Kratki spoj asinhronog stroja

Ako je rotor asinhronog motora elektritki zatvoren u sebe i zakoEen, imademo

reiim kratkog spoja u kojem je asinhroni stroj slitan kratkospojenom transformatoru. Razlika je samo ta, ito trajna struja kratkog spoja Ik motora nadmaiuje
njegovu nominalnu struju I, 4 do 7 puta, dok je u transformatoru l k = (10. ..18) I,.
UnatoE tome ni motor se ne smije dug0 ostavljati u kratkom spoju pod punim
naponom, da bi se izbjeglo prekomjerno zagrijavanje. Zato se pri odredivanju

Koeficijent k = k, ki nazivamo onierom tramformmje ~ ' n h r o n o gmotma.

KoristeCi se drugim uvjetom odredujemo Xz', i to:

i
i

odakle je :

Rz' Xz = k X z .
Xz' =-Rz

Tada po analogiji s transformatorom ($ 13-6) imademo:

Otpore Rk i Xh nazivamo parametrima kratkog spoja asinhronog stroja.

Snaga Pb, koju uzima stroj pri kratkom spoju, praktieki ide sarno na pokrite
gubitaka u bakru statora i rotora, tj.:

mote oba dijela stroja i inducira u njima napone El i Ez, koji se podudaraju u
fazi. No inducirani napon El uvijek je usmjeren suprotno naponu Ul; na slici
31-4 vidimo da se inducirani napon Ez, koji ima isti smjer kao i El, zbraja s naponom UI. Tako imam0 (slika 31-5):
Uzm = OA1 = Ul
E2.
Zakrenimo rotor za f 1800. BuduCi da se pretpostavlja da su napon Ui i
frekvencija f stalni, to se prema zakonu ravnoteie napona El, tok @ i, prema tome
inducirani napon Ez, ne mijenjaju po veliani; no Ez mijenja svoju fazu za kut
f 180 u odnosu na fazu induciranog napona El. Prema tome je:
Uz,, = OA2 = Ui -E2.

Suprotno transformtorima, parametri Rk i Xk asinhronih strojeva nipogto nisu

uvijek postojani. Tako, na primjer, u motorirna sa zatvorenim utorima Xk znamo
ovisi o jakosti struje, pri Eemu je zavisnost Xk =f(I) krivulja hiperbolickog oblika.
U motorima sa dubokim utorima Rk i Xk ovise o frekvenciji f. NaEini odredivanja
tih parametara izlaZu se u priruenicima o ispitivanju elektriekih strojeva.

31-3. Zakretni transformator

Zakretni transformator (indukcioni regulator) primjer je rada zakohnog
asinhronog stroja. Ako takav stroj na odredeni naein ukljutimo u rnreZu i zakretanjem rotora mijenjamo polobj njegova namota u odnosu na namot statora, imademo moguinost mijenjanja napona sekundarnog kruga u odrednim granicama.
Razmotrit Cemo samo rad trofaznih zakretnih transformatora, jer se jednofazni susretu znatno rjede.
Shema zalzretnog transformatora nacrtana je na slici 31-3. Iz praktiEkih razloga rotor sluii kao primarni namot koji pomoCu nekog uredaja, na primjer puLnim
prijenosom, moiemo zakretati, a stator sluii kao sekundarni namot.

:m

.L_

rotor

SI. 31-3. Shema zakretnog

transformatora

S1. 31-4. Smjer napona zakretnog

transformatora pri cr = 0

Princip djelovanja trofaznog zakretnog transformatora sastoji se u ovome:

Trofazna struja magnetiziranja, dovedena u rotor, stvara magnetski tok @, koji
se vrti brzinom vrtnje nl = f /p, na pirmjer u smjeru okretanja kazaljke na satu
(slika 3r-4). Pretpostavimo da se osi narnota rotora prostorno podudaraju s odgovarajuCim osima namota statora. U tom slutaju tok CD istovremeno nailazi na na-

S1.31-5. Dijagram napona zakretnog transformatora

U optem sluhju moiemo rotor zakrenuti za kut f or. Inducirani napon E2

ne mijenja se po velitini, ali se mijenja po fazi za isti takav kut, drugim r i j e r i a ,
geometrijsko mjesto krajeva vektora E2 i prema tome napona Uz jest krug radijusa
Ez = AA1, opisan iz tatke A kao centra. Vidimo da se napon U2 m o b lako regulirati u granicama od Uzmdo Uzdn i pri tom se Kantinuirano mijenja faza napona
Ez. Posljednja okolnost jest nedostatak tog zakretnog tarnsformatora, nazvanog
samostalnim, jer pri tome nije moguC paralelan rad regulators s transformatorom.
Pored toga p i ukljut5vanju (slika 31-3) samostalni zakretni tramformator razvija moment nu osovini, Sto izaziva oftre mehanic'ke udarce i maze dovesti do kvara
zakretnog transforrnatora. Ti nedostaci uklonjeni su u dvostrukom zakretnom
transformatoru, Eija je shema prikazana na slici 31-6a. Kako vidimo iz sheme, taj
zakretni transformator sastavljen je od dva samostalna trofazna zakretna transformatora, kojima su namoti statora spojeni medusobno u seriju, tako da se magnetski tokovi statora vrte na suprome strane. Zato treba unakrsno spojiti bilo koje
dvije faze statora i odgovarajute faze rotora u jednom od zakretnih transformatora
(slika 31-6a). Rotori dvostrukog zakretnog transformatora mehanifki su vezani,
a njihovi namoti prikljuhju se na m r e h paralelno. Pri zakretu rotora za kut a
inducirani napon jednog zakretnog transformatora zakrene se na jednu stranu,
a inducirani napon drugog za isti kut na &ugu stranu; u skladu s time rezultirajuCi inducirani napon dvostrukog zakretnog transformatora zadriava svoju
fazu nepromijenjenom (slika 31-6b).
Zakretni transformatori upotrebljavaju se za reguliranje napona u pojedinim
odvodima elektrana i transformatorskih stanica za Biroku regulaciju napona pojedinih potrosah, na primjer elektropeti, j e d n o m m pretvarah i sl., za bafdarenje vatrnetara i brojila itd.
Trofazni zakretni transformatori za razdjelne mrefe izraduju se za snage
do 2.. .2,2 MVA, s reguliranjem napona u granicama f (10.. .15%). Podrufje
22

- L. M.

Piotrovskij

- Elektrifkl strojevi

337

njihove primjene ogranifeno je na merie do 6...12 kV, jer njihova izrada

za viSe napone nailazi na poteSkoCe pri izolaciji narnota rotora i statora u utorima.

dvostruki
rotor

GLAVA T RIDESET DR UGA

POJAVE U ASINHRONOM MOTORU ZA VRIJEME VRTNJE

32-1. Prazni hod

bJ

S1. 31-6. Dvostruki zakretni transformator: a) shema; b ) dijagram napona

Od velike su vainosti uvjeti hladenja zakretnih transformatora. Pri malim
snagama i za male napone oni se izraduju sa zrafnirn hladenjem. Zakretni transformatori srednje i veCe snage najfeSCe su hladeni uljem. Pri tome se zakretni rransformator stavlja vertikalno u kuCiSte, kako bi se automat koji upravlja zakretnim
transformatoram mogao postaviti na poklopac kuCiSta.

31-4. Regulator faze

Regulator faze asinhroni je stroj sa zakorenim rotorom, izraden prema shemi
na slici 31-7. ZakretuCi rotor u odnosu nu stator, lagano se mijenja faza induciranog
napona rotora, ne mzjenjajuc'i pri tom vrijednost induciraong napona rotora. Regulator faze Biroko se primjenjuje u laboratorijima, na primjer pri mjerenjima.

Znamo ( 30-2) da se pri radu asinhronog motora njegov rotor vrti u smjeru
okretnog polja brzinom vrtnje koja je uvijek manja od brzine vrtnje polja statora
nl. Neka se motor vrti u praznom hodu, tj. savladava samo moment kofenja praznog hoda M,. Ako imamo u vidu motore s kuglitnim leiajevima i s pomicanjem
a
a brzina rotora veoma blislta brzirii
Eetkica, onda je taj momeilt ~ o m malen,
polja nl. Pita se, u femu se prazni hod asinhronog motora u raizmatranonl slufaju,
pri rotirajukem, elektritlii zatvorenom rotoru, razlikuje od gore razmotrenog praznog hoda motora s rotorom koji miruje? Pri tom se smatra da su u oba slutaja
na motor dovedeni isti napon U1 i frekvencija f = const.
Razmotrimo najprije Sto se dogada u statoru. Polazit Cemo od zakona ravnotete napona. Po tom jezakonu Ul % E l , Sto znafi da inducirani prorunupon srarora
El i glavni rok 0 ne ovise o tome cia li je rotor nzotora nepornifan ili se el~ri.Pri zadanoin naponu Ul i zadanoj frekvenciji f u oba slufaja obje te velifine ostaju iste,
const, @ :.=: const. No magnetski tok 0 stvoren je magnetizirajukom
tj. El
komponentom struje praznog hoda I,,,,. Pre~na tome je I,,,,= const. Djelatna
komponenta struje praznog hoda I,, takoder se praktifki ne mijenja. U stvari,
0, imali gubitke u bakru statora i gubitke u ieljezu statora
ranije smo, pri n
i rotora; sada gubici u ieljezu rotora iifezavaju, jer se u praznom hodu rotor vrti
gotovo .sinhronom brzinon~i prema tome ieljezo rotora gotovo se ne premagnetizira. No zato se pojavljuju mehanitki gubici AP,,,,, i dodatni gubuici u ieljezu
APd, pribliino jednaki gubicima u feljezu rotora. Na taj natin, pri zadanonz naponu
Ul i frekvenciji f, 21 staroru se praktitki niita ne ~nijenjapri p~ajelazu od praznog
hoda s rotorom koji miruje na prazni hod s rorirajzrc'inz rotorom.
Sada razmotrimo ito se dogada u rotoru.

1
.

32-2. Klizanje i frekvencija struje u rotoru

S1. 31-7. Shema regulatora faza

BuduCi da se polje statora okrede brzinom vrtnje nl, a rotor se okreCe u istom
smjeru brzinom n (slika 32-I), djelovanje polja statora na rotor moiemo zami-

.La struja pri prolaxu kroz namote rotora stvara magnetsko polje, koje se okreLe u
odnosu nu roror brzinom vrtnje nz, Sto odgovara frekvenciji struje u rotoru J2. Po
optem je pravilu:
(32-5)
nz = fz /p
f s / p = nls.
Pored toga sain se rotor vrti brzinom n, pri Eemu je, suglasno s izrazom (30-2a):
(32-6)
n = nl (1-s).
Brzina vrtnje polja rotora u odnosu na stator, tj. u prostoru, jednaka je dakle sumi
brzina vrtnje:
(32-7)
nz
n = nls
nl (1-s) = nl,

sliti kao da je rotor nepomitan, a polje statora se vrti u odnosu na nepomiEni rotor
brzinom :
nz = nl - n.

Kako sino veC rekli ( 30-2), omjer:

$ z-

nl-n
4

nazivarno klizanjem.
.
U rotoru se induciraju naponi i struje Nja se frekvencija f ~nazvana
,
frekvencijorn klizanja, odreduje prema opCem pravilu ovim izrazom:

fz = p (nl-n)

nl -n

= pnl ----- = f s,

tj. polje rotora vrti se u prosrortr istorn brzinorn i u istom sn2jeru kao i polje sratora,
i prema tome se moie smatrati nepomitnim u odnosu na polje statora.
Taj zakljuEak mogli bismo izvesti i direktno iz zakona ravnoteZe magnetskih
napona statora. Stvarno, magnetski napon statora moiemo razmatrati kao djelovanje, a magnetski napon rotora 1ia0 protudjelovanje. Kako je djelovanje i protudjelovanje medusobno nerazdvojno vezano, tako i brzine vrtnje magnetskih napona statora i rotora uz bilo koje uvjete moraju biti medusobno jednake. S te taEke
glediita nema razlike izmedu rotora koji miruje i rotirajuCeg rotora, ali je u slutaju rotirajuCeg rotora brzina polja rotora u prostoru sastavljena, kako smo vidjeli,
od dviju brzina: brzine vrtnje samog rotora i brzine polja rotora u odnosu na rotor. Sve dok je n < nl, brzina polja rotora nz ima pozitivan predznak, tj. to se polje
vrti na istu stranu kao i rotor; qako dovedemo rotor u vrtnju brzinom n > nl, brzina
polja rotora nz poprimit fe negativan predznak, tj. polje Ce se vrtjeti u smjeru
suprotnom vrtnji rotora.
Valja primijetiti da se taj vaini zakljutak odnosi samo na prve harmonike
polja. Djelovanje viiih harmonika ne razmatra se u ovoj glavi.
U (S 32-1) je vet reEeno da u praznom hodu i pri 11 z nl gubici u ieljezu rotors praktitki iSEezavaju, ali se zato pojavljuju mehaniEki gubici APmehi dodatni
APd. Prema tome u razmatranim uvjetima imamo:

(32- 1)

nl
tj. frekvencija struje inducirane u rotoru s okretnirn poljern, jednaka je frekvenciji
struje napajanja, pomno&noj sa klizanjm. Kad asinhroni stroj radi kao motor,
brzina vrtnje rotora n mijenja se u granicama od n = 0 pri pokretanju motora
do n z n l u praznom hodu. Prema tome, kad stroj radi kao motor, klizanje s mijenja
se od s = 1 do s z 0,a frekvencijaf2 od f2 = f do fz % 0. O b i h o je pri normalnom
opteretenju s = 3.. .6% u motorima Inale snage i s = 1.. .3% u - motorima
vefe i serednje snage. Prema tome, frekvencija struje u rotoru je mala. Ako je,
na primjer, f = 50 Hz i s = 4% = 0,04, onda je f2 = f s = 50 Hz .0,04 = 2 Hz.

S1. 32-1. Dijagram brzina asinhronog

n,-n -n,

motora

S promjenom frekvencije rotora mijenjaju se i sve velirine koje o njoj ovise,

i to: inducirani napon Ez, induktivni otpor XZ i struja Iz.
Za inducirani napon. Ez, imamo (indeks s odnosi se na klizanje):

32-3. Rad opterefenog asinhronog smotora.

tj. napon induciran u rotirajm'm rotoru, jednak je naponu induciranorn u rotoru
kaji miruje, pottnw.5enorn sa klizanjem.
Za induktivni otpor Xz imamo:
Ovdje je L2 induktivitet namota rotora, koji odgovara njegovom rasipanju. Na
taj je natin induktivni otpm rotirajuc'eg rotora jednak induktirnorn otporu rotora
Mi miruje, pornnoZenom sa klizanjm.
Djelatni otpor rotora Rz motora normalne izvedbe ne ovisi o frekvenciji, tj. :
RZ= const.
Po Ohmovu zakonu struja u rotoru jest:

I
I

Izrazi (32-1) ... (32-7) prikladni su kako za prazni hod, tako i za bilo koji
reiim rada asinhronog stroja. KoristeCi se njima, rno.5erno re.5im asinlzrorzog rnotora,
koji radi s nekirn klizanjern s podoptereienjem, svesti nu ekvivalentan reii~izasinlzronog stroja s rotorovz koji rniruje. Stvarno, izraz (32-4) moiemo preurediti, uvrstivii umjesto E2, i XZ, njihove vrijednosti iz jednadibi (32-2) i (32-3). Tada je:

Posljednji izraz, u usporedbi s jednadibom (32-4), ima ne samo drugaEiji oblik,

vet i drugi fizikalni smisao.
U stvari E2, je stvarni, tj. fizitki postojedi inducirani napon rotora frekvencije klizanja fi.Isto su tako otpori Rg i XzS stvarni otpori rotora, koji zajedno s
naponom E2, odreduju stvarnu struju u rotoru; oEito je da ta struja mora imati
istu freltvenciju kao i napon Ezl, tj. frekvenciju klizanja ,f2.

Prema izrazu (32-9) struja I z ovisi o induciranom naponu Ez, tj. o naponu
u rotoru koji rniruje; takav napon irna ,frekvenciju mreie f iz koje se napaja. Otpor
Xz takoder odgovara rotoru koji rniruje, tj. frekvenciji f , dok je djelatni otpor rotors jednak Rz/s. Uz te uvjete struja IZne mijenja se ni po veliEini ni po fazi, nego
ima istu frekvenciju kao i Ez, tj. frekvenciju mreie f iz koje se napaja. Drugim rijeEima, sve se dogada kao da je rotor nepornican, i da je na njegove stezaljke doveden
napon Ez, a njegovi otpori da su jednaki Rz/s i Xz.

ZAKRETNI MOMENT ASINHRONOG MOTORA

S1. 32-2. Nadomjesna shema sekundarnog

kmga motora

S1. 32-3. Puna nadomjesna shema

asinhronog motora

33-1. Energetski d i j a g r a m

Da bismo sve te veliEine prikazali na jednom dijagramu zajedno s odgovarajuCim veli8nama statora, rotor se reducira na stator, tj. koristimo se sa reduciranim veli8nama Ez', Rz' Xz' i Iz' ( 31-2). Dobiva se shema sa slike 32-2, odakle je lako prijeti na normalnu nadomjesnu shemu asinhronog stroja (sl. 32-3),
koja je u suitini ponovljena nadomjesna shema transformatora sa sl. 13-4b, ako
transformator smatramo samo specijalnim asinhronim strojem. ObiEno
shemu na slici 32-3 nazivaju nadomjesnom shemom T-oblika.

Kad asinhroni stroj radi kao motor, dovedena elektritka snaga mora biti veda
od mehaniEke snage na osovini, za vrijednost gubitaka. Proces pretvaranja snage
najjednostavnije je prikazati pomoCu energetskog dijagrama sa slike 33-1.

APM+AP~~

32-4. Vektorski dijagram asinhronog motora

Nadornjesna sherna asinhronog rnotora ima veoma
vaino znaEenje, jer ona ornoguiava da se pojaae u
rotirajuCern asinhronorn rnotoru svedu nu transformatorske pojave u rnotoru koji rniruje. Tako se rad asinhronog motora, ili u opCem sluEaju asinhronog stroja,
moBe zarnisliti kao da napon Ez' induciran u namotima rotora koji miruje, djeluje na serijski spoj djelatnog otpora R2'/s i induktivnog otpora XZ'. Stoga
jednadibu napona rotora asinhronog stroja moiemo
napisati a:ialogno jednadibi(l3-8a) transformatora, tj. :

SI. 32-4. Vektorski dijagram

asinhronog motora

\ "

gdje je Zz' =. Rz'Is i j Xz' impedancija namota rotora u radu asinhronog stroja.
U skladu s time vektorski dijagran~asinhronog motora niEim se ne razlikuje
od dijagrama transformatora sa slike 13-3 i zato je prikazan bez posebnih objagnjenja na slici 32-4.
Iz gore reEenog slijedi da asinhroni stroj moZe pretvarati: 1) jedan oblik energije u drugi, na primjer elektricku energiju u mehaniEku; 2) frekvenciju; 3) napone; 4) struje; 5) broj faza, jer je u opCen1 sluEaju mz # nzl. Na osnovu toga asinhroni
stroj Eesto nazivaju rrniverzalninr pretvaraEern.

/.p*t

IPb2

S1. 33-1. Energetski dijagram asinhronog motora

Statoru dovedena elektritka snaga jest :

Pl

3 Ul 4 cos 9,

gdje je Ul dovedeni fazni napon, I1 fazna struja statora, cos cp faktor snage motora.
Elektritna energija dovedena u stator, djelomiEno se troii u statoru, prvenstveno na gubitke u bakru namota statora APbl = 3 1; R1, a zatim na gubitke
histereze i vrtloinih struja u ieljezu motora APi. Preostala snaga PM predaje
s e rotoru magnetskim putem i zato je mazivamo eIektromagnetskom. Iz navedenoga slijedi :
(33-2)
PM= A -'(AP~I
APd.

Snaga predana rotoru djelomieno se troSi u njemu na gubitke u bakru (alumini-ju) njegova namota APbe. Preostali dio snage pretvara se u mehaniEku snagu motora
Pmehi naziva se njegovom punom melzanitkom snagom. Tako je:
KonaEno se korisna snaga na osovini P2 dobiva tako da se od P,,, oduzmu mehanitki gLIbiciPmeh
i dodatni gubici APd. Prvi se sastoje od gubitaka trenja u leiajevima
i kliznim prstenovima, te od ventilacionih gubitaka, a drugi od tzv. pulzacionih i
povrginskih gubitaka, koji 'se pojavljuju u zubima statora i rotora pri vrtnji rotora,
kao posljedica pulzacije magnetskog toka koji prolazi kroz zube (vidi 5 34), te gubitaka uzrokovanih viBim harmonicima magnetskog napona pri opteredenju. Prema
tome je:

W1-W

Mwl -= PMs = APb2,

01

odakfe je:
s = - Arb2
PM

(33-9)

Smavat Cemo da je rotor reduciran na stator. U opCem sluliaju u krug rotora

moZe biti uveden dodatni djelatni otpor R i (U kolutnim motorima). Tako se ukupni
otpor kruga rotora odreduje sumom R2'
R i = Rc. Prema tome je:
Arb, - m, Z&zRg - m2Zh2R~/s
(33-10)

M=--

wl-W

wl-0

6'1

61
'
0

33-2. Zakretni moment asinhronog motora

Smatrat Cemo da motor radi u ustaljenom reiimu,
sluhju iz uvjeta ravnote2e momenata slijedi:
M

= Mo

ti. sa n

= const. U tome

+ M2,

gdje su:

zakretni moment koji razvija motor;

M
Mo - moment praznog hoda;
Mz - korisni moment koEenja ili moment opterekenja;
Mo MZ = statizki moment na osovini motora

S1. 33-2. Nadomjesna shema asinhronog motora s

prenesenim rnagnetizirajuEim h g o m

Moment MZ zadan je pogonom na koji motor radi. Korisno razvijena snaga

motora P2 koja njemu odgovara odreduje s e umnoikom:

Da bismo preuredili ovaj izraz, krug magnetkinaja sa strujom I, prenosimo na

stezaljke vanjske mre2e napona Ul(slika 33-2). Pri tom treba: a) unijeti u krug
magnetiziranja otpore R1 i XI u seriju s otporima R, i X, i b) n d t o izmijeniti
parametre radnog kruga RI, XI, R2' i Xz'. T a izmjena je obiEno mala i u pribliZnim
proratunima mokmo je i ispustiti. Tada je:

Momentu praznog hoda Mo odgovara snaga:

Iz energetskog dijagrama slijedi da je:

Uvrstimo ovaj izraz za

M=-

I2'

u jednad2bu (33-lo), pa dobivamo:

ml

GR8ls

-,

a, [(R,

+ Rl;lsl2+ (XI + Xa2]

= 2-

= 2xpn1 IP = 2nf IP,

Zakretni moment motora M nastaje kao rezultat uzajamnog djelovanja okretnog

magnetskog polja @ i stmje u rotoru I2. No polje
okreke se brzinom vrtnje nl
= f / p . Prema tome Ce njime razvijena elektromagnetska snaga biti:

odnosno, jer je:

Prema tome je:

Valja napomenuti da je u gronjim jednadZbama Ul j a m i na#km, R i = Raf R i ,

te da se moment dobiva u njutnmetrima (Nm; kp = 9,81 N) ako s e napon uvrsti
u voltima, otpori u onima, frekvencija u hercima, a klizanje u obliku decimalnog
broja (dakle ne s = 4%, vet s = OW).

-=;

33-3. Ispitivanje jednadibe momenta

Ispitajmo najprije kako moment M ovisi o klizanju s, smatrajuCi da je R,'

Kad uvrstimo ovu vrijednost sM u jednadibu (33-12) dobivamo, ispuStajuCi

meduizvode, vrijednost prekretnog momenta u obliku:

= 0 i da su nam zadane sve ostale veliEine ltoje ulaze u izraz (33- 12), jedne lionstruk-

cijom motora (p, ml, RI, R3', XI i XZ'), a druge uvjetima rada mreie (Ul if). U
trenutku prikljueivanja motora na mreiu jest n .-- 0 i s -. 1. Motor razvija potezni
ttloment pokretanja Mpy koji moiemo odrediti ako u izraz (33-12) uvrstimo s =
=
1. Tada je:
m1 p Uf R,'
M, =
(33-13)
2xf [ ( R l + R,')
(XI X2'l21
Ako je taj momenat dovoljan za savladavanje statifkog momenta M,
Mz, onda
pofinje zalet motora, tj. motor Ce se pokrenuti nekim ubrzanjen~i povetavati
brzinu vrtnje sve dok moment M ne postane jednak momentu M,
Mz. U vezi
s time klizanje Ce se smanjivati od vriiednosti s =
1 do vrijednosti odredene
pravim razlomkom. BuduCi da je obieno XI
X,', > R1
R,', to Ce se pri
smanjenju s [izraz (33-12)] istovremeno povekavati i brojnik i nazivnik:
ispofetka, pri vedem s, prevladava brojnik, zbog Eega moment M raste, a zatim,
pri klizanjima, s = 0,12 ...0,20 prevladava nazivnik, u koji omjer Rzl/s ulazi s
kvadratom. T o dovodi do toga da se moment My kad postigne maksimalnu (prekretnu) vrijednost Mm,pofinje smanjivati i pri s = 0 postaje jednak nuli (slika 33-3).

+ +

+
+

RazmatrajuCi izraze (33-14) i (33-15) vidimo da je najveCi moment:

1) postignut pri to vetem klizanju, to je veti omjer ~ 2 /Xky
'
2) proporcionalan kvadratu motoru dovedenog napona q,
3) neovisan o djelatnom otporu rotora Rz' ;
4) to manji, Bto su veCi otpori R1 i Xk.
Sada Cemo ispitati utjecaj druge promjenljive velifine, naime R; =.R2'
Rd'
(u kolutnirn motorima).
Pri tdkim n a h a pokretanja (na primjer pokretanje uz pun0 opterekenje
ili pokretanje agregata s velikirn zarna6nim masama) poieljno je da potezni moment
bude jednak maksimalnom. -Za to treba udovoljiti uvjetu SM = 1; tada je, prema
izrazu (33-14) :
RI z 1 ili R; z Xk,
(33-16)
-

x k

ti. motor pri pokretanju razvtja maksimalni moment onda, kada je djelatni otpor kruga
jednak induktivnom olporu motora Xk. Normalno je otpor namota rotora R2'. manji
od Xk. Zato se pri pokretanju kolutnih motora u krug rotora umeCe otpornik za
upuitanje, Sto je zapravo otpor R, odabran tako da bude R2'
Rp = R; = Xk.
Ako pri zdetu ne bismo iskljutivali otpornik, moment bi se mijenjao po krivulji I na slici 33-4 i stabilan rad u nekom mementu, npr. u normalnom momentu,
tj. pri M = M,, odgovarao bi tafki a.

-.f

S1. 33-3. Krivulja M = f (s)

Da bismo odredili M,,,, prethodno moramo naCi ono klizanje SM, pri kojem motor
razvija taj moment. Za to treba [izraz (33-12)] izrafunati derivaciju dM/ds i izjednafiti je s nulom. Dobivamo:

S1. 33-4. Krivulje momenata M = f (s)

pri raznim odnosima RiIR:

ili :

12

R'

R,'
R'2
-[(R~+:]+
( X I + X I ' ) ~ - + 2 ( SM
2R1-+21=0,
sL
SL
-.odakle nakon izvodenja elementarnih operacija nalazirno:
SM

=-

R2'

V Rf + (XI + Xi)'

- -

-----Rz'
- R,'
--

--

XI

+XZ1

Xk '

S1. 33-5. Vektorski dijagram sekundarnog

kruga motora pri pokretanju

Ako je R'i < Xk, onda je Mp < M,. Na primjer, uz R; = 0,65 Xk, moment
postiie maksimum pri SM = 0,65. Tome odgovara na slici 33-4 krivulja 2
i tacks stabilnog rada b. Pri R; = 0,40 Xk dobiva se krivulja 3 i tafka stabilnog rada
c. Kondno, za motor bez regulacionog otpornika, kada je fi; = Rz', dobiva se
krivulja 4 i tafka. stabilnog rada d.
T a obitelj krivulja momenata omoguCava nam da razjasnimo kako se moie
izvoditi operacija pokretanja. Pri puStanju u rad, ti. na prvom stepenu otpornika,
jest M, = M, i prema tome vrijedi krivulja momenta I . GkajuCi dok se klizanje

smanji do s z 0,75 iskljutimo dio otpornika, tj. prelazimo na drugi stepen i prema
tome na krivulju momenta 2; zatim pri s 2' 0,50 prelazimo na treti stepen otpornika
i krivulju momenata 3; konatno sasvim iskljuEimo otpornik i prelazimo na krivulju
momenta 4, a samim time zavrBava operacija pokretanja.
Pored poveCavanja momenta pokretanja, otpornik omogubva da se smanji
struja pokretanja I,. Prividnu protivrjetnost izmedu poveCanja momenta i smanjenja struje u kolumom motoru lako je objasniti ako se razmotri dijagram na slici
33-5. U stvari, pri danoj brzini vrtnje moment M proporcionalan je snazi P =
-= U I cos cp, tj. ne ovisi o.titavoj struji I, nego samo o djelatnoj komponenti I. =
= I cos cp. U motoru bez otpornika struja u rotoru 12' je velika, ali jako fazno pomaknuta u odnosu na inducirani napon Ez', jer je Rz' < X2. Stoga je djelatna komponenta te struje Oa malena. UkljuEujuCi otpornik smanjujemo struju Iz',ali se
njena djelama komponenta Ob m o t povebvati, Bto i dovodi do p o v e h j a momenta.
Daljnje p o v e h j e djelamog otpora u krugu rotora moZe n d t o smanjiti struju la',
pa se njena djelama komponenta i memont pdSinju smanjivati. Prema tome uvodenje
djelatnog otpora u krug rotora povoljno je samo do odredene granice.
33-4. Formula za prorarun zakretnog momenta
Pri p r o r a h u motora povoljnije je imati formulu zakretnog momenta u koju
ne ulazi klizanje, vet struja. U tu svrhu koristimo se izrazom (33-lo), smatrajuki
da je & = 0. Tada je:
Rz'
M = - 1 mi 1k2 w1
S
Iz dijagrama na slicj 32-4 imamo:

12' = E'2 COS $2,

gdje je 4 2 kut pornaka izrnedu napona Ez' i struje Izf.

Prema tome je :

12'E2' cos q2,

M=-

01

gdje je :
E2' = 4,44f NI
U konahom obliku i m a m :

h @m

1/Z

12' COS 4 2

33-5. Utjecaj viSih harmonika na zakretni moment

Da bismo razumjeli kakvo djelovanje imaju vise harmonitke kompenente
magnetskog napona na zakretni moment motora, spomenimo njihova svojstva
naznatena u 5 23-2; svi vi5i harmonici magnetskog napona stvoreni sinusnom strujom pulsiraju s jednom te istom frekvencijom f, koja je jednaka frekvenciji te struje,
ali su im osnovice obrtnuto proporcionalne poretku harmonika. Tako 5. harmonik
magnetskog napona na slici 23-4 ima, u sporedbi s prvim harmonikom, 5 putamanju
osnovicu, 7. ima 7 puta manju itd. BuduCi da svaki poluval viSeg harmonika magnetskog napona odgovara jednom fiktivnom polu, moZemo reCi da 5. harmonik magnetskog napona irna 5 puta veCi broj polova od osnovnog, tj. p5 = 5p; 7. harmonik
p7 = 7pitd.
U trofaznim strojevima viBi harmonici magnetskog napona (sa iskljuEenjem
treCegi njegovih vigekratnika) stvaraju, isto kao i osnovni magnetski napon, okretna
magnetska polja. No brzina vrtnje tih polja manja je od brzine osnovnog, jer ako se
polje osnovnog harmonika okreCe brzinom vrtnje n =f /p, onda za 5. harmonik
magnetskog napona imamo n5 = f /5p, za 7. harmonik n7 =f /7p itd. Pored toga
moiemo reCi da se, na primjer, 7. harmonik magnetskog napona vrti na istu stranu
kao i osnovni, a 5. harmonik na supromu stranu, u odnosu na osnovni.
Razmotrimo zakretni moment stvoren 7. harmonikom magnetskog napona.
BuduCi da se njegovo polje okreCe na istu stranu kao i osnovno polje, pri pokretanju
motora 7. harmonik magnetskog napona stvara moment usmjeren suglasno s momentom osnovnog polja. U nastavku 7. harmonik podloian je istim promjenama
kao i moment osnovnog harmonika, ali u u h granicama klizanja. Stvarno, kada
pri zaletu rotor postigne brzinu vrtnje nl/7, gdje je nl sinhrona brzina vrtnje osnovnog polja, onda on u odnosu na polje 7. harmonika ide vet sinhronom brzinom;
prema tome je moment koji se razvija pri toj brzini 7. harmonikom magnetskog
napona jednak nuli. Pri daljnjem povekanju brzine vrtnje rotor potinje prestizati
polje 7. harmonika, uslijed tega moment tog harmonika postanje negativan.
I ..

wi = 2ml = 2 3 / p .

= m l 4 ~ 4 4 NI
f ki p a ,
2 a

M = - 1 mi Ni bl

Pri promjeni opteretenja od praznog hoda do nominalnog, cos $2 blizak je

jedinici i malo se mijenja. Zato se formulu momenta Eesto pi5e u jednostavnijem
obliku :

12'

cos

pGm = CM 12'

am
COS 42

(33-17)

gdje je:
CM = ml NI knl PI^
Tako vidimo da je zakretni moment asinhronog motora proporcionalan ukupnom magnetskom naponu stvarmom djelamom komponentom sekundame struje
(mlNlk1 Iz' cos 42) i ukupnim magnetskim tokom strqh (p@).

S1. 33-6. Krivulja M = f (s) kada su prisutni viSi harmonici

Zbrajajuki momente stvorene 1. i 7. harmonikom moiemo primijetiti da se u

krivulji rezultirajufih momenata javljaju udubljenja. Ako su ona tako velika da zakretni moment motora nije dovoljan da bi savladao statiEki moment M,
M2
(na slici 33-6 isprekidana linija), onda motor neCe moCi proti kroz tatku a i vrtjet
Ce se brzinom koja je pribliino sedam puta manja od nominalne.

33-6. Brojrani primjer

IzraPunajmo moment M trofaznog motora s kratkospojenim rotorom, o kojem

su norninalni podaci: P , = 11,9 kW; Uln 7 220 V; I/,,= 25,A; f = 50 Hz; namot
statora spojen je u zvijezdu. Konstruktivnl i proracunski podaci: ml = 3; 29 = 6;
gubici u bakru statora APbl = 745 W; u aluminiju rotora APb2= 480 W;u ieljezu
APz:= 235 W; mehanitki APmh = 180 W; dodatni APd = 60 W; struja 12'=
= 20,25 A; X k = Xl
X2' = 2,18 0.
Brzina vrtnje polja statora:

Elektromagnetska snaga motora [izraz (33-8b)] jest:

GLA VA TR ZL3ESET ~ E T V R T A

P~=1190OW+18OW+6OW+48OW=1262OW.

RADNE KARAKTERISTIKEASINHRONOG MOTORA

PomoCu izraza (33-8a) dobivamo :

Sada izratunajmo moment M pomoCu izraza (33-i2), parnteCi da je ta formula

pribliina, jer kad iznosimo magnetizirajus krug na vanjske stezaljke (slika 33-2),
-nismo unijeli korekturu za uneSenu netafnost.
Klizanje motora odredujemo izrazom (33-9):

Djelatni otpor namota statora iznosi:

a reducirani otpor namota rotora:

U tom sluEaju pomoCu izraza (33-12) dobivamo:

Pod radnirn karakteristikama asinhronog motora razumijevamo zavisnosti:

a) brzine vrtnje n; b) momenta M; c) faktura snage cos (9 i d) korisnosti q od korisne
snage motora P2pri Ul = 4 ,= const i f =f, = const. Normalne radne karakteristike asinhronog motora pokazane su na slici 34-1. Cesto im se dodaje ovisnost
Zl =f(Pz), a umjesto n =f(P2) izraduje se krivulja s =f(P2). Pored toga, u radne
karakteristike spadaju i preopteretivost motora k, = M,/M,, i njegova mehanitka karakteristika, tj. zavisnost n =f(M) pri Ul = Uln = const if = fn = const.
Dajmo kratku fizikalnu osnovu svih tih karakteristika, smatrajuti pri tom da
je motor normalne izvedbe i da u krugu rotora nema dodatnih otpora.
A. Brzinska karakteristika n = f(P,). Prema jednadibi (33-9) jest s =
= APb2/PM,tj. klizanje asinhronog motora odredeno je omjerom gubitaka u bakru
namota rotora APb2prema elektromagnetskoj snazi PMkoju razvijn motor.
S druge je strane prema jednadibi (32-6) n = nl (1 - s). BuduCi da je u
praznom hodu APb2 z 0, to je s z 0 j n z nl. S p o v e h j e m opetretenja omjer
APbZ/PMraste, no zbog visoke korisnosti se mijena u veoma uskim granicama.
ObiPno je pri P2= P, klizanje s = APb2/PM= 1,s...5%. U skladu s time zavisnost
n = f(P2) jest krivulja vrlo blago nagnuta prema osi apscisa (slika 34-1). Vidimo
da asinhroni motor ima brzinsku karakteristiku motora s paralelnom uzbudom,
koju Cesto nazivarno tvrdom.

3 3 . (220 V)a ' 0,398/0,038

- 131 Nm.
0,39/0,038)2
2,181 8 2
Nataj je naEi raEunska vrijednost M v e b od stvarne za oko 9%. Tatilija analiza
pokazuje da otpor R2' koji ulazi u nazivnik treba poveCati pribliino za 3%. Tada
se rezultati praktirki podudaraju.
M = ---

2x 50Hz [(0,398

S1. 34-1. Radae karakteristike

asinhronog motora

B. Momentna karakteristika M = f(P,). Buduki da je u podrui-ju do nominalnog opterekenja n ,-- const, ovisnost M = f(P2) asinhronog motora ima
praktiEki isti karakter kao i sinhronog (slika 28-4).
C. Ovisnost cos cp = ~ ( P z )Asinhroni
.
motor uzima iz mreie znatnu induktivnu struju I,, gotovo nezavisnu od opetrekenja Pz u podrutju od Po do Pz ,-- P,.
Stoga je njegov cos cp uvijek manji od jedinice. U praznom hodu jest cos cp < 0,2,
no kad je optereken on dosta brzo raste i obitno postiie maksimum pri snazi Pz z P, .
Daljnjim povekavanjem opetrekenja klizanje s se povekava, a u skladu s time, kako
slijedi iz dijagrama na slici 32-4, kut $2 se povekava, a cos $2 i prema tome cos cp
se smanjuju. Promjene cos cp s promjenom opteredenja moZemo najpreglednije
pratiti na kruinom dijagramu, koji se razmatra u slijededoj glavi. BrojEane vrijednosti cos cp za motore raznih tipova navedene su u tablici 34-1.
Tablica 34-1

Vrijednosti q i cos p =f (P,)

Kolutni motor

--

Kavezni motor

Iz tih slika polja je vidljivo da se na povrSini zubi statora i rotora magnetske

silnice neprestano premjeitaju sad prema osi zubi (slika 34-2a), sad od nje (shka
34-2b). Gubitke koji pri tom nastaju u ieljezu zubi nazivamo povrfinskim gubicima.

S1. 34-2. Upliv rasporeda zubaca na raspodjelu magnetskog toka: a) os zupca rotora poklapa se,
s osi zupca statora; b) os zupca rotora poklapa se

- . . .. . . .

6000

/
1
!

260
430
875

6000

260
875

93a5

--

-.

