ODRIVI RAZVOJ

ovjek i komunikacija
Kolegij: Komunikologija

Mentor:

Studenti:

Prof. Ksenija Pletenac

Matija Mesari
Dino Kozjak

akovec 03.06.2014.

Sadraj
1. Uvod........................................................................................1
2. Povijest i razvoj komunikacije.................................................2
3. Pojam komunikacije................................................................4
4. Proces komunikacije...............................................................4
5. Osnovne vrste komunikacije...................................................5
5.1. Verbalna komunikacija......................................................5
5.2. Neverbalna komunikacija..................................................6
5.3. Pisana komunikacija..........................................................6
6. Umijee sluanja.....................................................................6
6.1. Znaaj sluanja u interpersonalnoj komunikaciji...............6
6.2. Kako sprijeiti loe sluanje..............................................7
6.3. Kako aktivno sluati...........................................................8
7. Komunikacija u 21.stoljeu.....................................................9
8. Zakljuak...............................................................................10
9. Literatura...............................................................................11

1. Uvod
Seminarski rad na temu ovjek i komunikacija odabrali smo zbog mogunosti
naglaavanja vanosti komunikacije u ovjekovom vijeku jer od postojanja ovjeka
komunikacija je nezaobilazni in kojim ovjek svjesno ili nesvjesno alje poruke
drugoj jedinki ili grupi njih te time ostvaruje neki uinak.
Prosjean ovjek ne posveuje previe panje uenju dobre komunikacije, a jo
manje otkrivanju psihikih i osjeajnih procesa u sebi, koji utjeu na to kako i zato
govorimo. ovjek ivi u stalnom procesu uspostavljanja, trajanja i prekida
meuljudskih odnosa. U tim odnosima on prima i alje poruke, ponaa se, komunicira.
Komunikacija unutar meuljudskog odnosa povezana je s potrebom ovjeka da ostvari
kontakt s drugim ljudima i tako dobije orijentaciju o sebi samome i svome ponaanju,
kao i emocionalno zadovoljstvo koje se ostvaruje unutar odnosa, te osjeaj
povezanosti i pripadnosti (prema Ajdukovi i Hudina, 1996.)
Ako mislite da dobro komunicirate ili da nije vano posvetiti vrijeme tome, sjetimo
se koliko ste puta krivo shvatili neije rijei ili ponaanje te koliko puta su vas krivo
doivjel.
Ovim seminarskim radom elimo predoiti vanosti komuniciranja jer to god
radili, gdje god se nalazili, od roenja do smrti ne moete ne-komunicirati.

2. Povijest i razvoj komunikacije

Komuniciranje meu ljudima je staro kao i samo ovjeanstvo ali je tek
suvremena znanost komunikologija uoila bitnost istraivanja komuniciranja. Povijest
komuniciranja koji prouava prolost ljudskog drutva oslanja se na tri izvora:
- pisane tragove - najpouzdaniji tragovi jer najtonije govore o prolosti (zapisi o
zemljama, dravni dokumenti)
- materijalne spomenike - predstavljaju dokaz o organizaciji, razvijenosti, stupnju
kulture, obiajima nekog naroda ili odreenog podruja (graevine, spomenici,
orua)
- usmena predavanja dodatni izvor saznanja o prolosti koja su se prenosila sa
koljena na koljeno (prie, legende)
Sporazumijevanje u najranijim vremenima ostvaruje se najjednostavnijim
komunikacijskim znakovima, odnosno sistemom optikih (mimika, gesta, pokret) i
akustikih (zvuk, um, krik, rije) kodova. To je prapoetak komuniciranja. Nakon
toga upotrebljavaju se sredstva koja pojaavaju kodove tipa svjetlosni znaci kao
loenje vatre, dimni signali te zvuni signali bubnjevi, trube, rogovi ivotinja.
Razvijanjem ovjeanstva, posebice trgovine, dolazi do potrebe za irenjem
informacija i saznanja.
Temalj ljudskog komuniciranja i uopte ljudske kulture istaknule su se tri skupine:
- Hamitski narod-najistaknutiji su stari Egipani
- Semitski narod-spadaju Hebrejci, Babilonci i Feniani
- Indoeuropski narodi-najpoznatiji Germani, Rimljani i Grci
- Istonjaki narodi-najvei su doprinos dali stari Kinezi i Indijci
Sve ove narode karakteriziraju dvije injenice: pronalazak pisma i inteziviranje
pismenosti.
Vremenska podjela povijesti komuniciranja:
- STARI VIJEK: od pojave prvih pisanih tragova do propasti zapadnog rimskog
carstva 476.g.
- SREDNJI VIJEK: od propasti rimske imperije, do pad Bizantije pa do izuma
Gutenbergove tamparije 1440.g.
- NOVI VIJEK: od pada Carigrada do danas

