Professional Documents
Culture Documents
Razvoj Numericki Upravljanih Mernih Masina
Razvoj Numericki Upravljanih Mernih Masina
19
1)
Ovde se misli na delove, koji imaju povrine, koje se podvode pod engleski termin "free
forms" [24].
20
2)
3)
4)
Ve tada, krajem ezdesetih godina u oblasti obradnih sistema pojavljuje se prvi FTS, 1967.
god. - Mollnis System ili Sistem 24, to znai da je bio reen itav niz pitanja koja su bila u
direktnoj ili indirektnoj vezi i sa merenjem ili kvalitetom [26].
Razvijena je i primenjena tehnologija mini raunara na bazi MSI integracije, to je
predstavljalo osnovu za kasniji razvoj CNC upravljakih jedinica [33].
Italijanska firma Ferranti je 1969. god., na meunarodnom sajmu merne tehnike u Cirihu
prikazala MM prve generacije. Poetkom sedamdesetih godina u tehnologiju razvoja i
proizvodnje NUMM su uli i: Ziess, DEA, Johansson, Leitz, Mauser, Olivetti, Bendix,
Brown Sharpe, i drugi.
21
5)
Radi ilustracije razvoja tehnologije MM, ovde se navode neki karakteristini detalji: 1972.
godine - firma C. Zeiss je napravila MM UMM 500, koja je i danas u upotrebi; 1973.
godine - softverski reen koncept odreivanja koordinatnog sistema mernog predmeta
(uravnavanje u prostoru, uravnavanje u ravni, tri nulte take, NC-pogon, programiranje
obuavanjem, 3D-merni senzor; 1980. godine - merenje odstupanja oblika na bazi
skeniranja uz CNC pogon; 1983. godine - razvijen je koncept magacina mernih senzora;
1984. godine - reen je koncept hardverskog ukljuivanja MM u FTS, uveden je novi CNC
model upravljanja (distribuirani raunarski sistem), primenjen merni senzor za digitalnu
obradu slike; 1990. godine - uvedena nova tehnologija za noseu strukturu Opton-ovih i
Zeiss-ovih MM na bazi CARAT tehnologije, ime se viestruko smanjuje merna
nesigurnost, za merne sisteme primenjena nova generacija materijala na osnovu INVAR
tehnologije. Tanost mernih sistema je drastino poveana a uticaj okoline (temperatura,
vlanost) smanjen, a pored toga povean je opseg mernih elemenata [83].
22
MM, odnosno upravljakoj jedinici koja je podrava6), i (ii) softver opte7) namene, za
runo ili mainsko programiranje CNC MM. Daje se kratka analiza obe grupe
softvera.
3.2.1 Softver za CNC merne maine
Izvrena analiza softvera za CNC MM, omoguuje da se, prema stepenu
sloenosti metrolokih zadataka, softveri mogu klasifikovati u sledee grupe: (i)
merenje i inspekcija tolerancija duina, uglova, oblika i poloaja, (ii) merenje i
inspekcija parametara karakteristika kvaliteta zupanika, i (iii) merenje i inspekcija
krivih linija i povrina.
Rezultati merenja ili inspekcija u zavisnosti od potrebe korisnika mogu biti
dati u: Dekartovim (Kartezijevim - x, y, z) koordinatama, polarnim (r, )
koordinatama, cilindrinim (r, , z) koordinatama, i sfernim (r, , y) koordinatama, u
koordinatnom sistemu merenja, koji se odnosi na merni predmet.
Osnovni geometrijski elementi koje definiu svi softveri za CNC MM,
pomou kojih se realizuju razliiti metroloki zadaci su: taka, prava, krug, ravan,
cilindar, konus, sfera i torus. Svaki geometrijski element se definie min i max brojem
taaka, pomou koga se, primenom metode najmanjih kvadrata on odreuje. Tako, na
primer, za ravan imamo: min (3 take - UMESS 300) i max (neogranieno)8). Pomou
ovih osnovnih geometrijskih oblika moemo realizovati i sledee, netipine klase
metrolokih zadataka: (i) komponovanje sloenih geometrijskih oblika na osnovu
osnovnih, (ii) preseci geometrijskih oblika i/ili njihovih karakteristika, i (iii) rastojanje
ili najkrae rastojanje izmeu geometrijskih oblika i/ili njihovih karakteristika.
Tolerancije oblika i poloaja9) se takoe definiu kao relacije osnovnih
geometrijskih elemenata. Tako, na primer, tolerancija poloaja - paralelnost se
definie kao: geometrijski element - geometrijski element, geometrijski element 6)
7)
8)
9)
23
Radi se o kompleksnim inenjerskim proizvodima koje nisu razvili svi proizvoai MM, iz
vie razloga: (i) sloenost problema, (ii) povezivanje sa drugim raunarima i drugim
softverima za CAD/CAM, (iii) razvijenost osnovnog softvera za tolerancije duine, uglova,
oblika i poloaja [92, 98].
