DIDAKTIKA predmet sustavnog organiziranog uenja orijentirano

na razvoj pojedinca OSOBNOSTI (teorijsko promiljanje

nastave)

V rednovanje

METODIKA sustav znanstvenog miljenja nastave sasvim odreenog

predmeta
STOAC ISKUSTVA
UENJE aktivnost (ISKUSTVO) kojim postiemo promjenu svog
ponaanja, temelj ODGOJNO OBRAZOVNOG PROCESA

SIMBOLI
(REALNOSTI)
- govor

OBRAZOVANJE pedagoki (DIDAKTIKI) osmiljeno i sustavno

organizirano uenje zasnovano na kognitivnoj i psihomotornoj
sferi linosti sa ciljem da se STEKNU ZNANJA i VJETINE
zatim RAZVIJAJU SPOSOBNOSTI.

AUDIO VIZUALNA
PREZENTACIJA
(REALNOSTI)
- grafikoni, dijagrami

ODGOJ SUSTAVNO ORGANIZIRANO UENJE, zasnovano na

afektivnoj i kognitivnoj sferi linosti (i spoznajnoj) sa ciljem
RAZVOJA OSOBNOSTI

NASTAVA POJAVNI OBLIK ORGANIZIRANOG UENJA kojemu

je cilj ODGOJ I OBRAZOVANJE. Uspjenost ovisi o
sposobnosti, iskustvu i motiviranosti (U=S x I x M)

Nastavni sadraj

odnos izmeu sudionika nastave (KOMUNIKACIJA)

A)
B)
-

nastavno dogaanje (SITUACIJA NASTAVE)

SPOZNAJNA (INFORMATIVNO KOGNITIVNA)

POSTIGNUE
1. Predstavljanje PREZENTACIJA
Prijem i obrada PREKODIRANJE
Primjereno ponaanje

A)
B)

Dijalog
Simetrinost

opisivanje
objanjavanje
obrazlaganje
RAD NA TEKSTU
pisanje, prepisivanje, samostalni odgovori uenika na pitanja
razgovor, diskusija

DEMONSTRACIJA
CRTANJE

LABORATORIJSKO ISTRAIVAKI karakter nastave

ELEMENTI NASTAVE CPK

Frontalna

1.
2.
3.

Grupni rad (uenje u grupi)

Rad u paru (uenje u paru)
individualni rad (samostalno uenje)

CILJEVI to
PROCES kako
KRITERIJ vrednovanja

NASTAVNI PROCES

ORGANIZACIJA UENJA

1.
2.
3.
4.

predavanje

PRAKSEOLOKE METODE NASTAVE

Reverzibilnost

RADNE FORME NASTAVE

USMENO IZLAGANJE

VIZUALNE METODE NASTAVE

EMOCIONALNA (AFEKTIVNO INTERAKCIJSKA)

OSOBNOST
1. Razumijevanje

2.
3.
4.

EKSPERIMENT

VERBALNE METODE NASTAVE

KOMUNIKACIJA

2.
3.

TV, PC, multimedija

Uenik

crtei, film, fotografija

IZRAVNI DODIR S REALNOI

- workshop, diskusija, rasprava

KOMPONENTE NASTAVE

Uitelj

vizualno

1.
2.
3.
4.
5.

CILJEVI uenja
PROCES pripremanje, obrada, vjebanje, ponavljanje
SUMATIVNO VREDNOVANJE
ZAVRNI DIO kratki pregled unazad

PRIPREMA
PRIJEM I OBRADA
VJEBANJE
PONAVLJANJE
VREDNOVANJE

PRIPREMA

Pripremanje
C -------- O ----- V ------ P ------- Vs

pod pripremu ubrajamo one nastavne aktivnosti kojima se nastoje

stvoriti potrebni uvjeti osnovne nastavne aktivnosti

1.
1

PRIPREMA UENIKA predznanje uenika

2.

MATERIJALNO TEHNIKA PRIPREMA prostor, ureaji,

pribor, filmovi i sl.

PRIJEM I OBRADA

je miljenje zasnovano na injenicama, a svaka je spoznaja misaona

tvorevina koja implicira iskustvo
pripremu uenika orijentiranu na obnavljanje onih
znanja koja su potrebna u obradi novih sadraja
nije ista emisija sadraja!

pretpostavlja

ukljuuje misaone procese kojima uenik prerauje ono to dolazi do

njega

temeljna nastavna aktivnost (ne mnogo ali na mnogo naina)

DVA PROCESA OBRADE TRANSFORMACIJE

1.