91,O
92,s
933

485
487
0,88
-

D. Ovisnost q =f(P2). U asinhronim strojevima postoje isti oblici gubitaka

kao i u ostalim elektrifkim strojevima, posebno u istosmjernim strojevima ( 6).
Podrobnije Cerno se zaustaviti samo na dodatnim gubicima, jer njihov je karakter
specifiEan.
Dodatni gubici APd pojavljuju se kako u .feljezu, tako i u namotima statora i
rotora. Njihovo ratunsko utvrdivanje ne o&je
se taEno8b, jer je priroda dodatnih
gubitaka veoma sloina. Prema standardu GOST 183-55, pri Pz = P, mbici APd
iznose 0,5% od snage 9 dovedene motoru. T o je pribEan iznos, od kojeg su moguh
znama odstupanja u pozitivnom srnislu (do 55%).
Osnovni oblici dodatnih gubitaka u ieljezu jesu: a) pulzacioni i b) povrlinski.
Jedni i drugi nastaju pri rotaciji rotora, kao posljedica relativne promjene rasporeda
zubi statora i rotora. U stvari, ako se os zuba A statora podudara s osi B zuba rotora
(slika 34-2a), magnetska Ce vodljivost zubi A-B biti najveh, i prema tome njima
Ce prolaziti najviSe silnica magnetskog toka (na slici fetiri silnice).
Obmuto, najmanja magnetska vodljivost bit Ce onda, kad se os zuba B podudara
s osi utora statora (slika 34-23). Broj magnetskih silnica u zubima A i B smanjuje
Se, a zatim se, pri daljnjem zakretanju rotora, opet povehva itd. Takve pulzacije
magnetskog toka izazivaju u ieljezu zubi gubitke zbog histereze i vrtloinih struja,
nazvane radi kratkote pulzacionim gubicima.

osi utora statora

Bududi da se pri okretanju rotora njegovi zubi pornih u odnosu na zube statora veCom bninom, frekvencija nastalih pulzacija magnetskog toka znatno premaSuje frekvenciju mreZe iz koje se napaja motor. Zato se dodatni gubin' u bljezu ne
pokrivaju na raEun elektri&e snage, nego na r a m mehanizke snage koju razvija
motor.
Moie se s dovoljnom tafnogb smatrati da su dodatni gubici u Zeljezu proporcionalni kvadratu napona dovedenog na motor.
Dodatni gubici u b h pojavljuju se uglavnom pod utjecajem viSih harmoniO
kih komponenata magnetskog napona. Pri rotaciji rotora u poljima koja su stvorena
tim magnetskim naponima u namotu rotora nastaju struje s frekvencijom razlifitom od frekvencije klizanja. Zato se dodatni gubici u b h , isto kao i dodatni gubici u ieljezu, pokrivaju iz mehanitke snage koju ramija motor.
Moiemo smatrati da se dodatni gubici u bakru mijenjaju proporcionalno
kvadratu struje.
Osnovna sredstva za smanjenje dodatnih gubitaka jesu: izrada namota statora
s cijelim brojem utora po polu i fazi i sa skrabenim korakom; skoHenje utora rotora
prema utorima statora; pravilan izbor broja utora statora i rotora u kaveznim motorima; prikladan izbor oblika utora statora i rotora u vezi s problemom magnestkog
klina itd.
Ukupni gubici u motom su :
(34- 1)
AP = APbr APb2 A P e
APttYh

+ a.

Pri optereCenjima u granicama od praznog hoda do nominalnog, pod APe

treba razurnijevati samo gubitke u Seljezu statora, jer su pri oubihjenim frekvencijarna u rotoru (1 do 3 Hz) gubici u njegovom kljezu zanemarivo maleni.
APmeh APd neSto se
Pri povehvnju opterekenja suma gubitaka
smanjuje zbog smanjenja osnovnog toka s jedne strane, a smanjenja brzine vrtnje
s druge strane. T o smanjenje obitno ne prelazi 4 do 8%, pa se zato ovi gubici
smatraju konstantnim gubicima motora.

23

- L. M. Piotrovskij - ElektriEki strojevi

353

Gubici u bakru (aluminiju) narnota mijenjaju se proporcionalno kvadratu

struje (pri zadanoj ternperanui).
Dodatni gubici, kako smo vidjeli, ovise dijelom o struji, a dijelom o naponu.
No radi jednostavnosti smatramo da se oni mijenjaju proporcionalno kvadratu struje.
B r o j h e vrijednosti korisnosti asinhornih motora navedene su u tablici 34-1.
N a k odreaivanja korisnosti vidi u 5 35-5.
E. Preopteretivost motora. Preopteretivost asinhronog motora, ili drukEije
njegov pekretni moment, odreduje se omjerom:
Obitno je u inotorima male i srednje snage & = 1,6 do 1,8; u motorima
srednje i ve6e snage 1,8 do 2,5, a u specijalnim motorima K, = 2,5 do 3,O.

GLAVA TRIDESET PETA

KRUZNI DIJAGRAM ASINHRONOG MOTORA

35-1. Prethodne napomene

Sve karakteristike asinhronog rnotora koje odreduju njegov rad: pokretanja,

radne i reguhcione, moiemo dobiti neposrednim opterekenjem stroja. No taj naEin
zahtijeva odgovarajuke, Eesto glomazne aparature, oduzima rnnogo vrernena, izaziva
gubitak energije i Hto je glavno, ne odgovara uvijek potrebama neophodne taEnosti
(u motorima srednje i veCe snage). Dmgi naEin sastoji se u posrednom utvrdivanju
karateristika asinhronog motora, najreSCe pornoku tzv. kruznog dijagrarna. Da
bismo ga konstruirali moramo naEiNti samo dva jednostavna pokusa - pokus
praznog hoda i pokus kratkog spoja - i izmjeriti otpor namota statora pri istosmjernoj struji.
U daljnjem tekstu izloiit Cemo pojednostavnje~kruLni dijagram, koji se konstruira uz pretpostavku da motor ima sralne parametre i da su promjenjlive velieine
- napon, struja, magnetski napon itd. - sinume. Takvirn motorima priblibvaju
se motori normalne izvedbe. No za specijalne rnotore, posebno za one s dubokim
utorom i s dvostrukim kavezorn, koji irnadu promjenljive parametre, konstruira
se radni dijagram koji viSe ili manje odstupa od kruinog.
35-2. Osnivanje pojednostavnjenog kruInog dijagrama

Pretpostavimo da imademo strujni krug sastavljen od stalnog induktivnog

otpora X = const i djelatnog otpora R, koji se moie mijenjati u granicama od nule
do beskonaenosti (slika 35-1). Pita se, kako Ce se mijenjati struja I pri promjeni R
u spornenutim granicama?

S1. 35-1. Shema kruga sa stalnim induktivnirn i promjenljivimaktivnimopteretenjem

Da bismo odgovorili na to pitanje, podsjetimo se da napon U ima u opdem

sluliaju dvije komponente: djelatnu U, = IR, koja se u fazi podudara sa strujom,
i reaktivnu U, = I X, koja je okomita na struju (slika 35-2). Zato je trokut OAB
nazvan trokutom napona, pravokutan, sa konstantnom hipotenuzom OA = U.
Kako je iz geometrije poznato, vrh B pravokutnog trokuta leii na h g u opisanom
vektorom OA = U kao dijametrom. Drugim rijetima krug OBAO je geometrijsko
mjesto tataka B.

T o i jeste glavna razlika izmedu normalne i pojednostavnjene nadomjesne

sheme. Ako se pri tome u parametre R1, Xi R2' i X2' radnog kruga ne unose korekture, onda pojednostavnjena shema sa slike 35-4 daje negto netab$e rezultate, no
pogreSka je obitno mala i moie se, ako je potrebno, uzeti u obzir.

S1. 35-4. Shema asinnronog motora sa magnetizirajuCim

kmgom prenesenim na vanjske stezauke

U skladu sa dva kruga na shemi sa slike 35-4 moiemo konstruirati dva vektorska
dijagrama, jedan za magnetizirajuki krug, a drugi za radni krug. P N ~je izraden na
slici 35-5. Ovdje su 4 i I, napon i struja, stalni po velitini, a kut cp, blizak 90,
jer je induktivni otpor Xi Xm znatno veCi od djelamog otpora Ri 4-R,.

S1. 35-2. Trokut napona za strujnikrug

na sl. 35-1

"~t

S1. 35-3. Trokut struja za stmjni krug

na sl. 35-1

Razdijelimo svaku stranicu trokuta OAB sa X i zakrenimo ga za 90' u smjeru

orretanja vektora, tj. suprotno kazaljci sata (slika 35-3). Geometrijska svojstva
trokuta ne mijenjaju se, no sada to ne& biti trokut napona, vet trokut struja HCD,
koji ima stalnu hipotenuzu H C = U / X i promjenjlive katete I i IRIX. Geometrijska mjesta tataka D, koje su zavrietak vektora struje HD, Cine W n i c u . Kut cp =
= HCD; isto takav kut cp nastat Ce ako vektor napona U zakrenemo u pozitivnom
smjeru osi ordinata. Na taj natin geometrijska mjesta struje I u krugu na slici 35-1
pri promjeni otpora R od nule do beskonaEnosti jest krug konstruiran na dijametru
U / X = const. Pri R = 0 je struja I = HD= U/X, a zaostaje iza napona za 90 tj.
suuja je posve induktivna. Pri R = 00 struja I = 0, a kut (p = 0. Pri bilo kojoj
meduvrijednosti R vrh vektora s m j e I = H D zauzirna neko mjesto na krugu
HCD, koji zato nazivarno krugom struja.
35-3. Kruini dijagram asinhronog motora
Nadomjesna shema asinhronog motora, prikazana na slici 32-3, razlikuje se u
sdtini od jednostavnije sheme na slici 35-1 samo po tome, ito ona sack53 dodatni
strujni krug magnetiziranja, prikluEen na ta&e CD. Ako smatramo da pararnetri
toga kruga, tj. otpori R, i Xmostaju stalni, onda mo2emo dokazati da je i uz prisustvo
kruga magnetiziranja geometrijsko mjesto struja asinhronog motora krug. No taj
dokaz vrlo je slofen, a koristi se pri izvedbi takozvanog t a h o g W n o g dijagrama. PraktiEki je svrsishodnije da se ne radi sa shemom asinhronog motora sa
slike 32-3, vet s pojednostavnjenom shemom pokazanom na slici 33-2 i jog jednom
ponovljenom na slici 35-4. U toj shemi magnetizirajub krug s otproima RI i XI
priMjui4rje se na vanjske stezaijke AB s naponom Ul = const. Time dobivarno dva
strujna kuga: magnetzzirajudi i radni krug; svaki je prikljuEen na rnreiu stalnog napona i prema tome rade nezavisno jedan od drugog.

S1. 35-6. Pojednostavljeni kruini dijagram

asinhronog motora

S1. 35-5. Dijagram napona i

struje magnetizirajufegkruga

Dijagram za radni krug izraden je na slici 35-6. BuduCi da radni krug ima stalan
induktivni otpor XI X2' i promjenljiv djelatni otpor Rl Rzf/s, geomeuijsko
mjesto struja 12'
pri promjeni s jest krug posve slitan krugu sa slike 35-3, ali izraden
na dijametru HC = UI :(Xi Xz').
U cjelini, kruini dijagrarn asinhronog motora predstavlja udrufene dijagrame
sa slika 35-3 i 35-5, a prikazan je na slici 35-6.

35-4. Pokusi praznog hoda i kratkog spoja

Iz svega $to je rekno u prethodnom paragrafu proizlazi natin konstruiranja
kruga struja asinhronog motora. Za to treba imati samo dvije tatke, jer je polohj
centra kruga struja
na slici 35-6 zadan pravcem HC, povuEenim iz vrha vektora
struje praznog hoda paralelno s osi apscisa. Kao traiene tatke sluie: taEka praznog
hoda H i tatka kratkog spoja K. Pri eksperimentalnom odredivanju tih taEaka
izvodimo pokuse praznog hoda i kratkog spoja.
357

A. Pokus praznog hoda. Taj pokus izvodi se pri nominalnom linijskom naponu Ul i nominalnoj frekvencijif. Struja I, zaostaje iza UI za kut p, w 90". Suglasno
s izrazom (32-8) imamo :

Po= 3

+ Apt 4-AP,,,,i, + AP,.

(35-1)

Pri tom je:

Po
Po
cos p, = -----(35-2)
3 U~II,I 0 U1l Zol
PoznavajuCi I, i cos cp, moiemo nacrtati i tatku H praznog hoda. Da bismo
izbjegli slufajne pogrdke, napon doveden motoru u praznom hodu 4 obitno se
mijenja u granicama od 0,7 Un do 1,2 U,, a prema tim podacima crtaju se krivulje
I, =~ ( U I i) Po=f(Ul); veC se s tim kriwljama nadu tra2ene vijednosti I, i Po
pri UI = U,.
B. Pokus kratkog spoja. Taj se pokus izvodi pri rotoru koji miruje uz sniieni
napon Uk doveden na stator stroja i pri nominalnoj frkevencijif. Obifno Uk iznosi
15 do 25% od U,; drugim rijetima, ako bismo izveli pokus kratkog spoja pri Uk =
= U,, onda bi struja iznosila Zk = (7 do 4) 1,.
Snaga kratkog spoja P k tr03i se praktitki samo na gubitke u bakru statora i rotora, tj. P k = APbl
Pri kratkom spoju moramo razlikovati dva osnovna slutaja: a) kada utori
statora i rotora imadu otvoren ili poluzatvoren (poluotvoren) oblik i b) kada utori
statora imadu poluzatvoren a utori rotora zatvoren oblik (motori male snage s rotorom zalivenim aluminijem).
U prvom slutaju rasipani magnetski tokovi pri kratkom spoju slabo zasiduju
zube statora i rotora. Zato parametre kratkog spoja Zk, Rk i Xk moiemo smatrati
stalnima.
U drugom se slufaju mostid koji prekriva utor rotora (slika 30-4) brzo zasihje
ved pri malim strujama; pri pojaEanju struje zasikuju se glave zubi i sami zubi.
Zato se otpor Xk takvog stroja oStro mijenja s promjenom napona Uk, poprimajuki
hiperbolitan karakter. Tako je pri ispitivanju motora od 1 kW, 3801220 V, 1420
ollnin bilo nadeno, da se uz promjenu struje od Zk = I, do Zk = 51, otpor
Xk mijenja pribliino dva puta, a gotovo tafno prati zakon hiperbole.
Ako parametre kratkog spoja moZemo smatrati stalnim, onda ovisno~tI k =
=f(Ua) predstavlja pravac. U tom slutaju se prerafunavanje podataka kratkog
spoja, dobivenih pri sniBenom naponu Uk, na nominalnom naponu Un izvodi
pomoCu izraza :

U"
Ikn
= IkUk

(3 5-3a)

PoznavajuCi I k i cos ( ~ kmoZemo nacrtati tafku kratkog spoja K (slika 35-6) koja
le2i, kako je gore dokazano, na krugu struja.
U strojevima s poluzaniorenim ili zatvorenim utorima rotora odstupanje kriwlje Ik= f (Uk) od pravca primjetno je tek pri Ik < I,, dok je pri strujama Ik 2 I n
krivulja prakti* pravac. U tom se slufaju pokus kratkog spoja izvodi tako da se
dobije krivulja Zk =j(Uk) za struje u granicama a d Ik = I,, do I k z 2,5 1..
Ekstrapolirajuki I k na napon Uk = U,, dobivamo struju Ikn.

35-5. Konstrukdja krufnog dijagrama

A. Konstrukcija kruga struja. Da bismo konstruirali krug struja, odabiremo

mjerilo za struje i prema podacima o pokusu praznog hoda i kratkog spoja nacrtamo
tatke H i K(slika 35-7). Te tafke spojimo pravcem HK i iz njegova srediita nacrtarno
okornicu MOz do presjeciita s pravcem HC, povufenim iz tatke H paralelno s osi
apscisa. Tako dobivamo centar kruga struja Oz.
Na krugu struja odaberemo proizvoljnu tatku D; spojivHi je pravcima s tatkarna
0 i H dobivamo trokut ODH sa stranicarna OD = 4, OH = I. i HD = Iz'.
B. Odfedivanje cos cp. Nacrtani krug struja omogutuje da odredimo faktor
snage motora za neku vrijednost struje OD = Zl. Pri tom je najjednostavnije da se
na osi ordinata oznafi dduZina O F = 10 cm i na njoj ,kao dijametru, nacrta polukrug.
Produ2imo vektor OD do presjecilita s tim polukrugom u tatku h, izmjerimo Oh
i dobivamo:

Oh
Of

coscp=-=-.

i k

smatramo stalnima, cos cpk se pri preratunavanju ne mi-

(35-5)

C. Linija dovedene snage PI. BuduCi da jesnaga dovedena trofaznom motoru:

4 = 3 U l l I U ~ ~=
~ <Vp ~ U ~ ~ Z ~ C O S ~ ,
uz 4 = const imamo:

PI : : 11cos cp = 11,
tj. snaga dovedena motoru propmcionalna je djelatnoj Komponenti primame struje.
Struja 14,= Da (slika 35-7), gdje je Da okomica spustena iz tatke D na os apscisu.
Pri promjeni opterekenja tatka D se pomite po krugu struja, a tafka a
po osi
apscisa.
Pri kratkom spoju ta&a D prelazi u t a t h K, a tatka a u t a a u Kl. Pri praznom
hodu tafka D se poklapa s tafkom H, a tatka a s taEkom H, itd. Ako bi se ta&a D
spustila na os apscisu, onda bi snaga fi bila jednaka nuli (PI = 0). Na taj naEin dovedena snaga rafuna se uvijek od osi apscise. Zbog t o p se 0s apseisa naziva linQom
dovedene snage.
Pri odabranom mjerilu struja mjerilo snage odreduje se umnogkom:

mjerilo struje
BuduCi da otpore.Rk i
jenja i iznosi :

Oh
lOcm

(35-6a)

~.

(35-6b)

X Uij X

ili :
mjerilo struje X Ull
Tada je:

f i = Da x mjerilo snage.

(35-7)

D. Linija korisne snage. U teoriji izmjeniEnih struja dokazuje se da je

linija korisne snage Pz pravac koji prolazi kroz takve taEke na krugu struja, u kojima je
korisna snaga jdenaka nuli. Jecina od takvih taEaka jest taEka praznog hoda H,
a druga tatka kratkog spoja K. Na taj naEin linija korisne snage na slici 35-7 prikazana je pravcem H K . Za zadanu struju 4 = OD, snaga Pzizraiava se odsjetkom
Db na okornici Da. Mjerilo korisne snage isto je kao i ono od ranije.
Tako je:
PZ= Db x mjerilo snage.
(35-8)
fl

u ieljezu statora i rotora, trogi se na gubitke u bakru namota statora i rotora. S

dovoljnom taEnogCu moiemo smatrati da se gubici u ieljezu pri kratkom spoju
= HoH = Pona slici 35-7.
odreduju odsjetkom K I K ~
Stoga je:
Pi = P k -Po= KK3 = aPbl APbz.

No iz energetskog dijagrama se vidi da se pri kratkom spoju sva elektromagnetska snaga predana rotoru troSi u cijelosti na pokriCe gubitaka u bakru njegova
namota (jer drugih gubitaka u rotoru nema, a korisnu snagu ne razvija motor pri
kratkom spoju).
Tako je :
P M=
~Pbz.
(35-9)

Iz toga neposredno proizlazi naiSin praktibog konstruiranja linije elektromagnetske snage PM. U tu svrhu trebamo iz snage kratkog spoja Pi = K& oduzeti
gubitke u bakru namota statora A Pbl= 3 lfRl = Ks Kz. Tada nam odsjetak
KKz daje gubitke u bakru namota rotora A P b 2 i prema tome snagu PMh.PovuEemo
li pravac kroz takiSe H i Kz dobivamo t a c h T,koja odgovara klizanju s = f 00.
Tab KZmofemo naCi i druktije, razdijelivgi odsjetak K& tako da je:
KaKz
KKa

SI. 35-7. KruZni dijagram asinhronog motora

E. Linija elektromagnetske snage ili momenata. Isto kao u prethodnom

sluliaju, linija elektromagnetske snage PMjest pravac koji treba povuCi kroz dvije
tatke na krugu struja, u kojirna je elektromagnetska sanga jednaka nuli. Napomenimo (vidi energetski dijagram na slici 33-l), da elektromagnetskom snagom nazivamo
snagu koja se okremim magnetskim poljem prenosi na rotor. Otito je da ta snaga
postaje jednaka nuli prvenstveno onda, kad se rotor vni sinhrono s poljem, tj.
pri s = 0. U tom se slusju na stator motora dovodi iz mreie snaga neophodna samo
za pokrik gubitaka u statoru, a rotor morarno ubrzati do sinhrone brzine (n = nl)
pomoCu nekog pomohog motora, pokrivajuki na raEun tog pomohog motora
mehaniEke gubitke ispitivanog stroja. No mehaniEki gubici o b i h o su vrlo mali.
Zato tai:ka sinhrone vrtnje leZi na krugu struja tako blizu tatki praznog hoda H, da ih
moferno poklopiti, tj. smatrati da je ta&a H,i tacVkapraznog hoda motora, i tacvka
njegova sinhronog hoda.
Druga ta&a u kojoj je elektromagnetska snaga jednaka nuli, jest ta*
pri
beskonahoj bnini vrtnje rotora, tj. pri s = f w. U stvari, iz nadomjesne sheme
na slici 32-2 slijedi da se pri s = f ce sekundarni strujni krug sastoji samo od induktivnog otpora XZ' jer je Rzl Is = 0. U tom je slutaju:

El
Iz -y=--;
I

x
2

cos $2 = cos 90" = 0

x
2

PM= EZIZcos $8 = 0.
Lako bismo konstruirali liniju snage PM,ako bismo mogli postiki tatku T
i

pri beskonahom klizanju. U stvarnosti ne moierno pokusom postiCi wtku s =

=f
i zato moramo poCi drugirn putem. Pri tom se mofemo koristiti podacima
o kratkom spoju. Stvarno, snaga kratkog spoja Pk, sa izuzetkom wlo malih gubitaka

- 3IfR1 -3
3

R&'

Za zadanu struju I1 = OD snaga PMizraZava se odsjetkom Dc na okornici Da

(mjerilo snage ostaje nepromijenjeno), tj.:
(35- 10)
PM= Dc x mjerilo snage.
BuduCi da je PM= M 01 [izraz (33-8a)], to je pri f = const kuma bnina oi =
= const i prema tome PM::M. Na temelju toga liniju elektromagnetske mage
test0 nazivaju lingom momenata motora.
F. Gubid. Na pojednostavnjenom k&om dijagramu gubici se odreduju
odsjdcima okomice Da = PI (slika 35-7). OdsjeEak HHo odreduje s n a p praznog
hoda [izm(35-I)] :

Po= 3 I:f Ri

+ ~32'3 + APnMh+ APd.

BuduCi da se pri p o v e h j u opteretenja smanjuju gubici u Mjezu statora i mehanicki

gubici, a gubici u Zeljezu rotora rastu, m o ~ pribliZno
o
smatrati da snaga P,
ne ovisi o opterekenju, ti.:
(35-1 1)
Po = HH, = ad = const.
Kad izdvojimo iz snage PI = aD korisnu snagu Pz = bD i snagu praznog hoda
Po, dobivamo sumu gubitaka u bakru namota statora i rotora:
APbl mba= Pi-Pz-Po
= aD- Db-da = db.
Ranije (slika 33-1) smo vidjeli da je PM= PI - APbl -. APd. Za struju
= O D imamo: Pl = aD, PM= Dc i A Pb z ad; prema tome je:

Ubl= dc x mjerilo snage,

hPb2= db dc = cb x mjerilo snage.

(35-12)
(35-13)

G . Klizanje. U skladu s izrazom (33-9) imamo:

1I

c s . Apb2
-PM
Na kruinom dijagramu (slika 35-7) je A Pbz= cb i PM = Dc. Uzrnemo li
omjer tih odsjefaka, dobili bismo klizanje s. No takav naEin mo2e dovesti do grube
pogreske, jer obiEno je odjseEak cb veoma malen, ne veCi od 3 do 5% odsjeEka aD =
= Pi Zak i u motorima male snage.

Pri odredivanju malih klizanja moie se poveCati odsjefak Pm nekoliko puta,

na primjer u omjeru Pm' /Pm (na slici 35-8 je Pni /Pm = 3); tada Ce mjerilo nove
skale klizanja, povuEeno kroz tarku m' paralelno s osnovnom skalorn klizanja mp,
biti Pml/Pm puta veie od mjerila osnovne skale.
H. Korisnost. ICako je poznato, korisnost je definirana ornjerom:

q = P,
L .

PI
S
Na kruinom dijagramu (slika 35-7) jest PZ = bD i Pl = aD; ako uzmemo odno
odsjeEka bD i aD, mogli bismo odrediti korisnost motora. No ako je bD/aD > 0,8~
onda se pri odredivanju korisnosti moie uEiniti znatna pogreika, to manje dopustiva,
5to je veCa snaga motora. Pored toga, kruini dijagram i na njemu zasnovani naEin
grafiEkog odredivanja korisnosti ne uzimaju u obzir dodatne gubitke. Zbog toga se
korisnost motora obicno odreduje analitifki, metodom odjeljivanja gubitaka. Buduh
da je:
P *-ZAP ,
= -1

gdje je:

pi

+ ZAP = Pz + APmeh-I- Ape; + + APbz + APd,

APmeh+ APz + Arb1 + Arb2 +Arb
q = 1Pz + APwh + u.-I- APbl +
+ APd

Pi = Pz
tada je:

(35-1 5)

Odijeljeni gubici u ovom izrazu odreduju se na ovaj nafin. Suma mehanickih

gubitaka i gubitaka u Zeljezu APmeh AP* odreduje se iz pokusa praznog hoda i to:

S1. 35-8. IConstrukcija skale klizanja

Znatno bolje rezultate daje slijedeCi nacin odredivanja klizanja (slika 35-8).
Spojimo proizvoljno odabranu taEku P na krugu struja s taEkama H,K i T pravcima
PH, P K i PT. Izmedu pravaca PH i P K povuhmo paralelno s pravcem PT skalu
klizanja tako, da odsjeEak mp moiemo lako podijeliti na 100 dijelova (na primjer
mp = 100 mm). Klizanje se raEuna od taEke m, u kojoj je s = 0. Da bismo odredili
klizanje pri opterdenju koje odgovara struji I1 = OD, spojimo taEku P i D pravcem
PD; tatka n u presjecistu tog pravca sa skalorn klizanja odreduje odsjetak mn = s.
Za dokaz povuEemo pravac HR koji je tangenta na krug struja u taEki H . Tada je
L TPK =L T H K , jer se oslanjaju na zajedniEki luk T K ; prema tome je L K P H =
= L K H R i L DPH = L DHR. Pored toga je L T P K = L Ppm, L RHD =
=L HDc i L RHb = L Hbc jer unakrsno l e k . Zato je AHcb
A Pmp i A Pmn
A HcD. Iz sliEnosti tih trokuta dobivamo:
-bc= - Pm
i Hc
- = - . mn
Hc
mp
cD Pm
Mno2enjem tih proporcija dobivamo:
bc
- = -mn ili P b Z = S z - . Mn
(35-14)
CD mp
PM
mP

u b i

Aka je mP 2 loo%, onda o d s j e w mn daje khanje s u postocima.

APmeh$. APE = Po - 3
\

(35-16)

gdje su Po i Zof snaga i struja praznog hoda pri Ul = U,,i f = f,,,a Ri otpor faza
namota statora.
U skladu s prije navedenim [izraz (35-1 I)], pri promjeni opteretenja u normalnim granicama suma APmohi AP* = const.
Gubici u bakru namota statora iznose:

APbi = 3

Ri.

(35-17)

Struja Zlf oEitava se iz kruinog dijagrama prema snazi P z ; otpor R1 odnosi se,
suglasno sa GOST 183-55, na temperaturu 75C.
Gubici u bakru namota rotora odreduju se jednadibom (33-9):

APG = s P M .
Klizanje s odreduje se na gore opisani nafin (slika 35-8).
APmh
Elektromagnetska snaga jest PM = Pz

+ s PM, odakle

PM = P2 + APmolr

.+

slijedi :
Pz Apmefi

PM =

1-s

+ APbz

(slika 33-1) ili

(35-1 8 )

MehaniEki gubici odreduju se iz pokusa praznog hoda, ako ga izvodimo pri raznim
vrijednostima napona Ul; pribliino se moie smatrati da su gubici APmsh= 1,s do
3% od nominalne snage P, i u normalnim granicama promjene opterekenja
ostaju stalni.
Dodatni gubici APd u asinhronim motorima koji rade u nominalnom reiimu,
suglasno sa GOST 183-55, iznose 4 5 % od snage PI., dovedene motoru u tom
reZimu. Ako su prethodno utvrdeni hP,h,
hPt, h P b l i
moiemo uzeti da
su dodatni gubici AP* = 0,005 (Pz, f APmeh APs
hPb~). (35-19)
Pri promjeni opteretenja uzima se da se dodatni gubici rnijenjaju proporcionalno
kvadratu struje 11, tj. da je:

Podaci o pokusu kratkog spoja; a) pri Uk= Un= 380 V struja

Ikn= 144 A;

Zk = 1,51 Q; Rk = 479 Q; Xk = 1,28 a; cos % = Rk/Zh= 0,62, b) pri sniienom

naponu Uk = 110 V, koji odgovara nominalnoj struji I. = 25 A, imamo: Zk =
= 2,31 Q; Rk = 0379 n; Xk = 2,17 n; cos cpk = Rk/zk= 0,364; ako bi ti otpori
ostali stalni, onda bismo pri Uk= 380 V imali:

tj. znatno manje nego pri Uk = Un.

Odaberimo mjerilo za struje 1 mrn /\ 1 A. Tada je mjerilo za snage [izraz (35-6b)l: 1 mm LL fix 380 x mjerilo struje 2 3 . 220 1 LL 660 W.
Prerna podacima o pokusu praznog hoda konstruiramo po slici 35-9 taEku praznog hoda H, a prema podacima o pokusu kratkog spoja taEku Kp za Ik = 114 A
i cos % = 0,62 te tatku K, za Ik = 95,A i cos cpk = 0,364. Iz tatke H povuEemo
pravac paralelan s osi apscisa i kad nademo na njemu na uobiEajeni natin centre
Oz i 01,
opisujemo krug pokretanja i radni krug struja HK, i HK. (vidi 35-6).

Kad uvrstimo u izraz (35-15) vrijednosti svih oblika gubitaka, dobivamo korisnost
za dani reiim rada motora.
Pored navedenog naCSina analititkog odredivanja korisnosti, postoji jog nekoliko
natina direktnog mjerenja korisnosti Hto je izloseno u prirubicima o ispitivanjima
elektritkih strojeva.
1. Preopteretivost motora (pokretni moment). Prema jednad2bi (34-2)
jest K,,, = Mm/Mn.Da bismo iz kruinog dijagrarna odredili moment M,, spustimo
iz centra kruga struja Oe okornicu na liniju elektromagnestke snage i proddimo je
do presjecsta s krugom struja u tatki S (slika 35-7). Lako je dokazati da je odsjebk
S l = M,,, i da je, prema tome:

TaEku S molemo naCi i na drugi n a m . Dovoljno je povudi tangentu na krug

struja, paralelnu liniji elektromagnetske snage.

1:

35-6. Konstrnkcija krufnog dijagrama za motor s promjenljivim

parametrima

1
el

U 35-4 smo naveli da motori male snage u kratkospojenoj izvedbi irnaju

promjenljiv otpor Xk. U tom slutaju ne konstruira se jedan, ved nekoliko kruhih
dijagrama, svaki za zadanu vrijednost otpora Xk. Obitno se zadovoljavamo s konstrukcijom samo dva dijagrama: a) za Xk koji odgovara srtuji Ik pri Uk = U, i
b) za XRkoji odgovara struji Ih = I..
Prvi krug struja nazivamo krugom struja pokretanja, a drugi radnim krugom.

S1. 35-9. K d n i dijagram motora s promenljivim xk

Pri konstrukciji linije elektromagnetske snage spdtamo okomice I(p Kg i KnK4

na os apscisa i dijelimo odsjeEke K,Ka i K , K, u odnosu Ks Kz : Ks Ks =
= K4 K5:K4 K, = R1 : Rk = 0,398 : 0,79 = 0,505 (vidi $35-5 E). Trdene linije
su pravci HKaTz i H K6T1.
PomoCu kruga struja pokretanja nalazimo:

1
Izradimo pojednostavnjeni kru2ni dijagram kaveznog asinhronog motora, s
ovim nominalnim podacima o njemu: Pn = 11,9 kW; Ud = 380 V; Id = 25 A;
f = 5QHz, namot statora spojen u zvijezdu (vidi 5 33-6).
Podaci o pokusu praznog hoda: U, = U, = 380 V; I, = 9,7 A; Po = 565 W;
cos 9, = 0,088; Rl rlsocl = 4 3 2 Q.

Za radni krug je linija korisne snage Pz pravac HK,. BuduCi da je P, = 11,9 kW

ili u mjerilu odabranom za snage 11900 :660 LL 18 mm, na radnom krugu struja
treba postaviti t a t h D tako, da odsjeliak Db bude okornica spuHtena iz taEke D
na os apscisu i da ima t a b 0 18 mrn. Tada I1 = 1, = OD = 25 A i cos cp = 483.

Konstruirav3i na naEin izloZen u $ 35-5 G sklalu klizanja (mjerilo osnovne skale

klizanja povedano tri puta), dobivamo s = 3,9 %.
Za odredivanje korisnosti pri nominalnorn reZimu rada imamo:
R1 = 3 9,72. 432 = 90 W; Po = 565 W ;
R1[16'3~1
= 0,32 a; 3
prema tome je Po - 3 12R1 = APmh AP1 = 565 - 90 = 475 W;

= 0,02. 11900 W =
MehaniCke gubitke ocjenjujemo na 2% od P,, tj.
= 238 W; s = 3,9% (vidi gore); tada prema izrazu (35-18) imarno:

Dodatni gubici iznose:

APd = 0,005 (Pz,

Prema tome je korisnost :

+ AP,,,,h + Apt + APbl + APb2)

68 W

35-8. Precizniji kruIni dijagram, prema Kostenku

Vidjeli smo da se konstrukcija kruZnog dijagrama jako pojednostavnjuje ako

krug za magnetiziranje prenesemo na vanjske stezaljke (slika 35-4). No pri tome
dopdtamo pogreiku koja se u vetini slutajeva malo primjekuje u konatnorn rezultatu u motorima srednje i vede snage sa stalnim parametrima. No u motorima
male snage pogregka postaje osjetna i treba je ispraviti. To se moie postiki na natin
koji je predloZio M. P. Kostenko.
Metoda se sastoji u tome da se prenoienjem kruga za magnetiziranje na vanjske
stezaljke istovremeno mijenjaju par&netri osnovnog kruga tako, da pri nekom zadanom opteretenju struje 11 u normanoj ekvivalentnoj shemi i u shemi s prenesenim

S1. 35-10. TaEniji kruini dijagram

magnetskim krugom budu rnedusobno jednake kako po velitini, tako i po fazi.

Kako je pokazao M. P. Kostenko, da se to postigne treba pornnoiiti otpore rnagnetizirajuteg i primarnog kruga sa a = 1 XI /X,, a otpore sekudarnog kruga sa

Xi /X,)2. Moie se pokazati da je u tom slutaju centar kruga struja zakrenut u smjeru okretanja vektora za kut CC, gdje je tg a = 2 I, RI/Ulf (sl. 35-10).
Lako se primjeduje da Ce kut a biti relativno veti u motorima veke snage,
jer oni imaju relativno vedu struju I, i otpor R1.U ostalome se precizniji kruZni dijagrarn ne razlikuje od pojednostavnjenog. U danagnje vrijerne precizniji dijagram
postigao je sveopCu primjenu.
a2 = (1

f r i drugom natinu ukijutivanja pojave IJ asinhrononi motoru prvog trenutKa

ukljutivanja iste su kao i u kratkospojenom transformatoru. Kako vet znademo,
( 17-2), udarna struja kratkog spoja ima dvije komponente, p e r i o d i h koja odgovara
trajnoj struji krtakog spoja, i aperio&~ku,koja se superponira na prvu komponentu,
a vremenski se priguHuje. U asinhronim motorima prigugenje te druge komponente
struje kratkog spoja odvija se vrlo bno. Zato se pod strujom pokretanja I, obitno
razumijeva samo trajna struja kratkog spoja.
36-3. NaEini pokretanja asinhronih motora
GLA VA TRZDESET SESTA

POKRETANJE ASINHRONIH MOTORA

36-1. Karakteristike pokretanja asinhronih motora
Vet smo govorili (8 9-8) da se neki elektromotor, konkretno asinhroni motor,
ocjenjuje prema skupu od tri vrsti njegovih karakteristika: radnih, pokretanja i regulacionih. Redne karakteristike asinhronog motora razmotrili smo ranije, a karkateristike
pokretanja proufavaju se u ovoj glavi.
Rilo je vek reeeno Hto treba razumijevati pod karakteristikom pokretanja.
Ovdje Cemo prvenstveno parntiti : a) viiestrukost struie pokretanja Zp /I,,
b) visestrukost momenta pokretanja M p /lMn i c) ekonomitnost operacije pokretanja u vezi s jednostavnosti, cijenom i sigurnosti uredaja za pokretanje.
Karakteristike pokretanja asinhronih motora usko su vezane s njihovim radnim
karakteristik1,ma. Stvarno, u kolutnim motorima moiemo, uvodeCi u rotor opornik
za pokretanje, smanjiti struju pokretanja i istovremeno povetati moment pokretanja.
U tom smislu kolutni su motori u prednosti pred kratkospojenim normalne izvedbe.
No zato su kratkospojeni motori jeftiniji, imaju bolje radne karakteristike i sigurnost
u radu.
Bilo je u h j e n o mnogo pokuSaja da se u jedan konstruktivan oblik sjedine prednosti oba tipa motora, a da se pritome izbjegnu ili svedu na minimum njihovi nedostaci, no do danas se taj zadatak ne mode smatrati rijesenim. Najbolje rezultate
uspjelo se dobiti u specijalnim kratkospojenim motorima s dubokim utorima i
dvostrukim kavezom, tija svojstva se raunatraju u slijedetoj glavi; u ovoj Cemo imati
u vidu sarno motore normalne izvedbe.

Glavni natini:
1) direktno ukljutenje kratkospojenog motora na mreiu pri Up = U,;
2) ukljuEivanje kratkospojenog motora na mreiu pri U, < U,;
3) pokretanje pomoCu regulacionog otpornika u h g u rotora kolumog motora.
T i nafini Broko su rasprostranjeni, sa nizom modifikacija, od kojih Cemo neke
sada opisati.
36-4. Direktno ukljui5ivanje motora na mreiiu pri U, = U,
Na slici 36-1 prikazana je shema koja omoguhva da se za vrijeme pokretanja
iskljure osigurari da bi se izbjegao njihov kvar ili pregaranja. Obitno je:
Ip/Zn = 4 d o 7

i Mp/Mn = 0,8d0 l,5,

I

tj. moment pokretanja je malen u usporedbi sa strujom pokretanja.

36-2. Struje pokretanja asinhronih motora

Moiemo razlikovati dva granifna sluhja: a) pokretanje s otvorenim krugom
rotora i b) s kratkospojenim rotorom.
U prvom sluraju ukljurivanje motora na m r d u ima isti karakter kao i ono u
transformatora s otvorenom sekundarnom stranom. Praktirki se taj nafin prikljufivanja ne primjenjuje, jer pri tom nastaju prenaponi u statoru i u rotoru, te udarci
struje praznog hoda.

Sl. 36-1. Shema pokretanja kratkospojenog

motora sa 'Suntiranjern osigurata p o m o b
kontrolera

sadaHnje vriieme, u vezi sa porastom snage na~oinihsistema, dopu:ta s_e

direktno ukljutivanje u mreiu motora snage od nekoliko stotina kilovata, a u lzvanr-dnim slu9evima i viHe.