24
25
26
27
koraka: (i) uitavanje i dekodiranje instrukcija sa trake, (ii) izvoenje procesa merenja
na bazi definisanih mernih zadataka, (iii) poreenje (ocenjivanje) izmerenih i zadatih
(geometrijski definisanih) vrednosti, i (iv) tampanje izlaznih rezultata.
28
29
koordinatnog poetka: tehnoloka baza ili metroloka baza ili poetak kotiranja.
Osnovno pravilo odreivanja koordinatnog sistema merenja: referentne geometrijske
elemente uravnimo u prostoru i ravni (tri nulte take).
Generisanje mernih taaka. U radnom prostoru MM, a na bazi hardverske i
softverske podrke, vri se generisanje mernih taaka (pojedinano ili kontinualno).
Izbor mernih taaka zavisi od: (i) strategije merenja, (ii) pravila za izbor mernih
taaka, i (iii) osnovnih elemenata za izvoenje merenja na NUMM-a.
Strategija merenja predstavlja redosled izvoenja postupka inspekcija. On se
izvodi prema: definisanom koordinatnom sistemu merenja, obliku kotiranja i
kompleksnosti mernog predmeta.
Pravila za izbor mernih taaka se odnose na: definisanje minimalnog broja
taaka (koji zavisi od vrste geometrijskog elementa) i mesta (poloaja) generisanja
ovih taaka.
Osnovne elemente pomou kojih se izvodi merenje na NUMM- a ine: (i)
nosea struktura MM - posebno precizne voice po kojima se kreu pokretni elementi
nosee strukture, (ii) merni sistem i merni senzor - tanost, osetljivost i ponovljivost,
(iii) raunari i softver, (iv) automatizacija opsluivanja MM kao i periferna
automatizacija.
Nominalne vrednosti sa crtea (merni protokol). Idealni metroloki oblik dela
definisan je crteom. Poreenjem nominalnih vrednosti, definisanih crteom i
obraenim12) mernim takama, utvruje se stvarna vrednost tolerancijskog polja. Na
ovaj nain MM vri inspekciju (obeleava) procenat popunjenosti tolerancijskog polja
ili determinisana vrednost, ako izmerena vrednost izlazi van tolerancijskog polja.
Radi pojanjenja navedenih teorijskih postavki, daje se jedan primer. Na slici
3.10 je dat crte dela na kome je potrebno, na NUMM-a izvriti inspekciju - proveriti
paralelnost ose cilindra (C1) i ravni R1.
30
31
VT
PA
gde su:
V - indeks merne zapremine,
T - indeks automatizacije,
P - indeks cene kotanja i
A - indeks tanosti MM.
Korisnik je, po pravilu, zainteresovan za: veu mernu zapreminu, vei nivo
automatizacije, niu cenu kotanja i veu tanost.
Ovaj koeficijent predstavlja referentnu taku za izbor ili soluciju reenja za
odgovarajui model MM.
32
15)
Kao primer softvera visoke fleksibilnosti za off-line programiranje MM, pomou CAD
sistema, ovde se navodi softver DMIS, koji predstavlja i predlog amerikog standarda za
ovu oblast [19].
Ne misli se na nivoe ukljuivanja MM u ire tehnoloke strukture, pri emu imamo:
fleksibilne metroloke elije i fleksibilne metroloke sisteme, koji se detaljno izlau u
poglavlju 7.
33
karakteristike, malo trenje i inerciju, kao i buku, (ii) karakteristike odziva mernog
senzora, to zavisi od elektronsko-mehanikih komponenti, i (iii) mogunosti
raunara, kako raunara upravljake jedinice tako i eksterne raunarske podrke MM.
34
Tako, na primer, pomou softvera KUM, koji podrava Opton-ove i Mauser-ove MM, moe
se pri inspekciji krivih linija i povrina izvriti razdvajanje greaka obrade i poloaja alata,
ime se sa suprotnim predznakom vri korekcija alata.
17)
Engleski termin je - one time.
35
Jedan takav model su razvili i proizvoai MM KOMEG, Opton i Mauser i oni svojim
potencijalnim kupcima vre tu analizu.
36
METROLO[ KI ZADATAK
37
RU^ NE MM
MM SA
PROCESOROM
NC MM
CNC MM
TOLERANCIJE DU@INA:
PRE^ NIK
1.5
0.5
0.5
0.3
[ IRINA
1.5
0.5
0.5
0.3
DU@INA
0.5
0.3
0.3
0.15
VISINA
0.5
0.25
0.25
0.15
0.5
0.25
0.25
0.15
12
0.6
2.0
2.0
1.5
1.0
0.5
0.5
0.3
15
0.8
24
12
1.5
KRU@NOST
1.2
NORMALNOST
15
10
1.5
RAVNOST
KONCENTRI^NOST
30
POZICIJA
15
0.5
0.5
0.3
12
12
12
1.5
PRIPREMNO VREME
6.0
6.0
3.0
3.0
1.0
TOLERANCIJA POLO@AJA: