UniverzitetuSarajevu

Arhitektonskifakultet
Katedrazakonstruktivnesisteme
Prof:DocdrSaninDidi
Predmet:Otpornostkonstrukcijanapoar
k.god.2013/2014.IV/II

Stakloistaklenimaterijali

Student:

HadiErmin

Sadraj

Uvod

Klasestakla

Podrujeprimjene

Terminologijaistandardi

Najeekoritenastaklaugraevinamainjihovoponaanjeupoaru

14

Reakcijastaklaudodirusaotvorenimplamenom

17

Usporedbaizmeuvatrootpornogivatrozatitnogstakla

20

Zakljuak

26

Literatura

27

Uvod

Staklo je otkriveno oko 3.000 godine prije nove ere u Egiptu. U to doba nije bilo mogue
proizvestiistostaklojertehnologijatonijeomoguavala,pasesamimtimstaklokoristiloza Str|2
izradu ukrasa i ukrasnih predmeta. Staklo se nalazi i u prirodi i stvara se vulkanskim
aktivnostima. Jo jedan od naina nastanka stakla je udarom groma u silicijumski pijesak
Staklo se pravi od silicijuma i baza spojenih na visokoj temperature. Sadri najee
silicijumski pijesak, sodu, okside alkalnih metala i krenjak. To je homogena amorfna,
izotropna, providna, vrsta i krta materija u metastabilnom stanju nastala hlaenjem i
zagrijavanjem.Staklojenajeeravnoiprovidno,amoebitirazliitihoblikabojaitvrdoe.
Tojebiolokineaktivnimaterial.
Kada govorimo o staklu uvijek razmiljamo o tome kako je staklo osetljiv materijal i kako i
prilikom ugradnje, a kasnije u eksploataciji moramo biti paljivi kako ne bi dolo do loma,
oteenja i sl. Ako zanemarimo svu brigu i tehnike detalje moemo se prepustiti arima
atraktivnih enterijera koji akcenat daju upravo staklu. Staklo je postalo elegantan dio
enterijera kao transparentna podna obloga. Staklene ploe se mogu direktno lijepiti na
betonskupodlogu.
Staklo moe biti u boji ili imati zlatnu ili srebrnu foliju na sebi. Stakleni pod se obavezno
izraujeodkaljenogililaminiranogstaklaveihdebljina,kakobimogaoizdratioptereenje,
pruiti otpornost na udarce irazna mehanikaoteenja. Staklene ploe mogu sepostaviti
kaopoklopcinapodkonstrukcijupoda,aprostorispodsemoeispunitipijeskom,koljkama,
zelenilom i dr. materijalom. U podu se moe postaviti i diskretna rasvjeta. Futuristika
arhitektura i dizajneri enterijera diktiraju nove trendove pa tako stakleni pod ispod sebe
otkrivaakvarijumilibazenijoviespajaovjekaiprirodu.1

http://www.prozorivrata.com/staklo/staklouarhitekturiigradevinarstvu

Klasestakla

Svegraevinskematerijalepremaponaanjupripoarumoemopodijelitinaviekategorija.
PremaDINstandardimamaterijalisepremaponaanjuprilikompoaradijelenadvijeklase,
tj na gorive i negorive materijale. Dalje se i ove klase dijele na potkategorije da bi se
napravilaboljadistinkcijaizmeumaterijala.

Klasa
Ponaanjeupoaru
A
A1
negorivigraevinskimaterijali
A2
B
gorivigraevinskimaterijali
B1
tekozapaljivigraevinskimaterjali
B2
normalnozapaljivigraevinskimaterijali
B3
lahkozapaljivigraevinskimaterijali
Tabela1:podjelagraevinskihmaterijalapremaDIN4102normama2

A1bezorganskih
sastojaka
A2sorganskim
sastojcima

KLASA"A"NEGORIVIMATERIJALI
normiranimaterijali:gips,vapno,cement,beton,kamen,
staklo,metal,glina,vermikulit,keramika,pijesak
nenormiranimaterijali:kalcijumsilikatploe,odreene
mineralneprotupoarneploeisilikatneploe(ovugruputreba
dokazivati)
gipskartonskeploe,odreenimineralnovlaknastimaterijali