36-5. Ukljurivanje motora n a m r e i u pri Up

-- < U,
A. Prekapranje trokut-zvijezda. U ovom sluEaju pokretanje se ostvaruie
na ovaj naE@ (slika 36-2): Poztavimo preklopku 2 u poloZaj ,,pokretanien i zatvorim0 rastavljat 1. Kad motor postigne ustaljenu brzinu, prebacimo preklopku
2 u poloZaj ,,radW,8me je zavrSena operacija pokretanja.
Kad ie gr-ka
u poloZaju pokretania, namoti st&ora s~ojenisu u zvijezdu,
a---kad je u radnom poloZaja, n ~ ~ u l x i x _ t o r _ a _ s e ~ m b ~ u .
Neka su UI linijski napon, U y i U A fazni naponi pri spajanju narnota statora u
, i IPIA redoq linijske i fazne struje
zvijezdu i trokut,-te neka su IplY, I p I ~IpJY
pokretanja pri spoju u zvijzdu i trokut. Tada je:

19,y

= Iply = - = -

136-1)

Nedostatak tog natina jest nekontinuiranost operacije pokretanja, koja ima samo
dva stepena pokretanja.
NaEin prekljutivanja trokut-zvijezda koristi se ne samo za puitanje motora
u rad, veC i za poboljianje cos cp i korisnosri motora pri rnalim opteretenjima (koja
ne premaSuju 0,4 nominalnog). Pri spoju statora u zvijezdu fazni napon je v3
puta milnji nego pri spoju u trokut, pri istom linijskom naponu. Prema tome se i
proruinducirani napon El te tok 0, smanjuju pribliino v 3 ' puta (jer je El Z
I, neSto vise
z Ul i a, :: El). TO dovodi do smanjenja
. , struje magnetiziranja
nego 1/3puta, jer su motori obitno poneito zasiieni, a i do smanjenja gubitaka u
ieljezu A P5 pribliZno 3 puta, jer oni ovise o kvadratu indukcije i prema tome u
gotovom motoru o kvadratu toka a.
No prema jednadibi (33-18) jest M = CMIz1Qim.Ako je moment hf motora
zadan (M = const, PM = const), onda se pri smanjenju toka 0,vYputa struja u
rotoru 12'. mora povehti 1/3 puta na raEun odgovarajudeg povekanja klizanja s
[izraz (32-9)]. To dovodi do pribliino trostrukog poveianja gubitaka u bakru rotora.
U statoru irnamo geometrijsku sumu dviju struja: struju magnetiziranja i
reduciranu sekundarnu. U spoju zvijezda prva se smanjuje, a druga povetava.
Zato se pri malim opterekenjima, q j e glavnu ulogu igra struja magnetiziranja I,,
struja u statoru I1 smanjuje, no prl relativno vekim opteretenjima, gdje veCu vrijednost imade reducirana sekundarna struja Iz', struja I, pri spoju l i zvijezdu moie
biti veCa nego pri spoju u trokut (slika 36-3a).

S1. 36-2. Shema pokretanja kratkospojcnog

motora sa preklopom trokut-zvijezda

Ako bismo ukljutili motor na mreZu pri spoju namota statora u trokut, tekla bi
struja:

UsporedujuCi oba izraza vidimo da je:

1
-IPlY
=I*l',
3
tj. linijska struja pokretanja p i spq'u statora u zmjezdu tri puta je manja nego pri
spoju u trokut. To je veoma cijenjena prednost razmatranog naEina pokretanja. Na
kilost pri tome je moment pokretanja Mp takoder smanjen tri puta: moment asinhronog motora ovisi o kvadratu dovedenog faznog napolla [izraz (33-12)) a on je
pri spoju statora u zvijezdu 1/?; puta manji nego pri spoju u trokut. Zato se
taj nutin pokretanja primgenjuje samo ondje, gdje je momeni opteretenja pri pokretattjti
znatm manji od nominalnog.

S1. 36-3. Radne karakteristike asinhronih motora kada se namot statora spoji u rrokut i u zvijezdu :
a) struja I,,; 6) koeficijent korisnog djelovanja; c) cos cp

Iz toga slijedi da se korisnost rnotora pri spoju u zvijezdu malo razlikuje od korisnosti pri spoju u trokut; uz mala opterkenja, koja nisu veCa od 40% nominalnog,
korisnost je ndto veda, ali se zatim naglo smanjuje (slika 36-33).
&' d m oprereLenjima prekupc'ayk iz trokuta u zvijezdu najjate utjeEe nu cos (p
motma(s1ika 36-3c). B r o j h e vrijednosti cos cp mogu se dobiti ako se konstruiraju dva

krutna dijagrama, jedan za spoj namota statora u trokut, a drugi za zvijezdu. Do

50% nominalnog opteretenja taj utjecaj vrlo je povoljan, pa je zato razmatrano
prekapEanje jedna od vafnih mjela u borbi za postizavanje visokog faktora snage
mrefa.
B. Pokretanje pomofu prigulnice. Da se smanji napon U,doveden motoru, mote se u seriju sa statorom ukljufiti priguSnica P, tj. dodatni induktivni otpor
(slika 36-4a). Pri pokretanju najprije se zatvara rastavljaf I, a zatim, kad motor postigne odredenu brzinu vrmje, rastavljaf 2. PriguSNca omogutava da se operacija
pokretanja ostvari u nekoliko stepena, tj. kontinuiranije nego u prethodnom slufaju,
ali to poskupljuje uredaj i smanjuje potezni nloment proporcionalno sa Ui. Prema
tome ovaj naEin pokretanja mote se primijeniti samo u pogonima s mahm poteznim
momentom. Otpori prigugnica obiEno se izaberu tako da je I, /I,, = 2 do 2,5.
C. Pokretanje pomofu autotransformatora. Umjesto prigusnice, moie
se prirnijeniti autotransformator A (slika 36-4b). Podrob~jaanaliza pokazuje da se
osnovna prednost ovog naEina pokretanja u odnosu na prethodni sastoji u tome,
Sto pri gotovo istim uvjetima motor razvija veCi potezni moment.
U svim razmotrenim sluhjevima se pokretanje motora veCe snage i visokog
napona u sadanje vrijeme automatiziia i time u vezi razraduju se i izvode specijalni
spojevi.

velikih snaga - u kojima struje pokretanja dostitu PO apsolutnoj vrijednosti velike

vrijednosti - vodeni otpornici s pomifnim, ili Edte nepominEim kontaktima.
UkljuEenje kolumih motora na mreiu pri otvorenom rotoru nije dopuSteno
zbog razloga izloknih u 36-2.
Da se smanji habanje Eetkica i gubici trenja, motori su Eesto opremljeni uredajem za podizanje Eetkica, Hto omogukava da se rotor kratko spoji nakon zavrsetka
operacije pokretanja, a Cetkice se odignu od kolutova. Pri zaustavljenju motora
treba opet spustiti fetkice na kolute, kako bi se izbjegao kratak spoj pri novom
pokretanju.
36-7. Pokretanje kolutnog motora pri nesimetriEnim otporima

u krugu rotora
Da se pojednostavni i pojeftini otpornik za pokretanje, ponekad se uvodi otpor
samo u dvije faze rotora ili se primjenjujk regulacioni otpomik u kojem se odredeni
stepen otpora ne uvodi istovremeno u svim fazama, vet uzastopno. U tom sluraju
nastaju nesimetritni otpori u rotoru, a kao posljedica toga nesimetrija njegovih struja.
Granifni je sluEaj kad je jedna faza otvorena, a kroz druge dvije, spojene u seriju,
teEe jednofazna struja. Takav motor nazivamo jednocsnim, a karakteristiha mu je
osobina da u odredenim uvjetima moZe stabilno raditi pri brzini vrtnje kojaje
pribliZno jednaka polovini sinhrone brzine.
T o svojstvo objagnjava se ovako. Jednofazna struja koja tefe rotorom ima frekvenciju klizanja fz = sf i stvara pulzirajuki magnetski napon. U skladu sa 24-5
moZemo ga rastaviti u dva magnetska napona, koji se u odnosu na rotor vrte na suprotne strane jednakim brzinama nz =fz /p = nl s [izraz (32-51). Pored toga, sam rotor
okrete se u prostoru bninom n = nl (I
s) [jednadiba (32-6)].
Prema tome se onaj rnagnetski napon rotora, koji rotira u smjeru okretanja
rotora i zbog kratkobe se naziva direktnim, vrti u prostoru brzinom:

n
dok se drugi

S1. 36-4. Pokretanje asinhronog motora pornoh:

a) prigu5nice; b) autotransfonnatora

26-6. Pokretanje kolutdh motora

Kolutni motori imaju bolje karakteristike pokretanja od kratkospojenih. UvodeCi u krug rotora kolumog motora odgovarajuke izabran djelatni otpor, moiemo
postifi najvebi potezni moment pri znamo manjim strujama pokretanja nego u
kratkospojenim motorima ( 33-3).
U krug rotora se.obii2no ukljuEuju trofazni regulacioni otpornici: u motorima
male i srednje snage metalni otpornici sa zrahim ili uljnim hladenjem, a u motorima

-.

1
,

+ nz = ni (1 -s) + nl s

= nl,

- inverzni - vrti u prostoru bninom:

Vidimo da se direkmi magnetski napon vrti sinhrono s magnetskim naponom

statora djelujuki uzajarnno s njirn i stvarajuti na osovini stroja moment uobihjen
za trofazni motor (krivulja 1na slici 36-5). Nasuprot tome inverzni magnetski napon
rotora vrti se u prostoru promjenljivm b r z i m , pri Eemu u ovimosti o brzini vrtnje
rotora, nu razli&te strane u odnosu nu stator, indueira u namotima statora struje promjenljive frekvencce :
pn1(l-2s) = f (1-2s).
Te se struje zatvaraju kroz mreZu na koju je prikljuzen motor i superponiraju se na
njen osnovni reiirn, stvarajufi u njoj pulzacije struje-i napona. Na taj n a b kao da
se na osovini motora javlja drugi motor, kojernu je primama strana (induktirajuta)
rotor, a. sekundma (inducirana) stator i mre5a. Takav motor, nazvan okrenutim,
stvara svoj vlastiti moment Md prikazan na slid 36-5 krivuljom 2. Pri promjeni
klizanja u granicama od s = 1 do s = 0,5 brzina Mtnje invennog magnetskog napona
rotora jest nl(1- 2s) negativna, pri s = 0,5 brzina nl(1 - a)= 0, a za s u granicama od s = 0,s do s = 0 ona je pozitivna.

To znaEi, da se u prvoj polovini procesa pokretanja inverzni magnetski napon

totora okreCe u odnosu na stacor na stranu suprotnu okretanju rotora; pri s 0,s taj
magnetski napon nepomjEan je u odnosu na stator, a pri s = 0,5 okreke se u odnosu na
stator na istu stranu kao i rotor.

pokretanje, koji nlora biti tako prorarunat da njegov asinhroni moment M, zadovoljava potrebe uvjeta pokretanja.
Na slici 36-6 prikazane su krivulje I i 2 asinhronih momenata, prva za teHke
uvjete pokretanja, a druga za lakSe. No pri tom treba u oba sluEaja osigurati ne samo
nuinu velirinu momenta pokretanja M,, ved i neophodnu veliEinu takozvanog ulaznog momenta M u , koji omogudava sinhronizaciju motora s rnrefom. Pod Mu razumijeva se onaj moment, koji razvija motor pri 95% sinhrone brzine, tj. pri klizanju
s = 5%. Za krivulju 1 ulazni moment se odreduje odsjeEkom ab, tj. M, = ab,
a za krivulju 2 je ulazni moment Mu = ae. Odatle slijedi da sinhroni motori hji
pri pokreranju razvijaju velik moment poFretanja M,, imaju manji ulazni moment
M,, tj. teie se sinhroniziraju s mregom, i obrnuto.

S1. 36-5. Krivulje momenata pri jedncosnom ukljutivanju

No u okrenutom motoru 2 d W - 3 ~moment stvoren na osovini uvijek je usmjeren (prema zakonu djelovanja i protudjelovanja sila) u stranu suprotnu okretanju
tnagnetskog napona, u 0dnou.s nu stator. Zato je u pwoj polovini procesa pokretanja
moment Mok usmjeren u smjm okretanja rotora, a u drugoj polovini. protiv njega.
U pNOm sluEaju se Mok zbraja s osnovnim momentom motora, a u drugom se
oduzima od njega. Ukupni moment jednoosnog motora, pokazan na slici 36-5, ima
ponor pribliino pri s z 0,s. Motor ne mofe sarn postiCi svoju normalnu brzinu i
stabilno radi u taEki a na krivulji 3, u skladu sa zadanim momentom koEenja Mo
-I- M2.

-+

36-8. Asinhrono pokretanje sinhronih motora

Kako smo vet rekli u 27-1, asinhrono pokretanje sinhronih motora u danainje
je vrijeme najznahjnije. Takvi se motori obiEno izraduju kao strojevi s istaknutim
polovima, u Eije polne nastavke se umeke specijalni namot za pokretanje, analogan
kavezu asinhronih kratkospojenih motora.
Pri asinhronom pokretanju sinhronog motora se napon, koji se dovodi motoru,
snizuje pomoCu priguSnice ili autotransformatora (slika 36-4a i b) do 1 13 ... 1 12
nominalnog. Rjede se izvodi direktno ukljuEivanje sinhronog motora na mrezu,
a samo se u iznimnirn sluEajevima napon pokretanja povisuje u odnosu na nominalni
pomoCu autotransformatora.
Proces asinhronog pokretanja sinhronog motora u osnovi se svodi na ovo:
pod djelovanjem napona dovedenog na stator motora, narnotima statora poEne
teCi trofazna struja, a ona stvara magnetsko polje koje se okrede brzinom vrtnje n =
= f /p. Pri tome namot rotora ne srnije ostati otvoren, jer bi se u tom sluEaju na
njegovim stezaljkama pojavio napon opasan po izolaciju narnota rotora. ObiEno se
u krug rotora urneke djelatni otpor Rp serijski spojen s namotom; vrijednost tog
otpora jest 10 do 15 puta v& od djelatnog otpora uzbudnog namota. Otpor
Rp igra ism ulogu kao otpornik za pokretanje prilikom pokretanja obiEnih kolutnih
asinhronih motora (5 38-2).
Okretno polje statora inducira struje: a) u namotu za pokretanje, b) u uzbudnom
narnotu i c) u svim metalnim dijelovima, koje ono presijeca. Najznahjniji je namot za

S1. 36-6. Momenti pokretanja i ulazni momenti sinhronog motora

Zajedno s moinentima M, i M,, vede znai-enje ima prekretni (najveti) moment

M,,, koji odreduje 'preopteretivost motora M,,,/M;,, gdje je M , norninalni moment
motora. ObiEno M,,, (1,s ... 2,s) M,,, no u specijalnim slutajevima postiie i
vrijednost 3,5 At?,.

Struja nwtala pri pokretanju u uzbudnom namotu stvara na osovini motora

jednoosni moment, ukoliko je uzbudni namot jednofazan ( 36-7). U pravilu jednobsni moment nije velii i samo je drugostepenog zndenja.
Reakcioni moment .
~ostoii
, u motorima s istaknutim polovima i ispoliava se tek
pri znatnim brzinama vrtnje, reda veliEine 90 do 95% i d sinhrone. ~ a ~ o m e n i m o
( 27-10, slika 28-18) da se reakcioni moment javlja kao rezultat elastic'nog stezanja
magnetskih silnica koje prolaze kroz raspor iz statora u rotor.
Da bismo pokazali djelovanje tog momenta pri asinhronom pokretanju sinhronog
motora, pretpostavimo da se u nekom trenutku sjeverni pol statora pomii-e u odnosu
na rotor u nekom smjeru, na primjer5lijeva udesno, ako se nalazimo iza rotora (slika
36-7a). Pol rotora, u koji ulaze silnice polja Ito koso prolaze kroz raspor,,postaje
ju2ni, pri Eemu kao rezultat magnets)rog stezanja nastaje sila F, koja nastoji da zakoff rotor. RuduCi da se polje statora vrti brie od rotora, u jednom Ce se od narednih
trenutaka os polja statora podudarati s osi pola rotora (slika 36-76), a zatim Ce pofeti
prethoditi rotoru (slika 36-7c). U prvom je sluEaju F 0, a u drugom ta sila nastoji
da usoori rotor.

SI. 36-7.Moment pri asinhronom pokretaniu sinhronog motora

Na taj naEin pri asinrhononi pokretanju reakcioni mo~nentima razlifire predxliake, u zavisnosti od uzajamnog poloiaja polova statora i rotora. Ako je opterekenje
r~ialo,a brzina motora bliska sinhronoj, onda pozitivni reakcioni moment moie dati
rotoru takvo ubrzanje pri kojem rotor prestaje zaostajati za poljem statora ili, drugim
rijefima, ulazi u sinhronizam.
No reakcioni moment je obitno malen. Zato se u uzbudni namot motora,
nakon Sta postigne brzinu npr. 95% od sinhrone, dodaje istosmjerna struja. U tom
slufaju moraju medutim postojati takvi uvjeti, pri kojima polje Sto ga stvara uzbudna
struja pojafaw polje statora, tj. u slufaju pokazanom na slici 36-7 polje bi pojatavalo
juini polaritet pola rotora. U protivnom se polovi statara i rotora potinju
odbijati i to moie izazvati jak mehanifki udar na osovini.
Bududi da sve te operacije moraju biti izvedene s dovoljnom briiljivoidu, Bto
se teSko postiie ruEnom manipulacijom, u posljednje se vrijeme asinhrono pokretanje
sinhronog motora prnvodi gotovo iskljufivn autnmatski.

36-9. Asinhrono pokretanje pomoEu

mjegovitog spoja

~ 1 36-8.
.
~
~p,5~eta,1je
i sinhn,-~
nog motora mjecovitim spojem

IJrenia toj shemi pokretanje se izvodi ovim

redom (slika 36-8) : I ) uvede se dodatni otpor
R u krug rotora; 2) zatvori se rastavljaf 2(pri
visokim naponima uljna sklopkaj, koji stvara
nul-taEku autotransformatora T ; 3) zatvori se
glavni rastavljaf 1; pri tom je motor prikljuten
na mreiu preko autotransformatora i poEinje se
okretati; 4) po dostignudu brzine blize sinhronoj,
dodaje se istosmjerna struja u uzbudni namnt
motora, koji ulazi u sinhronizam; 5) iskljufuje
se rastavljaf 2; pri tom je motor prikljuten na
mreiu preko autotransformatora, koji igra ulogu priguinice (nul-tafka je otvorena); 6 ) zatvaka
se rastavljaf 3; pri tom se motor prikljuti na pun
napon mrete, jer je autotransformator shuntiran
rastavljafem 3; i 7) uvodi se otpor R, a uzbuda se
regulira promjenljivim otpornikom r u krugu uzbude uzbudnika.
Na taj naein se autotransformator prema
toj shemi
koristi
u ~prvoj periodi
pokretanja
h
~
~
~
kao autotransformator, a zatim kao prigusnica.

GLA V A TRIDESET SEDMA

SPECIJALNIASIN'I-IRONI MOTOR1
37-1. Tipovi specijalnih asinhronih motora
Da bi se satuvala jednostavnost motora i sigurnost u njihdvu radu s kratkospojenim rotorom, ali da im se dadu bolje karakteristike pokretanja, bilo je predloteno
mnogo razlititih specijalnih tipova motora.
Najiiru prirnjenu postigli su: a) motori s dvostrukim kavezom i b) motori s
dubokim utorima.

37-2. Motori s dvostrukim kavezom

Ideja motora s dvostrukim kavezom sastoji se u tome da dva namota (kaveza)
ulotena na rotor (slika 37-1) imaju razlifite funkcije: jedan namot s velikim djelatnim
i malim induktivnim otporom vr5i funkciju narnota za pokretanje, dok drugi, radni
narnot, imade mali djelatni i relativno velik induktivni otpor. Takav odnos medu
parametrima obaju namota rotora postignut je time ito se, pwo, narnot za pokretanje
izraduje od materijala s visokim specififnim otporom, a drugo, on se postavlja blite
povrsini rotora, dok je radni namot postavljen dalje od povrsine rotora i obirno
izraden od dobro vodljive kovine (bakar).
a)

S1. 37-1. Oblici utora motora s dvostrukim

kavezom

b)

Razmatrajuti sliku 37-la, 1111 kojoj je prikazan presjek utora rotora, vidimo da je
gornji Stap, lzoji pripada namotu za pokretanje, obuhvaden s vrlo malim brojem
silnica rasipanog tolia; donji hap, koji pripada radnom namotu, obuhvaden je naprotiv s velikim brojem silnica. Time se bag i postiie mali induktivni otpor vanjskog
namota, tj. namota za pokretanje, no zato radni namot imade relativno poviSen
induktivni otpor.
Izmedu gornjeg i donjeg Stapa ostavlja se pukotina koja moie biti neispunjena,
ili zalivena metalom namota (slika 37-lb). Svrha je pukotine da onemogudi prolaz
glavnog magnetskog toka motora na putu prikazanom na slici 37-lb debelomisprekidanom linijom, jer se time osigurava ulantenje osnovnog toka s donjim radnim
narnotom. Da nema pukotine, osnovni bi dio toka proSao putem pokazanim na
slici 37-1 b tankom isprekidanom linijom i on ne bi mogao djelovati na radni namot.
Karakteristike obaju namota odreduju njihovu ulogu u vrijeme pokretanja motora. U poEemom trenutku pokretanja, kada je rotor jog nepomifan, frekvencija
struje u rotoru jednaka je frekvenciji mreZe, ti. fz = f. Struja radnog namota,
zbog njegovog malog djelatnog i velikog induktivnog otpora, jako je pomaknuta
u fazi u odnosu na napon induciran u tom narnotu. Zato struja radnog namota pri
pokretanju gotovo ne stvara zakretni moment. Suprotno tome, struja namota za
pokretanje. zbog njegovog malog induktivnog i velikog djelatnog otpora, praktitfi
se podudara s naponom induciranom u tom namotu. Tako baS taj namot stvara pri
pokretanju velik zakretni moment.
PoveLavanjem brzine rotora u njemu se frekvencija struje smanjuje, uslijed
i-ega se smanjuju induktivni otpori obaju namota. Pri normalnoj brzini induktivni
otpori namota vrlo su mali i struja se rasporeduje obrnuto proporcionalno njihovim
djelatnim otporima; gotovo Eitava teEe radni~nnamotom. Omjer izmedu aktivnog
i induktivnog otpora namota za pokretanje odabire se tako, da se osigura neophodna
viiestrukost momenta pokretanja pri poznatoj viiestukosti srtuje pokretanja. Krivulju ovisnosti zakretnog momenta motora s dvosrtukim kavezom o klizanju m o b se
konstruirati, proraEunavSi odvojeno pomodu poznatih izraza zakretne momente
stvorene strujama namota za pokretanje i radnog namota. Pri nekom de klizanju
rezultirajuti moment biti jcdnak sumi momenata obaju namota.
Kao primjer donosimo sliku 37-2, koja prikazuje ovisnost zakretnog momenta
motora s dvostrukirn kavezom o klizanju. Ovdje je I krivulja momenta stvorenog
narnotom za pokretanje, 2 krivulia momenta radnog namota i 3 krivulja rezlutirajudeg momenta. Mijenjajudi odnose medu parametrima namota za pokretanje i
..

radnog namota motora s dvostrukim kavezom, mogu se postidi vrlo razlifite kriwlje
prikazane na slici 37-2 krivuljama 4 i 5.
BuduCi da motor s dvostrukim kavezom ima dva namota, u skladu s time konstruiraju se dva kruga struja: krug struja radnog namota Kr i krug struja namota
za pokretanje Kp (slika 37-3). TaEka praznog hoda H leZi na krugu Kr, a taEka
kratkog spoja K na kugu K,. Geometrijsko mjesto struja motora s'dvostrukim kavFom jest krivulja koja se u potetku, poEev od taEke H, podudara s krugom struja
Kr, a zatim lagano prelazi na krug struja K,.
U tablici 37-1 navedene su vrijednosti struje pokretanja I, i momenta pokretanja M, motora s dvostrukim kavezom, u usporedbi s odgovarajuCi podacima
o motoru s d u b o k h utorima i motoru normalne izvedbe.
Motori s dvostrukim kavezom grade se u Sirokom rasponu snaga od 5 kW do
2 MW. Motori s dvostrukim kavezom su 20 do 30% skuplji od kaveznih motora
normalne izvedbe.
Kao nedostatak motora s dvostrukim kavezom treba upozoriti na pogorSanje
cos p. T o sniienje poneSto je uvjetovano povetanjem induktivnog otpora rasipanja
radnog namota. Pribliino se m o b odrediti cos p' motora s dvostrukim kavezom
1
ovom empirijskom formulom :
cos cp'

- (6 cos pNor- 1))

5

gdje je cos cp,@, faktor snage kaveznog motora normalne izvedbe. Ako je, na primjer
cos p,, = 0,85, onda je cos cp' = 0,82. ,
Tablica 37-1

Karakteristike pokretanja asinhronih motora

Motor s dvostrukim kavezom

Motor s dobukim utorima

Motor normalne izvedbe

--

37-3. Motor s dubokim utorima

SI. 37-2. Krivulje momenata rnotora s

dvortrukim kavezom

SI.37-3.

Dijagram struja rnotora s dvostrukim

kavezom

U posljednje vrijeme gir0~0se rasprostranio motor s dubokim utorima. On je

znatno jednostavniji od motora s dvostrukim kavezom i jeftiniji od njega, jer ne
treba materijala s velikim specifiEnim otporom. Za poboljSanje karakteristike pokretanja ovdje se koristi pojava potiskivanja struje. Razmotrin~ou Eernu se sastoji
ta pojava.
Pretpostavimo da je pravokutni vodiE s velikim omjerom visine h, prema Sirini
b, uloZen u utor (slika 37-4a). BuduCi da magnetske silnice nastoje da prolaze
putem najmanjeg otpora, centar rasipanog polja spustit ke se do osnovice utora,

a magnetski tok rasporediti onako kako je prikazano na slici. Vidimo da su donji

dijelovi vodifa ulanfeili s viBe magnetskih silnica, a gornji s manje. Pri pulzaciji toga
toka u donjim dijelovima vodifa inducira se vedi napon e,, a u gornjim manji. No
glavni magnetski tok (puna linija na slici 37-4a) inducira .napon e jedank po Eitavoj
visini vodifa, jer su silnice toga toka ulanfene s punim presjekom vodih, a ne samo
s jednim njegovim dijelom.
1zdvojAo biio koji dio vodih po visini. Neka je i struja koja tete rim dijelom,
a r njegov djelatni otpor. Tada je:

i=-. e-e,
r
Iz te jednadibe neposredno slijedi da je struja i, a prerna tome i gusto& struje,
to veCa, Hto je manji e,, tj. Hto se vise diBemo po voditu. Na taj nafin dolazi do potiskivanja struje u gornji dio vodifa (slika 37-4b). Sve izgleda tako, kao da je vodic'
po visini skraten (slika 37-4c). Uslijed toga se, prvo, smanjuje korisna povrsina poprehog presjeka vodita i prema tome se poveiava njegov djelatni otpor, a drugo,
donji dio vodita oslobada se rasipanog polja, zbog fega se smanjuje broj rasipanih
magnetskih silnica i prema tome se smanjrrje induktivni otpor vodita. T o povehnje
djelatnog otpora i smanjenje induktivnog pri danoj frekvenciji karakteristiha je
osobina motora s dubokim utorima.

Analitifki je moguie dokazati da'koeficijenti k, i k, ovise o velifini 6 koja, na

svoj natin, ovisi uglavnom o tzv. reduciranoj visini vodih h,. Za bakreni vodit,
kome je Birina jednaka iirini utora, imamo:

4 = h,vC/J,

gdje je h, visina vodita, a s klizanje.

Brojtane vrijednosti k, i k, mogu se uzeti iz krivulja na slikama 37-5 i 37-6.
ObiEno je h, = 2,5 do 4 cm. Prema tome, pri puStanju u rad, kada je s = 1, = 5 .
U tom slufaju jest k, = 2,s do 4 i k = 0,6 do 0,4, tj. djelatni otpor vodifa u utoru
primjetno Ce porasti, a induktivni Ce se smanjiti. Zato je struja pokretanja motora s
dubokim utorima relativno manja nego u motoru normalne izvedbe, a potezni moment veti. OdgovarajuCi podaci navedeni su u tablici 37-1, u usporedbi s analognim
podacima o motoru normalne izvedbe i s onim dvostrukim kavezom. Vidimo da su
karakteristike pokretanja motora s dubokim utorima bolje nego one motora normalne
izvedbe, ali ustupaju prednost karakteristikama pokretanja motora s dvostrukim
kavezom.

<

S1. 37-5. Ovisnost k, = f ( f )

SI. 37-4. Potiskivanje struje u vodiiu uloienom u utor: a) slika polja; b) raspodjela gustoie struje;
c ) ekvivalentni vodif pri potiskivanju struje

Relativna promjena djelatnog i induktivnog otpora rotora pri potiskivanju

struje karakterizira sc koeficijentima k, i k,:

gdje su: Rz0i Xzo djelatni i induktivni otpori pri jednolikoj raspodjeli struje po presjeku vodih (nema potiskivanja struje); Rz i Xz isti otpori pri potiskivanju struje.

(37-2)

S1. 37-6. Ovisnost kk = f

(8

Tokom zaleta motora djelatni otpor rotora se smanjuje, a induktivni poveCava.

Zavisnosti Ip/In= f(s) i Mp/Mn= f(s) prikazane su na slici 37-7 krivuljama 1 i 2.
Pri normalnoj brzini, kada je frekvencija struje u rotoru mda, potiskivanje
struje prestaje(k, = 1, k, = 1) i motor s dubokim utorima praktifki poprima svojstva
obihog motora normalne izvedbe. Zato u podrutju rada pri klizanju od s = 0 do
pribliZno s = 0,20 geometrijsko mjesto struja motora s dubokim utorima jest krug,
a zatim ono s povetanjem klizanja sve vise odstupa od kruga, poprimajuCi oblik
krivulje sa slike 37-8.
Zbog relativno velikog induktivnog otpora rotora motor s dubokim utorima ima
manji cp i manju preopteretivost nego motor normalne izvedbe. Pri odredivanju
brojfanih vrijednosti cos cp motora s dubokim utorima moZe posluZiti empirijska
formula (37-1) za motore s dvosvukim kavezom. Razlika izmedu momenata koje
razvijaju motor s dubokim utorima i motor normalne izvedbe odreduje se krivuljama
2 i 3 sa slike 37-7, Korisnost motora s dubokim utorima praktifki je ista kao i motora
normalne izvedbe. U cjelini, -radne karakteristike motora s dubokim utorima nefto
su lofije nego normalne izveae, drugim rijefima, poboljganje karakteristika pokretanja motora s dubokim utorima dobiva se na ratun nekog, iako malog, pogorSanja
njegovih radnih krakteristika.

GLAVA TRZDESET OSMA

sS1. 37-7. Karakteristikepokretanja motora

fl dubokim utorima:
+vulis I# /In; 2
krivulia M* lMn; 3

S1. 37-8. Dijagram struje motora s

-krlvulia MplMk motora

- nomlne lzvedbe -

dubokim utorima

U konstruktivnom pogledu utor, i prema tome voditi narnota rotora motora

s dubokim utorima, mogu imati razne oblike. Siroko se primjenjuje utor pravokutnog

oblika, prikazan na slici 37-4a. No pri pokretanju motora u visokm Itapovima kaveza rotora motora mogu se pojaviti-nedopustiva toplinska naprezanja, naroEito u
strojevima s velikom bninom vrtnje. Da obezbijedimo neophodnu sigurnost rada
sna2nih brzohodnih motora, uz Sto je moguCe jednostavniju konstrukciju jednokaveznog rotora, u tvornici ,,Elektrosila" u posljednje vrijeme izraduju namot takvog
rotora od bakrenih Sipaka specijalnog profila (u obliku boce, sl. 37-9).

REGULIRANJE BRZINE ASINHRONM MOTORA

38-1. NaEini reguliranja brzine vrtnje motora

U 9-8c bilo je vet reEeno Sto treba razumijevati pod regulacionim karakteristikama reguliranja elektromotora. Najvainiji su ovi natini reguliranja brzine
vrtnje asinhronih motora :
a) otpornikom u rotorskom krugu,
b) promjenom broja pari polova,
c) uvodenjem dopunskog napona u krug rotora
d) promjenom frekvencije napojne mreie.
38-2. ~ e ~ u i i r a nbrzine
je
vrtnje otpornikom u rotorskom krugu

Reguliranje promjenljivim otpornikom u rotorskom krugu, prirodno, moZe

biti primijenjeno sarno na kolutnim motorima s kliznim kolutima. U krug rotora
motora uvodi se regulacioni otpornik koji mora biti tako proraEunan da se ne pregrijava kad kroz njega dute vrijeme t d e radna struja rotora. Stoga otpornici za pokretanje, proratunati na kratkovremeni prolaz struje tokom pokretanja, ne m o p posluiiti kao regulacioni.
S1. 37-9. Utor u obliku boce

Dimenzije utora i Htapovasu: d = 10,5 do 20 mm; b = 4 do $5 mm; h, = 12

mrn. Prema podacima tvornice, motori s utorirna u obliku boce u prednosti su pred
motorima s obihim pravokutnim utorirna kako u proizvodnom, tako i u pogonskom
pogledu.

S1. 38-1. Reguliranje brziue vrtnjeprolnjenljivim

otpornikom u rotorskom krugu

1% razmatranju procesa reguliranja brzine smatrat cemo da je Ul - = const,

Mz = M,, = const. Konstantan statiEki moment, koji
praktiEki ne ovisi o brzini, postoji npr. u dizalu koje podiie teret odredene teiine,
ili na stroju koji skida strugotinu odredene debljine.
Neka se regulacioni otpornik nalazi u poloiaju I, kada je sav njegov otpor iskljuten (slika 38-1). Reiim rada motora u tom se slutaju karakterizira sa 1) veliEinom
struje u statoru i rotoru, 2) velitinonl magnetskog toka 0,i, konaEno 3) vrijednostima
klizanja s, korisnosti 3 i faktorom snage cos cp. Razmotrimo kako se mijenja r e 2 b
rada motora ako iskljutimo otpornik i namjestimo ga, na primjer, u poloZaj 2.
BuduCi da je Ul = const, prema zakonu ravnoteie napona protuinducirani
napon jest El, pa prema tome glavni tok 0, ostaje nepromijenjen.
Razmotrimo Sto se dogada u trenutku neposredno nakon ukljutivanja otpornika.
BuduCi da rotor ima inerciju, njegova brzina vrtnje n u prvom trenutku ostaje prvotna
i u skladu s time u njemu se produZuje inducirati prvotni napon E'2* = s Ez'.
No snuja:
f = const, i M = M,

smanjuje se proporcionalno s povekanjem otpora rotorskog kruga do vrijednosti

R2' R, a to dovodi do smanjenja zakretnog momenta M [izraz (33-1811. BuduCi
M2 zadan, na osovini motora Ce se pojaviti negativni
da je statitki moment M,
dinamitki moment M, = M - M, pod fijim Ce se djelovanjem brzina vrtnje
motora n poteti smanjivati ili, Sto je isto, poEet Ce se povehvati klizanje s. U skladu
s time povehvaju se i n d u c i r a ~napon E;, = sEz', izraz (32-2) i struja Iz', izraz
(32-9). Takav proces smanjenja brzine motora i poveCanja struje Iz' postojat Ce sve
dok struja Iz' ne postigne predainju vrijednost kako po velitini, tako i po fazi
(12' cos $2 = const). U tim uvjetima zakreuli moment M opet postaje jednak statiWom
momentu M,, daljnje smanjenje brzine prestaje i motor se opet vrti stalnom brzinom, n 6 t o manjom nego prije uvodenja otpomika.
OEito je da je reguliranje brzine vrtnje otpornikom u krugu rotora moguCe
s 9 o na niie od sinhrone brzine. Pri tom se tok a, i struja u rotoru Iz', u skladu
s gore navedenim, ne mijenjaju; prema tome se ni struja u statoru I1 ne mijenja ni
po fazi, pa snaga dovedena.motoru A = 3 Ulf I1 cos cp ostaje nepromijenjena.
S dmge strane, korisna snaga motora Ce biti:

38-3. Reguliranje brzine vrtnje promjenom broja pari polova motora

Brzina okretnog polja statora jest n~ = f lp. Stoga mijenjajuti broj pari polova
namota statora p mijenjamo brzinu vrtnje glavnog polja motora, pa prema tome i
brzinu vrtnje rotora. No broj pari polova moie biti samo cijeli broj i zato Ce promjene
brzine vrtnje glavnog polja i rotora biti stepenaste.
Promjena broja polova moie se postiCi na dva natina: 1) u stator se mogu uloiiti
dva odvojena namota, od kojih svaki ima potreban broj polova, ili 2) u stator se ulaie
jedan namot, koji omogutuje prespajanje na razni broj polova. Promjena brzine se
obitno ogranitava na omjer 2 : 1. Ako ielimo postiCi vet1 broj stepena brzine, na
primjer Eetiri, u stator se ulaiu dva narnota, svaki s prespajanjem polova.
Najjednostavniji i najjeftiniji je drugi nab, pa je zato i najraSireniji.
Ako bi rotor imao fazni namot onda bismo, mijenjajuti broj polova na statoru,
morali mijenjati i broj polova na rotoru, pa bi bio potreban I odgovarajuti uredaj za
prespajanje. Da to izbjegnemo, namot rotora polno preklopljivog motora izraduje
se obitno u obliku kaveza kojemu je bro) polova uvijek jednak broju polova namota
statora.
Da objasnimo ideju jednog od natina prespajanja namota statora na razni
broj polova, razmotrimo sliku 38-2a i b. Namot faze statora sastoji se od dva svitka
AB i CD zakrenutih medusogno za 180". RazmatrajuCi smjer magnetskih tokova oko
svitaka vidimo da se pri serijskom spoju svitaka AB i CD, ti. polunamota faze,
stvaraju tetiri pola (slika 38-2a) ili dva pola (slika 38-2b), a pri paralelnom spoju
(slika 38-2c) dva pola. Smanjenje broja polova nu polovinu nastaje promjenom smjera
siruje u svitku DC, tj. u polunamotu faze.

Pz = M a = M 2 m .
Korisnost motora je, dakle :
SI. 38-2. Reguliranje brzine vrtnje promjenom broja pari polova

Pri promjeni broja polova moie se promijeniti i magnetska indukcija u rasporu

tj. korisnost motora se smanjuje proporcionalno smanjenju njegove brzine. To je glavni
nedostatak razmatranog natina reguliranja.
Tome treba jog dodati da se pri smanjenju brzine pogorgavaju uvjeti njegove
ventilacije, jer se smanjuje kolitina rahladnog zraka koji dolazi u stroj. Zato uvjeti
hladenja motora postaju teii.
U praksi se ovaj natii primijenjuje uglavnom za reguliranje brzine vrtnje
manjih motora, na primjer u dizalima.

B6, a pribliino proporcionalno njoj i moment koji razvija motor. Indukcija u rasporu
Bs ovisi: 1) o velitini okretnog toka @, koji je proporcionalan naponu dovedenom
na polunamot faze, i 2) o polnom razmaku 7, kojeg velitina za dani stroj ovisi o
broju polova. Tako je npr. u shemi na slici 38-2a na polunamot dovedena polovina
napona mreie, tj. UM/2, a polni razmak jednak je Eetvrtini oboda statora, a u shenli
na slici 38-2c na svaki polunamot dovodi se pun napon UM, dok polni razmak iznosi
polovinu oboda statora; zato je indukcija u oba slutaja ista. Suprotno tome, u shemi
na slici 38-2b indukcija je dva puta manja nego u prethodnim shemama. Pored toga

vrijednost indukcije Bs moiemo mijenjati promjenom spoja faznih namota (nu primjer
iz zvijezde u trokut). Prespajanje se u pravilu izvodi kontrolerom ugradenim u
kuCiBte motora.
Kombinirajufi razne naeine prespajanja polova moZemo ostvariti:
a) motor, kome moment pri prespajanju polova ostaie priblifno kcnstantan,
a snaga Pz = M 2xn se mijenja proprocionalno brzini vrmje n (prespajanje sheme
na slici 38-2a u shemu na slici 38-2c);
b) motor, kome je snaga Pz r const. a moment M se mijenja obnlu~opmporcionalno sa n (prespajanje sheme na slici 38-2a u shemu na slici 38-2b).
Za ilustraciju karakteristika polno preklopljivih motora navedeni s u u tablici
38-1 podaci o trofaznim motorima sa dvije bnine s kratkospojenim rotorom za
napone 380 V.
Tablica 38-1

Podaci o dvobrzinskim asinhronim motorima

Razmotrit Cemo samo kaskadu dvaju asinhronih motora, a druge tipove kaskade
obradit Cemo u petom dijelu knjige.
Ideja kaskade dvaju asinhronih motora sastoji se u slijededem. RegulirajuCi
brzinu vrtnje motora otpornikom u rotorskom krugu, u njemu troiimo znatnu
kolifinu energije. Umjesto toga moiemo iskoristiti tu energiju tako da je elekcriCkki
prenesemo na drugi motor, koji je s prvim vezan mehanizki na zajednifkoj osovini.
Odgovarajuta shema prikazana je na slici 38-3. Rotor motora I spojen je s
rotorom rnotora 2. Principijelno bi bilo moguCe elektrifki spojiti rotor motora I
sa statorom motora 2, no to nije uvijek mogute. U stvari, stator i rotor u pravilu
irnaju razlitit broj zavoja, razne otpore i projektiraju se za razne struje. Neka se,
na primjer, narnot statora sastoji od vekeg broja zavoja malog presjeka, kojima tete
slaba struja, a namot rotora karakteriziran je obrnutim podacima. SpojivSi serijski
rotor sa statorom ogranitili smo time struju u tom krugu na onu struju, koju dopuita
stator (u protivnom slufaju bi namot statora mogao pregorjeti) i time, naravno,
pogorsali rad kaskade.

