UNIVERZITET U BIHAU

PEDAGOKI FAKULTET
ODSJEK: BOSANSKI JEZIK I KNJIEVNOST
METODIKA NASTAVE BOSANSKOGA JEZIKA II

Sloeni glagolski oblici

Pisana priprema za ogledni sat bosanskoga jezika i knjievnosti

Nosilac kolegija: dr.sc.Sead Nazibegovi, vanr.prof.

Mentor: Asmir Pirali,prof.

Studentica: Amra ehi

Biha, maj 2015.

kola: JU Gimnazija Biha

Datum:.13.5.2015.
Nastavni predmet: Bosanski jezik i knjievnost
Razred: IIb
Nastavno podruje: Jezik
Nastavna oblast: Gramatika, morfologija
Nastavna jedinica: Sloeni glagolski oblici
Tip asa: obrada
Zadaci nastavne jedinice:
OBRAZOVNI- usvajanje znanja o tvorbi sloenih glagolskih oblika (perfekt,
pluskvamperfekt, futur I , futur II, potencijal I i II, optativ), ponavljanje prethodno usvojenih
znanja o prostim glagolskim oblicima ( gl.pridjev radni, aorist, infinitiv) koji slue za tvorbu
sloenih.
FUNKCIONALNI- razvijanje sposobnosti za pravilnu upotrebu sloenih glagolskih oblika u
govoru i pisanoj formi te njihovo prepoznavanje.
ODGOJNI- Poticanje uenika na pismeno i usmeno izraavanje u skladu sa standardnim
jezikom, njegovanje privrenosti maternjem jeziku.
Nastavna sredstva i pomagala: ploa, kreda, tekst
Oblici rada: frontalni, individualni
Nastavne metode i postupci : metoda teksta, dijaloka metoda, metoda indukcije i dedukcije

ARTIKULACIJA NASTAVNOG SATA:

UVODNI DIO: U uvodnom dijelu sata sa uenicima ponavljam gradivo iz jezika koje su
usvajali prethodnih sati. Razgovaramo o glagolima, gramatikim kategorijama glagola te
sistemu glagolskih oblika. Kako se dijele ti glagolski oblici ( na proste i sloene). Koji su
prosti? ( infinitiv, prezent, aorist, imperfekt, imperativ, glagolski pridjevi, glagolski prilozi). A
sloeni su? ( perfekt, pluskvamperfekt, futur I i II, kondicional I i II ) Kako se tvori infinitiv?

( od infinitivne osnove i nastavka ti koji u odreenim sluajevima ima oblik i ( oprimjeriti)

). Kako se tvori aorist ( Od infinitivne osnove i nastavaka h, -,- ; -smo,-ste ,-e ili oh, -e,e; -osmo,-oste,-oe ( oprimjeriti)). Kako se tvori glagolski pridjev radni? ( Od infinitivne
osnove i nastavaka o,-la,-lo;-li,-le,-la ( oprimjeriti)). ta je zajedniko ovim oblicima? ( Svi
su prosti). Zato ih zovemo prostim? ( Jer ih ini jedan glagol). ta su sloeni glagolski oblici,
od ega su oni sastavljeni? ( Od najmanje dva glagola od kojih je jedan pomoni). Koje
pomone glagole na jezik poznaje? ( biti, htjeti)
Danas emo uiti o sloenim glagolskim oblicima: perfektu,pluskvamperfektu, futuru I ,
futuru II, kondicionalu I i II i optativu. Zapisujem naslov na plou.
GLAVNI DIO: - Uenicima dijelim listie sa tekstom, nakon ega im tekst proitam. Njihov
zadatak je da u tekstu prepoznaju i podvuku sve glagole.Glagole emo skupa analizirati- kroz
primjere uenici trebaju prepoznati tvorbu sloenih glagolskih oblika.
Prve reenice u teksu pisane su u prolom vremenu. Analizom primjera uenici trebaju
zakljuiti kojim sloenim glagolskim oblicima izriemo prolo vrijeme ( perfekt,
pluskvamperfekt) i od ega se tvore.
Perfekt je prolo vrijeme kojim se iskazuje radnja koja se deavala i zavrila u prolosti.
Tvori se od enklitikih ( nenaglaenih) oblika nesvrenog prezenta pomonog glagola biti i
pridjeva radnog glagola koji se mijenja. Ponekad se pomoni glagol izostavlja , takva pojava
naziva se krnjim perfektom . To se deava u tri sluaja:
a) ako se unutar reenice nalazi vie glagola u perfektu onda se puni oblik ( pomoni glagol +
pridjev radni glagola koji se mijenja) pie samo kod prvog glagola, kod ostalih se
podrazumijeva.
b) enklitiki oblik pomonog glagola izostavlja se kada se nae uz zamjenike oblike me,
te,se: npr. Pitao me (je) gdje stoji knjiga.
c) enklitiki oblik pomonog glagola izostavlja se u doivljenom prianju, to je u funkciji
stilskog sredstva: npr. Bio jednom jedan car, pa ( je ) imao tri sina...
Pluskvamperfekt je prolo vrijeme kojim se iskazuje postojanje dvije radnje od kojih se
jedna desila prije druge, ali su obje zavrile u prolosti. esto se mijenja sa perfektom. Tvori
se od :

