Znak i sustav znakova

Znak:< 5

Sustavi znakova/ znakovni sustavi: Morzeova abeceda, prometni znakovi, izviaki

znakovi, meteoroloki znakovi, astroloki znakovi, olimpijski znakovi, jezini znakovi
(imenuj neke od navedenih znakova i sustav kojemu pripada)
Znakove i znakovne sustave prouava znanost SEMIOLOGIJA. (sem = znak)
I jezik je sustav znakova konvencionalnih (dogovorenih) znakova koji slue
sporazumijevanju meu pripadnicima iste jezine zajednice.
Znanost koja se bavi jezikom u svim njegovim pojavnim oblicima zove se LINGVISTIKA
(jezikoslovlje).
Sastavni dijelovi lingvistike su:
gramatika

fonetika

prouava akustina i artikulacijska svojstva glasova

fonologija

prouava funkcionalna svojstva glasova

morfologija

prouava morfeme

sintaksa

prouava reenicu

povijest jezika

prouava povijesni razvoj jezika

dijalektologija

prouava dijalekte pojedinog jezika

etimologija

prouava podrijetlo rijei

semantika

prouava znaenje rijei

stilistika

prouava ekspresivna, odnosno izraajna svojstva jezika

leksikologija

prouava leksik, odnosno rjeniko blago nekoga jezika

vicarski profesor lingvistike Ferdinand de Saussure (1857.-1913.) jezinu je djelatnost

podijelio na jezik (sustav jezinih znakova) i govor (ostvarenje jezika).

Jezini znak
Jezini znak ima sposobnost na sebe prenijeti neki podatak iz izvanjezine zbilje i potom taj
podatak prenijeti sudionicima u komunikaciji.
Npr. U stvarnosti postoji predmet
Unutar jezika postoji rije ARULJA koja se odnosi ba na navedeni predmet i znai
'elektrinu krukoliku svjetiljku koja svijetli kad se spoji s izvorom elektrine struje'.
Unutar jezinog znaka postoji dakle SADRAJ (dio jezinog znaka koji na sebe preslikava
pojam iz izvanjezine zbilje) i IZRAZ (sama rije +A+R+U+LJ+A).
Sadraj se jo naziva OZNAENO, a izraz OZNAITELJ.
Jezini znak = izraz (oznaitelj) + sadraj (oznaeno)
Proizvoljnost (arbitrarnost) jezinog znaka
Zato se predmet zove ba arulja, a ne nekako drukije?
NEMA ODREENE VEZE IZMEU IZRAZA I PREDMETA ta je veza proizvoljna.
(kad ta veza ne bi bila proizvoljna, onda bi se predmet u svim jezicima jednako zvao).
Leksem i rije
Jezini je znak izraz + sadraj.
Sadraj rijei kua jest 'zgrada za stanovanje'
Kua je imenica enskog roda i mijenja se po padeima.
Jd.

N kua

Mn.

N kue

G kue

G kua

D kui

D kuama

A kuu

A kue

V kuo

V kue

L kui

L kuama

I kuom

I kuama

Sve navedene oblike rijei i njihova znaenja nazivamo leksemima (gr. lexis = rije)
Leksem je ukupnost svih oblika i znaenja koje ime jedna rije.

Svi leksemi jednog jezika ine njegov leksik.

Znanost koja prouava lekseme zove se leksikologija, a njezine su discipline:
imenoslovlje (onomastika)
frazeologija
terminologija (nazivoslovlje)
tvorba rijei i
leksikografija.
Sadraj jezinoga znaka moe imati dva znaenja:
leksiko (stvarno znaenje kojim se sadraj povezuje s izvanjezinom zbiljom)
gramatiko (znaenje koje slui za uspostavljanje odnosa meu rijeima)
Prema konkretnosti znaenja rijei se dijele na:
punoznanice imaju i leksiko i gramatiko znaenje (imenice, pridjevi, zamjenice, glagoli,
brojevi, prilozi) i na
nepunoznanice imaju samo gramatiko znaenje (prijedlozi, usklici, estice, veznici)

Jednoznanost i vieznanost rijei

Pingvini

= porodica antarktikih vodenih ptica zdepasta, uspravna tijela (Jure onje,

Rjenik hrvatskoga jezika)

- rije ima samo jedno znaenje; jednoznanica
Naivac= naivan ovjek, naivina
= naivni slikar
- rije ima vie znaenja; vieznanica
Ukoliko rije ima jedno znaenje, govorimo o jednoznanici, a ukoliko ima vie znaenja,
govorimo o vieznanici.
Vrste znaenja
U rijei koje imaju vie znaenja, jedno od njih je osnovno (ishodino), a ostala su
izvedena znaenja.

