Graevinar 4/2013

ZANIMLJIVOSTI
KONOPLJA KAO GRAEVNI MATERIJAL

PRIPREMILA:
Tanja Vrani

Biljka
svestrane uporabe

U Velikoj Britaniji pokrenut je projekt istraivanja i razvoja

graevinskih materijala u zgradarstvu meu kojima je i opeka od
konoplje pomijeana s vapnom

Neki strunjaci misle da je konoplja odgovor za sve moe se jesti (bogata je

omega-3 i omega-6 uljima), upotrebljavati kao losion za tijelo, moe se nositi
(kao odjea), pisati po njoj, i naravno,
puiti je... ali, nas najvie zanima kao
graevni materijal.
U centru za istraivanje graevinskih
materijala na univerzitetu Bath u Velikoj Britaniji (Building Research Establishment Centre for Innovative Construction Materials) zapoeo je 2009.
godine projekt vrijedan 740.000 funti
koji su pokrenule britanska vlada i
graevinska industrija. Cilj projekta je
istraivanje i razvoj graevinskih materijala u zgradarstvu, a jedan od njih je
i opeka od konoplje pomijeana s vapnom kao vezivom.
Konoplja se uzgaja tisuama godina
zbog vlakana koja se upotrebljavaju za
izradu uadi i tekstila. Biljka poznata i
pod imenom Canabis sativa bila je toliko

Izgled biljke Canabis sativa

GRAEVINAR 65 (2013) 4

vana za ekonomiju u vrijeme Henrika

VIII. da je naredio da svaki seljak mora
na malo manje od pola hektara zasaditi
konoplju - u suprotnom je plaao kaznu.
U drugoj se polovici XX. stoljea proizvodnja konoplje znatno smanjila zbog
sve vee upotrebe pamuka za odjeu i
umjetnih vlakana, ali u 21. stoljeu konoplja ponovo vraa svoju reputaciju.
Dio zasluga pripada, posebno u Velikoj
Britaniji, njezinim karakteristikama kao
graevinskom materijalu.
Danas industrijska konoplja (vrsta kanabisa koja gotovo da nema narkotino djelovanje) postaje zeleni graevni
materijal kada se mijea s vapnom kao
vezivom. Takva se smjesa ulijeva poput
betona u kalupe i dobiva se proizvod za
zidanje - opeka.
Mnoge su prednosti konoplje u smislu
zatite ivotnoga okolia: nisu joj potrebni pesticidi i herbicidi, u industriji
hrane znaajna je jer je druga biljka na

svijetu po brzini rasta (poslije bambusa), a od sjetve do etve potrebna su joj

samo etiri mjeseca.
To znai da se konoplja moe brati s polja tijekom dvije treine godine dok istodobno zapravo hrani tlo na kojem raste
vezujui hranjive sastojke. Konoplja ne
zahtijeva veliku povrinu za uzgajanje
- samo jedan hektar moe osigurati dovoljno materijala za gradnju prosjene
kue.
Prema nekim istraivanjima, svih
180.000 domova, koliko vlada Velike
Britanije procjenjuje da je potrebno izgraditi svake godine, moe biti sagraeno uz zasad konoplje na samo jednom
postotku poljoprivrednog zemljita na
Otoku.
U Velikoj je Britaniji 2009. zasaeno
5.000 hektara konoplje, uglavnom za
vlakna koja se upotrebljavaju u automobilskoj industriji. Naravno, konoplja
moe biti rabljena za gradnju i rekonstrukciju milijuna kua irom svijeta.
to se tie emisije CO2 konoplja je svakako puno bolje rjeenje od upotrebe
betona i cementa koji su uzrok od 5 do
10% emisije ugljinog dioksida na svijetu.

Gradnja blokovima od konoplje i vapna

397

Graevinar 4/2013

ZANIMLJIVOSTI

Skladite pivovare Adnams graeno je od 90.000 blokova od konoplje i vapna

Teoretski, gradnja konopljom moe

smanjiti emisiju CO2 na nulu. Ova biljka,
ba kao i sve druge, apsorbira ugljik iz
zraka tijekom svog rasta.

