TEHNIKA KOLA Ruera Bokovia Vinkovci

RAUNALOM PODRANE
KONSTRUKCIJE
za IV razrede
- predavanja, vjebe i zadaci -

TARNI PRIJENOS
Openito o tarenicama
Tarenicama se prenosi snaga neposredno pritiskom jedne na drugu. Na njihovim
radnim povrinama nastaje trenje koje omoguava prijenos okretnog momenta s pogonske na
gonjenu tarenicu.
Trenje i prenosiva snaga mogu se poveati promjenom vrste materijala vijenca
tarenice oblaganjem gumom, koom, azbestom, drvom, preanim papirom ili drugim
materijalom veeg koeficijenta trenja klizanja.
Prednosti prijenosa tarenicama:
-

rad je miran i gotovo neujan

prijenos je izravan i ne zauzima puno mjesta

trenjem istroeni oblozi vijenava leko se mijenjaju

mogu se rabiti kao spojke, konice i osiguranje preoptereenja

mogui su veliki prijenosni omjeri

prijenosni omjer i smjer rotacije se mogu mijenjati tijekom rada....

Nedostaci:
-

zbog proklizavanja ne moe se drati toan prijenosni omjer

vratila su optereena na savijanje leaji su visokooptereeni

visoki specifini tlakovi i pritisci jer je normalno optereenje koncentrirano na maloj

povrini.

Iskoristivost = 0,85 0,95 (zbog efekta proklizavanja) gubici su od 5 15 %.

Primjena: manji okretni momenti: pree, tance, mehaniki ekii, alatni strojevi, graevinske
dizalice... Tarenicama se mogu smatrati i kotai inskih i cestovnih vozila, valjci u
valjaonicama i sl.
Vrste:
-

tarenice stalnog prijenosnog omjera

tarenice za promjenu broja okretaja

tarenice za promjenu smjera okretanja.

TARENICE STALNOG PRIJENOSNOG OMJERA

Razlikuju se prema obliku:
-

valjkaste tarenice

klinaste

stoaste tarenice

Valjkaste tarenice
Dodiruju se meusobno uzdu vijenca.
Za ostvarivanje prijenosa potrebna je sila
Fn. Na dodirnoj povrini zbog tlaka
nastaje sila trenja Fn gdje je koeficijent
trenja u ovisnosti od materijala vijenca.
Obodna sila F0 mora biti manja od sile
trenja kako bi se sprijeilo klizanje.

Materijali vijenaca tarenica i njihovi koeficijenti trenja klizanja nalaze se u udbeniku SK2.
str 3 tablica 1.1.
2

Obloge se na tarenice uvruju vijcima, vulkaniziranjem, ljepljenjem, preanjem ili

zakivanjem.
Kombinacija materijala obloge elik-elik ima malen koeficijent trenja = 0,08 0,09 ali
omoguava prijenos velikih snaga ima veliku trajnost i male gubitke. Uzrok tomu su velika
vrstoa i otpornost troenju elika to omoguava veliki normalni tlak.
Radi ostvraenja normalne sile Fn tarenice se MEUSOBNO TLAE OPRUGOM,
POLUGOM, UTEGOM ili na neki drugi nain gdje se tlak moe regulirati.
Materijal je u ravnoj zoni izmeu tarenica
napregnut valjnim tlakom pv koji ovisi o:

1
1
+
R1 R2

= 2

normalnom tlaku sile Fn

irini tarenice b

i promjeru tarenica D1 i D2

R1 R2
[cm] pa je
R1 + R2

b=

Fo
[cm]
pvd

Gdje je pvd doputeni valjni tlak.

Najvea doputena irina moe biti jednaka promjeru manje tarenice, tj:
B = b D1 , gdje je D1 promjer manje tarenice.

Klinaste tarenice
Optereenje leaja i savijanje vratila
mogu se smanjiti uporabom klinastih
tarenica. U njih se tlak na vratilu
T

rastavlja na bokovima klina na dvije

komponente Fn. Te su komponente
vee od sile F pa se ovakvim
tarenicama

mogu

prenositi

vee

obodne sile uz manje optereenje

leaja i vratila.

sin = F / (2 Fn) pa slijedi Fn = F / (2 sin )

T = Fn

Zbog tlaka na bokovima lijeba se javljaju sile Fn' i sile trenja Fn'.
Ravnotea je uspostavljena kada je zbroj svih sila koje djeluju na tarenici = 0.
Sila ukljuivanja:
F 2 Fn' sin - 2 cos = 0 slijedi da je sila ukljuivanja F = 2(Fn' sin + Fn' cos )

(1)

Obodna sila
F0 = Fn' pa slijedi da je Fn' = F0 / (2)
Ako navedeni izraz pomnoimo sa (sin ) i s ( cos ) dobijemo izraze:
Fn' sin = F0 sin / (2)
Fn' cos = F0 cos / (2)
Kada navedene izraze uvrstimo u jednadbu (1) dobije se izraz:
F = 2 [ (F0 sin / (2)) + (F0 cos / (2)) ] = (F0 sin + F0 cos ) /
Kada cijeli izraz pomnoimo s koeficijentom sigurnosti , dobije se izraz za
SILU UKLJUIVANJA:
F = (F0 sin + F0 cos ) / ,
Odnosno F = ( / ') F0, gdje je
' = / (sin + cos )
Klinaste tarenice izrauju se od sivog lijeva bez oblaganja. Ako je 2 = 30, a za sivi lijev =
0,1,
onda je ' = 0,3,
pa je sila ukljuivanja:
F = ( / 0,3) F0,
ili tri puta manja nego u prijenosu valjkastim tarenicama,
a obodna sila:
F0 = (0,3 F) /
ili tri puta vea u odnosu na valjkaste tarenice.

Kako jedan ljeb nije dovoljan za

c

prijenos snage izrauju se tarenice a

tri do pet ljebova.
Pritisna sila u tom sluaju je
jednaka:
F = 2 c p0 z, [N]
gdje je
c = e tg - projekcija duljine
zahvata,
e = (0,05-0,06) D1 duina zahvata
(max 12 mm).
p0 tlak na jedinicu duljine c
z broj ljebova tarenice
B = 2 a z [cm] najmanja irina
tarenice
a irina ljeba na irini zahvatne
duljine.

Klinaste tarenice rabe se uglavnom za povremeni pogon. Za neprekidan ponog nisu prikladne
zbog pojave klizanja i troenja materijala.
Primjer Strojarske konstrukcije II, stranica 13.

Stoaste tarenice
Kod stoastog prijenosa vratila
najee zatvaraju kut od 90.
Sila ukljuivanja za tarenicu 1
F1 = Fn sin 1 + Fn cos 1 [N]
ako uvrstimo
Fn = F0 / vrijednost sile F1 bila bi
na granici klizanja pa se rabi
koeficijent sigurnosti .

F1 = (sin 1 + cos 1) F0 /

[N]

F2 = (sin 2 + cos 2) F0 /

[N]

F1 < F2 ureaj za ukljuivanje/iskljuivanje izvodi se uz manju tarenicu.

Prijenosni omjer:
i = n1 / n2 = D2m / D1m = sin 1 / sin 2
za tarenice gdje je kut 90 prijenosni omjer je:
i = tg 2 = 1 / tg 1
Zahvatna duljina:
b = ( F0) / (2 pvd)

[cm]

Zahvatna duljina ovisi o obodnoj sili, materijalu tarenica i zaobljenosti. Kod stoastih tarenica
mogua su dva oblika zahvata:
-

linijski i

tokasti (ravna zona u tokastom zahvatu ima oblik elipse)

Tlak je najvei u sreditu elipse a smanjuje se u smjerovima osi. Zbog takvog rasporeda
optereenja doputa se vei valjni tlak i optereenje nego kod linijskog zahvata.

1 = R1m / cos 1;

1 = R2m / cos 2;

R1m, R2m srednji promjeri tarenica

8

zajedniki polumjer zaobljenja

= 1 2 / (1 + 2) = (R1m R2m) / (R1m cos 1 + R2m cos 2)

[cm]

Nedostaci optereenje leaja i vratila optereena na savijanje. Te pojave mogu se ukloniti

specijalnim konstrukcijama tipa Garrardova prijenosa.
Primjer Strojarske konstrukcije II, strianica 16.

Tarenice za promjenu prijenosnog omjera

Prijenosni omjer se moe mijenjati:
a) Tanjurastim tarenicama
b) Stoastim tarenicama
c) Globoidnim tarenicama
a) Tanjuraste tarenice
Gornja (valjkasta) tarenica pokretna je
du osi u oba smjera.
Donja

(tanjurasta)

tarnica

je

POGONSKA tarenica i ima konstantan

broj okretaja.
Pomicanjem valjkaste tarenice, aktivni
polumjer r1 tanjuraste tarenica raste ili
pada. Ako r1 raste i broj okretaja n2.

Obodna brzina
v1 = D1 n1 = 2 r1 n1
v2 = D2 n2 = 2 r2 n2,
kako je

v1 = v2

slijedi da je

r1 n1 = r2 n2,

pa je

n2 = (r1 n1)/r2,

gdje je n1 konstanta.

10

b) Prijenos stoastom tarenicom

Pomicanjem valjkaste tarenice mijanjamo
polumjer r2 a time i prijenosni omjer.
Moe se postii bilo koji broj okreta
gonjenog vratila n2 unutar minimalnog i
maksimalnog.
r2 max slijedi n2 min
r2 min slijedi n2 max
c) Prijenos globoidnim tarenicama
1 pogonska tarenica
2 gonjena tarenica
Obodna brzina je ista za tarenicu r1 i r2.
v1 = D1 n1 = 2 r1 n1
v2 = D2 n2 = 2 r2 n2,
kako je

v1 = v2

slijedi da je

r1 n1 = r2 n2,

pa je

n2 = (r1 n1)/r2,

gdje je n1 konstanta.
Promjenom aktivnih radijusa r1 i r2 mijenja se i prijenosni omjer.

11

Tarenice za promjenu broja okretaja

a) Promjena smjera pomou dvije tarenice
ostvarujemo

pomicanjem

valjkaste

tarenicepreko sredita tanjuraste tarenice.

b) Promjena smjera pomou tri tarenice

Dvije okomite tarenice 1 i 2 nalaze se na
pogonskom

vratilu

koje

se

moe

uzduno

(aksijalno) pomicati i na taj nain ukljuivati u

pogon tarenicu 3 mijenjajui joj smjer rotacije.
Ovaj ureaj se najee rabi pri preanju ili
kovanju.
Tarenica 3 rotira na navojnom vratilu. Obodna
brzina tarenice se mijenja s promjenom aktivnog
radijusa r. Tako se giba bre rotirajui se prema
dolje i sporije gibajui se prema gore.

12

Potrebno je napraviti proraun stoastog tarnog prijenosa za sljedee zadane vrijednosti:

P = 4 kW
v = 5 m/s
i=2:1
n1 = 320 min-1
Koeficijent sigurnosti = 1,8
pvd = 60 N/cm2
Vratilo je izraeno od elika doputenog naprezanja na torziju:
t = 1200 N/cm2
Proraunati sljedee:
1. Osnovne veliine stoastih tarenica prema skici i priloenim podacima. Materijal
tarenica je L otporan na troenje L.3134. Vratila se kriaju pod kutem od = 90.
2. Proraunati promjere vratila i odabrati utorne (normalne) klinove.

13

RJEENJE:
1. Srednji promjer tarenice 1:
D1m = (60v) / ( n1) = (60 x 5) / ( x 320) = 298 mm
2. Srednji promjer tarenice 2:

i = D2m / D1m slijedi

D2m = i D1m = 2 x 298 = 596 mm

3. Obodna sila
P = (F0 v) / 1000 slijedi:
F0 = 1000 x 4 / 5 = 800 N

4. Kutovi stoca
tg 1 = 1/i = 1/2 pa slijedi 1 = inv tg 1/2 = 26 30'
2 = 90 - 1 = 63 30'
5. Sila ukljuivanja
koeficijent trenja = 0,8 za tip trenja elik po eliku.
F1 = (sin 1 + cos 1) F0 /
= 1,8 ( 0,446 + 0,08 x 0,895) 800 / 0,08 = 9316,8 N

14

6. Zajedniki radijus zakrivljenosti i zahvatna duljina

= (R1m R2m) / (R1m cos 1 + R2m cos 2) = 13,32 cm
b = ( F0) / (2 pvd)
= (1,8 x 800) / (2 x 0,08 x 13,32 x 60) = 11,26 cm = 113 mm

PRORAUN VRATILA
7. Proraun pogonskog vratila:
d1 = 3

M t1
[mm]
0,2 td

Vratilo je optereeno momentom torzije Mt1 = F0 R1m = 800 x 14,9 = 11930 Ncm
d1 = [11930 / (0,2 x 1200)]1/3 = 3,68 cm = 36,8 mm
Zbog oslabljenja klinom biramo prvu veu veliinu:
d1 = 40 mm
8. Proraun gonjenog vratila

d2 = 3

M t2
[mm]
0,2 td

Vratilo je optereeno momentom torzije Mt2 = F0 R2m = 800 x 29,8 = 23840 Ncm
d2 = [23840 / (0,2 x 1200)]1/3 = 4,63 cm = 46,3 mm
Zbog oslabljenja klinom biramo prvu veu veliinu:
d2 = 50 mm

15

9. Odabir utornog ulonog klina za promjer vratila d1 = 40 mm

10. Odabir utornog ulonog klina za promjer vratila d2 = 50 mm

16

17

PRORAUN REDUKTORA S ELNIM ZUBIMA

VALJKASTOG (CILINDRINOG) OZUBLJENJA

Potrebno je proraunati zupni par raduktora s valjkastim (cilindrinim zubima). Zadane su sljedee
vrijednosti:
Prenosiva snaga

12

kW

Broj okretaja

900

min-1

Materijal zupanika

HRN

.0545

Zupci

Obraeni i podmazani

Broj zubi manjeg zupanika

17

Broj zubi veeg zupanika

83

Tip pogona

Trajan

Zupanik je izraen zajedno s vratilom

17

PRORAUN:

Koeficijent vrstoe za ugljini elik oitava se iz Udbenika, Strojarske

konstrukcije II, Hercigonja, tablica 2.6 stranica 65.
Oitana vrijednost:
1 = 2,8 3,3
Odabrana je vrijednost:
1 = 3,0

1 = 3,0

Koeficijent pogona za normalni i trajni pogon - 2 oitati (ista pozicija)

2 = 0,8 1
Odabrana je vrijednost:
2 = 1,0

2 = 1,0

Koeficijent obrade 3 za ravne obraene zupce oitati (ista pozicija)

3 = 1,0
Odabrana je vrijednost:
3 = 1,0

3 = 1,0

Koeficijent irine zupca - oitati iz tabliza za materijal (SK2-H, tabl.2.5,str 63)

.0545 - = 15 25
= 20

= 20

Koeficijent optereenja zupca dobiva se na bazi iskustva:

c = c0 1 2 3

c0 = 660 N/cm2 za pretpostavljenu obodnu brzinu 3,5 m/s

c0 = 660 N/cm2

c = 660 x 3 x 1 x 1 = 1980 N/cm2

c = 1980 N/cm2

18

Modul zupanog para:

m=3

600000 P 3
600000 12
=
=
c z n
20 1980 17 900

= 3 0,01188 = 0,23cm = 2,3mm

Odabrana je standardna vrijednost (prva vea)

m = 2,5 mm
Korak t = 7,85 mm

m = 2,5 mm

t = 7,85 mm

Diobeni promjer
d01 = m z1 = 2,5 x 17 = 42,5 mm
d01 = 42,5 mm

Provjera obodne brzine:

v=

d 01 n1
0,0425 900
=
= 2 m/s
60
60

v = 2 m/s

to je manje od pretpostavljene obodne brzine v = 3,5 m/s i povoljno e djelovati

na vrstou zubaca.

Vanjski promjer zupanika:

dg1 = m (z1 + 2) = 2,5 x(17 + 2) = 47,5 mm
dg1 = 47,5 mm
Unutarnji promjer zupanika:
dk1 = m (z1 2,4) = 2,5 x(17 2,4) = 36,5 mm
dk1 = 36,5 mm

19

Tjemena zranost c
c = hk hg = 1,2m m = 0,2 m = 0,2 x 2,5 = 0,5 mm
c = 0,5 mm

c = 0,5 mm

Bona zranost
j = 0,06 m = 0,06 x 2,5 = 0,15 mm

j = 0,15 mm

Debljina zupca
s = 0,5 (t j) = 0,5 (7,85 0,15) = 3,85 mm

s = 3,85 mm

irina uzubljenja
e = 0,5 (t + j) = 0,5 (7,85 + 0,15) = 4 mm

e = 4 mm

izina zupanika
b = m = 20 x 2,5 = 50 mm
Odabrana vrijednost b = 55 mm

b = 55 mm

Provjera dodirnog tlaka na bokovima:

p=

2190 10 M t1 i + 1

d 01
b
i

Moment torzije Mt1

Mt1 =

3 10 6 P 3 10 6 12
=
=12739 Ncm
n1
900

Mt1

12739

Ncm
Prijenosni omjer: i
i = z2 / z1 = 83 / 17 = 4,8824
i = 4,8824

20

p=

2190 10 12739 4,8824 + 1

= 515 x 167 = 86030 N/cm2

4,25
5,5
4,8824

p = 86030 N/cm2

Uvjet:
p 0,7 vd [N/cm2] = 0,7 x 8000 = 5600 N/cm2

p = 5600 N/cm2

U ovom sluaju postoji opasnost od oteenja zubaca zbog visokog povrinskog

tlaka. Korekcija se moe raditi na modulu ili irini zupanika.
Provjera zagrijavanja zupanika:

b d 01
5,5 42,5
1,36 slijedi da je
= 9,74 > 1,36
20 P
20 12
Navedeni rezultat pokazuje kako je zupanike neophodno hladiti u uljnoj kupki.

Mjera preko zubaca pogonskog zupanika

Mjerni broj zubaca za nekorigirane elnike s pravim zupcima.

k=

)
z

2
360

+ 0,5

(1) zaokruimo na najvei cijeli broj

- luna vrijednost zahvatnog kuta

)
npr. =20 - slijedi da je = 0,34907

Uvrtenjem u formulu (1), dobijemo sljedee:

k = 0,11111 z + 0,5 = 0,11111 x 17 + 0,5 = 1,8888 + 0,5 = 2,39
k=3

k=3

21

Mjera pomou zubaca preko 3 zupca

w = m cos [ (k 0,5) + z inv + 2 x tg ]

[mm],

gdje je:
-

m modul

- zahvatni kut - = 20
)
inv = tg - = 0,36397 0,34907 = 0,0149

x- koef. pomaka profila osnovne ozubnica (ozubljenja) (x=0)

vrijednost inv moe se oitati iz tablica stroj. Prirunik Kraut str. 33

Kada sve uvrstimo, dobit emo sljedee:
w = m cos [ (k 0,5) + z inv ] = 2,5 x cos 20 x [ (3 0,5) + 17 x 0,0149] =
w = 2,5 x 0,93969 x [3,14 x 2,5 + 0,2533] = 19,046 mm
w = 19,046 mm
w = 19,046 mm

Promjer vratila pogonskog zupanika

Izraunavamo prema izrazu za laka vratila:

d1 = 10 3

4780 P1
TD n1

[cm]

Za vrstou materijala L = 600 N/mm2 i vrstu naprezanja II (na savijanje)

TD = 6000 N/cm2.
Kako u izrazu nije u obzir uzeto naprezanje na savijanje, potrebno je korigirati
TD = 2000 N/cm2 (korekcija na 1/3 vrijednosti doputenog naprezanja).

22

Uvrtavanjem navedenih vrijednosti u izraz za izraunavanje promjera vratila

pogonskog zupanika,

d1 = 10 3

4780 12
= 10 3 0,032 = 10 0,317 = 3,17cm = 31,7 mm
2000 900

Odabire se prva vea standardna vrijednost:

d1 = 35 mm

d1 = 35 mm

Proraun gonjenog zupanika

Diobeni promjer
d02 = m z2 = 2,5 x 83 = 207,5 mm

d02 = 207,5 mm

Vanjski promjer
dg2 = m (z2 + 2) = 2,5 (83 + 2) = 212,5 mm

dg2 = 212,5 mm

Unutarnji promjer
dk2 = m ( z2 2) = 2,5 (83 2) = 201,5 mm

dk2 = 201,5 mm

Tjemena zranost
Zranosti su jednake kao i kod pogonskog zupanika!!!!!
irina zupanika
b = m = 20 x 2,5 = 50 mm
Odabrana vrijednost b = 55 mm

23

Moment torzije
Mt2 = m1 i Mt1 = 0,975 x 4,8824 x 12739 = 60642 Ncm

Mt2

60642

Ncm
Promjer vratila gonjenog zupanika

d 2 = 10 3
= 10 3

4780 P1 m1 i
4780 P1
=
= 10 3
TD n2
TD n1

4780 12 0,975 4,8824

= 10 3 0,1517 = 10 0,533 = 5,33cm = 53,3mm
2000 900

Usvojena je prva vea vrijednost:

d2 = 55 mm
d2 = 55 mm

Reakcije u osloncima pogonskog vratila

24

Sila koja savija vratilo

Fn1 =

2 M t1
d1 cos

[N]

Pored navedene sile, vratilo jo savijaju vlastita teina zupanika i vratila (Fg) i
dinamika sila inercije nastala zbog periodinog ubrzavanja i usporavanja
rotirajue mase zupanika (efekt zamanjaka) i vratila - Fd.
Toniji izraz za silu koja savija vratilo:
F = Fn1 + (Fg + Fd)

[N]

Za vrijednosti sile Fg i Fd pretpostavljamo vrijednost, pa vrijede sljedei izrazi:

Fg = 20 N

Fg = 20 N

Fd = 20 % Fn1

Fd = 20% Fn1

Fn1 = (2 x 12739) / (4,25 x 0,939) = 6384

Fn1 = 6384 N

F = 6384 + (20 + 0,2 x 6384) = 6384 + 1297 = 7661 N

F = 7661 N

Reakcije u osloncima:
FA = FB = F/2 = 7661 / 2 = 3830,5 N
To su sile koje optereuju leaje!

FA = 3830,5
FB = 3830,5

Proraun optereenja leaja

Kod elnika s ravnim zubima, aksijalna sila Fa koja djeluje du osi vratila jednaka
je 0, tj. Fa = 0 N!
Statika nosivost leaja
Statika nosivost leaja predstavlja nosivost u stanju mirovanja pri kojem nastaje
ukupna plastina deformacija od 104 promjena valjnog tijela.

25

Ekvivalentno statiko optereenje F0 = Fr = Fa = Fb

Za radijalne leaje:
F0 = 3,83 kN C0
Dinamika nosivost leaja C0 je takoer radijalno, odnosno aksijalno konstantno
optereenje kojim moemo opteretiti skupinu jednakih leaja s nazivnim
trajanjem od 106 okretaja,

Ekvivalentno dinamiko optereenje

F = V X Fr

[kN],

gdje je
faktor V = 1 ako se unutarnji prsten leaja okree
F = 3,83 kN C
faktor X = 1 ako je aksijalna sila Fa = 0
Fr = 3,83 kN C
slijedi da je
FA = 3,83 kN
F = Fr = FA = FB = 3,83 kN C

C
FB = 3,83 kN

Iz navedenih podataka odabire se jednoredni kuglini leaj niza BC prvi koji C

ima vee ekvivalentno dinamiko optereenje:
20 BC 10: d = 20 mm; D = 42 mm; b = 12 mm; r = 1 mm
C0 = 4,5 kN
C = 6,95 kN

Leaj
20 BC 10

26

Kontrola trajnosti leaja

Oslonac B

L = 5,97 x 106
m

6,95
c
L = 10 6 =
10 6 = 5,97 10 6 okretaja, za kugline leaje m = 3
F
3
,
83

okr

Broj sati rada:

L
5,97 10 6
L' =
=
= 110,55 h rada
60 n1
60 900

L' = 110,55 h

Navedena vrijednost sati rada leaja je puno manja od traene, pa je potrebno

nainiti korekciju izbora leaja na traene radne sate.
Moramo birati leaj s poveanim ekvivalentnim dinamikim optereenjem i to za
faktor:
3

10000
= 4,49
110,55

Minimalno ekvivalentno dinamiko optereenje koje e nam osigurati 10000 sati

rada leaja :
c' = 4,49 c = 4,49 x 6,95 = 31,19 kN
Nakon korekcije, odabran je jednoredni kuglini leaj niza BC
30 BC 04; C0 = 24,3 kN; C = 34,5 kN;

Leaj B

d = 30mm; D = 90 mm; b = 23 mm; r = 25 mm

30 BC 04
ep moe biti i manjeg promjera jer nije optereen momentom torzije. za
oslonac B

27

Oslonac A
m

34,5
c
L = 10 6 =
10 6 = 731 10 6 okretaja, za kugline leaje m = 3
F
3
,
83

Broj sati rada:

L' =

L
73110 6
=
= 13537 h > 10000rada leaj je dobro proraunat!
60 n1 60 900

ep moe biti i manjeg promjera jer nije optereen momentom torzije. za

oslonac A
Odabran je jednoredni kuglini leaj niza BC:
40 BC 03; C0 = 22 kN; C = 31,5 kN;
d = 40 mm; D = 90 mm; b = 23 mm, r = 2,5 mm

Leaj A
40 BC 03

Kontrola trajnosti leaja A

m

31,5
c
L = 10 6 =
10 6 = 556 10 6
F
3,83

L' =

L
556 10 6
=
= 10296 > 10000
60 n1 60 900

28

Pitanja za ponavljanje
1. Kako se prenosi snaga s tarenice na tarenicu?
2. Prednosti prijenosa tarenicama!
3. Nedostaci prijenosa tarenicama!
4. Stupanj iskoristivosti tarenice je:

5. Navedi mjesta primjene tarnog prijenosa!

6. Koje su tarenice stalnog prijenosnog omjera!
7. Skiciraj i objasni sile tarnog valjnog prijenosa!
8. Objasni uz skicu prijenos klinastim tarenicama!
9. Kojim se vrstama tarnog prijenosa moe mijenjati prijenosni omjer?
10. Skiciraj i objasni prijenos stoastim tarenicama!
11. Objasni promjenu smjera gibanja s dvije tarenice!

29

PRORAUN ZUPANOG PRIJENOSA ELNIKA S KOSIM

ZUPCIMA

Potrebno je proraunati zupni par raduktora elnika s kosim zubima. Zadane su sljedee vrijednosti:

Snaga na ulazu

kW

Broj okretaja na ulazu

1400

min-1

Prijenosni omjer

6,33 : 1

Materijal veeg zupanika

HRN

SL

Materijal zupanika

HRN

.0545

Zupci

Obraeni i podmazani

Broj zubi manjeg zupanika

21

Kut dodirnice n

20

Kut nagiba zubaca

17

Tip pogona

Trajan

Manji zupanik je izraen zajedno s vratilom

Ozubljenje evolventno
Masu zupanika zanemariti

30

PRORAUN:

Koeficijent vrstoe za ugljini elik oitava se iz Udbenika, Strojarske

konstrukcije II, Hercigonja, tablica 2.6 stranica 65.
Oitana vrijednost:
1 = 2,8 3,3
Odabrana je vrijednost:
1 = 3,0

1 = 3,0

Koeficijent pogona za normalni i trajni pogon - 2 oitati (ista pozicija)

2 = 0,8 1
Odabrana je vrijednost:
2 = 1,0

2 = 1,0

Koeficijent obrade 3 za kose obraene zupce oitati (ista pozicija)

3 = 1,0
Odabrana je vrijednost:
3 = 1,3

3 = 1,3

Koeficijent irine zupca - oitati iz tabliza za materijal (SK2-H, tabl.2.5,str 63)

.0545 - = 15 25
= 15

= 15

Koeficijent optereenja zupca dobiva se na bazi iskustva:

c = c0 1 2 3
c0 = 580 N/cm2 za pretpostavljenu obodnu brzinu 5 m/s

c0 = 580 N/cm2

c = 580 x 3 x 1 x 1,3 = 2262 N/cm2

c = 2262 N/cm2

31

Modul zupanog para:

m=3

600000 P cos 3 600000 3 0,956

=
=
c z n
15 2262 21 1400

= 3 0,0017 = 0,12cm = 1,2mm

Odabrana je standardna vrijednost (prva vea)

mn = 1,25 mm
Korak t = mn = 3,925 mm

mn = 1,25 mm

t = 3,985 mm

Diobeni promjer
d01 = mn z1 / cos = 1,25 x 21 / 0,956 = 27,458 mm
d01 = 27,458 mm
Provjera obodne brzine:
v=

d 01 n1
0,027458 1400
=
= 2 m/s
60
60

v = 2 m/s

to je manje od pretpostavljene obodne brzine v = 5 m/s i pa je potrebno ispraviti

koeficijent osnovnog optereenja na c0 = 660 N/cm2 za v = 2 m/s.
c = c0 1 2 3

c = 660 x 3 x 1 x 1,3 = 2574 N/cm2

c = 2574 N/cm2

Normalni modul

m=3

600000 P cos 3 600000 3 0,956

=
=
c z n
15 2262 21 1400

mn = 0,125 mm

= 3 0,0017 = 0,12cm = 1,2mm = mn

32

Zranosti
Tjemena zranost c
c = hk hg = 1,2m m = 0,2 m = 0,2 x 1,25 = 0,25 mm

c = 0,25 mm

c = 0,25 mm
Bona zranost

j = 0,075 mm

j = 0,06 m = 0,06 x 1,25 = 0,075 mm

Debljina jednog zupca

s = 1,925 mm

s = 0,5 (t j) = 0,5 (3,925 0,075) = 1,925 mm

irina uzubljenja
e = 0,5 (t + j) = 0,5 (3,925 + 0,075) = 2 mm
e = 2 mm
irina zupanika
b = m = 15 x 1,25 = 18,75 mm
Odabrana vrijednost, jer pogonski zupanik treba imati vee dimenzije nego b = 24 mm
gonjeni, pa je b = 24 mm
Stvarna irina zupca bn = b / cos = 24 / 0,956 = 25 mm
bn = 25 mm

bn = 25 mm

Promjer zupanika:
Temeljni promjer zupanika:
dg1 = mn (z1/cos + 2) = 1,25 x(21/ 0,956 + 2) = 29,958 mm

dg1 = 29,958 mm

Podnoni promjer zupanika:

dk1 = m (z1/cos 2,4) = 1,25 x (21/0,956 2,4) = 24,458 mm

dk1 = 24,458 mm

33

Proraun gonjenog zupanika

Broj zubaca:

z2 = 133

z2 = i z1 = 6,33 x 21 = 133
d02 = 173,90 mm
Diobeni promjer
d02 = mn z2 / cos = 1,25 x 133 / 0,956 = 173,90 mm
dg2 = 176,4 mm
Temeljni promjer
dg2 = mn (z2 / cos + 2) = 1,25 (133/0,956 + 2) = 176,40 mm

dk2 = 170,90 mm

Podnoni promjer
dk2 = mn ( z2 / cos 2,4) = 1,25 (133/0,956 2,4) = 170,90 mm
c = 0,25 mm
Tjemena zranost
c = hk hg = 1,2m m = 0,2 m = 0,2 x 1,25 = 0,25 mm

t = 3,925 mm

c = 0,25 mm
Korak

tb = 4,1 mm

t = mn = 3,925 mm
Boni korak profila zupca

l = 100,679 mm

tb = t / cos = 3,925 / 0,956 = 4,1 mm

Osni razmak
l = (d01 + d02) / 2 = (27,458 + 173,90) / 2 = 100,679 mm

34

Proraun vratila pogonskog zupanika

Vratilo je prostorno optereen nosa izloen savijanju od okomitih (radijalnih) i
vodoravni (aksijalnih) sila, uvijanju (torziji) od okretnog momenta, vlaku,
odnosno tlaku od vodoravnih sila itd.
Prostorni sustav sila moe se rijeiti ako se optereenja razloe u tri pravca
(x,y,z), tj ako se prostorni sustav razloi u dva ravninska sustava u dvije
proizvoljno odabrane mousobno okomite ravnine.
Izbor ravnina se vri tako da se pravci to veeg broja sila koje napadaju vratilo
poklapaju sa izabranim ravninama.

Zupanik rotira oko osi z-z djelovanjem obodne sile F0!

Mt = F0 r01 [Ncm]
Sila Fa optereuje os z-z momentom savijanja
Ms = Fa r01 [Ncm]
U diobenoj toki C djeluje sila FN okomito na profil zubaca. Rastavlja se na
radijalnu komponentu Fr i normalnu komponentu Fn. Komponenta Fn je okomita
na bok zubaca i rastavlja se na obodnu silu F0 i horizontalnu komponentu Fa.
Prije odreivanja pravca i smjerova djelovanja sila potrebno je poznavati koji su
elementi pogonski a koji gonjeni.

35

KOD POGONSKIH ZUPANIKA KOJI PRITISKUJU GONJENE SMJER

OBODNE SILE JE SUPROTAN SMJERU ROTACIJE, A KOD GONJENIH
ZUPANIKA JE U SMJERU ROTACIJE!
RADIJALNE SILE USMJERENE SU OD TOKE DODIRA (C) K CENTRU
ROTACIJE.
Obodna sila
F0 =

M t 3 10 6 P1
3 10 6 3
=
=
= 1491 N
r0
r0 n1 1,3729 1400

F0 = 1491 N

Aksijalna sila

Fa = Fn sin =

F0
sin = F0 tan = 1491 tan 17 = 1491 0,3057 = 456 N
cos

Fa = 456 N

F0
F
1491
sin n = 0 tan n =
0,3639 = 567 N
cos n cos
cos
0,956

Fr = 567 N

Radijalna sila
Fr = FN sin n =

Sile u ravnini y-z

Obodna sila F0 optereuje vratilo na torziju i na savijanje!
1. Torzija
Mt = F0 r01 [Ncm] = 1491 x 1,3729 = 2047 Ncm

Mt = 2047 Ncm

2. Savijanje
MB1 = 0; A1y l F0 l / 2 = 0
A1y = 1491 /2 = 745,5 = B1y

A1y = 745,5 =
B1y

MCY = A1y l / 2 = 745,5 x 2,5 = 1864 Ncm

MCY

1864

Ncm

36

Sile u ravnini x z
Sila Fr i moment Fa r01 optereuju vratilo na savijanje i tlak to prenosi leaj A1.
MB1 = 0; A1x l Fr l / 2 Fa r01 = 0

A1 X =

Fa r01 + Fr
l

l
2 = 456 1,3729 + 567 2,5 = 409 N
5

B1 X = A1 X + Fr = 409 + 567 = 158 N

A1X = 409 N
B1X = 158 N

Moment savijanja lijevo od zupanika

L
M CX
= A1 X

l
= 409 2,5 = 1022,5 Ncm
2

MLCX = 1022,5
Ncm

Moment zupanika desno od zupanika

l
D
M CX
= A1 X Fa r01 = 409 2,5 456 1,3729 = 396,5 Ncm
2

MDCX = 396,5
Ncm

Rezultirajui moment savijanja

L
M S = ( M CX
) 2 + ( M CY ) 2 = 1022,5 2 + 1864 2 = 2126 Ncm

Ms = 2126 Ncm
Imaginarni moment savijanja

M SI = 0,975 M S + 0,25 M T = 0,975 2126 + 0,25 2047 = 2585 Ncm

Msi = 2585 Ncm

37

Promjer vratila:

d =3

10 M SI

SD

=3

10 2585
= 1,39cm
9600

Odabirem prvu standardnu vrijednost

d = 16 mm

d = 1,39 cm

Proraun vratila gonjenog zupanika

Sile u ravnini y z
Obodna sila F0 optereuje vratilo na torziju i savijanje:
1. Torzija
Mt = F0 r02 [Ncm] = 1491 x 8,695 = 12964 Ncm

Mt = 12964 Ncm

38

2. Savijanje
MA2 = 0; B2y l F0 l / 2 = 0
B2y = 1491 /2 = 745,5 = A2y
MCY = A2y l / 2 = 745,5 x 2,5 = 1864 Ncm

MCY

1864

Ncm

Sile u ravnini x z
Sila Fr i moment Fa r02 optereuju vratilo na savijanje i na tlak to prenosi leaj
B2.
MA2 = 0; B2x l Fa r02 Fr l / 2 = 0

B2 X =

Fa r02 + Fr
l

l
2 = 456 8,695 + 567 2,5 = 1076,5 N
5

A2 X = B2 X + Fr = 1076,5 + 567 = 509,5 N

B2X = 1076,5 N
A2X = -509,5 N

Moment savijanja lijevo od zupanika

l
L
M CX
= B2 X Fr r02 = 1076,5 2,5 567 8,695 = 2239 Ncm
2
MLCX = -2239
Ncm
Moment zupanika desno od zupanika

D
M CX
= B2 X

l
= 1076,5 2,5 = 2691Ncm
2

MDCX

2691

Ncm

39

Rezultirajui moment savijanja

D 2
M S = ( M CX
) + ( M CY ) 2 = 1864 2 + 26912 = 3274 Ncm

MS = 3274 Ncm

Imaginarni moment savijanja

M SI = 0,975 M S + 0,25 M T = 0,975 3274 + 0,25 12964 = 6423Ncm

MSI = 6423 Ncm

Promjer vratila:

d =3

10 M SI

SD

=3

10 6423
= 1,88cm
9600

Odabirem prvu standardnu vrijednost

d = 25 mm

d = 25 mm

Ostale dimenzije gonjenog zupanika

Dimenzije klina a i s njima i utora za klin u glavini i vratilu biraju se temeljem
promjera vratila d = 25 mm.

40

irinu glavine biramo neto veu od duljine klina l = 50 mm

l = 50 mm

Promjer glavine
D = 1,8 d + 20 mm
Za sivi lijev
D = 1.8 x 25 + 20 mm = 65 mm

D = 65 mm

Minimalni promjer vijenca:

D1 = dk 5 m = 170,9 5 x 1,25 = 164 mm

D1 = 164 mm

Debljina diska
= (3 4) m;
= 4 x 1,25 = 5 mm

= 5 mm

Debljina rebra
s = 0,8 = 0,8 x 5 = 4 mm

s = 4 mm

41

Sile koje optereuju leaje

Vektorskim zbrajanjem sila koje djeluju u istoj ravnini ali pod razliitim
kutovima dobijamo rezultirajue reakcije oslonaca.

Vratilo pogonskog zupanika:

A1 = A12x + A12y = 409 2 + 745,5 2 = 850 N
B1 = B12x + B12y = 158 2 + 745,5 2 = 762 N

A1 = 850 N
B1 = 762 N

Vratilo gonjenog zupanika:

A2 = A22x + A22y = (509,5) 2 + 745,5 2 = 903N
B2 = B22x + B22y = 1076,5 2 + 745,5 2 = 1310 N

A2 = 903 N
B2 = 1310 N

42

PRORAUN ZUPANOG PRIJENOSA STONIH ELNIKA

Potrebno je proraunati zupni par raduktora stonih elnika. Zadane su sljedee vrijednosti:
Snaga na ulazu

18

kW

Broj okretaja na ulazu

n1

950

min-1

Broj okretaja stroja na izlazu

n3

150

min-1

Prijenosni omjer reduktora

i1-2

42/19

Materijal zupanika

HRN

.0545

Zupci

Obraeni i podmazani

Kuite reduktora

Trodijelno lijevane izvedbe

Kut dodirnice

20

Kut nagiba zubaca

17

Tip pogona

Trajan

Materijali: pogonski zupanik 1530

Ozubljenje evolventno
Masu zupanika zanemariti
Materijali reduktora
Pogonski zupanik (mali)

.1530

Gonjeni zupanik (veliki)

.1330

Vratila

.0440

Kuite

SL.22

Poklopci

.0345

Zadatak sastavio:

Davor Savi, dipl.in.stroj.

Mjesto i nadnevak:

Vinkovci, 01.prosinca 2003.

43

PRORAUN:

Prijenosni omjer reduktora i prijenosnika

i = i1 x i2 = n1 / n3 = 950 / 150 = 6,33

i = 6,33

i1 = Z2 / Z1 = 42 / 19 = 2,21

i1 = 2,21

i2 = i / i1 = 6,33 / 2,21 = 2,86

i2 = 2,86

Broj okretaja gonjenog vratila

i1 = n1 / n2, slijedi n2 = n1 / i1
n2 = 950 / 2,21 = 429 min-1

n2 = 429 min-1

Ukupni stupanj iskoritenja reduktora

= z L L , gdje je:
z stupanj iskoritenja jednog zupastog para 0,99
L stupanj iskoritenja jednog para kotrljajueg leaja 0,005

= 0,99 0,995 0,995 = 0,98

= 0,98

Snaga koju prima gonjeno vratilo

PII = PI x = 18 x 0,98 = 17,64 kW

PI = 17,64 kW

Moment torzije pogonskog vratila

M t1 = 955000

PI
18
= 955000
= 18094 Ncm
nI
950

Mt1 = 18064 Ncm

Moment torzije gonjenog vratila

M t 2 = 955000

PII
17,64
= 955000
= 39268 Ncm
n II
429

MT2 = 39268 Ncm

44

Proraun zupanika
Oitana vrijednost koeficijenta vrstoe:
1 = 2,8 3,3

1 = 3,0

Odabrana je vrijednost:
1 = 3,0
Koeficijent pogona za normalni i trajni pogon - 2 oitati (ista pozicija)
2 = 0,8 1
Odabrana je vrijednost:
2 = 0,9

2 = 0,9

Koeficijent obrade 3 za ravne obraene zupce oitati (ista pozicija)

3 = 1,0
Odabrana je vrijednost:
3 = 1,0

3 = 1,0

Koeficijent irine zupca - oitati iz tabliza za materijal (SK2-H, tabl.2.5,str 63)

.0545 - = 15 25
= 20

= 20

Koeficijent optereenja zupca dobiva se na bazi iskustva:

c = c0 1 2 3
c0 = 460 N/cm2 za pretpostavljenu obodnu brzinu 3 m/s

c0 = 460 N/cm2
c = 1242 N/cm2

c = 460 x 3 x 0,9 x 1 = 1242 N/cm2

45

Modul zupanog para:

m=3

600000 P 3
600000 18
=
=
c z1 n
20 1242 19 950

= 3 0,02 = 0,27cm = 2,7 mm

Vanjski modul:
m = mm +

b sin 1
z1

irina zupca b
b = mm = 20 0,27 = 5,4 cm

tg 1 =

b = 5,4 cm

z1 19
=
= 0,45238
z 2 42

1 = 2434'
sin 1 = 0,41217

m = 0,27 +

5,4 0,41217
= 0,3781mm
19

Odabrana je standardna vrijednost (prva vea)

m = 4 mm

m = 4 mm

Korekcija srednjeg modula zupanika

mm = m

b sin 1
5,4 0,41217
= 4
= 3,8829mm
z1
19

mm = 3,8829 mm

Normalni korak zupca

tn = mm = 3,8829 x 3,14 = 12,19 mm

tn = 12,19 mm

46

Srednji diobeni promjer

d01m = mm z1 = 3,8829 x 19 = 73,7 mm

d01 = 73,7 mm

Provjera obodne brzine:

v=

d 01 n1
0,737 950
=
= 3,66 m/s
60
60

v = 3,66 m/s

Vanjski diobeni promjer

d 01 = m z1 = 4 19 = 76mm
d 02 = m z 2 = 4 42 = 168mm

d01 = 76 mm
d02 = 168 mm

Vanjski tjemeni promjer

d g1 = m ( z1 + 2 cos 1 ) = 4 (19 + 2 cos 2434' ) = 4 (19 + 2 0,9111) = 77,8mm

dg1 = 77,8 mm

d g 2 = m ( z 2 + 2 cos 2 ) = 4 (19 + 2 cos 6566' ) = 4 (19 + 2 0,41215) = 171,2mm

dg2 = 171,2 mm

Vanjski podnoni promjer

d k1 = m ( z1 2,4 cos 1 ) = 4 (19 2,4 cos 2434' ) =
= 4 (19 2,4 0,9111) = 67,33mm
d k 2 = m ( z 2 2,4 cos 2 ) = 4 (19 2,4 cos 6566' ) =

dk1 = 67,33 mm
dk2 = 164 mm

= 4 (19 2,4 0,41215) = 164mm

Zranosti
Tjemena zranost c
c = hk hg = 1,2m m = 0,2 m = 0,2 x 4 = 0,8 mm
c = 0,25 mm
Bona zranost
j = 0,06 m = 0,06 x 4 = 0,24 mm

c = 0,8 mm

j = 0,24 mm

47

Korak zupca

t = 12,56 mm

t = m = 12,56 mm
Debljina jednog zupca
s = 0,5 (t j) = 0,5 (12,56 0,24) = 6,11 mm

s = 6,11 mm

irina uzubljenja
e = 0,5 (t + j) = 0,5 (12,56 + 0,24) = 6,45 mm

e = 6,45 mm

Odreivanje ostalih mjera zupanika

d 02
d 02
cos 1 = 2 x =
2 cos 1
x

tan g =

tan k =

hg
x

hk
=
x

hg
4
4
=
=
= 0,04338 g = 229'
168
d 02
92,19
2 cos 1 2 0,9111

hk
4,8
4,8
=
=
= 0,05206 k = 258'
d 02
168
92,19
2 cos 1 2 0,9111

g = 229'

k = 258'