KLASA"B"GORIVIMATERIJALI
normirani:gipskartonskeploe,lakegraevinskeploeod
B1tekozapaljivi
drvenevune
plastinimaterijaliu
ostali:(trebaihdokazivati)tekozapaljiveperploe,ploeod
kombinacijismaterijalima
odreenevrstetvrdepjenasteplastike,odreeniPVCmaterijali
A1iA2
siskljuivomineralnimdodacima,gusasfaltbezobloge
B2normalnozapaljivi

normiranimaterijali:drvoidrvniproizvodidebljinevieod2mm,
normiranipokrovi,normiranepodneobloge

svionikojinisuB2kao:papir,drvenavuna,drvodebljine2mm,
slama
Tabela2:Primjerraspodjelematerijalapremapripadajuimklasama3
B3lakozapaljivi

http://seminar.tvz.hr/materijali/materijali13/13A02.pdf

Isto

Str|3

Za razliku od DIN normi pri klasifikaciji prema euro kodu uzima se nekoliko paramatara za
odreivanjeklasamaterijalapremaotpornosti napoar.TakopremaEN135011imamo7
poarnihklasaA1,A2,B,C,D,EiF.Poredpoarnihklasauobzirseuzimajui3klasenastale
obzirom na razvoj dima (smoke) s1, s2 i s3 (s1 predstavlja dim slabijeg intenziteta, a s3
visokukoncentracijudima),ajavljajusei3klaseuodnosunagorueestice(droplets):d0,
d1 i d2 (d0bez gorivih estica, d2velika koncentracija estica). Kombinacijom sva 3
parametradobijemo40klasamaterijalapremareakcijamanapoar.
EuroklaseEN135011
A1

A2s1,d0
A2s1,d1
A2s1,d2
A2s2,d0
A2s2,d1
A2s2,d2
A2s3,d0
A2s3,d1
A2s3,d2
Bs1,d0
Bs1,d1
Bs1,d2
Bs2,d0
Bs2,d1
Bs2,d2
Bs3,d0
Bs3,d1
Bs3,d2
Cs1,d0
Cs1,d1
Cs1,d2
Cs2,d0
Cs2,d1
Cs2,d2
Cs3,d0
Cs3,d1
Cs3,d2
Ds1,d0
Ds1,d1
Ds1,d2
Ds2,d0
Ds2,d1
Ds2,d2
Ds3,d0
Ds3,d1
Ds3,d2
E

Ed2

Tabela3:KlasifikacijamaterijalapremaEn1350114

Doprinospoaru

Klasifikacija
materijalapoDIN
41021
A1
A2

Klasifikacija
materijalapoEN
135011
A1
A2s1,d0
Bs3,d2
Cs3,d2
Ds3,d2
Ed2

minimalan
negorivimaterijal
mali
B1
tekogorivimaterijali
normalan
B2
normalnogorivimaterijali
veliki
B3
F
lahkogorivimaterijali
Tabela4:KomparacijaklasifikacijepoDINiENiuodnosunanjihovdoprinospoaru5

http://www.komoraoai.mk/gallery/WS%20EC1/Bjegovicseminar_za_pozari.pdf

Str|4

Klasaprema
EN135011
A1
A2
B
C

D
E
F

Ciljsigurnostikojiseelipostii
nitipoduvjetimapotpunorazvijenogpoaranedoprinosi
poaru
ipoduvjetimapotpunorazvijenogpoarasamozanemarivo
malodoprinosipoaru;ufazirazvijanjapoarabezirenja
poaraizvanpodrujaprimarnogpoara
ufazirazvijanjapoarabezirenjapoaraizvanpodruja
primarnogpoaratevrlomalodoprinosipoaru
poduvjetimapoaraufazirazvijanjavrloogranienoirenje
poaraiogranienooslobaanjeenergijeimogunost
zapaljenja
poduvjetimapoaraufazirazvijanjaogranienoirenje
poaraiprihvatljivooslobaanjeenergijeimogunost
zapaljenja
kodizuzetnomalogpoara(plamenibice)prihvatljivo
ponaanjeupoaru(zapaljivost,irenjepoara)
bezzahtjevagledeponaanjaupoaru

Klasaprema
DIN41021
A1
A2
B1
(B1)

B2
(B2)
B3

Tabela5:klasifikacijamaterijalapremaDINiENuzavisnostiodsigurnostikojaseelipostii6

Staklo je uglavnom najslabija toka graevine zahvaene poarom. To je smjesa vie

materijala, od kojih su glavni: kvarcni pijesak, soda, vapnenac i dolomit; tali se na
temperaturi do 1500C. Oduvijek je postojala elja ili nunost da se u zidove, kojima se
omeujuprostori,postaveotvorikojiproputajusvjetlost,npr.uunutarnjimprotupoarnim
zidovima ili u zidovima koji hodnike omeuju kao putove za evakuaciju, a da se pritom
osiguraprotupoarnazatita.

Uvisokogradnjizafasade,parapeteipregradnestijenesveeesekoristisamostaklo.Taj
trendslijediizakonodavstvo,kojeuskladuseuropskimstandardimagraditeljimapostavlja
sveotrijezahtjeve,izmeuostaloginapodrujuprotupoarne
zatite.

Isto

Isto

Str|5

Preventivnaprotupoarnazatitaugraevinarstvumoesepodijelitina:
sprjeavanjenastankapoara
sprjeavanjeirenjapoara
Obinostaklousmislupoarnesigurnostiupotrebljivojesamouvjetno.Akouneposrednoj Str|6
blizini stakla doe do poara, na njegovim povrinama za nekoliko sekundi nastaju velike
temperaturnerazlike;upoprenojosiizmeugrijaneihladnepovrine,auhorizontalnoji
vertikalnoj osi izmeu sredine i ruba stakla. Rezultat tih razlika jest nastanak nateznih
napetostinakojejestaklonajmanjeotporno.Vrlobrzonakontogastakloselomi,adjelii
slomljenogstaklaispadajuizokviraipoarsemoenesmetanoiritiususjedneprostore.7

Podrujeprimjene
Poarno otporna ostakljenja u zgradama moraju spreavati nastanak, kao i irenje poara.
Standardima se odreuje koja ostakljenja su primjerena za koju graevinsku situaciju.
Osnovni cilj, koji pritom slijede, jest da ostakljenja moraju omoguavati prvenstveno
uinkovitogaenjetespaavanjeljudiiimovine.

Zadaciprotupoarnihstakalatakosuvrlokompleksni.Uztoda
titeputzaevakuaciju,
spreavajupreskakanjepoara,
ograniavajupoarnepojaseve,
uvajuivotiimovinu,
omoguavajuevakuacijuzgrade,
taostakljenjamorajuispunjavatiisljedeeuvjete:
morajuomoguavatiestetskiizgledisigurnostfasade,
morajuosiguravativiefunkcionalnostfasade,
omoguavatiostakljivanjevelikimpovrinama,
omoguavatipojednostavljenjesustavaostakljivanja.

http://www.reflex.si/hr/files/default/knjigagradimossteklom/knjigapo
poglavjih/005_5.13_Proizvodni_Program_CRO_web.pdf

Terminologijaistandardi
Standardi definiraju ponaanje materijalai graevinskih konstrukcija u sluaju poara te
naine ispitivanja materijala, odnosno graevinskih elemenata i navode kriterije za
klasificiranje u klase zatite. Danas se u praksi koriste i odredbe njemakog standarda DIN Str|7
4102,aistovremenoinovieuropskistandardi.

PremaDIN4102T13poarnootpornaostakljenjadijelesena:
klasuGdimonepropusnai
klasuFotpornanapoar.

Gzastakljenje je konstrukcijski izvedeno tako da zaustavlja prolaz plamena i dima, ali ne

zaustavljaprolazinfracrvenogzraenja.Ukolikonepostojiopasnostodzapaljenjapredmetas
druge strane staklene pregrade uslijed zraenja topline, moe se koristiti ova vrsta stakla.
Staklo klase G zadovoljava sve kriterije osim kriterija prenoenja topline na drugu stranu.
Koristi se kod dimonepropusnih barijera, a ne kod neproputanja poara Staklo mora biti
ispitano ovisno od naina ugradnje, privrenja i brtvljenja. Za Gzastakljenja koja ne
podlijeu ogranienju temperature na suprotnoj strani od vatre mogu se koristiti sljedee
vrstestakla:
armirano lijevano staklo i armirano staklo za ogledala od oko 6 mm debljine s
uglavnomusredinismjetenom,tokastozavarenommreomodice;
profilnostaklosaianimulokom;
stakleneciglepremaHRNDIN18175
prednapetofloatstaklo;
borosilikatnostaklo,prednapeto;
vieslojnastaklasmeuslojemodvodenogsilikatnogstakla;
vieslojnastaklasfolijomizmeu.
Kod armiranog stakla i zidova od staklenih cigli omeenje prostora realizira se tako to
dijelove stakla, koji su pod temperaturama poara prijevremeno pukli, iana mrea,
odnosno armirane fuge dre da se ne raspadnu dok taljenjem stakla ne nastanu otvori u

zastakljenju. Vieslojna stakla stvaraju izolacijski sloj te se u svom zatitnom djelovanju

pribliavajuodgovarajuimstaklimazaFzastakljenja.

Budui da su ova stakla, osim posljednjih navedenih vieslojnih stakala, u velikoj mjeri
propusna za zraenje, mogu se koristiti samo okviri koji se ne mogu zapaliti isijavanjem
topline,npr.elik,beton,gipskartonskeploe,ploeodkalcijevasilikata,drvozatienood
zapaljenja. Potrebna su posebna sredstva brtvljenja kako plamen ne bi mogao prodrijeti
progaranjembrtve.Kodsvihovihstakalamoguseugraditiidodatneploestaklakakobise
ispunili i ostali zahtjevi, npr. zvuna zatita, ali to pretpostavlja da i te nove ploe moraju
zadovoljitizatituodpoara.

Fzastakljenjetijekompoaranabubriitakokompletnosprjeavaprodortoplinskeenergije
poara u drugu prostoriju. Ovo staklo takoer zaustavlja i prodor dima. Fzastakljenja se
trebaju ispitati zajedno s okvirima, nainom privrenja i brtvljenja. Staklo klase F
upotrebljavasekodizradestaklenihvrataotpornihnapoarkadtozahtijevajuarhitektonski
razlozi. Pri ispitivanju pokazuju iste rezultate kao i protupoarni zidovi ili protupoarne
pregrade.Ovazastakljenjasuprinormalnimtemperaturama,premapodacimaproizvoaa,i
kod padanja sunevih zraka, potpuno prozirna, a kod djelovanja visokih temperatura
(poara) moraju uz omeenje prostora razviti i djelovanje koje apsorbira isijavanje topline
kako bi na strani okrenutoj prema vatri mogla odrati ogranienje temperature. Zatitno
djelovanjeFprotupoarnihzastakljenjazasnivasenasljedeem:
Stvaranjem pjene natrijeva silikata nakon pucanja svake staklene ploe smjetene ispred,
odnosno reakcijom punjenja gela, do ega dolazi zbog temperature poara, javlja se uz
izolaciju isijavanja topline, tolika toplinska izolacija da posljednja strana okrenuta od vatre
ostaje sauvana kod omeivanja prostora. S poveanjem broja slojeva i sendvia s gelom
izmeunjih,poveavaseivatrootpornoststakla.

EN1363:Ispitivanjepoarneotpornosti1.dio:Opizahtjevi
EN13641:Ispitivanjepoarneotpornostinenosivihelemenata1.dio:Stijene
EN 16341: Ispitivanja poarne otpornosti vrata i drugih elemenata zatvaranja 1. dio:
Poarnavrataielementizatvaranja

Str|8

EN16343:Ispitivanjapoarneotpornostivrataidrugihsustavazatvaranja3.dio:Dimna
vrataielementizatvaranja
EN 135011: Poarna klasifikacija graevinskih proizvoda i elemenata zgrada 1. dio:
Klasifikacijapremapodacimaizispitivanjaodazivanavatru

Str|9

EN 13501 2: Poarna klasifikacija graevinskih proizvoda i elemenata zgrada 2. dio:

Klasifikacijapremarezultatimaispitivanjapoarneotpornosti

Tijekomispitivanjapoarneotpornosti(definiragaEN1363)staklasuispostavljenaporastu
temperaturepremazahtjevimaparametaraudijagramutakozvanomkrivuljomstandardnog
poara(krivuljaETK).

Slika1:Krivastandardnopoara(ETK)

Standard EN 13501 odreuje kriterije prema kojima vatrootporna stakla klasificiraju u

sljedeeklase:
KlasaEpreprekairenjuplamenaizapaljivimiliotrovnimplinovima
KlasaEWjednakokaoklasaE;dodatnojedozvoljeniogranienprijenosenergijezraenja
KlasaEIjednakokaoklasaE;dodatnojepotrebnaisposobnosttoplinskeizolacije(TT0
<140K).

Isto

JednakajeislubenaklasifikacijaCEN,apojedinimsimbolimatrebadodativrijemeukojem
seosiguravazatitakojuzahtijevaodreenaklasa.Vetijekomprojektiranjatrebaodrediti
kakvu otpornost treba imati ostakljenje i koliko minuta treba osiguravati odreeni stupanj
zatite.Upraksiseestokoristeoznakeklasabeznavoenjastandarda,zatoudonjojtablici
prikazujemo usporedne podatke. Kada se govori o poarno otpornom ostakljenju, uvijek
trebapromatraticjelovitsustav.Baremistotakovanakaoiotpornoststaklajestiotpornost
konstrukcije koju predstavljaju okvir, brtvljenje i privrsni elementi. Sva poarno otporna
stakla ugrauju se u izolacijska stakla kod kojih se (ovisno o znaajkama drugog stakla)
postieivisokstupanjtoplinskezatiteizatiteodsunca. Veinapoarnootpornihstakala
zbog posebnog sastava (debljina, teina) ima odlinu sposobnost zvune izolacije, a
istovremenoosiguravaivisokstupanjprotuprovalnezatite.9
Funkcijastakla

Klasaprema
DIN
EN
4102
13501

Spreavairenje:
G
plamenaiplinova
Spreavairenje:
plamenaiplinova

zraenjauogranienom
opsegu
Spreavairenje:
F
plamenaiplinova
prolazavruine
Tabela6:FunkcijastalapremaDINiEN

EW

EI

UpoarnootpornimvratimapremaDIN41025mogubitisamostaklaklaseF.

SobziromnavremenskuotpornostprotupoarnezatiteklasifikacijaCENodreujesljedee
klase:
E
15t
20t
30
45t
60
90
120
180t
240t
EW

20

30

15

20

30

60
45

60

90

120

180

240

Tabela7:Podjelastaklanaklasepremavremenskojotpornostinapoar,*tsamozavrata10

Isto

10

Isto

Str|10

OstakljenjeklaseE

Str|11

Slika2:ProlaztoplotekrozstakloklaseE11

PoarnootpornostakloklaseEnanekovrijememorazaustavitiirenjeplamenatedimnihi
otrovnih plinova koji nastaju tijekom poara. Vrijeme poarne otpornosti tih stakala moe
biti od 15 do 120 minuta. U tom razdoblju staklo e se zbog temperaturnog rastezanja
omekatiiizboiti,alipritomezbogslijeganja,kaoposljedicavlastiteteine,nesmijepastiiz
nosivogokvira.

Odtihstakalaseneoekujedaistovremenosprijeeiprolazvruine,pasenesmijukoristiti
usluajevimakadasesastranekojanijeizloenavatrinalazezapaljivimaterijali.Onibise
zbogvruinemoglibrzozapalitiipoarbisemogaoiritidalje.Uneposrednojblizinitakvog
ostakljenja ne smiju tei ni evakuacijski putovi. Zbog te karakteristike spomenuta se stakla
samouvjetnouvrtavajumeupoarnootpornastakla.Stvarnomstanjuboljebiodgovaralo
kadabisustaveukojejeugraenostakloklaseEnazivalidimonepropusnima.12

11

Isto

12

Isto

OstakljenjeklaseEW

Str|12

13

Slika3:ProlaztoplotekrozstakloklaseEW

TastaklasurjeenjezapokrivanjepodrujaizmeuklasaEiEI.UpravilusutostaklaklaseE
koja moraju barem djelomino spreavati i irenje vruine. Obino se propisuje koritenje
stakalaEW30.UvoenjetihstakalaslijedimiljenjeuEuropidaklasaE60premanamjeni
nije smislena. Zbog visokih temperatura i sa suprotne strane stakla svaka je aktivnosti
onemoguena,amogunostirenjapoaravrlovelika.ZatojepostavljenzahtjevdastakloE
60moraistovremenoimatibaremdjelominuzatituodvruine.Prolaztoplinekrozstaklo
morabitimanjiod15kW/m2.StaklostakvimkarakteristikamauvrtavaseuklasuEW.Za
staklaklaseEW30takosekoristeneka(modificirana)staklaklaseE60.14

13

Isto

14

Isto

OstakljenjeklaseEI

Str|13

Slika4:ProlaztoplotekrozstakloklaseEI15

Poarno otporno staklo klase EI osim plamena i dimnih plinova mora zaustaviti i toplinsko
zraenje.Sprjeavanjeprolazavruinemorabititakouinkovitodasepovrinastakla,koja
nijeizloenaneposrednomplamenuuprosjekunezagrijezavieod140K.
Zbogtogzahtjevatasustaklarelativnodebelaiteka.Izraenasukaosendvisastavljenod
viestakalapovezanihposebnimmaterijalom.Materijaljeuoblikufolijeiligelaiimavisok
sadraj vezane vode koja pod utjecajem vruine isparava i time pjeni materijal. Pri tome
nastajeizolacijskislojkojijesposobanapsorbiratitoplinskozraenje.Tajpostupakmoese
nastavitiodslojadoslojapasevrlodebelimstaklimavruinaiplamenmoguzadravatiaki
do120minuta.16

15

Isto

16

Isto

Najeekoritenastaklaugraevinamainjihovoponaanjeupoaru

Prozorsko (jednostruko) staklo sastoji se od jedne staklene povrine debljine od 4 mm

navie.Vrlojeneotpornonavisoketemperaturepabrzopuca,toomoguavaizlazdimai
vatreizprostorijaukojimajepoar,aliidovodsvjeegzrakakojipospjeujegorenje.Velika
je opasnost za vatrogasce jer mogu biti povrijeeni od raspucanod stakla, a dolazi i do
oteenjavatrogasnihcijevi.
IZOstaklo(obino)(dvostruko,trostrukostaklo)sastojiseizdvijeiliviestaklenihpovrina,
izmeukojihsenalazizranisloj.Ovostaklaserazlikujepodebljini(od20mmdo36mm).
Vanjskostaklomoebitikaljeno,aunutarnjeobino.Ponaanjeupoarujeslinokaoikod
jednostrukogstakla.

IZOstaklotvrtkeSchottstaklodebljine16mm.
Sastoji se uglavnom od sigurnosnog stakla debljine 8 mm, koje se nalazi s vanjske strane,
PVBfolije debljine 1,52 mm i PYRAN S protupoarnog stakla klase E 30, debljine 8 mm.
Prostorizmeustaklajeispunjenplemenitimplinomkriptonom.

Armirano (iano) staklo je ravno staklo s ili bez uzorka. iana mrea unutar stakla
omoguuje koheziju stakla u sluaju razbijanja. Takvo staklo ima vatrootpornost do 30
minuta.Koristisezaostakljivanjevratanastubitimaiostalimizlazimazaevakuaciju,kaoi
naprozorimakrozkojebisemogaoprenijetipoar.

Vatrootpornostaklojeprozirno,vieslojnostaklo,kojesesastojiodiznekolikoslojeva.Kod
poviene temperature i u vremenu od 30, 60, 90 ili 120 min, slojevi se ire i pretvaraju u
vrstiikompaktni"tit",kojizavrijemepoaraneproputapoar,dimilivruepare,zatim
ne provodi toplinu. Ovo staklo osigurava susjedne prostorije od poara, kao i sigurnu
evakuaciju ljudi. Vatrootporna stakla se koriste za sve objekte, koji osim potrebnog
prirodnogsvjetlaividljivosti,morajuzadovoljitiiuvjetvatrootpornosti.

Str|14

Staklenaopeka(staklenacigla)jegotovozaboravljenigraevinskimaterijalizprolosti,no
u posljednje vrijeme ovaj materijal ponovno zauzima svoje mjesto u podruju gradnje,
poglavito kad je rije o definiciji arhitekture dnevnog svjetla u stambenim i poslovnim
prostorima. Veina staklenih opeka danas ispunjava europske norme protupoarne zatite
G30iG60,aspecijalnestakleneopkepodiuovestandardenajoveurazinuitodoklase
zatiteG90iG120.

Sigurnosnostaklokojesekoristikaozatitaodjakihudaraca(vatrenogoruja,ekspolozije,
...)nepreporuujesekaozatitaodpoarajersetekorazbijaitakosesprjeavabrziulazak
uprostorijuieventualnopotrebnaevakuacija.17

Sigurnosnostaklomoebitikaljenostakloilaminiranostaklo,lamistal.Nazivasesigurnosno
staklo zato to prilikom loma ne stvara otre bridove na koje bi se mogli ozljediti, ve se
rasprujuumnogositnihkomadiakojinisuopasniakonijevelikavisina(kaljenostaklo),ili
prilikomlomakomadiostajuvezaniuzsredinjufoliju(lamistalstaklo).

Kaljenostakloseproizvoditakodasestaklozagrijavadocca600C650Cinaglosehladi
ravnomjernim udarom zraka na povrinu stakla. Udar zraka treba biti kontinuiran i
ravnomjerannaobjestranestakladoksestakloneohladina200C320C,takavprocesse
zovekaljenje.Kaljenostaklojeotpornijenaudarce4do5putauodnosunaobinostaklo.
Minimalno dozvoljeni povrinski pritisak, koje mora izdrati kaljeno staklo je 120N/mm, a
tipianpritisaklomajeoko165N/mm.Zausporedbu,obinostaklopucana40N/mm.Uz
ove karakteristike kaljeno staklo ima i poveanu otpornost na promjene temperature i to
T=150K.

Staklo koje je kaljeno vie se nemoe naknadno obraivati, buiti. Zato je potrebno prije
kaljena napraviti svu obradu koja je potrebna i nakon toga kaliti staklo. Kaljeno staklo se
moespajatiulaminiranostaklo.Kaljenastaklaimajuvrloirokuupotrebukakozainterijer
tako za eksterijer. Npr. staklene tu kabine su izraene od kaljenog stakla, a za vanjsku

17

http://seminar.tvz.hr/materijali/materijali13/13A02.pdf

Str|15

upotrebusekoristenpr.uvijekukrovnimprozorima.Takosekoristizaizraduunutranjih
staklenihvratabezokvira.

Laminiranostakloililamistaljesigurnosnostaklosastavljenooddvijeiliviestaklenihploha,
te jednog ili vie meuslojeva folije PVBa (polyvinylbutyral). Folija i staklo mogu biti u
razliitim bojama i debljinama. Sa viestruko laminiranim staklima postiemo neprobojna
stakla,aneprobojnostovisiobrojuslojevaivrstifolijekojisukategoriziraniposigurnosnim
standardima.Gotovouvijekselaminirajustaklaistedebljine.Lamistalstaklonesamotoima
odlinu vrstou ve se koristi i kod izrade stakala za akustiku zatitu prostorija te
vatrootpornih stakala. Laminirana stakla ili lamistal imaju izuzetno visok uinak UV zatite.
Laminiratisemoguiodgovarajuaornamentnastakla,staklazatoplinskuisunanuzatitu,
ianastakla,sigurnosnakaljenastaklaidjelominokaljenastakla.18

18

http://www.portalena.com/sigurnosno_staklo.html

Str|16

Reakcijastaklaudodirusaotvorenimplamenom19

Eksperimentalniprikazreakcijeprotivpoarnogstaklaudodirusaotvorenimplamenom.

Slika5:Zagrijavanjestakla
Prilikomzagrijavanjastaklazatitnislojkojisenalaziizmeulamelaseiriistvarapritisakna
lamelepriemudolazidopucanjastakla.

Slika6:Pucanjestakla
Vidimodadopucanjastakladolazivenakondesetaksekundi,meutimzatitnislojkojise
nalaziizmeulamelaonemoguavaprodorplamenanadrugustranu.

19

http://www.youtube.com/watch?v=R334KF_hRjY

Str|17

Str|18

Slika7:Pucanjestaklaiirenjezatitnogsloja

Slika8:Zatitnislojizmeulamelastakla
Zatitnislojpoprimabijelubojuionemoguavaprodorplamena

Slika9:Zatitnislojizmeulamelastakla

Str|19

Slika10:Daljnjezagrijavanje

Slika11:Stanjenakon20minuta
Inakon20minutaizloenostivisokojtemperaturiiotvorenomplamenustaklenapregradaje
zadralasvojintegritetijouvijekpruazatituodpoaranadrugojstrani.

Slika12:Staklonakontestiranja

Usporedbaizmeuvatrootpornogivatrozatitnogstakla20

Na sljedeim slikama je prikazan eksperiment koji je za cilj imao da pokae razlike izmeu
vatrootpornogivatrozatitnogstakla.Eksperimentjeprovoenstandardizovanimuvjetimau
vremenskomokviruod60minutapremaISOkrivoj.Ciljeksperimentajedasedobijupodaci
o utjecaju toplote, koja se prenosi zraenjem, na ljude i zapaljive objekte. Eksperiment se
vrio u laboratoriji u Bernu u vicarskoj pod nadzorom strunjaka iz Internacional Fire
ConsultantLtd.,vodeekonsultanstskefirmezazatituodpoara.

Slika13:Poetnapostavkasadvijekomore
Zaizvoenjeeksperimentasupostavljenedvijekomoresaistimstvarimaiujednojiudrugoj
komori.Jedinarazlikajeuvrstistaklakojimsekmoreobloene.Lijevakomorajeobloena
SGG Contraflam60 prozirnim, kaljenim vatrootpornim staklom, dok je desna komora
zatienaobinim,monlitnim,keramikimvatrozatitnimstaklom.

20

http://www.youtube.com/watch?v=4gLCYThzHVs

Str|20

Str|21

Slika14:Prikazstvarikojesenalazeukomorama

Slika15:Stanjeukomoramanakon7minuta
Venakon7minutaprimjeujemopromjenekojesedeavajunastaklu,vatrootpornostaklo
se poinje izvijati i mijenjati boju, dok se na vatrozatitnom staklu jo ne uoavaju nikakve
promjene.

Str|22

Slika16:Stanjeukomoramanakon20minuta
Nakon 20 minuta vidimo da se na desnoj strani pojavljuje dim to znai sa je keramiko
staklovedostiglokritinutemperaturuisluikaoizvrortoplotezasveobjekteuprostoriji.

Slika17:Stanjeukomoramanakon27minuta
Nakon27minutatemperaturasedovoljnovisokadadolazidozapaljenjanajbliihpredmeta
uprostoriji.

Str|23

Slika18:Slikaradioprijemnikaudesnojkomorinakon28minuta
Nakon28minutatemperaturaudesnojkomorijedovoljnadaseplastiniradioprijemnikdo
polaistopio.

Slika19:Stanjeukomoramanakon45minuta
Nakon45minutaudesnojkomorijeizgorilaveinapredmeta,dokseulijeevojkomorine
videnikakvepromjene,nemanidimakaoznakapoveanetemperature.

Str|24

Slika20:Stanjeukomoramanakon55minuta
Nakon55minutavidimodasupredmetiudesnojkomoriupotpunostiizgorjeli,dokulijevoj
komorijouvijeknemanikakvihpromjena.

Slika21:Stanjeukomoramanakon60minuta
Nakon neto vie od 60 minuta u lijevoj komori je temperatura dovoljno niska da ovjek
moesjeditiporedstaklabezikakvihpotekoa.

Komparacijadobivenihpodataka

Toplotnitoknaudaljenostiod1metra
SGGContraflam60 <1kW
Keramikostaklo

28kW

Temperaturadrvetanaudaljenostiod1metra
SGGContraflam60 37.77C(100F)
Keramikostaklo

455.44C(850F)

Prosjenatemperaturastakla
SGGContraflam60 <112.77C(<235F)
Keramikostaklo

>704.44C(>1300F)

Maxtemperaturazrakaispredstakla
SGGContraflam60 37.22C(99F)
Keramikostaklo

501.11C(934F)

Str|25

Zakljuak

Staklo kao graevinski materijal je jedan od najbitnijih elemenata prilikom projektovanja Str|26
objekata. elja i potreba ljudi za prirodnim osvjetljenjem je dovela do toga da se veina
savremenih objekata ima velike staklene povrine (posebno poslovni objekti). Staklo nam
istovremenodajejasnevizurepremaokolini,alinampruaizatituodvanjskihutjecaja.

Zbog svojih karakteristika (prvenstveno transparentnosti) staklo se sve vie koristi u

enterijerskimrjeenjima.Kaoisviostaligraevinskimaterijalitakoistaklotrebadazadovolji
sigurnosneuvjeteistandardetosetieotpornostinapoar.

Kako smo vidjeli u prethodno prikazanim eksperimentima obino staklo koje se najee
koristizazatvaranjeotvoranaobjektimajeneotpornonaviskoketemperatureipoaruslijed
egapucaiomoguavadaljeirenjepoara.Meutimnapretkomtehnologijeizradestaklai
kombinacijom stakla sa drugim materijalima (folije) uspjelo se doi i do proizvoda koji
pruajudovoljnuzatituispreavajuirenjepoara.

Sada kada znamo koje sve vrste stakla imamo i sa kakvim asortimanom raspolaemo, u
zavisnostiodnaihipotrebaprostorakojiseprojektujemoemokoristitiistaklobezbojazni
daneepruitiadekvatnuzatitu.

Literatura

http://www.reflex.si/hr/files/default/knjigagradimossteklom/knjigapo
poglavjih/005_5.13_Proizvodni_Program_CRO_web.pdf[11.03.2014.]
Str|27
http://www.komoraoai.mk/gallery/WS%20EC1/Bjegovicseminar_za_pozari.pdf
[11.03.2014.]
http://seminar.tvz.hr/materijali/materijali13/13A02.pdf[11.03.2014.]
http://www.portalena.com/sigurnosno_staklo.html[11.03.2014.]
http://www.youtube.com/watch?v=R334KF_hRjY[21.03.2014.]
http://www.youtube.com/watch?v=4gLCYThzHVs[21.03.2014.]
http://www.youtube.com/watch?v=vtMNVg5ZUP4[21.03.2014.]
http://www.konkavkonveks.com/srb/proizvodnjaiobrada/protivpozarnastakla
[21.03.2014.]
http://www.prozorivrata.com/staklo/staklouarhitekturiigradevinarstvu
[21.03.2014.]
http://www.peroni.com/lang_UK/_download/EN_Reaction_to_Fire_Classification.pd
f[25.03.2014.]