Gradnja konopljom
Unutarnji dio stabla konoplje, onaj dio
koji je zapravo otpad kada se izdvoje
vlakna koja se nalaze izvana, nekada se
rabio za prostiranje pod konje u stajama,
a danas slui kao graevni materijal.
U opekama od konoplje, konoplja zamjenjuje agregat koji se mijea s cementom da bi se dobio beton. Ovisno
o koliini konoplje u vapnu mogu se
napraviti razliite mjeavine koje se lijevaju ili prskaju u kalupe i izrauju konstruktivni blokovi.
Zavrna obrada takvog zida sastoji
se od dodatnog sloja sa sitno sjeckanom konopljom, a naknadno se moe
i dodatno ravnati slojem vapna. Naravno, moe se zadrati i rustian
izgled zida.
Druga istraivanja pokazuju da etvorni
metar zida od konoplje i krenjaka debljine 30 cm moe stornirati oko 33 kg
karbondioksida. S druge strane, kada
se isti takav zid napravi od standardnih
materijala (beton, mort, opeka, itd.), njihova proizvodnja i ugradnja zapravo su
odgovorni za oko 100 kg emisije ovog
plina.

398

Kako raste zabrinutost zbog emisije ugljika, i vlada je pootrila zakone u

podruju gradnje kua (Velika Britanija
eli da do 2016. godine sve nove kue
budu karbon-neutralne - zero carbon).
Naravno, u skladu s tim, konoplja zauzima sve znaajniju poziciju u graevinarstvu.
U Francuskoj, gdje je oporavak proizvodnje konoplje zapoeo prije nekoliko
desetljea, postoji nekoliko tisua kua
graenih ovom biljkom.
U Velikoj Britaniji, tijekom posljednje
dvije godine sagraeno je ve nekoliko
stotina graevina, primjerice skladite
pivovare Adnams povrine 4.400m2 u
Suffolku, istona Engleska. Ta je graevina poznata po svom zelenom krovu i
po 90.000 blokova od konoplje i vapna s
termoizolacijskim slojem od istog materijala. Sva konoplja je s lokalnih usjeva i
to je najvea zgrada od tog materijala na
svijetu. Kompanija koja je vlasnik zgrade procjenjuje da je u njezinim zidovima
"zarobljeno" od 100 do 150 tona karbondioksida dok bi tradicionalna zgrada od
opeke ovih gabarita bila odgovorna za
emisiju od 300 do 600 tona CO2.
Osim mogunosti da bude karbon-negativna u procesu gradnje, konoplja ima
mnoge karakteristike koje ine da zgrade od tog materijala imaju nisku ili nultu emisiju ugljika tijekom vijeka trajanja. Za razliku od mnogih drugih laganih

graevinskih materijala, kao to je drvo,

konoplja ini odlinu termiku masu, to
zapravo znai da ima sposobnost akumuliranja suneve topline tijekom dana
i isputanja tijekom noi.
Zidovi od konoplje "diu" i istodobno
pruaju potpunu zabrtvljenost i spreavaju prodor vjetra i curenje zraka. Odlian je zvuni izolator, ali je i paropropusna to znai da regulira vlanost zraka
u graevini.
Stoga nije udno to neki strunjaci tvrde da je konoplja najobnovljiviji materijal koji moemo upotrebljavati u graditeljstvu. Prua prednosti i poljoprivredi i
graditeljstvu, zdravlju neposrednih korisnika, ali i iroj zajednici kroz zdravije
okruenje.
Zagovornici gradnje konopljom istiu
da ne mora biti nikakve razlike u arhitekturi same kue. Kue od blokova konoplje ne moraju izgledati "otkaeno".
Sagraena je ogledna kua u Watfordu,
meutim prvobitno ime Hemp House
(hemp - konoplja) promijenjeno je u Renewable House - Obnovljiva kua. Investitori poriu da je to napravljeno kako
bi se izbjegle neke negativne konotacije
kod potencijalnih kupaca koji industrijsku konoplju jo uvijek povezuju s kanabisom bogatim psihoaktivnom supstancom THC. Istiu da promjena imena
odraava karakteristike drugih upotrijebljenih materijala za gradnju, kao to
je to skandinavski bor i ovja vuna. Kua
s tri spavae sobe, za iju je gradnju bilo
potrebno 15 tjedana, stajala je 75.000
funti. Posjetitelji nikada ne bi mogli pogoditi da je napravljena od biljke gotovo
identine onoj koja se povezuje s lakim
drogama.
Kua je toliko oduevila britansku vladu
da je u studenom 2009. Ministarstvo za
energetiku i klimatske promjene, u partnerstvu s Agencijom za kue i lokalne
zajednice, odobrilo pet milijuna funti za
investitore koji bi gradili pristupane
stanove od obnovljivih materijala kao
to je konoplja.
Nakon desetljea u kojima je kanabis
povezivan iskljuivo s hipi pokretom
i usprkos potencijalnim poalicama,
izgleda da konano postoji jak razlog da
se konoplja uzme za ozbiljno.

GRAEVINAR 65 (2013) 4