PERCIPIRANOG U KOGNITIVNE TVORBE pr. trokut je

omeen sa tri duine
2. OBRAENE SPOZNAJE U EMPIRIJSKE KORELACIJE
(ODNOSE-SVIJET)
- transfer znanja u nove situacije

2.

MISAONA OBRADA
ono to vidimo izlaemo obradi (vraanje apstraktnom)

kada strukturirano dati gotovi sadraj povezujemo sa

iskustvom, vizualiziramo kako bi ga lake primili i preradili

nastavna aktivnost kojom se utvruje stupanj steenog znanja i

vjetine u odnosu na postavljene ciljeve
osnova regulacije nastavnog procesa

MJERENJE karakterizira iskazivanje znanja i vjetina pojedinca u

nekim brojanim vrijednostima (z-vrijednost)

Primjer : TRENJE
- osobno iskustvo (vonja biciklom, klizanje i sl.)
promatranje, EKSPERIMENT injenina osnova

PROCIJENJIVANJE vri se tako da se na jednoj ljestvici odredi

pozicija nekog uenika

generalizacija matematika, definicija, crte...

ISPITIVANJEM MORMO :

verifikacija rjeavanje zadataka, snalaenje u drugim

situacijama

1.

JASNO I JEDNOZNANO
podrazumijevamo pod znanje

PRIJEM I OBRADA je spoznajno koraanje do cjeline sadraja

nastavne jedinice (upoznavanje, povezivanje, analiza )

A.

B.

1.

Odrediti cilj (to, zato)

2.

Obnoviti znanja koja su u osnovi vjebanja

Materijalno tehnika priprema
instruktaa : VERBALNA (rijeima) i AKTIVISTIKA
(demonstracija)

1.

ne obuhvaamo sva podruja znanja i vjetina

ne uviamo sve razine znanja (znanje je i prepoznavanje i
reprodukcija i mogunost rjeavanja problema)
nedovoljna raznolikost ispitnih postupaka (ZOT, esejpitanja, usmeno ispitivanje)

razliiti kriteriji
sklonost slabijim ili boljim ocjenama tj. "zlatnoj sredini"
(nesigurnost ocjenjivaa)
hallo efekt

NAINI I TEHNIKE ISPITIVANJA

Poetno vjebanje

1.

OPAANJE
TIJEKOM
ISPITIVANJE
2. PISMENO ISPITIVANJE

tonost operacija i njihovih sklopova (instrukcijaoperacija)

Osnovno temeljno vjebanje

izvoenje aktivnosti, obrazloenje (temelj formiranja vjetine)

Zavrno vjebanje
spoznaja se transformira i prekodira u PONAANJE

NASTAVE,

USMENO

kolske pismene zadae esej tipa

kontrolna pitanja zadae esej tipa
kontrolni zadaci (objektivnog tipa)
niz zadataka objektivnog tipa
test znanja standardizirani postupak

NIZ ZADATAKA OBJEKTIVNOG TIPA

ponavljanje oznaava radnju kojom se tei obnavljanju i osvjeavanju

u sjeanju onoga to od prije znamo.
prijanje znanje podiemo na viu razinu generaliziranosti i
produbljujemo obradu
NE MNOGO ALI NA MNOGO NAINA

nedovoljno se esto ispituje

Pogreke kod ocjenjivaa

Odrediti kriterije (brzinu, tonost i uz koju toleranciju)

PONAVLJANJE

Nedovoljan broj valjanih injenica o znanju i vjetinama

VJEBANJE

1.

2.

3.

to

POGREKE U ISPITIVANJU :

PRIPREMANJE

1.
2.
3.
4.
5.

odrediti

UTVRDITI PITANJA ILI ZADATKE koje stavljamo pred

uenika i reakcije na osnovu kojih zakljuujemo razinu znanja

vjebom poveavamo transfer znanja, tek nakon obrade i

razumijevanja
vjebanje kao dio obrade OPREDMEUJE ZNANJE (prekodiranje
znanja) i PRODUBLJUJE SPOZNAJU (generalizacija na viu razinu)
vjebanjem uimo REPERTUAR RADNJI i KRITERIJSKI
OBRAZAC ZA AUTOEVALVACIJU

(operantno)

2.

