Professional Documents
Culture Documents
Etape Nastavnog Casa
Etape Nastavnog Casa
Seminarski rad
iz predmeta Didaktika
Studenti: Nikola
Sanja
Sadraj
Struktura nastavnog procesa..................................................................................... 2
Pripremanje uenika za rad........................................................................................ 4
Obrada novih sadraja................................................................................................ 6
Vebanje..................................................................................................................... 8
Ponavljanje............................................................................................................... 10
Proveravanje i vrednovanje znanja...........................................................................12
Zakljuak.................................................................................................................. 13
Literatura.................................................................................................................. 15
Formalne stupnjeve uveo je u didaktiku Johan Fridrih Herbart koji je mnogo uticao
na razvoj pedagogije i didaktike. Formalni stupnjevi su dugo iveli u nastavnoj
praksi, a i danas nisu retkost. Herbart je nameravao da nastavni proces postavi na
naunu osnovu, da utvrdi njegove zakonitosti, da ga potpuno razradi i vrsto usmeri
ka postavljenom cilju i tako ga oslobodi od improvizacije i trenutnog raspoloenja
nastavnika. To je nateralo nastavnike da se ozbiljnije pripremaju za nastavni as, da
dobro prouavaju nastavni sadraj, da osmiljavaju obradu gradiva. Velika greska je
to je traio optevaei formulu:
Materijalno-tehnike
Saznajne
Psiholoke
U temeljnom prouavanju
Rasporeivanju i doziranju sadraja
U didaktiko metodikoj pripremi
U pripremanju nastavnih sredstava i materijala
Uenici se pripremaju:
Saznajne pripreme
Podrazumevaju da nastavnik obavesti uenike:
ta e se na asu raditi
Koji e se tema obraivati
Koje gradivo uvebavati
Psiholoke pripreme
Slue da uenike psihiki mobiliu i usredsrede na zadatke koji im predstoje u
glavnoj etapi nastavnog asa. S obzirom da je panja uenika rasuta na razliite
strane, nastavnik je duan da podstakne njihovu radoznalost:
Pogodnim pitanjima
Isticanjem praktinog znaaja sadraja koji treba savladati
Ukazivanjem na pogodan primer
Ili na drugi prikladan nain
Izvori znanja
Svi izvori znanja se dele na:
Primarne
Sekundarne
Primarni izvori su oni iz kojih se znanje stie neposredno, tj. bez posrednika.
Prednost ovih izvora je:
Dimenzioniranje znanja
Ovo se postie utvrivanjem obima i dubine sadraja koji e se na asu
obraditi. Nastavnik na osnovu sastava odeljenja i prethodnih znanja uenika
odreuje obim i dubinu gradiva. On je duan da odredi koliinu injenica koju uenici
mogu shvatiti i usvojiti u etapi obrade novih sadraja. Obim ili kvantitet mora biti
dovoljan da se na njemu izvedu planirane generalizacije. On ne sme biti premali, jer
e onda trpeti kvalitet prilikom uoptavanja, ali ni preveliki kako se ne bi nepoterbno
optereivalo uenikovo pamenje. Koliina i kvalitet injenica je odgovarajua
ukoliko ih uenici bez velikih tekoa savladaju i uz pomo nastavnika dou do
generalizacija.
Nastavnik unapred odreuje do koje dubine e se obraivati neki sadraj, a
to zavisi od stepena analize koji se eli postii. Nastavniku, pri odreivanju dubine
kao merilo slue program i dostignuti nivo znanja uenika, odnosno sastav
odeljenja. irina i dubina znanja su meusobno uslovljene kategorije.
Izmeu prethodno steenih znanja i onih koja su tek usvojena, treba
uspostaviti logine uzrono-posledine veze, jer trajna znanja su ona koja su
sistematizovana. Tokom kolovanja jedni isto znanje se proiruje i produbljuje
(linearno-spiralni programi).
Graduiranje znanja
Predstavlja postepeno proirivanje i produbljivanje znanja savlaivanjem
novih enjenica i poveavanjem analitikih zahteva koje treba savladati. Sam
nastavni program (koncepiran na linearno- spiralnom principu) tei graduiranju
znanja. Bitno je voditi rauna o uzrastu uenika, tj. o njihovim saznajnim
mogunostima. U etapi obrade novih sadraja, nastavnik polazi od toga ta su
uenici iz tog tematskog kruga ranije savladavali, i taj krug postepeno proiruje i
produbljuje. Kako bi u tome uspeo, bitno je da prvo utvrdi kojim fondom injenica
uenici raspolau i kakav je kvalitet tih injenica, i u zavisnosti od toga graduira
nove zahteve po dubini i irini. Ukoliko su zahtevi premali po irini i dubini, postie
se mali saznajni i razvojni efekat, dok preveliki zahtevi mogu demoralisati uenike
zbog nemogunosti praenja.
Vebanje
Sutina i znaaj vebanja
Vebanje je esto i sistematino ponavljanje neke radnje, misaone ili fizike,
sa ciljem da se ona trajno usvoji, da preraste u vetinu, a ako je mogue u naviku.
Cilj nastave, pored sticanja znanja jeste osposobljavanje uenika za primenu istog.
Steeno znanje slui kao osnova za uspeno obavljanje nekog posla. Vebanje dolazi
posle obrade novih sadraja, kako steena znanja ne bi ostala knjika. Vebanje je
telesna ili misaona aktivnost, a najee je njihov spoj. Nekad je radnja koju treba
8
Za jednu radnju, koju je potrebno uvebati, nisu uvek neophodna sva etiri
podruja aktivnosti. U intelektualnom radu su zastupljene senzorne, misaone i
izraajne aktivnosti, a u nekim drugim radnjama su zastupljene praktine i senzorne
aktivnosti. to je vie aktivnosti zastupljeno u jednoj radnji, to znai da je ona
sloenija i tea za uvebavanje. Sloene radnje treba uvebavati deo po deo,
zasebno, a potom ih povezivati u celinu, dok se radnjom ne ovlada u potpunosti.
Uputstva za vebanje
Za vebanje uenika potrebno je izvriti neophodne pripreme:
Poetno vebanje
Osnovno vebanje
Zavrno vebanje
10
Ponavljanje
Sutina i znaaj ponavljanja
Ponavljanje je etapa iji je zadatak da viekratnim vraanjem obraenim
sadrajima, obezbedi trajnost znanja uenika. Proces zaboravljanja je najsnaniji
posle usvajanja novih znanja, pa je zato nephodno da se posle obrade novih
sadraja, oni ponove. U vebanju i ponavljanju ima dosta zajednikog, ali postoje
jasne razlike zbog kojih ova dva procesa ne treba izjednaavati. U vebanju se
ponavljaju radnje da bi se stekle vetine i navike, a u ponavljanju, radi pamenja. U
vebanju je vana tehnika izvoenja radnje, a u ponavljanju, vano je pamenje
injenica. Da bi ponavljanje bilo smisleno, trebalo bi da usledi odmah posle obrade i
vebanja novih sadraja, u suprotnom se mehaniki pamti sadrina koja nije
smislena.
Vrste ponavljanja
Podela prema rasporedu ponavljanja:
Kontinuirano (stalno)
Raspodeljeno/distribuirano (u vremenskim razmacima)
Fragmentirano (delimino)
Tematsko (ponavljanje tematske celine)
11
gradiva
savladanog
toku
jednog
Mehaniko (reproduktivno)
Stvaralako (produktivno)
Reproduktivno ponavljanje
Se sastoji u doslednoj reprodukciji sadraja koje je izloio nastavnik (sadraj iz
udbenika ili nekog drugog izvora znanja). Ovom vrstom ponavljanja postie se
pamenje, ali je potpuno iskljuena misaona aktivnost. Zbog toga se treba kloniti
reproduktivnog ponavljanja, jer je neefikasno, insistira na formalnim znanjima i
uenik je misaono pasivan. Ova vrsta ponavljanja se ne moe potpuno iskljuiti, jer
se neke informacije moraju doslovno zapamtiti (definicije, formule, pesme, rei
stranog jezika). Prethodna znanja su esto prepreka prilikom pamenja novih,
ukoliko je re o slinim sadrajima, a pamenje novih sadraja potiskuje iz memorije
prethodno zapamene sadraje.
Produktivno pamenje
Podrazumeva ponavljanje savladanih sadraja sa razumevanjem, pomou
nekog misaonog postupka. Jedan od postupaka je uporeivanje, gde se predmeti,
pojmovi, sadraji meusobno uporeuju i utvruju slinosti i razlike meu njima.
Mogue je poreenje i po suprotnosti. Efikasan postupak je analogija koja se sastoji
u zakljuivanju po kriterijumu slinosti. Analiza i sinteza su takoe efikasan misaoni
postupak. Neka celina se ralani na pojedinane delove, koje se razmatraju jedna
po jedna, a potom se ponovo spajaju u celinu. Sistematizovanje je postupak kojim
se neka znanja povezuju sa prethodno nauenim podacima i injenicama, i smetaju
se u loginu celinu (bitno je znati kljune oslonce koji slue kao orijentiri u
sistematizovanju). Prava znanja su znanja koja su smetena u odgovarajui sistem, i
ona se due zadravaju u svesti od izolovanih znanja. Najbolji nain za ponavljanje
nauenog je primena steenih znanja.
Karakteristike proveravanja
Da bi proveravanje bilo dobro, mora se postii permanentnost, to znai da
provere treba vriti u svim etapama nastavnog procesa:
Na poetku asa
Pri obraivanju novog gradiva
Pri uvebavanju gradiva
Pri ponavljanju gradiva
Na poetku
U sredini
Na kraju
Vrste proveravanja
Prema vremenu, proveravanje se klasifikuje na:
Usmeno
Pismeno
Praktino (provera vetina i navika)
13
Testiranjem
Zakljuak
Cilj nastave je da uenici stiu znanja, da se misaono, afektivno i fiziki razvijaju.
Osnovnu nastavnu jedinicu-as, teoretiari nastave prouavaju kako bi utvrdili
strukturu i tok asa koji vode uspehu. as je skup vie povezanih strukturnih
elemenata-etapa:
Obrada novih sadraja je etapa gde se usvajaju nove injenice, formiraju novi
pojmovi i sudovi i stiu nova znanja koja se povezuju sa prethodno nauenim u
sistem znanja. Izvori znanja mogu biti primarni i sekundarni. Dimenzionisanje znanja
je utvrivanje obima i dubine sadraja koji e se obraditi na asu. Graduiranje
znanja je postepeno proiravanje i produbljivanje znanja, savladavanjem novih
injenica i poveanjem analitikih zahteva.
Vebanje je esto i sistematino ponavljanje neke misaone ili fizike radnje kako
bi se ona trajno usvojila. Stuktura radnje koju uenici treba da uvebaju ima vie
elemenata koji se savladavaju:
Senzornim delovanjem
Praktinim delovanjem
Izraajnim delovanjem
Misaonim delovanjem
Kontinuirano i raspodeljeno
Na poetku, u toku i na kraju asa ili kolske godine
Fragmentirano, tematsko i kompleksno
Mehaniko (reproduktivno) i stvaralako (produktivno)
Prethodno
Tekue
Zavrno
Literatura
1. Didaktika -Organizacija nastave , Mladen Vilotijevi
2. http://pspasojevic.blogspot.com/2010/11/blog-post_8236.html
3.http://www.scribd.com/doc/137777123/Etape-Nastavnog-Procesa-Final2003#scribd
15
16