Ova podjela je bazirana po vremenskom kriteriju a moemo jo podijeliti po razvoju

komunikativne tehnologije i osobnom kriteriju.
Moda je najloginija podjela po nainu komuniciranja:
1.Interpersonalna epoha: govor licem u lice, na trgu, bojnom polju , u nastambi -

epoha koja je trajala oko 5 500 godina od postanka "civilizacije do pronalaska

tamparije
- Mediji komuniciranja: Glasnici, bibliofori, govornici
- Izum papira-105 godina u Kini, Tsai Lun izmrvio komad kore drveta, stari konop,
krpe i ribarske mree, spreao ih te osuio i dobio vrst i tanak list papira.
2. Epoha masovnih medija ili indirektne komunikacije: od pronalaska tamparije do
danas.
2.1. Mediji komuniciranja:
- Izum tamparije: Kinezi 868.godine tampali knjigu Dianomd Sutra
- Johana Gutemberga slavimo kao izumitelja tamparske maine 1440.god.
3. Tehnoloka renesansa u komuniciranju
- 1826. Nicephore Niepce zaslikao prvu odranu fotografiju
- 1835. izum telegrafa - prenoenje informacija svjetlosnim putem
- 1837.Semjuel Morze - elektromegnetski telegraf (preko ice)
- 1875. Izum telefona Alexander Graham Bell
- 1897. Nikola tesla izumio radio
- 19.st. Charles Babbage izumitelj koncepta modernog raunala a prava raunala su
napravili Englezi u drugom svijetskom ratu
- Od 1900. izum telegrafije prijenos znakova preko radiovalova (beino)
- 1895. prva filmska predstava na svijetu nijemog filma brae Lumier
- 1925. izum televizora John Logie Baird
- 1927. prvi prikaz zvunog filma u Americi
- 1965. Prvi beini telefon izumio Terry Pool
- 1969. Izum interneta od strane ministarstva obrane SAD-a
Sve te podjele sadre dva temeljna oblika komuniciranja: pismeni i usmeni.

3. Pojam komunikacije
Termin komunikacija potie od latinskog glagola communicare, koji znai uiniti
zajednikim, odnosno, priopiti. Imenica

communicatoi, koja je izvedena iz

spomenutog glagola oznaava zajednicu, obraanje i priopenje.

Komunikacija je aktivnost i interakcija meu ljudima, odnosno ... Tko
kae...to...na koji nain...kome...i s kakvim uinkom. Vano je nauiti dobro
komunicirati, jer je ta vjetina presudna za prenoenje svojih poruka drugima.

Komunikacija podrazumijeva razmjenu poruka (verbalnih i neverbalnih) izmeu

dviju ili vie osoba tj. izmeu njihovih stavova i vrednovanja. Postoji razlika izmeu
onoga to poruujemo drugima i onoga to stvarno mislimo.
Svi smo nekada doivjeli da je osoba sa kojom komuniciramo neiskrena, pa
shvatite da govori jedno a istovremeno alje i drugu, skrivenu poruku. Ljudi nisu u
potpunosti svjesni da u svom govoru koriste igre, manipulacije, skrivene poruke,
etiketiranje i druge metode kako bi postigli neki svoj cilj.

