BLOOMOVA

TAKSONOMIJA
Mr. sc.Marijana Marinovi
Agencija za odgoj i
obrazovanje

TAKSONOMIJA =sustav klasifikacije

odgojno-obrazovnih ciljeva
Obuhvaa tri podruja:
* kognitivno (znanje, spoznaja)
* afektivno (stavovi, interesi, motivacija)
* psihomotoriko (tjelesne aktivnosti i
vjetine)

KOGNITIVNO PODRUJE
Stara verzija, 1956.

KOGNITIVNO PODRUJE
Revidirana verzija, tijekom 1990-ih

I. Zapamivanje

Devet

vjetina pomou kojih uenici

mogu pokazati koliko su zapamtili:
1. Definiraj
6. Sastavi popis
2. Zapamti
7. Imenuj
3. Zabiljei
8. Ponovi
4. Ispriaj
9. Prisjeti se
5. Izvijesti

ZAPAMIVANJE u nastavi povijesti

Uenici

naue i upamte povijesne

podatke. Reproduciraju ih
nepromijenjene ili ih samo
prepoznaju.

Najea

pitanja su: tko? to? gdje?

kada? kako? opii! definiraj! nabroji!

II. RAZUMIJEVANJE

Devet

vjetina uz pomo kojih

uenici mogu pokazati shvaanje
informacija:
1. Opii
6. Objasni
2. Identificiraj
7. Izvijesti
3. Razmotri
8. Izrazi
4. Prepoznaj
9.Raspravljaj
5. Smjesti

RAZUMIJEVANJE u nastavi
povijesti
Uenici znaju pojasniti povijesne podatke,
protumaiti ih ili ukratko prepriati svojim
rijeima.

Najea pitanja su:

zato? pojasni! objasni! protumai!

Zato je Napoleon proglasio kontinentalnu
blokadu?

Objasni kako je gospodarska situacija u
Njemakoj utjecala na pojavu nacizma.

RAZUMIJEVANJE prema Bloomu

Postoje tri vrste razumijevanja:

prevoenje (translacija) steeno znanje
izraziti svojim rijeima

interpretacija tumaenje i pojanjavane
npr. statistikih tabela, grafikona,
zemljovida, razumijevanje glavne ideje

ekstrapolacija sposobnost procjenjivanja
i predvianja uinka, posljedica ili buduih
dogaaja

III. PRIMJENA

Devet

vjetina s pomou kojih

uenici mogu pokazati primjenu
znanja u rjeavanju problema:
1. Izloi
6. Vjebaj
2. Primijeni
7. Ilustriraj
3. Izvedi
8. Prevedi
3. Protumai
9. Intervjuiraj
5. Prikai

PRIMJENA u nastavi povijesti

Uenici se koriste povijesnim podacima pri

rjeavanju novih problema u novim situacijama
te ih pokuavaju klasificirati i razvrstati.
Najei zadaci su:
Pojasni pomou primjera...
Kako bi mogao... primijeniti na...?
Kako bi primijenio u svakodnevnom ivotu?
Kako je Hladni rat utjecao na politiku
zapadnoeuropskih drava?
Koji su poslijeratni dogaaji izazvali Hladni rat?
Poredaj po vanosti za Italiju Mussolinijeve
reforme?

IV. ANALIZA
Devet vjetina razdvajanja informacija kako bi se
prilagodile novim situacijama:
1. Razlui
2. Napravi dijagram
3. Pitaj
4. Raspravljaj
5. Diferenciraj
6. Eksperimentiraj
7. Usporedi
8. Napravi inventuru
9. Rijei

ANALIZA u nastavi povijesti

Uenici ralanjuju gradivo na sastavne dijelove,

pojanjavaju osnovne odnose meu elementima
gradiva (npr. prepoznaju uzrono-posljedine
odnose),
otkrivaju autorova stajalita i pristranost,
razlikuju injenice od osobnog miljenja,
razlikuju bitno od nebitnoga,
usporeuju i razlikuju.

PITANJA:
Najea pitanja poinju ovako:

ralani, analiziraj, usporedi, koje su
posljedice, kakva je razlika izmeu...
koje su prednosti i nedostaci...
kako ... utjee na..i sl.
Zato su, po tvom miljenju, SAD-e
preuzele glavnu ulogu u suzbijanju
komunizma?
Usporedi Mussolinijevu i Hitlerovu
vladavinu.
Koja su bila njihova zajednika obiljeja?

V. EVALUACIJA
(VREDNOVANJE)
Prosuivanje korisnosti:
1. Izaberi
6.Prosudi
2. Predvidi
7.Procijeni
3. Rangiraj
8. Odredi
prioritete
9. Izmjeri
4. Vrednuj
5. Izaberi

VREDNOVANJE u nastavi povijesti

Uenici na osnovu kriterija procjenjuju primjenjivost,

pouzdanost, vrijednost stajalita, tvrdnji i podataka iz
izvora.
Pitanja su:
Procijeni sa stajalita...
Ocijeni (vrednuj)...
Je li ameriki strah od komunizma 50-ih godina bio
opravdan?
Je li zakljuak Kongresa o suzbijanju komunizma bio
primjeren?
Neki su uvjereni da su SAD trebale odmah nakon rata
iskoristiti slabost SSSR-a jer su imale atomsku bombu. Bi li
to iskoristio Truman? Objasni!