a) Imperfekta pomonog glagola biti i pridjeva radnog glagola koji se mijenja: npr.
Bijah pisala zadau kada se mama vratila sa posla.
b) Perfekta pomonog glagola biti i pridjeva radnog glagola koji se mijenja: npr. Bila
sam pisala zadau kada se mama vratila sa posla.
U tekstu su primjeri za obje tvorbe pluskvamperfekta. Prelazei dalje, u tekstu se nalaze
glagoli koji izriu budue vrijeme. Uenici zakljuuju da se radi o futuru I i II.
Futur I je budue vrijeme koje oznaava radnju koja e se vriti poslije vremena u koje se
o njoj govori. Tvori se od enklitikih oblika prezenta pomonog glagola htjeti i
infinitiva glagola koji se mijenja: npr. Lamija e itati knjigu. Mama e pei kola.
Kod pisanja futura I postoje razliite varijante: izuzetak je prilikom pisanja oblika futura
po modelu infinitiv na ti + pomoni glagol, infinitiv je krnji, dakle nema i. Puni oblik
futur I ima prilikom pisanja po modelu pomoni glagol + infinitiv na ti. ( itat u / u
itati).
Oblik itat u se u izgovoru ponaa kao jedna rije pa se ita itau, meutim preporuuje
se da se pie odvojeno. U izgovoru nekih primjera deavaju se glasovne primjene
( jednaenje suglasnika po mjestu tvorbe) plest u, pleu pa se dileme oko pisanja
nastavljaju.
Futur II je budue vrijeme koje oznaava radnju koja e se desiti u budunosti prije neke
druge radnje ili naporedno s njom. Tvori se od svrenog prezenta pomonog glagola biti i
pridjeva radnog glagola koji se mijenja: npr. Kad budem itao knjigu, potrait u ti imena
likova. Sve ee se mijenja sa prezentom.
Osim glagolski vremena, ta jo ini sistem glagolskih oblika? ( glagolski naini.) Koje naine
ste do sada spominjali? ( imperativ) Kakav je to nain? ( zapovjedni) Kakve jo naine
imamo? ta moemo izraziti njima? (elju, mogunost)
Postoje jo tri naina, to su: kondicinal ili potencijal I, kondicional II i optativ.
Potencijal I je glagolski nain kojim se izraava neka mogunost ili pogodba. Tvori se od
aorista pomonog glagola biti i pridjeva radnog glagola koji se mijenja: npr. Da sam bio
marljiv, prije bih proitao ovaj roman.
Potencijal II tvori se od potencijala prvog pomonog glagola biti i pridjeva radnog
glagola koji se mijenja: npr. Da smo krenuli ranije, bili bismo stigli kui do sada.

Optativ- eljni nain koji se vezuje iskljuivo za sadanjost, odnosno govorni trenutak. Njime
se iskazuje neka elja govornika, Tvori se od glagolskog pridjeva radnog svih glagola bez
obzira na vid. Npr. iv mi bio! Dobro nam doli! .
ZAVRNI DIO : U sintezi obraenog gradiva sa uenicima ponavljam koji su sloeni
glagolski oblici kao i tvorbu sloenih glagolskih oblika.

PLAN PLOE:
Sloeni glagolski oblici
Perfekt- enklitiki oblik nesvrenog prezenta pomonog glagola biti i glagolski pridjev
radni npr. Radio sam zadau,
Pluskvamperfekt- a) imperfekt pomonog glagola biti + glagolski pridjev radni npr. Bijah
pisao zadau,

b) perfekt pomonog glagola biti +glagolski pridjev radni npr. Bio sam

pisao zadau,
Futur I- enklitiki oblici prezenta pomonog glagola htjeti + infinitiv npr.Ja u itati / itat u.
Ja u doi/ doi u.
Futur II- svreni prezent pomonog glagola biti +glagolski pridjev radni npr. Kad budem
itala knjigu..
Potencijal I aorist pomonog glagola biti + glagolski pridjev radni npr. Da imam novac,
kupio bih knjigu.
Potencijal II- potencijal I pomonog glagola biti + glagolski pridjev radni npr. Bio bih
kupio knjigu da imam novac.
Optativ- glagolski pridjev radni svih glagola- iv mi bio !

PRILOZI:
Prilog br.1.- Tekst
Sjeam se da sam itao kako je jedan panski vitez po imenu Dijego Peres Vargas, slomio u
nekom boju ma, pa je odlomio teku granu ili stablo i sa ovim takva udesa poinio i tolike
Arape pocmekao da su ga prozvali Mauka , cmekalo. Tako on, kao i njegovo koljeno,
bijahu prozvani od tog dana i dalje Vargas i Mauka. Hou ti rei ovo zato to u od prvog
hrasta na koji naiem odlomiti kakvu granu, toliku i takvu kao to je ona. Budem s njom
izvrio takva djela da e se ti drati za vrlo sretna to si se udostojio da ih gleda. Bio bi
svjedoio takve stvari koje bi se jedva mogle vjerovati. Ako biste mi dozvolili, poao bih s
vama,-ree Sano smijeei se svome vitezu. iv ti meni bio!

LITERATURA I IZVORI:
1. Pjani, Ratmira: Na jezik, udbenik za drugi razred gimnazije, Sarajevo Publishing,
Sarajevo, 2004.
2. Nikoli, Milija: Metodika nastave srpskohrvatskog jezika, Zavod za udbenike i
nastavna sredstva, Beograd, 1988.
3. Isanovi, Amela: Modeli nastavnih priprema u nastavi jezika, Bosanska medijska
grupa, Tuzla, 2008.
4. Jahi, Halilovi, Pali: Gramatika bosanskoga jezika, Dom tampe, Zenica, 2000.