4. Proces komunikacije
Proces komunikacije predstavlja model koji je struktuiran sudionicima koji
sudjeluju u tom procesu. Taj proces zapoinje tako da komunikator kodira poruku
koja se odailje komunikacijskim kanalom, zatim slijedi dekodiranje kod
komunikanta te se cijeli komunikacijski proces zatvara povratnom porukom ili
feedback-om
Da bi se komunikacija uopte mogla dogoditi, treba postojati neka svrha, izraena
kao poruka koja se treba prenijeti. Komuniciranje je stoga proces prenoenja
informacija od jedne osobe na drugu s namjerom da se motivira i utjee na
ponaanje pa komunikacija meu ljudima predstavlja priopavanje odreenog
sadraja i osjeaja o samome sebi.
Definicija procesa komuniciranja moe se saeto prikazati kao ustanovljavanje
onoga:
4

TKO (komunikator) alje poruku

TO (komunikacijsku poruku) prenosi
KOME (komunikantu), koji se pritom koriste
KANALI (mediji), te kakvi se
UINCI ostvaruju (povratna veza)

KOMUNIKATO
R

KOMUNIKACIJSK
A

KOMUNIKACIJSK
I

PORUKA

KANALI

KOMUNIKANT

POVRATNA VEZA

Komunikacijskim se procesom prenose odgovarajue informacije od

komunikatora do komunikanta. Informacija je uvijek jednosmjerna, dok je
komuniciranje

dvosmjernog

karaktera..

Dvosmjernost

procesa

se

ostvaruje

povratnom vezom.

5. Osnovne vrste komunikacije

Postoje dvije vrste komuniciranja; materijalno i duhovno. Materijalno: je tehniko
komuniciranje koje se odnosi npr. Promet promet tehnikih sredstava ( eljeznica,
telefon) Duhovno: drutveno komuniciranje pomou znakova kojih se ljudi
razumiju. Ti znakovi mogu imati informativnu, edukativnu rekreativnu ili propagandnu
funkciju.
Ukratko emo obraditi i podijeliti komunikaciju na verbalnu, neverbalnu i pisanu
komunikaciju.

5.1. Verbalna komunikacija je ona komunikacija kod koje se koriste rijei

(prezentacije, govori, razgovori) Prednosti: brzina, fleksibilnost, mogunost
komuniciranja i kod osoba koje nisu pismene. Nedostaci: buka kao izvor smetnje
(zbog nje komunikant moda ne dobi ispravnu poruku) te nemogunost trajnog
zapisivanja te dokazivanja izgovorenog sadraja.

5.2. Neverbalna komunikacija je komunikacija kod koje se ne rabe

(izgovaraju) rijei nego ona se izraava pomou boje glasa, govor tijela,
5

ponaanjem... Moemo je jo podijeliti na: Kinestetiku komunikaciju (pokrete tijela,

gestikulacija, pokrete glavom, izraze lica kao i pokrete oiju.) i Gestikulaciju (Amblemi,
Ilustratori, Regulatori, Adapteri, Pokazivai afekta).

5.3. Pisana komunikacija za komuniciranje rabi pisane rijei koje piemo.

Prednosti: mogunost slanja veem broju primatelja i to na vee udaljenosti, imaju
manje

ne

sporazumijevanja, te

mogunost ispravljanja greki prije

slanja

komunikantu. Nedostatak: iziskuje vie vremena za takvu vrstu komunikacije.