SI. 38-3. Shema kaskadnog spoja asinhronih motora

U posljednje su vrijeme polno preklopljivi motori, uglavnom dvobninski,

stekli Siroku primjenu.
Pored motora s promjenljivim brojem polova, za stepenastu regulaciju brzine
vrtnje bili su predloieni:
a) motori s dvostrukim rotorom, gdje su rotori koncentritno rasporedeni u
odnosu na os motora i mogu se okretati na istu stranu ili na razne strane, nezavisno
jedan o drugom;
b) dvojni motor, koji se od motora s dvostrukim rotorom razlikuje samo po
tome, ito drugi motor nije rasporeden koncentritno s prvim, nego se s njirne nalazi
na istoj osovini;
c) kaskadni motor, koji irna dva statora i dvije sekcije rotora, smjdtene na jednoj
osovini r vezane zajednitki kavezom.
Nedostatak svih spomenutih specijalnih motora jest njihova relativna konstrukciona slof enost.
38-4. Reguliranje brzine vrtnje kaskadlm spajanjem

Reguliranje brzine vrtnje asinhronog motora navedenim natinom vrSi se u

tzv. kaskadama, pod kojima razurnijevamo dva ili nekoliko elektritkih strojeva
medusobno vezanih elektrifki i mehanitki.

Dalje treba imati u vidu da se momenti koje stvaraju motori 1 i 2 moraju zbrajati. No budu6i da napon d o v o d i o rotoru motora 2, morarno stvoriti u tom motoru
okretno magnetsko polje suprotnog smjera, u usporedbi s poljem motora I. Zbog
toga kriiamo vodove koji spajaju rotore motora 1 i 2.
Ne zaustavljajuCi se na izvodenjima, navedimo osnovne odnose pri kaskadnom
spoju. Pri radu kaskade sve se odvija kao da imamo jedan motor koiemu je broj
pari polova jednak sumi broja pari polova p1 prvog motora i p2 drugog motora.
Brzina kaskade odreduje se ovom jednadibom :

PrimoravSi motore da rade ispofetka zasebno, a zatim u kaskadi, mo2emo u slufaju

pl # p z postiki tri razlirite bnine vrtnje:
S~zaga u kaskadnom spoju jednaka je snazi motora prikljuEenog na mrefu.
Stvarno, snaga dovedena drugom motoru, prolazi kroz pwi. No ako bismo mu
doveli s n a g vetu od njegove nominalne, on bi se pregrijao.
Zakrebri moment pri kaskadnom spoju veCi je od zakretnog momenta odvojenih
motora. i to;

sa smanjenjem brzine monzent raste. TOsvojstvo kaskadnog spoja pruia nam mogutnost da se koristimo kaskadnoln shemom u elekuovufi.
Karakterislike pokretanja kaskade dosta su povoljne. Stvarno, bududi da su
motori u kaskadi spojeni serijski, otpor kaskade znatno je vedi od otpora svakog od
motora. Zato se ne treba bojati vede struje pokretanja i u vedini slufajeva moie se
prodi bez otpornika za pokretanje. Moment pokretanja kaskade nije manji od onoga
u odvojenom motoru.
Suprotno karakteristikama pokretanja, radne karakleristike kaskade osjetno
su IoSije nego u pojedinatnirn motorima. Struja praznog hoda kaskade snaino raste,
jer ona mora stvoriti magnetski tok i u prvom i u drugom motoru. T o dovodi do
znatnog smanjenja cos cp. S druge pak strane gubici u kaskadi jednaki su sumi
gubitaka u oba motora, dok je snaga dovedena u kaskadu, kako je bilo gore. refeno,
jednaka snazi samo onog motora koji je prikljueen na mre2u. Zato je korisnost kaskade niia od korisnosti odvojenog motora. Konatno, preopteretivost kaskade M,,,/M,,
s n d n o pada, jer je u seriju s induktivnim otporom rotora motora I spojen induktivni otpor motora 2 ((vidi izraz 33- 1 S)].
ti.

GLAVA TRIDESET DEVETA

SPECIJALNI REZW RADA ASINHRONOG STROJA I SPECIJALNI TIPOM ASINHRONIH STROJEVA

39-1. Rad asinhronog stroja u r e i i m u generatora

38-5. Reguliranje brzine vrtnje p r o m j e n o m frekvencije m r e i e

Taj naCin moie se koristiti samo u autonomnim postrojenjima, gdje jedan generator napaja nekoliko motora, kojih se brzina vrtnje mora mijenjati istovremeno.
Kao primjer moZe se navesti pogon brods,kih vijaka.
Kad motore napaja sinhroni generator, promjene frekvencije postiiu se promjenom bnine vrtnje pogonskog motora. T a je promjena obifno moguta samo u relat i r n o uskim granicama. No postoje i specijalne sheme koje omogufuju reguliranje
frckvencije struje napajanja bez promjene brzine pogonskog stroja.
S promjenom frekvencije struje napajanja mijenjat Ce se opCenito sve veli8ne
koje karakteriziraju rad motora: napon na stezaljkama, magnetski tok, struja praznog
hoda, moment, snaga, preopteretivost itd.
Analiza tog natina reguliranje brzine vrlo je slofena. Zato demo naveti samo
konafne rezultate, a nedemo ih izvoditi.
Neka je postavljen uvjet da motor radi pri promjenljivoj frekvenciji, no s praktifki stalnom vrijednoSdu korisnosti cos ,g, preopteretivogku k,, i stalnim apsolutnim
klizanjem nl - n. Ako motor nije zasiden, onda se postavljeni uvjeti ostvaruju pri
ovim odnosima medu naponom, frekvencijom i momentom:

gdje su U1 i M I napon i moment pri frekvenciji fi, a Uz i Ma iste veliEine pri frekvenciji f2.
Ako je MI = Mz = const, onda je UlIU2 = fllfi, tj. napon doveden motom mora
se mijenjati proporcionalno frekcenctji.
Ako se motor napaja iz sinhronog generatora, to odgovara njegovu radu pri
konstantnoj uzbudi, ali promjenljivoj brzini vrtnje.
Ako motor pokrete centrifugalni ventilator ili brodski vijak, onda je M ::f2.
U tom je sluhju U l / U 2 = ( f l lf2)2, tj. napon na stezaljkatna mora se mcenjati proporcionalno kvadratu frekvenczje. Taj reiim odgovara radu sinhronog generatora s
~~zbudnom
strujom, koja se mijenja proporcionalno s brzinom vrtnje.

Kao istosmjerni ili sinhroni stroj, tako i asinhroni stroj moie pod stanovitim
okolnostima raditi kao generator. Princip rada asinhronog stroja u reZimu generatora
izloien je u 30-2 B. Razmotrimo podrobnije kako asinhroni stroj prelazi iz re5ima
motora u rad na reZimu generatora. Smatrat h m o da je stator asinhronog stroja
prikljuten na mreiu konstantnog napona i konstmtne frekvencije, tj. da je Ul = const
i j = const. Ako zbog jednostavnosti zanemarimo pad napona u namotu statora,
onda je prema zakonu ravnoteie napona U1= El = const; no pri f = const
inducirani je napon El : : a,, tj. prizadanom naponu ifrekvenctji m r e k tok a,,
a prema tome i struja Io,neophodna z a stvaranje tog toka, ne zavise o rez'imu rada
astnhronog stroja. Drugim n?e&ma, kad asinhroni stroj radi kao generator, on i dalje
uzima iz mrez'e takvu struju magnetiziranja Io,kao da radi kao motor.
Da prevedemo asinhroni stroj u generatorski reiim rada, pofinjemo ubrzavati
rotor stroja s nekim pomotnim pogonskiln motorom sa dovoljno kontinuiranom
regulacijom brzine vrtnje. Pri n = nl rotor i polje statora (radi se o prvom harmoniku
polja) nepomieni su medusobno; u tim uvjetima uzajamno elektromagnetsko djelovanje statora i rotora ilfezava, i energija se ne moie predavati ni sa statora na rotor,
ni s rotora na stator.
n, a prema tome i klizanje
Pri daljnjern ubrzanju rotora (n > nl) razlika nl
s, postaju negativni. T o znas, ako se je pri n < nl polje premjeStalo na primjer
slijeva udesno (vidi sliku 30-la), onda Ce se pri n > nl ono pofeti premjeStati u
obratnom smjeru, tj. zdesna ulijevo (slika 30-lc). U skladu s time mijenja se predznak
napona induciranog poljem u namotu rotora, jer je Ez, = s E2 [jednadiba (32-2)].
Dokaiimo da sepri takvoj promjeni predznaka napona EZmijenja samo predznak
djelatne komponente struje u rotoru IzO, dok se predznak induktivne komponente
struje Izx ne rnzjenja.
U stvari, prema izrazu (32-9) imamo:

I, =

E2

~ / ( R Z I ~X:
)~

Napomenimo da su u toj jednadibi Ez i Xz inducirani napon i induktivni otpor

namota rotora pri n = 0, tj. pri s =
1.
Djelatna komponenta struje jest Iz, = I z cos $2, gdje je
kut izmedu induciranog napona Ez i struje Iz. Iz dijagrama na slici 32-4 imamo:

Prema tome je:

Buduii da su i brojnik i nazivnik razlomka EzRzs [A; ( S X ~ ) ~pozitivni,

]
predznak struje I%odreduje se predznakom klizanja s; pri prijelazu. asinhronog
stroja iz motorskog re2ima rada u generatorski, predznak klizanja s mijenja se od
plusa na minus, a u skladu s time mijenja se struja I%.
Za induktivnu komponentu struje u rotoru imamo:

odnosno, jer je sin $2

I, = E2
-sin+,
Zz
= Xz 122:

Ez sin

i struja rotora, koji irnaju frekvenciju klizanja fz = sf, uvijek se svode na inducirani
napon i struju statora frekvencije mreie na koju je stroj prikljufen. Drugim rijetima,
frekvencija struje koju asinhroni genamtor Salje u mreiu ne ovisi o brzini vrtnje
rotora.
Na temelju toga moiemo konstruirati vektroski dijagram asinhronog generatora.
Pri tom Cemo se, isto kao i pri konstrukciji vektorskog dijagrama asinhronog motora,
koristiti nadomjesnom shemom sa slike 35-4, tj. smatrat Cemo da je rotor reduciran
na stator i da je nepomitan (n = 0). Svi elementi nadomjesne sheme generatora
isti su kao i u nadomjesnoj shemi motora, s izuzetkom otpora Rz Is, koji u generatorskom reiimu rada postaje negativan. FizikaIno to znati da pri generatorskom
radu stroja djelatna snaga ne prelazi iz mreie na osovinu, nego u obrnutom smjeru
i drugim rijetima: mehanitka energija koju pogonski stroj daje asinhronom stroju
pretvara se u elektrirku i odlazi u mreiu.

+,

'
V ( ~ z l s ) ~ Xz2
--

tj. predmak struje Iz, ne ovisi o predznaku klizanja s.

Struja 1; Stvara polje koje se c odnosu na rotor vrti brzinom nz = nls [izraz
(32-5)]. BuduCi da je u generatorskom reiimu rada klizanje s negativno, i brzinu
nz ralja smatrati negativnom velitinom. F i a l n o to znaci da se polje koje stvara
struja Iz' okreCe u smjeru protivnom okretanju rotora (slika 39-1). No u skladu s
prijainjim navodima ( 32-2) jeste:
nz = nl s

= n,(1

-s).

Prema tome je:

S1. 39-1. Brzine vrmje magnetskog napona statora 3 i

rotora n, kada asinhroni stroj radi kao generator

tj. pn generatorskom radu asinhronog srroja, isto kao i pi motorskom radu toga stroja,
polje rotora se okreie u ~ o s r o r uisrom brzinom i u istorn smjeru kao i po&e statora.
Pri ubrzanju rotora, tj. pri povetanju brzine n, na odgovarajuCi naEin se mijenja
frekvencija fz ibrzina nz, ali brzina vrtnje glavnog polja nl =f /p ostaje stalna, u
skladu sa stalnom frekvencijom f struje magnetiziranja I,. Prema tome, pd generatorskom radu asinhronog stroja, kao i pri motorskom reiirnu rada, inducirani napon

S1. 39-2. Vektorski dijagram asinhronog

generatora

Pri konstruiranju dijagrama crtamo vektor glavnog toka 0, u pozitivnom

smjeru osi apscisa (slika 39-2). Vektori induciranih napona El i Ez' zaostaju iza
vektora @,, u fazi za 90". U skladu s izvedenim dokazom djelatna komponenta
sekundarne struje I;, mijenja svoj predznak u odnosu na E*', tj. mora biti usmjerena
prema gore d u i osi ordinata; suprotno tome, jabva komponenta sekundarne struje
I;, ne mijenja predznak, tj. ona kao i prije zaostaje iza E2' za 90". ZbrajajuCi
geometrijski struje Ii, i I;, dobivarno vektor sekundarne struje 12' koji s vektorom
Ez' Eini kut $2. Vektor - 12' daje nam komponentu primarne struje, tiji magnetski
napon uravnoteiuje magnetski napon struje Iz'. Da bismo dobili vektor struje u
statoru 4, trebamo povuti vektor struje prunog hoda I, i geometrijski ga zbrojiti
s vektorom -12'.
Napon na stezaljkama mreie UI, na koje je prikljuten stator
generatora, sastavljen je od tri komponentc: komponente -El, koja uravnoteiuje
inducirani napon El; djelatnog pada napona h R1, koji se u fazi podudara sa strujom
Il koja uravnoteiuje protunapon otpora -11R1 i indutktivnog pada napona j I I X ~ ,
koji prethodi struji Il za 90" i uravnoteiuje inducirani napon rasipanja -jkX1.
Buduti da je nadomjesna shema generatora ista kao i motora (slika 35-4),
geometrijsko mjesto primarnih i sekundarnih struja asinhronog generatora jest
krug konstruiran onako kako je bilo izloieno u 35-5. Odgovarajudi kruini dijagram asinhronog generatora prikazan je na slici 39-3.

Refim rada asinhronog stroja kao generatora porinje u trenutku kada je s = 0,

kad rotor ide sinhrono s okretnim poljem statora ( 1 2 -- nl). Ta tatka leii vrlo
blizu tafki praznog hoda H, izmedu nje i osi apscisa. Zatim moiemo poveCati brzinu
rotora u odnosu na polje (n > m); pri ton? Ce se vrh vektora struje I1 spustiti ispod
osi apscisa u tafke Dl, Dz itd. Teoretski se brzina rotora moie povekavati neograniteno, tj. vrh se mofe premjegtati po donjem dijelu kruga i doCi do tatke T sa klizanjem
s = - co. Da bismo dobili korisnu snagu generatora, trebamo spustiti okomicu
Dza iz vrha vektora OD2 na os apscisa.
tj.

Zbog toga se asinhroni strojevi koriste za proizvodnju elektritke energije

samo u specijalnim postrojenjima.
Pored nezavisne uzbude, asinhroni generator se moie samouzbudivati tokom
@, zaostalim od magnetiziranja rotora. U tu svrhu statoru se paralelno prikljuEi
baterija kondenzatora (slika 39-52). Ako se rotor dovede u vrtnju s normalnom brzinom, u statoru Ce se pojaviti inducirani napon E,, koji zaostaje iza toka a,za 90"
(slika 39-56). Tim naponom stvorena struja u kondenzatoru I, prethodi naponu
E, za 90" i stvara u motoru tok @, koji se zbraja s tokom @, i pojafava inducirani
napon Em Sto dovodi do daljnjeg p o v e b j a toka induciranog napona itd. Proces
ide do odredene granice, u ovisnosti o induktivitetu generatora i kapacitetu kondenzatorske baterije. Ako je n = const, onda se pri opterdenju napon nastezaljkama
takvog generatora i njegova frekvencija neSto smanjuju.
Asinhroni generatori sa samouzbudom nisu znaEajni za industriju zato Sto je
kondenzatorska baterija prilieno skupa.

b b b

S1. 39-3. Kruini dijagram asinhronog stroja

S1. 39-4. Radne karakteristike asinhronag

generatora

Prema tome, kad stroj radi kao generator, os apscisa je linija kortsne snage, dok
je pri motorskom radu ona linija dovedene snage. No u oba slufaja os apscisa jest
linqa elekcric'ke snage. Isto je tako linija HK u oba slufaja linija mehanitke snage,
no kada stroj radi kao generator, ta snaga je dovedena i odreduje se odsjetkom
Dzb. Linija elektromagnetske snage ne mijenja svoj poloiaj.
l z dijagrama se mote vidjeti da korisna snaga asinhronog generatora rasie
gotovo do tatke Dm, a dalje se poi-inje smanjivati. NajveCa korisna snaga generatora
P?nrG
veCa je od najreCe korisne snage motora I'2,,,hr.
Radne karnkteristike 'asinhronog generatora, dobivene iz krutnog dijagrama,
prikazane su na slici 39-4.
Po nizu svojih karakteristika, kao Stu su na primjer korisnost, preopteretivost.
uvjeti prikljufivanja na mreiu itd., asinhroni generator nije loiiji od sinhronog, a
njegov osnovni nedostatak je u tome Sto struje magnetiziranja I, ne iznosi manje od
25 do 30% nonlinalne struje, fak i u jedinicarna velike snage. BuduCi da se struja
I, dovodi u generator pot1 naponom mrefe i zaostaje za njim u fazi gotovo za 90,
uzbudna je snaga induktivna i takoder iznosi 25 do 30% norninalne snage generators. Struja I, obiEno se dobiva sinhronim generatorima. Prema tome, ako je u
elektrani postavljeno 4 ... 5 asinhronih generatora jednake snage, onda za njihovu
uzbudu mora biti potpuno iskoriiten jedan sinhroni generator isto snage kao Sto
je snaga svakog asinhronog generatora. Ako se takvo induktivno opteretenje rasporeduje medu nekoliko sinhronih generatora koji paralelno rade, onda to dovodi
do znatnog sniienja faktora snage tih generatora, Eak i ako je vanjsko optereCenie
posve djelatno.

S1. 39-5. Asinhroni generator: a) shema; b) princip

samouzbudivanja

39-2. Reiim elektromagnetskog koEenja

Elekuomagnetskim koEenjem nazivamo re2im kad se polje statora i rotor okreCu na suprotne strane. U tim uvjetima brzinu vrtnje n treba smatrati negativnom u
odnosu na brzinu nl; u skladu s tim je klizanje pri koEenju s = [nl - (-n)] In1
uvijek pozitivna veliEina, koja se nalazi u rasponu od 1 do. + m (teoretski).
Prijelaz na reiim elektromagnetskog koEenja moZe se postiCi u dizalu pri jakom
smanjenju napona dovedenog motoru UI.BuduCi da je M : : Uf, najveci zakretni
moment motora mo2e biti manji od momenta tereta; motor Ce se zustaviti, a zatim
Ce se pod djelovanjem tereta rotor motora poEeti okretati protiv polja.
PraktiEki se reiim elektromagnetske kolinice postiZe metodom protlrspoju,
promjenom smjera vrtnje polja u odnosu na smjer okretanja rotora. Za to je
dovoljno prespojiti bilo koja dva vodilia s kojima se dovodi struja u motor. Da bismo
izbjegli suviSe veliie struje koje pri tome nastaju, ukljuhjemo u krug rotora promjenljiv otpornik. Rad takvog otpornika .analogan je radu otpornika za' pokretanje:
on omogutuje, u pntom redu, smanjenje struje, a zatirn povetanje momenta ,,kohnja". U tim se okolnostima taj dodatni otpor u krug rotora moZe smatrati korisnim.

Rad asinhronog stroja u reiimu elektromagnetske kornice moie se prouciti

pomoku kruinog dijagrama. Na slici 39-3 r a i i u kotnice odgovara dio kruga struja
medu tatkama K (s = 1) i T (s = a).Odredivanje PI, cos q, M i s provodi
se isto kao i ono za rad u motorskom r e h u ; snagapzimau danim uvjetima negativnu
vrijednost. No valja primijetiti da vrijednosti dobivene iz dijagrama ne odgovaraju
njihovim stvarnim vrijednostima, uglavnom kao posljedica znatnog porasta: a)
mehanitkih gubitaka, b) gubitaka u ieljezu i c) porasta djelatnog otpora namota
rotora, objainjenog pojavom potiskivanja struje pri v e C i frekvencijama u rotoru
(fi 37-3).
Rad asinhronog stroja u reiimu elektromagnetske kobice uglavnom se iiroko
primjenjuje na dizalima, za smanjenje bnine spuitanja tereta.

39-3. Reiim dvostrukog napajanja

Reiim dvostrukog napajanja sastoji se u tome da se namoti statora i rotora
kolutnog asinhronog stroja ukljufuju paralelno (slika 39-6) ili serijski na jednu te
istu mreiu ili opCenito na mreie s raznirn naponima i raznim frekvencijama. U
daljnjem izlaganju Cemo imati u vidu samo prvi sluhj.
Neka je nl =f /p brzina vrmje magnetskog napona statora Vl. Istom brzinom
vrti se magnetski napon rotora V2 u odnosu na rotor, a pri tom se smjer njegove
vrtnje moie podudarati sa smjerom vrtnje Vl '1biti obrnut. Na taj je natin n2 =
= f ni. Ako je n bnina vrtnje rotora, onda Ce se magnetski napon Vs ookrtati u prostoru brzinom n n2 = n & nl.

SI. 39-6. Principijelna shema

asinhronogstroja dvostrukog
napajanja

Mnogo je vdniji prvi reiim rada dvostrukog napajanja, kada je n = 0. Razjasnimo suitinu tog reiima, uz pretpostavku da su namoti statora i rotora izradeni
jednako (ml = mz, Ni = Nz i knl = kn2) i da su napon i frekvencija mreie zadani
i ostaju stalni, tj. Ui = const, f = const. Za pohtn: poloiaj rotora u odnosu na
stator odaberimo takav, pri kojem se osi namota u oba dijela stroja podudaraju.
U tom slutaju moiemo zamisliti magnetske napone statora i rotora Vi i V2 u obliku
sistema istaknutih polova, kojima se osi podudaraju u prostoru i koji se okreCu
jednakom bninom nl u istom smjeru (slika 39-7a). Taj prikaz taeno je ponavljanje
prikaza sa slike 27-13a za sinhroni stroj u re5mu praznog hoda. U skladu s ,time
moiemo elektromagnetsku snagu PMsistema utvrditi kao i za sinhroni stroj, u
zavisnosti od kuta pomaka O medu osima magnetskih napona statora i rotora,
jednadiba (27-5). BuduCi da je u naSem sluayu O = 0, to je i PM= 0. Prema tome
struje I1 i 12, koje teku. iz mreie u namote statora i rotora, samo su struje magnetiziranja sa slabii djelatnim komponentama, neophodnima za pokriCe gubitaka.
ZanernarujuCi pad napona imademo U+ % El = E2' = C,@,. Na taj natm, pri
zadanom naponu Ul i frekvenciji f, u asinhronom stroju postoji jedan te isti po veliEini tok a,,, neovisan o tome uzbuduje li se stroj samo od statora, kao obitno, ili
s obje strane, kao u strojevima s dvostrukim napajanjem. Za stvaranje toga toka
u oba je sluEaja potreban isti magnetski napon V,; no u razmatranom stroju s dvostrukirn napajanjem struja magnetiziranja I,, koja teEe iz mreie u stroj, dijeli se
popola na namote rotora i statora, tako da je V, = VOl V02 = NiI0112 NI 102 12.
ImajuCi u vidu samo prve hannonike magnetskog napona i toka, dobivamo prikaz
na slici 39-7b. Vektorski dijagram za taj sluhj prikazan je na slici 39-7c.
Sada zakrenimo rotor za kut - O i smatrajmo dogovorno da negativni
kutovi O odgovaraju zakretu rotora u smjeru suprotnom od smjera vrtnje magnetskog toka @, (slika 39-8a). Takav poloZaj rotora u odnosu na stator odgovara
onome u sinhronom stroju kada radi kao motor. Prema tome elektritka energija dolazi iz mr&e u stator stroja dvostrukog napajanja, pretvarajuki se u elektromagnetsku i predaje se na rotor, a odatle prelazi, smanjena za gubitke, natrag LI
mreiu, jer pri n = 0 stroj ne vrii mehanitku radnju. Na taj natin u stoju s ~ V O st,.rlkim napajanjem nastaje kru-ienje elektrieke energije u smjeru odredenom
prcdznakom kuta 0 : pri zakretu rotora protiv smjera okretanja polja, kaa u naiem
slufaju, stator igra ulogu motora, a rotor ulogu generatora; pri zakretu u smjeru
okretanja polja stator i rotor zamjenjuju uloge.

S1. 39-7. Magnetski napon, magnetski tok i

vektorski dijagram stroja dvoshukog napajanja
prin=O i O = O

Da bi se stvorio zakretni moment, neophodno je da magnetski naponi Vl i

V2 budu medusobno nepomifni, tj. da bude nl = n f nl, odakle je n = 0 ili n = 2n1.
Prema tome, u rezjmu dvostrukog napajanja asinhroni strqj mo& raditi bilo
pri nepomihrn rotoru, bilo pri rotoru k q i rotira stalnom dvostrukum brainom 2nl
u smjeru okretanja magnetskug napona VI. U posljednjem sluhju stroj s dvosuukim
napajanjem poprima svojstva sinhronog stroja i moie se koristiti u specijalnim
postrojenjima.

SI. 39-8. Stroj dvostrukog napajanja pri n

0 i O # 0:
a) tok energije; b ) dijagram napona

U skladu s energijom koja kruii u strujama statora i rotora pojavljuju se djelatne komponente 1.1 i Ia2, a pri tom se jedna od njih - u naiem slutaju 1.1podudara u fazi s naponom mreie UI, dok je druga s njom u protufazi. S druge
0 zakreke se os magnetskog
strane, pri zakretu rotora za kut - 0 za isti kut
napona rotora Vz (slika 39-8b). No glavni tok @, i prema tome za njegovo stvaranje neophodan magnetski napon V,, zadrhva praktifki istu velitinu i fazu kao u
polaznom polohju rotora, jer mo2emo kao i ranije smatrati da Ul z ::W = C,@,.
To je moguke sarno onda ako se magnetski napon statora zakrene za kut
0,
tako da bi se magnetski naponi stvoreni djelamim komponentama struja Ial i 1,s
medusobno kompenzirali.
Asinhroni stroj s dvostrukirn napajanjem naiiao je na Biroku primjenu u
sistemirna tzv. elektrifke osovine, pod kojirna razumijevamo elektrifko spajanje dvaju
ili nekoliko strojeva, od kojih je jedan davaf, a drugi, ili ostali, su prijemnici.
Takav spoj osigurava sinhrono zakretanje davab i prijemnika.
Najveku rasprostranjenost postigli su indukcioni sistemi elekrtitke osovine
s primjenom trofaznih ili jednofaznih strojeva. Na slici 39-9 nacrtana je shema
jednofaznog sistema elektriEke osovine, koji je dobio naziv ,,selsin", zahvaljujufi
cijenjenom svojstw samosinhronizacije. Taj sistem Biroko je rasprostranjen u
raznim postrojenjima s automatskim upravljanjem, a narocito kao uredaj za daljinski prijenos podataka ili za pogon nekih upravljaekih organa, regulators, ventila, servosistema itd.

Jednofazni primarni namot (na statoru ili rotoru) koji sluii za dobivanja najpogodnije karakteristikesmomenta u ovisnosti o kutu nepodudaranja, raspodjeljuje se na istaknutim polovima. Pri razdijeljenom namotu koristi se popretni
kratkospojeni namot.
U nizu slubjeva svrsishodna je primjena takozvanih b~skonraktinhsclsina koji
imadu nepomitan i primarni i sekundarni nsmot, a opremljeni su rotorom u obliku
magnetskog vodita narofitog oblika. Princip rada beskontaktnih selsina isti je
kao i obifnih jednofaznih.
39-4. Asinhroni jednofazni motor

Asinhroni jednofazni motor moie se dobin iz trofaznog, ako jednu od faza

trofaznog statora, na primjer C,otkljutimo od mrete, a faze A i B spojimo medusobno u seriju ili paralelno. Zato je snaga jednofaznog motora pri zadanirn dimenzijama stroja uvijek manja od snage trofaznog motora i iznosi oko 70%.
Dmga karakteristifna osobina jednofaznog motora jest ta da jednofazna
struja koja tefe statorom ne stvara okretni magnetski napon vet pulzirajuki
i pr'ema tome pulizirajuie polje. Razrnotrimo najprije djelovanje takvog polja
na jedan zavoj rotora. Pretpostavimo da zavoj zatvara s osi polja kut a (slika 39-10a).
Struje koje nastaju u tom zavoju djeluju uzajamno sa poljem i one f e nastojati
da zakrenu zavoj dotle, dok on ne obuhvati maksimum magnetskog toka. Na slici
je taj poloiaj nacrtan i-prekidano.
Ako uzmemo realan rotor, onda se za svaki zavoj moie na8 drugi zavoj, smjeiten simetritno prema prvom u odnosu na os polja (slika 39-lob). Rezultirajufe
djelovanje takvog para zavoja bit f e jednako nuli, jer f e se zavoji s jednakom silom
nastojati okretati na protivne strane. Prema tome je moment pokretanja jednofaznog asinhronog motora jednak nuli.

SI. 39-9. Shema selsina

Strojevi jednofaznog sistema obitno se i-zvode u obliku asinhronih s jednofaznim primarnim namotom i trofaznim sekundarnim. Primarni namot moSe
biti mporeden kako na statoru, tako i na rotoru, a u skladu s time sekundarni
na rotoru ili statoru. Jednofazna izmjeniha struja, stvorena primarnim namotom,
inducira u sekundarnim namotima tri inducirana napona koji se podudaraju u
fazi, ali se medusobno razlikuju po velifini, ito ovisi o razlifitom polohju svakog
od triju sekundarnjh namota stroja u odnosu na primarni namot. Pri jednakim
poloikjima rotora davah i prijemnika sekundarni inducirani naponi jednog stroja
uravnotehju sekundarne napone drugog, i u sekundarnom krugu nema struje.
Pri medusobnom pomaku rotora za neki kut 0 vrijednosti induciranih napona
u odgovarajubn sekundarni~lnamotima razlifite su (po fazi u polohju mirovanje one se podudaraju, jer je sistem jednofazan), zbog 'ega nastaje struja iziednafenja koja izaziva zakretni moment u strojevima, nastojeki da dovede rotor
u jednake polobje u odnosu na namote statora.

SI. 39-10. Zavoj u pulzirajeCem polju: a) odvojeni zavoj; b) zavoj u rotoru

Pri razmatranju rada jednofaznog motora razloiimo pulizrajuii magnetski

napom motora na dva magnetslza napona koja se vrte jednakim bninama, ali
na suprotne strane.
Amplitude talrvih magnetskih napona moraju buti medusobno jednake i
svaka mora biti jednaka polovini amplitude pulizirajufeg magnetskog napona
(vidi 24-5).

Dva takva okretna magnetska napona moZemo dobiti ako zamislimo da je

jednofazni namot statora naSeg motora zamijenjen sa dva trofazna namota I i 11,
a pri tom je broj zavoja svakog od njih jednak polovini broja zavoja jednofaznog
namota. Trofazni namoti medusobno su spojeni elektritki, ali je redoslijed faza
u njima razlifit': u jednom je A-B-C, a u drugom A-C-B, kako je to prikazano na
slici 39-11. Po svom djelovanju takva shema potpuno je ekvivalentna djelovanju
jednofaznog namota, ali ima tu prednost da se ne radi s pulizirajuiim magnetskim
naponima, veC s okretnim magnetskim naponima i prema tome okretnim poljima.
Poinoh ove sheme lako je objasniti zaSto pri pokretanju jednofazni motor
ne razvija moment. Zapravo svaki magnetski napon stvara odgovarajude polje.
Jedno od njih okreCe se u odnosu na nepomitni rotor brzinom nl na jednu stranu,
a drugo s istom takvom brzinom na drugu stranu. Prema tome su momenti MI
i MIX stvoreni tim magnetskim poljima, jednaki, ali suprotno usmjereni, tako da
je rezultat M, = 0. Napon UI doveden motoru razdijeljen je podjednako medu
oba narnota, tako da na svaki dolazi Ul/2.

suprotno momentu MI. Rezultirajufi moment jednofaznot, motora jest M := MI - MIX, a usmjeren je u suanu okretanja rotora.
Ako bismo rotor m o t ~ r adoveli u vrtnju na stranu suprotnu prvobitnoj, magnetski naponi bi zamijenili uloge i pojave bi se ponavljale kao. i prije. Tom sluh j u odgovara lijevi dio slike 39-12. Odatle slijedi da je snzjer vrtnje jednofa~no~
asinhronog rnotora odreden srnjerorn u bjem smo poteli okretati rotor.
Paralelno s promjenom momenata stvorenih namotima I i 11, dolazi do preraspodjele napona na njihovim stezaljkama. U stvari jedan od namota, na primjer
namot 11, nalazi se u reZimu elektromagnetske kofnice. Ako bismo mu doveli
pun napon mreie Ul, struja koja kroz njega prolazi premdila bi nominalnu 4...7
puta (vidi kruini dijagram na silci 39-3). No u stvarnosti kroz namot 11teEe ista
struja kao i kroz namot I, tj. struja je odredena opteretenjem motora. Pretpostavim0 da je ona jednaka nominalnoj; tada i struja opterebenja postiie norninalnu
veliEinu, a to znati da je na stezaljke namota 11 narinut napon 4.. .7 puta manji
od nominalnog. Supromo tome, napon na stezaljkama namota I nastoji da poraste
i postigne pun napon UI.
Tako s povebjem brzine rotora u smjeru polja stvorenog namotom I dolazi
do preraspodjele m e b o g napona izmedu oba namota, i to napon Ul na stezaljkama namota I postepeno raste i postaje gotovo jednak punom naponu mreie,
a napon UII na stezaljkama namota 11smanjuje se do relativno male vrijednosti,
koju u prvoj aproksimaciji moiemo zanemariti.
Time se jednostavno objagnjava einjenica zagto je s m j a magnetiziranja jednofaznog rnotora relativno veia mgo trofamog.
Sve se dogada tako, kao da se u jednofaznom motoru mr&ni napom dovodi
sanlo polovini ukupnog broja zavoja, od kojih je sastavijen namot statora. Zbog
toga u jednofaznom motoru moraju postojati relativno jaEe polje i jata strujamagnetiziranja lo,a to dovodi do toga da je cos cp jednofamog motora pri inace potpuno jednakim uvjetima manji od trofaznog.
Isto su tako korisnost i preopteretivost jednofaznog rnotora rnanji nego trofaznog.
Smanjenje korisnosti objaSnjava se uglavnom time Sto u rotoru kao da postoje dvije
struje, jedna frekvencije fs, a druga frekvencije f(2-s). Svaka od njih stvara gubitke
u bakru namota rotora, zbog fega su i ukupni gubici u jednofaznom motoru veCi
nego u trofaznom. Smanjenje preopteretivosti potjeEe iz suprotnog djelovanja
momenta MII , stvorenog inverznim okretnim magnetskim poljem. Time se objasnjava i to da je reguliranje brzine jednofaznog motora teie i u znatno uiim granicama nego u trofaznog motora.
Prema tome su sve karakteristike jednofaznog motora - pokretanja, radne
i regulacione - lo3ije nego trofaznog.
~

II

i
I

S1. 39-11. Uslovne sheme

jednofaznog motora

S1. 39-12. Krivulja momenta jednoiaznog

motora

Ako rotor dode u vrtnju u nekom smjeru, onda ke se jedan magnetski napon
okretati u istom smjeru kao i rotor, a drugi u suprotnom. Prvi magnetski napon
koji direktno rotira stvara iste efekte kao i u obifnom trofaznom motoru, tj. tokom
zaleta stroja smanjuje se klizanje s, a moment MI poveCava do odredene granice
(slika 39-12).
Dmgi magnetski napom, koji inverzno rotira u odnosu na rotor, stvara rerim
elektromagnetske koEnice u kojem se u rotoru induciraju struje poviSene frekvencije :
2nl- (nl-n)
Pnl = (2-4 f.
(39-3)
fil
( n ~ n)p =

111

U skladu s poviienjem frekvencije raste induktivni otpor rotora, zbog fega

se moment MIX, koji stvara magnetski napon, Sto inverzno rotira postepeno smanjuje. Na slici 39-12 moment MxI prikazan je ispod osi apscisa, jer je usmjeren

39-5. Jednofazni motori s kondenzatorskim pokretanjem i jednofazni

kondenzatorski motori

BuduCi da jednofazni motor normalno nema poteznog momenta, za njegovo

pokretanje neophodni su posebni uredaji. U motorima male snage obiEno se primjenjuju mehaniEki uredaji, na prirnjgr opruge, ili se naprosto motor pokrene
rukom. Snainiji motori pokredu se pomoh dopunskog, tzv. narnota za pokretanje,
koji se obifno ul& u stator pod kutom od 900 prema glavnom ili radnom namotu.

Znamo da Ce se u stroju pojaviti okretno magnetsko polje ako u takva dva

namota dovedemo struje pomaknute medusobno u fazi. Fazni pomak struja moie
se izvesti i uvodenjem djelatnog, induktivnog ili kapacitivnog otpora u krug radnog
namota za pokretanje.
Danas se iiroko primjenjuje motor s takozvanim kondenzatorskim pokretanjem, prema shemi na slici 39-13~.Ovdje su: A glavni namot, B dodatni namot,
C kondenzator spojen preko sklopkeK u seriju s namotim By i R kratkospoj-ni
rotor. Pri odgovarajuCem izboru parametara radnog kruga i pokretatkog kruga
takav motor ima ralativno povaljne karakteristike pokretanja i moment M, (krivulja 2 na slici 39-136). Postr, motor postigne odredenu bninu (obitno oko 80%
norninalne), kondenzator C se iskljuti i motor prelazi na krivulju 1, koja odgovara
radu obitnog jednofaznog motora.

D l 0 PET1

KOLEKTORSKI ASlNHRONl STROJEVI

'

S1. 39-13. Jednofazni asinhroni motor s

kondenzatorskim pokretanjem

S1. 39-14. Jednofazni kondenzatorski

motor

Ako su namot B i kondenzator C proratunani tako da mogu ostati ukljuteni

i nakon zavrsetka zaleta, nastaje jednofazni kondenzatorski motor. BuduCi da su,
dakako, pri pokretanju i u pogonu potrebni razlititi kapaciteti, mo2e se izraditi
jednofazni motor sa dva kondenzatora: C, za pokretanje i C za pogon (slika 39-14a).
Takav motor ima, pored boljih karakteristika pokretanja (krivulja 2 na slici 39-14b), poboljsane radne karakteristike u odnosu na obitni jednofazni motor, bolju preopttretivost k, (krivulje 1 i 3 na slici 39-14b) te bolji cos cp.

GLAVA ~ E T R D E S E T A

OSNOVNA ZNANJA 0 KOLEKTORSKIM STROJEVIMA IZ-

MJENIC~NE STRUJE. JEDNOFAZNI KOLEKTORSKI MOTOR

Vidjeli smo, da asinhroni beskolekcroski motori imaju dva b i ~ nedostatka:

a
1) relativno nizak ms cp, narotito u sporohodnim motorima, i
2) regulacione karakteristike koje ne zadovoljavaju potpuno.
U pogledu cos cp asinhroni beskolektorski motor ustupa mjesta sinhronim,
a u pogledu regulacionih karakteristika istosmjemim motorima. No ako obitnom asinhronom stroju dodamo kolektor, on dobiva narotita svojstva, koja omoguhvaju da ga koristimo za rad:
a) u reiimu motora koji ima raznolike i elastihe regulacione karakteristike,
b) u .reiimu' Kompenzatora, narnijenjenog poboljSanju cos cp asinhronog beskolektorskog motora,
c) u re5inlu generators, spojenog u kaskadu s asinhronim beskolektorskim
motorom; generator najEeSCe sluii za reguliranje brzine vrtnje tog motora, a i za
poboljSanje njegovog cos cp.
Asinhroni kolektorski strojevi narotito su se razvili izmedu 1900. i 1914
godine kao jednofazni motori, i kao trofazni motori za primjenu u razlititim uredajima i u najrazlititije svrhe. No eksploatacija kolektorskih strojeva izmjenitne
struje pokazala je da su oni relativno teZi i skuplji, zahtijevaju pailjivu njegu,
radne karakteristike su im nepovoljnije od strojeva normalne izvedbe, i Sto je
najglavnije, manje su sigurni u radu zbog tdkih uvjeta komutacije struje.