__________________________________________________________________
Rije

osnovno/neutralno/

izvedeno/stilski obiljeeno/

denotativno znaenje
konotativno znaenje
_________________________________________________________
pas

ivotinja

vjernost, odanost, privrenost

domovina

zemlja iz koje potjeemo

ljubav, majka, ivot

rat

oruani sukob

krv, smrt, strah

djevojka

mlada neudana enska osoba ljubav, ljepota

stalno i nesubjektivno znaenje

sadri emocionalne oznake ili asocijacije

izravno i obavijesno neutralno

koje se veu uz neki predmet

upuuje na imenovanu stvar

podrutvljeno znaenje zajedniko

veini govornika
individualno znaenje svojstveno
samo jednom piscu

Prijenos znaenja
I. Prijenos znaenja na temelju slinosti:
On je kao lav. poredba

On je lav. metafora

rije

osnovno znaenje

izvedeno znaenje

lav

afrika zvijer iz porodice maaka

hrabar, odvaan ovjek

zec

plaha ivotinja

plaljiv ovjek

lisica

lukava ivotinja

lukav ovjek

srce

miini organ

draga osoba

Prijenos znaenja na temelju slinosti kako bi se istakla jedna zajednika znaajka naziva se
metafora (gr. metaphore = prijenos).
Proces nastanka metafore naziva se metaforizacija.
Jagodica (prsta)

list (papira)

Navedeni izrazi takoer su metafore, no zbog njihova estog koritenja govornici su prestali
zamjeivati njihovu metaforinost i ona se izgubila. Takve metafore nazivamo okamenjenim
metaforama.

II. Prijenos znaenja na temelju povezanosti

Preneseno znaenje

osnovno znaenje istaknutog pojma

itam Krleu.

(Krleina djela)

Vatikan je izrazio slaganje.

(Papa)

Bijela kua je pokrenula akciju.

(ameriki predsjednik)

Zagreb pije dobru vodu.

(Zagrepani)

Hrvatska doekala Blanku.

(Hrvati)

Prijenosom znaenja na temelju bliske prostorne ili vremenske veze nastaje stilska figura
metonimija (gr. metonimia = zamjena imena)
Primjeri metafora:
Srebro zvjezdano tvoja je misao/ A srce bezbroj sunanih maeva na nakovnju
(Jure Katelan)
Tvoja je misao strma peina/ O koju se uzalud razbija moj ivot.
Crno od noi/ Moje lice gori pustim ognjem. (Vesna Parun)
Antonimija
gr. anti protiv, onoma ime
crno / bijelo
radost / alost
vjerovati / ne vjerovati
svijetlo / tamno
mir / nemir
govoriti / utjeti
(pridjevi)
(imenice)
(glagoli)
lako / teko
pod / nad
veselo / tuno
od / do
(prilozi)
(prijedlozi)
Leksiko-semantika pojava znaenjske opreke dvaju leksema.
Leksemi suprotnih znaenja nazivaju se antonimi.
Vrste antonima
Prema usvojenosti
- opejezini (svi govornici hrvatskoga jezika prepoznaju ih kao lekseme suprotnoga
znaenja): toplo / hladno
- individualni (kontekstualni antonimi samo unutar nekoga konteksta ili su rezultat
jezinoga stvaralatva pojedinca): ivjeti / spavati (umrijeti)
Prema podrijetlu
- pravi - primarni (raznokorijenski, netvorbeni): lijep - ruan
- nepravi (istokorijenski, tvorbeni): rastereenje optereenje; dugo nedugo