VJEBANJE

uloga jezika, koristei se verbalnim kodom ostvarujemo nove

realnosti i odnose meu situacijama

VREDNOVANJE

INDUKTIVNA OBRADA polazimo od konkretnog

DRDUKTIVNA OBRADA polazimo od apstraktnog

poveanje transfera znanja

PRODUKTIVNO (koritenje) ANALIZA, SINTEZA,

KLASIFIKACIJA, USPOREIVANJE, ANALOGIJA, DOKAZ,
RJEAVANJE PROBLEMA, KONKRETIZACIJA
- visoka razina generalizacija, transfera znanja

uenik konkretizira aktivnosti i koristi ih u rjeavanju situacija

koje stoje pred njime ZAPAMIVANJE

podizanje generaliziranosti znanja na viu razinu

PROCEDURA:

1.

Lociranje tono odreenog podruja (nastavna jedinica,

predmeta, cjeline)

REPRODUKTIVNO

2.

Navesti ona znanja koja imaju najveu vanost, to uenik

treba znati

3.

Pretvaranje navedenog znanja u pitanja objektivnog tipa

4.

Optimalno grupiranje pitanja obzirom na :

tip pitanja
karakter grae
teinu (od lakih ka teim)

5.

Paziti da ne bude zadataka koje mogu svi rijeiti odnosno

koje nitko ne moe rijeiti (zadaci trebaju biti srednje teki)

6.

Instrument treba dati na ocjenu sustrunjacima i

eventualno dotjerati

7.

Dati uputu uenicima i nastavnicima za primjenu

8.

Obraditi rezultate

zakon prisilne distribucije (zvonasta krivnlja)

z-vrijednost

KVANTITATIVNA ANALIZA pratimo z-vrijednost u toku godine

X postignuti broj bodova

X aritmetika sredina
SD standardna devijacija

X X
z
SD
( X ) 2
2
X

N
SD
N 1

ukupan broj bodova

I DIO
PREDSTAVLJANJE NOVE INFORMACIJE
(izraavanje novih spoznaja)
- EKSPLICITNO (DIREKTNO)

KVALITATIVNA ANALIZA pratimo kako su uenici savladali

pojedine dijelove sadraja

VREDNOVANJE USPJEHA
FORMATIVNO integrirano u nastavni proces i ono je optimalizacija
uenja, komunikacija, uenje na responditivnoj aktivnosti

NASTAVNI SUSTAVI

III DIO
POVRATNA INFORMACIJA
(uvid u ispravnost odgovora)
- regulira aktivnost uenika

PREDAVAKA NASTAVA
HEURISTIKA NASTAVA
PROGRAMIRANA NASTAVA

PROBLEMSKA NASTAVA

1.

PREDNOSTI
- putem kratkih koraka sigurno stiemo da cilja
visoki postotak uspjenosti
stalna povratna informacija (motivirani uenici)

rad je individualiziran
maksimalno iskoritavanje psihofizike snage uenika

3.

PRIMJENA KRITERIJSKIH ZADATAKA (ZOT)

koje i kakve promjene u znanju elimo postii uenjem (vjetine,

navike, sposobnosti i druga obiljeja pojedinca)
operacionalizirati ciljeve (sadrajne jedinice, aktivnosti,
organizacija uenja)
izraditi kriterijske zadatke za uvid u rezultate uenja

DIFERENCIJALNO POTKREPLJENJE svaka dobra reakcija se

nagrauje a loa kanjava izostankom nagrade. Dovodi do
eljenog REPERTUARA PONAANJA tj. oekivanih znanja i
mogunosti uenika.

LANCI

SAVLADAVANJU

indikator uspjenosti uenja

osvrt na rad i postignute rezultate

HEURISTIKA NASTAVA (Piaget)

APERSONALNA KOMUNIKACIJA uenik komunicira sa

programom (software), nastavnik nije u ulozi voenja i
usmjeravanja tj. pouavanja. Uenje pojedinca je pod kontrolom
programa

materijalno tehnikim aktivnosti (kako koristiti ureaje i

pomagala)
predznanje, spoznajna pretpostavka potrebnom za rad na
programu

POMO
U
EVENTULANOM
PREPREKA
- nastavnik je u pozadini zbivanja

onemoguavanje stvaralakog rada

nedostatak komunikacije uenik-nastavnik (nego: uenik-stroj)

jasnoa cilja (zato pristupamo programu)

2.