40-2. Jednofazni motor sa serijskom uzbudom

Sherna jednofaznoga motora sa serijskom uzbudom prikazana je na slici 40-1.
Ovdje su: RO kotva s istosmjernim namotom i kolektorom; UZ uzbudni namotf
K kompenzacioni namot koji suZi za poboljSanje cos cp putem kompenzacije reakcije kotve; P pomoCni polovi koji, kao i u istosmjernirn strojevima, sluie za

poboIjSanje komutacije. Citav magnetski sistemi izraden je od 2eljeznih limova,

da bi se smanjili gubici nastali zbog vrtloinih struja. Cetkice se postavljaju dui
geometrijske neutrale.

S1.40-1.Principijelna shema jednofaznog

motora sa serijskom uzbudom

S1. 40-2.Zakretni moment jednofaznog

motora sa serijskom uzbudom

paralelna silnicama pulzirajudeg toka @, njen je transformatorski inducirani napon

jednak nuli. U sekciji 2-2', postavljenoj s jedne strane sekcije I-It, inducirani
napon E, ima predznak, na primjer kriiiC-taflcu, a u sekciji 3-3' s druge strane
sekcije I-I' napon E, ima suprotan predznak: tafku-kriiiC. Vidinlo da se u
vodifima namota kotve, koji se nalaze na razlititim stranama od osi uzbudnog
namota, induciraju naponi razlifitih predznaka. Prema tome najveCu vrijednost
transformatorskog induciranog napona postiCi Cemo na Eetkicanla A-B ako ih postavimo dui osi polova, kako je prikazano na slici 40-3a. Prirodno da je frekvencija
napona E, jednaka frekvenciji uzbudne struje, a prerna tome i toka a.U fazi inducirani napon E, zaostaje iza toka za 900 (slika 40-3b).
U jednofaznom serijskom motonc c'etkice A-B stoje nu liniji okomitoj nu os polova,
kako je prikazano isprekidanom crtom na slici 40-3a. U tom, je sluEaju E, = 0,
jer u svaku granu namota kotve ulazi jednak broj sekcija sa suprotno usrnjerenim
induciranim naponima. Prema tome mozemo smatrati da u namotu h t v e jednofaznog serkjkog motora nema transformatorskog induciranog napona (sa izuzetkom
sekcija koje su kratko spojene Cetkicama - vidi dalje o komutaciji struje).

BuduCi da se u motorima sa serijskom uzbudom istovremeno mijenjaju

struja u kotvi I i magnetski tok uzbude @, zakremi moment motora ima Citavo
vrijeme isti smjer (slika 40-2) i pulsira s frekvencijom 2f, gdje je f frekvencija 3 t ~ j e
I. O b i h o pod momentom M jednofamog motom razumijevamo njegovu srednju
vrijednost jednaku polovini najveCeg momata.

SI. 40-4.Inducirani napon vrtnje u namotu kotve: a) shema;

bj ovisnosti &(a)i E, ~ f ( t ) ;C) dijagmm napona E,

S1.40-3. Transformatorski inducirani napon u namotu

kotve: a) shema; b) dijagram napona

Jedpofazni serijski motor razlikuje se od serijskog istosmjernog motora u

tome Sto nema stalan nego pulzirajuCi uzbudni magnetski tok @, pod Eijim se
djelovanjem u namotu kotve stroja induciraju dva razlitita napona:
a) transformatorski inducirani napon E, ako namot uzbude i kotve smatramo
primarnim i sekundarnirn namotima transformatora,
b) inducirani napon wtnje E, koji nastaje u namotu k0tve pri njenoj vrtnji
u polju magnetskog toka.
Da bismo objasnili djelovanje E,, razmotrimo shemu na slici 40-3, smatrajuCi da je kotva nepomicna, tj. da je n = 0. BuduCi da je povrSina sekcije 1-1'

Objasnimo sada svojstva induciranog napona vrtnje E,. Radi jednostavnost

Cemo smatrati da se struja I u shemi na slici 40-4a, i prema tome tok @, mijenjaju
sinusno (krivulja I na slici 40-4b). OEito da su pri @ = 0 indukcija B u zraEnom
rasporu, a prema tome i inducirani napon vrtnje, takoder jednaki nuli. S porastom toka @ rast Ce i indukcija By a proporcionalno tome i napon E, na Eetkicama A-B; pri 0 = @, napon E, postiie maksimum, zatim istovremeno s
tokom iznova prolazi kroz nulu itd. (krivulja 2 na slici 40-4b). Prema tome je inducivani napon E, u fazi s tokom uzbude @ te ima 6tu frekvenciu f kao i on. No
ako promijenimo smjer okretanja kotve, ne mijenjajuCi niita u uzbudnom krugu,
promijenit Ce se i smjer induciranog napona E,, tj. on Ce biti u protufazi s tokom a.
Oba smjera E, prikazana su na slici 40-4c punom i isprekidanom linijom.
Efektivne vrijednosti napona E, obiEno se odreduju jednadibom istosmjernih strojeva (2-26), s tom razlikom Sto umjesto @ treba uvrstiti m r n / n ygdje
je @, maksimalna vrijednost toka uzbude.

40-3. Vektorski dtjagram jednofaznog serijskog motora

Vektorski dijagram jednofaznog serijskog motora nacrtan je na slici 40-5.
Ovdje su: OA vektor struje I motora, OB vektor uzbudnog toka @
,,
koji je u
fazi sa strujom I, OC vektor induciranog napona vrtnje E, koji, kao i u istosmjer-

nom motoru, mora biti uvijek usmjeren suprotno stuji I, OD =

IER napon
djelatnog otpora svih u seriju spojenih namota motora, O F = - jIZX napon
samoindukcije, koji se pojavljuje u tini namotima pri pulzaciji s njima ulantenih
tokova; 00, G H i HK su komponente napona dovedenog motoru, od kojih svaka
uravnoteZuje odgovarajuke napone, OK je vektor napona dovedenog motoru U,
a Q kut pomaka izmedu napona i struje koji odreduje cos Q motora.

S1. 40-5. Vektorski dijagram jednofaznog motora

Iz dijagrama p r o i z i i i da jednofazni motor radi sa cos

Eemu je cos cp to veCi, Sto je v& brzina vrtnje motora n.

koji zaostaje, pri

40-4. Karakteristike jednofaznog serijskog motora

Pokretanje motora obiEno se izvodi pomoCu sekcioniranog transformatora
za pokretanje i ne predstavlja nikakve tdkoCe.
Pod radnim karakteristikama jednofaznog serijskog motora razumijevamo
ovisnosti v e l i h a n, I, q i cos cp = f(M). Za ilustraciju je na slid 40-6 pokazana
zavisnost n, i cos cp = f (M /Mn) za kranski motor snage 36,s kW i bninu vrtnje
1000 olrnin, pri U = U,,i U = 0,6 U s . Fizikalni smisao karakteristike bnine
n = f jednofaznog motora isti je kao i onaj istosmjernog motora sa serijskom uzbudom; njegova korisnost je n i h nego istosmjernog motora sa serijskom uzbudom,
cos Q pri M = M, i U = U,,posti2e 488, no primjetno se smanjuje s povekanjem
optereknja i smanjenjem napona.
Za regulaciju bnine sluii sekcionirani transformator, koji omogukuje reguliranje napona U dovedenog motoru u nizu stepena, na primjer 100, 80, 70, 60,
50 i 40% od U,. Isti transformator slug i za pokretanje. BuduCi da transformator
omoguhje reguliranje bnine vrtnje praktiZIki bez gubitaka, pogonska se korisnost
q motora povisuje.
Jedan od osnovnih nedostataka jednofaznog serijskog motora, kao uostalom
i svih kolektorskih strojeva izmjenihe struje, jesu tdki uvjeti komutacije struje.
Stvarno, u usporedbi s istosmjernim strojevima, komutacija jednofaznog motora
komplicira se time Sto se u sekcijama koje komutiraju, kratko spojenim Eetkicama
A-B, pojavljuje transformatorski inducirani napon e, zbog pulzacije magnetskog
toka @ (slika 40-7). Pokus pokazuje da se vek pri vrlo malim e,, reda velicine 2,s V,
pojavljuju opasna iskrenja. Najbolje sredstvo za ogranitanje e,, i reaktivnog in-

duciranog napona e,, jesu pomoCni polovi u normalnom serijskom spoju sa kotvom, a ponekad i u paralelnom.

S1. 40-6. Radne karakteristke jednofaznog motora sa

serijskom uzbudom pri U = U , i U = 0,6U,,

S1.40-7. Transfonnatorskiinducirani napon pri komutaciji

No pomoCni polovi mogu stvoriti inducirani napon komutacije eh dovoljan

da uravnoteZi napon e, samo pri vrtnji kotve, dok je pri pokretanju eh = 0. Stoga
su uvjeti pokretanja jednofaznih serijskih motora znatno tesi nego kod istomjemih
motora. Ipak je jednofazni serijski motor naiiao na Siroku prirnjenu na feljezniEkim prugama elektrificiranim jednofaznom strujom, uglavnom u NjemaEkoj i SAD. Da bi se olakSali uvjeti rada motora na tim prugama, primjenjuje
se sniZena frekvencija: 16a/, Hz u NjemaEkoj, a 25 Hz u SAD. No te se frekvencije razlikuju od industrijske (50 Hz u Evropi i 60 Hz u SAD) i mogu- se postiCi
samo specijalnim pretvaraEkim uredajima. Zato je u posljednje vrijeme izveden
niz pokusa da se izradi vuhi jednofazni serijski motor industrijske frekvencije.
PokuHaji su uspjeli i takvi motori rade u elektrivlakovima francuskih Zeljeznica.
Za ilustraciju navodimo podatke o njemaaom jednofaznom motoru sa serijskom uzbudom, poduzda Siemens-Schuckert Werke, pri fiekvencijif = 168/8
Hz: snaga motora P,, = 650 kW; bnina vrtnje n = 1280 o l d ; broj polova
2p = 10; promjer kotve D = 695 mm; duljia kotve I = 335 mm; raspor pod
glavnim polovima 8 = 4 mm, a pod dodatnim 6,3 mm; Zeljezo sa specifitnim gubicima 1,35 W /kg; ukupna masa motora 3550 kg; specifha masa 5,5 k g w ;
cos Q = 497; q = 89,70%.
Motori za 50 Hz imaju nepovoljnije radne karakterktike. Tako, na primjer,
njernaEki dvostruki serijski motor proizvodnje Allgemeine Elektriitatsgesellscha%
satne snage 2 x 290 kW, pri n = 1165 o l d , ima cos Q = 0,84 i q = 85,1%.

40-5. Kepuldoni motor

Stator takvog motora stator je obihog jednofaznog stroja, a rotor je kotva istosmjernog stroja, na Eijem su kolektorv btkicehatko sMene. Za pokretanje i reguliranje brzine motor je opremljen uredajem koji omoguhje da se Eetkice po-

miEu PO kolektoru u neophodnim granicama, a u skladu s time se mijenja poloiaj

osi namota kotve u odnosu na 0s namota statora. Razlikuju se dva osnovna poloiaja Eetkica A-B. U prvom poloZaju os Eetkica okomita je na os namota statora
(slika 40-8a). Znamo ( 40-2) da je u tom sluEaju transformatorski inducirani napon E, na Eetkicama A-B jednak nuli; prema tome je struja u rotoru I2 takoder
jednaka nuli, pa motor ne razvija moment. Iz mrefe ulazi u stator samo nevelika
struja magnetiziranja I,, koja je jako pomaknuta u odnosu na napon U doveden
motoru.
Polohj Eetkica u kojem se motor moie promatrati kao generator sa otvorenim
sekundarnim namotom, odgovara praznom hodu motora.

Repulzioni motor normalne izvedbe izraduje se za male snage, obitno reda

veliEine nekoliko kilovata. Pokretanje takvih motora izvodi se bez otpornika za
pokretanje, pomoeu zakretanja tetkica A-B iz poloZaja praznog hoda. Uvjeti komutacije struje pri pokretanju su nepovoljni, jer se pri tom u sekcijama koje su
kratko spojene Zetkicama A-B razvija mali transformatorski inducirani napon e,.
7! 180
cos Y
n 48

06
0,4

Sl. 40-9. Radne karakteristike

repulzionog motora

S1. 40-8. Polotaj Eetaka repulzionog motora u : a) praznom hodu:

b) kratkom spoju; cJ radu

1!
;I '

6
f;
I
I

U drugom polohju Eetkica (slika 40-86) osi namota statora i rotora se podudaraju. U tom sluEaju inducirani napon E2, a u skladu s time i struja u rotoru
Ia, postiiu maksirnalne vrijednosti. No buduti da su primarni i sekundarni magnetski naponi Vl i V2 suprotno usmjereni, opet je zakretni moment M, koji
razvija motor, jednak nuli. Stoga onaj polohj Eetkica, u kojem se motor moie
promatrati kao transformator sa kratkospojenirn sekundarnim namotom, odgovara kratkom spoju motora. Pri zakretu Eetkica za kut u iz polohja praznog hoda
(slika 40-8c) magnetski naponi Vl i V2 medusobno se razmiEu u prostoru za isti
kut a. U tom sluhju moiemo namot statora nedomjestiti sa dva namota a-x i
6-y, od kojih je prvi smjdten na osi Eetkica A-B, a drugi okomito na nju. Ako
je Ni broj zavoja smarnog namota statora, onda be broj svitaka a-x i b-y biti:
N., = Ni sina i Nh = Nl cos a. BuduCi da je namot rotora transformatorski vezan
sarno s namotom a-x, struja I 2 nije proporcionalna titavoj struji statora Il, vek
sarno dijelu 4 sin a. Namot b-y stvara uzbudni tok sP koji uzajamno djeluje sa
strujom I 2 i smara zakretni moment motora M. Prema o p h pravilu jest M =
=

i;!
,

1;
i'
I

O,~O 415

(b

-n

$;5 65b

Brzina vrtnje regulira se zakretanjem Eetkica na kolektoru. Podrobnija istrativanja pokazuju da je komutacija motora najpovoljnija samo pri brzinama bliskim sinhronoj. Zato su granice regulacije repulzionog motora uie nego serijskog motora.
Da bi se motor reverzirao, nzoraju se Eetkice zakrenuti iz poloZaja praznog hoda
na suprotnu stranu.
Da bi se taEnije regultrala brzina vrtnje ovog repulzionog motora s jednim
slogom Eetkica i da bi se poboljsala njegova komutacija, DCri je predloiio repulzioni motor sa dva sloga Eetkica na kolektorul).
Radne karakteristike DCrijeva motora praktiEki su iste kao one opisanog repulzionog motora, ali je konstruktivno sloieniji.

c, sP I2.

Ako ieljezo statora nije zasiteno, moZe se smatrati da je:

sP : : I1 cosu, pa je:
M = CM I1 cosaI1 sina =

5
:
,
0

1
Cbe sin 2u.

(40-1)

Prema tome moment repulzionog motora, isto kao i u serijskom motoru, oviszl
o kvadratu struje; zato repulzwni motor ima iste radne karakteristike hao i seriskz
motor (slika 40-9).

1)

Vidi npr. W. Niirnberg: Ispirivanje elek~rifkih~llroieeo,Skolska kniiga. Zagreb. 1951. (op. red.).

Napon Ek moiemo uvesti u rotor pod nekim kutom prema naponu Ez,,
na primjer tako da Ek prethodi ispred Ez, za 900 (slika 41-lc). U tom slufaju se
rezultirajuki napon rotora Ez i prema tome struja Iz,mijenjaju u fazi: pri tom
struja Izmofe pofeti Eak prethoditi I&. U skladu s time mijenja se faza kompo-

GLA VA CETRDESET PRVA

TROFAZNI POREDIUI KOLEKTORSKI MOTOR

41-1. Princip reguliranja brzine asinhronog motora i njegovog

cos g, pornof u uvodenja napona u rotorski krug

Brzina vrtnje i.cos cq asinhronog motora mogu se regulirati uvodenjem dodatnog
napona Ek u rotorski krug. Pri tom je neophodno da taj napon irna istu frekvenciju
klizanja fz = fs kao i osnovni inducirani napon rotora EG, jer samo na taj nafin
napon Ek mofe uzajamno djelovati s naponom Ez,. Zasad Cemo smatrati da je
taj uvjet osiguran i razmotriti kako napon E k djeluje na rad asinhronog motora.
Pretpostavimo da je motor prikljufen na mreiu stalnog napona Ul i frekvencije f i da je statifki moment na osnovini motora M,
Mz = M,, = const. Ako
zanemarirno pad napona u namotu statora, imamo: U1 z -El = const, te a, =
= const neovtixo o re.Zimu rada motora [vidi jednadfbe (3 1-2) i (31-4)l.
S druge strane je zakretni moment motora M z CMIz a,, -gdje je prema
izrazu (32-9) :

I
1
I

Uvedimo sada u rotor dodatni napon Ek tako, da je on usmjeren, suglasno

s naponom Ez, (slika 41-la). BuduCi da se u prvom trenutku nakon uvodenja
E k brzina vrtnje motora n, a prema tome ni klizanje s, joS nisu uspjeli promijeniti,
struja se povehva u omjeru (sE2f Ek): sE2, a u skladu s time porasta i moment M.
Prema tome se na osovini motora pojavljuje pozitivni moment ubnavanja
M -(M,,
Mz) = Mj koji nastoji ubrzatimotor, tj. povehti n i time srnanjiti s. Pri
tom se struja 12, a prema tome i moment Mysmanjuju. Takav proces istovremenog
povdanja n i smanjenja Izide dotle, dok I 2 ne postigne svoju prijdnju vrijednost,
pri kojoj je M = M,, MZ i Mj = 0. Obmuto, ako napon Ek uvedemo suprotno
u odnosu na Ez, (slika 41-lb), Btav Ce proces poCi obmutim redoslijedom.
Prema tome, uvode& u krug rotora dodatni napon Ek suglasno ili suprotno
u odnosu na Ez,, mogemo regulirati brzinu vrtnje asinhronog motora u odredenim
granicama. No taj veoma cijenjeni natin regulacije brzine imade nedostatak,
da je za regulaciju neophodan izvor dodatnog napona Ek frekvencije klizanja fz.

Ek u rotorski krug: a) z a p o v e h j e brzine

vrtnje motora; b) za srnanjenie bnine vrtnje motora; c) za
povehnje cos rp; d) za smanjenje cos rp

S1. 41-1. Uvodenje napona

nente primarne struje -Iz, koja po zakonu ravnotege magnetskih napona mora
biti jednaka struji 12, ali usmjerena suprotno. Rezultat takvog uvodenja Ek jest
da se struja Il pribli2ava u fazi naponu 4, a cos g, se povebva (sve velirine koje
odreduju novi re2irn motora pokazane su u dijagramu isprekidanim linijama).
Alto napon Ek uvedemo tako da zaostaje iza Ez, za 900, sve se zbiva obrnuto (slika
41-ld).
Prema tome, uvodeki dodatni napon Ek u krug rotora tako, da on prethodi
naponu Ezs ili zaostaje za njim, moZemo regulirati cos cq motora. U opCem slufaju
napon Ek mofe imati dvije komponente, od kojih je E k , usmjerena suglasno ili
suprotno prema Ez, a druga Ek,poXnZiknuta za
9900 (slika 41-le). U tim uvjetima
moZemo istovremeno djelovati i na bninu nlotora i na njegov cos Q.

41-2. Kolektor kao pretvaraE frekvencije

Da bismo proizveli dodatni napon Ek frekvencije klizanja f2 mogemo se koristiti svojstvom izmjenirnog kolektorskog stroja da pvetvara frekvenctju pri stalnom naponu nu Zetkicama. Stroj koji je predviden za te svrhe i nazvan pretvaru"m

frekvencije ima rotor, koji predstavlja kotvu istosmjernog stroja; namot je s jedne strane prikljufen u tafkama a1 - bl - cl na sistem trofazne struje A1-B1-Cl
preko tri koluta na koja su prislonjene fetkice, a s druge strane namot je izvedena
kolektor na kojem su u medusobnom razmaku od po 1200 postavljene tri fetkice
az - bz - cz (slika 41-2). Stranu s kolutima nazivat Cemo primarnom stranom pretvarafa frekvencije, a kolektorsku stranu njegovom sekundarnom stranonz. Na slici
41-2 stator nije pokazan jer on mofe i nemati namot i ipati sumo ulogu magnerskog
vodiEa.

brzinom vrtnje 712 = nl f n. Prema tome frekvencija struje na Eetkicama a2

- bz - c2, a time i na stezaljkama Az - Bz - Cz, bit Ce:

Ovo cijenjeno svojstvo kolektorskog stroja izmjenifne struje Siroko se koristi

kako za regulaciju brzine vrtnje asinhronih strojeva, tako i za kompenzaciju cos p.
41-3. Trofazni motor s porednom uzbudom

Taj motor, nazvan i Schrage-Richterovim motorom, primjer je stroja u kome

je primijenjen princip uvodenja dodatnog napona u sekundarni namot. Zato se
u rotor motora ulafu dva namota R i K,a u stator namot S (slika 41-3). Namot R
je o b i b trofazni namot, u koji se preko kontaktnih koluta sa stezaljki A-B-C
dovodi napon mreie Ul. Stoga namot R sluZi kao primami namot motora. Sekundarni namot S na statoru sastoji se od tri odvojena fazna namota, kojima su poEeci i krajevi prikljureni na odgovarajute parove Eetkica al-a2, bi-bz i ~ 1 4 2

A, B, C,

S1. 41-2. Pretvaraf frekvencije

Razmotrimo rad pretvarafa frekvencije, najprije samo s primame strane.

Na rotor dovedena trofazna suvja stvara tok @, koji se u odnosu na rotor okreCe
brzinom vrtnje nl = f /p. Pri zadanim vrijednostima Ul, fl i p tok @, = const,
nl = const, tj. tok @, odriava stalnu velifirm, vrteCi se u odnosu na rotw stalnom brzinom nl, nemisno o brzini vrtnje n s,amog rotora. 0 toj brzini ovisi brzina
vrtnje nz toka @, u prostoru. Ako rotor dovedemo u vrtnju na istu stranu na
,,
onda je nz = nl
n; pri okretanju toka i rotora u supkoju se okreCe i tok @
rotnim smjerovima nz = nl
n. Prema tome je u opfem slufaju:

Neka su, na primjer, f = 50 Hz, p = 2 i n = 1500 o /min. Tada je:

nl =f /p = 50 Hz 12 = 25 /s = 25.60 o /min = 1500 o /min i prema jednadfbi
(41-1) n2 = 1500 f I500 = 3000 o Imin, ili 0, tj. u drugom slufaju tok 0, je nepomiEan u prostoru.
Sada razmotrimo Sto se dogada na sekundarnoj strani pretvarata frekvencije.
'I'ok sP,, koji se u odnosu na rotor okreCe brzinom vrtnje nl, inducira u namotu
rotora napon El, koji se izvodi na Eetkice az - b2 - c2. Ako zanemarimo pad napona u namotu rotora, ionda je El = Ul, tj. napon na Eetkicama kolehtura ne ovisi
o brzini wmje rotwa. No frekvencija fz na Eetkicama kolektora u direktnoj je ovisnosti o n. Stvarno, buduCi da su Eetkice az - ba - cz nepomicne, pri okretanju
kolektora mijenja se samo broj sekcija koje se nalaze medu tim Eetkicama, dok
osi namota azbz, hcz i czaz zadrhvaju stalan polofaj u prostoru, odreden samo
polohjem odgov&ajubeg para Eetkica. To nam omogubuje da svaki od tih namota
razmotrimo kao nepomica?~u prostmu; u odnosu na te namote tok @, okreCe se

Namot K slufi za stvaranje napona Ek; to je istosmjerni namot s kolektorom, uloZen u iste utore kao i namot R, a elektrifki spojen s namotom statora S preko tri
ranije spomentuta sloga Eetkica. Radi jednostamosti namot K 'e na slici 41-3 smjeHten s kolektorom u jednu cjelinu i nacrtan debelom linijom. Ltkice a1 - bl
cl
i a2 - b2 - cz uhrrSCena su na dva odvojena nosaEa, koji se mogu zakretati u su~
protne strane tako da se kut otvora 20: izmedu Eetkica al-az, bl-bz i c 1 - c mofe
smanjiti do nule ili povekati do odredene velihe. Zakrenimo nosace tako da je
2a = 0, tj. tako da Eetkice ai-az, bl-b2 i cl-cz prekriju jedne te iste lamele kolektora (takav poloZaj para Eetkica bl-bz prikazan je na sici 41-4a isprekidanim
linijom). U tom sluhju sve se odigrava tako kao da nema namotaK; sve tri faze
namota statora su kratko spojene i motor predstavlja obitan asinhroni motor,
ali s obratnim rasporedom primarnog i sekundarnog namota u odnosu na normalni raspored. Ako se u tako okrenutom motoru tok 0,,stvoren namotom R,
okreCe u nekom smjeru, na primjer u smjeru kretanja kazaljke sata, onda Ce se po
zakonu djelovanja i protudjelovanja rotor vrtjeti u protivnom smjeru, tj. supromo
okretanju kazaljke sata (slike 41-3 i 41-4). Pri tom, u skladu s onim Hto je navedeno
u prethodnom paragra-fu, brzina vrtnje toka a, u odnosu na rotw jest nl = f /p,

a brzina vrtnje u prostoru, tj. u odnosu na stator, nz = nl - n. Proporcionalno toj

brzini u namotu statora pojavljuje se inducirani napon Ez, frekvencije klizanja
f i = fs, gdje je s = (nl - n)/nl. U usporedbi s obifnim asinhronim motorom klizanje trofaznog motora s porednom uzbudom neito je veCe (vidi kasnije radne karakteristike).

Oblazijn nedostatak trofaznog porednog motora jest napajailje s rotorske strane

preko koluta, fime se ograniCava vrijednost napona U1 koji se dovodi motoru. PraktiEki je UI < 500V.

01

05

_
$0

M
-

Q5

fln

S1. 41-5. Karakteristika brzine trofaznog motora

S1. 41-4. Reguliranje vrtnje uofaznog motora s porednom uzbudom:
a) n < n,; b ) n > n,; c ) reguliranje cos 9

Razmaknimo sada Eetkice s obje strane od srediinjice 00' namota S za kut

a i razmotrimo rad jedne od faze, na prirnjer B' - Y' (slika 41-4a). RasudujuCi
onako kao u 5 41-2, mofemo razmatrati dio bl- b2 kao nepornic'an u prostoru,
prema kojem se tok a, pomife istom bninom nl - n kao i u odnosu na namot statora S. Prema tome inducirani napon Ek, stvoren namotom K i izveden na Eetkice
bl- bz, ima istu frekvenciju klizanja f2 kao i napon E2, statora. Pored toga on ima
istu fazu kao i Ez,, jer se osi namota K i S podudaraju. Obilazes ta dva namota u
bilo kojem smjeru, vidimo da napon E k djeluje suprotno u odnosu na E2,, dok
pri polohju Eetkica prikazanom na sl. 41-4b djeluje u smjeru. U prvom slubju se,
kako smo vidjeli u 5 41-1, bnina vrtnje motora smanjuje, a u drugom se poveCava i
moie postati veta od nl. U nekom sluEaju n moie postati jednako ni; tada je
nl - n = 0 i tok amje nepomihn u prostoru; zbog toga je Ez, = 0, a na Eetkicama
bl - b2 se pojavljuje stalan napon, pod Eijim Ce djelovanjem namotom statora poteCi istosmjerna struja.
Na slici 41-4c Eetkice bl- bz razmaknute su nesimetriEno u odnosu na os 00'
namota S. 0 s namota K je sada linija 0 0 , smjdtena u odnosu na os 00' pod kutom p. U tom sluhju se inducirani napon E k ne podudara u fazi s naponom E2,
(slika 41-4c), a to omogubje, suglasno s 5 41-1, reguliranje cos cp rnotora.
Karakteristike trofaznog porednog motora dosta su povoljne. Pri pokretanju
motora btkice se ramaknu za kut 2 a z 180"; pri tom E k , koji djeluje suprotno od
Ez,, ograniEuje struju pokretafija uz odriavanje znatnog momenta pokretanja.
U zadanom polohju Eetkica razmatrani motor ima, isto kao i obiEni asinhroni
motor, tvrdu karakteristiku brzina. Opseg regulacije brzine jest 1:2 i 1:3. Na slici
41-5 prikazane su tri krivulje n In, =f (M / M a pri. n = n,,, n = n,, i n = n,,+,.
Na istom mjestu oznaEena su klizanja s pri svim trlrna brzinama i M = Mn, te
M = 1,5 M,. Korisnost motora relativno je mala; Eak ni u strojevima veCe snage
nepremasuje 83 do 85%. Faktor snage cos cp pri n = n,,,moie postati tak prethodeCi,
no oHtro pada pri n = n, ,a naroNto pri n = w.

Trofazni poredni motori primjenjuju se u onim industrijskim granama, gdje je

potrebno reguliranje brzine vrtnje u Sirokim granicama, NajveCa snaga za koju su
izradeni takvi motori iznosi 450/150 kW, pri s = 25 Hz i brzini vrtnje 307/102
o Imin.
41-4. Faznl kompenzatori

Dodatni inducirani napon Ek, neophodan za kompenzaciju cos cp asinhronog

beskolektorskog motora (slika 41-lc), mote se dobiti od specijalnog stroja nazvanog
faznim kompenzatorom. Razlikujemo fazne kompenzatore: a) s vlastitom uzbudottr
i b) s nezavhom uzbudom.
Shema asinhronog motora s faznim kompenzatorom sa vlastitom uzbudom prikazana je na slici 41-6. Ovdje su: GM glavnimotor; FK fazni kompenzator; PA4
pomotni motor, koji dovodi fazni kompenzator u vrtnju; OP otpornici za pokretanje.
U sluhju potrebe pomoCni motor P M ukljuEuje se na m r e b preko omanjeg silaznog
transformatora T. Fazni kompenzator dovodi se u vrtnju obii.no istowemeno s pokretanjem motora GM i uljuEuje se u krug rotora motora po zavrSetku procesa pokretanja pomob preklopke P, prebacivanjem iz lijevog poloiaja u desni. Ako je motor
GM brzohodni (n >, 750 o lmin), onda fazni kompenzator moiemo spojiti mehaniEki
na ism osovinu s glavnim motorom; u tom sluEaju nije potreban motor PM.
Predloieni prvobitni fazni kompenzator sastojao se od rotora, izradenog kao
kotva istosmjrenog stroja s kolektrom, i od statora, sastavljenog od larneliranog
teljeza, ali bez namota, tako da slufi samo kao put magnetskom toku a, kompenzatora. Na kolektor su poloiene tri Eetkice, razmaknute medusobno za 120" (slika
41-7a).
Danas fazni kompenzator uopCe nema statora, a namot rotora ulokn je u zatvorene utore, tako da se tim namotom stvoreni tok ammote zatvoriti u ieljezu iznad
utora (slika 41-7b).
Pri razmatranju uvjeta rada faznog kompenzatora mora se driati na umu da
nepomihe u prostoru.
mu se dovodi struja I2rotora motora GM kroz Eetkice a-b--c
Ta struja stvara u faznom kompenzatoru magnetski tok @k koji se vrri u odnosu na

Fazni kompenzator moie se koristiti i kao pretvarai: iiekvencije ($41-2),

koji se u tom slutaju spaja neposredno s osovinom glavnog motora, ako je broj polova pretvarah frekvencije i motora jednak, odnosno pomoCu prijenosnih zupbnika pri nejednakom broju polova oba sttoja. Kako smo veC rekli, pretvarat frekvencije pretvara frekvenciju a da ne mijenja napon na i-etkicama. Prema tome fazni
kompenzator ima nezavisnu uzbudu, pri kojoj se dodatni napon Ek uvodi u krug
rotora motora neovisno o reZirnu njegova rada; u skladu s time cos g, motora moge
biti doveden do vnjednosti cos rp = I Eak i u Praznom hodu.
Fazni kompenzatori s vlastitom i nezavisnom uzbudom primjenjuju se uglavnom
za kompenzaciju cos cp motora veCe snage, sa sniienom ili malom brzinom vrtnje.

GLA V A ~ E T R D B S E TDR UGA

KASKADNI SPOJEVI ASINHRONIH STROJEVA

42-1. Prethodne primjedbe

Znamo da po svojim regulacionim karakteristikama asinhroni beskolektorski

motor ustupa mjesto istosmjernim motorirna to vise, 3to je 3iri opseg regulacije.
Obitno je primjena istosmjernog motora povoljnija ako se regulacija brzine vrtnje
provodi u rasponu 1 : 2 ili vise. Pri uZem rasponu regulacije najEdCe se primjenjuju
asinhroni beskolektroski motori, u Eiji rotorski krug je uveden dodatni napon El;
putem spajanja motora u kaskadu s kolektroskim motorom istosmjerne ili izmjenifne
struje.
Razlikujemo: a) kuskade s mehanihni vezom, kada se glavni i pomoCni stroj
nalaze na istoj osovini ili su Evrsto vezani posredstvom zuphnog prijenosa i b)
kaskade s elektri~konivezom, u kojima su glavni i pomoCni stroj vezani samo elektritki.
U tom sluhju, ako napon Ek praktitki ne ovisi o opterekenju, kaskada ima brzinsku
karakeristiku porednog motora. Obratno, ako Ek ovisi o opteretenju, onda kaskada
jina brzinsku karakteristiku motora sa serijskom jli mjeSovitom uzbudom.
Pored reguliranja brzine, kaskadi se povjerava i zadatak poboljSanja cos Q.
Prema tome, kaskada je u cjelini uredaj koji irna dobre radne i regulacione karaktcristike. Ta vrijedna svojstva kaskade omogukila su, bez obzira na sloienost uredaja,
njihovu 3iroku primjenu u industriji.
Ovdje Cemo se ograniriti na opisivanje samo takve kaskade, koja predstavlja
mehanirku ili elektritku vezu asinhronog nwtora, jednoarmaturnog pretvarata i
istosmjernog stroja (Kramerov sistem), jer ona zbog jednostavnosti u isto vrijeme
daje preglednu predodibu o fizikalnoj strani procesa pri regulaciji.
42-2. Kramerova kaskada s mehanilSkom vezom

Principijelna shema Krimerove kaskade s mehanitkom vezom prikazana je

na slici 42-1. Ovdje su AM kolutni asinhroni motor; IS istosmjerni stroj;
J P jednoarmaturni pretvarat, tj. o b i h i istosmjerni stroj kojern je namot kotve
izveden na kolute 3to si: nalaze na osovini sa strane suprotne kolektoru. Ako na
kolute dovedemo izmjenitnu struju, takav stroj Ce raditi kao sinhroni motor, s razli-

kom Sto se energija izmjenitne struje ne pretvara u mehanitku, veC u energiju istosmjerne struje, koju dobivamo na strani kolektora (podrobnije vidi 43-3). U Kramerovoj kaskadi jednoarmaturni pretvaraE sluii za elektritku vezu strojeva AM
i IS; napon s frekvencijom klizanja prelazi s kolutova AM na kolutove JP, pretvarajuti se u napon istosmjerne struje i odlazi s kolektora JP na kolektor IS.
MehaniEki spoj u Kramerovoj kaskadi ostvaruje se izmedu strojeva AM i
IS.
Razmotrimo proces reguliranja brzine kaskade pri zadanom momentu optereCenja, tj. M,,
Mz == const.

kolutima motora, a prema tome i JP, bili jednaki nuli; JP bi se zaustavio i prema
tome ne bi mogao stvoriti dodatni napon Ek neophodan za prolaz kroz sinhronizaq.
Reguliranje cos cp kaskade izvodi se promjenom uzbudne stw'e i, jednoarmatumog
premarah. BuduCi da sa strane kolektora JP radi kao sinhroni motor, promjenom
i,, rnijenjat Ce se samo jalova komponenta struje JP prema karakteristici oblika V
( 28-6). Da bi se pstigao kapacitivni efekt u sekundarnom, a prema tome i u
primarnom krugu AM (slika 41-lc), treba povehti i,.
Pri zadanoj snazi AM snaga JP proporcionalna je graniboj vrijednosti klizanja
s, za koju je kaskada proratunata. Za tu s n a p proratunava se motor IS. Ako se, na
primjer, brzina vrtnje kaskade regulira na niZe od sinhrone u granicama do SO%,
onda se JP i IS proraEunavaju svaki na polovinu snage AM.
42-3. Kramerova kaskata s elektrirkom vezom

Shema kaskade prikazana je na slici 42-2. Ovdje, za razliku od sheme na slici

42-1, istosmjwni motor IS dovodi u vrtnju sinhroni generator AG i s glavnim
motorom AM ima samo elektritku vezu.
Fizikalna strana procesa koji se odigravaju u danoj kaskadi ista je kao i u predaSnjem slueaju, ali se suStinska raklika sastoji u tome, Hto u danom slu5aju maga
koja odgovara klizanju motora AM prelazi natag u mrezu, a ne na osovinu kaskade.

S1.42-1.

Kruemva kaskada s mehanlbom vezom

Pretpostavimo da se kaskada okreCe bninom vrtnje nk < nl, gdje je nl sinhrona

brzina AM. U tom slutaju IP radi sa strane kolutova, tj. izmjenihe struje, u r e h u
sinhronog motora i pretvara snagu klizanja u snagu istosmjerne'struje, koja se dovodi
na stroj IS. U skladu s time IS radi u refimu motora i, premajuCi elektritku snagu
u mehanitku, vraka na osovinu kaskade snagu klizanja, vmanjenu za gubitke u
JP i IS.
Ako povekamo uzbudnu struju motora IS, onda se u prvom trenutku, dok se
kaskada joS okrete zbog inercije ranijom brzinom vrtnje nb, povehva intiucirani
protunapon motora IS, radi Eega se, smanjuje srtujtr Ik,koja u motor IS dolazi iz
prervarata JP, a isto tako i struja 12, koja dolazi iz rotora motora AM u prewarat
JP. To povlaei za sobom smanjenje zakretnog momenta M motora AM i prema tome
pojavu negativnog momenta ubrzanja na osovini kaskade. Brizina kaskade po&fe
se smanjivati, a u skladu s time poEinju se povedvati: klizanje AM, frekvencija i
napon na kolutima JP, njegova brzina vrtnje i konaho struje I, i 12. Taj proces
nastavit Ce se sve dok moment ubrzanja ne postane jednak nuli, nakon Eega Ce
kaskada raditi sa stalnom, ali manjom brzinom vrmje nego Sto je prije radila.
Akosmanjimo uzbudnu struju motora IS, p r w ke podi obrnutim redoslijedom.
Prema tome regulaa~abrzine Krcimmove kaskade ostvaruje se promjmom uzbudne
stroja
struje GtostnjKriimerova kaskada u mehanitkom spoju mofe raditi samo u zoni d o j od
sinhrone brzine. Stvarno, ako bi AM postigao sinhronu brzinu, onda bi napon na

S1. 42-2. Kramerova kaskada s elektrizkom vezonl

Krmerova kaskada obibo se primjenjuje za pogon valjaonitih stanova.

Ona ima brzinsku karakteristiku porednog motora i dopuSta reguliranje bnine
vrtnje u granicma do 50% na nife od sinhrone. Da ublaZimo udarce struje u mreZi,
festo se na osovinu kaskade postavlja zamdnjak. U tom se sluEaju bninskoj karakteristici kaskade pridaje karakter koji jaEe pada, putem kompaundianja istosmjernog motora.
Pri reguliranju njen se cos cp ne dovodi do jedinice, jet to zahtijeva pretjeranu
preuzbudu JP i moie dovesti do smanjenja korisnosti kaskade. ObiEno je cos cp w
# 0t95.

Pri dovoljnoj snazi kaskade korisnost je relativno visoka. Tako, na primjer,

kaskada od 2200 kW, 5500 V, 50 Hz, 125 o/min irna pri nominalnoj snazi i nr =
- 100 o/min, q = 90%, a pri nk = 80 o/min, q = 88%.
K r h e r o v a kaskada moZe biti korikena i za dvozonski regulator brzine iznad
i ispod sinhrone brzine AM. U tu svrhu se na osovinu kaskade postavlja pretvara?
frekvencije, koji pri prolazu kroz sinhronu bninu sluii kao izvor neophodnog dodatnog napona Ek.

GLAVA ~ E T R D E S E TTREdA

43-1. Vrste pretvarara

Danas se elektritka eneigija proizvodi u obliku trofazne izmjeniEne stmje.

Ali u cijelom nizu slufajeva, na primjer u elektrokemjskim tvornicama, u elektrovuEnim postrojenjirna, u metalopreradivatkoj industriji itd., potrebna je istosmjerna
struja. U tom slufaju je nuino pretvaranje izmjenitne struje u istosmjernu pomoCu
nekog pretvaratkog postrojenja.
Razlikujemo dvije osnovne vrsti pretvarafa: 1) rotacioni i 2) statitki.
U grupu rotacionih pretvarah spadaju motor-generator i jednoarmatmi pretvarat.
U statitke pretvarate spadaju uglavnom elektronski i ionski pretvaraEi: tiratroni, kenotroni, gazotroni, givini ispravljati i ignitronil).

Motor-generatorom nazivamo agregat koji se sastoji od dva ili nekoliko mehanitki vezanih strojeva koji slu2e za pretvaranje jedne vrsti elektrifke energije u
drugu.
Ako motor-generator slu2i za pretvaranje izmjenihe struje u istosmjernu,
sastoji se od motora izmjenitne struje - sinhronog ili asinhronog - i jednog ili
vile istosmjernih generatora, koji su mehanitki spojeni na istoj osovini s motorom.
Motor i generator nisu medusobno vezani elektritki, pa elektriaa shema
spajanja agregata nastaje udru2ivanjem obihih shema za odgovarajuCe strojeve
izmjeniEne i istosn~jernestmje, koji ulaze u agregat. U tom agregatu nastaju ovi
stupnjevi pretvaranja energije: elektrifka energija, koju izmjenihi motor uzima
iz mreie, pretvara se u mehanifku, zatim se mehanitka energija motora predaje na
osovinu istosmjernog generatora i u njemu se pretvara u elektritku energiju istoI) Posliedniih godina izvanredno su uznal t<?ovali poBcodiiti statitki pretvarati. Medu niima istieu se tirisrori
(zvani i SCR = Silicon Controlled Reclifiera), ti. upravliivi silicij:ki ispravllc<i i losinski ririsrori (Avalanche SCR)
koji sc odlikuju velikom snagom, ? vrlo malog au volumcna. Deljnji: nagli razv6j ide u smjeru paveemia pomtnog
napona. (Op.red.)

sinjerne struje. Odsustvo elektritke veze izmedu strojeva omogutava da biramo nczavisnost napona svakog od njih.
Motor-generator je siguran u pogonu, jednostavan u poslutivanju, ali ima
nedostataka: 1) skup je, 2) zauzima relativno dosta mjesta, 3) ima relativno malu
korisnost, jer je korisnost agregata jednaka urnnosku korisnnsti strojeva izmjenitne i
istosmjerne struje, tj.
(43- 1)
~)MG = 1 ) ' 1
~)~.
Bez obzira na ove nedostatke, motor-generator je Siroko rasprostranjen u
tvornicarna i pretvaraaim stanicama, na primjer u elektrokemijskim pogonima,
u valjaonitkim postrojenjima, u nekim podstanicama elektritkih Zeljeznifkih pruga
itd.
43-3. Jednoarmaturni pretvarar!

~ednoarhaturnimpretvaraEem nazivamo stroj koji u istoj kotvi pretvara izmjenihu struju u istosmjernu ili obrnuto.
Jednoarmaturni pretvarat konstruktivno je istosmjerni stroj s dopunom u
obliku kliznih kolutova, smjestenih na osovinu rotora sa strane suprotne kolektoru
(sl. 43-1). Broj kontaktnih. kliznih kolutova pretvarah odreduje se brojem faza
pretvarane izmjenitne struje: za jednofaznu struju 2 koluta, trofunu 3, Sestorofaznu 6 itd. Kontaktni klizni koluti prikljutuju se.na namot rotora u 2, 3, 6 itd.
simetriho odabranih tataka.

SI. 43-1. Jednoarrnaturni pretvara?

S1. 43-2. Shema namota rotora trofaznog jednoarmaturnog pretvarab

Za primjer prikazana jc na sl. 43-2 shema rotorskog (armaturnog) namota

dvopolnog trofidznog pretvarata. Budufi jc u danoin slutaju broj pari grana nalnota rotora a = 1, irnaino tri tafke a-b-~, pomaknute medusobno za 120" i
prikljufene na tri koluta k l - k2 -kg. Sa strane istosmjerne struje na kolektor
su u neutralnoj osi poloiene dvije tetkice, A - B.
43-4. Princip djelovanja jednoarmaturnog pretvaraEa

Ako rotor pretvarafa,zavrtimo bilo kakvim pomotnim motorom, onda se u

namotu rotora inducira izmjenitni napon. U tom slutaju izmedu kolektorskih
Eetkica dobivamo istosmjerni napon, jer kolektor sluii kao ispravljat napona induciranog u rotoru, a izmedu Cetkica polotenih na klizne kolute djeluje izmjenihi
napon, budufi da na kolutima ne dolazi do ispravljanja. U slutaju trofaznog pretvarata (sl. 43-2) na kolutima postoji trofazni izmjenihi napon.
Umjesto da stroj okretemo posebnim motorom, moZemo na kolektor i uzbudni
namot dovesti istosmjernu struju, pa t e stroj raditi sa strane kolektora kao istosmjerni
motor s porednom uzbudom, a sa strane koluta kao sinhroni generator. Na taj se
natin istosmjerna struja pretvara u trofaznu izmjenitnu prema ovoj shemi: elektri&a
energija istosmjene struje pretvara se u mehanitku, a mehaniEka se u istom rotoru
pretvara u elektrifku energiju izmjeniEne strujc.
Ako postupimo obrnuto, tj. ako na klizne kolute pretvarata dovedemo trofaznu
struju, a na uzbudni namot istosmjernu; tada Ce stroj raditi sa strane koluta kao
sinhroni motor, a sa strane kolektora kao istosmjerni generator. Na taj n a b imamo
proces pretvaranja elektritke energije izmjenihe struje u mehanitku, a mehanitke
u elektritku energiju istosmjerne struje u istom rotoru.
Od obitnog sinhronog motora jednoarmaturni pretvarat se razlikuje po tome,
Sto kao rotirajufi dio stroja kod pretvarata nisu polovi, vet rotor. To, dakako, ne
utjete na princip djelovanja sinhronog stroja. Bez obzira na zamjenu mjesta rotirajufih i statitkih dijelova u pretvaratu, okretno polje trofazne struje nepomitno je
u odnosu na polje polova kao i u sinhronog motora. Zbog toga je n u b 0 da se prt
okretanju rotora s izvjesnom brzinom mtnje nu jednu stranu, polje vrri ti odnosu na rotor
na protivnu stranu tom istom brzinom.
43-5. Odnos napona izmjeniEne i istosmjerne struje
BuduCi da su koluti i kolektori prikljuteni na istl namot, naponi koluta i kolektora naleze se u odredenom odnosu, koji zavisi od broja faza vretvarata.
Omjer izmedu induciranih napona odreduje se iz mnogokutnika induciranih
napona, koji se mogu konstruirati polazefi od sheme rotorskog namota, koja je
analogna shemi prikazanoj na slici 43-2. Pretpostavimo da se namot sastoii od 32
sekcije, ravnomjerno smjeStene na obodu rotora, s pomakom svake u odnosu na
susjednu za kut 360" 112 = 1111,". Arnplituda induciranog napona svake sekcije
prikazuje se vektorom, pa tako nastaje zvijezda napona koja se sastoji,od 32vektora,
kao gto je to prikazano na sl. 43-3.
BuduCi da su pojedine sekcije medusobno spojene serijski, obilazeti namot,
moramo geometrijski zbrojiti pojedine zrake naSe zvijezde napona. Dobivarno
pravilan mnogokutnik induciranih napoqa, koji pri vekem broju sekcija namota

rotora prkatiCki prelazi u krug (sl. 43-4 i 43-5). Ako su Eetkice A-B sa strane istosmjerne struje smjeStene ovako kako je prikazano na sl. 43-4, odnosno na sl. 43-2,
inducirani se napon istosmjerne struje El na krugu napona mjeri promjerom AB.
BuduCi da smo pri konsrtukciji kruga napona uzeli vektore koji predstavljaju ampli-

U opCem siutaju m-faznog sistema imamo ni prikljuEnih tafaka namota rotora

na m koluta na osovini i prema tome nt tafaka jednoliko smjeStenih na krugu induciranih napona (na sl. 43-5 odabrano je ni = 6). Kut pomaka izmedu dvije susjedne
zrake bit Ce 2 x/m. Tetiva Bf jest amplituda induciranog napona Em, m - faxne
izmjenihe struje. SpustivSi okomicu iz srediSta kruga na tu tetivu, nalaximo:

Em,

= 2 OB sin

2x
= Ei sin ?!. .
2m
m

Prema tome je efektivna vrijednost induciranog naopna m - fazne struje:

Ef =

SI. 43-3. Zvijezda induciranih napona

tude induciranih napona, isti taj promjer AB odreduje amplitudu induciranog napona
jednofazne izmjenifne struje, tj. Eml = Ei. Efektivna vrijednost tog induciranog
napona iznosi :

n.

(43-2)
El = E ~ I / @= E~/
Amplitude induciranih napona Emstrofazne izmjenitne struje odreduju se tetivarna
ab, bc i ca izmedu tataka a, b i c, koje su smjeStene na krugu napona pod kutom
od 120" jedna prema drugoj (sl. 43-4). Prema tome je Em3stranica istostranog trokuta
abc. Slijedi

Ei sin -- .
m

Za jednbfazni pretvarat jest m = 2, jer se namot njegova rotora prikljutuje na kolute

u dvije tarke; za trofazni, Sestorofazni itd. - fazni pretvaraf jest m = 3,6 itd. Tako
zam = 6imamo:

43-6. Odnos velizina izmjenizne i istosmjerne struje

Pri odredivanju tra2enih odnosa smatrat &mo da nema gubitaka u pretvarah

i da je prema tome Pm= Pi, gdje su Pmi Pi snage izmjenirne i istosmjerne struje.
Ako je cos cp = 1 (Sto je najfeSCe u praksi), onda je
Pm= rn Ef. Is,
gdje je m broj faza, a Ef i I, su fazni inducirani napon i struja.
S druge je s t m e :
Pi = Ei 4.
Prema tome je:
m Ef lf = Ei Ii,
odakle ie:

BuduCi da je namot rotora pretvarah spojen kao mnogokutnik, fazni i linijski

inducirani naponi su jednaki, dok je linijska struja geometrijska razlika dviju faznih
struja. Ako, na prirnjer, imamo trofaznu struju, onda su obje fazne struje Islmedusobno pomaknute za kut 360'13 = 120" (sl. 43-6a). Geometrijskim oduzimanjem
jedne fazne struje od druge (taekasto na slici), dobivarno:
S1. 43-4. Mnogokutnik indu-

ciranih napona

U s b d u s time efektivna je vrijednost ovog napona:

S1. 43-5. Odredivanje induciranog

napona Em

n.

1%
= Iss
OpCenito, kada imamo m-faznu struju, vektori faznih struja pomaknuti su
jedan prema drugome za kut 2 x/m (sl. 43-63). Kad oduzmeno jednu faznu struju
od druge (na slici isprekidano), dobivamo:

odakle ie:
I, =

1,
2 sin

111

Smatrat Cen~oda je ta pron~jenastruia sinusna. BuduCi da sa kolutne strane

pretvarai: radi kao sinhroni motor, a sa strane kolektora kao generator istosmjerne
struje, izmjenifna i istosmjerna struja nastojat Ce da teku na suprotne strane. Prema
tome u sekciji x kao da imarno dvije struje, ii i i,, usmjerene jedna nasuprot drugoj. Stvarno Ce u sekciji x postojati rezultirajuka struja i, = ii -,i (sl. 43-7).

S1. 43-7. Krivulje istosmjerne i izmjenitne stmje

jednoarmaturnog pretvarata

S1. 43-6. Dijagram f u ~ ihlinijskih struja u slufaju:

a) trofazne struje; b) m -fame struje

1;

Uvrstimo li tu vrijednost If u jednadibu (43-6), dobivamo :

'I'ako za trofaznu i iestorofaznu struju imamo:

U sekcijamay i z,u kojirna se komutacija u prvoj deSava prije, a u drugoj kasnije

nego u sekciji x, struje iigl i
predstavljaju takoQr pravokutnike, s tom razlikom
Sto pravokutnik struje ifil prethodi pravokutniku struje ii[,l za stanoviti kut
(ispreltidana linija na sl. 43-7), a pravokutnik struje iirl zaostaje iza pravokutnika iirxl
za isti kut (tafkasta linija na sl. 43-7).
Sto se tik izmjenifne struje, moramo inlati u vidu da sekcije x, y i z pripadaju
jednoj te istoj fazi ac i da su nledusobno serijski spojene. Prema tome struje u svim
tim sekcijama, a isto tako i u svim fazama, prikazuju se jednom te istom sinusnom
krivuljom i,.
Iz navedenoga slijedi dn Ce pri razliEitin1 svicima, koji pripadaju jednoj te istoj
t:ui, krivulje rezultirajute struje biti razlifite. Matematifko istraiivanje ovog pitanja
pokazuje da gubitke u bakru namota rotora pretvarata motemo izraziti ovako:

A Per = k 1; R,.
Pri povetanju broja faza m - omjer I!/Ii se smanjuje, kako to slijedi iz jednadfbe
(43-8).
i

43-7. Rezultirajuda struja u n a m o t u r o t o r a i reakcija kotve

Uzmirno sekciju x (sl. 43-2), koja se nalazi na sredini faze ac i u nekom trenutku prolazi ispod Eetkice B. Prema tome, sa strane istosmjerne struje (kolektora)
u toj sekciji nastaje komutacioni proces, u kojem se struja ii mijenja od vrijednosti
i4.do i, (sl. 43-7). PoSto sekcija x izade ispod Eetkice B, struja ii ostaje u
seknjr konstantna, sve dok ne stigne pod Eetkicu A. Sada ponovo dolazi do komutacije
i, do - i, itd. Na taj je nafin promjena struje i, u sekciji x sa strane
struje od
kolektora pravokutna krivulja (ako zanernarimo trajanje komutacije).
Sa strane izmjenifne struje (kolut) sekcija x pripada fazi ac. U trenutku koji je
pokazan na sl. 43-2 inducirani je napon te faze e, = 0, jer se jedna polovica faze
nalazi pod polom N, a druga pod polom S. Ako se struja t j podudara u fazi s induciranim naponom, onda je u razmatranom trenutku i,, = 0. Pri vrtnji rotora inducirani
se napon e, i struja i,, mijenjaju od nule do maksimuma i zatim ponovo do nule,
kad sekcija x dolazi pod Eetkicu A.

(43-9)

Ovdje su I: R, gubici LI rotoru stroja kad on radi samo kao istosmjerni generaotor,
a k je koeficijent koji urafunava promjenu gubitaka u narnotu rotora kad stroj radi
kao pretvaraf. Vrijednosti koeficijenata k navedene su u tablici 43-1 za cos cp = 1
u zavisnosti od broja faza m. Vidimo da se s povetanjem broja faza gubuci APaD,
najprije brzo smanjuju, no zatim, pri m > 6, to smanjenje postaje neznatno.
Tablico 43-1

k
nr

= f (m)

pri cos cp = 1
3

12

00

Ako je cos cp# 1, onda se gubici AP*, povekavaju u skladu s vrijednoSCu

jalove struje.
~rotudjelovanjemagnetskih napona uzrokovano istosmjernom i izmjenifnom
strujom pretvar'aEa, ogranifava reakciju kotve. T o se naroEito zapaia pri cos cp == 1.
Pri cos cp # 1 pojavljuje se uzduZna komponenta polja rotora, ali njeno znaEenje je
manje nego kad stroj radi kao sinhroni motor.

L)a sc poboljSa komutacija pretvarafa primjenjuju se pomofni polovi, isto kao

i u istosmjernih strojeva.

gulacjonih transformatora, indukcionih regulatora, regulacionih priguSnica ili

specijalnog dodatnog stroja, ali svi ti nafini su relativno slabo djelotvorni, pa
se tamo, gdje tieba napon regulira~i u Sirokim granicama, preporutuje primjena
sistema motor-generator.

43-8. Karakteristike jednoarmaturnog pretvara5a

Ako pretvarat pretvara izmjenitnu struju u istosmjernu, onda njegove radne

karakteristike imaju oblik analogan radnim karakteristikarna sinhronog motora.
Na sl. 43-8 prikazani su P,,,, I[, 9, cos cp i Ui = f (Zi). Ove karakteristike pokazuju
da jednoarmaturni pretvarat moie raditi: a) sa slabo promjenljivim naponom
Ui, jer je kod njega relativno malo protudjelovanje kotve i b) s visokim cos cp, koji
praktitki postiZe jedhicu nezavisno od opteretenja. Osim toga, rnijenjanjem uzbude
moiemo postifi za pretvaraf karakteristike oblika V, koje su analogne V
karakteristikama sinhronog motora ( 28-6). Svojstvo pretvarata da moie raditi sa strujama
koje prethode ili zaostaju koristi se pri regulaciji njegova napona Ui na strani istosmjerne struje i za poboljsanje cos cp kaskada ( 42-2).

43-9. Ostali oblici rada jednoarmaturnog pretvaraLa

A. Okrenud pretvaraz. Pretvarat moie sluiiti i za pretvaranje istosmjerne

struje u izmjenihu. Ako je pri tom njegovo otperefenje induktivno, dnda se pojavljuje razmagnetizirajufa komponenta protudjelovanja rotora i brzina vrtnje
pretvarata raste. T o rnijenja frekvenciju izmjenifne struje koju dobivamo s kolutova pretvarata i u skladu s tirn se mijenja reiim rada prikljurenih potro5ah. Da
bi se prornijenio omjer izmedu napona istosmjerne i izmjenitne struje, Eesto se
primjenjuju dva namota na rotoru. Okrenuti pretvarat upotrebljava se samo u
specijalnimpostrojenjima.
B. Generator dvojne strufe. Ako pretvarat dovedemo u vrtnju pomofu
posebnog motora, on moie istovremeno davati istosmjernu struju s kolektora i
izmjenihu s kolutova. Pri radu takova generatora na promenljivo induktivno
otperetenje, napon istosmjerne struje pod djelovanjem uzduine komponente
protudjelovanja kotve nestabilan je. To, prirodno, ogranitava podrutje primjene
generatora dvojne struje samo na specijalna postrojenja.

43-10.

Primjena jednoarmaturnog pretvarara

U usporedbi s motor-generatorom, jednoarmaturni pretvaraE zauzima manje

mjesta, jeftiniji je i ima neSto bclju korisnost, ali zaostaje za motor-generatorom
u pogledu regulacije napona. Do 1920. godine otprilike jednoarmaturni pretvarat (izmjeniline struje u istosmjernu) bio je veoma rasprostranjen i izvodio se za
velike snage do 5000 kW, pri f = 50 Hz. Danas je on gotovzo istisnut iz prakse
jednostavnijim i ekonomifnijim iivinim ispravljafima i primjenjuje se samo u
specijalnim postrojenjima, na primjer u Krimerovim kaskadama (sl. 42-1 i 42-2).
S1. 43-8. Radne karakteristike jednoarmaturnog pretvarata

Pokretanje pretvarafa moguCe je kako sa strane istosmjerne, tako i sa strane

izmjenihe struje. Pri pokretanju sa strane istosmjerne struje pretvarat se pokreCe
kao istosmjerni motor, tj. dovodi se do sinbronizma i prikljufuje na mrelu izmjenifne
struje. Taj natin moguC je samo u relativno rijetkim slutajevima, kada imamo odgovarajufi izvor istosmjerne struje.
Pokretanje sa strane izmjenifne struje provodi se uglavnom kao pri asinhronom
pokretanju sinhronog motora.
Asinhrono pokretanje pretvarah u osnovi se izvodi kao i ono sinhronog motora ( 36-8). Da se pobolj5aju karakteristike pokretanja pretvarata, u pnlne nastavke njegovih polova ugraduje se namot za pokretanje. Napon pokretanja snizuje se na 25 ...30% od nominalnog. Isto tako i kod asinhronog motora, operacija
pokretanja je automatizirana.
Regulacija napona jednoarmaturnog pretvarafa moguCa je samo u uskim
granicama, jer izmedu induciranih napona sa strane izmjenifne i istosmjerne
struje.postoji tvista zavisnost [izraz (43-4)]. Regulacija se ostvaruje pomofu re28

- L. M. Piotrovsklj - Elektrlflti stmjevl

!
I

I
I
I

DIO SEDMI

ZAGRIJAVANJE I HLAaDENJE STROJEVA

RADIO-SMETNJE
UZROKOVANE ELEKTRICNIM STROJEVIMA
I NJIHOVO OTKLANJANJE

GLAVA CETRDESET CETVRTA

ZAGRIJAVANJE I HLADENJE

ELEKTRICKIH

STROJEVA

44-1. Prethodne primjedbe

I

I
I
I

Znamo da je proces pretvorbe energije u elektritkim strojevima uvijek praCen

gubicima, koji prelaze u toplinu. Prema tome, pri radu stroja dolazi do zagrrjuvanja
njegovih dijelova, tj. povigenja njihove temperature iznad temperature okoline.
Pretjerano povigenje temperature prvenstveno se odrazuje na izolaciji stroja,
ako ona pri tom gubi svoja izolaciona svojstva. S druge pak strane, pod utjecajem
temperature mogu se mijenjati mehanitki uvjeti rada ovog ili onog dijela stroja.
Tako npr. kolektor moZe izgubiti svoj pravilan geometrijski oblik, lehji se mogu
rastaliti itd.
Iz ovoga se medutim ne smije izvuCi zakljutak da moramo izradivati strojeve koji se malo zagrijavaju. U stvari, napraviti takav stroj nije tdko, za to bi
trebalo da se potroSi samo viSe materijala.
U takvim strojevima bila bi izolacija dugotrajna i stroj bi radio sigurno, ali
bi bio relativno skup i slabo iskorigken. Obmuto, Sto dopustimo da se stroj viSe
zagrijava on je lakgi, ali su niegova sigurnost i trajnost izolacije smanjeni. Zato
se ispravno rjefenje sastoji u tome da se izradi stroj s visokim elektromagnerskim optereienjima materijala, a istovremeno obezbijede njegov siguran rad i trajnost.
Trajnost izolacije ti, ovisi o kvaliteti (klasi) izolacionog materijala o temperaturi 9, pri kojoj on stalno radi. Za izolacioni materijal klase A (vidi dalje u 44-5)
ovisnost ti, = f (8) odreduje se empirijskom fomulom oblika:
gdje su C konstanta dobivena pokusom, e = 2,718.. . baza prirodnog logaritma,
a k = 0,0088/OC. Iz ove jednadZbe slijedi da povifenje temperature z a svakih 80C
upola skrahje trajnost izolacije ti,.
Ako prema praktitkim podacirna utvrdimo graniEnu temperaturu 8g pri
kojoj izolacioni materijal sigurno radi tokom vremenskog intervals prihvatljivog
s eksploatacione tatke gledista (obitno 16...20 godina), moZemo pomoCu izraza
(44-1) odrediti trajnost tog materijala i pri drugoj radnoj temperaturi. Tako,
na primjer, pamuEna izolacija namotena ili uronjena u ulje moie dobro raditi
90. ..930C. No veC
tokom 16...20 godina, ako se nalazi na temperaturi S

i konaEno o tome koliko temperatura 8 tijela premaSuje temperaturu okoline 8,

ili kraCe, o ugrijanju nadtemperature T tijela. Neka je S povrHina tijela; sposobnost povrHine da odaje toplinu uzima se u obzir takozvanim koeficijentom odavanja topline A, jednakim koliEini topline koju u jedinici vremena odaje jedinica
povrSine tijela, ako je temperatura povrHine za jedinicu temperature v e b od ternperature dotiEne okoline. Neka je temperatura tijela 8 premaltila temperaturu okoline
a0zaT = 8 - tj. ugrijanje iznosi T. Izvedeni pokusi pokazuju da okolini predanu
toplinsku energiju (tokom vremena dt) dWz mo2emo smatrati proporcionalnom
svim trima spomentuim veliEinama:

pri 9-= 1500C trajnost se skraduje pribliino na 1,5 mjeseca pri 8 = 2000C na
nekoliko sati.
Odgovarajuke temperature za izolacione materijale od neorganskih tvari,
kao Sto su tinjac, azbest, staklo i druge, koje same po sebi posjeduju visoku toplinsku Evrstoku, ovise uglavnom o svojstvima lakova koji se upotrebljavaju za natapanje izolacije. Donedavno su elektroizolacioni lakovi imali relativno nisku
toplinsku Evrstoku, pa stoga radna temperatura izolacionih materijala natopljenih
u takve lakove nije premaiila 130C.
1937. godine bili su predloieni lakovi, izdriljivi na temperaturu uglavnom
u vezi s primjenom staklenog vlakna za izolaciju elektri&ih strojeva i suhih transformatora.
Danas su najvahiji silicijsko-organski spojevi raznih sastava i svojstava,
poznati pod zajedniEkim nazivom silikoni. Kombinacija staklo-vlaknastih materijala sa silikonima pruiila je moguhost izrade nove klase toplinske izolacije, koja
omogutuje eksploataciju strojeva na visokoj radnoj temperaturi, a osim toga posjeduju znatnu stalnost na vlagu. Provedeni pokusi (u nekim slubjevima temperatura ispitivanih strojeva dosizala je 400 ...5000C, a pri tom su se strojevi
intenzivno polijevali vodom) dovode do zakljutka da za izolacione materijale ove
klase moie biti dopuStena stalna radna temperatura namota 9 = 1750C. Takva
visoka temperatura omoguCuje bitno smanjenje dimenzija stroja i njegove mase;
prema nekim podacima mase asinhronih motora. male snage smanjuju se gotovo
na polovicu (187 i 94 kg).
OEito je da Ce uz inaEe jednake uvjete zagrijavanje stroja biti to jaEe, Sto loiije
se stroj hladi i obmuto. Zato su sa trajnogCu stroja nerazdvojno vezana pitanja
njegova hladenja, a naroEito pitanje ventilacije. U posljednje vrijeme to pitanje
znuzelo je veoma vaino znaEenje u vezi s opCom tendencijom poveCanja korisnosti
stroja.

dWz = S A T dt.
Stoga jednadsbu zagrzjavanja moiemo napisati u ovom obliku:
dW

dWl

+ dWz = Q dt = m c d~ +SAT dt,

gdje je Q toplinska snaga. U prvom trenutku zagrijavanja, kada je ugrijanje tijela

= 0 (jer je = 8, pa je T = 8.-9,=0),
sva toplina koja se u tijelu razvija troSi se na
poviSenje temperature tijela. No u skladu s povehjem temperature tijela, dakle
s poveCanjem ugrijanja T, poveCava se toplina koju tijelo odaje u okolinu. Ako
smatramo da je Q = const, onda Ce se tokom nekog vremena tijelo toliko zagrijati,
da Ce sveukupna toplina razvijena u njemu odlaziti u okolinu. U tom sluEaju prestaje daljnje poaavanje temperature tijela, dakle i ugrijanja T, te nastaje ustaljeno
(stacirano) toplinsko stanje odredeno najveCim moguCim ugrijanjem T, = -ao.
Iz jednadibe (44-2) slijedi da je u ustaljenom toplinskom stanju:
odakle ie:

Prema tome krajnje ugrijanje tijela T~ ne ovisi ni o njegovoj masi ni o njegovoj specQihoj toplini, veC je odredeno sumo toplinskam snagom Q Sto je razvija tijelo
povrSnom S i svojstvima A povriine koja odaje toplinu.
Uvrstimo li u jednadibu (44-2) vrijednost T, iz jednadibe (44-3), dobivamo:
odakle je:

gdje je:

ili, ako umjesto S h uvrstimo vrijednost

Toplinska snaga (toplinski tok) koju tijelo odaje u okolinu, tj. okolini predana
toplinska energija u jedhici vremena, ovisi prvenstveno o velitipi povrHine s koje
tijelo odaje toplinu, u drugom redu o sposobnosti te povr5ine da odaje toplinu

(44-2)

44-2. Osnovi zagrijavanja krutog tijela

Prije nego pristupimo prouhvanju zagrijavanja elektriekih strojeva, razmotriino proces zagrijavanja u jednostavnom sldaju. Smatrat Cemo da se radi o homogenom krutom tijelu, kojemu se sve taEke nalaze na istoj temperaturi i Eija je povrSina sposobna da savrSeno jednoliko predaje toplinu okolini. Neka je Q toplinska snaga (toplinski tok), tj. toplina koja se razvija u tijelu u jedinici vremena. Tada
se za vrijeine dt u tijelu razvija toplina dW = Qdt. U opkenitom sluEaju jedan
se dio te topline troii na zagrijavanje tijela i prema tome Ce uzrokovati poviienje
temperature, a drugi dio se odaje okolnom prostoru, na primjer u uzduh.
Predpostavimo da je za vrijeme dt temperatura tijela porasla od 8 na 8 $- d3,
dakle za d9. Pri tom je ugrijanje (nadtemperatura) T takoder porasla za d T (=d%),
jer je ~ = 8 - - 8 ~
gdje
, je $0 temperatura okoline i tijela u trenutku t = 0. Ako je
m masa tijela, a c njegova specifiena toplina (toplinski kapacitet), tj. koliEina topline
potrebna za zagrijavanje jedinice mase za jedinicu temperature, onda ke koliEina
topline koja se troSi na zagrijavanje tijela za vrijeme dt iznositi:

iz

jednadibe (44-3):

Iz jednadtbe (44-5) se vidi da je T stalna velitina, jer m i S moiemo smatrati

stalnima, a c i h su praktieki stalni. Osim toga mmx je ona kolitina topline koju
treba utroHiti da bi se tijelo zagrijalo do konaEne temperature a,, a Q je u tu svrhu
potrebria toplinska snaga. Prema tome je T ono vrijeme u toku kojeg bi se tijelo
mase m i speczyihe topline c zagrzjalo za T,, ako bi se u njemu razvila toplinska snaga Q bez odvajanja topline u okolinzc. Na temelju toga veliEinu T nazivamo
vremenskom konstanrom zagr4avanja.
Da bismo odredili zakon zagrijavanja tijela, smatrat temo (jednostavniii sluh j ) da zagrijavanje tijela potinje od tzv. hladnog stanja, tj. kada se u potetnom
trenutku zagrijavanja t = 0 temperatura tijela praktitki ne razlikuje od temperamre okoliie, tj. T = 0. Integriranjem obaju dijelova jednadtbe (44-4) i
izvodenjem neophodne operacije, dobivamo:

gdje je e = 2,718.. .... baza prirodnih logaritama. Prema tome, pri Q = const
tijeo se zagrijava po zakonu eksponecijalnejunkcije. Krivulja odredena jedndibom
(44-7) prikazana je na slici 44-1. Na os apscisu naneseno je vrijeme t (obiEno u
satima), a na os ordinatu ugrijanje tijaela T (obitno u stupnjevima Celzija, OC).

jednost T,. Neka je r = T, 2T, 31' itd. Tada prema izrazu (44-7) dobivamo vrijednosti omjeta TIT, navedene u tablici.

Prema tome vet pri t = 4 T mo2emo srnatrati da se toplinsko stanje tijela

praktiEki ustaljuje, a razlika izmedu T i T, manja je od 2%.
Ako je tijelo u poEetku ugrijano na T,, zatim se dovodenje topline prekine, tijelo se p o h j e ohladivati. U tom suhju jest Q = 0, a jednadZba ohladivanja ima
oblik :
(44-9)
0 = c m d ~ SAT dt.

>+

RjeSavajuti tu jednaabu dobivarno konaEni rezultat:

T = T~ e-'lT.

(44-10)

Krivulja odredena jednadzbom (44-10) prikazana je na istoj slici 44-1.

UsporedujuCi jednaabe (44-7) i (44-10) za zagrijavanje i ohladivanje, mo2emo vidjeti da je jedna od k r i d j a na slici 44-1 zrcalna slika druga krivulje.
44-3. Uvfed odavanja topline

S1.44-1. Krivulje zagrijavanja

i ohladivanja tijela

Krivulja T = f(t) omoguiuje grafiZIko odredivanje vremenske konstante T.

Derivirajuc5 naime jedmdZbu (44-7) po vremenu t, dobivamo za poretni trenutak
t = 0:

odakle slijedi :

gdje je yo kut koji os ordinata zatvara s tangentom na krivulju ugrijanja r=f(t)

u trenutku t = 0, tj. u njenoj poEemoj tafki. Prema tome da se dobije T, dovoljno
je povuCi tangentu na krivulju T =f(t) u tatki 0 do presjecista s pravcem T, ;ods j e a A B daje nam traZenu vrijednost T.
Jednad2ba (44-7) pokazuje da tijelo postite ustaljenu konaEnu nadtemperaturu ugrijanja T, = const tek nakon neizmjerno mnogo vremena. No moie
se lako pokazati da ugrijanje tijela praktiEki relativno brzo postiZe konatnu vri-

Pobliie proubvanje tolinskog procesa pokazuje da odavanje topline u okolinu

nastaje uglavnom: a) Lijavanjern i b) konveka~omili ptsjenosm topline.
U podruYu temperatura s kojima se susreCemo u elektriEkim strojevima
mokmo smatrati da je toplinska snaga Qi isijana iz tijela razmjerno ko~icijentu
Lijavanja hi, ugrijanju T i p o d i n i S koja isijava toplinu , tj.:
Qi = A~TS
(44-1 1)
Prema eksperimentahh podacima jest :

gdje je W kratica jedinice snage vat.

Odavanje topline konerekcijom vrloje znaEajno. Kako je pozmto, proces konvekcije sastoji se u tome da se k t i c e koje su blizu tijela zagrijavaju i pwtaju relativno lakHe, uslijed fega se p ~ & , ustupajuki mjesto drugima, jd nezagrijanim
Eesticama sredine; zatirn se ove zagrijavaju, takoder diZu prema gore itd. U praktiEkim granicama temperature toplinska snaga QJ konvekcijom odavane topline
iznosi :
(44- 12)
Qk = hhT s.

Ova jednad2ba potpuno je nalik na izraz (44-11). Zato se sve veliEie koje
sudjeluju mjere istim jedinicarna, tj. toplinska snaga Q vatirna (W), ugrijanje T stup-

njevima Celzija (OC), povrSina S kvadratim metrilna (1n2), a koeficijent odavanja

topline konvekcijonl Xh sloienom jedinicom W IOCm2.
Ako konvekciia s povriine krutog tijela proizilazi prirodnim putem (tj. ako
nije umjetno forsirana: na primjer duhanjem), onda je prelna podacima dobivenima pokusom :
hk =(8 ... 10) --

OC m2
Ako se povrSina tijela oduhava, onda koeficijent konvekcije motemo odrediti pomoku empiritke formule:

-I
Oznake klase
izolacionih
materiiala

Klasifikacija izolacionih materijala

O p i s marerijala

Osnovne klase izolacionih materijala

A

1) Organski materijali proieti ili uronjeni u iidak dielektrik: pamuk, svila,

papir itd.
2) PlastiCne mase. slojaste, sa celuloznom zapunom,fenolne smole i niima
slifne.

Ovdje jc C eksperimentalno utvrdena konstanta; ako se tijelo oduhuje po

titavoi svojoj povriini, onda je C z 1,3; pri djelomih~om oduhavadju povrSina C se smanjuje (npr. za kuCi5te vutnih elektromotora koji lade na inreini
napon jest C50,5. Simbol v predstavlja relativnu brzinu zraka i hladene povr4 m /s iz (44-13) dobivamo:
Sine. Na primjer, za C = 1,3 i v

:
;

I!

3) Acetil-celulozne folije i drugi proizvodi od celuloze.

4) Emajl za izolaciju vodita (emajlirani voditi).
Tinjac, azbest, stakleno vlakno i sliEni neorganski materijali s dodat'
kom veznih sredstava; kao pojai.anjemoie se upotriiebiti izolacioni materijal klase A.
Tinjac i stakleno vlakno bez vezivnih sredstava, staklo, porculan, kremen i
slitni neorganski materijali.

Mcduklase izolacionih materijala

tj. uvjeti hladenja bolji su 3,6 puta nego oni prirodnog hladenja.
44-4. Zagrijavanje elektrizkih strojeva

Ocrtali smo sliku toplinskog procesa koji se odigrava u homogenom krutom

tijelu. No dobiveni zakljuEkci mogu se prenijeti i na realne elekni&e strojeve,
pod uvjetom da u naSe predodtbe unesemo odgovarajute ispravke. Pri tom prvenstveno treba driati na umu da se stroj sastoji od fitavog niza dijelova, od kojih
svaki ima svoje karakteristike, tj. svoju masu, povriinu, specificnu toplinu i kooficijent odvajanja topline, i da se u svakom dijelu razvija vlastita toplinska snaga.
Drugim rijetima, optu teoriju zagrijavanja ne vaIja prtmjenjivati na e1ekt~ic;kistroj
u cjelini, vet na svaki njegov pojedini dio. Tako pri zagrijavanju istosmjernog stroja
govorimo o temperaturama ovih dijelova: a) leiajeva, b) kolektora, c) namota
kotve, d) namota glavnih polova, e) namota porno&& polova i f) kompenzacionog namota, ako taj postoji. Pri zagrijavanju transformatora imamo u vidu temperature namota, jezgre i ulja.
Osnovni railog razilaienju izmedu teoretske i ispitne krivulje zagrijavanja
u tome je, Sto se vremenska konstanta zagrijavanja T u stvarnosti mtjenja, uglavnom
zbog mijenjanja koefictjenta odavanja topline A. Pokusi su pokazaLi da utjecaj tog
uzroka nije velik i da prerna tome krivulje na slici 44-1 moiemo smatrati tipihima.

BA

Bc
CB

11

Izolacioni materijali klase B nn kompaundima, s taCkom omekLanja koja po

toplinskoj izdltljivosti pdblihva materijal klasi A.
Imlacioni materijali klak B s primjenom vnivnih sredstava povifmc toplinske izdrZliivosti u usporedbi s obihima, koji se primjenjuju u izolacionim mateiijalima klase B.
Izolacioni materijali klase B bez primjene (zbog pojahnja) izolacion~hmaterijala klasc A.
.

Izolacioni materijal se smatra impregnirani~ll(projSetim) ako in~pregl~aciona

tvar istisnc zrak izmedu vlakana. l'var koja se impregnira mora imati Evrstu prionljivost vlakana kako medusohno, tala i s v o d i k n ~ , a ne smije se raspustiti pri
dopustivim granitnim toplinama i ne smije gubiti svoja svojstva pri du-iem dje1o;anju topline.
U namotima s lzolacionim rnatcrijalillla klase H, koji zbog pojaeanja sadrie
izolacionc materijale klase A, elektrii-ka i mehanii-ka svojstva narnota nc smiju
se pod djelovanjem temperature, dopustive za izolacione nlaterijale klase R, promijcniti tdilco da bi izolacioni materijal postao nepogodan za daljnju eksploataciju.
Ako izolacija sadrii izolacione materijnle raznih klasa, temperatura ni jednog
od njih ne srnije prelaziti graniEnu temperaturu dopustivu za njega.

44-6. Metode mjerenja temperature

44-5. Klasifikacija izolacionih materijala

Izolacioni materijali koji se primjenjuju u elektritkim strojevima dijele se
na Sest klasa, kojih su karakteristike navedene u tablici 44-1.

Mjerenje temperatura raznih dijelo~aelektrifkih strojeva obavlja se:

a) termometarskom metodom,
b) otpornifkom metodom,
c) metodom uloienih temperaturnih davah!
d) rnetodom ugraclenih tempxaturnih davara

obitno je manje od onoga koje odgovara granitnom dopustivom ugrijanju T ~

Na temelju toga mofemo smatrati, oslanjajuki se na podatke pokusa, da izolacioni
materijali Masa A i B mogu izdrtati 15 ... 20 godina, Sto se i smatra praktitki
prihvatljivom trajnoSCu izolacije.
Dopustiva granitna ugrijanja izolacionih materijala klasa A i B pri aOg=
= 350C, u sMadu sa GOST 183-55, u ovisnosti o naeinu mjerenja tempeature,
navedene su u tablici 44-2.

Izolacioni
materijal

Izolacioni materijal klase B

pri mjerenju:
metodom ulohnih

Dijelovi stroja

Tablica 44-2
Dopustiva g r a d h a ugrijanfa p r i graniznoj dopustivoj temperaturi rashladnog
zraka ,a
, = 3SC

-- .-- ...

Izoladoni materijal klase B

"C, ne vise od
1I

Neizolirani namoti, stalno zatvoreni

u sebe

pri mjerenju:

-- --

"C, ne vise od

1 Namoti izmjenitne struje sinhmnih i

asinhronih strojeva snage 5000 kVA
i vise s deem jezgre od 1 m i vise

-I

80

Uzbudni namoti malog otpon koji

imadu nekoliko slojeva, i kompenzacioni namoti

IzoIirani namoti, stalno zatvoreni u

Zeljezne jezgre i drugi dijelovi koji

d o d i ~ j unarnot

opasnu da povrijedi izolacioni ili drugi ausjedni

materijal.

65 - ako je izolacija namota klase A; 85 - ako

je izolacija narnota klase B, a pri tom je za izolaciju limova aktivnog ieljeza upotrebljen odgovarajufi lak

70

sebe

Zeljezne jegzre i dmgi dijelovi koji

ne d M j u m o t

85

3 a) ednoredni uzbudoi namoti

b)(tapni namoti rotora asinhmnih
strojeva sa najviSe dva itapa u utoru
4

/I

.-- - - - - _ _ _ _ _ _ -

2 a) Namoti izmjenihe s m j e snage ispod

5000 kVA i duiinom jezgre manjom
od 1 m
b) Uzbudni namoti (rnnogoslojni) istosmjernih i izmjeniEnih strojeva s
istosmjernom uzbudom, osirn onih
navedenih u t. 3 i 4
c) Namoti kotve spojeni na kolektor

. ' Ugrijanje tih dijelova ne smije posti6i vrijednost

Dijelovi stroja

10.

Kolektori

95

I
/ 6 5 1 - i 8 5 1 - 1

Pored toga, za lehjeve su odredene ove dopustive temperature;

za klizne IeZajeve 80C,
za kotrljajuie 1eZajeve 950C.
Uz tablicu 44-2 valja dati ove primjedbe:
1. Navedene vrijednosti ugrijanja odnose se na strojeve koji su postavljeni
na nadmorskoj visini do najviSe 1000 m, a predvideni su za kontinuirani i isprekidani re& rada.

Tablica 43-3

2. U strojevima predvidenim za kratkotrajan reiim rada, o kojima nema podataka u standardima za pojedine tipove strojeva ili u tehnifkim uvjetima za te
strojeve, dopustiva ugrijavanja mogu prelaziti vrijednosti navedene u tablici 44-2
za 150 C pri mjerenju temperature otpornifkom metodom, a za IOOC pri mjerenju
termometarskom metodom.
3. Pri temperaturi rashladnog sredstva u rasponu od +35OC do +450C,
graniEno dopustivo ugrijanje, navedeno u tablici 44-2, smanjuje se za sve klase
izolacionih materijala za razliku izmedu temperature rashladnog sredstva i temperature +350C. Dopustiva opteretenja stroja, koja odgovaraju tirn promjenama
graniho dopustivih ugrijanja, mora navesti proizvodaf.
4. Pri temperaturi. rashladnog sredstva niZoj od 350C, granizno dopustivo
ugrijanje navedeno u tablici 44-2 ostaje bez promjene za izolacione materijale
klase A. Za izolacione materijale izdr2ljivije na zagrijavanje ova ugrijanja mogu
biti poviHena u skladu s razlikom izmedu zadane temperature rashladnog sredstva
i temperature +35OC, ali ne vise od 200C za turbogeneratore i hidrogeneratore
s d-om
jezgre do 2 m, odnosno ne d e ad lOOC za sve ostale elektrizke strojeve.
graniEnim
Dopustiva opteretenja strojeva, koja odgovaraju tirn promijenjdopustivim ugrijanjima, mom navesti izvodaz.
5. Pri monta2i elektritkih strojeva na nadmorskoj visini od preko 1000 m
(ali ne iznad 3000 m) graniho dopustivo ugrijanje navedeno u tablici 44-2 smanjuje se za izolacione materijale svih h a za 10C na svakih 200 m h a d 1000 m, uz
uvjet da temperatura rashladnog sredstva nije visa od +350C. Nominalni podaci
o elektri&
strojevima mogu biti zadrhni ako poviHenju visine mjesta mon&
ele!miEkog stroja iznad nadmorske visine od 1000 m bude odgovaralo sniknje temperature rashladnog sredstva u odnosu na +35OC. Pri tom svakih 200 m premdenja
visine mjesta montage stroja preko nadmorske visine od 1000 m mora odgovarati
sMenje rashladnog sredstva od najr lanje 1%.
6. Ako se elektria strojevi hlade vodnirn hladnjacirna, oni pri nominalnom
opterekenju stroja moraju osigurati da razlika izmedu temperature rashladnog
sredstva (zrak ili vodik) i temperature ulazne vode hladnjaka bude manja od 10%.
Temperatura rashladne vode pri tom ne smije da p r e d i +25OC.

Ako zbog okolnosti koje vladaju na mjestu montak elektrizkog stroja navedena temperatura rashladne vode ne m o k biti osigurana, onda se po potrebama
naru?ioca dopdta podenje temperature rashladne vode do +28OC. Pri tom
razlika izmedu temperature rashladnog sredstva i temperatire ulazne vode hladnjaka ne smije biti v& od 7%.
7. Klasa izolacionog materijala,, navedena za kolektor u tablici 44-2, odredena je klasom izolacionog materijala namota .prikljuEenog na kolektor.

8. Nema nikakvih olakliica u pogledu dopdtenih ugrijanja navedenih u tablici.

Ugrijanje dijelova transformatora i n a d rashladnog sredstva pri opterekenju
strujom jednakom nominalnoj, pri bilo kako dugom ispitivanju gubitaka (koji su
jednaki gubicima praznog hoda i gubicima kratkog spoja) svedenih na namot,
u slubjevima izolacionog mateirjala klase A na temperaturu +750C, a u sluhju
izolaaonog materijala klase B na ternperatutru +950C, ne smije premasiti vrijednosti navedene u tablid 44-3.

Ugrijanje
Dijelovi transfornlatora

Metoda mjeienja

"C, ne viSe od

otpornitka

neuronjen u ulje

Jezgra uronjena u ulje (na povrSini)

Ulje u gornjim slpjevima)

Jezgra neuronjelld U ulie i 0stali

dijelovi transfor1natora

Termometarska

1
(

Ognniieno ramo utjerajem

susjedne izolaciolle materijale
~

44-11. Osnovni nominalni r e i i m i r a d a elektrirkih strojeva

Prema sovjestkom standardu GOST 183-55 postoje tri nominalna reiima

rada elektrifkih strojeva u ovisnosti o karakteru rada i njegovom trajanju: a) trajni,
b) k1,atkotrajni i c) trajni isprekidani.
Retim rada stroja nazivamo trajnim ako je radni period tako velik, da ugrijanje svih dijelova stroja praktitki postiie ustaljenu (stacioniranu) vrijednost pri
r~cproinijenjenojtemperaturi rashladnog sredstva. U tom reiimu stroj moie raditi
bilo koliko dugo, a da pri tom ugrijanje njegovih dijelova neCe prijeki granice
dopustivog ugrijanja, odredene standardima (tablica 44-2).
K ~ a t k o t r a j n i n reiimom
~
rada nazivamo onaj pri kojem je period rada stroja
tolilto ltratak da njegovo ugrijanje uz nepronlijenjenu temperaturu okoline
nece postiki ustaljenu vrijednost, a period mirovanja ili rada bez opterecenja toliko je dug, da stroj praktitki dolazi u hladno stanje.
Standarna trajanja kratlzotrajnog rada jesu 15, 30, 60 i 90 minuta.
Trajnim isprekidanim (intermitiranim) reiimom rada nazivamo takav, pri
kojei~lnakon kratkotrajnih radnih perioda slijede stanke (pauze), tj. kratkotrajni
periodi zaustavljanja ili rada bez opterekenja.
Retim trajnog rada karakterizira se isprekidanoSCu (intermitencijom), pod
kojoin razumijevamo odnos trajanja radnog perioda prema ukupnom trajanju
radnog perioda i stanke (ciklusa).
Pri trajno~nisprekidanom reiimu stroj moie raditi sa isprekidano5ku navedenom na njegovoj plotici po volji dug0 vremena, a pri tom ugrijanje njegovih
pojedinih dijelova ne prelazi standardom dopuStene granice (tablica 44-2).
Standardom propisane isprekidanosti iznose 15, 25, 40 i 60%; pri tome se
uziina da se u vrijeme stanke stroj nalazi u mirovanju i da trajanje jednog ciklusa
ne prelazi 10 minuta.

Strojevi s vanjskom samoventilacijorn primjenjuju se u onim slutajevima, kada

zrak sadrii eksplozivne plinove ili pare kiselina koje razaraju izolaciju, pa i stroj
mora biti zatvoren, tj. izraden tako da vanjski zrakne moie uCi u njegovu unutraHnjost. U tom se slutaju sva toplina koja se razvija u stroju mofe odvesti u okolinu
jedino sa vanjske powsine. Uz prirodnu ventilaciju stroj je t&i i skuplji, a
primjenjujuti odpuhavanje vanjske povrSine mokmo povekati snagu stroja dva
do tri puta. Oduhuje se ventilatorom smje5tenim iza lefajnog Stita. Da bi se pojatao prijenos topline iz unutarnjih dijelova stroja na njegovu vanjsku povrSinu,
zrak unutar stroja dovodi se u cirkulaciju pomoCu narotitih unutarnjih ventilatora.
U strqpue s nezavisnim hladenjem rashladni zrak se dovodi pomdu nezavisnog
ventilatora, tj. onakvog s vlastitim pogonom.
Postoje dvije vrsti nezavisne ventilacije: a) otvmena i b) zatvmena.
Otvoreni je sistern ventilacije kada se stroju izvana dovode sve nove i nove
m:&e zraka koji, nakon Sto provjetri stroj, i z h i iz njega u vanjsku atrnosferu. Da
bi se sprijetilo prljanje pdinom, koje uvijek imade u zraku, na ulaznom otvoru
se postavlja filtar koji s vremena na vrijeme treba ofistiti.
Pod zatvorenim sistemom ventilacije razumijevamo takav, pri kojem jedan
te isti obujam roka vrHi zatvoren ciklus: prolazi kroz stroj, zagrijava se, ulazi u hladionik zraka, ohladuje se, opet ulazi u stroj itd.
Pri zatvorenom sisternu ventilacije mofemo za hladenje stroja koristiti ne
samo zrak, nego i druge plinove. Danas se za to koristi vodik. Hladenie vodikom
imade niz vsjednih prehnosti pred hladenjem zrakom, o :emu pod;obnije vidi
19-2 i 26-4.

GLAVA

CETRDESET PETA

RADIO-SMETNJE KOJE UZROKUJU ELEKTRICKI STROJEW I NJXHOVO OTKLANJAPgE

1 . Industrijskim radio-smetnjama nazivaju se naponi i polja visoke frekvencije k o ometaju radio-prijem, a nastaju u razlititim elektritkim uredajima.
2. Izvmom industrijskih radio-smemji nazivamo svaki elektritki uredaj koji
za vrijeme svoga rada stvara industrijske radio-smemje.
3. Naponom industrijskih radio-smemji nazivamo visokofrekventni napon
izmjeren izmedu prikljutenih stezaljki vanjskog vodih i kuCiSta izvora smetnji.
4. Poljm industrijskih radio-smetnji nazivamo polje visoke frekvencije nastalo kao rezultat rada izvora smemji.
5. Razinom n a p m smetnji, koje stvara izvor na svakoj danoj frekvenciji,
smatra se najveu napon izmjeren izmedu bilo koje njegove stezaljke i ku8Sta.
6. Razinom polja smetnji, koje stvara izvor na svakoj danoj frekvenciji, smatra se najveki napon izmjeren na jednometarskoj Stapnoj anteni u smjeru najveteg
zratenja, s uratunavanjem ravnine polarizacije vala za frekvencije viHe od 20 MHz.

45-2. Uzroci radio-smetnji pri radu elektriskih strojeva

Od sJih vrsti e l e k t r i m strojeva, kolektroski su najintenzivniji izvor radio
smemji.
Osnovnim uzrokom stvaranja napona visoke frekveqcije kolektorskih strojeva jest proces komutacije i nestabilan klizni kontakt izmedu Eetkica i kolektora.
Sovjetski centralni laboratorij za . industrijske radio-smemje (CLIR) proveo
je istraZivanje zavisnosti razine smetnji od priljubljenosti Eetkica, pomaka tetkica
iz neutralne osi i od vibracija W t a stroja.
Na sl. 45-1 prikazan je utjecaj prifiubljenosti Eetkica na napon radio-smemji
uzrokovan istosmjernim strojem PN-45. DuZ osi apscisa i ordinati naneseni su
u logaritamskom mjerilu frekvencija f u kilohercima (kHz) i napon radio-smemji

U, u mikrovoltima (uV). Vidimo da npr. pri f = 103 kHz napon iznosi Us= 3,6.
-lOZpV ako su htkice priljubljene, a Us= 3.103 pV ako su slabo priljubljene,
tj. u drugoin je sluEajno 8,35 puta veCi.

t0'kHz

10'

CLIR, naponi smetnji na stezaljkama kolektorskih strojeva mogu post& nekoliko stotina rnilivolti, pa je, naravno, otklanjanje smetnji nuino.
Smetnje koje stvaraju kolutni izmjenitni elektri* svojevi sa Eetkicama uzrokovane su nepostojanoSCu dodirnog kontakta. Iskrenje pod Eetkicama, nevidljivo
za oEi, mo2e biti znaEajan izvor smetnji.

. 45-1. Utjecaj priljubljenosti Eetkica

na napon smetnji (stroj PN-45):
- Eetkics suslabo
priliubljene; 2 - &&ice su
priliubljene
S1. 45-3. Utjecaj vibracija kuCiSta stroja
na veliEinu smetnji (suaj PN-5)
1

- vibracija kudilta
0,s mrn: 2 - vibradja
0.08 mm

Porernedajno djelovanje smetnji na radio-prijem moie nastati zbog kapacitime ili induktime veze antenskog uredaja prijemnika s neoklopljenim (neekraniziranim) elektritkim krugovima izvora smetnji ili vodiEima koji ga napajaju.
Ako se smetnje prostim dui napojnih vodova, razlikujemo simerrihe i nesimetrihte smetnje.
Simetrihe smetnje zatvaraju se izmedu vodiEa kojima teEe struja u krugu
s djelatnim, induktivnim i kapacitivnim otporom, koji su na sl. 45-4 prikazani u
obliku ekvivalentne impedancije 2,.

6
3
2

IS

/5 2
10'

''

1 1 1

' " " ' ' , ', '

1

1 1

3 4 5 6 7 8 9 GZ @ 2

3 8 ,

u ,

1 1 1 1 " 1

S1. 45-2. Utjecaj pomaka Eetkica 12

neutrahe osi na vrijednost napona
smetnji (suoj PN-100)

I I I - fetkice stoie u neutralnoj osi; 2 -fetkice su

3 4 5 6 789 ( 2 13 2

fo4k/fz

pomaknute iz neutralne osi za tri kolektorska razmaka u smjeru vrrnje rotora; 3

Eetkice su
pomaknute u sm~erusuprotnom vrtnii rotora

Na sl. 45-2, s istim koordinatama kao i na sl. 45-1, prikazan je utjecaj pomaka
Eztkica iz neutralne osi na vrijednost napona U, pri radu istosmjernog stroja tipa
PN-100, kad radi kao generator.
Analogno tome na sl. 45-3 prikazan je utjecaj vibracija kuCiSta istosmjernog
stroja tipa PN-5 na vrijednost napona Us.
ZvuEni karakter smetnji na izlazu radio-prijemnika Euje se kao Sum, koji s
povekanjem brzine vrtnje stroja prelazi u buku. Kako su pokazala istrdivanja u

SI. 45-4. Put simeuifnih smetnji

S1. 45-5. Putevi nesimetrifnih smetnji

NesimetriEne smetnje zatvaraju se izmedu svakoga vodiEa i kuCiita izvora

smetnji preko impedancija Znl, Z,z (sl. 45-5).

Nastajanje nesimetritnih srnetnji uvjetovano je prisutnoStu kapaciteta izmedu namota rotora, namota polova i kuCiSta. Velitina tog kapaciteta u zmtnom
stepenu odreduje razinu nesimetritnih smemji.
Polja stvorena nesimetricnim smemjama se zbrajaju, jer imaju isti smjer.
Stoga nesimetritne smetnje jate utjeh na radio-prijem negoli simetrihe smemje,
8ja su polja usmjerena suprotno. Zbog toga se norme za dopdtene granihe industrijske radio-smetnje odnose na nesimetritne komponente napona smemji.
Razina polja smetnji u blizini elektritkog stroja zavisi od tipa stroja.
U elektritkih strojeva zatvorene izvedbe razina polja smemji znatno je manja negoli u strojeva otvorene izvedbe ili strojeva s plastitnirn kuCiStem. To se
objahjava time, Sto je metalno k u a t e elektritkog stroja oklop (&an) koji spreh v a izldenje polja iz stroja u okolinu, dok plastiho ili metalno kuCiSte
s velikim otvorirna ne predstavljaju takvu prepreku.
Tako, na prirnjer, k u h k i elektritki strojevi s olakSanirn kuMtem stvaraju
na udaljenosti od 1 mater, pri frekvenciji f = 160 kHz, napon smetnji do 5 milivolti.
Asinhroni strojevi s kaveznim rotorom odlikuju se relativno malom razinom
smetnji. Stvaranje smetnji s tirn strojevima objenjava se prisutnoSh *ih harmonitkih komponenata zubne fiekvencije:
. . ..

gdje je Z br6j statora, a n bnina vrtnje stroja.

Ova fiekvencija je za postojeke strojeve reda v e l i h e 5 kHz, i njezini d
i
harrnonici mogu se nalaziti u Sirokovalnom podrutju radiofonije.

45-3. Spojevi i metode za otklanjanje radio-smetnji

Sniknje vrijednosti napona i polja smetnji izvodi se: A) oklapanjem (ekraniziijem), b) djelovanjem na mehanizam nastajanja radio-smetnji i C) filtrirmjem.
A. Oklapanje izvora smetnji. Izvodi se pomoCu zatvorenih metalnih
oklopa, a oklapanje krugova pomoCu zatvaranja njihovih vodih u metalnu oblogu.
Kako je naprijed bilo navedeno, kuCiSte elektrickih strojeva zatvorene izvedbe
siguran je oklop koji okolni prostor Stiti od poremebjnih polja, dok strojevi otvorene izvedbe, zbog razlititih otvora u kuCiStu, Eesto zahtijevaju dopunska oklapanja.
Ako su strojevi s plastihim kuCiStem, preporuEuje se utiskivanje bakrene
rdetke u hCiSte prilikom njegove izradbe ili m e t a l i z i j e h M t a pokrivanjem
povdiie raspdenim metalom.
Osnovni parametar koji karakterizira kvalitetu oklapanja stroja jest njegova
efikasnost;
e = - E'
E* '
gdje su E napon polja neoklopljenog izvora na odredenoj udaljenosti, a E, napon
polja oklopljenog izvora na toj istoj udaljenosti.

Najbolji materijali za oklope jesu metali s dobrom vodljivoitu, a moie se

upotrijebiti i ieljezo.
Ustanovljeno je da u nekim slueajevirna krajevi osovine koji vire iz ku&$ta
stroja izvode porerneCajna polja u okolinu i time postaju uzroci smetnji. Da se
otklone, valja istaknute dijelove osovina po mogutnosti oklopiti metalnim plaStom
ili ih H i kontaktom spojiti s kuCiStem stroja.
B. Djelovanje na mehanizam nastajanja smetnji elektrlEkih strojeva
simetriranjem namota. Ako se radi o isto;mjernom stroju, onda se unutarnji
otpor izvora smetnji na nesimetritnom putu smetnji za svaki od vodih odreduje
kapacitetom izmedu rotora i kuCiSta, a i visokofiekventnim otporom namota pomohih polova PP, te serijskim uzbudnim namotom SU.

S1.45-b. RazliEitost unutarnjih otpors izvors smetnji

na nesimetrihom puhl (nesimetriM i m ~ ~ o t )

S1. 45-7. Shema mtorskog b e :a) nesimetriha; b) simetriba

stezaljh I unutarnji
Kako se vidi iz sheme serijskog motora (sl. 45-6),
otpor izvora znamo je manji nego za stezaljku 2. Da bi se povebla efikasnost filtriranja napona smetnji u vodiEu stezaljke I preporuhje se-simetriranje namota
porn&
polova PP, tj. podjela ovog namota na dva jednaka dijela i njihov smjeStaj s obje strane rotora (sl. 45-7a i b).
Na sl. 45-8. prikazan je dijagram koji pokazuje utjecaj simetriranjana efektivnost otklanjanja smemji pri A t i t i obiju stezaljki koridenzatorima.

SI. 45-8. Ujecaj shetriranja

namota na vrijednost napona smetnje. Obje stezaljke
stroja PN-68 zagtibe su
kondenzatorha kapaciteta
0,5

pF.

-4517)
napon ametnji na atezdici 1
nesimetrifnog stroia;

(31.

2- isto ali za simetrrfnl; 3.-napon sm&i na rtczalici nesimetritnpg namota: 4 --isto,

za simetriCni namot

C. Filtriranje. Otklanjanje srnetnji postiie se primjenom spojeva s koriStenjern kapacitivnih ili induktivno-kapacitivnih filtara. Upotreba vrsti spoja
ovisi 0:
1) razini naponskih smetnji stvorenih izvorom,
2) razini dopuStenih naponskih smetnji za dani izvor;
3) snazi izvora smetnji.
Neophodno je da se primijene jednostavni i sigurni spojevi, a tek ako takav
spoj ne udovoljava propisima, valja upotrijebiti sloienije spojeve.
Za elektrieke strojeve industrijske namjene normama se ne t r d e poviSeni
zahtjevi. Prema tome, u veCini sluhjeva dovoljno je da se primijene spojevi sa zagtitnim kondenzatorima kapaciteta oko 0,5pF (sl. 45-9a).

Sta se zahtijeva od kondenzatora, jer se oni najEdCe primjenjuju za zaStitu elektritkih strojeva. Valja zapamtiti da se pri nepravilno izabranom spoju njegovo
zaititno djelovnaje moie pokazati praktitki jednakim nuli.

S1. 45-1 1. ZaJtitni spoj strojeva u kojih je jedna od stezaljki

izvedena na kutiJte

S1. 45-12. Shema zagtita stroja induktivno-

kapacitivnim filtrom
S1. 45-9. Jednostavni spojevi kondenzatorske
zaStite stroja(ispr&danalinijaprikszuje kuCiSte
stroja)

S1. 45-10. Jednostavan spoj zaStite stroja

induktivno-kapacitivnim kmgom

Cilj kondenzatora CI na sl. 45-93 jest da izravna nejednolikosti smetnji u vodieirna. Takvim izravnanjem nesimetriinih smetnji postiie se smanjenje opCe
razine napona smetnji u oba vodih. U sluhju kada dtitni kondenzatori ne osiguravaju potrebno otklapanje smetnji (na primjer u strojevima s malim unutarnjim otporom) primjenjuju se dtitni spojevi s koriHtenjem induktivno-kapacitivnih filtara (sl. 45-10).
No u strojevima u kojih je zbog uvjeta njihova rada jedna od stezaljki rotora
izvedena na kuCiHte, filtrir'mje smetnji izvodi se u vodiEu prikljuEenom na drugu
stezaljku (sl. 45-1 1).
Tamo gdje jednostavni spojevi ne osiguravaju dovoljno efektivnu zdtitu,
m o m upotrijebiti spoj sa sl. 45-12.
Problem izbora pararnetara dtitnih uredaja (kondenzatora i priguSnica)
specijalno je pitanje koje prelazi okvir ovog uabenikal). UnatoE tome treba znati
I ) Podrobniic o otLlanjanju radio-ametnji uzrokovanih el&triEkim atrojePima i dru*
trotehnifkom prirufniku Iskra". Ljuhliana. 1963. (OP. red.)

458

izvorima vidi u ,.El&-

S1.45-13. Sheme prikljutivanja provodnog kondenzatora: a) neispravna; b) ispravna

1. Dobru efektivnost filtra mokmo postiCi u podrutju kratkih valova primjenjujuii provodne kondenzatore malog induktiviteta, L = (1.. .2) nH. U kondenzatora neprovodnog tipa KZ i MKZ induktivitet ne srnije biti veCi od (35. ..40) nH.
2. Duiina vodih koji spajaju kondenzator s kuCiHtem stroja i sa stezaljkama
ne srnije biti vedi od 30...35 mm (bolji su provodni kondenzatori).
Na sl. 45-13 prikazani su ispravan i neispravan prikljutak provodnog kondenzatora.
Radni napon neprovodnog kondenzatora mora biti barem dvostruko veCi
od radnog napona mreZe pri izmjenitnoj struji, odnosno jednak naponu mreie
pri istosmjernoj struji.

45-4. Spojevi za otklanjanje smetnji za razne vrsti strojeva

A. Istosmjerni stroj sa serijskom uzbudom. U spojevima za otklanjanje

smetnji uzrokovanih takvim sttojem, izvodi se simetriranje uzbudnih namota i
pomoknih polova,. te filtriranje smetnji na vanjskim stezaljkama, ponloku kapacitivnih ili induktivno-kapacitivnih filtra.

U strojevima industrijske namjene dovoljno je simetriranje namota pomoCnih polova i filtriranje smetnji u voditima pomoh kondenzatora kapaciteta 0,5 ...
...1 pF. Na sl. 45-14 prikazan je prikladan spoj za filtriranje smetnji provodnim
kondenzatorima, zatvorenima u oklopni plaSt

C. Kompaundni stroj. ZaStita se ostvaruje na analogan nafin. Na sl. 45-16

prikazana je tipska shema simetrirania namota pomoCnih polova i serijskog uzbudnog namota UNS.

a)

c)

a)

S1. 45-14. ZaBtitni spoj serijskog stroja

-ku68te stroja (oklop); 2 - provodni kondenzator

SI. 45-17. ZaBtitni spoj kompaundnog stroja; a ) ~sa samouzbudom, b) i c)

B. Poredni istosmjerni stroj. U spojevima za otklanjanje smetnji uzrokovanih takvim strojem izvodi se simetriranje namota pomohih polova i filtriranje smetnji u krugovima vaajskih stezaljki pomoh kapacitivnih ili induktivno-kapacitivnih filtara. Ovi filtri ukliuhju se izmedu izlaznih stezaljki
stroja i njegovog kudgta.

nezavisnom uzbudom

Na sl. 45-17. prikazani su zaBtitni spojevi koji odgovaraju razlititirn nafinima

spajanja namota strojeva s mjeHovitom uzbudom (kompaundnih).
U slutajevima kada zbog relativno malog unutarnjeg otpora stroja efektivnost filtriranja pomoh kondenzatora ne posti2e cilj, mo2e se preporui5ti induktivno-kapacitivni filtar.

S1. 45-15. ZaHtitni spoj s kondenzatorima: a) porednog stroja:

b ) stroja s nezavisnom uzbudom

Poredni uzbudni namot, koji se nalazi unutar kuCigta, izloZen je djelovanju

poremekajnih polja, a kapacitivno je vezan s krugovima koji nose smetnje; stoga
on ima u veCini sluhjeva napon smetnji istog reda kao i onaj na stezaljkama rotora.
Prema tome je obavezno filtriranje smetnji u onim krugovima koji odlaze od stezaljki porednog namota. Na sl. 45-15a i b prikazane su sheme strojeva s porednim
i nezavisnim uzbudnim narnotima.

S1. 45-16. Tipska shema simetriranja namota

kompaundnog stroja

S1. 45-1 8. Maksirnalne vriiednosti naoona

smetiji na stezaijkama stroja
I

norme; 2 - prije
zaltite: 3 - nnkon

3
3

I ll/l

1.j

42

132

10'

1 1 1 1

i 1 1 11 1

1 1 1 1 1 1 1 I

345678542452

lo3

345678942452

t o f k ~ ~

3 4 5

D. Strojevi izmjenirne struje. Otklanjanje smetnji uzrokovanih izmjenirnim strojevima moie se ostvariri metodama koje su preporutene za istosmjerne
strojeve, tj. pomoCu kapacitivnih i induktivno-kapacitivnih filtara.
Smemje asinhronih strojeva s kaveznim rotorom obizno ne premahju norme
postavljene za strojeve industrijske namjene i stoga u sluraju napajanja ovih
strojeva iz mreia industrijskih poduzeCa primjena filtara nije potrebna.
Na sl. 45-18 prikazane su u logaritamskom mjerilu normama dopuitene vrijednosti napona smetnji Us(krivulja I ) , te krivulje 2 i 3 najvekih vrijednosti napona Us,u slubju nezaltikenog, odnosno zdtikenog istosmjernog stroja tipa PN-5.

LITERATURA

1. A. E. A e K C e e B, KOHCTPYKI~HR
3neKTpHWCKHX MalllHH, ~ O C S H ~ P C O u3nar, 1949.
2. A. E. A n e K c e e 6. Tnrosble eneKrponenrarenu, T ancu3nar. 1951.
sr,
3. A. E. A n e K c e e a H M. n. K o c r e H K o, ~ ~ p % o r e u e ~ a r o ~rocs~eprou3nar.1939.
4. C ~ O P H H. K
B n e ~ ~ p o c ~ nH
a ' 14, 1956.
5.
A. 3 a B a n H ur H H, B n e ~ ~ p u s e c ~ Mauuusr
ue
nepeMewioro T O ' K ~ .
Ynpasnenue BMC, 1951.
6. E. r. K o M a p, Typ6oreneparopw c BonopoaHsrM oxnawnenueM, rocsneprou3nar, 1948.
7. E. r. K o M a p, Bonpocbl npoeKTHposaHuR ryp6oresepa~opoe, rocs~eproesnar,1955.
8. M. n. K 0 C T e H K 0. % I ~ K T ~ H P ~ CMaUIHHbI,
KH~
9aCTb 1-R, ~ o c ~ H ~ P C O -

n.

.Ky 6ysa, 1933.

11. r. H. I ' l e r p o ~ ,H. B. r o p o x o ~ ,a. A. ~ O ~ R H H M.B.
O B n, u n Mamunu.
E. B. H H T y c o B, n. C. C e p r e e s , Bne~rpulrec~ue
K o B c K H #,
lracrb 1-R, ~ o c s ~ e p r o u 3 , n 1940.
a~,
ae
lracrs 2-R.rocsneprousnar,
12. r. H. n e T p o s, B n e ~ ~ p u l r e c ~Mamutibl,
.,.A"

.W"".

B ~ H H ~
MIUIHH, rM3
14. M. M. n 0 C T H H K 0 B, ~ ~ O ~ K T H ~ O 3neKTpUlreCKHX
YCCP, 1952.
15. H. 9. B u u o r p a n o s , a. A. ~ O P R H H O B H n. C. C e p r e e s ,
~poexrupoila~we
sneKrpHsecKux Marnun. rocs~eprossnar.1950.
16. K. M. Ul e H e p, ~ H H ~ M O M ~ ~ uH Hneurarenn
~ !
nocroRHHoro ToKa,
rOHTM. 1937.
17. K. M. Ul e H cp e p, ACHHXPOHHM~
Marnunbt, a~eprousnar,1938.

ABECEDNO KAZALO
Aksijalna ventilacija 450
Aktivna strana namota 27
Analiza dijagrama napona 269
Asinhroni, beskolektorski motori 403
- generator 389
- -, radne karakteristike 392
- --, vektorski dijagram 391
- kolektorski strojevi 403
- motor 339
- -, asinhrono pokretanje 374
mjegovitim spojem 376
- , dijagram brzina 340
- -, direktno ukljuEivanje 369
- , energetski dijagram 343
- -, frekvencija klizanja 340
- -, frekvencija struje u rotoru 339
- -, jednofazni 397
- -, karakteristike pokretanja 368
.
- -, klizanje 339, 340
- -, korisnost 354
- -, krivulje mornenata 347
- -, kruini dijagram 355, 356
- -, nafini pokretanja 369
- -, nadornjesna shema 342
- -, pokretanje 368
- -. - autotransformatorom 372
- - - kolutnik motora 372- -, pri nesirnetrifnim otporima
u krugu rotora 373
- -, - kolutnih motora 372
- -, pojave za vrijerne vrtnje 339
- -, pokus kratkog spoja 357, 358
-,
praznog hoda 357, 358
- -, prazni hod 339
- -, prekapEanje trokut-zvijezda
370
- -, prekretni moment 354
- -, preopteretivost 354
- -, rad opterefenog motora 341
- -, radne karakteristike 311
s faznirn' kompenzatorom -416
- -, specijalni 377
- -, struje pokretanja 368
- .- , vektorski dijagrami 342
- -, zakretni moment 343

----

- strojevi 323
- -, beskolektorski 325
- -, elektromagnetska koCnica
-, kavezni motor 325
- -, klizanje 326
- -, kolektorski 325
- -, kolutni 325
- -, kratki spoj 334
- -, motor s dubokim utorima

326

a9G

"mu

- -, - s

dvostrukim kavezom 325

--, osnovna znanja 325

, osnovni reiimi rada 328
- -,.pokus lcratkog spoja 335

- -, polno preklopljivi motori 325

- -, princip -djelovanja 326
- -, reducirana struja rotora 335
- -, reducirani namot rotora 335
- -, reZimi rada 326
- -. , t~l -~-o v i325
- -, trofazni 325
- -, univerzalni pretvaraEi 342
- -, zakoCeni 336
Asinhrono pokretanje asinhronih motora 374
- mjeSovitim spojem 376

Autotransformator 146, 205

-, gubici u Zeljezu i bakru 200
-, kratkl spoj 205
-, omjer transformacije 205
-, podruEje primjene 207

Bakrena Eetkica 26
Bandaia namota 25, 219
Bezkolerktorski asinhroni strojevi 325
Bezkontaktni selsin 397
Blondelov dijagram napona 267
Bluming 129
pogon 138
Bronrano-grafitne fetkice 26
Brzina kaskade 387

Brzina odziva uzbudc sinhri~lmggeneratora 294

- vrlnje rotora 20
Brzinska karakteristika asinhronog
351
- motora
- istosmjernog
strojn 1 1 8
- - serijskog motora 130
Cijevni radijator 152
Cik-cak spoj transformatora 101
Ciklifko premagnetiziranje 89
CilindriE.ni namot, dvoslojni 149
- -, spiralni 149
- rotor 27
Cirkulacija ulja 152

Celik, lamelirani 25
Ceoni dio namota 25, 27, 219
-. dvoetainog 238
Cetkice 19, 87
- bakrene 26
- bronfano-grafitne 26
-, driaf 26
-, grafitne 26
-, kufiste 26
- negativne 23
- pozitivne 23

--

Definicije radio-smetnji 453

udarnog kratkog spoja 311
Deformacija magnetskog polja 295
Desne ruke, pravilo 19
Desnohodni namot 29, 34
Dijagrarn brzina asinhronog motora

Direktnu ukljueivallje asinhronug mo

tora 369
Disanje transformabra 151
Diskasti rotor 24
Dodatna elektromagnetska snaga sinhronih strojeva 294
1)odatni gubici 92, 280, 354
Uonji sloj nainota 28
Eopustiva graniCna ugrijanja elektritkih strojeva 446
Dopustive temperature elektrifkih
strojeva 445
Dopustivo ugrijanje elektrifkih strojeva
445

Drugi dioni korak namota po rotoru

30

Drveni klin 25
Driaf fetkica 26
Dugi svitak 238, 239
Duiina rotora 52
Dvoetaini namot 238
Dvojni motor 386
Dvonamotni transformator 146, 162
Dvoslojni namot 228, 230, 244, 245
- - sa sltraCenim korakom 228,
244

Dvostruki zakretni transformator 337

Dvostruko zatvoreni namot 39
- - - sloieni petljasti 37
Dvozavojna sekcija 29

340

- energetski istosmjernog generators 97

- napona 267
- -, analiza 269
- -, Blondelov 267
- - osnovni 267
- -, pojednostavnjeni 275
- -, praktirki 275
- -, preuredeni 268, 288
- - sinhronog mofora 304
- praznog hoda jednofaznog transformatora 157
- struja motora s dubokim utoriina
382
- - - s dvostrukim kavezom 378
Dijagrami sinhronih generatora 266
Dijametralni . korak 28
Dinamifki moment istosmjernog mo-

tors 116

Efektivna vrijednost primarnog induciranog napona 158

Eksperimentalno reguliranjr komutacije 82
Ekvivalentna shema transformatora
168

Elektrifka osovina 396

Elektromagnetska kofnica 326, 327,
393

- snaga asinhronog motora 360

- - sinhronog motora 305
- - - stroja 288
Elektromagnetski moment generatora
97

- - -1cofefi 99
Elektromagnetsko kotenje 393
Elektrotehnifko ieljezo 49
Elementarni stroj 39
- utor 30, 40
Elementi transformatora 147
Energetski dijagram asinhronog motors
343

Energetski dijagram istosmjernog generatora 97

- - istosmjernog motora 115
- sinhronog generatora 288
- transformatori 146
- za 400 kV 214

Glavni magnetski pol 23

- - tok 23, 50, 62, 154
- - - - transiormatora 154
GodiSnja korisnost transformatora 179
Gornji sloj namota 28
Grafitne fetkice 26
Grana, garalelna 22
Grupa trofaznih transformatora 181, 184
Grupni transformator 180
Gubici, dodatni u asinhronom motoru

Fame Zarulje 285

Pazni kompenzatori 415, 416, 418
- -, pretvarar frekvencije 418
-, principijelna shema 416
Filtriranje radio-smetnji 458
Fizikalna neutralna os magnetskog
toka 67
Forsiranje uzbude sinhronog genera-'
tora 293
Fourierov red 227
Frekvencija 20, 154
- induciranog napona , u vodiru 225
- klizanja 340

:C

354

- - u istosmjernom stroju 92
- - u sinhronom stroju 280
Gubici gulzacioni 352
Gubici u asinhronom motoru 353, 354,
361

'

- u autotransformatoru 206
Gubici u bakru asinhronog motora 354
- - - autotransformatora 206
- - - istosmjernog stroja 88, 178
- - - sinhronog stroja 280
- u istosmjernom stroju 88
'

Generator 19
istosmjerni 95
- kompaundirani 95
- povisene snage 136
- s mjeSovitom uzbudom 95
- s nezavisnom uzbudom 95, 100
-- s porednom uzbudom 95
- s protuspojem 108
sa samouzbudom 95
sa serijskom uzbudom 95
Generator-motor 123
Generator sa dvostrukim namotom 249
Generator s mjeSovitom uzbudom 107
karakteristika opterefenja 107
karakteristika piaznog hoda 107
regulaciona karakteristika 108
vanjska karakteristika 108
Generator s nezavisnom uzbudom 100
karakteristiean trokut 102
karakteristike opterefenja 101
napon na stezaljkama 101
vanjska karakteristika 102
Generator s porednom uzbudom 104
karakteristika opterefenja 105
karakteristika praznog hoda 105
regulaciona karakeristika 105
uvjeti ravnote2e 104
Generator sa serijskom uzbudom 107
karakteristika opteref enja 107
karakteristika praznog hoda 107
vanjska karakteristika 107
Generator visokog napona 250
Generator za svarivanjc 138
Geometrijska neutrala 21, 22
Glava namota 27

histereze 89
klasifikacija 88
mehanifki
specififni u91ieljezu 90

ukupni u ieljezu 90
u kontaktima fetkica 89
u leiajevima 91
u ieljezu 89
ventilacije 92
zbog trenja fetkica 92
- sinhronom stroju 280
- u transformatoru 178
- u ieljezu 158, 178, 206

Harmonifka krivulja 158

Harmonifke komponente induciranog
napona u zubu 249
Harmonik 158
- prvi 186
- treCi 186
Hidrogenerator 218
Histereze, gubici 89
Hladenje elektrifkih strojeva 435, 450
Hod rotora 25
namota po rotoru 31
-po kolektoru 31

Impedancija namota statora 333

Inducirani napon 19
- -, izmjenirni 20
- -, jednadiba ravnoteie 117
- - medusobne indukcije 145
- namota rotora 45

fnducirani napon namota sa skracenim

korakom 245
- -, obratni 118
- -, praznog hoda 45
- -, proces ispravljanja 20
- - rasipanja 264
- -, reaktivni 78
- - sinhronog stroja 224
- -, srednja vrijednost 4.5
- - transformatora 157
- - u vodifu 225
- - vanjskog polja 79
- - zavoja s punim korakom 231
- - - sa skrafenim korakom 244
Induci~.ani protunapon transformatora
157

Indukcioni regulator 146, 336

Induktivni otpor rasipanja 263, 265
relativni 265
Induktivno opterefenje, karakteristika
272

Industrijske radio-smetnje 453

Isijavanje topline 441
Iskre proboja 75
Iskrenje stroja 44
-, stupanj 76
IskriSta 204
Ispadanje iz sinhronizma 292
Ispitni transformator 214
Ispitivanje jednadibe momenata 346
Ispravljanje struje 19 .
Istaknuti polovi 218
Istosmjerni generator 95
-, energetski dijagram 97
- -, karakteristika kratkog spoja

100
-..