Prema naravi znaenjske opreke

a) vjeran / nevjeran: antonimi koji se temelje na dvojanoj znaenjskoj opreci > binarni
antonimi
b) mlad / srednjih godina / star
lijevi / srednji / desni
leden / hladan / mlak / topao / vru
Antonimi koji imaju osim krajnjih i najmanje jedan meustupanj > nazivaju se stupnjeviti ili
kvalitativni antonimi
c) ui / izii
dignuti / spustiti
polijetati / slijetati
Antonimi koji oznauju usmjerenu radnju > vektorni antonimi
Viestruka antonimija
star mlad
star nov
star - moderan
Pojava da je vieznanica jednim svojim znaenjem suprotna jednom, a drugim
znaenjem drugom leksemu naziva se viestruka antonimija.
Oksimoron
pametna glupost
ivi mrtvac lijepa runoa
Oksimoron je stilsko izraajno sredstvo u kojem se povezuju protuslovni pojmovi.
Homonimi i homonimija
gr. homonymos > homo isti + onoma ime
grd naseljeno mjesto
grd jedinica za mjerenje jakosti alkohola
Homonimi su leksemi jednakih izraza, a razliitih sadraja.
Homonimija je izjednaavanje izraza dvaju leksema razliitih znaenja.
Vrste homonima
Oblini i leksiki homonimi
On je pgleda.
>
glagol, 3. l. jd. prezenta
Daleko od njegova pgleda. >
imenica, m. r. G. jd.
Navedeni leksemi izjednaili su svoje izraze tek u gramatikim oblicima (konjugaciji i
deklinaciji (inae glase pogledati i pogled).
Takvi se leksemi zovu oblini ili morfoloki homonimi.
Leksemi grd (naseljeno mjesto) i grd (jedinica jakosti alkohola) podudaraju se u osnovnim
oblicima i nazivaju se leksiki homonimi.
Homofoni i homografi
Da bi rijei bile homonimi, moraju ispunjavati uvjete:
1. Moraju imati razliita znaenja (rak ivotinja, rak bolest)
2. Izrazi im moraju biti jednakog fonemskog sustava (/r/+/a/+/k/ - /r/+/a/+/k/)
3. Izrazi moraju imati iste naglasne osobine
4. Moraju se jednako pisati
U rijeima istoga izraza, a razliitoga znaenja vrlo su rijetko ispunjeni svi uvjeti.
Npr. rijei istoga izraza nemaju iste naglasne osobine:

mra (briga) mra (3. l. jd. pz.)

vrta (mjesto za ulaz u prostoriju) vrta (g. jd. m.r.)
grd (naseljeno mjesto) grd (vrsta oborine , tua)
Leksemi koji se isto piu, a razliito izgovaraju zovu se homografi (gr. homographos
napisan istim slovima) istopisnice.
Ako se leksemi isto izgovaraju, a razliito piu, govorimo o homofonima (gr.
homophonos jednoglasan) istozvunice.
vinja (voe) Vinja (ensko ime)
rijeka (voda tekuica) Rijeka (ime grada)
Sinonimi i sinonimija
gr. syn s, zajedno + onoma ime
Nisam imala sliku.

fotografiju
Lekseme slika i fotografija moemo zamijeniti, a da obavijest ostane ista. To je mogue
stoga to oni imaju isti sadraj.
Sinonimi su leksemi istoga sadraja, a razliita izraza.
Odnos izmeu dviju ili vie rijei razliita izraza a istog sadraja zove se sinonimija.
Dva leksema u sinonimskom odnosu (npr. slika i fotografija) ine sinonimski par.
Ukoliko je u sinonimskom odnosu tri ili vie leksema, oni ine sinonimski niz:
kompjutor raunalo kompjuter
zadatak: Za rijei iz standardnoga jezika napii barem jednu rije iz argona tako da
ine sinonimski par/ sinonimski niz: novac, glava, negativna ocjena, uiti

Bliskoznanice istoznanice

Sinonimi istoznanice (potpuni sinonimi) meusobno su zamjenjivi u svim kontekstima:

muzika glazba
Bliskoznanice (djelomini sinonimi) meusobno su zamjenjivi samo u nekim
kontekstima: mu -suprug
Zadatak: Odredi jesu li navedeni sinonimski parovi istoznanice (I) ili bliskoznanice (B):
raunalo kompjutor glup lud
printer pisa
realizirati ostvariti
muzika glazba
avion - zrakoplov

Standardnojezini nestandardnojezini sinonimi

Leksemi otac/tata, slika/fotografija, smion/hrabar sinonimi su koje kao takve prepoznaje

veina govornika hrvatskoga jezika.
Takve sinonime nazivamo samostalni / opejezini / standardnojezini sinonimi.