6. Umijee sluanja
6.1. Znaaj sluanja u interpersonalnoj komunikaciji
Postoji openiti problem kod sluanja jer se sluanje ne ui kao to je to uenje
govora i pisanja a sluanje je isto dio tog procesa-komunikacije, i kad nisu
podjednako razvijeni svi dijelovi komunikacije onda se moe dogoditi da smo dobili
(uli/upili) premalo informacija za kvalitetnije donoenje nekih odluka ili postupaka
koje bi se moglo sprijeiti da nije to sluaj. Sluanje nam je potrebno kvalitetno nauit
jer kao aktivnost u komunikaciji zauzima oko 50%. Pa ako provedemo nekoliko
godina u kolama uei govor i pismo da bih smo ga znali, kako moemo tvrditi da
znamo sluati ako nismo to obrazovali?

Naalost, kao i u svakodnevnoj komunikaciji, tako i u poslovnim komunikacijama

problemi poinju zbog nekvalitetnog sluanja.
Stvari koje ne bismo trebali initi kao dobar sluatelj:
- Usmjeravanje (sugeriranje i nametanje teme)
- procjenjivanje i vrednovanje
- optuivanje (okrivljavanje sugovornika za nae postupke)
- agresivnost (reenice s ciljem da drugoj osobi nanesu bol)
- moraliziranje (pokroviteljske izjave o tome kako treba postupati)
- savjetovanje i poduavanje ("Najbolje ti je uiniti to i to")
- neuvaavanje tuih osjeaja (neshvaanje druge osobe, zgraavanje nad njenim
osjeajima)
6

- neprikladno prianje o sebi (stavljanje sebe u prvi plan)

- etiketiranje i postavljanje dijagnoze
- pretjerano interpretiranje (sklonost da sami objanjavate uzroke sugovornikova
ponaanja, bez da ste uli njegovo miljenje)
-skretanje pozornosti (promjena teme)

6.2. Kako sprijeiti loe sluanje

Loe sluanje moe biti uzrokovano ne zainteresiranou sluatelja na temu
govornika. Loe sluamo ako se pretvaramo da sluamo govornikove rijei, ako
nismo usredotoeni na njegov govor ili ako sluamo

iz zasjede napadajui

govornika, jo se moe dogoditi da otimamo govorniku rije i previe govorimo.

U sluaju da nekome govorite i pri tome primijetite navedene znakove loeg
sluanja, nuno je poduzeti jednu od akcija:
-kod pasivnog sluanja treba promijeniti temu ili prestati govoriti te pitanjem
provjeriti zato se ne slua
- kod otimanja rijei: zamolite osobu da to prestane raditi
- kod doslovnog sluanja: postavite izravno pitanje, s jasno izraenom porukom
- kod sluanja "iz zasjede": rjeavati konflikt koji je uzrok sluanju iz zasjede
Ukoliko poslovni ovjek u komunikaciji sa svojim suradnicima i partnerima esto
primjenjuje neke od navedenih postupaka, partneri ga nee smatrati osobom kojoj
mogu otvoreno izrei svoje miljenje i osjeaje. Komunikacija e biti blokirana

6.3. Kako aktivno sluati

Cilj sluanja jest shvatiti sugovornika, a ukoliko mu moemo i elimo pomoi,

govorimo o aktivnom sluanju. Kod aktivnog sluanja sluatelj eli sluati govornika i
pri tome mu nastoji pomoi u rjeavanju njegovog problema.
Aktivni slua pokuava uhvatiti injenice i osjeaje u onom to uje, i time
pokuava pomoi sugovorniku kod rjeavanja problema.

Preduvjet aktivnog sluanja je pokazati sugovorniku da razumijemo problem s

njegove perspektive. Zatim bi bilo poeljno:
1. Sluati cjelovito znaenje - ne zaustaviti se na pojedinim dijelovima govora koji
po neemu privlae nau panju, paljivo sluati sve i povezati u kontekstu
cjelinu problema
2.

Odgovarati prema osjeajima - biti iskren u svom izraavanju, jer se

neiskrenost lako prepoznaje

3. Primjeivati sve znakove - ne se oslanjati samo na verbalnu komunikaciju, ve

i na geste, poloaj tijela, pokrete oiju, te sve ostale znakove
Efekti aktivnog sluanja su:
1. Unoenje promjena u ljude: promjena stavova i naina ponaanja osoba koje
su aktivno sluane.
2. Aktivno sluane osobe i same postaju aktivniji sluai.
3. Promjena stavova sluaa.
4. Cjelovitije i efikasnije komuniciranje, s boljim rezultatima.