VI. KREIRANJE ILI NOVA

SINTEZA
Primjena informacija radi poboljanja
kvalitete neke situacije i ivota.
1. Predloi
6. Uredi
2. Organiziraj
7. Kreiraj
3. Sastavi
8. Klasificiraj
4. Pripremi
9. Povei
5. Formuliraj

KREIRANJE u nastavi povijesti

Uenici

povezuju elemente
nastavnog gradiva u cjelinu,
povezuju ili misaono reorganiziraju i
uopavaju nastavno gradivo te
sastavljaju izvjee, saetke,
referate i sl.

RAZINE AFEKTIVNOG PODRUJA U

BLOOMOVOJ TAKSONOMIJI

1.
2.
3.

4.

5.

ZAMJEIVANJE FENOMENA
REAGIRANJE NA FENOMEN
KRITIKO VREDNOVANJE
FENOMENA
ORGANIZIRANJE (sistematiziranje
vrijednosti u jedinstveni sistem)
KARAKTERIZACIJA OSOBNOSTI

1. ZAMJEIVANJE FENOMENA
nasluivanje vanosti uenja
2. prepoznavanje vanosti nastave
3. prepoznavanje socijalnih problema
4. uoavanje razliitosti
1.

Glagoli kojima se opisuje oekivano:

Uenik e moi: pitati, izabrati, opisati,
slijediti, prepoznati, imenovati, pokazati,
upotrijebiti.

2. REAGIRANJE

izvravanje obveza
potivanje kolskih pravila
sudjelovanje u razrednoj raspravi
dobrovoljno javljanje za zadatke
pomaganje drugima
zanimanje za predmet
Uenik e moi: odgovoriti, pomoi, sloiti se,
pozdraviti, raspraviti, proitati, izvijestiti, rei,
napisati, izvesti, pokazati

3. KRITIKO VREDNOVANJE
podravanje demokratskih procesa,

sklonost dobroj literaturi

prihvaanje znanstvenih naela u
svakodnevnom ivotu

uvaavanje potrebe za drutvenim
napretkom

Uenik e moi: dovriti, opisati,

razlikovati, objasniti, oblikovati, zapoeti,
potaknuti, pridruiti se, opravdati,
proitati, izvijestiti, prouiti i raditi.

4. ORGANIZIRANJE (sistematiziranje
vrijednosti u jedinstveni sistem)
uvaavanje ravnotee izmeu slobode i
odgovornosti

prepoznavanje potrebe za sustavnim
rjeavanjem problema

preuzimanje odgovornosti

prihvaanje vlastitih jakih i slabih strana

Uenik e moi: objediniti, sakupiti,

urediti, prirediti, obraniti, objasniti,
zastupati, prilagoditi, organizirati,
sintetizirati, usporediti, integrirati.

5. KARAKTERIZACIJA OSOBNOSTI

samopotovanje i pozitivna slika o sebi

izraavanje potovanja prema drugima i
drugaijima
spremnost na suradnju
mogunost utvrivanja objektivnih kriterija
procjene
marljivost i samodisciplina
Uenik e moi: djelovati, razlikovati, potovati,
utjecati, pokazivati, izvesti, predloiti, procijeniti,
upotrijebiti, potvrditi, provjeriti.

AFEKTIVNO PODRUJE u nastavi

povijesti

Odnosi se na interese i stajalita uenika, njihov

odnos i osjeaje prema predmetu, pojedincima,
okolini i drutvu u cjelini jer na rad mogu biti
prisiljeni ili rade iz razliitih pobuda.
Vano je da se uenici zainteresiraju za predmet,
naue sluati i prihvaati informacije,
da mogu aktivno sudjelovati, itati, pisati domae
zadae, ii u muzeje i na ekskurzije i upoznati se
s radom povjesniara.
Ovo podruje se odnosi na intenzitet prihvaanja
nekog stava, stoga se ne mjeri i ne ocjenjuje.

PSIHOMOTORINO PODRUJE
u nastavi povijesti

Vjetina

pisanja je samo dio pisanja

Vjetina pisanja povezana je i s
kognitivnim podrujem.

Mogue je provjeravati spretnost u
izraavanju (izvjeivanje,diskusije,
igra uloga)

LITERATURA:

Benjamin S.Bloom, Taksonomija ili klasifikacija

obrazovnih i odgojnih ciljeva, Knjiga I, kognitivno
podruje, preveo s engleskog Ivan Furlan,
Jugoslavenski zavod za prouavanje kolskih i
prosvjetnih pitanja, Beograd 1970.

Lorin W. Anderson, David R. Krathwohl, A

Taxonomy of Educational Objectives,
Longman,London, 2001.

Majda Rijavec, Dubravka Miljkovi, Vlasta Vizek

Vidovi, Psihologija obrazovanja, IEP, Zagreb,
2003.