Nekome sinonimi mogu biti tata/tajo, no ta je sinonimnost vezana uz odreeni kontekst.

Kontekstualni / individualni / nestandardnojezini sinonimi su sinonimi koje takvima
smatra samo pojedini govornik.
top kulja kolac negativna ocjena
Zadatak: Napii primjere nekih tvojih, individualnih sinonima:
RASLOJENOST LEKSIKA
vremenska
prostorna
funkcionalna
(na raslojavanje leksika najjae utjee vrijeme, prostor i funkcija)
opi (opeuporabni) leksik rijei koje svim govornicima jednog jezika znae isto
struni nazivi (termini) rijei koje se upotrebljavaju meu strunjacima pojedinih struka termine prouava znanstvena disciplina nazivoslovlje (terminologija)
Vremenska raslojenost leksika
aktivni leksik rijei koje su esto u uporabi u kojem razdoblju
pasivni leksik - rijei koje su na rubu uporabe u nekom razdoblju
historizmi rijei koje su prele iz aktivnog sloja u pasivni djelovanjem izvanjezinih
imbenika (kmet, ban)
povratnice (oivljenice) rijei koje su bile zamijenjene drugima, a sada se vraaju
(putovnica, vojarna, proraun)
arhaizmi rijei koje su prele iz aktivnog sloja u pasivni iz (unutar)jezinih razloga
izrazni arhaizmi rijei kojima je zastario izraz (est dio, islo broj)
sadrajni arhaizmi rijei kojima je zastario sadraj (pivo pie, luka
livada, vra lijenik)
tvorbeni arhaizmi rijei koje su prele u pasivni sloj zato to im je zastarjela
tvorbena sastavnica (davac, primac)
Zastarjelice, pomodnice, oivljenice i novotvorenice rijei su koje se nalaze na granici izmeu
aktivnog i pasivnog leksika i sad su blie jednom, sad drugom sloju.
Ljeto, desetljee, stoljee, ljetopis
Vrutak, oganj, dad danas su stilski obiljeene
Prostorna raslojenost leksika
U hrvatskom jeziku postoji akavsko, kajkavsko i tokavsko narjeje i njihove se osobine
isprepliu.
Tako su neke rijei postale
opehrvatske
poznate veini govornika

a druge prostorno ograniene rijei

obine samo jednom mjesnom govoru ili narjeju
lokalizmi (lat. locus = mjesto poznate

najmanjem prostoru, mjesnom govoru

regionalizmi (lat. regio = podruje, predio)
upotrebljavaju se na velikom dijelu
nekog narjeja, ali ne na itavom njegovu prostoru
dijalektizmi (gr. dialektos = narjeje,
govor) proirene na itavom podruju
narjeja
akavizmi tokavizmi kajkavizmi

Dijalektizmi:
leksiki (berba jematva, jogenj vatra, strana banda)
znaenjski (tovar = magarac/teret, gae = donje rublje/hlae)
tvorbeni (prepisati recept propisati recept, deec djeak)
fonoloki (crkva cirkva, uzest uzet)
etnografski (kulen, trukle, bevanda, prut)