IZRADOM PROGRAMIRANOG MATERIJALA TREBA :

- jasno odrediti ciljeve (osnovna pretpostavka svakog programa)

PRIPREMANJE

SLABOSTI
- strogo voenje uenika - direktivnost

samostalna provjera na putu do cilja

ARTIKULACIJA PROGRAMIRANE NASTAVE

PROGRAMIRANA NASTAVA

REDUDANTNO (INDIREKTNO) uenici sami dolaze do

izvora informacija

II DIO
ZADATAK, PITANJE
(poticanje na aktivnost)
- integrira rjeenje zadatka i odgovor na pitanje tako da se
obuhvati prethodna dana informacija

SUMATIVNO nakon zavretka uenja, daje uvid u postignue

uenika obzirom na odreene standarde

3.
4.
5.
6.

uspjeno savladavanje prethodnog lanka je pretpostavka spoznajnog

napredovanja (prelaska na novi lanak)
mogu biti linearni i razgranati

temelji se na razvojnom razgovoru kojim se uenik potie i usmjerava

na pronalaenje i otkrivanje novih spoznaja
naglasak je na traganju i otkrivanju, prijenosu i pospremanju novog
znanja
aktivnost uenika je jako strukturirana, strogo usmjerena i regulirana,
DIREKTIVNA (socijalno-afektivna komponenta podreena je
kognitivnoj)
aktivnost uenika je organizirana, responditivna
uiteljeva pitanja imaju ulogu navoenja uenika na aktivnosti putem
kojih se postie spoznaja i stvaraju nova znanja
pripremljeni zadaci/pitanja i odgovori uenika, nastavnik smiljeno
usmjerava uenika na :
a) PROMATRANJE

b)

MISAONU ELABORACIJU PRIKUPLJENIH INJENICA

(generalizacija)
c) EMPIRIJSKU I MISAONU VERIFIKACIJU (provjera
istinitosti)

ine samostalne i meuzavisne sadrajne jedinice od kojih je

sastavljen program.
pored sadraja ukljuuju i aktivnost uenja
razmak meu lancima zovemo SPOZNAJNA DISTANCA

PRIMJER TRENJA

povezivanje ivotnog iskustva s teorijom

spoznajna aktivnost uenika temelji se na osobnom iskustvu i
neposrednom promatranju (demonstraciji)

U heuristikoj nastavi komunikacija uenika i uitelja je

dvosmjerna (vertikalna i horizontalna)

PROBLEMSKA NASTAVA

nastava putem rjeavanja problema

ui se u procesu snalaenja u novim uvjetima gdje pojedinac jasno
definira problem i njegovim rjeavanjem stvara nove spoznaje, nove i
nepoznate repertuare ponaanja
odsutnost direktivne nastave implicira demokratski kontekst,
predstavlja osnovu na kojoj se osim obrazovanja ostvaruje i odgoj
podravanje inicijative uenika, radoznalost (usmjerenost na
pronalaenje istine)
je jedinstveni kognitivno socio afektivni proces

REPERTUAR PONAANJA reakcije (odgovori) koji su logiki i

funkcionalno povezani i dadu se grupirati. Razlikujemo misaono
verbalne i psiho - motorne repertuare.
DIVERGENTNO MILJENJE sposobnost stvaranja vie
informacija na osnovi jedne dane informacije. Orginalnost i
fluentnost ideja.
PROBLEMSKA SITUACIJA situacija u kojoj se pojedinac ne moe
snalaziti na osnovi onoga to zna, to je ranije nauio na osnovu
osobnog iskustva
TIJEK PROBLEMSKE NASTAVE

1.

PROBLEMSKA SITUACIJA

2.

do rjeenja se moe doi samo istraivanjem

problem se formira jasno i precizno
postavljanje problema je do kraja osvijeteno i obrazloeno
RJEAVANJE PROBLEMA

teorijski pristup
na osnovi svoga iskustva i znanja daju se neki mogui
odgovori

a)
b)
3.

POSTAVLJANJE HIPOTEZE
pored znanja i sposobnosti ukljuena je mata i intuicija
provjera hipoteze istraivanjem
PRIKUPLJANJE PODATAKA, INJENICA
promatranje predmeta, pojava, procesa
rad na literaturi
odvajanje onoga to je relevantno za problem tj.
verifikaciju hipoteze

ZAKLJUCI

pregled prikupljenih podataka i uvid u odnose

sueljavanje empirijskih podataka i postavljenih hipoteza
zakljuci se temelje na injenicama
verifikacija hipoteza i rjeavanje problema (situacija postaje
jasna)