48

Sile i optereenja pogonskog vratila

Sile koje optereuju zupce u toki cm:
-

obodna sila

aksijalna sila

radijalna sila

Obodna sila
M t1 = F0 r01m
slijedi:
F0 =

M t1 18094
=
= 4917 N
r01
3,58

F0 = 4917 N

Aksijalna sila
Fa1 = F0 tg sin 1
Fa1 = 4917 0,36397 0,41217
Fa1 = 738 N

Fa1 = 738 N

Radijalna sila
Fr1 = F0 tg cos 1
Fr1 = 4917 0,36397 0,91111

Fr1 = 1631N

Fr1 = 1631 N

49

Sile u ravnini Y-Z

Reakcije oslonaca

50

Savijanje:
MA = 0
By 25 F0 40 = 0
By = F0 40 / 25 = 4917 x 40 / 25
By = 6175,2 N

By = 6175,2 N

Fy = 0
Ay By + F0 = 0
Ay = By F0 = 6175,2 4917 = 1798,2 N

Ay = 1798,2 N

Sile u ravnini X-Z

Reakcije oslonaca

Savijanje:
MA = 0
-Bx 25 + Fr1 40 Fa1 r01m = 0
Bx = (Fr1 40 Fa1 r01m ) / 25 = (1631 x 40 738 x 3,67) / 25
Bx = 2501,26 N
Bx = 2501,26 N

51

Fx = 0
-Ax + Bx Fr1 = 0
Ax = Bx Fr1 = 2501,26 1631 = 870,26 N

Ax = 870,276 N

Sile - ukupno
A= Ax2 + Ay2 = 1798 2 + 870,26 2 = 1997,54 N

A = 1997,54 N

B= Bx2 + B y2 = 2501,26 2 + 6175,2 2 = 6662,53 N

B = 6662,53 N

Proraun vratila
Kako u izrazu nije u obzir uzeto naprezanje na savijanje, potrebno je korigirati
TD = 2000 N/cm2 (korekcija na 1/3 vrijednosti doputenog naprezanja).
Promjer pogonskog vratila izraunavamo prema izrazu za laka vratila:
d1 = 10 3

4780 P1
TD n1

d1 = 10 3

4780 18
= 2,6cm
3200 950

[cm]

Usvaja se standardni d1 = 30 mm.

d1 = 30 mm

Odabir leaja pogonskog vratila

-

leaj u osloncu A

Radijalno optereenja Fr = A = 1997,57 N

Aksijalno optereenje leaja Fa = 0
Unutarnji promjer leaja d < d1 = 30 mm
Vijek trajanja leaja: lh = 4000 sati

Fr =1997,57 N
Fa = 0 N
d < d1 = 30 mm
lh = 4000 h

52

Ekvivalentno optereenje leaja

F = x v Fr
-

unutarnji prsten se okree

v=1

v=1

aksijalna sila Fa = 0

x=1

x=1

F = 1 x 1 x 1997,57 = 1997,57 N

F = 1997,57 N

Potreban vijek trajanja u 106 okretaja

l=

60 nr l h 60 950 4000
=
= 228okretaja
10 6
10 6

l = 228 okretaja

Potrebna dinamika nosivost leaja

l = (c/F)3 pa slijedi:
c= F 3 l = 1997,57 3 228 = 12185,18kN

c = 12185,12 kN

Odabran je jednoredni kuglini leaj niza BC03

30 BC03

30 BC03

d = 30 mm

d = 30 mm

A = 72 mm

A = 72 mm

b = 19 mm

b = 19 mm

r = 2 mm

r = 2 mm

c0 = 14,6 kN

c0 = 14,6 kN

c = 22 kN

c = 22 kN

53

Kontrola trajnosti odabranog leaja

l = (c/F)3 = (22/1,99)3 = 1351 okretaja

lh =

10 6 l 10 6 1351
= 23701 > 4000h
=
60 nr
60 950

l = 1351 okretaja

lh = 23701 h

Leaj u osloncu B
Radijalno optereenja Fr = B = 6662,53 N

Fr = B = 6662,53

Aksijalno optereenje leaja Fa = 738 N

Unutarnji promjer leaja d = 30 mm

Fa = 738 N

Vijek trajanja leaja: lh = 4000 sati

d = 30 mm

Unutarnji prsten se okree v = 1

lh = 4000h
v=1

Ekvivalentno statiko optereenje leaja

F0 = x0 Fr + y0 Fa
F0 = Fr

uzima se vea vrijednost

F0 = 0,6 x 6662,53 + 0,5 x 738 = 3997,52 + 369 = 4366,52 N

F0 = 4366,52 N
F0 = Fr = 6662,53 N
F0 = 6662,53 N
Ekvivalentno dinamiko optereenje leaja
F = v x Fr + y Fa = 1 x 0,56 x 6662,53 + 1,04 x 738 = 3731,02 + 767,52 =
F = 4498,54 N
F = 4498,54 N
Potrebna dinamika nosivost leaja
cmin = F 3 l = 4498,54 3 228 = 4498,54 6,1 = 27441,1
cmin = 27441,1

54

Odabran je jednoredni kuglini leaj niza BC04

30 BC04
d = 30 mm
A = 90 mm
b = 23 mm
r = 2,5 mm
c0 = 24,3 kN
c = 34,5 kN

Kontrola trajnosti odabranog leaja

l = (c/F)3 = (34,5/4,99)3 = 330,48 okretaja
10 6 l 10 6 330,48
= 5798,04 > 4000h
lh =
=
60 nr
60 950

30 BC04
d = 30 mm
A = 90 mm
b = 23 mm
r = 2,5 mm
c0 = 24,3 kN
c = 34,5 kN

l = 330,48 okretaja
lh = 5798,03 h

Odabrani leaj odgovara traenim vrijednostima.

55

PRORAUN REMENICE REMENSKOG PRIJENOSA

Profili poprenog presjeka remena su odabrani prema standardu i tablici
Hercigonja II
Usvaja se beskonani remen D profila sa sljedeim vrijednostima:
lp = 27 mm

lp = 27 mm

b = 8,2 mm

b = 8,2 mm

a = 32 mm

a = 32 mm

h = 19 mm

h = 19 mm

= 36

= 36

Dpmin = 355 mm

Dpmin = 355 mm

D1 = 400 mm

D1 = 400 mm

Promjer vee remenice

D2 = i2 D1 u mm
D2 = 2,21 x 400 = 884 mm
Prema tablici 3.14 (Strojni elementi II, E. Hrecigonja II) odabran je prvi blii
promjer
d2 = 900 mm

d2 = 900 mm

Obodna brzina

v=

D1 n1
u m/s
60

v=

0,4 3,14 950

= 17,6m / s
60

v = 17,6 m/s

56

Stvarni prijenosni omjer

i=

D2 900
=
= 2,53
D1 400

i = 2,53

Broj okretaja vee remenice

i=

D2 n1
=
= 2,53 slijedi da je:
D1 n2

n2 =

n2 = 375 min-1

n1 950
=
= 375 min 1
i 2,53

Razmaka vratila
l min = 0,5 ( D1 + D2 ) + 3 h
l min = 0,5 (400 + 900) + 3 8 = 874mm

lmin = 874 mm

57

Obuhvatni kutovi
sin =

D2 D1 900 400 500

=
=
= 0,277
2l
2 900
1800

= 1312'

= 1312'

1 = 180- 2 = 180- 2624' = 15336'

1 = 15336'

2 = 180+ 2 = 180+ 2624' = 20624'

2 = 20324'

Duljina remena

L = 2 l cos +

( D1 + D2 + 2 h) +

L = 2 900 cos1312'+

180

( D2 D1 )

(400 + 900 + 2 8) +

1312'
180

(900 400)

L = 3933,5 mm
Odabran je remen duljine L = 4000 mm

L = 3933,5 mm

L = 4000 mm

Nazivna snaga remena

n=

D1
400
= 950
= 1070,4 min 1
355
D p min

a = 32 mm
P0 = 11 kW vrijednosti oitane iz tablice 3.12 (Strojni elementi II, E.

Hercigonja)
Koeficijent prijenosa

c = c1 c2 c3 c4 c5 c6 c7
Koeficijenti su oitani iz tablice 3.3 (Strojni elementi II, E. Hercigonja)
c1 = c2 = c5 = c6 = c7 = 1
c3 = s/smax

58

Y
=
l
17,6
= 10 3 2
= 39,11
900

s max = 10 3 Z
s max

s/smax = 39,1/40 = 0,97

za t=8h/dan slijedi c3 = 1,04

c1 = 1
c2 = 1
c3 = 0,97
c4 = 1,09
c5 = 1
c6 = 1
c7 = 1

za = 15336' slijedi c4 = 1,09

c = c1 c2 c3 c4 c5 c6 c7

c = 1 1 0,97 1,09 1 1 1
c = 1,32

c = 1,32

Broj remenja

j = c

P
=
P0

j = 1,32

18
= 2,16
11

j = 2,16

Usvojena je koliina od 3 remena.

59

Elementi remenskih prijenosa

Remenski prijenosi openito
Obzirom na oblik poprenog presjeka remena govorimo o prijenosu plosnatim, odnosno
klinastim remenom.
Potpuna primjena remenskog prijenosa s plosnatim remenom ostvaruje se u transmisijskim
postrojenjima u kojima glavno vratilo prenosi snagu dobivenu od elektromotora ili nekog drugog
pogonskog stroja remenicama i remenjem od radnih strojeva.
Transmisijska postrojenja sve se manje rabe u korist pojedinanog elektropogona zbog
glomaznosti, opasnosti za radnike te mnogo veih trokova ulaganja i odravanja.
Prijenos klinastim remenjem primjenjuje se naroito u pojedinanom pogonu radnih strojeva
zbog izrazitih prednosti pred plosnatim remenom.
Prijenos plosnatim remenom
Prednosti:
-

tihi rad

dobro podnosi udarno optereenje

prikladan za srednje razmake vratila (do 8m)

Nedostaci:
-

zauzima veliki prostor

manji koeficijent trenja izmeu remenice i remena

velike remenice znatno optereuju vratila i leaje.

Mogue vrste prijenosa:

60

Materijali za remenje
Za izradu remenja rabe se: koa, tekstil, guma, umjetne tvari, opruni elini lim. Osnovni
podaci o plosnatom remenju dati su u literaturi: Hercigonja, Strojni elementi, II. dio, str. 114,
Materijal, vrstoa, koeficijent trenja, dimenzije remena i sl.
U praksi se najee susree kono remenje. Spajanje plosnatog remena se najee rabi:
- lijepljenjem
- ivanjem
- kopama i sl.
Prijenosni omjer

jednostavni prijenos:
Zanemari li se klizanje, obje e remenice
pogonska i gonjena okretati jednakom
obodnom brzinom:
v1 = v2; D1 < D2; n1 > n2, pa slijedi:
n1 / n2 = D2 / D1 = i - prijenosni omjer

sloeni prijenos
Primjenjuje se kad prijenosni
omer jednog pada nije dovoljan.
i = i1 x i2
i = (nI/nII) x (nIV/nIII)
i = (D2/D1) x (D4/D3)
Na 3 vratila su postavljene 4
remenice!

Ekonominost prijenosa
Prijenos je bolji kada je vee trenje izmeu vijenca remenica i unutarnje strane remena. Za
pojedinu vrstu remena proizvoai odreuju optimalnu brzinu. Trenje je vee kod veih brzina
(za koni remen v = 20 m/s) uz razmak vratila l = 6-8 m)
Proraun prijenosa plosnatim remenom
Proraun se svodi na proraun irine remena.
b = c

P
u mm,
Po
61

gdje je:
b irina remena u mm
c koeficijent prijenosa ovisan o uvjetima pogona
P prenosiva snaga u kW
P0 snaga po jednom milimetru irine remena kW/mm
Koeficijenti u prijenosu plosnatim i klinastim remenom
c = c1 c2 c3 ... cn ,
gdje je:
-

c1 koeficijent optereenja

c2 koeficijent ovisan o atmosferskim uvjetima

c3 koeficijent trajnosti

c4 koeficijent obuhvata

c5 koeficijent napinjanja

Navedeni koeficijenti su prikazani u tablici 3.3 u udbeniku; E. Hercigonja, Strojni elementi II,
str. 123.
Za koeficijent trajnosti c3 treba prethodno odrediti S/Smax.

Uestalost savijanja: S = 10 3 z

v
max u s-1,
L

gdje je:
z broj remenica u prijenosu
v = D1 n1 /60

u m/s

L duina napetog remena u mm

Smax Maksimalna uestalost savijanja u s-1
Duina napetog remena: L = L0 + L
L0 duljina remena bez napinjanja
L prirast duine nakon napinjanja
L = L / (100 + ) i mm; = 0,75 za kou i tekstil

62

Duljina remena u otvorenom prijenosu:

L = 2 l cos +

(D1 + D2 + 2 s ) +

180

(D2 D1 )

ili
L = 2l +

( D1 + D2 ) +

( D21 D1 ) 2
4l

Duljina remena u krinom prijenosu:

L = 2l +

( D1 + D2 ) +

L = 2 l cos +

360

( D1 + D2 ) 2
4l

(D1 + D2 + 2 s ) ,

gdje je:
1 = 2 = 180 + 2
sin = (D1 + D2 + 2s) / (2l)

Duljinu plosnatih remena propisuje standard HRN. MC1.232, (udbenik E. Hercigonja II, tablica
3.4).
Duljine se mjere s unutarnje strane pri normalnoj napetosti remena. Vee ili manje duljine se
dobiju mnoenjem ili dijeljenjem s 10.
Koeficijent c4 moe se oitati iz tablica, ali se prije toga mora izraunati kut 1.
Obuhvatni kut u otvorenom prijenosu se
moe

poveati

nateznom

remenicom

promjera Dn. Snaga po 1 mm irine P0

[Kw/mm] oitava se iz tablice 3.2 s poznatom
obodnom brzinom v [m/s] i sf koeficijentom
debljine tablica 3.5.
Debljina remena (s)
s = D1 / (D1/s)

63

Optereenja i naprezanja
Prijenos je bolji ako je radni krak s donje strane pa slobodni krak s gornje strane vie obuhvaa
remenicu.

U mirujuem remenu optereenje prednaponom po itavoj je duljini jednako, pa su oba kraja

jednako napeta:
sp = s1 = s2 ili sp = (s1 + s2) / 2
S1 = S2 + F0;

F0 = (1000 x P) / v

[N]

S2 = S1 F0;

F0 = S1 S2

[N]

Moe i na sljedei nain:

S1 = Sp + F0/2
S2 = Sp F0/2
Veliina sila S1 i S2
S1 = F0
S2 =

F
e
= 0

e 1 K

F0
e 1

e = 2,718 osnova prirodnih logaritama

= (2 0)/360 obuhvatni kut izraen lunom mjerom u radijanima

K koeficijent obuhvata oitava se iz tablica tablica 3.6

Ukupno naprezanje u remenu predstavlja sumu naprezanja na:

-

vlak

savijanje

Naprezanje je rezultat djelovanja centrifugalne sile.

64

1. Naprezanje na vlak u radnom koraku

v1 =

S1
, u N/cm2,
A

gdje je:
A = b s u cm2 b irina remena u cm, s debljina remena u cm.

2. Naprezanje na savijanje pri prelazu remena preko remenice

s =

s Es
, u N/cm2,
D1

gdje je:
-

D1 promjer manje remenice u cm

Es [N/cm2] modul elastinosti za savijanje talbica 3.1

3. Naprezanje zbog centrifugalne sile:

c =

v2
g

, u N/cm2,

gdje je:
-

specifina masa remena u kg/cm3

v brzina remena m/s

g gravitacijska konstanta m/s2

d N/cm2 doputeno naprezanje remena tablica 3.1 iz udbenika

2

Naprezanje remena u krinom prijenosu: kr

b
= E , u N/cm2 ne postoji!!!!!
l
65

max = c + v1 + s1 u N/cm2
Optereenje vratila je najvee u trenutku pokretanja:
Fv ,max =

E
100

2 b s cos u N

Optereenje vratila u radu se smanjuje na

Fv = S12 + S 22 2 S1 S 2 cos
Kod prijenosnog omjera i = 1 vrijedi sljedee:
Fv = S1 + S2 = 2 Sp, pa slijedi

Fv = F0

e + 1
uN
e 1

Prijenos klinastim remenom

Sila F koja utiskuje remen u remenicu
rastavlja se na bokovima ljeba na dvije
komponente Fn. Komponente su vee od
utisnute sile, pa je za prijenos dovoljan manji
prednapon

nego

prijenosu

plosnatim

remenom.

Prednosti:
-

velik koeficijent trenja

lagano putanje u pogon

neznatno klizanje i proklizavanje

oko tri puta vea nosivost od prijenosa plosnatim remenom

mogu je veliki prijenosni omjer (do 10:1)

zauzima malo prostora

manje naprezanje vratila i leaja

Nedostaci:
-

klinasta remenica je sloenije konstrukcije

prijenos je skup i krai je vijek trajanja

kada se jedan remen istroi po pravilu ih treba sve zamijeniti

66

Klinasti remen

Omota ini gumirana ili impregnirana pamuna ili sintetika tkanina. Gumeni sloj in jastuk i
jezgru, a baza je izraena od sloja gume i nalazi se ispod jezgre.
Gornji dio rmena je izloen savijanju pri prelazu preko remenice i preuzima najvei dio obodne
sile, pa je stoga ojaan armaturom, donji dio baza skuplja se i deformira pa ne nalijee dobro
na bone strane lijeba. Omoguava lake savijanje remena, a ne oslabljuje ga jer se vuni dio
nalazi u gornjoj polovici remena. Klinasti se remen izrauje uglavnom kao beskrajna vrpca.
Profil remena propisuje HRN.G.E2.053
-

a nazivna irina remena

lp proraunska irina remena u neutralnom sloju ta je irina osnova za standardizaciju

klinastih remena i remenica

h visina remena

b visina remena iznad neutralnog sloja

kut klina remena ( = 401)

Dimenzije profila nalaze se u tablici 3.10 i 3.11 udbenika E. Hercigonja.

Proraun prijenosa klinastim remenom
Potreban remen se odredi na osnovi:
-

prenosive snage P [kW]

broja okretaja n [min-1]

promjera remenica D1 i D2

pogonskih uvjeta c1,.....cn

Proraun sila i naprezanja u remenu jednak je proraunu plosnatog remena!

67

Duljina remena:
L = 2 l cos +

(D1 + D2 + 2 h ) +

180

(D2 D1 ) u mm

izraunatu duljinu napetog remena treba prilagoditi standardnoj proraunskoj. Obino treba
mijenjati promjere remenica (jedne ili obje) dok izraunata duljina ne bude uz doputeno
odstupanje jednaka proraunskoj vrijednosti. Duljina slobodnog remena je kraa za 0,51 %!
Osni razmak
lmin = 0,5 (D1 + D2) + 1,2 h

u mm

lmax = 2 (D1 + D2)

u mm

Broj remena:
j = c

P
,
P0

gdje je:
-

P prenosiva snaga u kW

P0 snaga 1 remena za = 180

68

Konopni i uetni prijenosi

Pojedinani pogon strojeva elektrinom strujom gotovo je potpuno istisnuo neekonomian i
nezgrapan uetni prijenos. Njegova je primjena ograniena na prijenos veih snaga i na vee
udaljenosti (industrijske i porstke iare i postrojenja za vuu, osobna i teretna dizala i sl.).
Prijenos je posredan a ostvaruje se trenjem.
Materijali za izradu
Za izradu ueta se rade kudjelja, pamuk, elina ica i umjetni materijali. Osnovni podaci o
biljnim uetima se nalaze u tablici 4.1
elino ue
elino ue je sastavljeno od strukova, jezgri i ica.
ica je svaka pojedinana ica sa zatienom (pocinanom) ili nezatienom povrinom.
Prekidna vrstoa (lomna) gole ili pocinane ice je L = 1600 1900 N/mm2.

Graa ueta:
-

ica

struk

ue

Struk se sastoji od vie koncentrinih ica obavijenih u obliku zavojsnice. Smjer niti moe biti
desni ili lijevi.

69

Sastoji se od jednog ili vie slojeva strukova obavijenih oko jezgre ueta. Za prijenos tereta
prikladna su uad u kojima je smjer ica slagan suprotno smjeru slaganja struka. Jezgra struka
sastoji se od jedne ili vie ica smjetenih du osi struka. Broj ica u strukovima je razliit i ovisi
o potrebnoj jakosti ueta i njegovoj primjeni. U tablici 4.2 udbenika Hercigonja nalaze se
podaci o elinim uetima za prijenos snage.
Prijenos elinim uetom
elino ue rabi se za razmake vratila vee od 25 m i za prijenos velikih snaga. Radni krak ueta
je s donje strane a slobodni je s gornje strane. Kod razmaka vratila veih od 100m primjenjuje se
pomona unica s dva lijeba. Time se smanjuje progib ueta.

Brzina elinog ueta ovisi o snazi koju prenosi:

v = 10 m/s za manje snage
v = 15 20 m/s za srednje snage
v = 20 30 m/s za velike snage
Pijenosni omjer je redovito i = 1:1, a stupanj iskoristivosti = 0,96.

70

Proraun elinog ueta

1. Obodna vuna sila (dobije se iz jednadbe za snagu)
F = 1000 P /v

uN

2. Optereenje radnog i slobodnog kraka ueta:

S1 = 2,75 F

uN

S2 = 1,75 F

uN

F = S1 S2
Kad prijenos miruje oba su kraka ueta jednako optereena prednaponom Sp = (S1 + S2) /2
3. Kod stanja mirovanja progib
z = x = y = (q l2) / (8 Sp) u m
4. Kod stanja gibanja progib
y = (q l2) / (8 S1) u m,
gdje je:
-

z progib ueta u mirovanju

q u kg/10m masa ueta na 10m duljine

l u m razmak vratila

Sp prednapon mirujueg ueta u N

U praksi se uzima z = 0,02 l

5. Iz uvjeta
F = 981 d2

uN

D = 200 d

um

Te jednadbi za snagu:

P = F v / 1000

kW

i za brzinu:

v = D n / 60

m/s,

rauna se promjer ueta koji iznosi:

d = 2,14 3

P
n

71

Proraunom dobivena vrijednost promjera ueta zaokrui se na prvu veu vrijenost u tablici ili u
katalogu.
6. Duina elinog ueta:
L = (D1 + D2) /2 + 2l + 4z2/l

um

Pitanja za ponavljanje!
1. Objasni prednosti remenskog prijenosa!
2. Objasni nedostatke remenskog prijenosa!
3. Na temelju ega se odreuje remen?
4. Skiciraj klinasti remen u poprenom presjeku i objasni dimenzije!
5. Objasni materijale za izradu plosnatog i klinastog remenja!
6. Dio prorauna za klinasti remen ponoviti!
7. Prednosti i nedostaci konopnog prijenosa!
8. Materijali za izradu ueta!
9. Objasni elino ue i dijelove!
10. Skiciraj dijelove ueta!
11. Prijenos elinim uetom!
12. Skiciraj i objasni progibe!
13. Objasni postupak prorauna elinog ueta uz uporabu izraza za proraun!
14. O emu ovisi brzina prijenosa elinog ueta?

72

Lanani prijenosi
Openito
Lancima se snaga prenosi posredno, meusobnim zahvatom lanka lanca i zubaca lananika.
Prednosti ovog tipa prijenosa:
-

miran rad bez klizanja, sa stalnim prijenosnim omjerom

nije potreban prednapon pa ne optereuje vratila i leaje u veoj mjeri

neznatno troenje i duga trajnost

zauzima malo prostora

jedan lanac moe pokretati nekoliko vratila u istom ili u suprotnome smjeru.

Nedostaci prijenosa:
-

izduivanje lanca, te stoga nepravilan rad i um u radu

vratila moraju biti potpuno usporedna i vodoravna

Vrste lanaca
Za prijenos snage rabe se sljedee vrste lanaca:
1. Galov lanac
2. Lanac s tuljcima
3. Valjkasti lanac
4. Zupasti lanac
5. Ostale vrste lanaca
Galov lanac
Sastoji se od svornjaka i od ploica. Dijelimo ih na lake i teke. Teki se sastoje od nekoliko
lamela.
Konstrukcijske veliine svornjaka i ploica lakog galovog lanca nalaze se u tablici 5.1 (HRN
M.C1.840) udbenika H/2.
Laki galovi lanci rabe se uglavnom za dizalice i prijenose s malim razmacima vratila s
doputenim brzinama vdop = 0,2 m/s.
Konstrukcijske izvedbe za teku izvedbu galova lanca odreene su standardom HRN M.C1.841.
Lanci se prema navedenome standardu izvode s 2, 4, 6, 8 ploica sa svake strane lanka lanca.
Doputena brzina lanca iznosi vdop = 0,3 m/s s korakom t = 35 120 mm.
Prekidno optereenje FL = 750 1500 kN.
Materijal za izradbu: elik minimalne vrstoe na vlak L = 600 N/mm2.
Koeficijent sigurnosti = 5 15 (vea vrijednost je za udarno optereenje).
73

Laki galov lanac

Teki galov lanac

Tuljkasti lanac
Sastoji se od svornjaka, tuljka, vanjskih i unutarnjih ploica, te spojnog lanka. Spoj svornjaka i
tuljka s ploicama je vrstog tipa. Zranost izmeu svornjaka i tuljka doputa meusobno
slobodno zakretanje.
Lanac

se

izrauje

samo

kao

jednoredan. Doputena brzina iznosi

vdop = 3 4 m/s. Lanac je elastian i
dobro podnosi udarce. Nedostatak je
jai um koji se poveava s brzinom
prijenosa. Konstrukcijske veliine se
nalaze u tablici 5.2 (HRN M.C1.830).

74

Valjkasti lanac
Sastoji se od svornjaka, tuljka, valjka, vanjskih i unutarnjih ploica i spojnog lanka.
1 svornjak
2 tuljak
3 valjak
Spoj svornjaka i tuljka s ploicama je vrst.
Tuljci se slobodno okreu oko svornjaka, a
isto tako i valjci oko tuljaka. Pri dodiru sa
zupcima lananika, zakreu se valjci oko
tuljaka i tako smanjuju trenje. Navedena
pojava uzrokuje mirniji rad lanca i dulju
trajnost.
Valjkasti se lanci izrauju kao jednoredni i vieredni. Konstrukcijske veliine navedenog lanca
se nalaze u tablici 5.3 udbenika H/2.
Naprezanja u valjkastom lancu
Zbog optereenja lanca javljaju se u njegovim pojedinanim dijelovima razliita naprezanja.

75

a) Povrinski tlak na svornjak

p=

F
F
N / mm 2 A = d s b mm 2 p =
pd N / mm 2
A
ds b

b) Naprezanje svornjaka na savijanje

Ms
F
N / mm 2 M s = s[Nmm] w = 0,1 d 3
2
W
F
s
5F s
S = 2 3 = 3 S ,dop
0,1 d
d

S =

c) Naprezanje svornjaka na odrez

F
d 2
0 = 2 N / mm 2 A = 0
4
A
F
5F s
0 = 22 = 3 s ,dop
d0
d
4

d) Naprezanje na vlak unutarnjih ploica

v =

F
N / mm 2 Ap = ( g d t ) s mm 2
2 Ap

v =

F
5F s
= 3 v ,dop
d
2 ( g dt ) s

e) Vlak i tlak izmeu valjka i tuljka, odnosno svornjaka i bokova zubaca

pv =

FA
N / mm 2

d v bz

FA = 168 q t bz

]
v
sin( 2 + )[N ]
z1

Gdje je:
q masa lanca na 10 m duljine [kg/10m]
t korak lanca u mm
bz = 0,9 bu irina zupca u mm
bu razmak unutarnjih ploica u mm
v brzina u m/s
76

2 =

360
[] - diobeni kut lananika
z1

z1 broj zubaca manjeg lananika

Udarna sila se moe izraunati i iz jednadbe:
FA = pvd d v bz [N ]
Gdje je:
pvd = 0,14 (HB / 100) u [N/mm2] doputeni valjni tlak koji se dobije iz mjerenja Brinellove
tvdroe
Doputeni broj okretaja lananika
nld =

2500 pvd
nim 1
t sin( 2 + )

Dimenzije lanca i materijali za njegovu izradu su odreeni standardom pa se proraun praktiki

svodi na odreivanje:
1. Diobenih promjera D0 [mm]
2. Brojeva okretaja nld [min-1] ili
3. Brojeva zubaca
Osnovni je podatak ukupno optereenje lanca F [N].
Primjer
Galovim lancem (HRN M.C1.840) treba prenositi:
-

snagu P = 20 kW

Broj okretaja n1 = 200 min-1

i = 3:1

v = 3 m/s

Koeficijent sigurnosti = 6

Odrediti:
-

Silu u lancu F0 [N]

Najmanju prekidnu silu FL [N]

Korak lanca t [mm]

Brojeve zubaca z1 i z2

Diobene promjere lananika D01 i D02 u [mm]

Broj okretaja gonjenog vratila n2 u min-1

77

RAD:
1. Obodna sila u lancu:
F0 = 1000 x P / v = 1000 x 20 / 3 = 6,67 kN
2. Najmanja prekidna sila
FL = F0 = 6 X 6,67 = 40 kN
3. Korak lanca
Iz tablice 5.1 za prekidnu silu FL = 40 kN, oitava se vrijednost
t = 50 mm
Ostale veliine lanca:
b = 20 mm i dh11 = 11 mm
d1 (C11/h11) = 9 mm
e = 57 1 mm
e1 = 50 1 mm
g = 22 mm
g1 = 13 mm
= 6 mm
q = 27,07 kg / 10m
4. Broj zubaca manjeg zupanika:

D 01 =
D01 =
sin

60 v1
t
=
sin(180 / z1 ) n1

60 3
= 0,286m = 286mm
200

180
t
50
=
=
z1 = 18,3 = 19 zubaca
z1
D01 286
5. Broj zubaca veeg zupanika

z2 = i x z1 = 3 x 19 = 57 zubaca
6. Diobeni promjer manjeg lananika:
D01 =

t
50
=
= 303,95mm
sin(180 / z1 ) sin(180 / 19)
78

7. Diobeni promjer veeg zupanika

D02 = i x D01 = 3 x 303,95 = 911,85 mm
8. Broj okretaja gonjenog lananika
n2 = n1 / i = 200 / 3 = 66,67 min-1

79

Lananik
Profil zubaca ovisi o vrsti lanca. Detalj lananika za primjenu na Galovom lancu, lancu s tuljkom
i valjkastom lancu je prikazan na skici. Glava i korijen imaju profil krunog luka.
sin

t
D0

180
z

t
180
sin
z
Du = D0 d
D0 =

Dv = D0 + d
Du unutarnji promjer u mm
Dv vanjski promjer u mm

U primjeni, vanjski promjer manjih lananika izrauje se radovito neto manji prema izrazu:
Dv1 = Dh + 2k;

Dh = D0 cos

Zbog vlanog optereenja, ploice lanca s vremenom se izdue, a time se povea korak lanca. To
se pri konstrukciji lananika uzima u obzir pa se uzubine izvedu neto ire.
Sve potrebne vrijednosti za konstrukcije profila nalaze se u tablici 5.6 udbenika. H/II.
Materijal i izvedbe lananika
Manje se lananik izrauje od elika za cementiranje, a vei od elika vrstoe 500 600 N/cm2
bez termike obradbe ili od sivog ili elinog lijeva.
Znaajke lananih prijenosa
Poloaj lananika
Prijenos je najbolje iskoriten kada je pravac koji spaja osi lananika vodoravan ili pod kutom do
60. Slobodni krak lanca treba biti s donje strane kako bi se lanci mogli odvojiti od zuba
lananika.
80

Slika prikazuje dobro i loe postavljene

lananike.

Razmak vratila
Za dobar prijenos potreban je razmak vratila od pedeseterostruke vrijednosti koraka lanca.
l = 50 t

ili

l = 1,5 D02

Duina lanca
Ako oba lananika imaju jednak broj zubaca duljina lanca iznosi L' = 2 l + z t [mm], a broj
potrebnih lanaka lanca je jednak: x = L'/t = (2l) / t + z
Kada su lanananici nejednakog promjera broj lanaka je jednak:
2

2 l z1 + z 2 z 2 z1 t
x=
+
+

t
2
2 l
Proraunom dobiven broj lanaka redovito je decimalan broj pa ga treba ispraviti na prvi vei
CIJELI PARNI BROJ. Tada se mijenja i prvobitna duljina lanca L = x t

[mm]

Prijenosni omjer
i=

n1 z 2
= ;
n2 z1

v1 = v2 =

imax = 8 : 1

t z1 n1 t z 2 n2
=
60000
60000

U proraunu snage i obodne sile rauna se sa srednjom brzinom:

vm = v =

t zn
[m / s ]
60000
81

Obodna i centrifugalna sila

F0 =

1000 P 60 10 6 P
[N ]
=
v
t zn

Gdje je:
P snaga u W
t korak u mm
n broj okretaja u min-1
Centrifugalna sila se uzima u obzir pri vrzinama v > 6 m/s!!!!!

Fc =

G v 2
[N ] ;
g

G = q L / 10;

q [kg / 10 m]

Ukupna sila:
F = F0 + Fc

[N]

Doputeno optereenje lanca:

F = FL / [N]

FL najmanja prekidna sila za odreeni korak lanca u N

= 6 11 za jednoliko optereenje
= 8 15 za udarno optereenje
= 11 20 za jako udarno optereenje
Iskoristivost lananog pogona: = 0,98

82

ELEMENTI PROTOKA I REGULACIJE

Za protok fluida (tekuina, plinova i drugih tvari) i njihovu regulaciju rabe se cijevi, ventili,
zasuni, pipci i zaklopci.
CIJEVI I CIJEVNI ELEMENTI
Izbor materijala cijevi ovisi o vrsti fluida, tlaku, temperaturi i brzini protoka. Materijali od kojih
se cijevi izrauju su sljedei:
-

sivi lijev

elini lijev

eline cijevi (tupo zavarene, preklopno zavarene, tvrdo lemljene, zakovane cijevi)

Cijevi se spajaju zavarivanjem, prirubnicama, kolakom i navojem.

Zavarivanjem se spajaju eline cijevi za visoke tlakove i temperature. Bakrene cijevi se mogu
spajati lemljenjem ili savijanjem rubova.

Spojevi kolakom se primjenjuju kod cijevi od sivog lijeva za polaganje u zemlju za cijevi za
protok vode plina ili kanalizacije.

83

Spojevi prirubnicama spajaju se cijevi od sivog lijeva vijcima. Brtva je prstenastog oblika i
stavlja se izmeu dviju prirubnica koje se spajaju.

Spojevi navojem spoj maticom za vodu, plin i centralno grijanje radi vee sigurnosti se priteu
niom maticom (tzv. nizozemska matica).

Oznaavanje cijevi
NPR: Glatka beavna cijev oznaava se vanjskim promjerom i debljinom stijenke u mm,
standardom i materijalom:

30 x 2,5 HRN C.B5.221 .0003.

Beavna cijev za navoje se oznaava u colima unutarnjim promjerom, debljinom stijenke u mm

i brojem standarda:

2" x 4,5 HRN.C.B5.222

U postrojenjima u kojima postoje razliite vrste fluida potrebna je vanjska oznaka cijevi kako bi
se znalo to protjee kroz koju cijev:
-

Zrak iz puhaljke plava

Zrak, stlaeni plavo-crveno-plavo

Plin grotleni isti uto

84

Plin generatorski uto-plavo-uto

Voda za pie zeleno

Voda za napajanje zeleno-crveno-zeleno

Kiselina obina naranasto

Kiselina koncentrirana naranasto-crveno-naranasto

Para zasiena crveno

Para pregrijana crveno-bijelo-crveno

Ulje smee

Katran crno

Itd.

Izolacija cijevi se obavlja u nekoliko smjerova:

-

nepropusnost

mekanim brtvama papir, pamuk, konoplja, koa, azbest, umjetne tvari

metalne brtve olovo, slitine, bijela kovina, bakar, mjed, bronca, mkani
elik, slivi lijev, nikal

ostale brtve guma, vulkanfiber, plastika

toplinska izolacija

organski pamuk, pluto, treset

anorganski kremen, azbest, stalkena vuna, troskina vuna

izolacija protiv korozije, kod cijevi od sivog lijeva se obavlja uranjanjem u katran, zatita
se kod nekih cijevi obavlja i pocinavanjem, premazivanjem bojama i sl.

Za tonu duljinu cjevovoda, promjenu pravca ili promjenu unutarnjeg promjera se rabe tzv.
fazonski komadi.

85

Kompenzacijske cijevi se rabe kod sustava koji zbog istezanja i skupljanja uslijeg temperaturnog
optereenja omoguavaju pomjeranje ili dilataciju sustava. Rabe se lira, valovita cijev i
teleskopski kompenzator.

Savitljive cijevi se izrauju u obliku valovitih vrpci u obliku zavojnice od elika ilitombaka za
tlakove do 4000 N/cm2 i temperature do 300C. Primjenjuju se za punjenje, pranjenje,
podmazivanje te protok vode, zraka, plinova, zapaljivih tekuina i sl.

Proraun cijevi
Ovisi o koliini fluida koji protjee kroz cijev, o unutarnjem promjeru cijevi i tlaku u cijevi.
Unutarnji promjer se dobije iz izraza za koliinu protoka u sekundi:
Du = 200

Q
[cm]
vm

gdje je:
Q koliina vode (fluida) koji protjee kroz cijev svake sekunde
vm srednja brzina protoka
86

Primjer
Odredite unutarnji promjer i debljinu stijenke beavne eline cijevi .0206 za protok pare pod
radnim tlakom p = 800 N/cm2 i temperature t = 250C. Koliina protoka iznosi Q = 2 l/s a brzina
v = 25 m/s.
Zadano:
p = 800 N/cm2
t = 250C
Q = 2 l/s
v = 25 m/s
Du = ?
s=?
Unutarnji promjer cijevi:
Du = 200

Q
[cm]
vm

Du = 200

0,002
[cm]
25

Du = 1[cm] = 10[mm]

Debljina stijenke cijevi:

s=

Du p
+ c[cm]
2 sd

s=

1 800
+ 0,1[cm]
2 1 8000

s = 0,15 [cm] = 15 [mm]

87

VENTILI
Ventilima se regulira protok fluira (plina, tekuine ili druge mase) podizanjem tj. sputanjem
pladnja ventila okomito na smjer protoka.
Podjela ventila:
1) zaporni
2) zaporno-regulacijski
3) odbojni
4) zaporno-odbojni
5) sigurnosni
6) redukcijski
Zaporni ventili se zatvaraju i otvaraju djelovanjem vanjske sile bez utjecaja fluida. Razlikujemo
ravne, kutne i kose ventile. Glavni dijelovi: kuite (K), poklopac (P), vreteno (V), ventilni
pladanj (T), sjedalo (S), brtva (B), matica (M) i jaram (J).

Zaporno regulacijski ventili se rabe za tono odreivanje koliine protoka fluida.

Odbojni ventili zatvaranje i otvaranje se obavlja djelovanjem fluida na tanjur i djelovanjem
teine tanjura. Omoguavaju protok fluida samo u jednom smjeru. Podjela je na ravne, kutne i
kose.

88

Zaporno odbojni ventili otvaraju se djelovanjem fluida na tanjur, ali i djelovanjem vanjske
sile. Podjela je na ravne, kutne i kose.

Sigurnosni ventili slue za rastereenje vodova najee za isputanje suvika pare ili plina u
kotlu. Izrauju se s utegom, oprugom ili izravnim optereenjem.

Redukcijski ventili slue za priguenje visokog tlaka fluida.

89

ZASUNI
Predstavljaju regulatore protoka kod kojih se zaporna ploa giba usporedno s otvorom sjedala
okomito na smjer protoka fluida. Glavni dijelovi su: kuite (K), poklopac (Po), vreteno (V),
uaporna ploa (Pl), sjedalo (S), matica (M), brtva (B), tuljak (T), prsten (Pr).
Prema obliku mogu biti: plosnati, ovalni i okrugli.

Materijali od kojih se izrauju zasuni mogu biti sivi lijev, bronca, elini lijev, elik i sl.
PIPCI
Predstavljaju najjednostavnije regulatore protoka. Dijele se na:
-

ravne

kutne

trokrake pipke

Materijali kuita (SL, crveni lijev, kovani elik, nehrajui elik); epa (temper lije, mjed,
bronca); kugle (nehrajui elik)

90

STAPNI MEHANIZAM
Stapni mehanizam predstavlja sklop koji pretvara pravocrtno gibanje u kruno. Predstavlja
osnovu motora sa unutarnjim izgaranjem, parnih strojeva, kompresora i crpki.

Stap je smjeten u zatvorenom cilindru i giba se od donje toke (donja mortva toka) do gornje
toke (gornja mrtva toka). Gibanje stapa odgovara krunom gibanju ruice krunog mehanizma.
Materijali za stapove i klipove moraju biti otporni na toplinska i mehanika naprezanja. Moraju
se odlikovati dobrim odvoenjem topline, malom masom, lakom obradljivou i otpornou
spram troenja. Izrauju se od SL i L, kovanog elika, bronce, te slitine Al s Cu i Si.

Prsteni brtve tlani prostor spreavaju prolaz plina ili pareu prostor nieg tlaka. Bre se troe
od ostalih dijelova. Mogu biti od koe, konoplje, gume ili su metalni (elini).

91

Stapajica poluga koja prenosi pravocrtno gibanje stapa na krinu glavu. Izrauje se od
ugljinog elika visoke prekidne vrstoe s visokim udjelom legirnih elemenata. Optereena je
na vlak i izvijanje, a kod vodoravnih strojeva zbog teine i na savijanje.

Krina glava sastoji se od tijela, papua, svornjaka i leaja. S jedne strane je spojena sa
stapajicom a s druge sa ojnicom. Spoj sa stapajicom se izvodi poprenim klinom ili navojem, a
spoj sa ojnicom pomou svornjaka u krinoj glavi ili leajem u krinoj glavi.

Ojnica predstavlja strojni element koji omoguava pretvaranje pravocrtnog gibanja u kruno.
Dio ojnice spojen na krinu glavu se giba pravocrtno, dok se drugi kraj spojen na koljenasto
vratilo giba kruno. Razlikujemo ojnice sa zatvorenom i otvorenom glavom.

92

Proraun ojnice
Zatvorena glava

Otvorena glava

93

Viliasta glava

Tijelo ojnice je optereeno izmjeninim silama tlaka i vlaka.

94

Naprezanje u materijalu ojnice:

Ruica izrauje se kao poseban komad i uvruje na kraj vratila. Moe biti izraena iz jednog
komada zajedno s vratilom. Sastoji se od poluge, epa i glavine.

95

Proraun ruice

Ekscentar element koji kruno gibanje vratila pretvara u pravocrtno gibanje npr.
parorazvodnika.

Koljenaljsto vratilo zajedno s prethodno navedenim elementima pretvara pravocrtno gibanje u

kruno. Izrauje se od elika visoke prekidne vrstoe i visokim udjelom legirnih elemenata: Ni,
Cr, Mo. Za izradu k.v. se takoer rabi i SL legiran Si, Cr, te L.
Jadnostavna i laka koljenasta vratila se izrauju savijanjemu vruem stanju od valjkastog
kovanog elika. Mogu se preati i u kalupima. Podupire se leajima izmeu kojih se nalazi
savijeno koljeno za ep koji spaja koljenasto vratilo i ojnicu.
Kovanjem u jednom komadu se izrauju i koljenasta vratila za brodske motore. U vozilima
(automobilima) se najee rabe lijevana vratila.

96

Za dobar i miran rad vratilo mora biti uravnoteeno. Ravnotea se postie dodavanjem
protuutega na ruicama vratila.
Proraun koljenastog vratila je vrlo sloen i svaki dio vratila treba posebno proraunati. Pojedine
dimenzije se odreuju iskustvanim tablicama.

97

98

99

100

101

102

Zamanjak strojni element koji omoguava pokretanje stapa (klipa) iz mrtvih toaka kada je
brzina pravocrtnog gibanja jednaka nuli. Prima viak snage tijekom rada i vraa ga u trenutku
kada na stap ne djeluje nikakva sila (u mrtvim tokama).

103

Brtvenica ureaj za brtvljenje osnovni element mu je brtva. Materijal za brtve se odabire

prema tlaku, temperaturi, fluidu i brzini gibanja. Razlikujemo:
-

brtvenice s mekanom brtvom (onica i brtva od pamuka, kudjelje, azbesta...)

brtvenice s metalnom brtvom

brtvenice s gumom

labrintsko brtvljenje (kod parnih turbina)

104