Funkcionalna raslojenost leksika

(funkcionalna ogranienja ovisno o vrsti teksta)
(prouava je jezikoslovna disciplina stilistika: fonostilistika, morfostilistika, sintaktostilistika,
leksikostilistika, semantostilistika)
stil (gr. stylos = drak, pisaljka) izbor jedne od vie mogunosti za izricanje istog sadraja.
Funkcionalni stil = stil primjeren stanovitoj vrsti teksta
Stilovi u standardnom hrvatskom jeziku:
Knjievno-umjetniki nain izraavanja stvaralaca knjievne umjetnosti: pjesnika,
pripovjedaa, dramatiara, putopisaca najizrazitija mu je odlika emocionalnost;
obiljeen je slikovitou, ritminou i zvunou, bogatstvom rijei, izriaja, reeninih
konstrukcija; okrenut je vie mati nego umu i doputa vie slobode i osobne izvornosti
nego ikoji drugi stil
publicistiki sjedinjuje osobine znanstvenog i knjievno-umjetnikog stila; elementi
znanstvenog daju objektivnost i tonost, a elementima knjievno-umjetnikog budi se
zanimanje i zadrava panja na odreenoj temi
znanstveni stil znanosti: filozofije, matematike, fizike, kemije obiljeen je obiljem
apstraktnih, strunih i stranih rijei, sloenijom reenicom i tenjom za preciznou, a s druge
strane izbjegavanjem subjektivnosti i pomanjkanjem svake osjeajnosti
administrativni nain izraavanja u slubenim dopisima, upravnim aktima, uredbama,
odlukama, zakonima, pravilnicima, propisima i sl.; odlika mu je racionalnost, obiljeavaju ga
uredsko-poslovni rjenik i nazivlje struke obuhvaene sadrajem, katkad i ustaljeni izriaji i
dosljedno izbjegavanje osjeajne obojenosti
razgovorni (kolokvijalni) - najei stil u usmenoj komunikaciji (ali ima ga i u pisanoj); - u
njemu se esto nalaze rijei koje se ne bi pojavile u biranom jeziku (kolokvijalizmi):
argonizmi, franc. jargon jezik zatvorene skupine (uenici, studenti, portai)
vulgarizmi neprimjerene, nepristojne, uglavnom prostake rijei

- ukupnost svih stilova = standardni jezik (on je pak viefunkcionalan)

- mjeoviti (hibridni) stilovi (podstilovi) - mjeavina dvaju funkcionalnih stilova
- stilove oblikuju: ovjek, drutvo i jezik
Leksiko posuivanje
Posljedica meusobnog dodirivanja jezika (preko njihovih govornika) je jezino posuivanje,
a ono je najvee i najuoljivije na leksikoj razini = leksiko posuivanje
Utvrdite iz kojih su jezika posuene rijei:
aneo, evanelje, kip, perivoj, kola, bubreg, boja, sat, krumpir, pojam, plin, okolnost
Razlozi posuivanja rijei:

unutarjezini
izvanjezini (politiki, gospodarski, kulturnocivilizacijski dodiri)

IZRAVNO POSUIVANJE
jezik davalac
jezik koji daje, iz kojeg se posuuje

jezik primalac
jezik koji prima, koji posuuje

komparacija, herbarij, advokat

- iz latinskog jezika
spuva, boca, roba
- iz talijanskoga
krumpir, grunt, und
- iz njemakog
plaa, garaa, pejza
- iz francuskog
pojam, okolnost, pokus
- iz ekog
keks, lift, korner
- iz engleskog
bubreg, sat, kat
- iz turskog
ipka, kip, beteg, hajduk
- iz maarskog
NEIZRAVNO POSUIVANJE
jezik davalac jezik posrednik
samar
grki
>
turski
ogor
njemaki
maarski
kravata
francuski
njemaki

jezik primalac
>
hrvatski
hrvatski
hrvatski

KRUNO POSUIVANJE
- proces kad jedna rije pree iz jednog jezika u drugi pa se nakon odreenih promjena
(u izrazu i znaenju) ponovno vrati

Rijei posuene iz drugih jezika zovu se posuenice

internacionalizmi (europeizmi) obino su iz latinskog ili grkog
egzotizmi oznauju razliite posebnosti pojedinih naroda (ananas, kibuc, erif)

eponimi nazivi nastali prema imenu (penkala, makadam, petrarkizam)

PRILAGODBA POSUENICA
etiri osnovne vrste prilagodbe:
1. grafijska (pravopisna)
- transkripcija (iz drukije latinice)
- transliteracija (iz irilice)
2. fonoloka (gr. Stephanos Stjepan)
3. morfoloka (njem. das Theme, sr. rod hrv. tema . rod)
4. znaenjska (znaenje se ne mora podudarati sa znaenjem u jeziku davaocu)
POSVOJENICE (usvojenice) rijei koje se potpuno prilagode jeziku primaocu na svim
razinama
boja, bubreg, amac, asopis, domovnica
TUICE posuenice koje se nisu potpuno prilagodile, opiru se asimilaciji i nastoje sauvati
svoju posebnost
koncert, akt, student, bicikl, artikl, ou, bife

LEKSIKA NORMA
Normiranost = sustav pravila koja tvore opu standardnojezinu normu
Norme:
pravopisna
pravogovorna
fonoloka morfoloka gramatika
sintaktika leksika
Leksika norma utvruje pravilnu uporabu leksema (rijei)
purizam (lat. purus ist) = tenja za jezinom istoom hrvatskog jezika, usmjeren je
uglavnom protiv stranih jezinih elemenata u hrvatski standardni jezik
purist
istunstvo = pretjerani purizam
PRAVILA o upotrebi posuenica
Ne zamjenjuju se:- egzotizmi, eponimi, uobiajene posuenice, opeprihvaeni
internacionalizmi (europeizmi)
- posuenice za koje nemamo odgovarajue zamjene
Zamjenjuju se:
- ako postoji odgovarajua zamjena, prednost valja dati
hrvatskoj rijei (paso putovnica, supa juha )
- kad to nije na tetu preciznosti iskaza
(kompozicija u glazbi DA skladba, u eljeznici NE)
Pretjerana upotreba posuenica nije dobra.
Posuenicu treba upotrijebiti u obliku prilagoenom hrvatskom jeziku (kriterijum kriterij;
Herkules Heraklo)
Onomastika (imenoslovlje)
(dio lingvistike koji prouava imena)
- onomastik = vlastito ime / apelativ = opa imenica

Podjela imena
antroponimi imena ljudi
toponimi imena mjesta
antroponomastika (prouava imena ljudi) toponomastika (prouava imena mjesta)

osobna imena
ekonimi (ojkonimi) imena naseljenih mjesta
Buga, Domagoj
(Korija, pii Bukovica, Sveti Petar u umi)
nadimci
hidronimi imena voda: rijeka, jezera, mora
Bobi
(Oenica, Jadransko more, Vransko jezero)
prezimena
oronimi imena gora, planina i sl.

(Bilogora, Poeka gora, Papuk)

matronimi - Ani
toponimi imena stanovnika naseljenih mjesta
patronimi - Juri
(Virovitianin, Pitomaanin, Gradinjanin)
(i jo: eponimi - petrarkizam
ktetici posv. pridjevi izvedeni iz imena nas. Mjesta
etnonimi Slaven)i
(lukaki, suhopoljski, milanovaki)
Frazemi

raditi kao konj

spasiti ivu glavu
glup kao no
nevjerni Toma

pokazati zube
otkriti Ameriku
pijan ko zemlja
borba s vjetrenjaama

Frazemi su vielani jezini nazivi ije se znaenje ne moe pogoditi iz znaenja sastavnih
jedinica, ve se mora nauiti na isti nain na koji se ui znaenje jezika.
Frazeologija phrasis, gr. izriaj + logos gr. rije, govor
= jezikoslovna grana koja prouava frazeme
= ukupnost frazema kojeg jezika, narjeja, knjievnog djela itd.
frazeoloki rjenik rjenik frazema
Uvjeti postanka frazema
Frazem je veza s ovim obvezatnim znaajkama:
ne stvara se u govornom procesu, nego se reproducira u gotovu obliku
ima stalan sastav i raspored sastavnica
znaenje mu se obino ne izvodi iz znaenja sastavnica jer one, ili bar neke od
njih, doivljavaju semantiku pretvorbu
uklapa se u reenicu kao njezin sastavni dio
sastoji se od najmanje dvije rijei
dolijevati ulje na vatru =

dolijevati ulje na oganj = ulje na vatru dolijevati

Postupak nastajanja frazema

- naziva se frazeologizacijom ili frazeologiziranjem.
Frazem nastaje od slobodne veze rijei, tj. od niza rijei od kojih svaka ima svoje znaenje te
svoju slobodnu razdiobu.
rije
grlo
bubreg

rije
jagode
loj

frazem
grlom u jagode
bubreg u loju

Frazemi se u reenicu uklapaju kao njezin sastavni dio:

On je strah i trepet u svome razredu.
kola joj dobro ide, ali matematika joj je Ahilova peta.
Vrste frazema
I. S obzirom na njihovo sintaktiko ustrojstvo:
frazemske sintagme:frazemske reenice (poslovice i krilatice):
grlom u jagode,
Tko rano rani, dvije sree grabi.
u-mu pa prolij
Plati jedan dobije dva.
II. S obzirom na sredinju punoznanicu:
Glagolski frazemi: pokazati zube
Pridjevni frazemi: glup kao top,
Imenini frazemi: maji kaalj