- -, - opterefenja 100
- -, - praznog hoda 100
- -, klasifikacija 95
- -, paralelan rad 109
- - - - kompoundnih generatora

--

112

-porednih generatora 109

Istosmjerni motori 114
- -, energetski dijagram 115
- -, karakteristike 118
- -, klasifikacija 115
- -, kompaundni 115
- -, mehanicka snaga 115
- -, mehaniEke karakteristike 118,
125

- -. moment opterefenja 122

- -, - pokretanja 122
- -, otklanjanje radio-smetnji 461
- -, poredni 115

- -, regulacione karakteristike 118,

119, 126

- -, serijski 115
Istosnljerni strojevi 19
- -, kolektorski 19
-- -, namoti rotora 27
- . osnovni elementi 23
- -, osnovni podaci 135
- -, - pojmovi 19
-, otklanjanje radio-smetnji 459
- -, podruEje primjene 135
- -, princip rada 20
- -, protudjelovanje rotora 62
- -, unipolarni 19
- --, visokog napona 135
- -, vrste 19
IzjednaEenja, struja 41
Imjeniena struja 20
Izmjenirni inducirani napon 20
- magnetski tok 145
- strojevi, princip rada 19
Izolacioni materijali 442
- -, klasifikacija 442, 443
Izolator, provodni 147, 152
Izvedba feonog dijela dvoetainog namota 238
- - - troetainog namota 239
- jednofaznog petljastog namota 31
Izvor industrijskih radio-smetnji 453

.rednoarmaturni pretvaraf, odnos, veliEina izmjenirne i istosmjerne struje

129

- -,
- -.
- -,

okrenuti 433
primjena 433
princip djelovanja 427
Jednofazni asinhroni motor 397
s kondenzatorskim pokretanjem 400
- kolektorski motor 403
sa serijskom uzbudom 403
- kondenzatorski motor 399, 400
- kratki spoj sistemaa Yy, 12, 189
-

---- Dy,

235

- serijski motor 404

karakteristike 406
nadomjesna shema 406
pokretanje 406
principijelna shema 404
vektorski dijagram 405
zakretni moment 404
- transformator 145, 146
-, prazni hod 152
Jednoosni moment asinhronog motora
375

Jaram 23
Jedinica kutnog pornaka 184
Jednadiba magnetskog napona 165, 173
- momenata asinhronog motora 346
- - istosmjernog stroja 117
- napona generatora 97
- -, magnetskog 165. 173
- - primarnog namota 164, 172
-. - sekundarnog namota 165, 173
- - u praznom hodu jednofaznog
transformatora 156
- ravnoteie inducimnih napona 117
Jednoarmaturni pretvarar 425, 426, 427,
429, 432, 433

- -,

generator dvojne struje 433 ,

- -, karakteristike 432
- -. oblici rada 433
-- - odnos napona izmjeniclne i istosmjerne struje 427

--;

191

- namot koncentrirani s punim korakom 231

- -, razdijeljeni, s, punim korakom
(jednoslojni) 232
- s punim korakom, namatanje

Jednoslojni namot 228, 230

- -, jednofazni koncentrirani, razvijana shema 232
- - - - s punim korakom 231
- -, praktiEka shema 241
- - s punim korakorn 231
- -, trofazni s punim korakom,
principijelna shema 237
Jednostavni namot, petljasti 29
- - -, izvedba 31
- valoviti 29, 34. 35
- -, -, specijalne vrste 37

-.

Jednostruko zatvoreni namot 39

- - -, sloieni petljasti 37
Jednozavojna sekcija 29
Jezgra 23, 24, 328
- jednofaznog transformatora 145
--, nazublfena 23
- rotora 25
- transformatora 147
-, ieljezna 145

Kanali, uzduini 25
-, ventilacioni 25
Karakteristirni trokut 102, 273
- -, konstrukcija 273
Karakteristika brzine 119
- -, kompaundnog motora 134
- --, tvrda 125
- - 3-faznog motora 415
brzinska 119
- generatora 100
- - s nezavisnom uzbudom 102,103
- induktivnog opterefenja 272
- kratkog spoja 100
- opteredenja 100
- - generatora s nezavisnom uzbudom 101
- - - s porednom uzbudom 105
- - - sa serijskom uzbudom 107
- pokretanja asinhronog motora

368, 379

s dubokim utorima 382

- - istosmijernog motora
- porednog motora, radna
- praznog hoda 100

118
123

- - - generatora s nezavisnom
uzbudom 100
- - - - s porednom uzbudom 105
- - - - sa serijskom uzbudom
107

- - - sinhronog

generatora 270

-, radna, porednog motora

-,

- serijskog

124

motora 130
- regulaciona, generatora s porednom uzbudom 105
- - istosmjernog generatora s nezavisnom uzbudom 103
- - - motora. 118, 119
- - porednog motora 126
- sinhronog generatora, regulaciona
280

- - -, vanjska 279
- trofaznog kratkog spoja 270
- vanjska 100
- -, generatora s nezavisnom uzbudom 102
- -, - s porednom uzbudom 106
-, - sa serijskom uzbudom 107
Karakteristike jednoarmaturnog pretvaraEa 432
- namota 46
- sinhronih generatora 279
Kaskade 386

Kaskadni motori 386

Kaskadni spojevi aslnhronih motora.
386

brzina vrtnje 387

karakteristika pokretanja 388
radna karakteristika kaskade 388
regulacija brzine vrtnje 386
zakretni moment 387
- - asinhronih strojeva 418
Kavemi motor 325, 331
Klasifikacija istosmjernih generatora
95

- - motora 115
- izolacionih materijala 442
- namota cilindrilinog rotora

29

Klin drveni 25
Klizanje asinhronog stroja 326, 362
konstrukciia skale 362
negativno 327
Klizni leiaj 24
- prsten 10
KoEefi elektromagnetski moment 99.
117, 327

Koeficijent isijavanja topline 441

- izoblifenja sinusnosti krivulje 224
- nazubljenja 53. 55, 56
- oblika krivulje 155
- - induciranog napona 226
- odavanja topline 439
- prekrivanja, proraEunski 52
- punjenja ieljeza 56
- rasipanja 5 1
- razdiobe namota 234
- - -, odredivanje 233
- skraCivanja koraka za prvi i v-ti
kormonik ind. napona 245
- slojlenosti namota 37
-, temperaturni 88
- uzduine reakcije kotve 261
Kolektor 19. 22, 25
- kao pretvarali frekvencije 411
IColektorske lamele 20, 22, 25
- -, numeracija 35

Kolektorski asinhroni strojevi 325, 401

osnovna znanja 403
- istosmjerni strojevi 19
- izmjenilini strojevi 411
- korak 30, 3 1
- razmak 26
- trofazni poredni motor 410, 413
Kolutni motori 325. 328

Kompaundirani generatori, 95, 294

karalrteristika opterefenja 107
- -, - praznog hoda 107
- -, regulaciona karakteristika 108
-- -, vanjska karakteristika 108
- motori 115, 133
- -, karakteristike brzina 134
Kompenzacioni namot 85
Kompenzator. fazni 415
-, sinhroni 287
Komutacija krirocrtna 74
-, poboljSanje 79
- pravocrtna 73
struje 21, 70
- -, otpornifka 71
-, tamna 76
-, ubrzana 73, 75
-, usporena 73, 75
-, uvjet 23

-.

IComutacioni proces 71
KoncentriEni namot 149
Koncentriran jednofazni namot 231
s punim korakom 231
Kondenzatorsko pokretanje 400
Konstanta prigugenja, vremenska 199
Konstrukcija karakteristienog trokuta
'

273

- kruga struja 359

- krvinog dijagrama 359
- skale klizanja asinhronog

motora

362

Konstrukcione karakteristike sinhronog motora 302

Kontinuirano reguliranje brzina 129
Konvekcija topline 441
Konzervator 151
Koordinatori 204
Korak, drugi dioni po rotoru 30
-, kolektorski 30, 3 1
-, namota po kolektoru 30
-, - po rotoru 30
-, - skraCenje 86
po kolektoru 30
-, polni 28
-, potencijalni 42
-, prvi dioni po rotoru 30
-, puni 28
-, rezultirajudi po rotoru 30, 31
-, skraCeni 28

Korisna mehanifka snaga 115

Korisni magnetski tok 46
- moment koEenja istosmjernog
motora 117
Jiorisnost asinhronog motora 354, 363
- sinhronog generatora 281
- - motora 303
- - stroja 280. 281
- stroja 25, 92
- transformatorn 177, 178, 179
Kramerova kaskada s elektrilikom vezom 421
- - s mehanilikom vezom 419
Kratki spoj asinhronog stroja 334
parametri 336
- - jednofaznog transformatora
152, 162

pokus kratkog spoja 170

- -, karakteristika istosmjernog generatora 100
- -, udarni 106
Kratki svitak 238, 239
Kratkospojeni motori 331
- rotor 328
KritiEna struja 106
Icritifni otpor 105
Krivocrtna komutacija 74
Krivulja magnetiziranja stroja 57
- momenata jednofaznog motora 398
- - motora s dvostrukim kavezom

Kuglifni lciaj 24
Kutni pomak faze transformatora 184

1,amele kolektora 20, 22, 31

- -, bakrene 22
Lamelirani Eelik 25, 49, 85
Lamelirano Zeljezo 25, 49, 85
Leonard-llgnerov sistem 129
Leonardov sistem regulacije 129
- slog 129
LetimiEna komponenta struje udarnog
kratkog spoja 316
LetimiEni induktivni otpori 319
Leiaj
-, klizni
24
24

--. kuglilini 24
-, stojedi 24

--, ugradeni

24

-,

valjkasti 24
-, valjni 24
Lijevohodni namot 29, 34
Linija dovedene snage asinhronog mcrtora 359
eloktromagnetske snage 360
- korisne snage asinhronog motora

360

- momenata

360, 361

Linijsko opteredenje rotora 64

378

- praznog

hoda 105

- sedlasta 65
Krivulje momenata asinhronog motora
347

- struje udarnog

kratkog spoja 318

Kriiani namot 29, 34
Krug struja 356
- -. konstrukcija 359
- -, pokretanja 364
- -. radnih 364
Kruina frekvencija 115
- vatra 85, 106
Kruini dijagranl asinhronog motora
355, 356, 364

- -, konstrukcija 359
- -, pojednostavljeni 355
- -, prema Kostenku 366
Kruini dijagram asinhronog stroja 392
KuCiSte Eetkica 26

Magnetizirajufa grana sheme transformatora 168

Magnetizirajudi namot 168
Magnetska indukcija, stvarna 55
- u zubu, proraEunska 54
- nesimetrija stroja 41
- vodljivost, specifilina 77
Magnetske silnice 19
Magnetski krug istosmjernog stroja 48.

50, 51

- napon jezgre rotora 56, 57

- - namota izmjeniEne struje 251
- - okretni 257

- - opterefenog stroja 62
- - polova i j a r ~ n a57
- - protusinhroni 263
- - pulzirajuCi 253

- - razdijeljenog
mota 254

jednofaznog

na-

Magnetski krug razmagnetiziri~.i~lci(i7

- - reakcija kotve 284
- - rezu1tirajuC.i 62
- - rolirajufi 257
- - rotora uzduini 65, 66
- - - p o p r e h i 65
-- - sinhroni 263
- - statora i njegova polja 251
- - svitka s punim korakom 252,
253
- - - u nekoj tafki 254
-. trofaznog namota 255
- - uzduinog razmagnetiziranja 67
- - zraEnog raspora 51
- zuba po paru polova 56
- - - rotora 54
Magnetsko polje, rasipano 263
- - rotora, poprefno 65
- - -, uzduino 65
Maksimalna struja kratkog spoja 201
- vrijedi~ostnapona transformatora
154, 158
Medusobna indukcija, inducirani napon 145
Mehanilika karakteristika porednog
motora 125
- - serijskog motora 133
- snaga istosmjernog motora 115,
116
- -, korisna 115
Mehanifki gubici 91
- -, udarci 284
- - u sinhronom stroju 280
Meka karakteristika serijskog motora
131
Metalni otpornici sa uljnim hladenjem
372
- - sa zrafnim hladenjem 372
Metoda reduciranja 52
- samosinhronizacije 287, 288
Metode mjerenja temperature 443
MijeSani namot transformatora 150
Minimalni automat 112
Mjerenje temperature 443
- -, otpornifko 413, 444
- -, Termometarsko 443, 441
- - ugradenim temperaturniln davafima 443
- - uloienim temperaturnim clavafima 443, 445

Mijerni Lransformalori 146, 212

Model rada reakcinnog sinhronog stroja 296
- - sinhronog stroja 391, 300
hloment, dinamifki istosmjernog motora 116, 117
- generatora, elektromagnetslii 9'7,
98
- -, jednadiba 89
- -, koCefi 99
- -, praznog hoda 99
-- inercije istosmjernog motora 116
-, ko6ei.i 327
- koEenja 114
- - istosmjernog motora 116, 117
- motora, jednadiba 116
- -, zakon ravnoteie 116
- -, zakretni 116
- optereeenja istosmjernog motora
122
- pokretanja istosmjernog motora
122
- praznog hoda istosmjernog motelr a 116
- ubrzanja, pozitivni 128
- zamaSni 301
Momentna karakteristika asinhronog
motora 352
Motor normalne izvedbe 331
- polno preklopivi 325
- poviSene snage 136
- repulzioni 407
- s dubokim utorima 325, 331. 379
- s dvostrukim kavezom 325, 331,
377
- s dvostrukim rotorom 386
- s faznim rotorom 328
- s mjeSovitim uzbudom 133
- s poredno-serijskom uzbudom 133
- sa serijsko-porednom uzbudom
133, 134
- za vuEu 135
Mrtva sekcija 37

NaEin namatanja razdijeljenog namota 236

- pokretanja asinhronog motora 369
- reguliranja brzine vrtnje asinhronog motora 383
- spajanja trofaznog namota, utjecaj na velifinu i ohlik induciranog napona 239

N;3domjesna shema 33
- asinhrong motora 341
.- - sinhronog stroja 320
- transformatora 168

Nadtemperature 445
Namatanje jednofaznog narnota s punim ltorakom 235
Namot 24
desnohodni 29, 34
- dvoetaini 238
dvoslojni 228
- sa skradenim korakom 228
- jednoslojni 228
- - petljasti 29
valoviti 29
-, klasifikacija 29
- kompenzacioni 85
- krifanl 29, 34
- liievohodni
29. 34
"
- niieg
polni 23
napona
.
146

--

- praktilika izvedba 40
- primarni 145
- .~rovlalini230
- iavnosekdjski 40
- rotora asinhronog motora 328, 330
- - istosmiernoe:
stroja 23, 25, 27
.-.--"
- dijametralnim
korakom 28
- s ounim korakom 28, 228, 232
- ;aziimljenim brojem utora Po
polu i fazi 248
- sa skraeenim korakom 228, 245
- sekundarni 145
- simetrilian 39
- sinhronog stroja 224
- sloieni petljasti 29
- - valovit 29
- specijalni tipovi 248
- srednjeg napona 146
- stepenasti 40, 86
- Sivani 230
- transformatora 145. 147, 149
- - cilindrirni s ~ i r a l n i149
- - dvoslojni ciiindrilini 149
- - koncentrilini 149, 150
- - miieSani 150
- - spiralni 149
- usipani 230
- usooredba 47
- viSeg naoona 148
- iabasti 44
-

Napon generatora. jednadiba 97

inducirani 19, 45
- industribke radio-smetnje 453
- kratkog spoja transformatora 162
- na sabirnicama 283
- samoindukcije 77
Nastavak, polni 23
Nazubljena jezgra 23
Nazubljenja, koeficijent 53, 55

Ncgatirna Eetkica 23
Negativni potencijal 19
Negativno klizanje 327
Neistaknuti polovi 218
NepriguHeno
300
njihnnje sinhronofi str0jn
Nerezonantni transformator 204
Nesimetrifan sistem magnetskih napona la1
Nesimetrija stroja, magnetska 41
Nestabilan rad istosmjernog motom 121
Neutrals, geometrijsks 21. 22
Neutralna os, fizikalna 67
NezasiCena vrijednost uzdui.ne sinhrone reaktancije 271
Nominalna snaga generatora 96
- - motora 96
- - transformatora 146
- - tronatnog transformotora 208
Nominalne struje transformatora 147
- velirine transformatora 146
Nominalni primarni napon transformatora 147
- reiim rada elektrifnog stroja 449
- - transformatora 146
- sekundarni napon tl.ansormatora
147
Numeracija lamela kolektora 35

Njihanja pri paralelnom radu sinhronih generatora 289

prinudna 301
- rezonantna 301
- sinhronih generatora, neprigusena
300
- -, vlastita 299

Oblici presjeka jarma transformatora

149
- udarnog krztkog spoja 311
Oblik krivulje induciranog napona 224
- - - - LL vodiru 225
- utora na statoru sinhronog st,roja
229
- rotoru istosmjernog stroja
25
Obratljivost elektrilinog stroja 114
Obratni inducirani napon 118
Odavanje topline 441
Odredivanje cos q, asinhronog motora
359
- induktivnog otpora iz karakteristifnog trokuta 273
- napona samoindukcije 77
- vrijednosti nezasifene uzduine
sinhrone reaktancije 271

--

Prijelazne pojave, karakter 198

u transformatorima 198
Prijelazni induktivni otpori 319
- proces u transformatorima s izoliranom nul-tackom 203, 204
- - - - s uzemljenom nul-talikom
A

202

Prijenos topline 441

Primarni namot transformatora 145
- napon transformatora 147
- tok rasipanja 154
Princip djelovanja sinhronog stroja 217
- rada istosmjernog stroja 20
- imjeniEnog stroja 19
- transformatora 145
- reverzibilnosti sinhronog stroja

303

Principijelna shema trafoznog jadnoslojnog namota 237

Prinudna njihanja sinhronog generatora 301
Proces ispravljanja induciranog napona.
20

Promjena napona sinhronog gereratora

pri opteretenju 286
- , relativna 103
- transformatora 176
- smjera vrtnje rotora istosmjernog
motora 128
ProraEun magnetskog kruga istosmjernog stroja 48
- napona 51
- zakretnog momenta asinhronog
motora 348
Prorafunska duiina rotora 52
- magnetska indukcija u zubu 54
- vrijednost jakosti magnetskog
polja 56
ProraEunski koeficijent prekrivanja 52
- polni luk 52
- zrafni raspon 53
Prostorni harmonici 228
- red 228
Protudjelovanje rotora generatora 66
- istosmjernog stroja 62, 118
- motora 68, 118

Protusi~hronimagnetski napon 263

ProvlaEni namot 230
Provodni izolator 147, 152
Prsten, klizni 19

Prsknasti namot 21
- rotor 21, 24
Prvi dioni korak namota po rotoru 30
- korak rotora 30
- harmonik 186
zakon trenja 91
Pulzacioni gubici 352
Pulzacije magnetskog toks, popreEne

248

- - -,

uzduZne 248
Pulzirajufa struja 21
Pulzirajufe mognetsko polje 253, 398
Pulzirajufi magnetski napon 253
Puni korak 28, 228

Rad trofaznog transformatora pri kratkom spoju 188

-opterefenju 188
- - - pri nesimetriEnom kratkom
spoju 189
- , pri nesimetriEnom opterefenju 189
Radijatorski kotlovi 151
Radijalna ventiladja 450
Radio-smetnje industrijske 453
izvor 453
napon 453
- polje 453
- razina napona 453
- razina polja 453
- uzrokovane elektriEnim strojevima

--

435, 453

definicije 453
istosmjerni stroj sa serijskom
uzbudom 459
kompaundni stroj 461
otklanjanje 456
spojevi za otklanjanje 459
strojevi imjeniEne struje 462
uzroci 453
Radne karakteristike asinhronog generatora 392
motora 351, 371
brzinska 351
momentna 352
preopterivosti 354
istosmjernog motora 119
- - jednofaznog serijskog motora

--

407

- kaskade 308
- - porednog motora 123, 124

- - serijskog motora 130

- - sinhronog ma.tora 305, -307

Radni krug stroJR 364

Rasipani magnetski tok 50
primarni 154
Rasipano magnetsko polje 263
Rasipanje, Eeonih dijelova 264
-, koeficijent 51
-, utorsko 264
-, zubl 264
Haspad elektromagnetskog sistema 293
Raspodjela opterefenja na poredne g e
neratore u paralelnom radu 111
Raspor, zralini 23
Rastavljanje pravokutne krivulje magnetskog napona u red harmonika 253
- pulzirajufeg magnetskog napona u
dva rotaciona 262
Ravnosekcijski namot 40
Ravnotek momenata 99, 1 1 6
Razdijeljenl namot 232
Xazgonska brzina vrtnje 222
Razina napona polja radio-smetnji 453
polja radio-smetnji 453
Razmak kolektorski 26
Reakcija armature 62, 105
jednofaznog stroja 262
- kotve poprelina 260
uzduina 262
pri djelatnom opterefenju ger.eratora 259
pri kombiniranom opterefenju 261
- pri posve induktivnom opterefenju
generatora 260
- pri posve kapacitivnom opterefenju generatora 260
rotora 62, 105
- sinhronog generatora u ovisnosti
o opterefenju 259
sinhronog stroja 258
Reakcioni generatori 295
- kondenzatorski jednofazni motor

--

308

- monlent asinhronog motora 375

- motor 295, 307
- sinhroni strojevi 217, 295
Reaktancija 321
- stroja, poprefna 268
Reaktancija stroja, sinhrona 268
- -, uzduina 268
Reaktivni inducirani napon 78
Xealan utor 40
Reducirana sekundarna struja 166
- visina vodilia 381
Reducirane veliEine transformatora 168
Reducirani djelatni otpor sekundarnog
namota transformatora 166
- inducirani napon rotora 334
- induktivni otpor sekundarnog namota transformatora 167

- sekundarni inducirani napon rransformatora 166

- transformator 165, 167
- vektorski dijagram transformatora
167

Regulacija brzine vrtnje asinhronog

motora 383, 410
kaskadnim spajanjem 386
naf ini regulacije 383
otpornikom u krugu rotora 383
promjenom broja pari polova 385
promjenom frekvencije mreie 388
Regulacija brzine vrtnje asinhronog
trofaznog porednog motora 414
- - -, kontinuirana 129
- - - otpornikom u krugu rotora
126, 131

- - - otpornikom u uzbudnom
krugu 127
- - - pri konstantnoj snazi 129
- - - pri konstantnom momentu
129
- - promjenom napona mreie
128

- - - serijskog motora 131

- - - shuntiranjem namota rotora
132
- - - shun tiranjem uzbudnog namota 132
Regulacija komutacije, eksperimentalno
82

-, metoda zone bez iskrenja 83

--- kontinuirana
120
napona generatora s nezavisnom
uzbudom 101

- stepenasta 120
Regulaciona karakteristika istosmjernog generatora s nezavisnom uzbudom 103
- istosmjernog motora 118, 119
- - porednog motora 126
- - sinhronog generatora 280
Regulator faza 338
indukcioni 146, 336
Relativna promjena napona 103
Relej za povratnu struju 112
Reostat 121
Reyulzioni motor 407
- -, poloiaj lietkica 408
- -, radne karakteristike 409
- -, regulacija brzine vrtnje 409
-, reverziranje 409
- - u kratkom spoju 408
- - u praznom hodu 408
- - u radu 408
Reverzibilan stroj 114, 217
A

Keverzibilnost elektrifkop stroja 114,

303

Rezonancija njihanja 501

Rezonantni transformator 204
Rezultirajuei korak 34
namota po statoru 30
- magnetski napon 62
- magnetski tok 62
Heiim dvostrukog napajanja 594
- elektro-magnetskog ltotenja 393
- kratkog spoja transformatora 162
- rada transformatora, nominalni
-

RotirajuCi magnetski tok 257

Rotiranje svjetla 286, 287
Rotor 10, 23, 24, 217, 328
cilindrifni 27
- diskasti 24
- generators, protudjelovanje 66
hidrogeneratora 222
- prstenasti 21. 24
- s faznim narnotom 328
- s kratkospojenim namotom 328
- T-oblika 24
zuprasti 24
Rotora, brzina vrtnje 20
-, hod 25
-, jezgra 25
-, namot 23
-, pomak 25
-, protudjelovanje 62

Samosinhronizacija 287, 288

S ~ o s t a l n izakretni transformator 337
Samouzbuda 104, 105
- porednog generatora 104
Satna lnetoda oznafavanja kuta pomaka faza transformatora 183
Satno oznaravanje grupe transformatora 184
Savijanje Eeonih dijelova namota 236
Sedlasta krivulja 65
Sekcija 27
- mrtva 37
- namota 228
Sekundarni namot transformatora 145
- napon transformatora, normalni
147
Selsin 396

- bezkontaktni 397
Serijski generator 95
motor 115
- -, brzinske karakteristike 130
- -, mehanirke karakteristike 133

-, porcretanje 130

radne karakteristike 130

regulacija brzine vrtnje 131,
132

Shema, nado~njesna33
- namota rotora asinhronog stroja
330

146

- -,
- -,

Silazni transformator 146

Silnice magnetskog toka 10
Simetritan namot 39
Sirnetrija, uvjet 39
Sinhroni generator 266
- -, analiza dijagrama napona 269
- -, brzina odziva 294
- -, dijagrami 266
, napona 267
-275
- , - -,, pojednostavnjeni
praktieki 276
- , - -, preuredeni 268
, forsiranje uzbude 293
- -, gubici 280
- -, karakteristika induktivnog opteretenja 272
- -, praznog hoda 270
- -, - trofaznog kratkog spoja 270
- -.- karakteristike- 279
- .-, kolnpaundiranje 294
- -, korisnost 280, 281
- -, njihanje pri paralelnom radu

-- -

209

ne reaktancije 274

- zasiCene vrijednosti uzduine

sinhrone reaktancije 272

omjer kratkog spoja 272
osnovni reZimi rada 280
- -, paralelan rad 282
- -, parametri 266
- -, poduzbudeni 207
- -, prebacivanje opterekenja 299
- -, preopteretenje 292
- -, preuzbudeni 207
rad pod optereknjem 296
--,, regulaciona
karakteristika 280
- , statirka, stabilhost 202, 203
- -, struje izjednatenja a87
- -, svojstva karakteristika 270
- -, u praznom hodu 207
- -, ukljueivanje samosinhronizacijom 287
-, uvjeti ukljurivanja trofaecog
generatora 285

- -, 302
korisnost 303
- -, osnovna znanja 302
- -, radne karakteristike

306

- -, reakcioni 307
- -, sinhrono pokretanje 302

Sinhfonizirajuea snaga 285 392

- -, - nezasicene vrijednosti uzduine sinhrone reaktancije 271

- -, - promjene napona 260
- -, - vrijednosti popretne sinhro-

Sinhroni magnetski napon 263

Sinhroni motor 302
- , elektromagnetska snaga 305
- , jednofazni reakcioni kompenzatorski 308
-, konstrukcione karakteristike

273

--

- -,
- -,

Sinhroni kompenzator 287, 302, 300, 309

- -, osnovni podaci 310

odredivanje induktivnog otpora iz karakteristirnog trokuta

- -,

Sinhroni generator, uvjeti ukljufivanja

u paralelan rad 282
- -, vrste karakteristika 279

Sinhroni strojevi 215

- , dijagram napona 304
- --, dodatna elektromagnetska snaga 294
-, generatori 217
- -, hladeni vodilcom 280
- -, model rada 291
- -, nadomjesna shema 320
- -, osnovna znanja 217
- -, osnovni pojmovi 217
--, princip djelovanja 217
- -, princip reverzibilnosti 303
- -, reakcioni 217, 295
- -, tipovi 217
- -, udarni kratki spoj 311
- -, vlastita njihanja 299

- -,

Sinhrono okretanje 258

- pokretanje sinhrong motora 302
Shusoida neparnog reda 227
Sinusoidna krivulja 158
SkraCeni korak 28, 228
SkraCenje koraka namota 86
Slabing pogon 136
Sloj donji namota 28
- gornji namota 28
Sloieni namot petljasti 29
- -, - cilindriEnog rotora 37, 38
- -, dvostruko zatvoreni 37
- --, - jednostruko zatvoreni 37
- -, valoviti 29

Smjer vrtnje motora, promjena 128

Snaga, elektromagnetska 97
-, generatora 96
-, kaskadnog spoja 387
-, kratkog spoja asinhronog motora
358

-, motora

-,

06

transformatora 146

Snizitelj napona 207

Spccififna magnetska vodljivost 77
Specififni gubici 90
Specijalne vrste jednoslojnog valovitog
namota 37
- - translormatora 205
Sgecijaini asinhroni n~otori377
s dubokim utorima 379
s dvostrukim kavezom 377
tipovi 377
Specijalni reiimi rada asinhronih strojeva 389
- tipovi asinhronih strojeva 380
- tipovi namota 248.
Spiralni svitak 140
Spoj.izjednafenja 41, 43
- namota u zvijezdu 240
- s popreenim poljem 139
- sa svjetlom koje rotira 286
- svjetli 285
- tamni 285, 286
Spojevi namota trofaznih transformatora 182
- trofaznih transformatora 181
za otklanjanje radio-smetnji 459,
istosmjernih strojeva sa serijskom uzbudom 459
kompaundnog stroja 461
strojeva izmjenirne struje 462
Spojni vodiE 37
Srednja vrijednost induciranog napona 45
- - sinusoide 155
Srednji svitak transformatora 239
Stabilizatorski namot 124
Stabilni rad motora 120, 124
uvjeti stabilnosti 121
Stabilnost rada pojatala 110
- sinhronog generatora, dinamitka

292, 293

- - -, statifka 292, 293

StatiEka stabilnost sinhronog generator a 292, 293
Statifki koeficijent pojaEanja pojaCala
140

- moment istosmjernog motora 117

Statitko premagnetiziranje 89
Stator 23, 24, 217, 328
Statorski tok 252
Stepenasti namot 40, 86
StojeCi leiaj 24

Strcpj, dvostrukog napajanja 9H5

-, elementarni 39
-, korisnost 25
--, normalni 136
-- s nezavisnim hladenjem 450
- s pe~manentnim magnetima 141
- s prirodnim hladenjem 450
- s vanjskom ventilacijom 450
- sa samoventilacijom 450
Struja, ispravljanje 19
istosmjerna 20
izjednarenja 41, 283, 297
izmjenifna 20
komutacije 21
kratkog spoja, maksimalna 201
- magnetiziranja 158
- pokretanja asinhronog motora 368
praznog hoda transformatora 153,
160
- pulzirajuCa 21
ukapfavanja transformatora 198
- u praznom hodu 200
- uzbude 23
-, vrtloina 25
Struje izjednafenja u transformatorima
1S3
transformatora, normalne 147
- trofaznog kratkog spoja sinhronog
generatora 313
Strujna grana 39
Strujni udar 284, 287
Stupanj iskrenja 76
odziva pojafala 140
zasifenja ieljeza 58
Stupni transformator 147
Stvarna magnetska indukcija u rubu 55
Suhi transformator 150, 214
Supravodif 311
Supravodljivi krug 311, 312
Svijetli spoj 285
Svitak 228
- dugi 238, 239
- kratki 238, 239
- plotasti 149
spiralni 149
- srednji 239
- tanjurasti 149
zavrSni 150
Svojstvo reverzibilnosti sinhronog stroja 303

--

Sivani namot 230

T-rotor 24
Tamna komutacija 76
Tamni spoj 285, 286

Tanjurasti svitak 119

Termometarska metoda mjeienja temperature 444
Termoparovi 445
Tipovi =inhronih strojeva 325
- sinhronih strojeva 217
- specijal~~ihasinhronih motora 377
Tok, glavni magnetski 62
reakcije statora 252
rotora 62
- statora 252
Toplinski procesi 441

Transformatori 143
- dvonamotni 146, 162
energetski 146
- - za 400 kV
- ispitni 214
- jednofazni 146
- mjerni 146, 212
- naponski mjerni 213
- nerezontni 204
- ogrnuti 147, 150
- osnovlli pojmovi 145
otporni prema zemlji 204
- Prijelazne pojave 198
rezonantni 204
- s cjevastim kotlom 151
- s odvojcima 146
- sigurni od eksplozije 214
sigurni Od poiara 214
- silazni 146
- snage 158
- specijalne vrste 205, 213
strujni mjerni 213
- stupni 147
- suhi 150, 214
- trofazni 180
- tronamotni 146, 207
- trostupni 180
- u kratkom spoju 163
uljni 146, 150
- ustrojstvo 145
- uzlazni 146
viSefazni 146
- za elektrirne peCi 213
- za regulaciju napona 213
- za specijalne svrhe 146
za svarivanje 211
- za iivine ispravljare 210
- zakretni 336
Transformatorska grupa 180
- jezgra 147
Transformatorski inducirani napon 404
- lim 159
- namot 147
Transpozicija vodira 149, 281
TreCi harmonik 186

Trenutna korisnost transformatora 179

- vrijednost napona transformatorn
155
Troetaini namot 238
Trofazni asinhroni motor, osnovni elementi 328
- asinhroni strojevi 326
prazni hod 332
pri mirujufem rotoru 332
princip djelovanja 326
reiimi rada 326
poredni kolektorski motor 410
regulacija brzine struje 414
- transformator 180
- - osnovni spojevi 1.80
- - spojevi 181

Trokut kratkog spoja transformatora

168, 169, 175, 176
- napona 356
- spoj transformatora I81
Tronamotni transformator 146. 207. 209
Trostupni transfortnator 180
Tvrda karakteristika brzine 125

Ubrzana komutacija 73
Udarci mehanitki 284
- napona 284
- struje 284, 287
Udarni kratki spoj 106
sinhronih strojeva 311, 313
definicija i oblik 311
krivulje struje 318
letimifna kom~onentastruje ,316
osnovne fizikalne predodZbe 311
prijelazna komponenta stmie 816
.trofazni, vrijednost struja 321
Udarni kratki spoj transformatora. 162
Ugljene fetkice 26
Ugradeni leiaj 24
Ukljufivanje porednih generatora u
paralelan rad 109
- sinhronih generatora metodom
samosinhronizacije 287
Ukupni gubici 90
Uljni transformator 146, 150
Unipolarni strojevi 19
Univerzalni pretvarar 342
Uredaj za pomicanje fetkica 19. 329
Usipani namot 230
Usporedba namota razlifitih vrsti 47
Usporena komutacija 73
Ustrojstvo transformatora 145
3t

- L. M. Plotrovjkil - Elektritki

strojevi

Utjecaj razdiobe namota na viAe har~nnnikenapona 234

- viSih harmonika na zaltretni momen1 asinhronog motora 3.49
Utor 28
- elementarni 30, 40
realan 40
rotora istosmjernog stroja 25, 40
- rotora turbogeneratora 219
- statora 220
Utorski inducirani napon 232
Utorsko rasipanje 264
Uvjet komutacije 23
- smetnje 39
Uvjeti hladenja transformatora 146
- odavanja topline 441
- paralelnog ukljufivanja trofaznog
generatora 285
- pripadnosti transformatora istoj
grupi spoja 197
- rada transformatora u kratkom
spoju 163
Uvjeti ravnote2e. generatora s porednom
uzbudom 104
- sta'bilnosti rada istosmjernog motora 121
Uzajamno djelovanje magnetskih napona rotora i statora 258
Uzbuda s brzim odzivom 293
Uzbudna struja 23
Uzbudnik 217
- hidrogeneratora 293
- turbogeneratora 203
Uzduzna sinhrona reaktancija 271
Uzduine pulzacije magnetskog toka 248
Uzduini kanali 25
- magnetski napon rotora 65
U z d u h o magnetsko polje rotora 0.5
Uzlazni transformator 146
Uzroci radio-smetnji 453

V-krivulja 296, 305, 306

~ a i o v i t inamot, jednostavni 20
- -, sloieni 29
Valjni leiaj 24
Valjkasti leiaj 24
Vanjska karakteristika istosmjernog
generatora 100
kompaundnog 108
s mjeSovitom uzbudom 108
s nezavisnom uzbudom 102
s porednom uzbudom 106

Vanjska karalcteristika generatora za

svarivanje 138
Vektorski dijagram asinhronog generatora 391
- - jednofaznog serijskog motora
400

- opterefenog transformatora
- - praznog hoda 333
- - reduciranog transformatora
kratkom spoju 167
- - sinhronog motora 305
-

173

Velilce struje 198

Ventilacija elektriEnih strojeva 450
Ventilacioni gubici 92
kanali 25
- - transformatora 148
- -- u bakru namota rotora 220
ViSefazni trans for ma to^? 146
ViSi harmonik 224, 227
Vlastita njihanja sinhronih strojeva

299, 300

Vod izjednarenja 44, 112

druge vrste 44
- prve vrste 43

--

Vodeni otpornici s nepomitnim konlaktima 373

- - s pomirnim kontaktima 373
Vodii., spojni 37
Vodikom hladeni sinhroni strojevi 280
Vremenska konstanta priguSenja 199
- - zagrijavanja 440
Vrijednost udarnih struja trofaznog
kratkog spoja 321
Vrijeme komutacije 71
Vrste istosmjernih strojeva 19
- transformatora 146
Vrtloine struje 25
-, gubici 90

ZajedniEki rad istosmjernih generator a 109

Zakofeni asinhroni stroj 336
Zakon ravnoteZe momenata 99
- - napona 164
- trenja 91
zagrijavanja tijela 440
Zakret Eetkica od neutrale 79, 81
Zakretanje fetkica 04
Zakretni moment asinhronog motora

343, 344

formule za proraEun 448

utjecaj viSih harmonika 349
- - generatora 99
- motora 116
- - pri kaskadnom spoju 387
transformator 336
dvostruki 337
samostalni 337
Zamasni moment 301
Zasifen je Zeljeza, stepen 58
ZaStita transformatora od prenapona

204

Zatvoreni ventilacioni sistem 220

Zacoj 19
- s punim korakom 231
- sa skrafenim korakom 244
ZavrBni svitak 150
Zona bez iskrenja 83
- komutacije 84
Zonski faktor namota 234
ZraEni raspor 23, 26, 53, 328
- -, magnetski napon 51
- -, proraEunsKi 53
Zuprasti rotor 24
- -, magnetski napon zuba 54
Zvijezda induciranih napona 237
spoj namota 240
-transformatora 181

Zagrijavanje elektriEnih strojeva 435,

347, 442

dopustivo 445, 446

granice dopustive temperature 445
pri trajnom isprekidanom radu 450

Zabasti namot 44
Zeljezna- jezgra 145
Zel jezo, stupan j magnetskog zasiknja
58

Znak: 7406 S

Izdanje:
L. M. PIOTROVSKIJ
ELEKTRlCKl STROJEVI

Preveli s ruskog:
ZVONKO VlSTRlCKA i IVAN UREMOVIC
Redaktor prijevoda:
MARIJAN BREZINSCAK, dipl. ing

Izdavat '
TEHNICKA KNJIGA, izdavatko poduzece
OOUR IZDAVACKA DJELATNOST
ZAGREB, JuriSiceva 10

Lektor:
ZVONKO VELJACIC

Crteii:
TOUISLAV STRUJIC

Tisak:

..M. GEMBAROVSKI* NOVA GRADISKA

Tisak dovrSen:
U TRAVNJU 19i4.

Oslobodeno osnovnog poreza na promet na temelju misljenja

Republiekog sekretarijata za prosvjetu, kulturu i fiziEku kulturu
SR Hrvatske