7. Komunikacija u 21.stoljeu
8

Komunikacija se dramatino mijenja sa novom tehnologijom. U 20. stoljeu vidjeli

smo uinke:
- telefona
- radia
- televizora
- filmova
- brzih printera
- elektronikih poti
Kae se da je 20. stoljee bilo doba informacija a 21. stoljee je doba komunikacije.
Sad u 21. stoljeu smo svjedoci razvoja drutvenih mrea poput Facebook-a. Ove
komunikacijske tehnologije promijenile su na nacionalno politiki ivot, nau
povezanost sa najbliima, i individualne radne navike.
Kljuni pojam komunikacije u 21. stoljeu je konvergencija 1 . Nisu se samo mediji i
tehnologija udruili jedni s drugima za proizvodnju novih naina komuniciranja, ve
se i pojedinci koriste sa novim i postojeim alatima komuniciranja za stvaranje novih
oblika komunikacije.

je proces, ili odreena okolnost postepenog pribliavanja toki u prostoru ili

vremenu, razliitih odnosno srodnih miljenja ili vrijednosti, pomirenje suprotnosti ili
postepeno kretanje prema ravnotei.

8. Zakljuak
U poetcima bili smo primorani sporazumijevati se kako smo znali i umjeli da
bismo postigli svoj cilj, razvojem intelekta te ljudska meuovisnost dovela je do
razvoja sporazumijevanja te komunikacije kakve poznajemo danas i pitanje jo kakve
komunikacije u budunosti.
Budui da svatko ui govoriti u ranom djetinjstvu i ui mehaniku pisanja u
osnovnoj koli, prema komunikaciji se odnosimo kao osnovnoj vjetini koju moramo
savladati prije nego krenemo na vee obrazovanje a komunikacija kao takva se ne
ui u ranom kolstvu koja je predispozicija za sve ostalo lake sporazumijevanje.
9

Tek u dananjem vremenu kada imamo najrazvijenije medije za komuniciranje,

komunikacija je jo bitniji imbenik u naim ivotima jer to vie nam je omogueno
da komuniciramo na vie naina i sve ee, moramo znati i to kvalitetnije prenositi
svoje poruke svojim sugovornicima s kojima smo u kontaktu na bilo koji nain. Jer
nema smisla da s nekim komuniciramo u tolikoj mjeri a da ne znamo izraavati svoje
osjeaje i misli. Stoga dobri komunikatori moraju imati puno vie od osnovnih vjetina
te bi trebali kontinuirano nadograivati (sofisticirati) svoje govornike sposobnosti.
Komunikacija je jo uvijek drutveno ljepilo koje dri zajedno narode, korporacije,
znanstvene discipline, i obitelji.

9. Literatura
1.http://komunikologija.grf.unizg.hr/media/POVIJESNI%20RAZVOJ%20KOMUNICIRANJA.pdf
(preuzeto27.5.2014.)

2. http://www.scribd.com/doc/15860042/Komunikacija (preuzeto 27.5.2014.)

3. http://www.skole.hr/roditelji/savjeti?news_id=759 (preuzeto 27.5.2014.)
4. http://www.scribd.com/doc/226985495/Historija-Komuniciranja-Sve-Sa-Slajdova
(preuzeto 27.5.2014.)

5. http://www.scribd.com/doc/50075171/Seminarski-rad-komunikacija (preuzeto 28.5.2014.)

10

6. http://www.scribd.com/doc/94443353/HISTORIJA-KOMUNICIRANJA (preuzeto 28.5.2014.)

7. http://www4.ncsu.edu/~crmiller/Etcetera/MillerWhitePaper96.pdf (preuzeto(28.5.2014.)

11