Priloni frazemi: uzdu i poprijeko

Tvorba rijei
Tvorbene rijei moemo ralaniti na tvorbene sastavnice (vod-en, vod-o-zem-ac)
Netvorbene rijei ne moemo ralaniti na tvorbene sastavnice (konj, ali)
Tvorba rijei prouava pravila, naine oblikovanja i sredstva za oblikovanje novih rijei na
temelju ve postojeih rijei.
Osnovna rije (polazina) slui kao polazite u tvorbi
Tvorenica rije koja nastaje tvorbom
Preoblika (semantika analiza) - provjera je li rije tvorbena ili nije:
Ronilac = ovjek koji _____________
Starac = _____________ ovjek
Tvorbena analiza (ralamba) ralanjivanje tvorenice na tvorbene sastavnice
Granica izmeu tvorbenih sastavnica = tvorbeni av
Preoblika
bratov koji pripada bratu
neiskren koji nije iskren
dugouh koji je duga uha

tvorbena analiza
brat-ov
ne-iskren
dug-o-uh
Tvorbeni av

Tvorbeni naini
izvoenje
od jedne polazine rijei
izvodimo tvorenicu (izvedenicu)

slaganje
od dviju polazinih rijei
slaemo tvorenicu (sloenicu)

S obzirom na tvorbena sredstva razlikujemo nekoliko tvorbenih naina:

sufiksalna tvorba: tvorbena osnova + sufiks = izvedenica
rod+jak roak, odraava+nje odraavanje, stol+ar stolar
prefiksalna tvorba: prefiks + tvorbena osnova
ne+pravedan nepravedan, naj+vei-najvei
prefiksalno-sufiksalna tvorba: prefiks+tvorbena osnova+ sufiks
pod+zem+ni podzemni, bez+imen+
slaganje

sloeno nesufiksalna tvorba (isto slaganje): tvorb. osnova + tvorb. osnova

basn-o-pisac,

polusloenica: - (svaki dio zadrava naglasak, deklinira se samo 2. dio rijei)

hrvatsko-slovenski, lovor-vijenac, spomen-ploa
sloeno-sufiksalna tvorba: tvorbena osnova+tvorbena osnova+sufiks
konj-o-krad-ica, drug-o-lig-a
srastanje - osnovna rije + osnovna rije:
blag+dan blagdan, to+ta- tota, dan+gubiti dangubiti, u+oi - uoi
preobrazba (konverzija, mutacija) jedna rije bez dodavanja tvorbenih jedinica prelazi iz
jedne vrste rijei u drugu; glasovni sastav ostaje joj isti, ali se mijenjaju gramatika obiljeja
poimenienje mlada (mladenka), Hrvatska (zemlja)
popridjevljenje rascvala (trenja), uvezena (tkanina)
popriloenje lijepo (govoriti), dobro (raditi), loe (postupiti), nagonski (reagirati)
poveznienje Ne govori kad te ne pitaju.
Popredloenje krajem (zime)
MOCIJSKA TVORBA:
direktor direktorica, lav lavica, student studentica (mocijski parovi/ parne imenice)
SPECIFINOSTI
Glagolske imenice nastaju sufiksalnom tvorbom
zna+nje znanje, kup+nja- kupnja
glag. imenice na ba bolje nego na nje, -enje, -jenje:
prosidba, krunidba, nagodba
Glagoli:
rad-i-ti, um-ova-ti, telefon-ira-ti, ravn-a-ti, crven-i-ti, ap-nu-ti
perfektivizacija: kucati kuc-nu-ti, aptati- ap-nu-ti
imperfektivizacija: ograniiti: ograni-ava-ti, dobaciti: dobac-iva-ti, dodijati: dodija-va-ti
-iti - -jeti
-iti prijelazni glagoli (crveniti sobu)
-jeti neprelazni (crvenjeti)
Imenice za vritelja radnje: bolje telj nego lac: gledatelj (-ica)/ gledalac (-ica?!)
Radiona radionica, blagovaona blagovaonica, ekaona ekaonica, uiona uionica
PRIDJEVI
Imena na v dobivalju sufiks ljev: Jakov-ljev, ehov-ljev
Imena na av mogu imati i ov i ljev: Braslavov /Braslavljev